You are on page 1of 12

1. Definicija i predmet izuavanja hidrologije.

Hidrologija je znanost koja se bavi vodama iznad, na i ispod Zemljine povrine; pojavljivanjem, otjecanjem i raspodjelom vode u vremenu i prostoru; biolokim, kemijskim i fizikim svojstvima vode i djelovanjem vode na okoli, ukljuuju i i utjecaj na !iva bi a. "redmet izuavanja je proces gibanja vode u prirodi # atmosfera $ zemlja # zemlja $ podzemlje procesi koji dovode ili odvode vodu s jednog # podzemlje $ zemlja mjesta na drugo # zemlja $ atmosfera %. &pis najznaajnije povijesti hidrologije # # # # # # # 'azdoblje naga(anja # "oetak hidrologije je oko 1))) g. pr. *r. +"laton, ,ristotel'azdoblje promatranja +1.. i 1/. st.- $ 0eonardo da 1inci 'azdoblje mjerenja +12. st.- $ mjerenje brzine teku ine, dubine mora, visine oborina i isparavanja.. 'azdoblje znanstvenih ispitivanja prirodnih pojava +13. st.'azdoblje unaprije(ivanja +14. st.- #5 hidrologija $ znanstvena disciplina 'azdoblje racionalizacije 'azdoblje teoretizacije +14.1. do danas- $ nove grane hidrologije

6. "odjela hidrologije na grupe uz opis osobina svake grupe 7idrologija se dijeli na . osnovnih disciplina8 a- Hidrometeorologija je znanost o vodi u atmosferi. &na povezuje probleme hidrologije i meteorologije u hidrolokome ciklusu, odnosno u kru!enju vode u prirodi. b- Potamologija je grana hidrologije koja prouava povrinske tokove i njihove vodne re!ime 7idrografija $ opisuje povrinske vodene tokove 7idrometrija $ tehnika mjerenja povrinskih i podzemnih voda. c- Limnologija je znanost o jezerima i slatkim vodama staja icama $ naglaene analize utjecaja na okoli. d- Kriologija prouava vodu u nezinim vrstim oblicima, primjerice8 led, tuu, snjeg.. e- Hidrologija podzemnih voda je grana hidrologije koja se bavi podzemnim vodama, njihovim pojavama i kretanjima u razliitim uvjetima u litosferi 9. :lavni zadaci hidrologije 7idrologija je znanost koja se bavi analizama i studijama brojnih utjecaja vode u vezi s njezinim gibanjem i djelovanjem na !ivu i mrtvu prirodu. &na prouava re!ime vode u atmosferi, na povrini i ispod povrine Zemlje, bez obzira na agregatno stanje vode. ; to su ukljuena motrenja, opa!anja, bilje!enja pojedinih veliina u prirodi te razrade i analize tih podataka. <a temelju tih podataka i analiza izvode se mjerodavni zakljuci o raspolo!ivim vodnim koliinama i njihovoj raspodjeli u vremenu i prostoru. .. =to je hidrometrija i emu slu!i. Hidrometrija je znanost o mjerenju i analizi vode u svim njezinim oblicima pojavljivanja na Zemlji, ukljuuju i metode, mjerne tehnike i instrumentarij to se koristi u hidrologiji. >lu!i za izradu matematikih modela za programiranje vodnih koliina. &snovni zadaci hidrometrije su8 razrada modela i hidrometrijskog pribora, ogre(ivanje elemenata vodnog re!ima, obrada podataka dobivenih mjerenjem te organizacija hidrometrijskih stanica u svrhu dovivanja optimalnih informacija. /. &bjasnite hidroloki ciklus, glavne procese u njemu i zalihe vode na Zemlji. Hidroloki ciklus je proces obnavljanja i kru!enje vode na zemlji. Zemlja je zatvoreni hidroloki sustav +atmosfera, litosfera-. :lavni procesi8 oborine +" isparavanje +?vrijedi relacija "@?A& otjecanje +&Zalihe vode na Zemlji8 # ukupna koliina vode na zemlji 163.,43B1)/ km6 # 4/C slana voda # 6.B1)/ km6 slatka voda +/3C # polarni led i ledenjaci; 6)C podzemna voda# 6/B1)6 km6 #5 voda koja kru!i u hidrolokom ciklusu 2. =to je vodna bilanca, napiite op u jednad!bu te objasnite njene elemente.

Vodna bilanca je pregled raspolo!ive vode koji se temelji na naelu da tijekom odre(ena vremenskog intervala ukupni viak ili manjak vode u danome slivnom podruju ili vodnome objektu mora biti jednak zbroju ukupnog gubitka ili vika vode i neto promjenjive zalihe vode u slivu ili vodnome objektu. # 1odnu bilancu koristimo kako bi kvantitativno izrazili hidroloki ciklus. &p a jednad!ba8 " A Dpov A Dpod $ ?D $ &pov $ &pod @ EF1 " $ oborine D pov $ povrinski dotok Dpod $ podzemni dotok ?D $ evapotranspiracija &pov $ povrinsko otjecanje &pod $ podzemno otjecanje F1 $ ukupna razlika volumena na promatranom podruju 3. Definirajte atmosferu i prika!ite njezinu podjelu i osobine znaajne za hidrologiju. Atmosfera je plinoviti omota oko Zemlje. >adr!i vodu u sva 6 agregatna stanja. "rizemni dio atmosfere je gust zbog gravitacije, gusto a zraka se s visinom smanjuje. ,tmosfera se sastoji od etiri glavna i tri prijelazna sloja. Do su8 Troposfera $ najni!i sloj debljine od 4 km na polovima do oko 12 km na ekvatoru $ prihva a isparenu vodu koja se tu hladi i vra a natrag na Zemlju $ turbolentna strujanja zraka +u horizontalnom i vertikalnom smjeru$ 23C duika, %1C kisika, 1C plemenitih plinova $ ovdje se zbivaju svi meteorologiji i hidrologiju znaajniji procesi $ prijelazni sloj #5 tropopauza Stratosfera $ iznad troposfere i udaljen oko .) km od Zemlje $ gibanja zraka su horizontalna $ prijelazni sloj #5 stratopauza Mezosfera $ na visini .)#3) km $ temperatura se naglo smanjuje $ prijelazni sloj #5 mezopauza +DG#4))H $ najhladniji dio atmosfereTermosfera $ poinje 4) km iznad Zemlje $ vrlo rijedak zrak $ dnevne promjene temperature vrlo velike

