You are on page 1of 11

PROIZVODNJA najznaajnija u svakoj tvrtki,proces u kojem poduzee sa trita faktora uzima potrebnu robu i usluge,prerauje ih,dorauje i stvara nove

e oblike i nove vrijednosti. Proizvodnja ima utjecaj na cjelokupno poduzee. RESURSI PROIZVODNJE: Rad,Kapital,zemljite obradivo,sirovine i repromaterijal,sredstva za rad strojevi i oprema,poduzetnitvo. INPUTI-svi elementi koje poduzee uzima s trita faktora i pomou kojih proizvode robe i usluge za trite.To su rad kapital,strojevi i oprema sirovine i repromaterijal. OUTPUTI-sve ono to se proizvede u poduzeu i to iz njega izlazi na trite tj roba i usluge. RESURS RAD- glavni resurs koji se dodaje u sustavu proizvodnje.radnici svojim fizikim i umnim radom sudjeluju u procesu proizvodnje.Rad se smatra glavniim elementom koji stvara konkurentnost poduzea.U tom smislu radnici su ne samo troak ve i kapital podzea tj ljudski kapital. RESURS KAPITAL-oznaava financijska sredstva potrebna za obavljanje odreenih djelatnosti u poduzeu.Pomou kapitala pribavljaju se strojevi i oprema te plaaju inputi potrebni za proizvodnju.U financijskom raunovodstvenom smislu kapital podrazumjeva onaj dio izvora imovine poduzea koji je vlastiti tj kojega su vlasnici uloili u poduzee. Cijena kapitala ovisi o kamatnim stopama na tritu i rentama za odreene elemente. RESURS ZEMLJITE- obradivo zemljite resurs koji se koristi za proizvodnju razliitih proizvoda u poljoprivredi.To su sve one povrine na kojima se uzgajaju razliiti proizvodi u uvjetima plantae proizvodnje,ume,rijeke,jezera, i slino. RESURS SIROVINE I REPROMATERIJAL-materijalna dobra u sirovinskom ili poljoprivrednom obliku kojima se poduzea koriste u procesu proizvodnje.Razliiti proizvodi kemijskog sustava koji je odgovarajui za obavljanje odreene proizvodnje i za pripremu finalnih proizvoda to su metal,drvo,plastika itd. RESURS STROJEVI I OPREMA-podrazumjeva postrojenja kojima se obavlja proizvodnja odreenih roba i usluga:Glavna svrha strojeva je zamjena neposrednog ljudskog fizikog rada.Pomou strojeva i oprema mjenjaju se svojstva proizvoda i obavljaju se razliite radnje poput dorade,obrade i prerade. RESURS PODUZETNITVO- je proces u kojemu se poduzetnik trudi da probavi sve to mu je potrebno da bi ostvario poduzetniki priliku.Prilika je nakon detaljnog ispitivanja trita.Podrazumjeva poslovnu ideju i osmiljavanje poslovnih procesa a resurs poduzetnitva vezan je za upravljanje inovaciju i pokretanje proizvodnje. FUNKCIJA PROIZVODNJE-matematiki opisan model koji nam pokazuje na koji nain pojedini elementi tj inputi ulaze u sustav proizvodnje i koji su rezultat toga procesa tj outputi. Kod funkcije proizvodnje promatramo inpute na dva naina kao fiksne i varijabilne . Fiksni inputi-prostor,strojevi i oprema mogu se mjenjati tek na dui rok. Varijabilni inputi-svi elementi koji se mogu mjenjati i kratkorono. UKUPAN PROIZVOD-je ukupno proizvedena koliina roba i usluga u odreenom vremenskom razdoblju. PROSJEAN PROIZVOD-nam pokazuje koliko smo jedinica proizvoda proizveli koritenjem odreenog inputa(npr.radne snage.).Dobijamo ga tako da ukupnu proizvodnju podjelimo s brojem radnika. GRANINI PROIZVOD-ili ekstraproizvod pokazuje nam koliko se dodatnih jedinica proizvoda moe proizvesti ako se jedinica inputa povea za jedan.Dakle granini proizvod moe dati odgovor na pitanje za koliko ce se poveati proizvodnja ako se zaposli jedan dodatni radnik. PROIZVODNJE : Radno intezivna proizvodnja i kapitalno intezivna proizvodnja

