Umjetnički temelji u bonsai dizajnu

Elementi smislene kompozicije
Andy Rutledge

Prijevod: Dean Ćebić, Lektura: ik!a Ćorić "#rvatski bonsai klub, $%%&' 1

(adr)aj
Zahvale........................................................................................................................................4 Predgovor....................................................................................................................................5 Uvod............................................................................................................................................6 Umjetnost = Kom nikacija.....................................................................................................6 !ezik mjetnosti..........................................................................................................................." #to je do$ar $onsai dizajn%....................................................................................................." &ovoriti jezikom mjetnosti...................................................................................................' (inije i )orme..........................................................................................................................' *ertikalan............................................................................................................................' +komit..............................................................................................................................11 Uko,en .............................................................................................................................1.orizontalan .....................................................................................................................15 ..........................................................................................................................................15 Zao$ljen ...........................................................................................................................15 Uglast ...............................................................................................................................1" +kr gao ............................................................................................................................1' +snove gledanja i interpetacije............................................................................................./0 1oja.......................................................................................................................................// 2ekst ra.................................................................................................................................// 1onsai estetika........................................................................................................................../3iljevi i izazovi...................................................................................................................../Em)azija................................................................................................................................/Personi)ikacija mjetnosti................................................................................................../' 4peci)i5nost dizajna odnos na vrst .................................................................................-0 6nherentni izazovi $onsai mjetnosti.....................................................................................-5 ...............................................................................................................................................-5 (ekcije iz oslikavanja pejza7a...............................................................................................-5 Karakteristika viz alne kom nikacije.......................................................................................-8 ...............................................................................................................................................-8 *eli5ina.................................................................................................................................-8 1lago naginjanje drveta prema naprijed ..............................................................................-8 Proporcije grana ...................................................................................................................-" 4manjivanje me9 5vori,ta z de$lo..........................................................................-" Perspektiva............................................................................................................................-' 4tarost....................................................................................................................................41 a.: +padaj ;i k t grana....................................................................................................4/ $.: <o$ra str kt ra povr,inskog korijenja........................................................................4/ c.: Pretjerano zade$ljano de$lo.........................................................................................4d.: +tvorena str kt ra li,;a...............................................................................................44 e.: *idljiva str kt ra kro,nje............................................................................................44 Znakovi o7iljaka =jin> shari:..................................................................................................45 &r $a> konzistentna kora =speci)i5nost vrste: ......................................................................45 /

4tani,te......................................................................................................................................48 6zlo7$eni elementi ................................................................................................................48 Pos de...................................................................................................................................4" Prikaz drveta koji raste procijep stijene...........................................................................4" Prikaz drveta na prostranoj livadi.........................................................................................50 Prikaz drveta na vjetometini.................................................................................................51 ?ahovina..............................................................................................................................5/ *i,e k mjetni5kom dizajn .....................................................................................................55 Priroda je irelevantna............................................................................................................55 @eprirodni elementi $onsai mjetnosti..............................................................................55 Pojednostavite va, 7ivot........................................................................................................55 Zamr,ena mre7a....................................................................................................................56 !ednostavno kao 1>/>-...........................................................................................................58 Zaklj 5ak...............................................................................................................................60 Elementi istan5anosti i smjera...................................................................................................61 Perspektiva gledatelja...........................................................................................................61 6z$jegavanje kognitivnih disonancija................................................................................61 2o5ka interesa...................................................................................................................61 Aizi5ki izgled.....................................................................................................................6/ 1oja i kontrast...................................................................................................................6&re,ke.......................................................................................................................................65 Prikrivanje mana...................................................................................................................65 Pogre,ni smjer.......................................................................................................................65 6ntegritet dizajna ......................................................................................................................6" ...............................................................................................................................................6" Baspad kom nikacije............................................................................................................6" Kompozicija drveta...............................................................................................................6" @ekonzistentnost starosti i snageC.........................................................................................80 @ekozinstentnost stani,ta......................................................................................................81 @ekonzistencija stvarne starostiC...........................................................................................8/ Kompozicijske pogre,ke.......................................................................................................8<oticanje tangenti.................................................................................................................8...............................................................................................................................................84 @epravilan k t =osim ako nije )ok sna to5ka: i glavna linija de$la......................................84 Pogre,na pozicija sadnje.......................................................................................................86 4imetrija................................................................................................................................8" Proporcije st pova za ograd ................................................................................................8"