4. Definirajte vrijeme i klimu nekog prostora. Vrijeme je trenutno zbivanje u atmosferi, odnosno trenutno stvarno fiziko stanje metereolokih pojava i elemenata koje se doga(a na odre(enom prostoru u odre(enom vremenu. Klima ili podneblje je prosjeno stanje atmosfere nad nekim podrujem Zemljine povrine u odre(enom razdoblju. *lima ovisi o zemljopisnim i klimatskim elementima. *limatski se elementi sastoje od gibanja zraka +vjetar, temperatura zraka, atmosferska vlaga- i oborina +kia, snijeg, led itd.1). ;kupna energetska bilanca >unevo zraenje8 1- *ratkovalno zraenje +),6 $ 6 - I J*1 I Direktno sunevo zraenje +>Difuzno nebesko zraenje +D'eflektvno zraenje +'J*1 @ +>AD- # ' %- Dugovalno zraenje +6 $ .) - I JD1 I Zraenje atmosfere prema zemlji +,Kzraivanje zemlje +?'eflektirano zraenje +rJD1 @ ,#?#'a ;kupna toplotna bilanca8 J; @ J*1 A JD1 # za zemlju A14C # za atmosferu #14C Doplotna bilanca je analiza sunevog zraenja i zemljinog izraivanja. Latentna toplina je toplina koju voda iskoristi da promijeni svoje agregatno stanje +unutranja energija vode-. 11. =to je insolacija i koji su instrumenti za mjerenje.

Insolacija je koliina energije to je Zemlja prima sa sunevim zrakama. <ajve i dio emitirane energije u obliku kratkovalnog zraenja i svjetla. >amo jedan dio dospijeva do zemljine povrine, a preostala se energija reflektira, rasipa ili ju upije atmosfera. Instrumenti za mjerenje su8 # 7eliograf # "irradiometar # "iranometar # Lilancometar # "irheliometar # ,ktinograf 1%. Definicija tlaka zraka i pojam barike stope. lak zraka ili atmosferski tlak je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere. ;zima se da je jednak hidrostatskom tlaku koji uzrokuje Zemljina atmosfera koja se nalazi u stupcu iznad toke mjerenja. +jedinica za mjerenje je "a @ <Im% ili bar!ari"ka stopa je visina za koju se moramo podi i ili spustiti, da bi se veliina atmosferskog pritiska promijenila za jedinicu, odnosno 1 "a. 16. &bjasnite normalni tlak zraka. ; in!enjerskim se proraunima naje e uzima vrijednost atmosferskog tlaka "a@1 bar $ ovaj tlak zraka naziva se normalni atmosferski tlak +odgovara tlaku vodnog stupca visine h@1) m-. De!ina stupca zraka na morskoj razini pri normalnoj temperaturi i vla!nosti, a iznosi 1)16 h"a. 19. Knstrumenti i jedinice za mjerenje tlaka zraka. a. Larometar $ mjerni instrument za mjerenje atmosferskog tlaka, tj. tlaka zraka koji tvori atmosferu; naje e se koristi !ivin barometar +stupac !ive koji se povisuje ili smanjuje ovisno o promijeni tlaka zraka-. b. >uhi barometar +aneroid- $ metalna kutija bez zraka ije se stranice deformiraju s promjenom tlaka zraka jer zrak pritie na vakum unutar kutije. c. Larograf $ barometar s pisa em koji stalno bilje!i projene tlaka zraka. Medinice za mjerenje tkala zraka8 h"a +hektopaskal-, a dozvoljena je i uporaba jedinice mbar +milibar- koja po vrijednosti odgovara h"a. 1.. &bjasnite pojam ciklone i anticiklone. #iklona je prostor na kojem vlada niski tlak zraka, gibanje je obrnuto os smjera kazaljke sata, s te!item prema centru ciklone, smanjuje se guto a. ;zrokuje naoblaku i kiu pa su bitne za prijenos vlage i oborine. &bino traju desetak dana. Anticiklona je podruje obuhva eno visokim tlakom zraka, gusto a i tlak se pove avaju, a gibanje je od centra prema van u smjeru kazaljke sata. &ne uzrokuju stabilno i lijepo vrijeme. 1/. Definicija temperature zraka i jedinice za izra!avanje. emperatura zraka je toplotno stanje zraka izra!eno u stupnjevima, pod bitnim je utjecajem suneve radijacije, ali prete!ni dio topline u atmosferi pristi!e sa zemljine povrine. Jedinice 8 )H $ celsius $ nula je ledite vode kod tlaka zraka 1)16 h"a, a vrelite na 1)) )H 8 )* $ kelvin $ apsolutna nula je #%26,1. )H 8 )N $ farenheit $ 6% )H je ledite vode, %1% )H vrelite 12. &piite instrumente za mjerenje temperature zraka. a. &bini !ivin termometar +mokri i suhib. Oaksimalni termometar $ punjen !ivom koja se zaustavlja kada je dostignuta najvia temperatura +izme(u #6) do A 9. )Hc. Oinimalni termometar $ punjen alkoholom +jer se !iva ledi na #63 )H, a alkohol ne-; za mjerenje niskih temperatura; u obliku slova ;; mjeri od #9) do A9) )H d. Dermograf $ mjeri temperaturu bimetalnim prstenom +iri se i su!ava- uz konstantno bilje!enje. 13. Definicija i vrste zranih frontova sa njihovim osobinama. $ronta je linija presjecita frontalne plohe +granica izme(u razliitih zranih masa- s povrinom Zemlje. 'azlikuju se tri vrste8 1. topla fronta $ nastupa kada na mjesto hladnog zraka dolazi topli %. hladna fronta $ kada hladni zrak prodire na mjesto toplog