RADNI INTEZIVNA PROIZVODNJA- proizvodnja u kojoj se intezivno koristi radna snaga.Vezana je uz proizvodnju obue,tekstila ili pojedinih djelatnosti u poljoprivredi poput proizvodnje rie i slinog.Zemlje koje imaju jeftiniju radnu snagu imaju prednosti kod radno intezivne proizvodnje. Cijena rada=Bruto plaa+godinji odmor+bolovanje KAPITALNO INTEZIVNA PROIZVODNJA-proizvodnja u kojoj je intezivna upotreba kapitala,odnosno koritenje skupih strojeva skupe mehanizacije i opreme za odreenu proizvodnju.Najrazvijenija je u zemljama koje obiluju resursom kapitala poput vicarske,Luxemburga,vedske,Norveke itd.Cijena rada=amortizacija+kamate+trokovi odravanja cijena rada radno intezivne proizvodnje. KONCEPT ZAMJENE RAD-KAPITAL-pokazuje nam na koji se nain moe pomou strojeva i opreme zamjeniti odreeni dio ljudskog rada.Na temelju ovog koncepta mogu se izraditi kalkulacije prilikom planiranja poduzetnikih aktivnosti tako da se analizira cijena radne snage potrebne za obavljanje odreenih radnih procesa u usporedbi s cijenom stroja koji bi mogao zamjeniti isti broj radnika na tim procesima. EKONOMSKA RENTA naknada vlasniku za koritenje odreenog resursa.Moe biti vezana uz nekretnine,poslovne prostore,stanove i slino, ali takoer i uz drugi resurs.Renta moe biti obraunata i na financijska sredstva,vrijednosne papire i slino. IZRAUN RENTE-radimo prema formuli . vrijednost odreenog objekta koji se daje u rentu jednaka godinjim isplatama rente koju taj objekt donosi podjeljeno s traenom kamatom na tritu. KAMATNE STOPE-postotni iznos kojima se plaa naknada za koritena financijska sredstva.Mogu biti bankarske za uloena sredstva kod banaka, ili kamatne stope koje se plaaju na kredite tj financijska sredstva koja su stanovnici posudili od banke.U poslovnom smislu kamatna stopa podrazumjeva naknadu za plaanje koritenog kapitala bankama u poslovne svrhe.To su kamatne stope kod investicija ili kamatne stope za kratkorone kredite za financiranje obrtnih aktivnosti. IVOTNI VIJEK PROIZVODA-koncept koji se koristi kod novijih tehnolokih proizvoda koji imaju svoje faze razvoja,ulaska na trite,vrhunca, i naposljetku opadanja zbog pojavljivanja novih suvremenijih zamjeniskih proizvoda na tritu.Zorna ilustracija toga koncepta moe biti sukcesivni slijed proizvoda iste namjene. VHS kazeta-DVD blue ray. FAZE IVOTNOG VIJEKA PROIZVODA-U prvoj fazi proizvod je nov u ovoj fazi cijene proizvoda su visoke i poduzee nastoji ostvariti to vie dobiti kako bi nadoknadila trokove razvoja u novi proizvod. U drugoj fazi proizvod se sve vie probija na trite,pojavljuju se nova poduzea kao proizvoai a kupci sve vie prihvaaju taj proizvod. U treoj fazi fazi zrelosti proizvod je na vrhuncu mnoto proizvoaa ga proizvodi a veina kupaca ga prihvaa i ima. U etvrtoj fazi na tritu se ve pojavljuju novi proizvodi koji zamjenjuju taj proizvod dok u petoj fazi moemo rei da se proizvod u potpunosti zamjenjuje novim trino konkuretnijim proizvodima. MEGATRENDOVI Danas su prisutni: megatrend zdrave hrane,megatrend ouvanja okolia. Opi pojam koji govori na koji nain potroai mjenjanju svoje navike i kako nove tehnologije i oblici ivota prodiru u ekonomsku stvarnost. Velika mogunost za poduzetnitvo brzi probitak na trite jer sve vei broj kupaca prihvaa nove navike.Pojavom megatrendova gase se odreena zanimanja popravak satova,popravak obue,krpanje odjee. PRIHODI svi financijski primici koje poduzee ostvaruje na temelju svoga poslovanje. Tj prodajom roba i usluga na tritu , izvanrednim prihodima,financijskim prihodima itd. Prihodi u svome osnovnom obliku predstavljaju koliinu roba i usluga koje poduzee proizvodi pomnoenu s njihovom jedininom cijenom. OSNOVNI PRIHODI- poduzea su prihodi iz redovne djelatnosti odnosno cjelokupna koliina prodanih roba i usluga pomnoena s njihovim jedininim cijenama. IZVANREDNI PRIHODI to su prihodi poput prodaje imovine,zamjena,premija,odtete i slino.Pojavljuju se povremeno i nisu rezultat osnovne djelatnosti poduzea.