-

Zaklj 5ak...................................................................................................................................8' Kom nikacija i samoizra7aj..................................................................................................8' 4amoizra7avanje..................................................................................................................."0 4mije,an primjer..................................................................................................................."0 6majte jo, malo strpljenjaD.................................................................................................."1

*a+vale
Eelio $ih se zahvaliti slijede;im oso$amaC Pose$no $ih se zahvalio mojim 5iteljima> @ick (enz i Kenjij ?iFataij > za njihove $eskompromisne standarde> kvalitetne primjere> pod k i pop stljivost =povremeno pivo:. Zatim $ih se zahvalio prijateljima iz G1onsai dr ,tva <allasH za napore na kontin iranom rad o$razovanj i ent zijazm =od sredine 1'60.:. 4retan sam ,to sam me9 posljednjima postao 5lan. IaFne 4choech iz p $likacije G4tone (anternH koji je dao sve vrste podr,ke na ovom projekt . ?nogim mojim prijateljima diljem svijeta $ez 5ije pomo;i i )otogra)ija ne $i za7ivio ovaj projektC 3arl 1ergstrom > Kla s 1 ddig > K rt &agel > 1oon ?anakitivipart > ElizeJ?arie ?ann> ?ike ?artino > Iol)gang P tz > !ohn Bomano > .oKard i 4Flviji 4mith i 4 thin 4 kosolvisit . Zahvalio $ih se administratorima i 5lanovima dvaj najvrijednijih izvoraC G6nternet $onsai cl $H i G1onsai2alk )or mH.

4

ke ili LndF B tledge Predgovor U $ez$roj radionica na kojima sam predavao koristio sam dvije rije5i kojima opis jem $onsai materijal. U tom sl 5aj > o$i5no sam to izgovarao s rije5ima simpatije> nato5 o5ekivanj 5enika da ga mog pretvoriti prekrasni $onsai pop t 5aro$njaka.e niti pok .to sam redno istakn o s ent zijazmom. U rad jedan na jedan se mo7e demonstrirati estetika na komad materijala nadi da . B 7nim i r 7nim> opis jem materijal. 4je.e smotanim korijenom o$rn tog s 7avanja i $arem jednom zade$ljanom iz$o5inom> d plih grana. Kad $ih pitao jednog od predsjednika $onsai s daca za. &ore navedene oso$e ne mog neto5nosti ovoj knjizi. +$i5no je to .pravilo potre$no> do$io $ih odgovorC 5 . 2o se odnosi na veliko z$ 9enje i o$i5no opis je prik pljen $iljk i nevjerojatne vij ge> interesantnosti i prikladnosti za $onsai k lt r > .e st dent ili zapo5eti razvojni proces ili hraniti drvo kao svog lj $imca.tap s lo.e ezoteri5na tema za shvatiti vikend ho$istima.avao predavati jer je to previ.to je 1J/J. !a se ne $ih nikad odva7io pisati o $onsai estetici> ne $ih vi. Prva rije5 je ružan. pre zeti odgovornost za event alne gre. <r ga rije5 je ružan.Pose$no $ih se zahvalio 3arl 1ergstrom > 3hris 3ochrane > @ick (enz > !errF ?eislik i Ialter Pall > koji s zeli vremena za 5itanje skice ovog projekta i potom dijelili svoje savjete i vide. +na opis je materijal koji je $ez nade.am se do$ro trapavih ranih dana $onsaija ovoj zemlji.

