You are on page 1of 28

2011

[SOCIOLOGIJA]
SKRIPTA (HARALAMBOS, HOLBORN)

www.nasciturus.com

I.POGLAVLJE: SOCIOLOKE PERSPEKTIVE 1. KULTURA I PONAANJE; SOCIJALIZACIJA KULTURA se moe definirati kao nain ivota lanova odreenih zajednica, zbirka ideja i navika koje oni ue, koje su im zajednike i koje se prenose sa narataja na narataj.lanovi drutva svoju kulturu smatraju neupitnom i uvelike odreuje nain na koji e se njeni lanovi ponaati, razmiljati i rjeavati zajednike probleme; pri tome rjeenja koja primjenjuje jedna kultura mogu biti u potpunosti neprihvatljiva za pripadnike drugog kulturnog kruga. Kultura definira prihvaene naine ponaanja za pripadnike nekog drutva i ona ima dvije bitne znaajke: ona se ui i ona je zajednika.Bez nje nebi bilo ljudskog drutva. Kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadnici nekog drutva misle i osjeaju;ona upravlja njihovim djelatnostima i definira njihov pogled na ivot. Ljudsko ponaanje uvelike je determinirano kulturom.SOCIJALIZACIJA je proces u kojem pojedinci ue kulturu svoga drutva i odvija se u dvije faze: a) tokom djetinstva, uglavnom unutar obitelji dijete ui jezik i druge obrasce ponaanja svojeg drutva b) unutar obrazovnog sustava, u krugu prijatelja ili profesionalnoj skupini; ova faza traje cijeli ivot Socijalizacija je proces koji traje cijeli ivot, a dugotrajna interakcija sa odraslima potrebna je zbog stvarnog postajanja ovjekom. 2. NORME I VRIJEDNOSTI; STATUS I ULOGA NORMA je specifini vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno ponaanje u posebnim situacijama. Norme se provode pozitivnim i negativnim sankcijama (nagradama i kaznama), a mogu biti formalne (nagrada ili kazna koju izdaje neko slubeno tijelo) i neformalne (pogled odobravanja, neodobravanja). Sankcije kojima se provode norme jesu glavni dio mehanizma socijalne kontrole koje se tiu odravanja reda u drutvu. Za razliku od normi, VRIJEDNOSTI daju openitije naputke. Vrijednost je vjerovanje da je neto dobro i poeljno. Ona definira to je vano, isplativo i vrijedno tenji. Norme proizlaze iz vrijednosti, stoga se niz normi moe shvatiti kao izraz jedne vrijednosti.1STATUS osobe je poloaj koji ta osoba zauzima unutar drutva. Svaka osoba zauzima niz statusa, npr. obiteljski, profesionalni status. Statusi su kulturno determinirani unato injenici da se mogu temeljiti na biolokim faktorima. Razlikuju se fiksni ili pripisani statusi na koje ljudi imaju mali utjecaj (spol, aristokratske uloge i sl.) i steeni statusi koji se postiu kao rezultat vlastitog izbora (brani ili profesionalni). Svaki status u drutvu prati niz normi koje definiraju oekivanja o tome na koji e se nain ponaati pojedinac koji zauzima odreeni status. Ta skupina normi sainjava ULOGU. Izvoenje uloga ukljuuje drutvene odnose u smislu da pojedinac igra ulogu u odnosu na druge uloge. Drutvene uloge upravljaju i organiziraju ponaanje, a drutvenom ivotu daju red i predvidivost.

Npr. vrijednost koja se pridaje ljudskom ivotu izraava se kroz slijedee norme: norme povezane s higijenom, norme koje definiraju prihvatljiv nain rjeavanja problema koji iskljuuju nasilje i svau i sl....

www.nasciturus.com

3. RAZVOJ LJUDSKIH DRUTAVA 1. Predmoderna drutva Anthony Giddens razlikuje tri glavna tipa: a) Lovako-sakupljka Lovako-sakupljaka drutva najranija su drutva. Uglavnom su se sastojali od 50-tak lanova. Postojalo je vrlo malo materijalnog bogatstva a imovina je bila zajednika. U ovim drutvima postojala je relativno mala nejednakost. b) Stoarska i agrarna STOARSKA DRUTVA mogu loviti i sakupljati, ali ona takoer uzgajaju stada ivotinja, takoer su vie nomadska jer se moraju kretati zbog pronalaska panjaka. Omoguava pojedincima da akumuliraju velika osobna bogatstva u vrijednosti ivotinja. Ova drutva bila su vea od sakupljakih i lovakih skupina i u cjelini su mogla brojiti i 250 000 ljudi. AGRARNA DRUTVA u svojoj se prehrani uvelike oslanjaju na uzgoj itarica, nisu nomadska, hrana se esto uskladitava pa pojedinci mogu akumulirati veliko osobno bogatstvo zbog ega moe postojati znatna nejednakost. c) Neindustrijske civilizacije -Razvoj gradova, nejednakost bogatstva i siromatva, razvijeniji u podrujima umjetnosti i znanosti, vei razvoj sustava vlasti, izumile su pismo - veina je imala velike oruane snage, a neki su imali i velika povijesna osvajanja teritorija - Asteci, Maje, Inke; Antika Grka, Rim.... 2. Moderna industrijska drutva Lee i Newby razlikuju 4 glavne transformacije koje su se zbivale: 1. Industrijalizam Razvoj tehnologije doveo je do golemog porasta produktivnosti. Razvila se specijalizirana podjela rada, ljudski ivoti ravnaju se po satu, ljudi su poeli raditi u dugim smjenama fiksnih perioda (12h, 14h, 18h) u tvornicama. 2. Kapitalizam Ukljuuje rad za nadnicu i posao koji se vodi u svrhu ostvarivanja profita. Pojavile su se nove klase- prvenstveno klasa poduzetnika koji su zaraivali osnivanjem i voenjem kapitalistikih poslova i radnika klasa nadniara koji su bili zaposleni u poduzetnikovim tvornicama. 3. Urbanizacija Razvoj industrije je pratio veliki pokret od ruralnih u urbana podruja. Stanovnitvo se koncentriralo u sredita kapitalistike industrije. Rast gradova i velegradova donio je brojne drutvene probleme (zloini, zdravstveni problemi...) 4. Liberalna demokracija Pravo kraljeva i kraljica rijetko se dovodilo u pitanje. Monarh se prihvaao kao Boji poslanik na Zemlji i njegov autoritet stoga nije bilo potrebno ispitivati. Dolazi do novog naglaska na graanska prava pojedinca- pojedinci su sada trebali imati pravo rei neto o tome kako se upravlja njihovim ivotima umjesto da prihvaaju ono to im govore kraljevi. Ovo je otvorilo put nastanku politikih stranaka i novih perspektiva u drutvu... 3. Modernost Vjerovanje u mogunost ljudskog napretka, racinalno planiranje da bi se postigli ciljevi, vjerovanje u sposobnost tehnologije i znanosti da rjeavaju ljudske probleme, vjerovanje u soposobnost tehnologije i znanosti da rjeavaju ljudske probleme, vjerovanje u sposobnost i prava ljudi da oblikuju svoje vlastite ivote, proizvoaka industrija e poboljati standard. 3

www.nasciturus.com

4. Postmodernost Naputanje stare koncepcije modernosti, gubitak vjere u znanost i tehnologiju, razvija se svijest o tetnim djelovanjima oneienja, opasnost od nuklearnog rata; gubitak vjere u politika uvjerenja i velike teorije koje tvrde da su u stanju poboljati drutvo. II. POGLAVLJE: DRUTVENA STRATIFIKACIJA 1. .DRUTVENA NEJEDNAKOST I DRUTVENA STRATIFIKACIJA; DRUTVENE VS. PRIRODNE NEJEDNAKOSTI Drutvena nejednakost svaka je drutveno stvorena nejednakost meu ljudima. Ona se odnosi na razliku u posjedovanju onoga to drutvo smatra vrijednim i poeljnim npr. presti, novac, mo i sl. Drutvena stratifikacija je specifian oblik drutvene nejednakosti. Ona se tie postojanja uoljivih drutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge u smislu kakvi su presti i bogatstvo. Oni koji pripadaju odreenoj skupini ili sloju imat e svijest o zajednikim interesima i identitetu; imat e slian ivotni stil koji e ih u izvjesnom stupnju razlikovati od lanova drugih drutvenih slojeva. (primjer: indijski kastinski sustav-4 kaste). Drutvena stratifikacija znai hijerarhiju drutvenih skupina. Kad neki lanovi drutva imaju iskustvo slinih ivotnih okolnosti i problema koji nisu zajedniki svim lanovima drutva, nastaje supkultura. lanovi drutvene skupine kojima su zajednike sline ivotne prilike i supkultura razvit e grupni identitet. Supkulture drutvenih slojeva su naroito izrazite kada postoji mala mogunost prelaska iz jednog sloja u drugi. To kretanje poznato je kao drutvena mobilnost. Razlikujemo zatvorene sustave (sustavi stratifikacije koji daju malu mogunost drutvene mobilnosti) i otvorene sustave ( sustavi stratifikacije s relativno visokim stupnjem drutvene mobilnosti). U zatvorenim sustavima poloaj je uvelike pripisan (utvren roenjem i mala je mogunost promjene statusa) mnoge sustave stratifikacije prate vjerovanja koja tvrde da dr. stratifikacija ima bioloki temelj; najee u sustavima rasne stratifikacije ( bijelci mogu tvrditi da su superiorniji crncima i shvaati to kao temelj svoje dominacije) iz ega zakljuujemo da zapravo biloke razlike nastaju kada ih ljudi definiraju kao takve. 2. DRUTVENA STRATIFIKACIJA- FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA Funkcionaliste primarno zanima uloga stratifikacije odnosno njen prilog odravanju dobrobiti drutva. TALCOTT PARSONS- red, stabilnost i suradnja u drutvu temelje se na drutvenom konsenzusu (opem slaganju lanova drutva koje se tie onoga to je dobro i vrijedno). Sustavi stratifikacije izvedeni su iz zajednikih vrijednosti, oni koji su uspjeni u smislu dr. vrijednosti bit e rangirani vie i vjerovatno je da e dobiti niz nagrada. Smatra se da je stratifikacija neizbjeni dio svih ljudskih drutava. Svaka klasa treba drugu klasu, jedni e se specijalizirati za upravljanje dok e drugi slijediti njihove upute. Odnos meu drutvenim skupinama je odnos suradnje i meuovisnosti (odnos uzajamnog davanja i primanja= ODNOS RECIPRONOSTI) . Tvrdio je da su nejednakosti u moi utemeljene na zajednikim vrijednostima. Mo je legitimna vlast u smislu da je opeprihvaena kao pravedna i primjerena od strane lanova drutva u cjelini. Oni koji su na vlasti koriste svoju mo da bi slijedili kolektivne ciljeve koji proizlaze iz sredinjih vrijednosti sustava. SOCIJALNA STRATIFIKACIJA- neto neizbjeno i funkcionalno za drutvo; ona je neizbjena jer potjee iz zajednikih vrijednosti koji su nuan dio svih drutvenih skupina i ona je funkcionalna jer slui integraciji raznih skupina u drutvo. Nejednakosti u moi i