FINANCIJSKI PRIHODI-to su prihodi od financijske imovine.(dionice,obveznice,vrijednsni papiri. FAZE ILI ALATI U POSLOVNOM PLANIRANJU-matematiki-ideja,procjena dali ce biti rentabilno,dovoljno kupaca na tritu i dali je isplativo.,financijski-to je potrebno za poslovanje koja oprema strojevi,imovina,radnici,organizacija proizvodnje,nabava sirovina,prodajna cijena naih proizvoda.,deskriptivni-procjena poslovanja metodom toke pokria,procjena hoe li na tritu biti mogue prodati koliinu proizvoda koja e nam omoguiti zadovoljavajui profit.kod dugoronog gledanja moramo znati da emo u prvim godinama poslovanja imati gubitke tako da za njihovo pokrivanje moramo imati sredstva.Najei alati u poslovnom planiranju su toka pokria,interna stopa,rentabilnost,swot analiza,bench marking. TOKA POKRIA- poslovni alat koji nam pomae u odreivanju i planiranju buduih projekata.Ovaj alat nam moe pomoi i u praenju sadanjeg stanja proizvodnje.Toka pokria nam pokazuje na kojoj razini proizvodnje poduzee posluje s nulom tj kada su izjednaeni ukupni prihodi i ukupni trokovi te nam detektira prostor proizvodnje koji donosi gubitke i prostor proizvodnje koji donosi profit.U najednostavnijem obliku toku pokria iskazujemo kao koliinu prodanih proizvoda koja u razlici izmeu prodajne cije ne po jedinici proizvoda i varijabilnog troka jedinice proizvoda pokriva fiksne trokove koje poduzee ima. Raunamo je TP=FT/P-VT Toka pokria za jedan proizvod- toku pokria kod jednog proizvoda raunamo prema formuli TP=FT/PVT.Toka pokria je razlika izmeu prodajne cijene i njegova varijabilna troka i iskazuje broj elemenata koji su potrebni za pokrivanje fiksnih trokova. Toka pokria za vie proizvoda-toku pokria u sluaju vie proizvoda raunamo tako da uzmemo u obzir njihove postotne udjele u ukupnoj proizvodnji. TPQ=FT / (P1-VT1)xQ1+(P2-VT2)xQ2+(P3-VT3)xQ3 Toka pokria u trgovini rauna se tako da promatramo promet poduzea u jednom mjesecu i njegovu trgovaku maru.Ovdje nemamo jedinu razliku u cijeni ve imamo postotak razlike u cijeni s kojim poduzee radi na tritu. Rauna se : potreban mj promet=fiksni tro/postotak mare koju poduzee ostvaruje tj. TP=FT/P-VT Toka pokria kod usluga kod usluga specifian problem predstavlja injenicu zanemarivih varijabilnih trokova . Da bismo u ovakovoj situaciji odredili toku pokria eventualni udio varijabilnih trokova stavljamo u izraun fiksnih trokova tako da konani oblik formule za toku pokria. TP=FT/P-cjena po jedinici usluge KONKURENTNOST PODUZEA-pojam koji opisuje sposobnost poduzea da se u uvjetima trinog liberalizma natjee sa svojim konkurentima i da u takvoj utakmici opstane.Konkurentnost poduzea podrazumjeva da je poduzee u stanju poslovati efikasnije i kvalitetnije u odnosu na svoje konkurente. KONKURENTNOST KOD HOMOGENIH PROIZVODA-oznaava mogunost poduzea da to jeftinije proizvede odreene homogene proizvode.S obzirom da se kod ove vrste proizvoda kupci odluuju na kupnju iskljuivo na temelju cijene proizvoda,poduzee moe jeftinije proizvoditi ako koristi j eftinu radnu snagu ili ima visoku kapitalnu opremljenost rada kojom pomou efekata ekonomije obujma na tritu zauzima veliki udio ili iz nekih drugih razloga. KONKURENTNOST KOD DIFERENCIRANIH PROIZVODA-predstavlja mogunost da poduzee diferencira svoje prozvode u odnosu na konkurente.Diferencijacija podrazumjeva da ostali proizvodi nisu vie idealni supstituti tj da proizvodi koji poduzee proizvodi,njegova roba marka odnosno logo predstavlja za kupce odreenu novu vrijednost.Ta nova vrijednost oituje se ili u statusnoj simbolici ili u nekim elementima koji dodaju posebnost osobama potroaa. KONKURENTNOST KOD LICENCNIH MONOPOLA-mogunost poduzea da na temelju razvoja i istraivanja stvori odreene nove spoznaje o proizvodima i na temelju toga zatiti takvo intelektualno vlasnitvo.Licencni monopoli u proizvodnji rezultat su patentnih prava poduzea koja su zatitila svoja otkria i zato jedina mogu proizvoditi odreeni proizvod ili nekom drugom prodati licencu za proizvodnju toga proizvoda.Kako bi se