@ick (enz 4t deni /00-.am se prve skice prije par godina koj sam na.ija Za. disertacija> ali je laka za 5itanje.e ti razni elementi odrediti mjetni5ko djelo.ni> potre$om linija> o$lika> $oje> prostora i tekst re =ili sli5nih meta)ori5kih 6 .e mjetnik potre$iti svojem rad i kako . Knjig nije dovoljno samo pro5itati> ve.en .to kad pogledamo neko likovno djelo nas priv 5e odre9eni segment i odmah primimo por k koj nam mjetnik govori% Kako mo7e dio glaz$e nama po$ diti sre. 4je. ?noge )otogra)ije il striraj dizajn i d gogodi. 2a kompozicija odre9 je kako se elementi odnose jedan prema dr gome i kako kom niciraj sa gledateljem. Umjetnost> kao npr.i i godan za ho a dr gi dio se mo7e 5initi kaoti5an i nestalo7en za sl . Pro5itajte i na 5ite . 6znena9enje> narode> B tledge zna.nj m drost.to je to na5in na koji radimo. U kratkoj knjizi> LndF navodi grozn tem $onsai estetike i nosi j na vi. +v knjig je odli5no napisao moj naj$olji $onsai 5enik na kojeg sam vrlo ponosan.ljenja koja s pravi mali drag lj> 5ak i ako kritike promijene n trin > koliko se p. 4vi oni imaj tendencij kritiziranja mjesto stvaranja mjetnosti i visoko ra)iniranih $onsaija.e posa9eno odgovoriC M Zato .to je prikladnoON +h.to nam je neki dio glaz$e mir j . ili t g % Za. je tre$a opet pro5itati i nastojati je prost dirati.to s nam odre9eni pravci mjetnosti lijepi ili z$ dljivi a dr gi t pi ili neinspirativni% Za.ao nedovr. Uvod Umjetnost . +vo nije dr.anje% Za. razin .ta dr k5ije doli pravila koja se nalaze njihovim pravilnicima.en po pitanj koje ne klj 5 je ni. god. +n je napisao knjig sa sveo$ hvatnim raz mijevanjem> pame. Kad sam pitao za. 6 ja sam to 5inio.N +h. -omunika. slikarstvo> $onsai i glaz$a> vode odre9eni svrsishodni govor> da li viz elni ili sl .M Zato .sc. > i z$ 9enjem. plave pos de> do$io sam Pa> to zna5i da je do$ar $onsai dizajn ili neopisiv> ili je doma. U ovo izdanje je tkano p no isk stva i mi.to svatko na9e ljepot i smisao odre9enom mjetni5kom djel % #to daje mjetnosti t snag preko lj dske psihe% +dgovor le7i vrsti elemenata koje .to je $jelogori5no drve.to je nastalo svih ovih godina.e to nekome da.