6. okluzija $ javlja se u razvijenoj fazi ciklone; dolazi do sukobljavanja toplih i hladnih zranih frontova. 14. Detaljno opiite sve oblike za izra!avanje vla!nosti zraka; instrumenti. 1. ,psolutna vla!nost je masa vodene pare u jedinici volumena, dobiva se jedino u laboratorijskim uvjetima. %. 'elativna vla!nost je stupanj zasienosti zraka vodenom parom '@ eIemaP # odnos stvarne koliine vlage u zraku +e- i koliine koja odgovara zasi enom zraku pri istoj temperaturi +emaP6. Dlak vodene pare je parcijalni tlak unutar ukupnog atmosferskog tlaka, indikator vla!nosti zraka i mjeri se u mb # psihrometar #5 instrument koji mjeri temperaturu suhog i vla!nog zraka e +"ae @ emaP $ c Ft emaP $ maP. tlak vodene pare c $ konstanta Ft $ razlika temperature suhog i vla!nog zraka 9. Deficit vla!nosti predstavlja manjak vodene pare u zraku do njenog zasi enja d @ emaP $ e .. >pecifina vla!nost zraka >+gIkg/. Doka rose +rosite- je temperatura pri kojoj masa nestaturiranog zraka postaje zasi ena kada se hladi pri konstantnom tlaku, kondenzacija vika vodene pare @ rosa e@emaP Instrumenti8 # Psihrometar se sastoji od suhog i vla!nog termometra, sutina metode je u oitavanju temperaturne razlike suhog i vla!nog termometra # Higrometar $ pra enje promjene duljine vlasi kose uzrokovane promjenom vla!nosti zraka # Higrograf $ radi na principu vlasi kose uz konstantno bilje!enje podataka na papir ili elektronski. %). Definirajte tlak vodene pare, emu slu!i i kako se mjeri. lak vodene pare je parcijalni tlak unutar ukupnog atmosferskog tlaka, a znaajan je indikator vla!nosti zraka. Ojeri se oitavanjem razlike temperature na suhom i vla!nom termometru i zatim koritenjem tzv. psihrometrijske formule odredi se tlak vodene pare. Kma va!nu primjenu pri definiranju procesa evaporacije.

%1. "ojam vjetra i uzroci nastankaIinstrumenti za mjerenje vjetra te naini prikazivanja i interpretacija. Vjetar je horizontalna komponenta strujanja zranih masa u atmosferi uzrokovanog nejednolikom raspodjelom zranog tlaka. Do je vektorska veliina koja ima smjer, brzinu i vrijeme trajanja. >mjer je pravac iz kojeg vjetar pue. Maina se mjeri prema Louforovoj ljestvici +)#1% stupnjeva jaine-. Lrzina je par izra!ena u mIs. ;zroci nastajanja su8 razliita raspodjela tlakova i temperatura, okretanje zemlje, sila te!a, trenje s podlogom. Instrumenti8 # mjerenje pojedinanim oitavanjima $ anemmetar s propelerom ili sa aicom $ dobijemo srednju satnu brzinu vjetra, dobivena je kao prosjek pojedinanih oitavanja unutar sata. # Ojerenje neprekidnim bilje!enjem $ anemograf $ pru!a saznanje o pojedinim vrijednostima brzine vjetra oba instrumenta za mjerenje brzine imaju i ure(aj za mjerenje smjera vjetra $ vjetrokaz "rikazivanje je grafiko pomo u godinjih ru!a vjetrova od kojih razlikujemo8 a. 'u!a uestalosti smjerova vjetrova b. 'u!a uestalosti jaine i brzine vjetrova %%. &borine $ definicija, podjela i uvjeti nastanka %borine su svi oblici kondenzirane i sublimirane vodene pare koji se na povrini zemlje pojave u teku em ili vrstom stanju. Podjela8 # horizontalne $ pojavljuju se u obliku inja, mraza, magle i rose; nisu zanimljive za otjecanje, ali u odre(enim uvjetima mogu biti zanimljive za vodoopskrbu # vertikalne $ pojavljuju se u obliku kie, snijega i tue. Uvjeti nastanka8 # postojanje atmosferske vla!nosti +vodene pare- kao posljedice isparavanja # proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamikog hla(enja

