34457

Informacijske mreže
5. Predavanje – Redovi čekanja
Ak.god. 2010./2011.
Prof.dr.sc. Mladen Kos
Informacijske mreže
Teme
Redovi čekanja
Red M/M/1
PASTA
Redovi M/M/*
2
Erlangovi modeli
Informacijske mreže
Red M/M/1
Dolazni proces: Poisson s parametrom λ
Vrijeme posluživanja: iid, eksponencijalna razdioba s
parametrom µ
Vremena posluživanja i međudolazna vremena: nezavisni
Jedan poslužitelj
3
Jedan poslužitelj
Beskonačni prostor čekanja
N(t): broj korisnika u sustavu u trenutku t (stanje)
0 1 n+1 n 2
λ
µ
λ
µ
λ
µ
λ
µ
Informacijske mreže
Eksponencijalne slučajne varijable
Primjer: Zadane su s.v. X i Y:
X: eksponencijalna s.v. s
parametrom λ
Y: eksponencijalna s.v. s
parametrom µ
X, Y: nezavisne s.v.
Dokaz:
( )
( )
{min{ , } } { , }
{ } { }
{min{ , } } 1
t t t
t
P X Y t P X t Y t
P X t P Y t
e e e
P X Y t e
λ µ λ µ
λ µ
− − − +
− +
> = > > =
= > > =
= = ⇒
≤ = −
4
X, Y
Dokazati:
1. min{X, Y}: eksponencijalna s.v.
s parametrom λ + µ
2. P{X<Y} = λ/(λ + µ)
Ovaj rezultat koristimo za opis reda
M/M/1 pomoću vremenski-
kontinuiranog Markovljevog lanca
0 0
0 0
0 0
0
( )
0 0
{ } ( , )
(1 )
( )
1
y
XY
y
x y
y
y x
y y
y y
P X Y f x y dx dy
e e dx dy
e e dx dy
e e dy
e dy e dy
λ µ
µ λ
µ λ
µ λ µ
λ µ
µ λ
µ
µ
µ λ µ
λ µ
µ λ
λ µ λ µ


− −

− −

− −
∞ ∞
− − +
< = =
= ⋅ =
= =
= − =
= − + =
+
= − =
+ +
∫ ∫
∫ ∫
∫ ∫

∫ ∫
Informacijske mreže
Red M/M/1: Markovljev lanac
Prijelazi u skupu {N(t): t ≥ 0} su potaknuti dolascima i odlascima
{N(t): t ≥ 0} može skakati samo u susjedna stanja
Pretpostavljamo da je proces u trenutku t u stanju i: N(t) = i ≥ 1
X
i
: vrijeme do sljedećeg dolaska – eksponencijalno s parametrom λ
: vrijeme do sljedećeg odlaska – eksponencijalno s parametrom
5
Y
i
: vrijeme do sljedećeg odlaska – eksponencijalno s parametrom µ
T
i
= min{X
i
,Y
i
}: vrijeme provedeno u stanju i
T
i
: eksponencijalno s parametrom v = λ + µ (prethodna stranica)
P
i,i+1
= P{X
i
< Y
i
} = λ/(λ+µ), P
i,i-1
= P{Y
i
< X
i
} = µ/(λ+µ)
P
01
=1, a T
0
eksponencijalno s parametrom λ
{N(t): t ≥ 0} vremensko-kontinuirani Markovljev lanac:
, 1 , 1
, 1 , 1
, 0
, 1
0, | | 1
i i i i i
i i i i i
ij
q P i
q P i
q i j
ν λ
ν µ
+ +
− −
= = ≥
= = ≥
= − >
Informacijske mreže
Proces rađanja i umiranja → JLR
p p µ λ = ⇒
Red M/M/1: stacionarne razdiobe
0 1 n+1 n 2
λ
µ
λ
µ
λ
µ
λ
µ
6
Normalizacijska konstanta
Stacionarna razdioba
1
1 1 0
...
n n
n
n n n
p p
p p p p
µ λ
λ
ρ ρ
µ

− −
= ⇒
= = = =
0 0
0 1
1 1 1 1 , 1 za
n
n
n n
p p p ρ ρ ρ
∞ ∞
= =
(
= ⇔ + = ⇔ = − <
(
¸ ¸
∑ ∑
(1 ), 0,1,...
n
n
p n ρ ρ = − =
Informacijske mreže
Red M/M/1 (nast.)
Prosječni broj korisnika u sustavu
1
0 0 0 0
2
(1 ) (1 ) (1 )
1 1
(1 ) (1 )
1 (1 ) 1
n n n
n
n n n n
N np n n ρ ρ ρ ρ ρ ρ ρ ρ
ρ
ρ λ
ρ ρ ρ ρ
ρ ρ ρ ρ µ λ
∞ ∞ ∞ ∞

= = = =
∂ | |
= = − = − = −
|

\ ¹
| | ∂
= − = − = =
|
∂ − − − −
\ ¹
∑ ∑ ∑ ∑
7
Primjenom Littleovog teorema dobivamo prosječno
kašnjenje po korisniku (čekanje+posluživanje)
Prosječno vrijeme čekanja i broj korisnika u redu (nije
uključeno posluživanje)
1 (1 ) 1 ρ ρ ρ ρ µ λ ∂ − − − −
\ ¹
λ µ λ µ
λ
λ λ −
=