1onsai mjetnost potre$ljava relevantan medij Q de$lo> grane i li. 8 .in zemlje pos di te zdr 7ene elemente prikaza. 4vaki jezik je po zdana nijansa> stil i karakter individ alne potre$e.tin mjetni5ke kom nikacije i napravili lijep> z$ dljiv> smisleni $onsai. speci)i5nom aran7man s raznim nivoima ravnote7e> harmonije> tenzija ?i iz navike odgvaramo na te o$i5ajeno prepoznatljive konvencije> shva. 1ilo kako $ilo> nema jezika $ez spje. ?o7emo 5ak reagirati i emotivno reagirati na na5in kako on to 7eli.. +va knjiga .at . /ramatiku i rječnik ovog jezika umjetnosti u većoj mjeri treba tra)iti u osnovama umjetničkog govora u0otrebom linije.i da ostaj $ez ikakvog e)ekta.e> mnoga pravila jezika imaj iznimke i postoje kreativni modeli kom nikacije koji 5ine vrlo malo ili ne 5ine re)erence tih pravila.t kom nikaciji i ne mo7e proizvesti smisleno djelo. ili mog $iti toliko lo. !ezik mjetnosti se ne razlik je od $ilo kojeg dr gog jezika tome da ga pravila njegove gramatike i sintakse ne de)iniraj potp nosti . nedostatak relevatnog raz mijevanja. U tom sl 5aj to mo7e $iti na.emo izglede da napravimo smislen $onsai mjetnost.ten za prijenos $iti. 1ilo kako $ilo> ako mjetnik ne koristi srodan jezik s nama> ne 5 jemo mjetnikov glas> ne odgovaramo na njegov por k i smatramo njegovo djelo gl pim> neinspirativnim ili svem ne mjetni5kim.elemenata:> sve prema zna5enj . balansa i teksture' 4intaksa ovog jezika se tra7i tome kako s elementi skla9eni i kako se povez j sa k lt rolo.e pok . U tom pogled $onsai je mjetnost koja se ne razlik je od slikarstva> kiparstva> arhitekt re i glaz$e. oblika. @a kraj svega> kom nikacija zahtijeva raz mijevanje i govornika i sl . vje.i i rastezljivi. U $onsai mjetnosti> kao i nekoj dr goj mjetnosti> odre9eni govor mo7e $iti kori.ati demisti)icirati taj jezik kako $iste se vi razvili $onsai mjetnika> po$olj. Za svako gramati5ko pravilo> za svak sintaksi5ni govor s to iznimke> i moraj $iti iznimkeO 4 o$zirom na strogost> i jezik i mjetnost s odre9enoj mjeri tek . +vakvi govori se karakteriziraj kao GpravilaH mjetnosti. *idimo ili 5 jemo dram > t g > empatij > aktivnost ili inertnost koj mjetnik izra7ava. ?o7da mjetnik nije vje.ali va. 0rostora. 1ez osnove> $ez $ilo kakve $azi5ne re)erence> kom nikacija je neizvediva> $ilo ver$alna> tekst alna> glaz$ena> )izi5ka ili mjetni5ka kom nikacija..... #to vi. Drugim riječima umjetnost je komunikacija.atelja. Lran7manom tih )izi5kih elemenata $onsai mjetnosti mo7e se izraziti ljepota ili nemir. Umjetnik razgovara s nama i> ako primamo njegov por k > odgovaramo na mjetnikov por k s raz mijevanjem> interesom i emocijom.amo ljepot i smisao njima.ne str kt re. sve to pripovijeda jedn pri5 . +snove kom nikacije s vijek relevantne i vijek potre$ne re)erentne to5ke.e drveta> pos d > postolje> povr. Lko na 5imo prepoznavati taj govor stila i kompozicije> i na 5imo kako ih mo7emo potre$ljavati prijenos nekog zna5enja> po$olj.kim kontekstomPima da $i prenijeli zna5enje ili ljepot gledatelj . boje.

1ezik umjetnosti
2to je dobar bonsai dizajn3 Stop! Prije nego po5nete zami,ljati str kt r sna7nog povr,inskog korijenja i per)ektnog grananja krenimo najprije na osnove. Za$oravite individ alne elemente i mislimo na kvalitetan dizajn. #to kaz je na spje,an dizajn% Evo par primjera koji kaz j na spje,nost dizajnaC
• • • • • • • • •

dizajn je 0obu4ujući: stvara osje;aj kod gledateljaR dizajn je 0rovokativan: poti5e gledatelja na razmi,ljanjeR dizajn je 0rirodan: izgleda kao dio prirodeR dizajn je ko+ezivan: ima kompozicijski integritet i 5ini se kao scenaR dizajn je interesantan: privla5i gledateljaR dizajn je dinamičan: tjelovlj je 7ivot i vitalnostR dizajn je o0isan: opis je mjesto ili 7ivotn povijestR dizajn je domi!ljat: rje,ava vlastite izazoveR dizajn ima ritam i tijek: nije niti monoton niti kaoti5anR

