You are on page 1of 7

IZVJETAJ IZ PERIFERNE ZEMLJE, GRAMATIKA GEOPLOITIKE Privid vanosti SAD, SSSR, su Jugoslaviju svrstavali na tree mjesto svjetske relevantnosti.

Komunistiki spin doktori na silu su zemlji htjeli priskrbiti izvanrednu pozi iju u me!unarodnim poslovima, vei znaaj nego "to je uz sve umijee komunistike nomenklature, zemlja objektivno imala. #akav je izmi"ljen i svijet nesvrstanih, a mi smo to prihvatili kao dokaz kosmike va$nosti jedne osobite balkanske dr$ave. %pak, u bipolarnoj strukturi svjetskog poretka komunistika Jugoslavija je mogla igrati igru geopolitike neutralnosti priskrbljujui sebi va$niji status nego "to ga je uistinu posjedovala. Jugoslavija nije bila geopolitiki va$na zemlja, njen znaaj reprodu iran je kao rezultat ideologije. &ovu me!unarodnu konstata iju od '()ih god do danas primarno odre!uje s jedne strane latentni i tinjajui haos u postsovjetskom etnikom pandemoniju, a s druge strane energetska kriza, ija je rezultanta nova geopolitika resursa usmjerena protiv postsovjetskom etnikom kazanu. *i+ je smje"tena na sekundarnom rukav u evroazijske geopolitike aorte, unutar regije koja ne posjeduje strate"ke rezerve vitalnih energetskih resursa, pa je kao takva u novoj postblokovskoj konstata iji manje bitna od dijela svijeta koji zovemo Kavkaz. *i+ je zemlja koja u punom smislu te rijei je geopolitiki objekt me!unarodne zajedni e, geostrate"ka prostorija za proizvodnju razliitih s enarija koji se vje$baju ne zbog bh va$nosti, nego zbog notorne injeni e da su imperijalne i postimperijalne institu ije sada ovdje u ovoj zemlji, pa za"to uvje$bavati s enarije za druga krizna podruja u tim kriznim podrujima. *i+ je postala primjer zemlje o kojoj uvijek odluuju drugi. *i+ nije silno va$na za svjetke poslove, ali kao poligon za istresanje razliitog geopolitikog smea jeste. Dejton je dokument koji odre!uje na" dr$avnopravni i so ijani identitet. Jedna izma"tana podjela bh zemlje na dva odokativna dijela, a koja predhodno nije postojala kao politiko) geogra,ski izraz bh historije. &a ovaj nain *i+ je postala va$na. %nstitu ije -. u razliitim politikim, sigurnosnim, ekonomskim, so ijalnim i drugim aran$manima premre$ile su *i+ proizvodei od te dr$ave idealnu zemlju za sebe, a od -. novi geopolitiki ,aktor. Dejtonski ugovor je rodno mjesto opstanka bh dr$ave, ali i rodno mjesto njenog mogueg nestanka. &a ovaj nain *i+ je postala geopolitiki znaajna zemlja, u kojoj su sve politike jednako va$ne i one koje destruiraju i one koje a,irmiraju. *i+ postoji kao medel uspje"nog teritorijalnog lokaliziranja kon,likata./ Ko kontrolira dvoentitetsku *osnu vlada predhodnom Jugoslavijom, ko vlada predhodnom Jugoslavijom kontrolira *alkan, ko kontrolira .. *alkan, ko kontrolira .. *alkan onemoguuje balkaniza iju .apada.)jedan od moguih s enarija0 Entiteti kao o !ik ivota *orba izme!u klasa je sukob koji zavr"ava trijum,om jedne i agonijom druge klase. Sposobnija proizvodi vlast. Konstituiranje na ije u modernoj 1vropi prati ideolo"ku ,ormulu po kojoj jai odre!uje bit zajedni e, pa u naj"irem imperijalnom smislu i bit historije. Samo velike dr$ave imaju smisla za prostor, male dr$ave su okamenjene. 2omanjkanje prostora i geogra,ska osamljenost uzrokuju zakr$ljalost i smet dr$ave. .a $ivot dr$ava mora imati prostor i teritoriju. 3iberalizam a,irmira slobodu i snagu pojedin a, slabo se prima u na"oj zajedni i. &ema humusa za individaulitet u zemlji gdje se narodi jo" uvijek shvaaju kao organski entiteti, a strah od Drugog i $elja za uzimanjem tu!e zemlje koja eo ipso impli ira proizvodnju radikalnog zla, doveli su do etnikog i"enja i geno ida kao ovovremenih varijanti so ijalnog darvinizma. &egativni smisao je suparni"tvo entiteta i na ionalnih zajedni a, kon,rota ija koja kroz re entne iskaze bh dru"tvene i politike elite svjedoi realnu egzisten iju so ijalnog darvinizma. /2ost0dejtonska *i+ se potvr!uje kao trijum, sile, na"e /dejtonsko0 porijeklo iskazano je u ognju rata. Ko je bio najai dobio je njavi"e, a predestinirajue kategorije odre!uju na"u politiku, kulturnu, religijsku i pravnu praksu. *i+ nije rezultat historijski kodi,i iranog prostora u kojem je konstituirana dr$ava, ve je prostor dr$ave ono "to odredi politika elita. #o je a,irma ija entiteta kao dr$ava kao me!unarodno pravno legitimiranih prostora koji se objavljuju svijetu kao trijum, biolo"kog imperijalizma veinske na ije. *i+ je tamni a naroda, a entiteti, dva ili tri arstva slobode ija podr$avljenja treba honorirati. #ako se pored entiteta i kantoni pojavljuju kao lokalni obli i biolo"kog imperijalizma, kao dugotrajni stadij dejtonskog primitivnog kapitalizma, kao lokalno uozbiljenje so ijalnih darvinizama. 