www.nasciturus.com prestiu koriste svim lanovima drutva jer slue daljnim kolektivnim ciljevima koji se temelje na zajednikim vrijednostima. DAVIS I MOORE poeli su s opaanjem da stratifikacija postoji u svakom poznatom ljudskom drutvu. Tvrdili su da su svi drutveni sustavi imaju zajednike odreene funkcionalne preduvjete koji moraju biti zadovoljeni ukoliko drutvo eli funkcionirati i opstati. Jedan od tih preduvjeta je uinkovita dodjela uloga i izvedba: 1. Sve uloge moraju biti popunjene 2. Popunjene onima koji su najsposobniji izvesti ih 3. Za to se mora proi nuno kolovanje 4. Uloge se moraju obavljati savjesno Glavna uloga stratifikacije je spojiti najsposobnoije ljude s funkcionalno najvanijim poloajima, to se postie tako to dodjelu uloga i izvedbu prate i bogate nagrade. Bitno je da oni koji zauzimaju funkcionalno najvanije poloaje svoje uloge obavljaju marljivo i savjesno. Davis i Moore zakljuili su da je dr. stratifikacija sredstvo pomou kojeg drutva osiguravaju da su na najvanije poloaje savjesno postavljene za to najsposobnije (najkvalificiranije) osobe. KRITIKA- MELVIN TUMIN Ova shvaanja (Davisa i Moorea) izazvala su znatnu kritiku. Mnoga zanimanja koja nose malo prestia i ekonomskih nagrada neophodna su za opstanak drutva, a nije ni dokazano da je broj sposobnih ljudi (lanova) u drutvu u toj mjeri ogranien da opravdava izrazito visoke nagrade kakve prima vladajua klasa. 3. DRUTVENA STRATIFIKACIJA- PERSPEKTIVA NOVE DESNICE Nova desnica svoje teorije temelji na liberalizmu 19. stoljea. Trine sile potiu natjecanje koje stimulira inovaciju i uinkovitost. Da bi opstali, proizvoai moraju stvarati proizvode koji su jeftiniji ili bolji od proizvoda njihovih konkurenata. Ekonomije slobodnog trita temelje se na izborima pojedinaca koje oni obavljaju dok troe svoj novac, prodaju svoj rad ili kupuju rad drugih ljudi i na taj nain oni promiu individualnu slobodu. Sociolozi nove desnice smatraju kako pretjerana dravna intervencija u ekonomiji moe smanjiti ekonomsku uinkovitost i motivaciju ljudi koji se mnogo trude. Moe stvoriti nepravdu uzimajui od onih koji su svoje nagrade zasluili dajui onima koji to nisu. Kako drava jaa, sloboda pojedinca moe biti potisnuta. PETER SAUNDERS smatra da je mogue zamisliti drutvo u kojem su svi poloaji jednako nagraeni, u smislu materijalnih resursa i formalnog statusa. No takvo drutvo imalo bi ozbiljne probleme, neki ljudi ne bi bili sretni to moraju obavljati poslove koji su im zadani, a drugi nebi uloili napor koji je potreban da se posao obavi kako treba. Saunders ne prihvaa funkcionalistiku tvrdnju da su sustavi stratifikacije utemeljeni na ekonomskim razlikama neizbjeni, no slae se da su oni poeljni. Takoer smatra da kapitalistika drutva stvaraju vie nejednakosti od socijalistikih. TRI TIPA JEDNAKOSTI 1. FORMALNA (PRAVNA) JEDNAKOST- tie se svih lanova drutva koji su podinjeni istim zakonima ili pravilima. Pojedince se prosuuje prema onome to ine (npr. kre li zakon i sl.) a ne prema onome tko su 2. JEDNAKOST MOGUNOSTI- ljudi imaju jednake izglede da postanu nejednaki. Pojedinci se natjeu za uspjeh i oni s vie zasluga postiu vie. Drutvo koje se temelji na ovakvom tipu jednakosti esto se naziva meritokracija 3. JEDNAKOST ISHODA- ljudi se moraju tretirati razliito, drutvena pravda je ostvarena kada se ljudima dopusti da zadre one stvari koje su zasluili. Djeca roditelja vie klase moda zasluuju biti uspjenija od one iz radnike klase jer imaju veu genetski nasljeenu sposobnost i jer se vie trude na poslu koji 5

www.nasciturus.com obavljaju.(pr. Bijelci i mukarci diskriminirani su dok diskriminacija radi u korist crnaca i ena) GORDON MARSHALL I ADAM SWIFT- KRITIKA NOVE DESNICE Kritiziraju Saundersa, smatraju da uspjeh na poslu isto tako moe ovisiti o srei kao i o vrijednom radu ili osobnim znaajkama poduzetnika. Kapitalistika drutva nisu istinski meritokratska. Ljudi iz radnike klase imaju manje mogunosti od onih iz viih klasa da dou na poloaj u jednu od viih klasa ak i kad imaju istu razinu obrazovanja. 4. DRUTVENA STRATIFIKACIJA- MARKSISTIKA PERSPEKTIVA Marksisti stratifikaciju smatraju strukturom koja razdvaja a ne integrira drutvo, oni se usredotouju na drutvene slojeve, a ne na drutvenu nejednakost openito. Prema Marxu: U svim stratificiranim drutvima postoje dvije klase: podinjena i vladajua Mo vladajue klase proizlazi iz njenog vlasnitva i kontrole nad sredstvima za proizvodnju (kapital,radna snaga, strojevi...) Vladajua klasa izrabljuje i tlai podinjenu klasu Rezultat toga je temeljni sukob interesa izmeu te dvije klase Razne institucije drutva (pravni i politiki sustav) produkt su vladajue klase i slue za promicanje njenih interesa Tek kad sredstva za proizvodnju budu u zajednikom vlasnitvu nestat e klase i okonat e se izrabljivanje jednih od strane drugih Marx je vjerovao da se zapadno drutvo razvijalo kroz etiri glavne epohe: 1. Primitivni komunizam (pretpovijesna drutva;jedini primjer besklasnog drutva) 2. Antiko drutvo- robovlasnici i robovi 3. Feudalno drutvo- feudalci i kmetovi 4. Kapitalistiko drutvo- kapitalisti i najamni radnici Tijekom svake od ovih povijesnih epoha radna snaga dolazila je iz potlaene klase (robovi,kmetovi,najamni radnici) i oni ine veinu stanovnitva a vladajua klasa (robovlasnici, feudalci, kapitalisti) ini manjinu KLASE se pojavljuju kad proizvodna sposobnost drutva naraste iznad razine koja je potrebna za osnovno odranje ivota (viak dobara- akumuliranje osobnog bogatstva) PRIVATNO VLASNITVO AKUMULACIJA OSOBNOG BOGATSTVA= TEMELJ RAZVOJA KLASNOG DRUTVA Odnos izmeu klasa odnos je meusobne ovisnosti i sukoba (buroazija i proleterijat ovisni su jedni o drugima jer najamni radnici moraju prodavati svoju radnu snagu kako bi preivjeli, a kapitalisti su ovisni o njihovom radu jer bez nje nebi bilo proizvodnje) Vladajua klasa zarauje na raun podinjene klase i stoga meu njima postoji sukob interesa Kapital je u privatnom vlasnitvu manjine- kapitalistike klase; taj kapital je steen eksploatacijom mase stanovnitva- radnike klase Marx je tvrdio da kapital kao takav ne proizvodi nita- samo proizvodi bogatstvo Politika mo proizlazi iz ekonomske moi; politiki i pravni sustavi e odravati interese vladajue klase Marx je smatrao da je sustav vrijednosti u znaajnijoj mjeri oblikovan ekonomskom bazom te da na taj nain vladajua klasa i u drugim sektorima zadrava svoju dominaciju. lanovi obiju klasa skloni su prihvatiti postojee stanje te se na taj nain prikriva injenino stanje u kojem sukobi i proturjeja ostaju nerjeeni. Marx je razlikovao klasu po sebi skupina iji lanovi imaju isti odnos prema sredstvima za proizvodnju i klasu za sebe koja nastaje iz klase po sebi kad njeni lanovi stvore 6

www.nasciturus.com klasnu svijest i klasnu solidarnost. Marx je vjerovao da se uloga srednje klase moe zanemariti jer e njeni lanovi zbog kapitalistikog sistema i promjena u gospodarstvu s vremenom prijei u radniku klasu. Takoer je oekivao da e se radnika klasa kolektivno pobuniti protiv vladajue klase. Marxove teorije su esto kritizirane jer su se usredotoile samo na ekonomski aspekt drutva a i povijest je pokazala da su Marxove prognoze o polarizaciji drutva bile netone. KLASNA POLARIZACIJA- str. 36 (Haralambos,Holborn) 5. DRUTVENA STRATIFIKACIJA- WEBEROVSKA PERSPEKTIVA Max Weber vjerovao je da drutvena stratifikacija proizlazi iz borbe za oskudne resurse u drutvu. On je tu borbu shvaao kao neto to se vodi prvenstveno oko ekonomskih resursa, ali ona takoer moe ukljuivati borbu za presti i politiku mo. TRINA SITUACIJA- poput Marxa, i Weber je klasu shvaao na ekonomski nain. Tvrdio je da se klase razvijaju u trinim privredama u kojima se pojedinci natjeu za ekonomsku dobit. On je klasu definirao kao skupinu pojedinaca koji imaju slian poloaj u trinoj privredi i zahvaljujui tome imaju (primaju) sline ekonomske nagrade. Tako je klasna situacija neke osobe zapravo njena trina situacija; oni koji imaju slinu klasnu situaciju takoer imaju i sline ivotne anse u ivotu. Weber je tvrdio da je glavna klasna podjela izmeu onih koji posjeduju proizvodne snage i onih koji ih ne posjeduju. Razlikovao je slijedee klasne skupine u kapitalistikom drutvu: 1. Vlasnika gornja klasa 2. bijeli ovratnici bez vlasnitva 3. Sitna buroazija 4. Manualna radnika klasa RAZILAENJE S MARXOM Za formiranje klasa bitni su i drugi faktori osim vlasnitva i nevlasnitva o Trina vrijednost vjetina klasa koje nemaju vlasnitva i ek. razlike koje iz toga proizlaze dostatne su da proizvedu razliite dr. klase Weber nije podravao Marxovu polarizaciju klasa; tvrdio je da pripadnici sitne buroazije (mali vlasnici) zbog konkurencije od strane velikih tvrtki prelaze u bijele ovratnike i kvalificirane manualne radnike te da se zbog toga njihov broj smanjuje; klasa bijelih ovratnika s razvojem kapitalizma se iri, a ne smanjuje Priznavao je da zajednika trina situacija moe biti temelj za kolektivnu klasnu situaciju, ali je to vidio samo kao mogunost;individualni manualni radnici koji nisu zadovoljni svojom klasnom situacijom mogu reagirati na niz razliitih naina (sabotirati rad, prosvjedovati,trajkati i sl.) stoga Weber nije vidio nikakva razloga za razvijanje zajednikog identiteta i kolektivnih akcija Weber odbacuje marksistiko shvaanje da politika mo nuno proistjee iz ekonomske moi; klasa je samo jedan od temelja moi u drutvu i nije nuno povezana s distribucijom klasnih nejednakosti STATUSNA SITUACIJA Skupine se stvaraju jer njihovi lanovi imaju slinu statusnu situaciju. Dok klasa upuuje na nejednaku distribuciju ekonomskih nagrada, status upuuje na nejednaku distribuciju drutvene asti. Statusna skupina se sastoji od pojedinaca koji su nagraeni slinom koliinom drutvene asti i stoga im je zajednika statusna situacija. Za razliku od klasa, lanovi statusnih skupina su gotovo uvijek svjesni svoje zajednike statusne situacije. Oni 7