= =
1 1 N
T
2
1
i
1
Q
W T N W
ρ ρ
λ
µ µ λ ρ
= − = = =
− −
Informacijske mreže
ρ = λ/µ: iskoristivost
Dugoročno gledajući ρ je
udio vremena zauzeća
poslužitelja
4
6
8
10
N
Red M/M/1 (nast.)
8
poslužitelja
ρ = 1 − p
0
: vrijedi za svaki
M/G/1
Uvjet stabilnosti: ρ < 1
Brzina dolazaka λ mora
biti manja od brzine
posluživanja µ
0
2
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1
ρ
Informacijske mreže
Red M/M/1: vremensko-diskretni pristup
Promatramo vremenske trenutke 0, δ, 2δ,… (δ je proizvoljno mali)
Za proces diskretan u vremenu N
k
= N(kδ) stacionarne vjerojatnosti su
Prijelazne vjerojatnosti su
lim { ( ) } lim { }
k
t k
P N t n P N n
→∞ →∞
= = =
00
1 ( ) P λδ ο δ = − +
9
Vremensko-diskretni Markovljev lanac (zanemareni o(δ))
00
, 1
, 1
1 ( )
1 ( ), 1
( ), 0
( ), 0
( ), | | 1
ii
i i
i i
ij
P
P i
P i
P i
P i j
λδ ο δ
λδ µδ ο δ
λδ ο δ
µδ ο δ
ο δ
+

= − +
= − − + ≥
= + ≥
= + ≥
= − >
0 1 n+1 n 2
λδ
µδ
λδ λδ
µδ
λδ
µδ µδ
1 λδ µδ − − 1 λδ µδ − − 1 λδ µδ − − 1 λδ −
Informacijske mreže
Red M/M/1: vremensko-diskretni (nast.)
Vremensko-diskretni proces rađanja i umiranja → JLR:
0 1 n+1 n 2
λδ
µδ
λδ λδ
µδ
λδ
µδ µδ
1 λδ µδ − − 1 λδ µδ − − 1 λδ µδ − − 1 λδ −
10
Vremensko-diskretni proces rađanja i umiranja → JLR:
Uzmimo limes δ→0:
Gotovo!
1
1 0
[ ( )]π [ ( )]π
( ) ( )
π π π
( ) ( )
n n
n
n n
µδ ο δ λδ ο δ
λδ ο δ λδ ο δ
µδ ο δ µδ ο δ


+ = + ⇒
( + +
= = =
(
+ +
¸ ¸

0 0
0 0 0
( )
limπ lim limπ
( )
n n
n n
p p
δ δ δ
λδ ο δ λ
µδ ο δ µ
→ → →
( | | +
= ⇒ =
| (
+
\ ¹ ¸ ¸
Informacijske mreže
Prijelazne vjerojatnosti
A
k
: broj korisnika došlih u sustav u intervalu I
k
=(kδ, (k+1)δ]
D
k
: broj korisnika otišlih iz sustava u intervalu I
k
=(kδ, (k+1)δ]
Prijelazne vjerojatnosti P
ij
ovisne o uvjetnim vjerojatnostima:
Q(a,d | n) = P{A
k
=a, D
k
=d | N
k-1
=n}
Izračunati Q(a,d | n) pomoću statistike dolazaka i odlazaka
11
Izračunati Q(a,d | n) pomoću statistike dolazaka i odlazaka
Koristiti Taylorov razvoj: e
-λδ
= 1 – λδ + o(δ) i e
-µδ
= 1 – µδ + o(δ)
Poissonovi dolasci: P{A
k
≥ 2} = o(δ)
Vjerojatnost 0 dolaska i 0 odlaska u I
k
je e
-λδ
e
-µδ
= 1 – λδ – µδ +
o(δ)
Vjerojatnost više od 1 dolaska (odlaska) u I
k
je o(δ)
Pokazati: vjerojatnost pojave više od jednog događaja (dolazaka ili
odlazaka) u I
k
je o(δ)
☺ Detaljnije u navedenim knjigama
Informacijske mreže
Primjer: usporavanje
/
1 1 /
/
N N
N m
T mT
m
ρ λ µ λ
ρ λ µ µ λ
λ µ λ

′ = = = =
′ − − −

′ = = =

λ
µ
/ m λ
/ m µ
/
1 1 /
1
N
N
T
ρ λ µ λ
ρ λ µ µ λ
λ µ λ
= = =
− − −
= =

12
M/M/1: usporavanje dolazaka i brzine posluživanja za faktor m > 1
Faktori iskoristivosti ρ za oba su sustava isti ⇒ stacionarne
razdiobe su jednake, prosječni broj paketa u sustavu ostaje isti
Kašnjenje u sporijem sustavu je m puta veće
Iako je prosječni broj paketa u sustavu jednak, paketi se u prvom
sustavu brže kreću
/
( / )
/ /
m
m
W mW
m m
λ µ λ
ρ λ µ
µ λ µ λ


′ = = =
− −
/
W
λ µ λ
ρ λ µ
µ λ µ λ

= =
− −
Informacijske mreže
Primjer: ubrzavanje
/
1 1 /
1
/
( )
N N
N
T T k
k k
ρ λ µ λ
ρ λ µ µ λ
λ µ λ

′ = = = =
′ − − −

′ = = =

λ
µ


/
1 1 /
1
N
N
T
ρ λ µ λ
ρ λ µ µ λ
λ µ λ
= = =
− − −
= =

13
M/M/1: ubrzavanje dolazaka i brzine posluživanja za faktor k > 1
Faktori iskoristivosti ρ za oba su sustava isti ⇒ stacionarne
razdiobe su jednake, prosječni broj paketa u sustavu je jednak
Kašnjenje u bržem sustavu je k puta manje
Iako je prosječni broj paketa u sustavu jednak, paketi se u
drugom sustavu kreću brže
( )
/
/
( )
k k
W W k
k k k
λ µ λ
ρ λ µ
µ λ µ λ


′ = = =
− −
/
W
λ µ λ
ρ λ µ
µ λ µ λ

= =
− −
Informacijske mreže
Primjer: statistički MUX vs. TDM
m
T mT ′ = =
λ
µ
/ m λ
/ m µ
/ m λ
/ m µ
m
14
Prijenosi se m iid Poissonova toka brzine λ/m; link kapaciteta 1;
duljine paketa iid, eksponencijalna razdioba s parametrom
(prosječno trajanje prijenosa) 1/µ. Kad se tokovi stope u jedan
Poissonov tok (stat-mux) brzine λ, prosječno kašnjenje po paketu je
T = 1/(µ − λ)
TDM ili FDM: podijeliti link na m kanala svaki kapaciteta 1/m i
dodijeliti po jedan kanal svakom prometnom toku
Kašnjenje u svakom “redu” M/M/ 1 postaje m puta veće
Koje su prednosti TDM ili FDM nad statističkim multipleksiranjem?
m
T mT
µ λ
′ = =

