Principi kreditne politike Opšti principi kreditne politike koji su relevantni za sve banke i sve vrste kredita su: 1.

Banka mora izbjegavati visok stepen koncentracije kredita u jednu granu, sektor ili oblast privrede, 2. Banka može zahtjevati da komitenti koji traže odobravanje kredita održavaju određeni iznos finansijskih resura kao inicijalni izvor parcijalnog obezbjeđenja kredita, 3. Odobravanje kredita podrazumjeva strogo formalizovanu proceduru utvrđivanja uslova, 4. Osim kredita sa visokom stopa obezbjeđenja (klasa A), svi ostali kreditni zahtjevi moraju biti praćeni finansijskim izvještajima debitora u posljednjih godinu dana, 5. Kredit se odobravaju uz amortizacioni plan otplate, 6. Banka je zainteresovana da prioritetno pokriva legitimne zahtjeve za kreditiranje likvidnih potreba, 7. Banka mora nadzirati i kontrolisati korištenje kredita

Pored ovih opštih principa postoje i specifični principi koji su karakteristični za pojedine banke i neke vrste kredita. To su: 1. Kratkoročni kredit privredi za prevazilaženje kraktoročnih finansijskih problema ne smije biti odobren na period duži od 90 dana, 2. Utvrđivanje stope maksimalnog obima kredita prema nominalnoj vrijednosti zaloga treba da se stopa kreće u rasponu od 50-97 %, 3. Preporučljivo je da se kreditne linije ugovaraju na period od godinu dana, 4. Banke su prinuđene da posebno vode računa o osiguranju dugoročnih kreidta u ciljiu minimizacije rizika, 5. Banke mogu definisati posebne nadzorne i supervizorske režime kontrole za specifične vrste kredita.

PRoblemi: 1. Odobravanje kredita povezanim osobama pretjerana ovlaštenja za odobravanje kredita direktorima i velikim dioničarima ili u njihovu korist pri čemu se ne poštuju načela zdravog kreditiranja na području izloženosi prema povezanim osobama. 2. Nepoštivanje kreditnih načela – pojavljuje se kada krediti koji nose povećani rizik otplate se ili odobravaju uz nezadovoljovajuće uslove ili se plasiraju uz potpunu svijest o narušavanju načela zdravog kreditiranja 3. Zabrinutost u vezi sa realizacijom planiranog prihoda – situacija u kojoj briga oko zarade premašuje poštivanje zdravih načela kreditiranja uz očekivanja da se rizik neće ostvariti ili će rezultirati sa nezadovoljavajućim rezultatima otplate. 4. Nepotpuni kreditni podaci - krediti su odobreni bez odgovarajuće procjene kreditne sposobnosti dužnika 5. Neprimjerena poslovna praska – ovo je čest uzrok odluka o odobravanju plasvaman loše kvalitete. Odražava se u nedostataku primjerenog nadzora starih, poznatih dužnika, ovisnost o usmenim informacijama umjesto pouzdanih i potpunih finansijskih izvještaja. Banke mogu ignorisati znakove upozorenja vezane za pojedinog družnika, ekonomiju, regiju, industriju ili druge bitne faktore. 6. Nedostatak nadzora - nedostatak nadoza rezultira nedostatkom znanja o poslovanju dužnika tokom otplate kredita. 7. Stručna neosposobljenost - nedostatak tehničkog znanja među kreditnim referentima kod analize finansijskih izvještaja te pribavljanja i procjena bitnih kreditnih podataka. 8. Loš odabir kredita – odobravanje kredita s prvobitno niskim nivoom finansijskih rizika u iznosu koji premašuju razumnu platežnu sposobnost dužnika,