www.nasciturus.com imaju slian ivotni stil, identificiraju se i osjeaju da pripadaju svojoj statusnoj skupini(...) DRUTVENO ZATVARANJE Max Weber na primjeru kastinskog sustava opisao drutveno zatvaranje. Drutveno zatvaranje tie se iskljuivanja nekih ljudi iz lanstva statusne skupine. U kastinskom sustavu dr. zatvaranje ostvaruje se zabranama koje primjerice sprjeavaju lanove kaste da se vjenaju izvan svoje kaste. KLASA I STATUSNE SKUPINE U mnogim drutvima klasa i statusna situacija su usko povezane. Vlasnitvo nije uvijek prepoznato kao statusna situacija,no ipak oni koji su u istoj klasnoj situaciji ne moraju nuno pripadati istoj statusnoj skupini. Weberova opaanja o statusnim skupinama su vana jer upozoravaju da u odreenim situacijama status, vie od klase, ini temelj za oblikovanje drutvenih skupina. STRANKE- skupine koje su zaokupljene utjecajem na politiku i stvaranje odluka koje su u interesima njihovih pripadnika, jednostavnije- stranke su zaokupljene stjecanjem drutvene moi. Stranke esto, ali ne i nuno, predstavljaju interese klasa ili statusnih skupina. U veini sluajeva one su djelomice klasne, a djelomice statusne stranke. KLASE U KAPITALISTIKIM DRUTVIMA 1. OBILJEJA I PROMJENE U GORNJOJ KLASI Westergaard i Resler, prema marksistikoj perspektivi tvrde da je klasni sustav kompleksan, ali zapravo je jednostavan: glavna podjela je jo uvijek izmeu rada i kapitala. Koncentracija bogatstva je u rukama manjine (5 % stanovnitva). Odravanje nejednakosti bogatstva posljedica su moi vladajue klase, dakle vladajua klasa ukljuuje velike vlasnike sredstava za proizvodnju, vrhunske menadere, direktore kompanija, vie dravne slubenike i sl. Podinjene klase sastoje se od veine stanovnitva koja zarauje nadnice i plae. Iz ovog zakljuujemo kako gornja klasa obuhvaa mali udio u ukupnom stanovnitvu u modernim drutvima (oko 5 %, ali nikad preko 10 %). lanovi ovog sloja drutva posjeduju znaajan kapital pomou kojeg su u stanju stvarati veliki profit. Do poetka 19. stoljea, osim zemljine aristokracije lanovi gornjeg sloja bili su bankari i posjednici tvornica. U modernim drutvima 20. stoljea razvijaju se dionika drutva, ali pripadnici srednje klase putem manjih dionikih paketa, ili mirovinskih fondova postaju suvlasnici poduzea. Paralelno sa dionikim drutvima razvija se nova kategorija unutar gornjeg sloja: visoki menaderi koji su tokom svog radnog vijeka na vodeim poloajima u poduzeima akumulirali dovoljno bogatstva da se mogu smatrati dijelom gornjeg sloja. Demokratizacijom drutva gornja klasa gubi dio politike vlasti, ali zahvaljujui injenici da o kapitalu gornjeg sloja u znaajnijoj mjeri ovisi dobrobit drave, kao i mnoga radna mjesta, interesi koje zastupaju politiari esto se poklapaju sa interesima gornje klase i ona tako zadrava odreeni dio vlasti. Sve vea globalizacija omoguava vladajuoj klasi znatno veu neovisnost o dravnoj politici. Ona slobodno raspolae kapitalom koji moe uloiti u onu dravu ijoj je politici najsklonija na taj nain stvara veliki pritisak na politiare koji su prisiljeni vladajuoj klasi odobriti neke privilegije. 2. GORNJA SREDNJA KLASA Gornja srednja klasa sastoji se od menadera, strunjaka i vlasnika malih poduzea. lanovi gornje srednje klase nalaze se u poloaju izmeu buroazije i proleterijata, no kao lanovi srednje klase ne posjeduju u znaajnijoj mjeri vlastita sredstva za proizvodnju, ali ipak imaju neku autonomiju u svome djelovanju te su esto na poloaju u kojem imaju odreenu mo. Danas je broj sitnih poduzetnika u opadanju dok broj strunjaka i menadera raste. Najuspjeniji poduzetnici i menaderi akumuliraju veliko bogatstvo te na taj nain mogu prijei u gornju klasu. Strunjaci se dijele na vie i nie. Obje skupine imaju prednost 8

www.nasciturus.com naspram manualnih radnika zbog sigurnijeg radnog mjesta i boljih mogunosti za napredovanje ali vii strunjaci, za razliku od niih uz imaju i znatno veu plau. Strunjaci se povezuju u profesionalne skupine te drugima ograniavaju ili zabranjuju izvrenje poslova koji prihvaeni kao njihova domena. Kontroliraju kolovanje i kvalifikacije koje su potrebne za primanje u lanstvo te sami kontroliraju ponaanje svojih lanova. Na ovaj nain su neke skupine stekle vlast nad dijelom trita rada. Visoke nagrade su izraz napora uloenog u stjecanje poloaja no isto su tako pod utjecajem samih strunjaka koji ograniavaju broj svojih lanova kako bi osigurali veliku potranju za svojim zanimanjem. Postupak u kojem odreena zanimanja postaju struna nije jednostavan niti su sve skupine strunih radnika organizirane na ovakav nain. Ovaj postupak zahtjeva dugotrajnu borbu strune skupine jer sam nije nita drugo nego uspostavljanje monopola na tritu rada. 3. NIA SREDNJA KLASA Niu srednju klasu ine bijeli ovratnici (uredski slubenici, tajnice, prodavai...), osobe koje uglavnom obavljaju rutinske poslove. Marksisti smatraju da je ova klasa u novije vrijeme proleterizirana (postali su dijelom radnike klase). Tijekom 20. stoljea potraivanja za ovim tipom radne snage neprestano je rasla dok su se plae i potrebne vjetine za obavljanje poslova ove vrste znatno smanjivale. Ideji o proleterizaciji se suprostavljaju Weberovci koji tvrde da postoje drugi elementi koji uvjetuju klasni poloaj osobe osim zarade. David Lockwood je razlikovao tri aspekta klasne situacije: 1. TRINA -faktori poput nadnica, sigurnosti posla, izgled za napredovanje 2. RADNA- drutveni odnosi na poslu izmeu poslodavaca (direktor i mlae osoblje) 3. STATUSNA- stupanj prestia koje imaju posebne skupine radnika u drutvu Ako se plae kao element trine situacije ujednauje sa onima radnike klase, u ostalim elementima bijeli ovratnici ipak imaju prednosti pred radnikom klasom. Primjerice, imaju sigurnije radno mjesto i rade manji broj sati. Takoer je njihov drutveni status neto bolji. Posebno je izraena vea mogunost napredovanja naspram pripadnika radnike klase. 4. SREDNJA KLASA ILI SREDNJE KLASE Sociolozi spore oko pitanja postoji li jedna srednja klasa ili se ona moe razdijeliti. Najjednostavnije stajalite zauzima A. Giddens koji smatra da pripadnici srednje klase za razliku od radnike klase posjeduju odreene vjetine te osim manualne mogu prodavati i mentalnu radnu snagu. Goldthorpe slijedi Weberovske ideje o nainu razlikovanja klasne situacije ovisno o trinoj, radnoj i statusnoj situaciji. No on ne razlikuje vlasnika od nevlasnika nego spaja gornju klasu sa menaderima i strunjacima u uslunu klasu dok posrednom srednjom klasom smatra vlasnike malih poduzea, uredske i uslune radnike. On smatra da se posrednika klasa dijeli opet meu sobom, no da pripadnici ove klase ipak imaju meusobno najsliniji status u drutvu. Savage smatra da je srednja klasa znatno podijeljena i to prema imovinskim, organizacijskim i kulturnim resursima koje posjeduju njeni pripadnici. Znaaj i utjecaj pojedinih skupina unutar klase se mijenjao tijekom povijesti te i unutar same srednje klase postoji znaajna mobilnost jer pripadnici srednje klase koriste svoje resurse da bi pridobili druge resurse i tako popravili svoj opi status. Upravo zbog ove fluidnosti unutar srednje klase stoga ju je teko shvatiti kao jedinstvenu cjelinu. 5. RADNIKA KLASA Sastoji se od manualnih radnika. Postoje bitne razlike izmeu manualnih i nemanualnih radnika. Manualni radnici: 9

www.nasciturus.com Imaju nie nadnice (nadnice nemanualnih radnika postupno se poveavaju) Imaju vrlo malo prilika za napredovanje Mala je vjerovatnost da e dobiti poviice Rade pod veim pritiskom da e postati suvini, stavljeni na ekanje i sl.( nemanualni radnici imaju veu sigurnost zarade i posla) Niz studija pokazuje da manualni radnici u usporedbi sa nemanualnim radnicima umiru mlai, i da je vjerovatnije da e biti u loijoj zdravstvenoj situaciji; manje je vjerovatno da e posjedovati svoju kuu i niz potronih dobara; vjerovatnije je da e biti osueni zbog kriminalnog djela, a za njihovu djecu da e ostati u koli nakon 16. god ivota. David Lockwood- supkultura (vidi knjiga) 6. BURUIZIRANJE RADNIKE KLASE Karl Marx predviao je da e posredni sloj propasti u redove proleterijata. Tijekom 50-tih i 60-tih niz sociologa tvrdi da se dogaa upravo suprotno, da zapravo dolazi do procesa buruiziranja, a to znai da sve vei broj manualnih radnika ulazi u srednji sloj i postaje dijelom srednje klase. Tijekom 50-tih dolazi do uveanja blagostanja u naprednim industrijskim drutvima, a primanja manulanih radnika poela su dosezati razinu primanja bijelih ovratnika . siromatvo postupno nestaje- najvei dio stanovnika pripada srednjoj, a ne vie radnikoj klasi. CLARK KERR- tvrdi da uznapredovali industrijalizam trai vie obrazovanu, kvalificiranu radnu snagu koja dovodi do vee zarade i zanimanja vieg statusa. JESSIE BERNARD- tvrdio je da je bogatstvo radnike klase povezano sa potrebama industrijske ekonomije za masovnim tritem. Masovna potronja je osigurana visokim nadnicama koje su omoguene time to industrija ima nisku cijenu rada a veliku produktivnost (proizvodnju) Vlasnitvo kua i potrone robe nisu vie povlastica samo bijelih ovratnika Smatralo se da proces buruiziranja ubrzava zbog zahtjeva moderne industrije za mobilnoim radnom snagom Geografski mobilni imuni radnici sele se u novija naselja u predgraima gdje ih je teko razlikovati od susjeda bijelih ovratnika 7. NAJNII SLOJ U MODERNIM DRUTVIMA Iako neki sociolozi radniku klasu smatraju najniim slojem drutva u kapitalizmu, drugi tvrde da postoji skupina ispod nje. Za takvu skupinu najee se koristi termin potklasa. Ona ukljuuje siromatvo, nezaposlenost i ovisnost o socijalnoj pomoi. U nekim sluajevima, potklasa se definira kao skupina ije je ponaanje suprotno normama i vrijednostima drutva. Najnii sloj se takoer smatra socijalnom problemu koji je prijetnja drutvu. KARL MARX koristio je niz razliitih termina kako bi opisao najnii sloj: LUMENOPROLETERIJAT- skupina najnia od svih; na nekim mjestima govori o njima kao o klasi a na drugim mjestima odbacuje ideju o klasi jer smatra da nemaju potencijal za razvijanje klasne svijesti ili poduzimanje kolektivne akcije. REZERVNA ARMIJA RADA- postoje neizbjena razdoblja tzv booma tijekom kojih se zapoljava vie radnika i razdoblja krize kad mnogi radnici gube posao. Rezervna armija rada sastoji se od onih kojih se zapoljavaju kao dodatni radnici RELATIVNI VIAK STANOVNITVA- podijeljen je na etiri dijela (ukljuuje pripadnike lumenoproleterijata i rezervne radne armije): 1. Plutajui radni viak- radnici koji su bili zaposleni dok nisu odrasli (odrasli primaju vie nadnice) 10

www.nasciturus.com 2. Latentni viak stanovnitva-poljoprivredni radnici koji nisu vie potrebni (trae posao u urbanim podrujima) 3. Stagnirajui viak stanovnitva- dio aktivne radne snage; radna snaga na raspolaganju (zapoljava se po potrebi) 4. Siromasi- podiljeni na 4 skupine: 1. Kriminalci, lutalice...; 2. Siromasi koji su sposobni raditi,ali ne mogu pronai posao; 3. Siroad i siromana djeca; 4. Starci, invalidi,bolesni, udovice.. 8. DRUTVENA MOBILNOST U KAPITALISTIKOM DRUTVU Industrijska drutva opisuju se kao otvorena (imaju nizak stupanj zatvorenosti) Smatra se da je status u predindustrijskim drutvima uvelike pripisan, dok je u industrijskim drutvima sve vie steen Smatra se da se status sve vie stjee na temelju zasluga i da te zasluge zamjenjuju pripisane karakteristike kao kriterij za odreivanje poloaja nek osobe u klasnom sustavu. Talcott Parsons- tvrdi da je uspjeh jedan od glavnih vrijednosti amerikog drutva; pojedinci se prosuuju i dodjeljuje im se presti na temelju njihova profesionalnog statusa, za koji se smatra da je steen uglavnom vlastitim naporom i sposobnostima. Sociolozi se zanimaju za drutvenu mobilnost: - jer stupanj drutvene mobilnosti moe imati vane posljedice za oblikovanje drutvenih klasa i moe biti indikator ivotnih mogunosti pripadnika drutva - vano je znati kako ljudi reagiraju na iskustvo drutvene mobilnosti- ale li oni koji su pali na drutvenoj ljestvici zbog svpoje nesree i stvaraju li skupinu nezadovoljnika koja bi mogla ugroziti stabilnost drutva i sl. Dva glavna tipa drutvene mobilnosti: UNUTARGENERACIJSKA MOBILNOST- odnosi se na drutvenu mobilnost unutar jedne generacije. Mjeri se usporedbom profesionalnog statusa nekog pojedinca u dvije ili vie toaka u vremenu.(PR.-ako neka osoba poinje svoj radni ivot kao nekvalificirani manualni radnik, a 10 godina kasnije zaposlena je kao raunovoa-ona je drutveno mobilna u smislu unutargeneracijske mobilnosti) MEUGENERACIJSKA MOBILNOST- odnosi se na drutvenu mobilnost izmeu generacija. Mjeri se usporedbom profesionalnog statusa pojedinca sa statusom njegovih roditelja.(pr.- ukoliko sin nekvalificiranoga manualnog radnika postane raunovoa,on je drutveno mobilan u smislu meugeneracijske mobilnosti) 9. ROD I DRUTVENA KLASA John Goldthorpe - Obitelj- jedinica stratifikacije - Povezuje klasu s poloajem obitelji na tritu rada; ne vjeruje da se mukarca treba automatski smatrati glavom kuanstva - Glava se treba definirati kao onaj pripadnik obitelji koji se najvie angaira na tritu rada - Nijee da postoji veliki broj meuklasnih obitelji u kojima supruga pripada u viu drutvenu klasu od supruga - Za mnoge obitelji samo se ini da su meuklasne zato to se klasa supruge odreivala na neprimjeren nain - Veina nemanualnih radnica obavlja rutinske ili nekvalificirane poslove bijelih ovratnika 11

www.nasciturus.com Radnice primaju nie plae, imaju manje povlastica i manju radnu sigurnost- u takvim okolnostima ima malo smisla svrstavati takvu obitelj u srednju klasu jer enin posao ne osigurava obitelji ivotne mogunosti srednje klase,a suprugov posao jo uvijek je najbolje mjerilo klase neke obitelji