prisustvo kondenzacijskih jezgri +vrstih estica-

%6. *lasifikacija oborina prema uvjetima gibanja zranih masa. a. *onvektivne oborine su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu s tlom +smanjenje gusto e-, vodena para se uzdi!e i dinamiki hladi, kondenzira se +formiranje oborinab. &rografske oborine su mehanika dizanja vla!nih horizontalnih zranih struja +isparavanje planinskih lanaca-, uslijed hla(enja se formiraju oborine c. Hiklonske oborine su rezultat kretanja zranih masa iz podruja visokog tlaka +anticiklone- u podruje niskog tlaka zraka +ciklone-, uslijed hla(enja se formiraju oborine. %9. Knstrumenti za mjerenje oborine; metode analize oborine na slivu. Instrumenti8 &borine se mjere kiomjerima +oborinomjerimaa. Pluviometar ili ombrometar $ mjerenje pojedinanim oitavanjima, registriraju dnevnu koliinu oborina +obini 7ellmanov kiomjer$ totalizator $ mjerenje padalina u du!em razdoblju b. Pluviograf ili ombrograf $ mjere neprekidnim bilje!enjem, analiza raspodjele kie u vremenu, pluvio graf s plovkom +stariji tip-, pluviograf s posudo koja se prevr e, pluviograf s vagom. Metode8 metoda aritmetike sredine metoda Dhiessena metoda izohijeta hipsometrijska metoda %.. =to predstavlja krivulja redukcije kie i emu slu!i. "redstavlja izmjerenu oborinu u jednoj toki s poveanjem oko te toke smanjenjem vrijednosti izmjerene oborine +nepouzdani podaci-, kia pala u toki predstavlja centar, slu!i za proces projektiranja otjecanja. %/. &bjasnite raspodjelu oborina u vremenu i to su kratkotrajne oborine. 'aspodjela oborina u vremenu8 dva pljuska istog trajanja i iste veliine mogu se razlikovati po raspodjeli oborina u vremenu; npr. 1. pljusak zapone s velikim intenzitetom koji se postepeno smanjuje, a %. pljusak zrcalno obrnuto. Kratkotrajne oborine predstavlja najmanju koliinu kie koja padne u odre(enom vremenskom razdoblju +min, h- da zadovolji uvjet od donje granice kie. i @ "It k i $ intenzitet kie " $ visina kie u mm t k $ trajanje kie %2. =to su KD" krivulje. Kntenzitet $ trajanje $ ponavljanje # "okazuje vjerojatnost pojavljivanja razliitih kratkotrajnih intenziteta oborina za razliita trajanja oborina na danoj lokaciji. # *rivulja je skup niza opa!anja manjih ili ve ih povratnih perioda # Znaajne kod jakih kia %3. Definirajte pojam isparavanja; vrste; metode za odre(ivanje; instrumenti. Isparavanje je vertikalni proces prijelaza vode sa zemlje u atmosferu u obliku vodene pare sa slobodne vodene povrine, s tla i iz biljnog pokrivaa. "roces traje sve dok postoje8 izvor vlage, gradijent tlaka vodene pare, izvor energije. Vrste a. ?vaporacija +?- $ prijelaz vode u atmosferu sa slobodne vodne povrine, s golog tla i s vode na vegetaciji ili predmetima b. Dranspiracija +D- $ prijelaz vode u atmosferu kroz pore +otvore- na vanjskom sloju stanica li a, tj kroz vegetaciju. c. ?vapotranspiracija +?D- $ uzajamno doga(ane ? i D Metode za odre!ivanje8 Oetoda vodne bilance zasniva se na primjeni zakona odr!avanja mase u poznatom, zatvorenom hidrolokom sustavu i 'eQnolds#ove postavke teenja konzervativne mase kroz poznatu kontroliranu povrinu. ? @ meIRB, @ h

Oetoda toplotne bilance se zasniva na primjeni zakona odr!anja energije kojim je mogu e ukupnu energiju sadr!anu u kontroliranom volumenu, zatvorenog hidrolokog susava analizirati putem izmjene energije kroz kontroliranu povrinu ? @ 'u $ 'dI RBDl Oetoda transporta zranih masa se zasniva na proporcionalnosti isparavanja s molekularnom +turbulentnom- difuzijom ? @ c+eo $ ea*ombinacija metoda toplotne bilance i transporta zranih masa

Instrumenti8 Ojerenje evaporacije se obavlja ispariteljima +evapometrima# Ksparitelj klase ,8 sastoji se od metalne posude napunjene vodom promjera 1%) cm i dubine %. cm, mjeri se mikrometrom # "icheov isparitelj8 smjeten u meteoroloki zaklon # Lazeni +veliki i maliOjerenje transpiracije # Nilometar i potometar Ojerenje evapotranspiracije # 0izimetar # "oljske parcele %4. &bjasnite stvarnu i potencijalnu ?D i njihove odnose. Oetode prorauna ?D. Potencijalna evapotranspiracija +?Dp- se doga(a pod pretpostavkom da koliina vode za isparivanje nije ograniena, jedino ovisi o meteorolokim iniocima koji su prostorno i vremenski promjenjivi. :ubitak vode je u idealnim uvjetima +nema nedostataka vlage&tvarna evapotranspiracija +?Da- se doga(a pri ogranienom obnavljanju vlage. :ubitci vode su stvarni. ) S ?Da S ?Dp Metode prora"una8 # OeQerova formula # Durcova formula # "enmanova metoda # DhorntTaiteova metoda # LlaneQ#Hriddleova metoda 6). =to predstavlja proces otjecanje i vodni re!im nekog prostora. %tjecanje +J- predstavlja proces povrinskog kretanja vode niz teren pod nagibom. "ovrinsko teenje +otjecanje- vode je pod znaajnijim utjecajem povrinske napetosti i trenja povrine terena. ; procesu otjecanja sudjeluje samo onaj dio oborinske vode koji je preostao nakon zadovoljenja potreba tla i vegetacije, tj. nakon procesa evapotranspiracije. Vodni re'im $ varijacije u stanju i karakteristikama vodnog toka koje se u vremenu i prostoru redovito ponavljaju i koje prolaze kroz faze, npr. sezonske.