Informacijske mreže
Svojstvo PASTA
Markovljev lanac je “stacionaran” ili je u “stacionarnom stanju”:
Proces starta uz stacionarnu razdiobu, ili
Proces se odvija kroz beskonačno vrijeme t→∞
Vjerojatnost da je u nekom trenutku t proces u stanju i jednaka je
stacionarnoj vjerojatnosti
( ) T t
15
Pitanje: Za red M/M/1 zadani t je vrijeme dolaska: kolika je
vjerojatnost da je N(t) = i?
Odgovor: PASTA - Poisson Arrivals See Time Averages!
☺ PASTA je jedno od najvažnijih svojstava redova čekanja. Akronim
PASTA treba pisati velikim, a ne malim slovima; pasta (talijanskog
porijekla) je posebno važna u kulinarskim znanostima!
( )
lim { ( ) } lim
i
i
t t
T t
p P N t i
t
→∞ →∞
= = =
Informacijske mreže
Svojstvo PASTA (nast.)
Stacionarne vjerojatnosti:
Stacionarne vjerojatnosti zauzeća do dolaska:
Trenutak t
-
označava trenutak “točno prije t” (neposredno prije t)
Pretpostavka LAA (Lack of Anticipation Assumption): buduća
lim { ( ) }
n
t
p P N t n
→∞
= =
lim { ( ) | } dolazak u
n
t
a P N t t n
→∞

= =
16
Pretpostavka LAA (Lack of Anticipation Assumption): buduća
međudolazna vremena i vremena posluživanja prethodno
pristiglih korisnika su neovisna
Teorem: Sustav posluživanja zadovoljava LAA:
1. Ako je dolazni proces Poissonov:
2. Poissonov proces je jedini proces s tim svojstvom
(nužan i dovoljan uvjet)
, 0,1,...
n n
a p n = =
Informacijske mreže
Svojstvo PASTA (nast.)
Može li se PASTA primijeniti na sve procese?
Primjer:
Deterministički dolasci svakih 10 s
Determinističko posluživanja trajanja 9 s
Do dolaska: sustav je uvijek prazan a = 0
17
Do dolaska: sustav je uvijek prazan a
1
= 0
Prosječno vrijeme s jednim korisnikom u sustavu: p
1
= 0.9
“Korisnički” prosjeci nisu jednaki vremenskim prosjecima (a
1
≠p
1
)
Ništa ne pomaže, proces mora biti Poissonov!
1
0
10 9 20 30 40 49
Informacijske mreže
Svojstvo PASTA: dokaz
Definiramo A(t, t+δ): dolazak se zbio u intervalu [t, t + δ)
Ako korisnik dolazi u t, vjerojatnost da će naći sustav u stanju n:
A(t, t+δ) je nezavisan od stanja sustava prije vremena t, N(t
-
)
N(t
-
) određen vremenom dolazaka < t, i korespondentnim vremenima
0
{ ( ) | } lim { ( ) | ( , )} P N t n t P N t n A t t
δ
δ
− −

= = = + dolazak u
18
N(t ) određen vremenom dolazaka < t, i korespondentnim vremenima
posluživanja
A(t, t+δ) nezavisan od dolazaka < t [Poisson]
A(t, t+δ) nezavisan od vremena posluživanja pridošlih korisnika < t [LAA]
0 0
0
{ ( ) , ( , )}
( ) lim { ( ) | ( , )} lim
{ ( , )}
{ ( ) } { ( , )}
lim { ( ) }
{ ( , )}
n
P N t n A t t
a t P N t n A t t
P A t t
P N t n P A t t
P N t n
P A t t
δ δ
δ
δ
δ
δ
δ
δ