10. ERIC OLIN WRIGHT- NEOMARKSISTIKA TEORIJA KLASE - jedan od najveih problema marksistike teorije u 20. st je rast srednje klase; za razliku od buroazije, oni nisu vlasnici sredstava za proizvodnju, a u usporedbi sa proleterijatom oni mogu dobiti relativno visoke plae i uivati znatnu sigurnost posla -marksistiki prisptup klasu definira kao skupinu s razliitim interesima koje se razlikuju po svojim ulogama u proizvodnji -ne prihvaa da postoji jedinstvena klasa strunjaka ili menadera - u poetku ralikuje tri klase: buroazija(ima kontrolu nad sredstvima za proizvodnju,nad radnom snagom), proleterijat(nema ni jedan tip kontrole) i sitna buroazija(jednostavna proizvodnja robe-ima kontrolu nad sredstvima za proizvodnju i odreenu kontrolu nad investicijama, ali nema kontrolu nad radnom snagom budui da njeni pripadnici ne zapoljavaju radnike) -tvrdi da kapitalistika drutva ostaju polarizirana izmeu dvije glavne klase, vladajue i radnike -on ne nijee da postoje skupine radnika koje su posredne izmeu tih dviju klasa ali on tvrdi da oni ne ine potpuno razvijenu klasu -umjesto toga on ih shvaa kao one koji zauzimaju niz slojeva koji su na proturjenim klasnim poloajima -neki od njihovih interesa koincidiraju (podudaraju) s onima radnike klase, a neki s onima vladajue klase, ali oni nemaju koherentni skup vlastitih interesa. 11. JOHN GOLDTHORPE- NEOWEBEROVSKA TEORIJA KLASA Goldthorpeova klasna teorija zasniva se na Lockwoodovoj teoriji izmeu trine i radne situacije i mnogo je jednostavnija. Primjerice, pri odreivanju autonomije na poslu nije koristio ankete ni upitnike ve koristi samo dva tipa informacije: zvanje(naziv radnog mjesta) i informaciju o tome je li osoba samozaposlena,je li poslodavac ili posloprimac. Svakom pojedincu se pritom pridaje zaposleniki status i on se smjeta u profesionalnu skupinu prema tipu posla koji on/ona obavljaju. Smatra se da je prva od ovih informacija mjerilo radne situacije a druga mjerilo trine situacije. Takav postupak doveo je Goldthorpa do zakljuka da postoji sedam klasa. Sedam klasa ponekad se kondezira u tri. Usluna klasa sadri samo bijele ovratnike, a ukljuuje i sitne vlasnike i samozaposlene, kao i posloprimce. Radnika klasa sastoji od zaposlenih plavih ovratnika2 Goldthorpe inzistira na tome da klasni poloaj potjee iz poloaja obitelji, a ne pojedinca, a u praksi je poloaj obitelji determiniran poloajem mukog skrbnika. 12. POSTMODERNIZAM I SMRT KLASE Jan Pakulski i Malcom Waters- objavili su knjigu Smrt Klase u kojoj tvrde da je klasa izala iz mode;smatraju da je zastarjelo smatrati klasu vanom; ljudi vie ne misle da pripadaju klasnoj skupini, a pripadnici navodnih klasa ukljuuju iroki niz vrlo razliitih ljudi. -Tvrde da postoji sve vie empirijskih dokaza da klasa gubi svoje znaenje.
2

Plavi ovratnici- naziv za pojedinca koji obavlja poslove koji ne zahtjevaju strune kvalifikacije,intelektualnu snagu, ve se obavljanje njihova posla temelji iskljuivo na fizikoj snazi

12

www.nasciturus.com -Klase postoje samo ukoliko postoje minimalna razina okupljanja i grupiranja a takva okupljanja vie nisu oita. -Ljudi vie ne misle da pripadaju odreenoj klasi, a pripadnici navodnih klasa ukljuuju niz vrlo razliitih ljudi. Tvrde da su stratifikacijski sustavi kapitalistikih drutava proli kroz 3 faze: 1. DRUTVO EKONOMSKIH KLASA- 19. stoljee;drutvo je podijeljeno na vlasnike i radnike; vlasnika klasa kontrolira dravu 2. DRUTVO ORGANIZIRANIH KLASA- 20. stoljee; drava dominantna sila u drutvu i njome upravlja politika elita koja je imala kontrolu i nad ekonomijom. S ovim tipom vlasti mase su pokuavale utjecati na dravu kroz politike stranke, a ne kroz konflikte unutar industrije. 3. STATUSNO-KONVENCIJSKA DRUTVA- stratifikacija se poela zasnivati na kulturnim, a ne na ekonomskim razlikama; ljudi mogu odabrati svoj ivotni stil i vrijednosti, stoga nisu ogranieni na skupine kojima se mogu pridruiti na temelju svog podrijetla ili posla; ekonomske nejednakosti sve su manje bitne za stvaranje statusnih razlika. Pakulski i Waters razlikuju 4 kljuna obiljeja promjene u stratifikacijskom sustavu statusno-konvencijskih drutava: 1.KULTURALIZAM- stratifikacija se zasniva na ivotnim stilovim, estetici i protoku informacija 2.FRAGMENTACIJA- u ovakvom tipu drutva ljudi mogu imati mnogo razliitih statusa koji se zasnivaju na njihovoj pripadnosti razliitim skupinama i razliitim obrascima potronje 3.AUTONOMIZACIJA- pojedinci postaju autonomniji ili neovisniji u svojim vrijednostima i ponaanju; odabiru kako e djelovati i u to e vjerovati 4.RESIGNIFIKACIJA- ljudi mogu mijenjati svoje sklonosti i identifikacije to dovodi do velike fluidnosti i nepredvidivosti statusnog sustava drutva. Za njih je klasna politika mrtva, a problemi vezani uz etniku pripadnost, spol, religiju i kulturne razlike postaju vaniji. Ljudi su znantno vie zainteresirani za ouvanje okolia nego za borbu za klasne interese. SMRT KLASE: - Razvoj intervenistikih drava (SSSR, nacistika Njemaka) rezultirao je naruavanjem klasnih podjela - S vremenom, drava sve manje intervenira u ekonomiju i drutvo - Vlasnitvo se sve vie pomicalo iz privatnih ruku u vlasnitvo organizacija- Pakulski i Waters tvrde da je tijekom 20. st-a u kapitalistikim drutvima dolo do sve vee raspodijele bogatstva - Razvoj novih politikih stranaka koje se ne veu uz klasu.... (str.121.) IV. POGLAVLJE: RASA,ETNICITET I NACIONALNOST 1. RASA Michael Banton- teorije rase M. Banton opisao je razliita nastojanja da se ljude razvrsta u razliite bioloke ili rasne skupine. Izdvojio je tri glavne vrste teorije: a) one koji rasu vide kao lozu Predodba rase kao podrijetla usvojila je pretpostavku zajednikog postanaka- ljudi pripadaju jednoj vrsti i imaju zajedniko podrijetlo. (16.st- vjerovanje da svi potjeu od Adama i Eve). Nakon nekih dogaaja opisanih u Bibliji (veliki potop, pad Babilonske kule) ljudi su se 13

www.nasciturus.com rasprili na sve strane svijeta. Ishod toga bila su razliita podrijetla;ljudi su postali razliiti zbog seljenja u razliite krajeve i sl. Ideja rase kao podrijetla podrazumijevala je da su svi ljudi u osnovi jednaki c) one koji je smatraju tipom Gledite da je rasa tip temelji se na uvjerenju da svi ljudi nemaju isto podrijetlo i da se ovjeanstvo dijeli na razliite skupine. Samuel James Morton razlikuje tako pet rasa utemeljenih na mjerenju veliine lubanje: 1. KAVKASKU(Europa, Indija, dijelovi sjeverne Afrike i Srednjeg Istoka) 2. MONGOLSKU (kineska i eskimska) 3. MALAJSKU(Malezija, Polinezijsko otoje) 4. AMERIKA( ureeniko stanovnitvo Sjeverne i June Amerike) 5. ETIOPSKA (supsaharska Afrika) Na temelju svojih mjerenja utvrdio je da Kavkasci imaju najveu, a Etiopljani najmanju lubanju. Veliina lubanje za Mortona bila je pokazatelj veliine mozga,veliina mozga govorila je o intelektualnom razvoju, zato je smatrao da su Europljani napredniji od Etiopljana. d) one koji je vide kao podvrstu Pretpostavka rase kao podvrste spaja elemente vienja rase kao podrijetla i rase kao tipa. Ova teorija se dijelom temelji na promatranjima Charlesa Darwina. Darwin je zakljuio da jedinke pripadaju istoj vrsti jer nasljeuju zajednika svojstva. Pri tome nastupaju razliite kombinacije svojstava zbog kojih se jedinke iste vrste razlikuju. Ako se skupina jedinki nalazi na zemljopisno odjeljenome podruju od ostatka vrste, ona s vremenom moe razviti posebna razlikovna obiljeja. Prirodan odabir, spolni odabir i sluajne genetske varijacije su pod razliitim uvjetima mogle dovesti do stvaranja razliitih podvrsta. HERBERT SPENCER- zastupao je miljenje da stapanje slinih ljudskih skupina moe imati pozitivan utjecaj na prilagodljivost skupine dok bi stapanje izrazito razliitih ljudskih skupina imalo mnoge negativne posljedice kao npr. nestabilnost drutva ili neplodnost samih potomaka. Spencer tako rangira ljudska drutva prema njihovoj sloenosti. Razvojem moderne genetike, danas se sa sigurnou moe rei da su razlike izmeu rasa minimalne te da takva podjela nije znanstveno opravdana. Steve Jones- genetiar -svaki ovjek ima 50 000 gena koji odreuju razlike meu ljudskim skupinama -ustanovljene su neke razlike meu ljudskim skupinama -smatra da na temelju gena ne moemo opravdati razlikovanje rasa, jer da bismo mogli pokazati kako postoje razliite rase, razliiti ljudi morali bi se razlikovati u velkom broju gena a ne samo u onima koji odreuju boju koe. -ljudi su mnogo homogeniji nego druge vrste -nema dokaza za postojanje neke zasebne kavkaske rase -pitanja poput rasizma, prije su moralna negoli znanstvena pitanja 2. DEFINIRANJE ETNICITETA Rije etnicitet se poela rabiti u Engleskoj sredinom 19. Stoljea kao alternativni izraz za rasu. Moderni autori danas razlikuju pojam etnicitet od pojma rase tako da pod pojmom rasa definiraju skupinu koja se od drugih prvenstveno razlikuje po fizikim obiljejima, a etniku skupinu definiraju skupinu koja se od ostalih razlikuje u kulturi i nainu ivljenja.za socioloka istraivanja zanimljiva je definicija rase kao etnike skupine koja za sebe vjeruje da se po svojim fizikim znaajkama razlikuje od ostalih skupina.