61. <abrojite sve faktore koji utjeu na raspored i veliinu otjecanja. &borinski faktori8 # Maina i trajanje oborina # "ravac i brzina kretanja oborina :eoloki faktori8 # >astav terena i vrsta stijana # Maina upijanja i koliina vlage # 'azina podzemne vode ,ntropoloki faktori # ;mjetne akumulacije # &stali zahvati u prirodi 6%. =to je sliv vodotoka i kako se odre(uje. &liv vodotoka je ogranieno oborinsko podruje s kojeg se vodne koliine +od oborina i dr.- slijevaju prema jednoj odre(enoj toki prijemnika koji mo!e biti u vidu rijeke, potoka, kanala i sl. Oorfoloki faktori8 # veliina, pad i oblik sliva # gusto a rijene mre!e # reljef

Lioloki faktori8 # vrsta vegetacija # obraslost terena

# #

&dre(uje se na temelju reljefa odnosno vododijelnica +razvodnica- koje dijele susjedne slivne povrine Definiran je osobinama kao to su8 veliina, oblik, pad sliva, visinski odnosi u slivu, gusto a rijene mre!e, karakteristike tla, vegetacija i dr.

66. 1rste vododjelnica i kako se utvr(uju. opografska (orografska) vododjelnica $ granina linija koja u geoloki povoljnim uvjetima dijeli susjedne slivove po najviim tokama terena, a odre(uje se na topografskoj karti na temelju polo!aja slojnica. +povrinskaHidroloka vododjelnica $ obino nije stalna, ve se njezin polo!aj mijenja ovisno o razinama podzemnih vodostaja. ; tom sluaju razmatra se utjecajni sliv koji se odnosi na povrinsko i podzemno otjecanje. +podzemnaVododijelnice +razvodnice- su linije koje ome(uju sliv odnosno dijele susjedne slivne povrine. # ;tvr(uju se prilikom odre(ivanja veliine sliva to se posti!e postupkom planimetriranja pomo u geodetskih karata pri emu je bitno da su na tim kartama ucrtane izohipse +krivulje koje spajaju toke istih nadmorskih visina-. 69. Uime se izra!ava oblik sliva i kako utjee na veliinu otjecanja; tipovi sliva prema obliku. &blik sliva se naje e karakterizira faktorom oblika sliva +'f'f @ ,I 0% 0 $ duljina glavnog vodotoka +km, $ povrina sliva +km %&blik sliva $ o njemu ovisi koncentracija povrinskih voda i karakter njihovog otjecanja, te dimenzije, oblik i uzdu!ni profil vodotoka. Tipovi sliva prema obliku8 #epezasti $uguljasti Trokutasti # koncentracija nagla # koncentracija spora # koncentracija nagla # mjerodavni intenzitet vrlo velik # intenzitet slab # intenzitet velik # otjecanje kratkotrajno # otjecanje dugotrajno # otjecanje dugotrajno %pci&pravokutni # koncentracija spora # velike vode dugo traju # otjecanje dugotrajn 6.. =to je gusto a rijene mre!e i od ega ovisi. Apsolutna gusto*a rije"ne mre'e je ukupna duljina svih vodotoka u slivu +V0 -. &pecifi"na gusto*a rije"ne mre'e je ukupna duljina vodotoka podjeljena s ukupnom povrinom sliva. Di @ V0I , # :usto a rijene mre!e ovisi o duljini vodotoka i ukupnoj povrini sliva. 6/. Definirajte vodostaj i opiite sve naine i instrumente njegovog mjerenje. Vodostaj predstavlja okomitu udaljenost vodene povrine vodotoka, jezera, akumulacijskoga ili retencijskoga jezera +ili piezometra- od pretpostavljene mjere +kota nule vodokaza-. <ekontinuirana mjerenja8 # Vodomjerna letva $ podjela duljine na vodomjernoj letvi je dvocentimetarska. Ojerenja se obavljaju oitavanjem vodostaja s tono u od 1 cm # Stepenasti vodomjer $ za mjerenje se upotrebljava vodomjerna letva koja se u sluaju kose obale postavljaju na via mjesta # 'osi vodomjer $ upotrebljava se kod kosih ure(enih obala gdje je poznat otri kut letve prema horizontali *ontinuirana mjerenja8 # 0imnigraf +mo!e biti protoni i bunarski- $ automatski registaror s plovkom 62. Knterpretacija i obrada izmjernih vodostaja. <akon analize obavljenih mjerenja vodostaja u nekom vremenskom periodu, dobiveni podaci se mogu intepretirati kao8 ?kstremni vodostaji <<1 $ najni!i niski vodostaj 111 $ vrlo visoki vodostaj >rednji vodostaj >1 $ srednji mjeseni ili godinji vodostaj #5 dobiva se aritmetikom redinom srednjih vodostaja odnosnog razdoblja <ivogrami # Daju grafiki prikaz promjene vodostaja h u nekom vremenu t h @ f+t-