→ →



= +
= = + =
+
= +
= = =
+
lim ( ) lim { ( ) }
n n n
t t
a a t P N t n p

→∞ →∞
= = = =
Informacijske mreže
Svojstvo PASTA: intuitivni dokaz
t
a
i t
r
: slučajno odabrano vrijeme dolaska i vrijeme promatranja
Dolazni procesi prije t
a
i t
r
su stohastički identični procesi
Obje razdiobe vjerojatnosti vremena prvog dolaska prije t
a
i prije t
r
su
eksponencijalne s parametrom λ
Poopćenjem na ostale dolaske (drugi, treći,…) prije t
a
i t
r
daje isti
rezultat
19
Stanje sustava u nekom trenutku t ovisi samo o dolascima (i
pripadnim vremenima posluživanja) prije t
Budući da su dolazni procesi prije vremena dolaska t
a
i prije
slučajnog vremena promatranja t
r
identični, oni jednako “vide”
stanje sustava
☺Za rigorozni dokaz vidjeti navedenu literaturu!
Informacijske mreže
Svojstvo PASTA nije ispunjeno
Primjer 1: Dolasci nisu Poissonovi
Međusobno nezavisna (iid) međudolazna vremena, ravnaju se po
jednolikoj razdiobi između 2 i 4 s
Vrijeme posluživanja je determinističko: 1 s
Neposredno prije dolaska: sustav je uvijek prazan, a
1
= 0
λ = 1/3, T = 1 → N = Tλ = 1/3 → p
1
= 1/3
20
1
Primjer 2: LAA nije zadovoljen
Poissonovi dolasci, međudolazna vremena T
i
Vrijeme posluživanja korisnika i: S
i
= αT
i+1
, α < 1
Do dolaska: sustav je uvijek prazan, a
1
= 0
Prosječno vrijeme u kojem je u sustavu jedan korisnik: p
1
= α
☺ Ovo su primjeri svojstva poznatog pod imenom anti-PASTA. I ovdje,
akronim anti-PASTA ne treba miješati s talijanskim izrazom antipasto
(predjelo) iz kulinarskih znanosti!
Informacijske mreže
Svojstvo PASTA: razdiobe odlaska
Stacionarne vjerojatnosti broja korisnika u sustavu neposredno
nakon odlaska:
Uz vrlo općenite pretpostavke:
N(t) se mijenja za jedinične inkremente (to je uvije ispunjeno
kod stabilnog reda M/M/1, ρ < 1)
lim { ( ) | } odlazak u
n
t
d P t t X n
+
→∞
= =
21
kod stabilnog reda M/M/1, ρ < 1)
Postoji limes za a
n
i d
n
a
n
= d
n
, n=0,1,…(npr. jedan ode ⇒ jedan dođe)
U stacionarnom stanju, sustav izgleda stohastički identičan za
dolazećeg i odlazećeg korisnika
Poissonovi dolasci + LAA: u stacionarnom stanju sustav je
stohastički identičan i za dolazećeg i za odlazećeg korisnika, a
jednako ga vidi i promatrač koji ga promatra u nekom
proizvoljnom vremenu
Informacijske mreže
Redovi M/M/*
Poissonov dolazni proces
Međudolazna vremena: iid, eksponencijalna
Vremena posluživanja: iid, eksponencijalna
Vremena posluživanja i međudolazna vremena:
nezavisna
22
nezavisna
N(t): broj korisnika u sustavu u t (stanje)
{N(t): t ≥ 0} može se modelirati kao vremensko-
kontinuirani ili vremensko-diskretni Markovljev lanac
Brzine prijelaza između stanja ovise o svojstvima
sustava
Svojstvo PASTA je uvijek zadovoljeno
Informacijske mreže
Red M/M/1/K: sustav s gubicima
M/M/1 s konačnim prostorom za čekanje
Najviše K korisnika istovremeno u sustavu
0 1 K K-1 2
λ
µ
λ
µ
λ
µ
λ
µ
23
Najviše K korisnika istovremeno u sustavu
Korisnik koji dolaskom nalazi K korisnika u sustavu je odbačen
Stacionarna razdioba
Uvjet stabilnosti: uvijek stabilan – čak i kad je ρ ≥ 1
Vjerojatnost gubitka – pomoću svojstva PASTA:
0
0
1
, 1, 2,...,
1
1
n
n
K
p p n K
p
ρ
ρ
ρ
+
= =

=

1
(1 )
{ } { ( ) }
1
gubitak
K
K
P P N t K
ρ ρ
ρ
+

= = =

Informacijske mreže
Red M/M/1/K (dokaz)
Isto kao i kod M/M/1:
0 1 K K-1 2
λ
µ
λ
µ
λ
µ
λ
µ
, 1, 2,...,
n
p p n K ρ = =
24
Normalizacijska konstanta:
Generalizacija: tzv. okrnjeni Markovljev lanac
1
0 0
0 1
0
1
1
1 1 1
1
1

1
K
K K
n
n
n n
K
p p p
p
ρ
ρ
ρ
ρ
ρ
+
= =
+

= ⇒ = ⇒ =


⇒ =

∑ ∑
0
, 1, 2,...,
n
n
p p n K ρ = =
Informacijske mreže
Okrnjeni Markovljev lanac
{X(t): t ≥ 0} vremenski-kontinuirani Markovljev lanac sa
stacionarnom razdiobom {p
i
: i = 0,1,…}
S podskup od {0,1,…}: skup stanja; promatramo samo proces u S
Eliminirati sva stanja koja nisu u S
Staviti 0, ,
ji ij
q q j S i S = = ∈ ∉
25
Staviti
{Y(t): t ≥ 0}: rezultirajući okrnjeni proces; ako je ireducibilan:
Vremensko-kontinuirani Markovljev lanac
Stacionarna razdioba
U nekim slučajevima treba provjeriti ovisnost o sustavu

0
za
za
j
i
j
i S
p
j S
p
p
j S

¦

¦
¦
=
´
¦

¦
¹

0, ,
ji ij
q q j S i S = = ∈ ∉
Informacijske mreže
Okrnjeni Markovljev lanac (nast.)
Mogući dovoljni uvjet
Provjera razdiobe okrnjenog procesa
1. Zadovoljava JGR
( ) ( )
j
i
j ji i ij j ji i ij ji ij
p
p
p q p q p q p q q q
p S p S
= ⇒ = ⇒ =
∑ ∑ ∑ ∑ ∑ ∑
,
j ji i ij
i S i S
p q p q j S
∉ ∉
= ∈
∑ ∑
26
2. Zadovoljava normalizacijski zakon:
Dovoljni uvjet: bolje je koristiti JLR!
Relacija s pojmom “reverzibilnost”
Ispunjeno za multidimenzionalne lance
( ) ( )
,
j ji i ij j ji i ij ji ij
i i i S i S i S i S
j ji i ij j ji i ij
i S i S i S i S
p S p S
p q p q p q p q j S
∈ ∈ ∈ ∈
∈ ∈ ∈ ∈
⇒ = ⇒ = ∈
∑ ∑ ∑ ∑ ∑ ∑
∑ ∑ ∑ ∑

( )
1, ( )
( ) ( )
i
i i
i S i S i S
p p S
p p S p
p S p S
∈ ∈ ∈
= = = ≡
∑ ∑ ∑

Informacijske mreže
Red M/M/1: sustav s promjenljivim brzina
Međudolazna vremena: neovisna, eksponencijalna, s parametrom λ
n
0 1 n+1 n 2
0
λ
1
µ
n
λ
1 n
µ
+
1
λ
2
µ
1 n
λ

n
µ
27
Međudolazna vremena: neovisna, eksponencijalna, s parametrom λ
n
kad se nalazi u stanju n
Vremena posluživanja: neovisna, eksponencijalna, s parametrom µ
n
kad se nalazi u stanju n
Vremena posluživanja i međudolazna vremena: neovisna
{N(t): t ≥ 0} je proces rađanja i umiranja
Stacionarna razdioba:
1
1 1
0 0
0 1 0
1 1
, 1 1
n n
i i
n
i n i
i i
p p n p
λ λ
µ µ