#to ka7ete naC dizajn je umjetnički. !edna )raza opis je sve ovo gore. Umjetnik na osnov svega gore navedenog kom nicira sa gledateljem. Za primjer> ako 7elite oslikati miran> lijep poljski javor ili $rijest> potrije$it ;ete elemente mjetni5kog dizajna koji karakteriziraj mir> ljepot > spokoj i elegancij . L ako 7elite oslikati izm 5en> 7ilav ari, koji se zaka5io za kamen kojeg ,i$a jak planinski vjetar> potrije$it ;ete elemente koji karakteriziraj nered> snag > $or$ =zajedno prikaz j ;i ,tet iz $or$e za 7ivot i smrt:

"

4ad se mo7da pitateC NKako ću točno to napraviti?S <akle> kako $ismo 5inkovito kom nicirali moramo koristiti jezik mjetnosti. ZapamtiteO Ti korisni umjetnički govori očaravaju i pojednostavljuju sliku kojom želite oslikati ljepotu i smisao. U narednim poglavljima knjige ;e se detaljnije raspravljati o elementima mjetni5kog dizajna i prepor 5iti koje elemente ;ete $ d ;nosti koristiti . AP567 A: #to ako ne $ dete koristili niti jedan element mjetnosti% <akle> tada ;ete najvjerovatnije imati nedostatak kom nikacije sa gledateljem. !edan s protan element iz gore navedene liste i dizajn ;e izgledati otrcano i $ijedno. <va ili 5ak vi,e s protnih elemenata i dizajn ;e tom sl 5aj do7ivjeti krah. /ovoriti jezikom umjetnosti Kako $iste nadahn li va, $onsai mjetni5kim dizajnom i kompozicijom =5itajC Gnapraviti ga godnim i z$ dljivim za gledateljaH:> morate raz mjeti kako koristiti gradivne elemente mjetnosti. 4ad ;emo se odmakn ti od striknih gledi,ta $onsaia i po5eti sa osnovnim elementima mjetni5ke kom nikacije. +vo poglavlje opis je osnovne gradivne elemente smislenog dizajna. +tkrit ;ete da ;e ti jednostavni mali elementi de)inirati va, rad =za vas do$ro ili lo,e: $ilo da vi to 7elite ili ne. Lko raz mijete te osnove> mo;i ;ete kontrolirati ,to va, $onsai 7eli re;i gledateljima. Lko ih pak ne raz mijete> va, $onsai ;e izgledati kao sl 5ajni pok ,aj. +snove koje ;emo navesti i njihovi meta)ori5ki ekvivalenti s primjenjivi na $ilo koj mjetnost ili vje,tin > od arhitekt re do mjetnosti> slikanja> plesa> gra)ike i $onsaija. 1ilo kako $ilo> to je samo vod. 2 ima p no vi,e toga nego ,to ;e $iti navedeno> ali ovo mo7e posl 7iti kao osnovno poznavanje sa tim konceptima i principima. Linije i 8orme Zna5ajan dio osnova rje5nika mjetni5ke kom nikacije se nalazi liniji i )ormi. Bazli5ite vrste linija i )ormi =o$lika: imaj razli5ito zna5enje. <e)inicije tih linijaP)ormi s nekada niverzalne svom dr gom zna5enj > 5ak od k lt re do k lt re. <a $i mjetnosti spje,no kom nicirali morate raz mjeti osnovni rje5nik. 6zla7emo vam osnovni rje5nik za viz alno mjetni5ko kom niciranje kroz linij i )orm > svaki sa crte7om i primjerom $onsai )orme =de$lom ili granom:C

9ertikalan
4na7no> sig rno> samljeno '

Kolege> sli5nosti> vojnici> ni)ormiranost

4na7no> strogo> gr pa lj di

1

+tacPmajka J sinPk;erka

5komit
4ta$ilno> postojano> m ,kost

1

@epovezano> iz razli5itih izvoraPpodrijetla> $arijera 4tati5no> za stavljnje 1 .

Uko!en (inearni pokret> drama> nesig rnost Lkcija 1 .

e 4ta$ilno> perspektiva @esta$ilno 1 .6zlazak =s nca:> rasprskavanje> plan .

ina> mir j .e *aobljen Prirodno> mir> sta$ilno> zrelo (ijeno> kriv davo> tok> $ jica> sporo> relaksirano> perspektivno 1 .#orizontalan ?ir> ti.