postigla konkurentnost kod licencnih monopola potrebno je pravilno vrednovati rad zaposlenika i poticati ih na inovacije te ulagati u istraivanje i razvoj. KONKURETNOST KOD USLUGA-prednosti kod homogenih usluga jer su neutrive odnosno njihov uvoz i izvoz nije mogu na isti nain na koji se izvoze i uvoze.Ne troe resurse zahtjevaju malu upotrebu osnovnih sredstava prilikom svoga izvoenja.npr.kod usluga frizera. ELEMENTI KONKURENTNOSTILJUDSKI ELEMENT- kod proizvoda visoke dodane vrijednosti presudnu ulogu za konkurentnost poduzea ima ljudski kapital,tj strunjaci koji su u stanju stvarati nove vrijednostiza trite. JEDNOSTAVAN RAD rad za koji se upotrebljavaju takve operacije za koje nije potrebno prethodno dugotrajno kolovanje ve ih moe obavljati bilo tko s nekoliko dana pripreme i obuke. SLOENIJI RAD-rad u kojemu se korsite znanja i vjetine koje se stjeu kroz nekoliko godina kolovanja. ZNANJE-element koji znaajno utjee na konkurentnost poduzea.Njegovi nositelji su uglavnom strunjaci odnosno osobe koje su se dugotrajno kolovale za njegovo stjecanje i primjenu u proizvodnom procesu u kojemu ga ugrauju u proizvod dodajui mu na taj nain vrijednost. ORGANIZACIJSKI ELEMENT-opisuje unutarnji ustroj odreenog poduzea njegove veze koordinacije subordinacije timski rad i rad na projektima.Podrazumjeva da nema preklapanja poslova,praznog hoda i uskih grla koja zaustavljaju proizvodnju. USKO GRLO(BOTTLE NECK) pojam vezan za organizaciju proizvodnje oznaava fazu u procesu proizvodnje koja je najkritinija i radi koje su kapaciteti proizvodnje limitirani. LIDERSKI ELEMENT-odnosi se na kvalitetu menadera i poduzetnika koji upravljaju kompanijama.Njihova kvaliteta tj radna sposobnost oituje se u mogunosti prepoznavanja prilika na tritu.dobr om organiziranju posla i sposobnosti motiviranja radnika za to bolju inovativnu i efikasnu proizvodnju.esto je presudan za konkurentnost pojedinih velikih kompanija jer osobe koje se nalaze na elu kompanije igraju kljunu ulogu u poveanju vrijednosti te kompanije na tritu. INOVACIJE-kao element konkurentnosti podrazumjevaju da poduzee s jedne strane stvara nove inovativne proizvode koje moe i patentirati i time stei licencne monopole.S druge strane one predstavljaju mogunost poduzea da u svojoj proizvodnji primjene najnovija tehnika dostignua koja su se pojavila na tritu.Ako poduzea prva primjene te inovacije postaju efikasnija bra bolja od svoje konkurencije. UPRAVLJANJE PROMJENAMA U POSLOVANJU PODUZEA-podrazumjeva sposobnost poduzea da se prilagodi promjenama koje nastaju u njegovu okruenju i da mijenja svoj unutranji ustroj kako bi bilo to konkurentnije.Promjene se odnose na segmente poslovanja,proizvodnje,prodaje,unutarnje organizacije,utede i upravljanja trokovima,kao i na sve one elemente u kojima se sam proizvodni proces moe organizirati racionalnije. KONKURENTNOST MALIH I SREDNJIH PODUZEA-podrazumjeva sposobnost poduzea s 50 do 200 zaposlenih da pronau odreene elemente u svome poslovanju kojima e postii konkurentnost iak o svoje veliine ne mogu postii efekt ekonomije obujma. ORGANIZACIJSKI ELEMENTI KOD MALIH I SREDNJIH PODUZEA-podrazumjeva sposobnost racionalne unutarnje organizacije poduzea koja je mogua kada se radi o 20,30,50 ili 200 radnika.Uvijek je lake stvorit i racionalnu organizaciju s manje zaposlenika nego s vie.