63. Definirajte dubinu vode i opiite sve metode i instrumente mjerenja. +ubina vode +mjeri se u cm ili m- je karakteristina dimenzijska veliina kojom se definira polo!aj dna rijeka, jezera, mora ili bilo koje druge povrine pod vodom. Ojerenje u pojedinim tokama8 7idrometrijska metoda 1. >ondiranje $ vri se pomo u motki ili vodomjernih letvi koje mogu biti s razliitom podjelom duljine +podjela na 1, %, . ili 1) cm%. Uelino graduirano u!e $ u!e je izra!eno s utegom do .) kg; mjerenje se obavlja s mosta ili plovila; potrebno je izvriti korekcijska mjerenja ,kustina metoda ?hosonder s kazaljkom $ mjerenje se vri pomo u ultrazvunih signala koje ehosonder odailje te mjeri vrijeme povratka reflektiranog signala od dna vodotoka i njegov pomak u odnosu na polo!aj s kojeg je emitiran. <eprekidno mjerenje8 7idrostatiki postupak a. "iezomembrana b. "neumatski WWbublerWW $ ure(aj koji slu!i za kontinuirano registriranje dubine vodotoka, a aradi na principu detektiranja hidrostatikog tlaka ,kustini postupak a. ?hosonder s pisaem 64. =to definira poznavanje brzine vode. !rzina vode je brzina kojom masa vode protjee kroz popreni presjek vodotoka. Lrzina je kao svaki vektor definirana sa8 # ,psolutnom vrijednosti koja predstavlja njen iznos +brojanu vrijednost# "ravcem s obzirom na odabrani koordinatni sustav kojim je polo!en vektor brzine # >mjerom kji odgovara smjeru teenja vode, a koji je okomit na popreni profil vodotoka. 9). &piite raspodjelu brzina vode i pulzaciju brzina vode u poprenom presjeku vodotoka. Lrzina vode postoji u 6 smjera, koju definiramo koordinatnim osima P, Q, z ,aspodjela brzine $ brzina je na samom dnu te uz rub vodotoka +uz podlogu- jednaka nuli zbog trenja izme(u vode i podloge, dok je najve a brzina vode na sredini povrine vodotoka. Za raspodjelu brzina po povrini izme(u sredine toka i njegovih rubova se pretpostavlja da je linearna. Pulzacija brzine javlja se kod turbulentnog teenja vode, predstavlja stalnu premjenu brzine samo po iznosu, naizra!enija je pri dnu i uz rubove vodotoka gdje je zbog ve eg trenja ve a i pulzacija brzine vode. 91. =to su pulzacije brzine vode i od ega ovise. Pulzacija brzina vode $ je uestala promjena iznosa brzina vode, tj. ona predstavlja odstupanje brzine po iznosu od njene srednje vrijednosti za odre(enu toku mjerenja. "ulzacija se pojavljuje kod turbulentnog teenja. 'azlikujemo vremensku i prostornu pulzaciju brzina. Pulzacije brzina ovise o8 # "orastu dubine vodotoka # 7rapavosti dna i kosina vodotoka +trenje- koje ovisi o8 vrsti tla, konfiguraciji terena i obraslo u vegetacijom # Lrzini samog toka 9%. <abrojite sve metode i instrumente za mjerenje brzine vode. Metode *inematska # 1ri se mjerenje brzine plivaju eg tijela Oehanika # 1ri se mjerenjem brzine potopljene elise 7idraulika # Ojeri se brzinska visina ?lektromagnetska # 1ri se mjerenje induciranog napona ;ltrazvuna # Ojerenjem Dopplerovog efekta Instrumenti "lovci "otopljene elise # hidrometrijsko krilo "itotova cijev 1enturijev instrument Digitalni mjera Dopla !ica ;N> ure(aj ,DH" ure(aj

96. &bjasnite ultrazvuni postupak mjerenja brzine vode ,DH" mjeraima.

&snovna primjena ,DH" kao pokretnih mjeraa je izmjera brzinskog polja u poprenom presjeku vodotoka i to sa jednim pokretnim ure(ajem na osnovi ultrazvuka. # "rikladni oscilator pretvara +transduktor- kao izvor ultrazvuka, upu uje zvuni udarac kroz vodu +pingvisoke frekvencije + 56) k7z-. # &daslani ultrazvuk reflektira se od lebde ih estica suspenzije u vodi koje imaju isti smjer i brzinu kao masa vode. # Dio energije koji se pritom vra a na izvor +transduktor- mjeri se piezoelektrinim transduktorom koji djeluje kao izvor i kao prijemnik ultrazvuka. # 'azlika emitirane i primljene energije na transduktoru odre(uje se kao promjena frekvencije ultrazvuka, tzv. Dopplerov pomak. # Ojerenjem Dopplerovog pomaka mogu e je u svakoj prilici izraunati relativnu brzinu protjecanja vode kroz odabrani profil u odnosu na izvor ultrazvuka. <ajznaajnija prednost ultrazvunih pred klasinim mehanikim mjeraima je u viestruko br!em postupku mjerenja, kontinuirano vremenski neprekinutom mjerenju i mogu nosti trodimenzionalne analize vektora brzina u mjernom profilu. 99. Definirajte protoku vode i metode njenog odre(ivanja. Protok +J- je koliina vode, prikazane volumenom +m 6- koja protjee kroz popreni presjek +profil- vodotoka ili cijevi u jedinici vremena +sec-. &visna je o koliini oborina i povrinskom slivu. Oetode odre(ivanja8 neposredne ili volumenske metode a. Oilneova posuda b. Danaida $ posuda za mjerenje protoke +eliminira utjecaj pulzacije posredne metode +kod otvorenih vodotokaa. Oetode povrina#brzina # :rafika metoda # :rafoanlitika metoda # ,nalitika metoda b. Oetoda izohata c. Oetoda mjerenja protoke plovcima d. *emijska metoda # Drenutni postupak # "ostupak doziranja e. 7idraulika metoda 9.. &bjasnite metode brzina za odre(ivanje protoke vode otvorenog vodotoka. Metode mjerenja su