Prirodno> izdanak> mlado> spontano> sre.a 1 .

Pr 7anje> dosezanje> prirodno> mladost Posl .an> star> moran Padina> star> moran> pla5ljiv> 7alostan 2ijek> mir> 7enstveno> ritmi5no 1 .

Uglast Lktivno> energi5no> $rzo> m .kost (j tnja> energi5no> kaoti5no> izo$li5eno 1 .

Kon)likt> kaos> lj tnja> kon) zno 5krugao P no> zrelo> kompletno 1 .

eg dizajna.i> to zna5i da .njeg poglavlja nam poma7 o$likovati osnovn de)inicij linija i )ormiC Uglaste 8orme Q aktivno> $rzo> m 7evno> )ormalno> strogo> siroma. 2ako9er> cilj cijele prezentacije i va. mjetni5ki rje5nik i kom nikacija mora protegn ti preko ovih osnovnih elemenata.e $iti samo $aza karaktera va. +p. Bazmotrit . &irina posude tako'er odaje osjećaj smirenosti kompozicije.e de$lo iPili grane va.eg dizajna.eg drveta prikazivati jedn speci)i5n tem . @a ovim slikama ispod> prikazano je kako de$lo i grane zajedno stvaraj jedinstven tem C "apanski crni #or.emo kompozicij slijede. / . $iran% snažan i sta#ilan karakter pravolinijskog de#la se odražava na pravolinijskim granama. !edan od tih o$lika i linija mo7e $iti njegov temeljni karakter.ije @eke glavne karakteristike zete iz prija. 2 postaje va7na mjetni5ka kompozicija.eg $onsaija.no> $or$eno> gr $o> sta$ilno. 5krugle 8orme Q lagodno> sporo> 7enstveno> ne)ormalno> kom)orno> rasko.em poglavlj . (#ratite pozornost na nožice koje tako'er odražavaju karakter posude. Kompozicija zna5i kako napraviti od svih zase$nih dijelova da izgledaj kao jedna cjelina> što pokreće rpu instrumenata i nota na stranicama u prekrasnu sim!oniju. &iroka% plitka posuda tvori okomit element koji kompoziciju #olje ističe. 2a tema .no> mirno> delikatno> nesta$ilno ?o7ete koristiti osnovne de)inicije ovog rje5nika linijaP)ormi kao vodi5 dizajn va.eg stila mora $iti skla9en sa cjelok pnom temom va.enito govore.e nego samog de$la i grana> zna5i da se va.5snove gledanja i inter0eta. Kako je $onsai i njegovo izlaganje kompozicija koja je sastavljena od vi.

)gla'ene% no nepravilne krivulje de#la prenose se na grane. (va snaga je protuteža svijetloj% glatkoj kori i okruglom karakteru sta#la. (kruglost dočarava osjet zrelosti i mirnoće. +elkova serrata. "ednako tako ne!ormalan karakter drveta re!lektira se u ne!ormalnoj !ormi posude.ravolinijsko de#lo i pravolinijske grane čine ovo sta#lo da izgleda jako% čak gru#o./onsai Toda01. -otogra!iju ustupio časopis . )z to% o#lost zavoja odražava umak zemlje u posudi. / . *ijelo drvo ima nepromjenjivu energiju. ."apanski crveni #or.

ko> sna7no> t 7no> )ormalno (vijetle boje= 7ensko> )ino> sretno> ne)ormalno .amne boje = m .em poglavlj .ekstura Kako god $oja> tako se i tekst ra mo7e kom nikacije. U slijede.e / .emo razmatrati neke zajedni5ke ciljeve i izazove $onsai dizajna. primijeniti mnogim sl 5ajevima kom nikaciji> no neke op.ko> staro> hrapavo> sna7no /latka tekstura = 7ensko> mlado> spokojno> )ino Kako $iste imali jedinstvo teme> morate imati jasno odre9ene ciljeve.e napomene tekst re s C /ruba tekstura = m .:oja Postoji mnogo na5ina kako $oje mog $iti potre$ljene konstatacije s C . @eke op.