PRILAGODBA POSLOVNIM CIKLUSIMA element prilagodbe poslovnim ciklusima kao konkuentnost kod malih i srednjih poduzea podrazumjeva njihovu mobilnost i mogunost da se fleksibilno prilagode promjenama.Mala poduzea mogu mnogo bre mjenjati svoju djelatnost strukturu i odnose s tritem te mogu napustiti pojedinu proizvodnju upravo zato to je cijelo njihovo poslovanje vezano s puno manjim iznosima financijskih sredstava i manjim koritenjem opreme.zgrada i slino. MOBILNOST I PRILAGODBA NAVIKAMA POTROAA KUPACA-sposobnost malih i srednjih poduzea da se prilagode navikama potroaa podrazumjeva bolje poznavanje svojih klijenata,zbog daleko manjeg broja potencijalnih kupaca nego to imaju velike korporacije.Mala poduzea mogu bolje razvijati odnose sa svojim kupcima,mogu ih osobno poznavati,struktuirati i posveivati posebnu panju njihovim potrebama.Kod male proizvodnje daleko je lake mijenjati pojedine elemente proizvoda i time se prilagoditi potranji na tritu. GAZELE I RAST PODUZEA gazela je pojam preuzet u poduzetnitvo zbog karakteristika te ivotinje tj njezine velike brzine i pokretljivosti.Gazela u ekonomiji oznaava ono poduzee koje raste po visokim stopama povaava broj zaposlenih i vrijednost svoje proizvodnje ili profite.U prosjeku mala i srednja poduzea u mogunosti su rasti daleko bre i po daleko viim stopama nego to to mogu velike korporacije. PROFITABILNOST ILI RENTABILNOST-oznaava odnos izmeu uloenog kapitala i ostvarenog profita . VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA-pojam koji opisuje cijenu novca na tritu tj injenicu da je odreeni dananji iznos novca u prolosti vrijedio vie te da e u budunosti vrijediti jo manje.Na vrijednost novca utjee kamata i inflacija. INFLACIJA-opi porast cijena.pokreta moe biti porast cijena energenata. CIJENA NOVCA-protuvrijednost robe koju je mogue kupiti odreenom koliinom novca. KONCEPT VREMENSKE VRIJEDNOSTI NOVCA-vremenu naplate potraivanje,plaanju na ponueni kapital. STABILNOST CIJENA- inflacija do 5%,razvijene zemlje inflacija 2-3% UKAMAIVANJE-postupak kod kojega izraunavamo buduu vrijednost odreenog iznosa novca,tako to na poetni iznos dodajemo kamate za odreeni broj vremenskog razdoblja. DISKONTIRANJE-postupak kod kojega iz neke budue novane vrijednosti pokuavamo izraunati sadanju vrijednost novca,tako da oduzimamo kamate i smanjujemo vrijednost novca prema sadanjoj vrijednosti. POKAZATELJ USPJENOSTI POSLOVANJA- pokazatelj unutar poduzea koji nam daju informacije o tome na koji nain poduzee posluje i koji su elementi u njegovom poslovanju uspijeni a koji nisu. Pokazatelji uspjenosti poslovanje su : produktivnost,ekonominost,rentabilnost(za godinu dana 3,6,9, god) trenutni pokazatelji su likvidnost i solventnost. PRODUKTIVNOST-vremenski naturalni pokazatelj uspijenosti poslovanja koji nam pokazuje koliko je jedinica proizvoda robe ili usluge poduzee proizvelo po jednom zaposlenom radniku.Ovaj pokazatelj ne daje nam nikakve financijske elemente.. Pr=Q/LN (koliina proizvodnje kroz broj radnika) EKONOMINOST-vremenski pokazatelj uspijenosti poslovanja koji nam pokazuje omjer izmeu ukupnih prihoda i ukupnih trokova .Ako su ukupni prihodi i ukupni trokovi jednaki ekonominost je 1 i poduzee se nalazi u toki pokria.Svaka ekonominost vea od 1 znai da poduzee radi profitalbilno a ekonominost manja od 1 znai da poduzee ima gubitke. EK=UP/UT (ukupni prihod kroz ukupni troak) RENTABILNOST-vremenski pokazatelj pokazuje nam odnos izmeu ostvarenog profita i uloenog kapitala. R=P/K (profit kroz kapital)