4in)5in rezultat je najbolji za *i+ u njemu svi dobivamo, niko ne gubi, na$alost mi smo daleko od tog rezultata za koji su potrebni iznimno dobroudna i plemenita uvjerenja. N"nost kao #o$"%nost, #o$"%nost kao n"nost -ultietniko bh dru"tvo nije nu$no nestabilno. &elegitimni dejtonski re$im koji blokira izgradnju multietnike dr$ave po de,ini iji jeste nestabilan. 2romjena tog re$ima je uvjet svih uvjeta, predhodna zamisao o izvjesnoj budunosti. #a promjena mora doi izvana. 1ventualni ulazak Dejtonske *i+ u 16 kao la$ne dr$ave ne budi onu vrstu optimizma koja je bila prisutna u drugim

novoprimljenim dr$avama. 1vropska birokra ija je jaa od evropske vizije, u ovoj dioni i povjesti, bar kada je *i+ u pitanju, vizija ne stanuje u *ru7ellesu. Da stanjue -z odnosno 16 snagom svoje kondigne prijetee moi proizvela bi novi povjesni status za sebe, koji bi u historijskoj perspektivi osna$io ovovremenu simbiosku zamjenu predhodnih arstava. Dolazak Rusije u *i+ nije institu ionalan ve parainstitu ionalan. *eograd i -oskva uinit e sve da RS nastavi se pona"ati kao vi"ak *i+. #aj status vi"ka u odnosu na *i+ proizvodi i dr. bh entitet pa se *i+ pojavljuje kao vi"ak svojih entiteta. *udui da .agreb priznaje predhodnu *i+, povlaenjem potpisa osna$ilo bi suverenitet *i+ i njenu politiku trans,orma iju od entitetske ka hijerarhijski de entraliziranoj ra ionalno ure!enoj politikoj zajedni i. #o je po$eljan smijer, mada je najpo$eljniji istovremeno povlaenje i beogradskog i zagrebakog dejtonskog potpisa. &or'"s se'arat"# *ez obzira na unutra"nje i kom"ijsko poti anje destruk ije *i+ historijski potvr!uje da nije mogu kon enzus o njenom politiko pravnom nastanku. 8ak ni bilo koji radikalni oblik nasilja ne mo$e osigurati uni"tenje zemlje, pa se izgradnja odr$ive *i+ koja se pridru$uje porodi i evropskih dr$ava objavljuje kao najsmisleniji i najlak"i zadatak, iako je izuzetno te$ak. #ek kao izdvojena oblast 16 *i+ dobija "ansu da ne ostane izvan 16. -e!unarodno tretiranje *i+ kao realne, normalne, ,aktine dr$ave prije nego "to ona to jest zaustavlja njen dr$avnotvorni razvoj i prijei ulazak u 16 kao zajedni u zbiljskih dr$ava. Da bi neka politika zajedni a postala lani a 16 mora ispuniti najva$nije uvjete, a to je, biti stvarno i pravno dr$ava. *i+ de jure jeste dr$ava, de ,a to nije. *i+ prijeti mogunost da ,akti itet poni"ti suverenitet, jer ,akt itet samim svojim postojanjem tjera na priznavanje. Ako ,akti itet pobijedi suverenitet *i+ kao politika zajedni a gubi razlog povjesne egzisten ije. 1ntiteti u *i+ su de ,a to dr$ave. *i+ je trei pomoni, virtualni entitet bez teritorije u politikom prostoru dejtonskog provizorija. Da bi prestala biti u koliziji sa samom sobom, politika *i+ mora zahtjevati ostanak 9+R, a sve dok se ne uspostavi pravna struktura koja je s onu stranu dejtonske ne pravne zajedni e. 9+R sa svojim bonskim ovlastima mora ostati u dejtonskoj *i+ i uvesti istu u 16. #amo gdje jednakost ne postoji, zemlje mogu ui u 16. *i+ je potreban novi dru"tveni ugovor koji se ni na koji nain ne re,erira na +olbrookeov mirovni papir. -. tu novu ambijentalnost mo$e kreirati na slian nain na koji je Dodik nametnuo svoju politiku ,ormulu kao najva$niju bosansku agendu. &u$no je razumiti i podr$avati izgradnju *i+ kao poduhvat u korist svih njenih ljudi. 6straje li se na stavu nametnute odluke u svrhu izgradnje dr$ave korist za jednu a "teta za drugu stranu, onda je sve to bilo uzalud MZ i "'rav!(an(e )aro !(eno# dravo# Kada je ':., novembra :;;< potpisan Dejtonski ugovor, politiki lideri RS rezolutno su bili protiv Sporazuma, a politiki predstavni i *o"njaka i +rvata uglavnom su podr$ali politiku konstruk iju nove dr$ave kao mehanikog zbira dvaju entiteta. &ajva$niji i najoperativniji resursni entar moi -. u *i+ je 6red visokog predstavnika 9+R. 6 oktobru i novembru '((= bili smo svjedo i vanparlamentarnog i parlamentarnog ini iranja okonanja misije -. u *%+ s uvjerenjem in ijatora da su se stekli politiki i dr uvjeti za zatvaranje 9+R. Ako se ne $eli struktura dr$ave koja omoguuje dr$avu, onda nema smisla zahtjevati odlazak institu ije iji je mandat da potie izgradnju te strukture. +iperproduk ija ministarskih savjetnikih i dr ,unk ija omoguila je proizvodnju sna$nog birokratskog