− ∞ −
= = =
+ +
(
= ≥ = +
(
¸ ¸
∏ ∑∏
Informacijske mreže
Red M/M/c
Poissonovi dolasci brzine λ
Eksponencijalna vremena posluživanja s parametrom µ
0 1 c+1 c 2
λ
µ
λ

λ

λ

28
µ
c poslužitelja (kanala u kontekstu npr. prijenosnih mreža)
Pridošli korisnik nalazi n korisnika u sustavu, pa vrijedi
n < c: on se uputi na neki slobodni poslužitelj
n ≥ c: on se uključi u red čekanja – svi poslužitelji su zauzeti
Proces rađanja i umiranja s brzinom umiranja ovisnom o stanju
[Vrijeme provedeno u stanju n prije skoka u stanje n − 1 je minimum od
B
n
= min{n,c}, eksponencijalno s parametrom µ]
, 1
,
n
n n c
c n c
µ
µ
µ
≤ ≤
¦
=
´

¹
Informacijske mreže
Red M/M/c (nast.)
0 1 c+1 c 2
λ
µ
λ

λ

λ

Jednadžbe lokalne ravnoteže
1 ( )
1 : ,
n
n
c
n c p p p p p
λ λ λ λ λ ρ λ
ρ
| |
≤ ≤ = = = = = ≡
29
Normalizacija
1 0 0 0
0 0 0
1 ( )
1 : ,
( 1) ! !
1 ( )
:
! ! !
n n
n c c n c n
c n
n c
c
n c p p p p p
n n n n n c
c c
n c p p p p p
c c c c c c
λ λ λ λ λ ρ λ
ρ
µ µ µ µ µ µ
λ λ λ λ ρ
µ µ µ µ

− −
| |
≤ ≤ = = = = = ≡
|

\ ¹
| | | | | | | |
> = = = =
| | | |
\ ¹ \ ¹ \ ¹ \ ¹

1 1
1 1
0
0 1 0
( ) ( ) ( ) ( ) 1
1 1
! ! ! ! 1
k c k c c c
k c
n
n k k c k
c c c c
p p
k c k c
ρ ρ ρ ρ
ρ
ρ
− −
∞ − ∞ −

= = = =
( (
= ⇒ = + + = +
( (

¸ ¸ ¸ ¸
∑ ∑ ∑ ∑
Informacijske mreže
Red M/M/c (nast.)
Vjerojatnost čekanja – pridošli korisnik nalazi zauzete sve
poslužitelje
Erlang-C formula: koristi se u telefoniji (komutacija kanala)
0 0
( ) ( ) 1
{ }
! ! 1
c c
n c
Q n
n c n c
c c
P P p p p
c c
ρ ρ
ρ
ρ
∞ ∞

= =
= = = =

∑ ∑
čekanje u redu
30
Erlang-C formula: koristi se u telefoniji (komutacija kanala)
Pozivi dolaze brzinom λ; vrijeme zauzeća (trajanje) poziva je
eksponencijalno sa srednjim trajanjem 1/µ
c raspoloživi broj kanala (npr. prijenosnog sustava)
Poziv koji naiđe na zauzeta c kanala, neprestano pokušava pronaći
slobodni kanal – “ostaje u redu”
Red M/M/c/c: sustav s gubicima - kasnije ćemo detaljnije izučavati
Poziv koji nalazi zauzeta c kanala je blokiran i odbačen (nema čekanja)
Erlang-B formula: koristi se u telefoniji
Informacijske mreže
Red M/M/c (nast.)
Očekivani broj korisnika u redu čekanja – nisu na posluživanju
Srednje vrijeme čekanja (u redu)
0 0
2
2
( ) ( )
( ) ( )
! ! (1 )
(1 )
(1 ) 1
c c
n c
Q n
n c n c
Q Q
c c
N n c p p n c p
c c
P P
ρ ρ ρ
ρ
ρ
ρ ρ
ρ
ρ ρ
∞ ∞

= =
= − = − =

= − =
− −
∑ ∑
31
Srednje vrijeme čekanja (u redu)
Srednje vrijeme boravka u sustavu (čekanje + posluživanje)
Očekivani broj korisnika u sustavu
(1 )
Q
Q
N
W P
ρ
λ λ ρ
= =

1 1 1
(1 )
Q
Q
P
T W P
c
ρ
µ µ λ µ λ ρ µ
= + = + = +
− −
1
Q
Q
P
N T P c
c
λ
λ ρ
λ ρ
µ λ µ ρ
= = + = +
− −
Informacijske mreže
Red M/M/c: primjer – opet stat-MUX
Komunikacijski link poslužuje c Poissonovih tokova ukupne brzine λ.
Link je podijeljen na c odvojenih kanala pri čemu je svakom kanalu
pridružen pojedini tok.
Ako u nekom prometnom toku nema paketa koji čekaju na prijenos,
onda se njemu pripadni kanal koristi za prijenos paketa iz nekog
drugog toka.
Prijenosno vrijeme paketa u svakom kanalu ravna se po
32
Prijenosno vrijeme paketa u svakom kanalu ravna se po
eksponencijalnoj razdiobi sa srednjom vrijednosti 1/µ.
Sustav se može modelirati kao red M/M/c. Prosječno kašnjenje po
paketu je
Pogledajmo sada stat-MUX s jednim kanalom koji ima c puta veći
kapacitet. Njega možemo modelirati kao red M/M/1 iste dolazne brzine
λ i brzine posluživanja cµ. Prosječno kašnjenje po paketu je sada
1
Q
P
T
cµ λ µ
= +