LIKVIDNOST-trenutni pokazatelj uspijenosti poslovanja koji nam pokazuje je li poduzee iz svojih trenutno raspoloivih likvidnih sredstava u stanju podmiriti trenutno prispjele obveze L=N/KO (novac kroz kratkorone obveze). SOLVENTNOST-trenutni pokazatelj uspijenosti poslovanja koji nam pokazuje odnos izmeu imovine poduzea i njegovih obevza.Mnogo je vanije da poduzee bude solventno nego likvidno tao jer solventnost znai dugoronu mogunost opstanka na tritu. S=imovina /obveze NABAVNA VRIJEDNOST-odreene imovine ili robe je cijena koju smo platili za odreeno dobro OBRTNA IMOVINA-avansi,zalihe gotovih proizvoda,novac,vrijednosnice,zadunice,potraivanja od kupaca DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA-strojevi,zgrade,zemljite,alati,vozila. MATERIJALNA IMOVINA-licence ili patenti OBVEZNI DOK.TVRTKEBilanca je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza na odreeni datum. Sastoji se od dva sastavna dijela, aktive i pasive., Raun dobiti i gubitaka -financijski izvjetaj koji pokazuje uspjenost poslovanja poduzea kroz odreeno vremensko razdoblje.prikazuje prihode i rashode te ostvarenu dobit. Novani tok-financijska kategorija koja odraava kretanje gotovine: primitke, izdatke i njihovu razliku; tok novca koji ulazi u poslovanje tvrtke na temelju prodaje robe ili usluga ili po drugim osnovama, i novca koji izlazi iz poslovanja tvrtke na temelju gotovinskih plaanja za osiguranje neophodnih faktora proizvodnje Imovina se iskazuje u bilanci u aktivi Obrtnu imovinu ini sve ono to se moe u godinu dana pretvoriti u novac. Osnovna sredstva-ona koja sudjeluju u procesu proizvodnje koja ne mjenjaju svoj oblik ali dio vrijednosti prenose na novi proizvod.

KOD VRIJEDNOSTI IMOVINE RAZLIKUJEMO? PRODAJNA CIJENA-je cijena robe koja se nalazi kod nas na skladitu i kojom nastupamo prema naim kupcima oekujui da emo je postii na tritu. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST-ovisi o tome kakvu raunovodstvenu politiku vodimo unutar poduzea i na koji nain revaloriziramo i usklaujemo vrijednost nae imovine i zaliha sa stvarnim trinim vrijednostima. TRINA VRIJEDNOST-odreene imovine ili stvari vezana je uz onu cijenu koju trite u odreenom trenutku prihvaa.Kalkulacije raene uz pretpostavku da se tr.cijena nee mjenjati dodvode do poduzea u probleme. ODREIVANJE CIJENA PREMA TROKOVIMA-nain odreivanja cijena s obzirom na elemente koji utjeu na cijenu proizvodnje.Trokovi koji ulaze u proizvodnju su trokovi radne snage,sirovina i repromaterijala te trokovi prodaje i dr.Dvije osnovne metode na temelju kojih raunamo cijene prema trokovima su met ode mara plus i trokovi plus. A-METODA MARA PLUS-primjenjuje se u poduzeima koja se bave trgovinom uobiajeno manjim poslovnim sustavima.Kod ove metode u obzir se uzimaju trokovi poslovanja koje poduzee ima i ti se trokovi pokuavaju pokriti marom.Dakle mara sadrava plae zaposlenika,trokove vezane uz poslovanje kao i profit tj dobitak poduzea.