aparata koji se po birokratskoj navi i opire promjenama. Smisao 9+R)a jeste odrobljavanje dr$ave, njen izlazak iz ropskog statusa u kojem je dr$e korumpirane politike elite. &a$alost, struktura dr$ave im omoguuje da samu dr$avu dr$e zarobljenom tretirajui je tek kao nu$no zlo, "to naprosto tra$i dugotrajni opstanak -. u *i+. Da bi se etniki egoizam dr$ao pod kontrolom, pored o5nershipa koji se nadaje kao dugotrajna kljuna strategija -. za *i+ o5nership je potreban i za -., bez njenog vlasni"tva nad re,ormama nije mogua ni domaa kon ep ija politikog vlasni"tva. Kako je 9+R vi"egodi"njim nedjelovanjem izgubio smisao postojanja, domai politiari su izjavama visokorangiranih politiara SAD)a i 1vrope samo ohrabreni da nastave opstruk ije i razgradnju dr$ave. 2olitiari u *i+ skloni su rastakanju dr$ave i njenom konanom neuspjehu, kroz izjave amerikih i evropskih zvaninika da je sve na domaim politiarima i da se -. nee mije"ati u dogovor, dobijaju alibi za novo is rpljenje *i+ znajui unaprijed da nee biti sank ionirani. 2rijenos nadle$nosti entiteta na dr$avni nivo ne proizvodi ni"ta kvalitativno novo, pa se zbog toga taj pro es treba zaustaviti, nije mogue prijenosom nadle$nosti s entiteta na dr$avu odrobiti dr$avu, izuzev par ijalnih uvjerenja da su pojedini poma i npr. 2D> dokaz uspjeha. *"va !i +i, od ras'ada sa#o to -to (e i)n"tra ras'adn"ta. R. Srpska nije dr$ava unutar dr$ave, osim "to joj se to do sada pu"talo da bude. RS nije nezavisna dr$ava, i samo ime je bila gre"ka. De ,a to amerika vlada prepustila je svom ego entrinom

diplomatskom tenku da konstituira novu politiku zajedni u. 9na je sklepana tako da tra$i permanentnu odluujuu ulogu amerike administra ije. Kada je ta uloga rudimentalna i sekundarna, dejtonska dr$ava ne ,unk ionira. RS pravi dugoronu veoma uspje"nu strategiju izlaska RS)a iz *i+. &eupitno je da u skladu sa Dejtonskim sporazumom RS ustavno priznata kategorija, istovremeno svi, ukljuujui RS moraju po"tivati teritorijalni integritet i suverenitet *i+. -. ne uvjetuje *i+ ?edera ijom, ali "alje vrlo jasnu poruku, bez RS nema *i+. Samo 4ashington mo$e uvjeriti 16 da je *i+ trajno nedovr"ena dr$ava, ako ostaje prosti zbir dvaju entiteta. 9d iznimno poten ijalne do iznimno kru ijalne je va$nosti da *i+ i SAD shvate da sve dok je *i+ organizirana kao zajedni a dvaju entiteta, 16 u *i+ ne mo$e imati nezavisnu politiku od 4ashingtona. *ez relevantnog pritiska SAD)a *i+ se ne mo$e integrirati u 16. 16 sama sa sobom ne mo$e uvesti *i+ u 16. *ez SAD)a *i+ ne mo$e ui u 16. Dvoentitetski sistem je dovoljno slo$en da samim sobom proizvodi gre"ku. Dejtonska *osna pokree se na ameriki zahtjev. Ako taj zahtjev izostaje dr$ava stagnira.*i+ je najvei uspjeh amerike vanjske politike u posljednjih :@ god to je jedini proizvod 2a7 Ameri ane u kojem nije do"lo do obnove nasilja. #o je izuzetan poduhvat iz perspektive nezavisnog motrenja vanjske politike neke zemlje. R"sko sr/e " +osni Ako je &A#9, a jeste kroz razne bilateralne aran$mane pozvao Rusiju, ,aktiki, pod svoje okrilje, to je impli iralo razgradnju Rusije kao imperijalne sile i njenu trans,orma iju u demokratsku zemlju. Rusija ima interes da se demokratizira i kao takva zaslu$i respektabilnu pozi iju u svijetu, ne samo na zasadima sile i straha nego i kao odgovoran i altruistian in -.. Dugotrajnu neuspje"nost *i+ najdosljednije hrani Rusija, proizvodei od RS balkansku varijantu Ju$ne 9setije, dr$avu unutar dr$ave, koja nelegitimno, osiono i sigurno grabi ka nezavisnosti kao dugoronom ilju srpske politike elite u *i+. Altantizam)zapadnja"tvo nije u nesuglasju s tradi ijskim kon eptom ruske moi, "to je Rusija iskoristila kao svoju strate"ku prednost i silovito se vratila u arenu historije kao njen autonomni geopolitiki subjekt. -ani,estira se odlika ruskog evroazijanizma da malim narodima poka$e mo, koja mo$e ukljuiti i nasilno mijenjenje grani a. RS nije regionalni entitet *i+, ve je entitet na dr$avnom kapa itetu. #akav povr"inski i nemotreni pristup mo$e samo produ irati nove ,orme strukturalnog nasilja u *i+. Ruski interes, a ne zapadnoevropski, da u 16 u!e dejtonska *osna kao suverena dr$ava bez ureda >isokog predstavnika 9+R, jer takva dr$ava je garant sutra"nje nezavisnosti RS. Rusija priznaje suverenitet *i+ ako je on zasnovan na dejtonskom mirovnom sporazumu. Rusija kroz multilateralni pristup skriva unilateralni strategijski kon ept zasnovan na uvjerenju da se iz *osne moraju maknuti instrumenti zapadne politike moi kako bi se stvorili uvjeti za postepenu osetiza iju *osne. Aa"enje 9+R)a bez promjene ustavne i teritorijalne strukture *i+ oznailo bi trijum, ruske geopolitike na *alkanu NATO, E0 i $o!i ivot 1vropska politika birokra ija bila bi najsretnija da mo$e otkazati prijem u punopravno lanstvo 16 zemljama ..