i 0retjerivanje =kao na slici desno>> ipak da $i dizajn $io e)ektan koristimo se takvim na5inom pretjerivanja. @a taj na5in mo7e vidjeti va7an izraz gl mca koji prikaz je t g > strah ili iznena9enje> odnosno va7n radnj )ilma. -otogra!iju ustupio časopis nazivamo em!azija ili !okusna točka dizajna. $onsai mjetnost $ez o$zira na drvo ili oso$ . Em)azija kreira to5k gledi. +vakav na5in o$likovanja $onsaija mo7e vrlo lako prije. +dgovor na ovo pitanje dosta varira od oso$e do $onsaija> jer svako drvo i svaki mjetnik ima individ alan karakter. o$i5ajena kod $onsaija> klj 5 je veličinu> 0ers0ektivu.ta> kao npr.ta na slik tako da lik j naka iz na.:onsai estetika <iljevi i izazovi #to 7elite re. U mjetnosti ovo pretjerivanje dizajna 4cer #uergerianum. i heroizam. kada )otogra)iji )otogra) 7eli naglasiti odre9eno podr 5je )otogra)ije> $lago zam ti dr ga podr 5ja tako da na taj na5in vidimo jasno to5k )ok sa. ?e9 tim> postoje izvjesni temeljni ciljevi i temeljni izazovi koji se pli. 2o je domi.e perspektive izgleda visoko cijelom njegovom sjaj .eno drvo> naj$olji primjerak $onsaija. 0okret ili / . U )ilm > npr. 3ilj je razviti interes i z$ dljiv pogled na arhetip.im $onsaijem% <a> va.avate ne. +vdje se to odnosi na ultimate #onsai design 2naj#olji #onsai dizajn3. Em)azija je teksturu. 7m8azija !edan od ciljeva $onsai dizajna je da prika7e savr. Kada oslikava herojski lik> mjetnik stavlja to5k gledi./onsai Toda01. 4vi mi te7imo napraviti savr. kada redatelj ili )ilmski snimatelj 7eli naglasiti scen > tami smjerava svjetlo preko o5ij glavnog lika. @a taj na5in mjetnik prikaz je j nakov snag > mo.to priop.ljat trik> no opet jako va7an za kom nikativn vrijednost same scene.enstvo.im $onsaijem pok . +dnosno> mislim na primjer arhetipa odre9ene vrste drveta ili odre9ene )orme drveta.i va. .iti gledatelj i vjerojatno z$og toga do7ivite ne spjeh Q to po svoj prilici rez ltira nezanimljivim $onsaijem.

iljeno de$lo prikaz je t kvalitet . +vako dizajniran $onsai je pop larno nazvanom sumo stilu.iljeno..aj kao da stojimo ispod velikog sta$la> sna7ne str kt re> koje se izdi7e iznad nas.eki 0rimjeri: U ovom primjer ispod em)azija je na snazi i mo. 2akva )orma poti5e osje.i. / . de$la kojom je prikazana snaga tako9er se iz$liza prikaz je perspektiva na $onsaij . *eli5inom i za. Kr pno> za.

e od samog prikaza snage i veli5ine dizajn je nek r k vod $ajkovit pri5 ili slik iz $ajke. U tom sl 5aj je prirodnost> pa 5ak i MdrvenastiN karakter drveta dr gom plan . ?a. ?a.ta je sna7na i motiviraj .a stiliziranj $onsaija.tom nadahn ta kreativnost 5esto klj 5 je karikat re> a slika drveta iznad je ni. +vakva vrsta dizajna je jedno prikaz ma.te. karikat ra sna7nog drveta. / ./onsai Toda01.ta dr go ve. *i.-otogra!iju ustupio časopis . ?nogi od nas s se zapravo primili $onsaia zato .t .to preko njega mog ostvariti svoj ma.