B-METODA TROKOVI PLUS-primjenjuje se kod velikih investicijskih projekata kod kojih je nemogue u potpunosti sagledati sve elemente kalkulacije.To su izgradnja industrijskih postrojenja,izgradnja veih stambenih zgrada i slino.Kod ove metode u obzir uzimamo elemente (podzemne vode,kini dani) koji utjeu na izvanredne trokove tj prosjeno pojavljivanje izvanrednih trokova u prijanjim poslovnim situaci jama.Te trokove koji su uobiajeni od 5 do 7% dodajemo u kalkuliranu cijenu standardnih trokova. ODREIVANJE CIJENE TEMELJEM POTRANJE- ako je potranja za naim proizvodima velika moemo na trite izai s viim cijenama ako je potranja manja izlazimo na trite s niim cijenama. ODREIVANJE CIJENE PREMA KONKURENCIJI-konkurencija utjee na formiranje cijena tako da cijene sniavamo ako je konkurencija velika odnosno ako je konkurencija mala na trite moemo izai s viim cijenama. TROLIST CIJENA TROKOVI-KONKURENCIJA-POTRANJA Shematski prikaz elemenata koji utjeu na formiranje cijena METODE FORIMARANJA CIJENA KOD NOVIH PROIZVODA PENETRACIJSKE CIJENE- cijene proizvoda koji imaju veliku konkurenciju i za koje postoji trite zasieno proizvodima takve vrste.Ove cijene podrazumjevaju prodor u odreenim segment trita niskim cijenama i nametanje svojih proizvoda odreenom dijelu potroaa. CIJENE KOJIMA SE UBIRE VRHNJE-metoda odreivanja cijena za nove proizvode u razdoblju kada su ti prozvodi atraktivni na tritu i kada je konkurencija mala.To je prva faza ulaska proizvoda na trite u kojoj izlazimo s visokim cijenama i tako ostvarujemo visoke profite. INDEXI brojani podaci koji slue kod poslovnih analiza da bi se pokazala kretanja. Verini indexi- kretanje u odnosu na porolu godinu. Bazni indexi- pokazuju promjene u tekuem razdoblju u odnosu na neko bazno razdoblje. UTJECAJ DRAVE NA POSLOVANJE PODUZEA DRAVA I PODUZEE-drava odreuje zakonodavni okvir i elemente poslovanja poduzea kojih se ona mora pridravati.Interes drave je da poduzeu uredno posluje,zapoljava to vie radnika i da na vrijeme plaa poreze. Drava moe pomoi : zakonima i propisima , subvencijama direktna(dotok novca uivo) indirektna(nema novca iz drave) porezne olakice (zapoljavanje,investiranje) ZAKONI- su pravni akti koji donose tijela zakonodavne vlasti u pojedinoj dravi.U Hrvatskom zakonodavstvu vlast ima sabor,odnosno hrvatski parlament.Sabor donosi zakone kojima se ureuje poslovanje poduzea.Zakoni odreuju naine i pravila po kojima se poduzea mmogu osnivati,djelatnosti kojima se mogu baviti,naine njihova poslovanja i uvjete pod kojima mogu zapoljavati radnike,kupovati strojeve i opremu i plaati poreze.Oni odreuju uvjete prodaje robe,tehniko-tehnoloke uvjete poslovanja i slino. DRAVA KAO PODUZETNIK- pojam koji oznaava veinsko vlasnitvo drave u pojedinim poduzeima i izravno sudjelovanje u trinom poslovanju.Drava kao vlasnik postavlja upravu,direktore i menadere u poduzeu te nadzire njegov rad.U svijetu je uglavnom raireno miljenje da su dravna poduzea daleko manje efikasna od onih u privatnom vlasnitvu.Smatra se da su radnici i menaderi u dravnim poduzeima u prosjeku uvjereniji u sigurnost radnog mjesta da im nedostaje pravi natjecetaljski poriv,ali da drava esto vie inzistira na javnom interesu nego na profitabilnom poslovanju poduzea kojima je vlasnik.

POREZI- sva financijska davanja koja je poduzee duno plaati na temelju svoje djelatnosti.Porez moe biti vezan uz plae radnika prodaju odreenih proizvoda ostvarene ukupne prihode poduzea ili ostvareni profit.Drava odreuje po kojoj stopi i na koji nain e se plaati porezi za odreenu vrstu djelatnosti. Poeljni porezni sustav- ekonomski uinkovit da navodi ljude na promjenu ponaanja pravedan-tko ima puno da plati vie jednostavan i provediv-i za administraciju i za obveznike elastian i izdaan-sigurno dovoljno sredstava za podmirenje trokova drave VRSTE POREZA- Direktni porez- vezani su uz odreenu osobu fiziku ili pravnu . Indirektni porezi-vezani su uz promet na tritu odreenim stvarima i pravima DODANA VRIJEDNOST-dio vrijednosti koji ini konanu cijenu proizvoda a koji je nadograen u procesu proizvodnje. Progresivni vei doh=vei % Proporcionalni isti % iz dohotka Regresivni-manji % od veeg doh vei % od manjeg doh SIVA EKONOMIJA-oznaava onaj segment djelatnosti koji bi prema svojoj prirodi mogao biti legalan,ali nije zato to se na njegovo obavljene ne plaa porez.Siva ekonomija predstavlja eroziju poreznih prihoda drave ali nije kriminal poput prodaje droge,pljakanje banaka i slinog.Nalazimo je u onim djelatnostima u kojima se odvijaju odreene poslovne aktivnosti za koje se ne izdaju rauni i ne plaa se pripadajui porez. ZADACI : 1. Izraunajte toku pokria kod jednog proizvoda ako su poznati sljedei pokazatelji: FT=500,000 P=20,000, PVT=10,000 500000 500000 TP= = = 50 20000-10000 10000 2. Izraunajte toku pokria za poduzee koje ima FT=500000kn , 3 proizvoda Udio cijena P1(30%) 500 , PVT1=300 P2(25%) 300 , PVT2=150 P3(45%) 400, PVT3=200 500000 TP= (500-300)x0,3+(300-150)x0,25+(400-200)x0,45 TP= 2666,67