kinematska $ vri se mjerenje brzine plivaju eg tijela mehanika $ vri se mjerenjem brzine potopljene elise hidraulika $ mjeri se brzinska visina elektromagnetska $ vri se mjerenje induciranog napona ultrazvuna $ mjerenjem Dopplerovog efekta

9/. "rika!ite hidraulike metode odre(ivanja protoke vode u kanalima i vodotocima. 7idraulike metode predstavljaju posredno mjerenje protoka kod kojih postoji funkcijska veza izmec(u protoka i razine vode. Metode odre!ivanja protoka su

otrobridni preljevi o trapezni o pravokutni o trokutasti nepotopljeni preljevi sa irokim pragom $ nema akumuliranja nanosa, idealni za mjerenja malih prirodnih tokova o venturijevi kanali

92. =to predstavlja specifino otjecanje i kako se odre(uje.

&pecifi"ni dotok ili specifi"no otjecanje X je vrijednost protoka J vode u protjecajnome profilu vodotoka podijeljena s povrinom sliva do tog profila ,. X @ JI, +m6IsIkm%&dre(uje se ve navedenom formulom ili krivuljom specifinih dotoka. 93. =to je protona krivulja, njezini matematiki oblici i metode odre(ivanja. "rotona krivulja, krivulja protoka ili konsumpcijska krivulja je odnos izme(u vodostaja i protoka u protjecajnome profilu vodotoka, koji se mo!e izaziti u obliku jednad!be, krivulje ili tablice +jedne ili vie njihJ @ f +77 +m- vodostaj J +m 6Is- protok Za definiranje protone krivulje potrebno je poznavati +izmjeriti- neki minimalan broj protoka pri razliitim vodostajima Metode odre!ivanja8 grafiki $ samo orijentacijski radi utvr(ivanja karakteristinog oblika krivulje analitiki $ najcece koritenjem metode najmanjih kvadrata udaljenosti Matemati"ki oblici

kvadratna parabola J @ a A b7 A c7% analitiki oblik J @ a7 b metoda najmanjih kvadrata J @ a +7 E L-b


94. =to predstavlja WWoblik petljeWW na protonoj krivulji i kako se rijeava. "ri otjecanju vode u prirodnim uvjetima je redovito iza!ena nestacionarnost to je glavni razlog nastajanja petlje na protocnoj krivulji. "ostojanje petlje izra!eno je za vrijeme velikih voda i vodnih valova. Do formiranja petlje na dijagramu Q h dolazi jer su u periodu nailaska velikih vodnih valova padovi vodnog lica za protoke u porastu ve i +a time je i protok ve i-, a za protoke u opadanju manji +i protok je manji-, to znai da ce se kod jednog te istog vodostaja u razdoblju porasta vodnog vala javljati ve i protok nego u razdoblju njegova opadanja. ;nutar petlje mo!e nastati neogranieno mnogo protjecanja, pa je potrebno odrediti te!inicu sustava tih petlji tj. protonu krivulju Q = f(H).

.). <acrtajte hidrogram i objasnite kako se dobiva i to predstavlja. Hidrogram ili hod protoka je grafiki prikaz protoka vode u ovisnosti o vremenu,a dobije se kada se iz zabilje!enih vodostaja preko protone krivulje odrede odgovaraju i protoci vode. i efektivna kia

D .1. =to predstavlja koeficijent otjecanja, kako se proraunava i od ega zavisi. Koeficijet otjecanja c je odnos efektivne +neto- oborine "e i oborine koja pada na sliv +bruto oborine- "8 @ "eI " *oeficijet otjacanja sa sliva predstavlja postotak otjecanja u odnosu na bruto koliinu oborine koja padne na neko podruje. Za srednji protok je8 H @ JDI", J +m6Is- $ srednji protok +mjeseni, godinj..D+s- $ trajanje srednjeg protoka " +m- $ oborina koja padne na sliv , +m %- $ povrina sliva .%. &bjasnite racionalnu metodu i njezinu primjenu. ,acionalna formula ili racionalna metoda je formula za izraunavanj maksimalnih protoka s malih slivova kao umnoka slivne povrine, maksimalna kinog intenziteta i racionalnoga koeficijenta. 'acionalna metoda koristi se iskljuivo za proraun maksimalnog otjecanja zadanog povratnog razdoblja na urbanim i drugim manjim slivovima. *od primjene racionalne metode treba biti ispunjen uvijet da je vrijeme povrinskog sabiranja manje od vremena sabiranja u vodotocima. 'acionalnom metodom se mo!e odrediti samo vrna vrijednost hidrograma. .6. =to je vrijeme koncentracije sliva i kako se odre(uje. c