14

www.nasciturus.com -ljudske se skupine razlikuju prvenstveno prema nainu ivota, a rasi kao biolokoj razlici pridaju malo znaenja osim ako neka skupina za sebe smatra da pripada nekoj rasi. -Pristupi koji polaze od etniciteta ne misle da e se useljenike skupine dugorono asimilirati usvajanjem kulture drutva domaina. Eriksen- kae da se etnika skupina u modernoj sociologiji i antropologiji smatra kulturnom a ne fiziki razliitom. J. Milton Yinger- dokazuje da postoji razlika izmeu fiziki definirane i drutveno definirane rase.Fiziki definirana rasa je ona koja moda postoji u teoriji, no u praksi je teko odrediti ljude s razliitim fenotipom.Drutveno definirana rasa je etnika skupina koja sama sebe ili koju druge vide u svjetlu osobitih biolokih znaajki bez obzira tvore li zasebnu bioloku skupinu.Etnika skupina- svaka skupina koja za sebe misli da je etnika skupina i koju u skladu s tim uvjerenjem djeluje. 3. ROGER I CATHARINE BALLARD-Sikhi u Punjabu i Leedsu Iako su istraivanjem obuhvatili jedino Sikhe, dokazuju 4 zajednike razvojne faze junoazijskih zajednica u V.B: a) Prva pionirska faza naseljavanja prije Drugog svjetskog rata ukljuivala je manji broj prvih migranata, koji su osnovali prve junoazijske zajednice u Britaniji b) Drugu fazu obiljeila je masovna migracija uglavnom mukih doseljenika u posljeratnom razdoblju c) Trea faza je poela oko 1960-tih. Tijekom te faze u Britaniju je dolazilo sve vie ena(supruga), zajednice su postale vre. Ovu fazu Ballardovi nazivaju i fazom spajanja obitelji. d) etvrtu fazu obiljeava daljnja konsolidacija, poboljani su uvjeti stanovanja za neke i razvoj brojnog drugog narataja djece roene u Britaniji; odvijala se tijekom 70-tih za Sikhe u Leedsu, dok su u to vrijeme pakistanci i Bangladeani ulazili tek u treu fazu Sikhi u poetku nisu eljeli da njihove obitelji ive u u V.B., bojali su se jer su britansku kulturu doivlajvali kao moralno iskvarenu. Veze Sikha s bjelkinjama poele su se strogo osuivati. Budui da se sve brojnijim sikhskim obiteljima u V.B. raala djeca, poeo se mijenjati nain ivota. Roditelji sve vie ulau u obrazovanje svoje djece i alju ih na daljnje kolovanje. Drugi narataj djece izloen je socijalizaciji u dvjema razliitim sredinama: obitelji i koli. 4. ROGER BALLARD- Sikhi i Mirpuri muslimani Ballard primjeuje da postoji podjela prema klasi, kasti, podruju podrijetla, religiji. Usporeuje Sikhe i muslimane iz okruga Mirpuri u Kamiru(Pakistan). Sikhi muslimani u Veliku Britaniju doli su iz seoskih podruja, a glavni cilj bio im je zaraivati i slati novac obitelji u Aziju. Sikhi su se sa svojim obiteljima spojili prije muslimana i ekonomski su bili uspjeniji. Njihova djeca koluju se kao i bjelaka djeca srednje klase. Neki Mirpurski muslimani pokrenuli su vlastite trgovine, ali u usporedbi sa Sikhima bili su malobrojni i manje uspjeni. Veina je obavljala nekvalificirane poslove u tekstilnoj industriji, plae su im bile male a njihova djeca manje kolovana nego djeca Sikha. Ballard uoava tri vane kulturne razlike: 1. muslimani smiju sklapati brak s bliskim roacima i to ine esto, dok Sikhima to nije doputeno 2. tradicija purdaha jaa je u islamu nego u sikhiumu te na javnim mjestima enama namee vee ogranienje 3. Sikhi svoje mrtve spaljivaju, muslimani pokapaju stoga su oni vie vezani za odreeno selo

15

www.nasciturus.com Premda su na razlike u ekonomskom uspjehu dviju skupina utjecali ekonomski imbenici i strukturne znaajke drutva, svoju su ulogu u tome odigrali i kulturni imbenici kakvi su religija i rodovski odnosi. 5. JAMES McKAY- primordijalna i mobilizacijska objanjenja etniciteta James McKay - dva glavna objanjenja nastanka etnikih skupina PRIMORDIJALNI PRISTUP je prvi predloio ameriki sociolog Shils. Tvrdio je da su ljudi primordijalno vezani za podruje u kojem ive, podruje iz kojeg potjeu, za rodbinu i vjeru. Ta vezanost ukljuuje jake osjeaje odanosti. Primordijalna vezanost je temeljno obiljeje drutvenog ivota i prirodna pojava.Primordijalna vezanost moe trajati jako dugo i biti osnovom etnikih sukoba MOBILIZACIJSKI PRISTUPI- Etnike identitete djelatno stvaraju pojedinci ili skupine kako bi stekli pristup politikim, materijalnim i gospodarskim resursima. Ljudi se slue simbolima etnikog identiteta kako bi postigli vlastite ciljeve, a etnike se skupine stvaraju onda kad ljudi misle da e njihovim stvaranjem neto postii McKay- vjeruje da je etnicitet uvijek vezan za kolektivno promicanje zajednikih interesa. 6. MICHAEL E. BROWN- uzroci etnikog sukoba Umjesto ulaska u mirnije doba nakon hladnog rata, nastupilo je razdoblje jakih etnikih sukoba. Na temelju radova drugih autora Michael E. Brown pokuava objasniti etnike sukobe u suvremenom svijetu. Razlikuje tri glavna tipa objanjenja etnikih sukoba: SISTEMATSKI- etniki sukob nastaje iz prirode sustava sigurnosti u kojima djeluju etnike skupine. Kae da etniki sukobi nee nastati tamo gdje su nacionalni, regionalni i meunarodni autoriteti dovoljno jaki da ga sprijee obuzdavanjem skupina koje bi se mogle sukobiti. To se moe dogoditi kada procjenjuju da je bolje napasti prvi nego ekati napad. Sukob moe nastati i kad je teko odrediti kolike su ofenzivne a kolike defenzivne snage protivnika. Etnika drava koja je netom stekla neovisnost i raspolae nuklearnim oruanjem manje je osjetljiva na napad izvana i etniki sukob je manje vjerojatan. DOMAI- odnosi se na imbenike kakvi su: -uinkovitost drava u zadovoljenju potreba njihovih biraa -utjecaj racionalizma na meuetnike odnose -utjecaj demokracije na meuetnike odnose -smatra da se nacionalistiki osjeaji bude kad ljudi osjeaju da nemaju jaku dravu koja bi ih titila. PERCEPTUALNI- odnose se na nain na koji se etnike skupine meusobno doivljavaju -mitovi i krivotvorine povijesti koje izobliavaju i demoniziraju pripadnike druge skupine mogu poveati neprijateljstvo. Zakljuuje da je etniki sukob najvie vjerojatan ondje gdje etnike skupine ive blizu podruja u kojem ne postoji jaka sredinja vlast. Osobito ako se te skupine meusobno doivljavaju kao neprijateljske na temelju uvjerenja da se prema njima u prolosti loe postupalo. Sukob moe voditi: - etnikom pomirenju - mogu je miran razlaz - moe imati lanane posljedice

16

www.nasciturus.com Kod nastanka nove drave mogue su nove potekoe jer neka druga etnika skupina u novoj drave postaje manjinska. 7. RASIZAM- definicije Robert Miles - Rasizam je izraz za koji ne postoji samo jedna, opa definicija.istraio je podrijetlo toga izraza i ustanovio mnoge razliite naine njegove uporabe. Prema Milesu, rasizam je razmjerno nova rije; tijekom 1930-tih uao je u uporabu kao izraz kojim se opisuju primjerice stajalita Hitlera i nacistike stranke u Njemakoj i ta definicija je podrazumijevala da rasizam ne postoji sve dok se ne temelji na uvjerenju da postoje biloki razliite rase. -Rasizam pogreno tvrdi da postoji znanstveni temelj za hijerarhiju skupina u smislu psiholokih i kulturnih znaajki koje su nepromjenjive i uroene. John Rex- rasizam je definirao kao deterministike sustave uvjerenja o razlikama izmeu razliitih etnikih skupina, segmenata ili slojeva. Rexov opis rasizma zadrava ideju da se ta rije odnosi na teorije o razlikama meu skupinama i poeljnosti ili nepoeljnosti tih razlika. John Soloms- ne mora se temeljiti ni na kojoj odreenoj teoriji o kulturnoj ili biolokoj nadmoi jer nije statina pojava Richardson- kulturni rasizam definira kao: skup kulturnih uvjerenja, ideja i argumenata koji prenose pogrene predodbe o svojstvima i sposobnostima rasnih skupina. Kulturni rasizam- uvijek se odnosi na svojstva kulture nekog drutva a ne na uvjerenje pojedinaca. RASIJALIZAM John Rex ga je definirao kao nejednak odnos prema razliitim rasnim skupinama za razliku od rasizma koji ukljuuje uvjerenja o rasnim skupinama !! Rasijalizam ukljuuje postupke !! Rasizam ukljuuje uvjerenja -Ako rasizam nije u nikakvoj vezi s postupcima ili uvjerenjima pojedinaca, i ako je jednostavno ishod pojedinih politika, bez obzira na prvotnu svrhu, tada je dokaz nejednakosti jedini dokaz postojanja institucijalnog rasizma. Institucionalni rasizam- taj izraz je moda najkorisniji kada se primjenjuje na aktualne politike i prakse u institucijama za koje se moe pokazati da im je posljedica dovoenje u nepovoljni poloaj nekih skupina. 8. PSIHOLOKE TEORIJE RASIZMA Frankfurtska kola Rasizam je abnormalna znaajka manjine stanovnitva, a ta abnormalnost koja uzrokuje rasizam je psiholoke prirode. Teoriju je razvila skupina znanstvenika koji su isprva djelovali u Frankfurtu a zatim je dio njih prebjegao u SAD prije drugog svjetskog rata. Velik utjecaj imala je Marxova sociologija i psihoanalitiko stajalite Sigmunda Freuda. Prema ovoj koli autoritarna linost ukljuuje: prikriveni sadizam, divljenje moi, razmiljanje u stereotipima, pokoravanje svega snanog.Osobe s autaritarnom linosti se podreuju onima koji su na vlasti i neprijateljski gledaju na sve oni koji to ne ine. Neprijateljski se odnose prema svim skupinama koje su razliite, pa i etnikim manjinama. John Dollard- klju za objanjenje rasnih predrasuda nalazi u ranom djetinjstvu. Tijekom socijalizacije roditelji prisiljavaju djecu da potiskuju osnovne porive i tako nastaje osujeenost. Kako njihov opstanak ovisi o roditeljima, oni se ne mogu na njima iskaliti, te frustracije gomilaju u sebi i kasnije ih u ivotu usmjeravaju na neku ranjiviju metu.(pr. crni Amerikanci na jugoistoku SAD-a) E. Ellis Cashmore je objavio studiju pod nazivom Logika rasizma 17