4. Koraci u izgradnji skor kartice16 1. dobavljači alata za scoring obično traže uzorak od 4500 aplikacija. Telekomunikacijskim društvima 5. Kompanijama koje žele pronaći nove kupce/klijente 6. Određivanje kreditnog limita 4.score-kartica se kreira na temelju prihvaćenih aplikacija za koje je poznato jesu li dobri ili loši komitenti i na temelju odbijenih aplikacija za koje se procjenjuje jesu li dobri ili loši.podrazumijevaju razvoj.podaci o kreditiranju moraju biti u iskoristivoj. Potrebno je odrediti za svaku aplikaciju da li se radi o dobrom. Estimacija parametara modela 5. 7. 8. Kompanijama koje žele ispitati rizičnost svojih klijenata Za koje modele će se odlučiti banka (generičke ili kustomizirane) zavisi od niza faktora: Historijsko iskustvo u kreditiranju .odluke moraju biti dovoljno stare da bi analiza imala smisla. lošem. Informacije o ishodu kreditnih odluka . 2.Objašnjivost – moguće je objasniti (prikazom ulaznih varijabli u model) kako svaka varijabla utiče na povećanje odnosno smanjenje vjerovatnoće difolta. Skoring proces za SME segment može se predstaviti ovako: 1. Kreiraju se tablice koje se zovu „scor distribucije“ i one postaju mjerilo uspješnosti modela. i to 1500 dobrih klijenata. Prilikom izgradnje kredit skoring modela potrebno je poznavati kvalitetu podataka i eventualne slabosti odnosno sumnje koje podaci nose.Troškovi . . Zaključivanje o odbijanima – u ovom koraku potrebno je donijeti zaključak o tome kakvi bi bili odbijeni komitenti da su bili prihvaćeni. Analiza karakteristika identificirati dobre od loših klijenata. geo-demografske baze podataka. 1500 loših klijenata. Potrebno je difinisati: troškove i koristi projekta. Predviđanje kreditnog ponašanja 6. Stvaranje razvojnog (eng. Određivanje kamatne stope 5. to su grupa odbijenih i grupa prihvaćenih manje slične.6.Glavni razlozi upotrebe kreditnog skoringa12: 1. jer ako je nepoznato kako se krasnije ponašao određeni kredit one nemaju smisla. Starost odluke .informacije trebaju biti poznate. Očuvanje podataka . development) uzorka 2.aplikacijski upitnici uobičajno sadrže demografke podatke o komitentu.Kvantifikuje rizik kao vjerovatnoću – umjesto subjektivne ocjene kreditnog analitičara dobijamo numeričku (score) odnosno nominalnu (rating) ocjenu kreditne sposobnosti. Bankama i ostalim finansijskim institucijama 2. Što je proces ocjenjivanja sistematičniji. Kada govorimo o namjeni kreditnog skoringa on je namjenjen: 1.svrha joj je odrediti poslovne potrebe i mogućnosti izgradnje skor kartice.znači prikupiti aplikacije koje će biti upotrebljene za izgradnju kredit skoring modela. Definicija uzroka . da bi analizirali i razvili kustomiziran model scoringa za banku. Veličina uzorka . Detaljna analiza i tumačenje varijabli 3. odnosno grupiranje u razrede. računi kmitenata koje posjeduje finansijska institucija. Postavljanje strategija i implementacija – svaka finansijska institucija mora znati kako se koristi kredit skoring te kako se kvalitetno upravlja pomoću tog sistema. Prikupljanje podataka . 3. neodređenom. Poduzimanje aktivnosti za minimiziranje gubitaka Iz gore navedenog mogu se navesti osnovne prednosti ovog modela: . implementaciju i održavanje modela. Implementacija i praćenje skoring modela . izvještaji kreditnog biroa. Uobičajna procedura je pravljenje klasa. Validacija scor-kartice – nakon što je završena izgradnja kredit scor modela. 1500 odbijenih aplikacija za kredit.uzorak mora biti dovoljno velik i diverzificiran da bi analiza imala smisla. Provjera performansi razvijenog skoring modela 6.da bi scoring bio smislen i prilagođen potrebama potrebno je da postoji dovoljna količina informacija o kreditiranju u toj banci. Osiguravajućim društvima 3.Konzistentnost – dva klijenta s istim karakteristikama će imati istu ocjenu kreditne sposobnosti zbog nepristrasne procjene. 5. . Donošenje odluke o odobravanju kredita 3. Studija provodljivosti . Transformacija ulaznih varijabli 4. Modeliranje scor-kartice . Izdavateljima potrošačkih kartica i trgovačkim kućama 4. sve aplikacije koje su sudjelovale u izgradnji modela se skoriraju upotrebom dobivenog modela. te elektronskoj formi i formi koja se može jeftino obrađivati. objektivnost skor kartice te zahtjeve i odgovornosti za svaku fazu izrade. neaktivnom ili odbijenom zajmotražiocu. Targetiranje novih kupaca 2.