*alkana, a da ne izgubi vjerodostojnost politike i ekonomske sile u ekspanziji. 2otrebno je nametnuti upravitelja koji na strate"koj ali i na svakodnevnoj razini "alje poruku da gra!ani *alkana pripadaju zoni golog $ivota. #rei svijet se pokazuje kao svijet u kojem ljudi imaju samo goli $ivot. Jugoistona 1 je teritorija bez bezlinih zakonitosti podruije golog $ivota o kojemu i za kojega odluuje inozemni upravljaki ,aktor, koliko hoe i "ta hoe. 1vropska vanjska i sigurosn politika /B?S20 te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika /1SD2CBSD20 jesu rijei kategorije, pojmovi iza kojih da nema &A#9)a ne bi bilo niega. -isija 16?9R)a u *i+ je trans,ormirana misija &A#9)a. 1SD2)vrhuna institu ionalnog razvoja evropske odbrambene i sigurosne politike. Suverenitetsko politiki limiti onemoguavali su konstituiranje uspje"ne sigurosne)odbrambene alijanse za 1vropu, pa je tokom hladnog rata ulogu uvara .apadne 1, preuzeo &A#9. 9dbrana 1vrope, ,aktiki sve do danas ovisi o SAD)u. 3isabonskim ugovorom pravno je de,inirana 1vropska odbrambena agen ija, utemeljena '((D s naelnom idejom promi anja operativnih kapa iteta 16 u s,eri odbrane. 16)njena nesigurnost jaa poten ijale provin ijalnih balkanskih politika koje se dobro snalaze u proizvodnji ira ionalne spirale divljeg separatizma i neprihvatljivog unitarizma. Rat protiv *i+ i openito rat za raspad S?RJ, redu irao je zbunjenost u vojno)politikim strukturama Saveza nastalu nakon raspada sovjetskog ideolo"kog vojnog bloka . 9stav"i bez neprijatelja kao smisla i svrhe svoga postojanja &A#9 se suoio s hamletovskom dilemom)biti ili ne biti. 2rve godine ': st, &A#9 se pro"irio ne samo po 1vropi nego i po srednjoj Aziji, A,ganistanu i Srednjem istoku. &A#9 je postao globalna alijansa, zahvaljujui agan$manu u *i+, kao prvoj zoni vojnog djelovanja Saveza van grani a zemalja lani a. 6 *i+ potvrdili su svrhu i razlog Saveza, koji se silinom nove strategije potvrdio dvojako u bosniE kroz nametanje mira)opera ije protiv vojske bosanskih srba, te njegovo implementiranje /%?9R0 i stabiliziranje /S?9R0, *i+ je postala geopolitiki i geostrate"ki va$na za &A#9. .a *i+ je od presudne va$nosti da se &A#9 misija u na"oj zemlji dodatno osna$i i nametne kao najrelevantniji

sigurosni ,aktor. 1vropska sigurnost i odbrana kao nadna ionalni kapa itet naprosto ne postoji. #o je velika iluzija. *i+ je jo" uvijek dr$ava koja ima znaajne elemente ,aild statea, njeno propadanje se zaustavlja ukljuivanjem zemlje u vodei vojno politiki savez suvremenog svijeta. Dihotomija postkon,liktna zajedni a)razvojna zajedni a utjee na sigurosnu dilemu, s jedne strane nematerijalni aspekt etnikog nasilja, a s dr. strane regija pokazuje poten ijal da se preko gra!anskih struktura u razliitim zajedni ama bude demoni historije. Rs mogla bi izgubiti interes za ulanjenje *%+ u &A#9 spreavajui ulazak zemlje u Savez koji je za *i+ od ,undimentalnog znaaja, ako je ilj &A#9Fa da u lanstvo primi *i+ koja e i de jure i de ,a to biti dr$ava, a ne samo de jure, i ako e savez iskoristiti sve instrumente koji mu stoje ne raspolaganju da se u relevantno kratkom vremenu upravo to i desi, odlaganje ulaska *i+ u &A#9 mo$e se opravdati. Onto!o$i(a #rn(e i n(eno 1orsiran(e Svaka predlo$ena ,aza ustavnih promjena dominantno se tie izgradnje dr$ave kao institu ionalne osnove mogue dru"tvene trans,orma ije, a ne tie se izgradnje bh dru"tva kao identi,ika ije kime jedne zajedni e. &e bude li permanentnog pritiska razliitih aktera iz zone antipolitikog aktiviteta, kapa itet ustavnih promjena mogao bi se odnositi samo na zonu svakodnevnog $ivota. Svakodnevni a)pre$ivljavanje bijede, a svakodnevni $ivot odigrava se u zoni izvr"no)zakonodavnog politikog u kojoj se rutinski zaboravlja bijeda nepolitike svakodnevni e osiroma"enog gra!anstva. *i+ je svojevrsno politiko pravni eksperiment -.. ?aza izgradnje dr$ave, dugotrajna tranzi ija nedovr"ene dr$ave i podjelenog dru"tva u konstitu ionalnu demokra iju, trpi ak i zahtjeva ovakav aga$man predstavnika diseminirajueg ivilnog dru"tva. Dejtonski sporazum rodno je mijesto razumjevanja bh povjesti kao spirale mr$nje. -irovni sporazum