www.nasciturus.com U svom istraivanju je ustanovio da je rasizam prisutan u svim klasama i u svim dobnim skupinama. Smatrao je da je rasizam proizvod jednog tipa uroenog konzervatizma. 9. OLIVER C. COX- marksistika teorija rasizma, neomarksistika teorija rasizma Marxistika teorija rasizma: -razvio jednu od prvih teorija rasizma utemeljenu na marxistikim pretpostavkama -u svojoj knjizi klasa, kasta i rasa odbacuje shvaanje da je rasizam postojao oduvijek i da je proizvod prirodnih ljudskih osjeaja -sama ideja rase je ovjekov proizvod Etnike skupine- drutveno razliite skupine koje ive u suparnikom odnosu, u odnosu podreenosti i nadreenosti s obzirom na druge nacije unutar neke zemlje, ili ekonomskog podruja. RASA- svaka skupina ljudi koju se prihvaa kao rasu i za koju se openito smatra rasom u bilo kojem danom podruju etnikog nametanja. -Smatra se da je rasizam razmjerno nova pojava i da ga drevne civilizacije nisu poznavale. Smatra se da se rasizam rodio kad je Aleksandar VI. objavio papinsku bulu- kojom se svi poganski narodi svijeta i njihova dobra stavljaju na raspolaganje panjolskoj i Portugalu. Rasizam slui tome da se opravdaju i odre izrabljivanja jedne skupine od druge. Rani kapitalizam je iao pod ruku kolonijalizmu. Europske su nacije osvajale druge dijelove svijeta pa su mogle izrabljivati radnu snagu u kolonijama. Svoje djelovanje opravdavale su pomou rasizma. Da se kapitalizam nije razvio, svijet moda nikad nebi upoznao rasne predrasude. Kritike: poricali su da su kapitalizam i kolonijalizam jedini uzroci rasizma -smatraju da pojedinci iz bilo koje etnike skupine mogu biti rasisti -drava je djelovala rasistiki jer je bila orue vladajue klase -suvremeni marxisti odbacuju takva shvaanja kao odve jednostavna. Neomarxistika teorija rasizma: Tekst pod naslovom: Imperij uzvraa udarac kojeg su objavili neki sociolozi: Soloms, Jones misle da rasizam prethodi kolonijalizmu. Misle da je nastao pod utjecajem mnogih drugih imbenika a jedan od njih je eksploatacija migrantske radne snage u kapitalistikim drutvima. -prihvaaju da su ekonomski imbenici vani za oblikovanje drutvenog ivota -osobit oblik rasizma iz 1970ih i 1980ih isticao je kulturne razlike meu etnikim skupinama. EROL LAWRENCE- pokuao je objasniti nastanak tog novog rasizma. U uvjetima ekonomske i politike nestabilnosti 1970ih na useljenike se poelo gledati kao na uzrok potekoa.Useljenike skupine(afrokaripske i azijske) nisu se prilagodili britanskoj kulturi pa se smatralo da je bolje da odu u zemlje gdje se njihova kultura vie prihvaa. 10. NACIONALIZAM I IDENTITET -mnogi smatraju da je nacionalizam u posljednjim desetljeima naglo oivio. -pojedinci se sve vie identificiraju sa svojom nacijom negoli bilo kojom drugom skupinom Benedict Anderson- smatra da je nacija izmiljena, ograniena i suverena politika zajednica. Izmiljena- jer vei dio pripadnika ak i male nacije nikad se ne vide i ne uju a ipak misle da pripadaju istoj zajednici. Ograniena- zato jer jedne ljude smatra da joj pripadaju,a druge iskljuuje kao outsidere (nijedna ni tvrdi da joj pripada cijelo ovjeanstvo) Suverena- jer nacionalizam velia neovisnost i samoupravljanje za neku skupinu ljudi Anderson tvrdi da su rasizam i nacionalizam posve razliiti pojmovi:

18

www.nasciturus.com Rasizam- pojedine skupine ljudi koji imaju nepromjenjiva bioloka obiljeja (npr. idovi- sjeme Abrahamovo uvijek ostaju idovi, bez obzira koju putovnicu imaju, kojim jezikom govore i sl.) Nacionalizam- pojedinci ne moraju pripadati odreenoj skupini. Moe se postati pripadnikom neke nacije, dok pripadnikom rase nije mogue postati ako joj pojedinac izvorno ne pripada. Miles- ideologija rasizma i nacionalizma imaju zajedniko povijesno podrijetlo. Po svretku kolonijalizma onu vrstu rasizma koja je ovjeanstvo dijelila na razliite bioloke skupine zamjenio je nacionalizam. Smatra da su rasizam i nacionalizam slini, oba slue tome da opravdaju uvjerenja da je neka skupina nadmonija drugoj. Eriksen- ispituje odnos izmeu etniciteta i nacionalizma. Oba se zasnivaju na uvjerenju da je neka skupina ljudi razliita i da imaju zajednike korjene.Tvrdi da je nacionalistika ideologija ona koja za neku etniku skupinu zahtjeva dravu. Nacionalizam se katkada upotrebljava radi ujedinjenja raznolikih etnikih skupina, te stoga naglaava zajednika graanska prava a ne zajednike kulturne korjene. 11. DAVID McCRONE- sociologija nacionalizma Razlikuje GRAANSKI i ETNIKI NACIONALNIZAM -u graanskom nacionalistiki osjeaji vezani su za pripadnost nekoj dravi -u etnikom nacionalistiki osjeaji vezani su vie na etnicitet negoli na graanski status. Razlikuje NACIJU i DRAVU -Drava je pravna, politika jedinica, ali ljudi mogu imati osjeaj nacionalnog identiteta koji se ne poklapa s politikim granicama -nacije bez drave ne moraju uvijek imati vrst etniki identitet Razlikuje 4 tipa nacionalizma: -Nacionalizam i razvoj moderne drave: pojava sekularizacije i raspad carstava, bili su uzroci nastanka nacije-drave. Kako su teritorijalne granice poele oznaavati najvanije politike jedinice, nacionalistiki osjeaji su poeli dobivati na vanosti. -Kolonijalizam i nacionalizam: antikolonijalni pokreti esto su zagovarali i uspijevali stvoriti nove svjetovne drave, no budui da su neke od tih drava doivjele ekonomski neuspjeh, nacionalizam je u nekim postkolonijalnim drutvima postaju tjenje vezan za etnicitet i religiju. -Neonacionalizam: upotrebljava se za nacionalistike pokrete za nezavisnost za nacije bez vlastite drave. Obino se razvija u podrujima koji imaju snano civilno drutvo. Civilno drutvo- javni ivot nekog drutva za razliku od djelatnosti drave i privatnog ivota u obitelji Postkomunistiki nacionalizam- teorija dubokog zamrzavanja- to znai da je komunistiki reim drao pod nadzorom duboko ukorjenjene etnike podjele, a kad se komunizam otopio, ponovo se pojavilo suparnitvo meu etnikim skupinama. Druga teorija- politiari su poticali nacionalistike osjeaje kako bi osigurali potporu glasaa. 12. ETNIKE MANJINE NA TRITU RADA U STRATIFIKACIJSKOM SUSTAVU Diskriminacija na tritu rada Najjednostavnije objanjenje loijeg poloaja etnikih manjina u zapoljavanju jest da je on posljedica rasizma i predrasuda poslodavaca- poslodavci diskriminiraju etniki manjinske skupine odbijanjem zapoljavanja, njihovim zapoljavanjem na slabije plaena radna mjesta te odbijanjem promaknua.

19

www.nasciturus.com Istraivanja Browna i Gaya daju dokaze u prilog ovoj injenici. Istraivanja su provedena na temelju telefonskih razgovora lanih kandidata nacionalnih manjina za posao, a rezultat je bio da su pozitivni odgovori bili znatno rjei za one koji su bili prepoznati kao pripadnici etnikih manjina. Pozitivne odgovore dobilo je oko 90 % bijelaca, a tek 60-tak % Azijaca(...) (str.283.) Etnike manjine kao potklasa Neki sociolozi pokuali su objasniti poloaj etnikih manjina na tritu rada i u drutvu u cjelini. Britanski i ameriki sociolozi smatraju da etnike manjine tvore potklasu. Prema jednima,potklasa je kulturni fenomen, a prema drugima strukturna znaajka drutva. Charles Murray- Losing Ground U knjizi Losing Ground, tijekom 80-tih, ustvrdio je da se u SAD-u razvila crnaka potklasa. Utvrdio je da se sve vie mladih crnaca povlailo s trita rada jer nisu htijeli raditi, istodobno sve je vie bilo samohranih roditelja(majki) koji nikad nisu sklopili brak. Murray je smatrao da te promjene nisu posljedica siromatva i nedostatka mogunosti. Pravi razlog tih promjena Murray je vidio u socijalnoj pomoi. Zbog pomoi obiteljima s djeecom, muki lanovi obitelji izgubili su poticaj za rad kako bi prehranili obitelj, a majke su mogle same uzdravati djecu. Kritika: Lydia Morris-zamjera Murrayu da nije objasnio zato se crnaka mlade povlai s trita rada. Budui da nezaposleni mladi ljudi u SAD-u nisu automatski stjecali pravo na pomo, njihovo se ponaanje ne moe objasniti djelovanjem socijalnog sustava. William Julius Wilson U svojoj knjizi Istinski deprivilegirani Wilson tvrdi da su crnci i Hispanci iz siromanih etvrti postali potklasa zbog sila na koje nisu mogli utjecati; nedae na koje nailazu imaju povijesne korijene i stvorili su tekoe koje i dalje oteavaju bijeg iz geta. Kad su siromani crnci s ruralnoga juga SAD-a migriral na sjever, pri pokuaju nalaenja posla naili su na zapreku rasizma. Migranti su imali niske kvalifikacije i male izglede za napredovanje u poslu. Poslovi to su mogli nai crnci bili su uglavnom na nekvalificiranim poslovima u tvornicama. Kritika: Neki ameriki sociolozi tvrde da Wilson podcjenjuje uinke rasizma. Smatraju da je crnaka srednja klasa mala te da su ak i oni crnci s dobrim radnim mjestima manje dobrostojei od bijelaca slinih kvalifikacija. Potekoe s kojima se suoavaju ameriki crncio na tritu rada ne ograniavaju se na siromane. MARKSISITKI PRISTUP Stephen Castles i Godula Kosack- rezervna armija rada - Useljenici su koncentrirani na loije plaenim radnim mjestima ili onima s loim uvjetima rada - Veina su bili fiziki radnici na nekvalificiranim/polukv. poslovima - Stopa nezaposlenosti- visoka; uzrok takvom stanju- diskriminacija - Lo odnos prema useljenicima potjee iz potrbe kapitalistikih drutava za rezervnom armijom rada- da bi se trokovi za plae snizili, nuno je imati viak radne snage - Nakon Drugog svjetskog rata kapitalistika drutva iscrpla su domau rezervnu armiju rada-ene su se sve vie zapoljavale - Migrante smatraju dijelom radnike klase jer kao i drugi radnici ne posjeduju sredstva za proizvodnju ta kao i oni, ele promjeniti drutvo XV. POGLAVLJE: SOCIOLOKA TEORIJA 1. FUNKCIONALIZAM

20

www.nasciturus.com Funkcionalizam su utemeljili August Comte i Herbert Spencer,razvio je Emile Durkheim, a usavrio Talcott Parsons. Tijekom 40-tih i 50-tih funkcionalizam je bio dominatna drutvena teorija.Funkcionalizam drutvo smatra sustavom: skupom meupovezanih dijelova koji zajedno ine cjelinu. Osnovna jedinica analize je drutvo, a njezini dijelovi se primarno shvaaju kroz njihov odnos prema cjelini (strukturalna, makroperspektiva). Da bi drutvo opstalo, potrebno je zadovoljiti funkcionalne preduvjete koji se definiraju kao osnovne potrebe ili nuni uvjeti postojanja; pretpostavlja se da institucije poput obitelji ili dr. stratifikacije zadovoljavaju potrebe zajednike svim drutvima.Primjerice, da bi se osiguralo da lanovi drutva nee izumrijeti, od bitnog je znaenja sustav za reprodukciju novih lanova i odranje zdravlja postojeih lanova drutva.FUNKCIJA bilo kojeg drutva je njegov prinos u zadovoljavanju funkcionalnih preduvjeta drutvenog sustava. Dijelovi drutva funkcionalni su onoliko koliko odravaju sustav i pridonose njegovu opstanku. EMILE DURKHEIM oslikava pojedinca kao nekog tko ima malo ili uope nema nikakvu kontrolu nad vlastitim djelovanjem. Drutvo je organizirano u obitelji i sustavima stratifikacije jer drutvo da bi opstalo mora biti tako organizirano. Emile Durkheim tvrdio je da drutvo ima svoju vlastitu realnost, koja je iznad pojedinca od kojih se ono sastoji. Postoje dva naina objanjenja drutvenih injenica: Prva metoda tie se determiniranja uzroka drutvene injenice, traganjem za njezinim podrijetlom (pr. stopa samoubojstva u odreenim drutvima- uzroci samoubojstva nalaze se u dr. injenicama, u drutvu,a ne u pojednicu) Pretpostavlja da je objanjenje trajnog postojanja neke drutvene injenice u njezinoj funkciji, tj. u njezinoj koristi za drutvo Drutvene injenice traju jer na neki nain pridonose odranju drutva, jer slue nekoj drutvenoj svrsi DR. POREDAK I LJUDSKA PRIRODA E. Duekheim pretpostavlja da drutvo ima odreene funk. preduvjete, od kojih je najvanija potreba za drutvenim redom Ljudska priroda ima dvije strane: jedna je sebina(egoistina) potreba da zadovolje glad-slijede vlastite interese, to oteava integraciju u drutvo; druga je sposobnost vjerovanja u moralne vrijednosti- drutvo mora iskoristit ovu stranu ljudske prirode ako eli omoguiti drutveni ivot KOLEKTIVNA SVIJEST I DRUTVENA STABILNOST Durkehim nalazi odgovor u kolektivnoj svijesti koja se sastoji od zajenikih vjerovanja i osjeaja Bez ovoga dr. solidarnist bila bi nemogua, a pojedinci nebi mogli biti povezani u integrirajuu drutvenu cjelinu Kolektivna svijest ograniava pojedince da djeluju u smislu onoga to od njih trai drutvo; budui da je kolektivna svijest drutvena injenica i time izvanjska pojedincu bitno je da mu se ona nametne DRUTVO MORA POSTOJATI U POJEDINCU TALCOTT PARSONS VRIJEDNOSNI KONSENZUS: - ope slaganje drutva oko onog to je dobro i vrijedno - ako su pripadnici drutva odani istim vrijednostima, dijelit e zajedniki identitet, koji je temelj drutva i suradnje - iz zajednikih vrijednosti potjeu zajedniki ciljevi- zajedniki cilj je poticaj za suradnju FUNKCIONALNI PREDUVJETI Parsons je na drutvo gledao kao na sustav; svaki drutveni sustav ima etiri osnovna funkcionalna preduvjeta (AGIL SHEMA) 21