Vrijeme koncentracije +sabiranja- sliva +tc- je vrijeme koje je potrebno da elementaran efektivni volumen vode s najudaljenije toke sliva dospije do mjesta opa!anja protoka u vodotoku. Ojeri se u satima +h-. <ajjednostavniji hidrauliki postupak odre(ivanja vremena sabiranja sliva +t c- polazi od pretpostavke za koju vrijedi izraz8 tc @ 1)I6/ B 0Iv 0 $ duljina glavnog vodotoka od vododjelnice sliva do izlaznog profila v $ srednja brzina vode u vodotoku .9. =to je jedinini hidrogram i emu slu!i. -edini"ni hidrogram sliva je hidrogram direktnog otjecanja nastao od jedinine efektivne oborine koja je ravnomjerno pala na cijelu slivnu povrinu, konstantnom jainom +i- tokom zadanog vremenskog intervala +D-. >lu!i za odre(ivanje podataka za statistiku obradu na slivovima. Kz metode jedininog hidrograma izvodi se umjetni jedinini hidrogram za slivove kojima nema podataka motrenjem i mjerenjem. ... &bjasnite razliku izme(u baznog i direktnog otjecanja. Lazno i direktno otjecanje zajedno predstavljaju ukupno otjecanje s promatranog slivnog podruja. 'azlika izme(u baznog i direktnog otjecanja oituje se u brzini otjecanja te u polo!aju otjecajne vode u odnosu na povrinu sliva. +irektno povrinsko i brzo porpovrinsko otjecanje !azno sporo potpovrinsko i podzemno otjecanje ./. =to je stohastika veza me(u hidrolokim varijablama. &tohasti"ka veza @ sluajna veza +tokom vremena mijenjaju svoje stanje na sluajan nain, ne postoji mogu nost da se predvidi ili odredi neka tona vrijednost u odre(enom vremenskom intervalu>tohastika hidrologija +statistika hidrologija ili hidrologija sluajnih procesa- svojom primjenom omogu uje da se hidroloki procesi i pojave opisuju i analiziraju metodama teorije vjerojatnosti i matematike statistike. .2. =to predstavlja krivulja uestalosti i krivulja trajanja vodostaja. Krivulja trajanja vodostaja je grafiki prikaz ukupne uestalosti +kumulativne frekvencije- vodostaja na mjernom profilu vodotoka. &na pokazuje koliko je trajao neki vodostaj. Krivulja u"estalosti je grafiki prikaz uestalosti odre(enog vodostaja u nekom razdoblju na mjernom profilu vodotoka. .3. <abrojite i opiite karakteristine toke na krivulji uestalosti i krivulji trajanja protoke. *arakteristine toke krivulje trajanja i uestalosti su8 a. H?<D,' $ aritmetika sredina svih obra(ivanih veliina promatranog razdoblja b. O?DKM,< $ veliina koja odgovara .)C#nom trajanju ukupne uestalosti c. O&D;> $ najuestalija veliina krivulje uestalosti +odgovara toki infleksije na krivulji trajanja*od simetrine razdiobe sve ove veliine padaju u jednu toku, dok se kod nesimetrinih razdioba javlja udaljenost izmec(u centra i modusa koja predstavlja stupanj te nesimetrinosti, a koji se naziva radijus asimetrije. .4. =to je povratni period u hidrologiji i kako se izra!ava. "ovratni period se mo!e definirati kao prosjean vremenski interval +u godinama- tokom kojeg e se jednom javiti sluaj YZP "' @ 1I " +Y Z P- @ 1I 1 $ " +Y [ P- @ 1I N+P/). *oji su elementi osnovne statistike obrade podataka.

aritmetika sredina standardna derivacija koeficijent varijacije koeficijent simetrije

/1. *oje su vrste nanosa i raspored u poprenom presjeku vodotoka.

(azlikujemo tri vrste nanosa

vueni nanos + . $ 1.C o nastaje uslijed erozije dna u srednjem toku i obronaka u gornjem toku o krupnijeg je granulometrijskog sastava o koritoformiraju i suspendirani ili lebde i nanos + 3. $ 4.C o ine ga sitne suspendirane estice o nastaje uslijed povrinske erozije u slivnom podruju o razlikujemo tranzitni i koritoformiraju i nanos o vertikalne pulzacije brzina u turbulentnom toku dr!e krupnije estice lebde eg nanosa u suspenziji plutaju e tvari o grane, trupci i sl. o ne bilje!e se u hidrolokom smislu o opasnost od zapreavanja protonog profila, ponornih zona, zahvata voda i sl.

/%. *oje su vrste pojave leda i koje su tete od leda. Pojava leda

staja i led $ ledostaj + teenje vode pod tlakom $ 1.1 do 1.6 h)tete od leda pojava uspora iIili zapreavanja protonog profila $ opasnost od poplava

pri obalama na dnu $ temeljni led lebde i led $ ledeni mulj sante leda

kod ledostaja statiko optereenje na gra(evine +tlana vrsto a leda 6.. <Imm%dinamiki udari ledenih santi A troenje led u porama i rekama ugro!ava stabilnost i mehaniku otpornost gra(evina posredna teta od smanjene koristi od voda +plovidba, vodoopskrba i sl.-

/6. =to je gradijent brzine rijeke, njegov utjecaj na talo!enje i eroziju. :radijent brzine rijeke +faktor koji kontrolira brzinu- $ obino se mjeri u metrima na kilometar $ npr. . mIkm znaci da je pad nagiba rijeke . m na 1 km +planinske rijeke imaju gradijent 1) $ 9) mIkm-.