zapoeo je gradnju nove *i+ na apsolutiza iji premise etnike podjele, ime su sve druge memorije istjerane s politikog trga, "to za posljedi u mo$e imati prihvaenje dejtonskih predpolitikih memorija kao trajnih kategorija, ,aktiki kao prirodnih kategorija koje u politikom polju treba priznavati kao takve. &ametanje novog ustava koji bi zamjenio postojei, nametnuti ustav zahtjeva robusni, bespogovorni i uvjerljivi anga$man -. zasnovan na njenoj unilateralnoj, kondignoj, prijeteoj moi. #o je pristup deus e7 ma hina i podrazumjeva da jedna /me!unarodna0 glava nametne ustav. Da bi se ustavne promjene realizirale njihova realiz ija ne smije se nametati. Smiso izgradnje konsenzusa, plodvotvoran i poti ajan ako se konstituira kao rezultanta politikih sila koje u trenutku konsenzusa u prvoj ,azi promjena shvaaju da je taj konsenzus neproduktivan, suvi"an i ni"tavan ako nema dr uge ili tree ,aze ustavnih promjena. 9d samih ustavnih promjena va$nije je stvoriti uvjete da su te promjene nezaustavljive. -. sebe iskljuuje iz zone bh konsenzusa, ime onemoguuje konsenzus, jer je politka -. u *i+ jedna od politika pa njena ekskluzija ne razvija ve destruira mogunost konsenzusa, kao "to bi destruk ija konsenzusa predstavljala i inkluzija -. u politiku bh konsenzusa da -. nije vi"egodi"nji strukturalni dio bh politikog poretka. &ovi dru"tveni ugovor za *i+ mogu je samo na bazi konsenzusa relevantnih politika, a ne njihovom suprostavljanju. 2rimarni konsenzus potreban *i+ je predpolitiki konsenzus o nu$nosti ustavnih promjena. T"#a2en(e 'ori/an(a Kada se pre!e Rubrikom povratka vi"e nema. 2redsjdnik Rs negira geno id u Srebreni i, i naprosto je pre"ao na #amnu stranu izgubiv"i posljednje mrvi e vjerodostojnosti. 9n je pori atelj geno ida. 2ored pori atelja trebalo bi prolaziti kao pored kipa na koji je ve sletio rni gavran, nijedna izjava -ilorada D., kojom bi se eventualno htio vratiti na svijetlu stranu historije, nijedan poku"aj njegovog bilo kakvog izvinjenja u ime bilo koga ne zaslu$uje gestu prihvatanja. 9n se vi"e nema kome izvinuti, izvinjenje bi imalo smisla samo onda ako ga dobije od ovjeka koji ijelim svojim $ivotom, politikom i mi"lju to izvinjenje pokriva. Fi!o)o1i s" svi(et ra)!i2ito t"#a2i!i, radi se o to#e da +i, osta(e sek"!arna drava Sekularna dr$ava nu$no podrazumjeva i sekularno dru"tvo, va$no je upravo radi za"tite sekularne dr$ave od parasekularnih interven ija u prostor dr$avnog sekulariteta, uoiti bitnu razliku izme!u sekularnosti dr$ave i nesekularnosti dru"tva. #a razlika se tie smje"tanja religijskih zajedni a u prostor dru"tvenosti a ne dr$avnosti. #o impli ira prihvaanje oiglednosti da organizirane religije su dio so ijalne egzisten ije svakog dru"tva. Givimo u postkon,liktnom dru"tvu, u kojem organizirane religije imaju veliku mo, bez njihovog smej"tanja samo i jedino u prostor dru"tva. Stvaraju se uvjeti za politiza iju religije na najgori mogui nain, da se direktno mije"aju i involviraju u prostor sekularne dr$ave. *i+ u historijsko simbolikom smislu lak"e prepoznaje kao dru"tvo nego kao dr$ava. #a domina ija dru"tvenosti nad dr$avnotvorno"u utje ala je na so ijalni razvoj optereujui ga odsustvom sekularnih i pularnih kapa iteta, "to je sna$ilo etnokon,esionalne i komunistike obraz e kao pseudosekularne, a u biti regijskona ionalistike i vjerniko)ateistike. Kada imamo razvijenu sekularnu dr$avu, takva dru"tvenost nee proizvesti nasilje, jer ra ionalna

sekularna dr$ava trpi nesekularno dru"tvo. &esekularno dru"tvo podrazumjeva mogunost religijskih zajedni a da unutar svoje partikularne dru"tvenosti organiziraju dru"tvene ,orme koje nisu u koliziji sa sekularnom dr$avom. %slamska zajedni a mo$e unutar svojih organiza ijskih ,ormi i o svom tro"ku osnivati eduka ijsko odgojne ustanove, ali se ne mo$e po toj ili slinoj osnovi uplitati u sekularni prostor dr$ave. Redu ionistiko tumaenje sekularnosti uvjerava nas da je *i+ sekularna dr$ava, jer ni rejs ni mitropolit ni kardinal ne potvr!uju bo$ansku valjanost parlamentarnih odluka. Simbioza dr$ave i dru"tva, koja je u *i+ ili etnona ionalna ili etnoateistika, utjee na to da je prepoznavanje va$ne razlike izme!u sekularne dr$ave i nesekularnog dru"tva) gotovo nemogue. Danas je sekularni dr$avni poredak u *i+ prvenstveno ugro$en od sekulariziranih javnih teologija, a sekundarno od agresivnog ateizma. Sekulariza ija u *i+ javno je ugro$ena i globalnim nagovje"tajem novog doba u kojem religija oduzima primat znanosti.