www.nasciturus.com A- addaptation (adaptacija) G- goal attainment (postizanje ciljeva) I- integration (integracija) L- latent pattern maintenace (odranje obrazaca ponaanja) ADAPTACIJA- prilagodba okolini; svako drutvo mora zadovoljiti osnovne potrebe svojih lanova, a to znai da mora postojati sustav koji e to omoguiti(pr. ekonomski sustav) POSTIZANJE CILJEVA- svako drutvo mora prepoznati kolektivne ciljeve pomou politikih sustava i svih institucija za ostvarenje tih ciljeva (vlada ne postavlja samo ciljeve ve rabi i resurse kojima e iste i ostvariti) INTEGRACIJA- da bi opstalo, svako drutvo mora osigurati koordinaciju i kontrolu izmeu razliitih djelova drutva; zakon je glavna institucija koja zadovoljava tu potrebu (institucije iji je zadatak rjeavanje konflikatasudovi,pol. stranke, mediji i sl.) ODRANJE OBRAZACA PONAANJA- svako drutvo mora odravati obrasce ponaanja; kljuan pojam: SOCIJALIZACIJA (odvija se pomou institucija obitelji, kole,kruga prijatelja, Crkve i sl.) Drutvo je oblik socijalnog sistema koji imaju sline funkcionalne preduvjete, a ako ele opstati moraju zadovoljiti te preduvjete DRUTVENI SISTEM: PRIMARNA FUNKCIJA (AGIL SHEMA) ASPEKTI RAZVOJA (ugradnja, uopavanje vrijednosti...) STRUKTURALNE KOMPONENTE (norme, vrijednosti,uloga...) PODSISTEMI (zadueni za provedbu primarnih funkcija) 13. MARKSIZAM Marx je ljude smatrao proizvoaima(oni stvaraju drutvo i same sebe vlastitim djelovanjem) i proizvodom drutva (oni su oblikovani drutvenim odnosima i sustavima miljenja koje stvaraju). Razni djelovi drutva meusobno su povezani i utjeu jedni na druge. Tako se ekonomske, politike, pravne i religijske institucije mogu shvatiti samo u svojim meusobnim djelovanjima. DIJALEKTIKI MATERIJALIZAM - izvor promjene je u proturjejima; dijalektiko kretanje je borba suprotnosti, sukob proturjeja - KONFLIKT je izvor promjene - POSLJEDICA je iznenadni skok naprijed, koji stvara novi skup sila na vioj razini razvoja; dijalektiki proces potom poinje ispoetka, gdje proturjeja unutar novog procesa poinju meusobno djelovati i sukobljavati se i na taj nain vode do novih promjena Glavna proturjeja koja izazivaju promjenu nalaze se u ekonomskoj infrastrukturi drutva. S pojavom privatnog vlasnitva, koja je usljedila nakon primitivnog komunizma, manjina koja posjeduje sredstva za rad u stanju je kontrolirati, zapovijedati i uivati u 22

www.nasciturus.com plodovima rada veine. Tu dolazi do sukoba interesa izmeu manjine koja dakle posjeduje sredstva za rad i veine koja se bavi proizvodnim radom. OTUENJE situacija u kojoj se stvari koje je ovjeanstvo stvorilo njima ine kao strani predmeti; ljudi stvaraju drutvo ali e ostati otueni sve dok se ne pronau u stvarima koje su sami stvorili; dotad e ljudi pripisivati neovisno postojanje predmetima, idejama, institucijama i one e ih kontrolirati PR. religija- ovjek stvara religiju, a ne stvara religija ovjeka; veina pripadnika drutve ne shvaa da je religija njihov vlastiti proizvod; to vie ljudi ulau u religiju to vie gube sebe PR. proizvodnja- proizvodni rad je primarna, najvitalnija ljudska djelatnost; u proizvodnji predemta ljudi se opredmeuju, potom gube sebe u predmetu- in proizvodnje tako rezultira ljudskim otuenjem (to vie ljudi proizvode vie gube sebe) KOMUNIZAM Kraj otuenja Zahtjeva ukidanje privatnog vlasnitva Sukobi interesa e nestati( proizvode rada nee vie moi prisvajati jedni na raun drugih) Ljudi e proizvoditi i za sebe i za druge istovremeno KLASA Ljudi su prije svega drutvena bia; drutvo se ne sastoji od pojedinaca, nego je zbroj meusobnih odnosa u kojima se ti pojedinci nalaze Sva drutva podjeljena su na drutvene skupine- klase RAZLIKUJEMO: VLADAJUU KLASU- manjina koja posjeduje sredstva za rad PODINJENU KLASU- veina koja se bavi proizvodnim radom Temeljni sukob interesa izmeu dviju klasa potjee od injenice da proizvodni rad koji obavlja podinjena klasa, donosi veliko bogatstvo vladajuoj klasi. KLASA PO SEBI- odnosi se na pripadnike drutva kojima je zajedniki isti objektivni odnos prema sredstvima za proizvodnju. Pr. najamni radnici,pripadnici proleterijata ine klasu po sebi KLASA ZA SEBE- klasa postaje klasom za sebe tek kad su njezini lanovi potpuno svjesni prave naravi svoje situacije,svjesni zajednikih interesa i zajednikog neprijatelja. Kad klasa postane klasom za sebe, okonava se proturjeje izmeu svijesti njezinih pripadnika i stvarnosti svoje situacije. FEUDALIZAM KAPITALIZAM Industrijskom kapitalizmu je bio potreban slobodan radnik koji e se moi po volji unajmljivati i otputati Najamni radnik slobodan je prodavati svoju radnu snagu onom koji ponudi najvie. KAPITALIZAM KOMUNIZAM Razlika izmeu bogatstva buroazije i proleterijata e se poveati kako akumulacija kapitala bude rasla. Konkurencija e potisnuti srednje slojeve u redove proleterijata, kapital e se koncentrirati u sve manje ruku, to e uzrokovati polarizacijom dviju glavnih klasa Njegove ideje su i danas ive i relevantne. Mnogi njegovi kritiari tvrdili su da povijest nije potvrdila Marxove poglede na pravac drutvene promjene. Oni ne vide indikacije koje bi upuivale da proleterijat postaje klasa za sebe. U 23

www.nasciturus.com komunistikim reimima postoje znaajne drutvene nejednakosti i malo je znakova kretanja prema jednakosti. Premda uspjena revolucija ovisi konano o ekonomskoj situaciji, ona zahtjeva ljudsku inicijativu. Ljudi moraju samo stvoriti svoju utopiju. 14. PERSPEKTIVE DRUTVENE AKCIJE I INTERPRETACIJE Sociolozi koji prihvaaju perspektivu drutvene akcije i interpretacije obino odbacuju shvaanje da drutvo ima jasnu strukturu koja upravlja individuama da se ponaaju na odreeni nain. Simboliki interakcionisti prihvaaju postojanje drutvenih uloga, ali nijeu da su te uloge fiksne ili determinirane navodnim potrebama drutvenog sustava. MAX WEBER Za Webera, drutvena akcija je akcija koju poduzima pojedinac i pridaje joj znaenje. Akcija o kojoj osoba ne misli, ne moe biti drutvena akcija (pr. sluajni sudar automobila i bicikla; nenamjerni uzvik boli nisu drutvene akcije jer nisu rezultat nikakvog svjesnog procesa miljenja). Isto tako, ako akcija ne uzima u obzir postojanje i mogue reakcije drugih, ona nije drutvena. (pr. ako osoba moli nasamo- to nemoe biti drutvena akcija-nitko ne zna za nju, a akter ne uzima u obzir mogue reakcije drugih) 2 TIPA RAZUMJEVANJA: Izravno promatrako razumjevanje- pr. mogue je shvatiti to se zbiva kad drvosjea udari komad drveta sjekirom- znai drvosjea sijee drva Objasnidbeno razumjevanje- sociolog mora shvatiti znaenje nekog dijela pomou motiva koji su do njega doveli (pr. Zato drvosjea sijee drva? Je li to zato da zaradi nadnicu, da naloi vatru ili zato to je ljutit?) Da bismo ostvarili ovu vrstui razumjevanja nuno je staviti se u poloaj osobe ije ponaanje objanjavamo DRUTVENA AKCIJA I BIROKRACIJA- institucije koje vrsto nadziru ljudsko ponaanje (i upravljaju njime) ili drutvene akcije. Weber je smatrao da se birokracije BIROKRACIJA I RACIONALIZACIJA birokratske organizacije dominantne su institucije industrijskog drutva; Weber je biropkraciju shvaao kao odreenu organizaciju s hijerarhijom plaenih slubenika koji oblikuju zapovjedni lanac. Birokracija se bavi administriranjem(kontrola, upravljanje i koordinacija kompleksnog niza zadaa). Birokratske organizacije- dravna uprava, politike stranke,vojska, obrazovni sustav itd.-svi su organizirani po birokratskom naelu. BIROKRACIJA I RACIONALNO DJELOVANJE ljudskim djelovanjem upravljaju znaenja Afektivno ili emocionalno djelovanje- potjee iz pojedineva emocionalnog stanja u odreenom trenutku (ljutnja-posljedica vikanje, bijes-posljedica nasilje) Tradicionalno djelovanje- temelji se na ustanovljenom obiaju( pojedinci djeluju na odreeni nanin zbog navike koja je u njih ugraena, jer su se stvari uvijek inile na taj nain) Racionalno djelovanje- ukljuuje jasnu svijest o cilju (akcija menadera koji eli uveati produktivnost-cilj je jasno definiran) BIROKRACIJA I NADZOR- birokracija je sustav kontrole; ukljuuje hijerarhijsku organizaciju u kojoj nadreeni strogo nadziru djelovanja podreenih LEGITIMNOST- zasniva se na razliitim tipovima znaenja Weber je definirao tri tipa legitimnosti koja proizlaze iz 3 tipa dr. akcije: 1. KARIZMATSKA VLAST- org. strukture koje proizlaze iz ovakvog tipa vlasti esto su fluidne, jako loe organizirane i kratkog su vijeka. Voa se ne odabire na temelju obiteljskih veza s voom ili na temelju zakona;ne postoji 24

www.nasciturus.com fiksna hijerarhija slubenika ni pravna pravila po kojima treba postupati;ne postoji organizirana ekonomska podloga i sl. Nakon voine smrti pokret se mora preoblikovati ili u tradicionalnu ili u racionalno-legalnu vlast 2. TRADICIONALNA VLAST- org. struktura koja proizlazi iz ovog tipa vlasti ima dva oblika: a) Kuanstvo roaci,odabrani prijatelji, sluge koji ovise o glavi kuanstva b) Sustav vazala- feudalni gospodari koji se zaklinju na vjernost kralju i na temelju toga dobivaju zemlju Dunosti se definiraju obiajima, ali se mogu mijenjati prema sklonostima kralja/vladara; ova org. struktura ima malo vanosti u modernim drutvima 3. RACIONALNO-ZAKONSKA VLAST- (BIROKRACIJA-hijerarhijska organizacija racionalno smiljena kako bi se koordinirao rad pojedinaca koji obavlaju adminitrativne zadae) IDEALNI TIP BIROKRACIJE MORA SADRAVATI: Svaki administrativni slubenik ima jasno definirano podruje odgovornosti; kompleksne zadae su razlomljene u manje dionice (pr. dravna uprava- podjeljena na razne odsjeke, pododsjeke, odjeljke i unutar svake te jedinice slubenici imaju definirano podruje nadlenosti i odgovornosti Organizacija ureda slijedi naelo hijerarhije ( lanac zapovijedanja i odgovornosti, slubenici za svoj rad odgovoaraju nadreenima) Djelovanjem birokracije upravlja sustav pravila i primjena istih na pojedinane sluajeve. Pravila nameu disciplinu i kontrolu, ostavljaju malo prostora osobnoj inicijativi ili diskrecijskom odluivanju Idealni slubenik obavlja svoje dunosti bez mrnje ili strasti (nema osjeaja prema kolegama ili klijentima, djelovanja su strogo racionalna, a ne afektivna, posao se obavlja prema zadanim pravilima) Slubenici su zaposleni na temelju tehnikog znanja. Slubenici se odabiru prema tome koja e njihova posebna znanja i vjetine pridonjeti ostvarenju ciljeva organizacije. Napredovanje se temelji na naelu starijega ili na postignuima,ili oboje. Birokratska administracija pretpostavlja strogo razdvajanje privatnog i slubenog dohotka. Slubenici ne posjeduju bilo koji dio organizacije za koju rade, niti mogu koristiti svoj poloaj za privatne dobitke. Kritika: str 1055., Haralambos

a)

b) c)

d)

e)

f)

15. SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM Simboliki interakcionizam izrazito je amerika grana sociologije. Simboliki interakcionisti zaokupljeni su objanjenjem drutvenih djelovanja pomou znaenja koja im pridaju pojedinci. George Herbert Mead- utemeljitelj simbolikog interakcionizma Ljudska misao, iskustvo i ponaanje bitno su drutveni; ljudi su u meusobnoj interakciji pomou simbola, od kojih su najvaniji sadrani su u jeziku Simboli nameu posebna znaenja predmetima i dogaanjima, i inei to iskljuuju druga mogua znaenja(stolica moe biti drvena, metalnam plastina i na temelju toga se mogu tretirati kao razliiti predmeti no sve se kategoriziraju pomou simbolastolica) Simboli daju znaenja kojima ljudi mogu smisleno biti u interakciji sa svojim prirodnim i drutvenim okoliem Bez simbola ne bi bilo ljudske interakcije niti ljudskog drutva Simbolika interakcija nuna je jer ljudi nemaju instikte koji bi upravljali njihovim ponaanjem 25

www.nasciturus.com Preuzimanje uloga Drutveni ivot moe se odvijati samo ako pripadnici drutva imaju veinom zajednika znaenja i simbole, zajedniki simboli daju samo sredstva pomou kojih se ljudska interakcija moe ostvariti. Da bi se interakcija ostvarila , svaka ukljuena osoba mora interpretirati znaenja i namjere drugih; to omoguuju zajedniki simboli, a zapravo se ostvaraju pomou preuzimanja uloga. (pr. ako jedna osoba vidi drugu kako plae ona e se staviti u poloaj te osobe kako bi interpretirala namjeru i znaenje; na temelju te interpretacije,ona e reagirati na radnju te osobe- pr. pokuati olakati situaciju alom i sl.- na taj nain se ljudska interakcija moe vidjeti kao neprekinuti proces interpretacije, pri emu svatko preuzima ulogu drugoga.) Jastvo Mead je tvrdio da procesom preuzimanja uloga, pojedinci razvijaju pojam o svome ja.Smjetajui sebe u poloaj drugih, oni su u stanju gledati i na sebe. Tvrdio je i da se ideja jastva moe razviti samo ako pojedinac moe izai iz sebe na nain da samom sebi postane predmet. Da bi to uinio, mora promatrati sebe sa stajalita drugih. 2 tipa jastva: Objektivno Ja- je vaa definicija sebe u specifinoj drutvenoj ulozi (ja sam dobar roditelj, odan prijatelj i sl.). Self concept- Ja je vae miljenje o sebi kao cjelini, izgrauje se iz reakcija drugih na vas i naina na koji interpretirate te reakcije, moe imati znaajan utjecaj na vee ponaanje. Jastvo nije uroeno,ono je naueno u djetinjstvu. Mead razlikuje dva stadija u ovom razvoju: a) Stadij igranja- djeca igraju uloge koje nisu njihove vlastite (mogu se igrati da su roditelji, lijenici i sl.); inei to postaju svjesni da postoji razlika izmeu njih samih i uloge koju igraju b) Stadij igre- grajui igru, djeca sebe poinju vidjeti iz perspektive raznih sudionika; kako bi igrali igre poput nogometa, djeca moraju postati svjesna svog odnosa s drugim igraima. Razvoj svjesti o sebi je bitni dio procesa postojanja ovjekom. On je temelj misli i akcije i osnova ljudskog drutva. Ako nisu svjesni sebe, pojedinci nee biti u stanju razgovarati sami sa sobom i misao nebi bila mogua. KRITIKA- interakcioniste su esto optuivali da prouavaju ljudske interakcije u vakuumu. Usredotoeni su na male interakcije licem u lice zanemarujui pritom njihov povijesni ili drutveni kontekst; koncentrirani su na posebne situacije i susrete , malo govorei o povijesnim dogaanjima koji su doveli do toga ili o irem drutvenom okviru unutar kojeg su se pojavile. (str. 1059.) 16. MODERNOST, POSTMODERNOST I POSTMODERNIZAM Razlikovanje izmeu modernosti, postmodernosti i teorije postmodernizma u novije vrijeme postaje sve vanije. Modernistike teorije i postmodernizam rabe razliite teorijske pristupe sociolokim prouavanju. Primjerice, moderna sociloka teroija, poput Weberove, Marxove, Durkheimove vjeruje da je mogue pronai objektivnu istinu o drutvu, a postmodernizam ne dijeli takvo miljenje. MODERNOST Mnogi klasini sociolozi 19. st. (Comte, Durkheim, Weber, Marx) dijelili su zajedniki intelektualni interes prema socijalnim promjenama vazanim za industrijalizaciju. Comte je vjerovao da e modernim drutvom dominirati znanost. Utjecaj religije, praznovjerja i filozofije zamijenit e se pozitivistikom znanou. Weber je vjerovao da e moderno doba sve vie oblikovati racionalizacija i birokracija itd... 26

www.nasciturus.com Svi su vjerovali da se koriste znanstvenom analizom kako bi razotkrili veliku priu o ljudskome razvoju; svi oni su mislili da mogu ocrtati budui smjer socijalne promjene. Vjerovanje u napredak i znanost jedna su od obiljeja modernosti. Podrijetlo modernoga naina razmiljanja treba potraiti u prosvjetiteljstvu 18. st.-a velikim europskim intelektualnim pokretom koji je pokuao sruiti sve predrasude prolih generacija i zamijenti ih racionalnijim temeljem drutvenog ivota. MODERNOST: Ljudi vjeruju u mogunost napretka Racionalno planiranje da bi se postigli ciljevi Vjera u sposobnost i prava ljudi da oblikuju svoje vlastite ivote Ljudi vjeruju da proizvoaka industrija moe poboljati standard POSTMODERNOST Ljudi vie ne vjeruju u neizbjenost napretka, kao ni u mo znanosti da rijei sve probleme Ljudi su pesimistiniji glede budunosti i puno manje spremni vjerovati da se istinu moe pronai u velikim teorijama ili pokretima poput marksizma Ne vide nikakve jednostavne recepte za svjetske probleme Lyotard smatrao je da se postindustrijsko drutvo poelo razvijati krajem 1950tih te da je taj razvoj povezan sa tehnologijom, znanou, a najvanije promjene su u jeziku- drutveni ivot organiziran je oko jezinih igara3. POSTMODERNIZAM Ljudi vie ne vjeruju da razum moe pobijediti praznovjerje, da se ljudi mogu usavriti ili da komunizam moe stvoriti savreno drutvo. Postmoderna era ima dva glavna obiljeja: a) Potraga za istinom je naputena budui da su jezine igre dole na lo glasljudi su izgubili vjeru u potragu za jednom velikom istinom koja e ujediniti i opravdati svu spoznaju b) Denotativne4 jezine igre zamjenjuju se tehnikim jezinim igrama u kojima se iskazi ne prosuuju prema tome jesu li istiniti ili ne nego prema tome jesu li korisni/uinkoviti ili ne (pr. na sveuilitima istraivai pitaju kakva je korist od neega, a ne je li to istinito) Istarivanje se usmjerava u proizvodnju znanja koje je mogue prodati - Raunalna tehnologija je postala glavna proizvodna snaga - Znanje nije vie cilj po sebi, nego neto to se moe prodati i kupiti - Prema Lyotardu, postmoderno drutvo zasniva se na proivodnji i razmjeni znanja koje je mogue prodati 17. MODERNE TEORIJE DRUTVA I SOCIOLOGIJA MODERNOSTI Postoje brojni sociolozi koji vjeruju da je mogue racionalno analizirati drutveni svijet i intervenirati kako bismo ga poboljali. Oni ujedno poriu da su metapripovijesti5 opasne, da je zanje relativno i da je prosvjetiteljski pokret doao do kraja puta. A. Giddens - Odbacuje ideju da su zapadna drutva ula u razdoblje postmodernosti - Tvrdi da drutva karakterizira bra promjena
3

JEZINE IGRE- slue da bi opravdale ili legitimirale ponaanje ljudi u drutvu. To su igre u kojima sudionici mogu pokuati procjeniti jesu li odreene stvari istinite ili ispravne; svaka tvrdnja ili iskaz je potez koji moe pomoi sudioniku u pokuaju da pobjedi u igri- da navede druge da prihvate njegovu verziju onoga to je istinito i ispravno. 4 DENOTATIVNO ZNAENJE= neutralno znaenje 5 METAPRIPOVIJEST- velika pria( str. 1069. Haralambos)

27

www.nasciturus.com Promjene naglo obuhvaaju cijeli svijet - Modernost se temelji na 4 kljune institucije: 1. KAPITALIZM- akumulacija kapitala u uvjetima konkurencije na tritu rada i proizvodnje. Kapitalisti uvijek trae nova trita i pokuavaju stvoriti nove proizvode kako bi stekli profit. To ini modernost za pojedinca izvorom nesigurnosi i dovodi do procesa globalizacije 2. INDUSTRIJALIZACIJA- iskoritavanje neivih izvora u proizvodnji dobara, uloga strojeva u proizvodnom procesu stvara golemo poveanje proizvodnosti ljudskog rada 3. NADZOR- nadgledavanje podinjenog stanovnitva u sferi politike, drava stvara niz administrativnih sustava za motrenje populacije kako bi se ponaanje ljudi moglo kontrolirati 4. VOJNA SILA- kontrola sredstava nasilja u kontekstu industrijalizacije rada Giddens tvrdi da prilikom drutvenog planiranja uvijek postoji element nesigurnosti i neizvjesnosti. To ne znai da je nemogue barem ugrubo pokuati kormilariti molohom modernosti u smjeru u kojem elimo ii. Posljedice intervencije mogu biti nepredvidive ali pomanjkanje bi zavrilo nesreom. Moloh- podivljali stroj goleme snage kojim moemo upravljati do izvjesne mjere ali e se oteti kontroli Giddens termin postmodernosti rabi kao razdoblje koje e nastupiti u budunosti. * 4 promjene koje e se zbivati u preobrazbi modernosti u postmodernost: 1. Kapitalizam e se formirati u sustav postoskudice- trita e i dalje postojati ali nee stvarati nejednakosti jer e za sve biti dovoljno robe, to e se postii stalnim ekonomskim rastom a i smanjenjem aspiracija bogatog stanovnitva. Bogati e morati prihvatiti potrebu da dio svog bogatstva podijele siromanima 2. Drutva utemeljena na nadziranju stanovnitva zamjenit e drutva s vieslojnom demokratskom participacijom- ljudi sve vie trae pravo da o svim aspektima svojih ivota imaju pravo rei to misle. 3. Dominaciju vojne sile- zamjenit e demilitarizacija. Granice se sve vie prihvaaju, drave e rado prihvatiti smanjenje trokova za ratovanje. 4. Industrijalizaciju e prevladati humanizacija tehnologije. Ljudi su sve vie svjesni potrebe da se tehnologija nadzire, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice. Sve se vie ljudi brine za kloniranje, presaivanje organa, genetski modificiranu hranu. Brinu se da bi se mogle dogoditi ekoloke katastrofe i ljudske tragedije. - Giddensova je vizija prilino idealistina i apstraktna. Odbacuje tezu da smo uli u razdoblje postmodernosti. elimo li kontrolirati rizike suvremenog drutva i ostvariti potencijale za poboljanje ljudskih ivota mogli bismo rei da je socioloka imaginacija potrebnija nego ikad. -

28