3. Izraunajte koliko mogu maksimalno iznositi fiksni trokovi uslunog poduzea koji radi kapacitetom od 400 jedinica usluga cijena pojedine usluge iznosi 300kn . FT 400= X300 FT= 120 000,00 kn 300 4. Trgovako poduzee ima FT=120000 kn mjeseno.Koliki mjeseni promet mora biti ostvaren da bi bilo u toki pokria . mara = 10%

120000 TP= = 1.200.000,00 kn 0,10 5. Izraunaj koliko max mogu biti FT da bi se poslovalo u TP=2.000.000,00 mara=12%

FT 2.000.000= X0,12 FT= 240.000,00 kn 0,12 6. TP posluje s prometom od 750,000 kn . Izraunaj maru ako je FT=120000kn 120000 = 0,16 = 16% 750000 7. Poduzee radi 30 usluga max kapacitetom.Cijena usluga? Ako je FT=75000 75000 75000 30= = = 2500 kn P? 30 8. Izraunajte sadanju vrijednost budueg primitka ako poduzee 400000kn a tr.kam.stop. iznosi 10% godinje? 400000 = 248368,53 kn 1,15 9. Izraunajte Koliko e vrijediti poetnih 100000kn nakon 5 godina ,ako je kam stopa na tritu 7% 1,075 = 140.255,17 100000 za 5 god treba primiti

10. Izraunajte vrijednost posl.prostora ako je traena renta 9% god. A godinja isplata po osnovi najma 180000 kn ? 180000 = 2.000.000,00 kn 0,09 11. Koliku koliinu proizvoda tvrtka mora proizvesti da bi se ostvarila toka pokria ako su FT=250000kn , cijena proizvoda 10,000kn , PVT = 6000 kn 250000 = 62,50 10000-6000 12. Izraunajte vrijednost posl prostora ako je traena renta 6% godi. A godinja isplata po osnovi najma 240000kn 240000 = 4.000.000,00 kn 0,06 13. Izraunajte sadanju vrijednost budueg primitka ako poduzee za 5 godina treba primiti 400000kn a traena kam stopa 10% god 400000 = 248368,53 kn 1,15 14. Izraunaj ukupni i granini proizvod ako su poznate veliine prosjenog proizvoda te koliine rada i to : za koliinu rada 0 = prosj proizv = 0 , kol rada 1 prosj pro 30 , kol rad 2 pros proiz 40, kol rada 3 prosj pro 55 Koliina rada 0 1 2 3 Ukupan proizvod Prosjean proizvod 0 0 30 30 80 40 165 55 Prosj.pr. x kol rada=2x40= 80 3x55=165 Granini proizvod 0 30 50 85 80-30 = 50 165-80=85

15. Izraunajte ukupni proizvod i prosjeni proizvod ako su poznati granini proizvod Koliina rada 0 1 3 (2) 6 (3) Ukupan proizvod 0 50 210 525 ( 2x80+50=210) (3x105+210=525) Prosjean proizvod 0 50 70 87,5 (210 : 3= 70) ( 525:6= 87,50) Granini proizvod 0 50 80 105

16. Izraunaj prosjeni proizvod i granini proizvod ako su poznati ukupni proizvod i koliina rada Koliina rada 0 1 4 (3) 8 (4) Ukupan proizvod 0 90 140 (50) 200 (60) Prosjean proizvod 0 90 35 25 (140:4= 35) (200:8= 25) Granini proizvod 0 90 16,66 15 (50:3=16,66) (60:4=15)

17. Izraunaj toku pokria za poduzee koje proizvodi 3 proizvoda i kojemu fiksni trokovi iznose 400000kn 1. Proizvod sudjeluje u proizvodnji 40% cijena 700kn PVT 300kn 2. 25% 400kn 150kn 3. 35% 500kn 400kn

400 000 TP= (700-300)X0,4+(400-150)X0,25+(500-400)X0,35

TP= 1553,40

18. Objasni to znai indeks 362? Poveanje u odnosu na prolu godinu za 3,62 puta 19. Trine kamatne stope odreene su : ponudom i potranjom za novac 20. Realna kamatna stopa je razlika izmeu kam stope i inflacije