II Prva Evro'a i Pos!(edn(i +a!kan Evro'a Geo'o!iti2ka o (ava kontinenta!ne "to'i(e Hves la oste uvodi termin kon,liktna geopolitika s inten ijom da se ljudska znanja o prostoru koriste za destruk iju hegemonije supersila. -i hel ?ou her koji je stvorio nekoliko oblikujuih termina nove ,ran uske geopolitike i zala$e se za geopolitiku metodu koja e u ': st omoguiti restitu iju geopolitike, tako da se ne redu ira na me!unarodne odnose ve da joj je primarna ,unk ija budu geopoltiki pro esi i analize te da se potvr!uje kao veza izme!u unutra"njih i vanjskih komponenti u konkretnoj lokalnoj situa iji. G!o a!i)a/i(a je kontradiktoran, vi"esmislen pro es. 2ojmovna aparatura tog pro esa iznimno je slo$ena i ideolo"ki vi"eznaajna. .a Aidensa globaliza ija je kompleksni set pro esa, a ne jedan jedini pro es. A oni se odvijaju kontradiktornim i opozi ijskim nainima. >eina ljudi misli o njoj kao odvlaenju moi ili uti aja iz lokalnih zajedni a i na ija prema globalnoj areni. &a ije gube dio svoje ekonomske moi. Alobaliza ija ne vue samo prema gore, tako!e gura prema dolje, stvarajui nove pritiske na lokalnu autonomiju. Daniel *ell)na ije su postale premale da bi rije"ile velike probleme a prevelike da bi rije"ile male probleme. 6lri h *ea k)globaliza ija podrazumjeva pro ese kojih je posljedi a ta da transna ionalni akteri njihove "anse za mo, orjenta ije, identiteti i njihov suverenitet me!usobno se povezuju. Alobaliza ija se tie prevladavanja na ionalnih diskursa, odnosno na ije kao entralnog konstituiteta moderne povjesti. &emogue je ouvati suverenitet u svijetu koji tendira ka tome da globalitet postane postmoderni oblik suvereniteta kao trans enden iju na ionalne dr$ave. 6pravo je globaliza ija nova ,orma geopolitike. Alobaliza ija se mo$e de,inirati kao interak ija in,ormatike tehnologije i globalne ekonomije. Alobaliza iju je mogue izmjeriti i na taj nain da impli ira ,enomen bar dijelom objektivne naravi. Alobaliza ija sa$ima i prostorne aspekte dru"tvenih odnosa, i ona je naziv za pretvaranje svijeta u jedinstven prostor. *i+ u demokratskim normama nadi"la je dru"tva zasnovana na postulatima neoliberalizma. Kritika neoliberalizma koja se nee pretvoriti u naga ionistiku destruk iju liberalizma kao politiku osnovu ljudske slobode, vrijedna je raspleta ako podrazumjeva intelektualno pristajanje na organiza iju liberalnog dru"tva u vlastitim zajedni ama. Ako je evropska integra ija najnapredniji izraz globaliza ije, "anse za so ijalni uspon dru"tva J. 1vrope ne mogu se pod jeniti. 16 se mora promijeniti kako bi iza"la iz amerikog globaliza ijskog kljua. 1vropa mora razumjeti da je njena unutra"nja izgradnja imperativ SAD. 6 geopoliti i e se sve vi"e pojavljivati temeljno proturjeje izme!u multilateralnog dono"enja odluka i unilateralne provedbe tih odluka kada je rije o vojnim pitanjima. &akon nestanka Sovjetskog Saveza i tehnolo"ke zaostalosti nove Rusije SAD su jedina vojna velesila. Kako se 1vropa "iri na istok prevladavat e u geogra,iji 1uroazije i postupno istiskivati Ameriku kao arbitra strate"kog heartlanda. Sada je na 1vropi red da se uspne i odvoji od Amerije koja odbija predati svoje privilegije prvenstva. 1vropa e se neminovno izdii do glavnog suparnika Amerike. 1vropa koja svojom povjesnom egzisten ijom potvr!uje da je u njenoj historiji rat imao entralno mijesto. 6lazak zemalja zapadnog *., za novu evropsku desni u koja je zapoela drugi mar" prema *ru7ellesu, nema nikakvog smisla. .a nas gra!ane nekih zemalja jugoistone 1., biti dio 16 pretvaranje snova u stvarnost. 6vjeti svih uvjeta da se to desi je izlazak evropskog kontinenta iz

historije, kada konano iza!emo iz historije eka nas neki oblik postteritorijalne politike zajedni e, nejasna ogromna heterogena teritorija koja posjeduje samo zajedniki politiki okvir. Semantika distink ija, oigledna je kao razlika izme!u na ionalnog i kosmopolitikog suvereniteta. Pos!(edn(i +a!kan 2red *alkanskim genijem slian je zadatak, nakon posljednjih ratova osloboditi se negativne uzronosti. 2olagana gradnja regije Jugoistone 1vrope, u kojoj e na ionalizmom ras ijepljene, jedna od druge otu!ene nekada"nje dru$i e ponovno moi $ivjeti zajedno u jednom manjem optereenom kontekstu. Regionalno je sinteza globalnog i lokalnog, jedna mogua globalna kultura sa svojim va$nim epilokalnim rukavi ama. 6 Jugoistonoj 1., male politike jedini e okupljaju se oko SAD)a, 16, uva$avajui novi geopolitiki kontekst u kojem ukupna sila ovih dviju sila, za sada nadma"uje silu ostalih jedini a. Jugoistona 1., je nesumnjivo regija, koja je tek u '( st, zadobila politiki i pravni znaaj, i to kroz regionaliza iju shvaenu kao administrativna podjela unutar dr$ave, da bi se izme!u dva svjetska rata regija, u kontekstu me!unarodnih odnosa, poela izuavati kao oblik povezivanja izme!u dr$ava. 6 okviru teorije regija Bohen razlikuje tri tipa regije i to E politika, geostrate"ka i geopolitika. 