Informacijske mreže
Red M/M/c: primjer (nast.)
Kad je ρ puno manji od 1 (slabo opterećen sustav) imamo :
1
Q
P
T
c c µ λ µ
= +

0, 0
Q Q
P P ≅ ≅
T
c
T

33
Kad je ρ samo neznatno manji od 1 (jako opterećen sustav) imamo
:
Kod slabog opterećenja: stat-MUX s c kanala daje gotovo c puta veće
kašnjenje od stat-MUX koji kombinira c kanala u jedan veliki (kao kod
sustava TDM). Kod velikog opterećenja: kašnjenja kod oba sustava su
podjednaka.
1, 1, 1/ 1/( )
Q Q
P P c µ µ λ ≅ ≅ −
1
T
T

Informacijske mreže
Red M/M/∞
Beskonačni broj poslužitelja ⇒ nema čekanja u redu
Red M/M/c uz c = ∞ ⇒ JLR + normalizacija
0 1 n+1 n 2
λ
µ
λ
( 1) n µ +
λ

λ

34
Red M/M/c uz c = ∞ ⇒ JLR + normalizacija
Stacionarna razdioba:
Poisson brzine λ/µ (= a ≡ ponuđeni promet)
Prosječni broj korisnika i prosječno kašnjenje:
Rezultat vrijedi i za red M/G/∞
/
( / )
, 0,1,...
!
n
n
p e n
n
λ µ
λ µ

= =
1
,
N
N T
λ
µ λ µ
= = =
Informacijske mreže
Red M/M/c/c
c poslužitelja, nema prostora za čekanje
Pridošli korisnik je, kad naiđe na zauzete sve poslužitelje, blokiran (i
odbačen)
0 1 c 2
λ
µ
λ

λ

35
odbačen)
Stacionarna razdioba za vjerojatnosti stanja:
Vjerojatnost blokiranja (svojstvo PASTA) - Erlang-B formula:
Erlang-B formula se koristi u telefoniji i komutaciji kanala
Rezultat vrijedi i za red M/G/c/c
1
0
( / ) ( / )
, 0,1,...,
! !
n k c
n
k
p n c
n k
λ µ λ µ

=
(
= =
(
¸ ¸

1
0
( / ) ( / )
! !
c k c
c
k
p
c k
λ µ λ µ

=
(
=
(
¸ ¸

Informacijske mreže
M/M/∞ i M/M/c/c (dokazi)
Jednadžbe lokalne ravnoteže:
( ) n p p p p p p
λ λ λ λ λ λ
µ λ

= ⇒ = = = =

0 1 n+1 n 2
λ
µ
λ
( 1) n µ +
λ

λ

36
Normalizacija:
Obično se koristi oznaka: a = λ/µ – ponuđeni promet
1 1 2 0
0
( )
( 1) ( 1)
( / )
, 0,1,...
!
n n n n n
n
n
n p p p p p p
n n n n n
p p n
n
µ λ
µ µ µ µ µ µ
λ µ
− − −
= ⇒ = = = =
− ⋅ −
⇒ = =

1
0
0
( / )
,
!
k
c
k
p
k
λ µ

=
(
=
(
¸ ¸

za M/ M/ c / c
1
/
0
0
( / )
,
!
k
k
p e
k
λ µ
λ µ



=
(
= = ∞
(
¸ ¸

za M/M/
Informacijske mreže
Zbroj eksponencijalnih slučajnih varijabli
X
1
, X
2
,…, X
n
: iid, eksponencijalne s.v. s parametrom λ
T = X
1
+ X
2
+…+ X
n
Funkcija gustoće vjerojatnosti za T:
[Gama razdioba s parametrima (n, λ)]
1
( )
( ) , 0
( 1)!
n
t
T
t
f t e t
n
λ
λ
λ


= ≥

37
[Gama razdioba s parametrima (n, λ)]
Ako je X
i
vrijeme između dolazaka i - 1 i i, tada je T
vrijeme do n-tog događaja
Za proizvoljno mali δ:
(Kumulativna) funkcija razdiobe:
1
( )
{ [ , )} ( )
( 1)!
n
t
T
t
P n t t f t e
n
λ
λ
δ δ λδ


+ = =

- ti dolazak u
1
0
( )
{ } 1 { }
( 1)!
n
t
s
n
s
P t t e ds P n t
n
λ
λ
λ


≤ = = −


- ti dolazak nakon
Informacijske mreže
Zbroj eksponencijalnih s.v. (nast.)
Primjer: Poissonovi dolasci brzine λ
τ
1
: vrijeme do dolaska prvog korisnika
τ
i
: i-to međudolazno vrijeme
τ
1
, τ
2
,…, τ
n
: iid, eksponencijalne s.v. s parametrom λ
t
n
= τ
1
+ τ
2
+…,+τ
n
: vrijeme dolaska n-tog korisnika
38
t
n
= τ
1
+ τ
2
+…,+τ
n
: vrijeme dolaska n-tog korisnika
t
n
se ravna po gama-razdiobi s parametrima (n, λ)
Za proizvoljno mali δ :
1 1
0
( ) ( )
( ) , 0; { }
( 1)! ( 1)!
n n
t
t t
n
t t
f t e t P t t e dt
n n
λ λ
λ λ
λ λ
− −
− −
= ≥ ≤ =
− −