6 hijerarhiza iji globalnog prostora geopolitika regija jedan je od elemenata nove geopolitike strukture kao novi sadr$aj geopolitike. #a geopolitika nudi svje$iju perspektivu odnosa izme!u geogra,skih prostora i politike jer zanemaruje oiglednost reduk ije i destruk ije na ionalne dr$ave te a,irmira regiju. 16 mo$emo de,inirati kao geostrate"ku regiju u razvoju a Jugoistonu 1., kao geopolitiku regiju. +a!kan je apstraktni simbol nasilja i nestabilnosti a s dijagnozom hendikep heterogeniteta sa loka ijom na ivi i 1vrope, teritorijalno u 1vropi al ne i dio modernog evropskog vremena i prostora. *alkan se od konkretne geogra,ije pretvorio u meta,oru nasilja, u kompleksnu simpli,ika iju koja samim tim "to je sinteza i upro"avanja, izra$ava ne"to dijabolino. #opo,obije)emo ionalni strah od kulturne geogra,ije *alkana.16 koja nije prosti zbir na ionalnih sila, ve novi entitet geopolitike i geoekonomske moi koji je iskovao privid kao bit, u politikoj s,eri, u praktinoj politi i kreiranja i dono"enja odluka napu"ta termin *alkan i preko svojih institu ionalnih kapa iteta usvaja termin Jugoistona 1. Jugoistona 1.)neutralni, nepolitiki i neideolo"ki kapa itet , koji osim toga ukida postojee historijsko politiku dihotomiju izme!u Dunavske monarhije i osmanlijskog *alkana. Jugoistona 1., u sebe ukljuuje i zemlje .apadnog *., neki ukljuuju i Arku, Albaniju, #ursku, a neki iskljuuju Sloveniju ili +rvatsku. %ma znanstvenika koji termin Jugoistona 1., smatraju pogre"nim i neloginim)zato "to je geogra,ski nepre iziran i neprimjereni su pojmovi. 6 lingvisti i briselskog institu ionalnog novogovora Jugoistona 1., upuuje na .apadni *. Atribu ija .apadni nije geogra,skog nego aksiolo"kog odre!enja. Aermano,obija, par e7 ellen e, rigidna ideolo"ka kontekstualiza ija odigrane historije u savremenu geopolitiku, odsustvo bilo kakve objektivizirane valoriza ije pojma koji bi nas uputila na zakljuak da je rije bila povezana sa geopolitikom vizijom na ista u :;I()im mada sama po sebi nikad nije bila izuzetno na istika. Jugoistona 1., je jo" uvijek dominantno sigurosni interes zapadnoevropskih zemalja koji se realizira preko geopolitike enlargmenta, odnosno "irenje evropskog sigurosnog poretka na prostor izvan 16. Strategijom "irenja evropskog sigurosnog poretka na podruije .apadnog *., dr$ave tog podruja bile bi obuhvaene zajednikom sigurosnom strategijom. J"$oisto2na E., je osu!ena da se sama sobom konstituira kao zapadna vrijednost, ali uz nu$nu podr"ku 16. &a ionalizam je s onu stranu krize. 9n krizu ne priznaje kao vandrednu situa iju i dru"tveno i"e"enje, jer bi onda sebe prokazao kao vanrednost, "to na ionalizam jeste, a $eli egzistirati kao legalna i legitimna politika realnost koja navodno priznaje pro edure mada je uvijek rije o pozajmljivanju pro eduralnog pla"ta kako bi se prikrilo nasilje i brutalnost zla. .apadni *., je u"ao u postkon,liktno nestanje ija je osnovna determina ija kriza. Struktura krize ovisi o volji unutra"njih politikih aktera. Do kompromisa se u balkanskim uvjetima dolazi vanjskom moderniza ijom, SAD i 16 primorani su upravljati krizom u Jug.1vropi. upravljanje krizom najva$nija je dimenzija sigurnosti za regiju, jer se odnosi na terorizam, organizirani kriminal, korup iju, tra,,i king itd. Kada se iz strategijskog miljea spustimo u ravan me!unarodnih odnosa i me!., sigurnosti)znai da upravljanje krizom u jug.1., upravljaju me!unarodne organiza ije sigurnosti ovla"tene politikim odlukama 6&, SAD i 16. ?unk ija *i+ od potpisivanja Dejtona da do danas je svedena na ispitivanje razliitih politikih, ekonomskih, sigurosnih i dr aran$mana i agan$mana -. a u aktuelnoj ,azi 16, na bosanskom primjeru testira ideju o mogunosti konstitu ije vlastite sigurosne agende. Razliiti obli i i ,orme djelovanja -. SAD i 16 na prostoru *i+)nude vlastitu strategijsku mogunost koju je malo koja zemlja u povjesti imala. 2od marginal ima podrazumjevamo one znanstvenike koji ne djeluju u

institu ionalnom politikom i stranakom $ivotu i koji potvr!uju samo u znanosti kroz znanost. Jugois.1vropa je regija u nastajanju, a *alkan u nestajanju. Regija u nestajanju opire se svom nestajanju i ra ionalizmom, na ionalizmom i odsustvom organiza ionih ,ormi. 3i$"rosni o rt je rezultat lingvistikog i prostornog obrta. Jugois.1., proizvodi svoj jezik, svoj prostor, svoju sigurnost. #a sigurnost je nedjeljiva od sigurnosti pripadajuih dr$ava. &a"a regija, nije priznata od 16 i SAD)a. &aprosto je nepriznata i politiko konstituiranje imena Jug.1., od *ru7ellesa ima za ilj stvaranje predpostavki za priznatost .apadnog *., kao evropske regije. 6 Jug.1., postoje ozbiljne prijetnje miru. .ato "to je pro es izgradnje na ije na balkanu novijeg datuma i ubrzan tako je i etniki na ionalizam ostao jai. Re$iona!i)a# se danas kao politika snaga u pravilu suprostavlja na ionalnoj dr$avi. Regionalizam je snaga koja nasuprot tome ponovo uspostavlja evropsku normalnost, kako je ona nadaleko postojala u predna ionalistikoj 1uropi.

III +"d"%nost sada-n(e 'ro-!osti Pa4 A#eri/ana5 +i, i na/iona!ni interes 3A6 Ravnodu"nost *ijele kue skupo je ko"tala *i+. 6mjesto da :;;' u!emo u predvorije amerikog na ionalnog interesa, morali smo saekati gotovo D god. rata pa da se strate"ka podr"ka Sarajevu poklopi sa zvukom amerikih ratnih aviona. #ek od tada *i+ poinje zbiljski egzistirati kao ameriki na ionalni interes, kao primarni ,aktor evropskog odjela 2a7 Ameri ane. *osna je danas jedna od najamerikaniziranih zemalja 1vrope. &ajispravnija bh politika je ona koja je proamerika i koja radi na tome da Amerika ne izvr"i kopernikanski preokret i ostavi *osnu 1vropi. Demokratiza ije u *osni jo" istinski nema, ali se mora priznati kako je njeno nemanje uvjetovanje i vanjskim ,aktorom koji prote$ira komisijsko, ad ho rje"avanje bosanske politike krize, a ne produ irani prin ip imanentan demokratskom ambijentu. .ajedniki ,aktori modernog svijeta prisutni su u *osni. #ransatlanski mostobran 4ashington)Sarajevo treba biti primaran geopolitiki zahtjev bosanske administra ije. %zme!u kvalitetne suverenosti koja podrazumjeva lo" $ivot podanika i mehke lo"e suverenosti koja nudi bolji $ivot gra!anima *osne ispravnije je izabrati lo"u suverenost. 9tkako je %?9R do"ao u *i+ koe,i ijent bosanske strate"ke va$nosti na geopolitikom tr$i"tu ideja je naglo porastao. *ilo bi naprosto blesavo prepustiti Srbiji ili +rvatskoj da budu glavni ameriki igrai u ovakoj konstela iji. &adna ionalna evropska kolali ija bila bi spremna da Amerika ode iz *osne. &jeni predstavni i ka$u, ako odu ameriki vojni i i 1vropa se povlai. Ako odu ameriki vojni i, 16 e uiniti sve da u *i+ sauva svoje multina ionalne snage. Ali s mandatom znatno su$enim u odnosu na %?9R. *io bi to novi 6-2R9?9R. *ila bi to smrt *i+)zato "to je od presudne va$nosti ostanak amerikih vojnika u na"oj zemlji. -irovni pro es je najvi"i stupanj evrpske politike dinamike i 1vropa e uvijek biti prije za mirovni pro es nego za mir. *osna je upravo u ,azi mirovnog pro esa. -irovni pro es je nega ija demokratskih prin ipa, latentna destruk ija bosanske dr$ave kojoj se nikako ne dozvoljava mir i ono "to je saobra$eno miru, demokra ija. Ako amerika vojska sama ne mo$e zavr"iti posao u *osni onda je nedopustivo da se stavlja tamo pod komandu nekog 6&)a i u takvoj konstala iji povratak amerikih vojnika kuama je najbolja op ija. 9dlazak amerike vojske mo$e znaiti ne"to sasvim tree, dakle ni prepu"tanje *osne 1vropi, ve ameriku odluku da neko od domaih aktera u *osni napravi ,unk ionalnu dr$avu. %?9R se pokazao kao prva mani,esta ija poetka kraja kriza strate"kih odbrambenih in ijativa. Da se nije pojavio %?9R kraj '(st mogao bi se oznaiti kao kraj strate"kih odbrambenih in ijativa jer odbrambena misao na kraju stoljea prosto zaribala, ,ilozo,ija odbrane je ostala prazna. Jaanje anga$iranja Amerike u *osni je razvijanje osovine *on)4ashington, da 4ashington nema ni"ta protiv ujedinjene 1vrope ako nju vodi &jemaka, ali da je npr., vodi ?ran uska 4ashington bi preko tajnih opera ija poku"ao kvariti taj kon ept. .a *osnu je dobro sve ono "to e Ameriku zadr$ati ovdje kao najva$niju silu.