1
( )
{ [ , )} ( )
( 1)!
n
t
T
t
P n t t f t e
n
λ
λ
δ δ λδ


+ = =

- ti dolazak u
Informacijske mreže
Red M/M/1: vrijeme boravka
Red M/M/1 – disciplina posluživanja FCFS
T
i
: vrijeme koje korisnik i provede u sustavu
(čekanje + posluživanje) – vrijeme boravka ili
kašnjenje
T : eksponencijalna razdioba s parametrom µ - λ
39
T
i
: eksponencijalna razdioba s parametrom µ - λ
Dokaz 1: direktno izračunavanje funkcije razdiobe
vjerojatnosti
Dokaz 2: korištenjem neke od transformacija (2.
predavanje)
☺ Dokaz 3: intuitivno – provedite sami!
Informacijske mreže
M/M/1: vrijeme boravka – 1. dokaz
0
{ ( ) ( ) }
( )
(1 )
i i k
k
n
k
t k
P D t t D t k p
t
e
µ
µ
ρ ρ

=


= + − ≤
= ⋅ −

∑∑
(1)
(2)
0
{ } { | } { }
i i i i
k
P T t P T t N k P N k

=
> = > = =

40
0 0
0
0 0
( )
( )
(1 )
!
( )
(1 )
!
( ) ( )
! !
t k
k n
n
k
t k
n k n
n n
k k
t n t
n n
t t t
t
e
n
t
e
n
t t
e e
n n
e e e
µ
µ
µ µ
µ λ µ λ
µ
ρ ρ
µ
ρ ρ
µ λ
ρ

= =


= =
− −
= =
− − −
= ⋅ −
= −
= ⋅ =
= =
∑∑
∑ ∑
∑ ∑
(2)
(3)
(4)
Informacijske mreže
M/M/1: vrijeme boravka – 1. dokaz
t
i
je vrijeme dolaska i-tog korisnika, a je broj korisnika u
sustavu neposredno prije i-tog dolaska
Jednadžba (1): i-ti korisnik će provesti vrijeme T
i
u sustavu, znajući
da je dolaskom u sustav naišao na prisutnih k korisnika, samo ako je
broj odlazaka u intervalu (t
i
, t
i
+ t) manji od k + 1. P{N
i
= k} = p
k
(PASTA)
( )
i i
N N t

=
41
(PASTA)
Jednadžba (2): tijekom tog intervala poslužitelj je uvijek zauzet, pa
su vremena između odlazaka iid i eksponencijalna s parametrom µ:
Jednadžba (3): zamjena redoslijeda sumacija
Jednadžba (4): koristi se činjenica
( )
{ ( ) ( ) } , 0
!
n
t
i i
t
P D t t D t n e n k
n
µ
µ

+ − = = ≤ ≤
1
0 0
1 1
1 1 1
n n
n
k k k
k n k k
ρ ρ
ρ ρ ρ
ρ ρ ρ
∞ ∞ −
= = =

= − = − =
− − −
∑ ∑ ∑
Informacijske mreže
M/M/1: vrijeme boravka – 2. dokaz
N
i
je broj korisnika u sustvu neposredno prije i-tog dolaska
vrijeme boravka u sustavu i-tog korisnika, kad on nalazi k
korisnika već u sustavu
je suma od k iid eksponencijalnih s.v.
( ) k
i
T
( )
1 1
...
k
i i i i k i k
T S S S R
− − + −
= + + + +
( ) k
i
T
( ) k
i
T
42
S
j
je vrijeme posluživanja korisnika j, a R
i-k
preostalo vrijeme
posluživanja upravo posluživanog korisnika
S
i
,…, S
i

k+1
: iid, eksponencijalne s.v. s parametrom µ
R
i-k
: eksponencijalna s.v. s parametrom µ, neovisna od S
i
,…, S
i

k+1
je suma slučajnih brojeva od iid eksponencijalnih s.v.
Koristiti funkciju izvodnicu momenata (2. predavanje, str. 2-47)
☺ Preporuča se studentu da za vježbu primjeni neku drugu
transformaciju
i
( )
i
N
i i
T T =
Informacijske mreže
M/M/1: vrijeme boravka – 2. dokaz
s.v. je eksponencijalna s parametrom µ samo ako je
njena funkcija izvodnica momenata µ/(µ – t)
( )
( )
0
0 0
( ) [ ] [ | ] { }
[ ] ( )
i i
i
k
i
k
i
tT tT
T i i
k
tT
k k
T k k
M t E e E e N k P N k
E e p M t p

=
∞ ∞
= =
= = = =
= =

∑ ∑
43
njena funkcija izvodnica momenata µ/(µ – t)
1
0 0
( ) (1 ) (1 )
1
( )
1
i
k k
k
T
k k
M t
t t t
t t
µ µ λ
ρ ρ ρ
µ µ µ
µ λ µ λ
λ
µ µ λ
µ λ
+
∞ ∞
= =
| | | |
= − = −
| |
− − −
\ ¹ \ ¹
− −
= ⋅ =
− − −


∑ ∑
( )
1 1
1
( ) ( ) ( )... ( ) ( )
k
i i i k i k
i
k
S S S R
T
M t M t M t M t M t
t
µ
µ
− − + −
+
| |
= =
|

\ ¹
Informacijske mreže
O Erlangovim formulama
Interpretacija u telefoniji (red M/M/c/c):
p
n
je dio vremena u kojem je n-ti kanal zauzet (stanje n).
λ je prosječni broj poziva u jedinici vremena
τ (= 1/µ) je srednje vrijeme zauzeća kanala.
a = λτ = λ/µ je ponuđeni promet i brojčano se izražava u jedinicama
erlang (erl) u čast A.K. Erlanga koji je 1917. prvi izveo formulu za p
n
.
44
erlang (erl) u čast A.K. Erlanga koji je 1917. prvi izveo formulu za p
n
.
Stacionarne vjerojatnosti - sustav se nalazi u stanju n:
Erlang-B formula - vjerojatnost blokiranja (n = c):
1
0
, 0,1,...,
! !
n k
c
n
k
a a
p n c
n k

=
(
= =
(
¸ ¸

1
0
! !
c k
c
c
k
a a
p
c k

=
(
=
(
¸ ¸

Informacijske mreže
O Erlangovim formulama (nast.)
Erlang-B formula susreće se pod različitim imenima: Erlangova
formula gubitaka (ili blokiranja), Erlangova prva formula,…Također
se koriste i različite oznake za p
c
:
U Europi: E
1,c
(a) ili E
c
(a) ili E(c,a)
U SAD: B(c, a) ili B
Izraz za p
n
zove se i “okrnjena” Poissonova razdioba, Erlangova
razdioba gubitaka,…
45
razdioba gubitaka,…
a/c je ponuđeni promet po poslužitelju (kanalu) i često se zove
intenzitet prometa (= ρ)
Obavljeni ili preneseni promet a* je općenito definiran za
stacionarno stanje kao srednji broj zauzetih poslužitelja (kanala):
Prva suma odnosi se na korisnike koji se poslužuju (n < c), a druga
suma govori o činjenici da su svi poslužitelji zauzeti samo ako je
najmanje c korisnika u sustavu. (Intuitivno je jasno: a = a*+ ap
c
ili
p
c
= (a – a*)/a, što je i prirodna definicija za p
c
).
1
1
c
n n
n n c
a np c p
− ∞

= =
= +
∑ ∑
Informacijske mreže
O Erlangovim formulama (nast.)
Ako sada uzmemo da je disciplina posluživanja takva da se blokirani
korisnici i odbace (p
n
= 0 za n > c), uvrštavanjem izraza za p
n
u izraz
za a*, nakon nekih pojednostavljenja (obavite to sami!), dobivamo:
Dakle, ponuđeni promet a bit će ujedno i obavljeni promet a* samo
[1 ]
c
a a p

= −
46
Dakle, ponuđeni promet a bit će ujedno i obavljeni promet a* samo
ako je broj poslužitelja beskonačan. U stvarnosti je obavljeni
promet točno onaj dio ponuđenog prometa koji nije blokiran
(izgubljen) od strane sustava
Zauzetost poslužitelja (faktor iskoristivosti) ρ je definirana kao
obavljeni promet po poslužitelju u stacionarnom stanju
U telefoniji je zauzetost ρ mjera stupnja iskorištenja skupine
poslužitelja (npr. pretplatničke grupe u komutacijskom sustavu)
a
c
ρ

=
Informacijske mreže
O Erlangovim formulama (nast.)
Vidimo: ako c raste, a a* raste tako da p
c
ostaje konstantan, tada i ρ
raste ⇒ velike grupe poslužitelja (kanala) su efikasnije od malih. U
praksi je taj rezultat obično oslabljen (prvenstveno zbog hardverskih
ograničenja): velike jako opterećene grupe poslužitelja su ranjivije
na degradaciju posluživanja (tijekom prometnog preopterećenja) od
malih grupa poslužitelja s istim blokiranjem p
c
ali nižom zauzetosti ρ
Primjer: slučaj za c = 1: poslužitelj alternira između stanja´zauzet` i
47
Primjer: slučaj za c = 1: poslužitelj alternira između stanja´zauzet` i
´slobodan`; svako stanje zauzetosti traje prosječno τ (= 1/µ), a svaki
slobodni interval prosječno 1/λ. Jedan ciklus se sastoji od slobodnog
intervala i susjednog zauzetog intervala pa je njegova prosječna
duljina 1/λ + τ, a omjer τ/(1/λ + τ) = a/(1 + a) je Erlang-B formula za c
= 1. Dakle, omjer srednjih vrijednosti τ/(1/λ + τ) pokazuje udio
vremena u kojem je poslužitelj zauzet
Za izračunavanja Erlang-B formule p
c
= B(c, a), koristi se rekurzija:
( 1, )
( , ) , (0, ) 1
( 1, )
aB c a
B c a B a
c aB c a

= =
+ −
Informacijske mreže
O Erlangovim formulama (nast.)
Erlang-C formula: pridošli korisnik nalazi zauzete sve poslužitelje i
stane u red čekanja, tj. blokirani korisnik je zakašnjen. Vjerojatnost
da su svi poslužitelji zauzeti je P
Q
(vidi str. 4-27 do 4-31), te ako
stavimo a = cρ = λ/µ u formule za red M/M/c imamo:
{ } čekanje u redu
c
a
P P p p

= = =

48
Erlang-C formula susreće se pod različitim imenima: Erlangova
formula kašnjenja, Erlangova druga formula,…Također se koriste i
različite oznake za p
Q
:
U Europi: E
2,c
(a)
U SAD: C(c,a)
0
1
1
0
0
{ }
( 1)!( )
, 0
! ( 1)!( )
čekanje u redu
Q n
n c
k c
c
k
P P p p
c c a
a a
p a c
k c c a
=


=
= = =
− −
(
= + ≤ <
(
− −
¸ ¸


Informacijske mreže
O Erlangovim formulama (nast.)
Za razliku od Erlang-B formule, Erlang-C formula ne vrijedi za
proizvoljnu funkciju razdiobe vremena posluživanja
Opet, za razliku od Erlang-B formule, Erlang-C formula vrijedi samo
u slučaju kad je ponuđeni promet a manji od broja poslužitelja c (ili
ekvivalentno ρ < 1)
Erlang-C formula se ne može primijeniti kad je red čekanja (tj.
49
Erlang-C formula se ne može primijeniti kad je red čekanja (tj.
spremnik) konačan. Naime, u tom slučaju, ako korisnik naiđe na
puni red čekanja (puni spremnik) on će biti odbačen i izgubljen
Na osnovu definicije prenesenog prometa vidimo da je a* = a, ili
ekvivalentno: iskoristivost ili zauzetost poslužitelja ρ = a*/c jednaka
je intenzitetu prometa a/c (=ρ ): to je intuitivno jasno jer u
Erlangovom modelu kašnjenja svi blokirani korisnici idu u red
čekanja (koji je beskonačan) i na kraju su svi posluženi
Za numerička izračunavanja korisna je formula:
( , )
( , )
[1 ( , )]
cB c a
C c a
c a B c a
=
− −