4tvorila je kvrgavo> izvijeno sta$lo koje prikaz je snag i pokret malom. / . 1onsai prikaz je snag vjetra koja je djelovala na drvo i grane.ava 5inak snage prirode na drvo.+vaj dizajn ispod nagla. /or sa izmučenim de#lom. /orovica. -otogra!ija Klausa /uddiga. -otogra!ija 5lize6$arie $ann.

1onsai dizajn ispod nagla. Prikaz je drvo koje je m 5ila s rovost prirode ali se ipak d gi niz godina opiralo 7ivotom. -otogra!ija Kurta 7agela.ava $or$ izme9 7ivota i smrti. / . "asan prikaz #or#e./orovica. -otogra!ija S0lvije Smit .

-otogra!iju ustupio časopis ./onsai Toda01. +no .. je na 7enstvenost i ljepot .to takvo drvo 5ini jo. 2ekst ra kore p . ?i smo neznatni spored$i sa takvom konstit cijom i d govje5no. svijest i ego.to 5ini ovakv vrst slika tako zanimljivim i sna7nim je to na koji na5in se s prostavljaj vlastitoj smrtnosti. / .. interesantnijim za na. &rane ovog drveta is0od prikaz j nje7ne> delikatne pokrete te gracioznost i ljepot .a na našu vlastitu 7ivotn $or$ > vi. j na 7ensk gracilnost. . -otogra!ija Kurta 7agela. Kada vidimo takve slike $onsaia to nas podsvjesno podsje.e nego na $onsai Q . 2anko de$lo i gracilne grane p . (va Stuartia je skoro personi!ikacija ženstvenosti.inus mugo.

U dosta sl 5ajeva> ono .utza Personi8ika.eg mjetni5kog rada.to cijenimo mjetnosti i prirodi je identi5no onom .e vlastito zapa7anje: ili nosimo na.eg mjetni5kog djela J dramati5no mrtvo drvo na starom drvet . *elika starost je interesantan kontrast nas prot na. -otogra!ija 8ol!ganga . 4t panj spje.ija u umjetnosti @akon . rad> 5esto stvaramo predod7$ koja nam osig rava kontrast izme9 nas i na.la vlastiti interes =ego:> 5esto nosimo se$e rad =na.ih kratkih 7ivota ili 5esta spored$a velikog gorostasnog drveta spored$i sa na.i tada $i rad $io interesantan.7raciozan i miran javor.eg mjetni5kog rada mo7e $iti opisana kao te7nja prema oso$nom izra7aj =personi)ikaciji:. U tom sl 5aj $i mogao napraviti crnoP$ijel )otogra)ij =sentimentalnost> / . vlastiti do7ivljaj mjetnost.to cijenimo nama samima.ina nas je na.no provedenih lj dskih oso$ina i emocija mjetni5ko djelo je 5esto proporcionalan spjeh na.to smo pro5itali predhodna poglavlja tre$alo $i $iti o5ito da dizajn $onsaija prikaz je lj dske oso$ine . @e $i tre$alo $iti iznena9 j .to osje.om veli5inom. Tak i da ne nosimo lj dske oso$ine na. Umjetnik 5esto te7i da mjetni5ki rad nese svoje lj dske oso$ine.a kada vidi kl pic .ina na. *e.i jasn re)erenc lj dske oso$ine koje vredn jemo se$i samima ili dr gima> imali $ismo mali interes rad .to on radi je prikaz lj dskih emocija i do7ivljajaC . Lko mjetnost nije mogla na. @a primjer> kada )otogra) slika kl pic praznom park zimi> on ne nastoji u vatiti samo sliku klupice u parku! +no .e da ve. Lko smo to mogli lako posti.

preko na.:> $ez lj di na )otogra)iji.sje. 6ako nema lj di na )otogra)iji =nema 7alosnih lica: i nikakvih lj dskih re)erenci iza kl pice> )otogra)ija je slika osamljenosti> t ge Q lj dske oso$ine i emocije../onsai Toda01..i8ičnost dizajna u odnosu na vrstu +vdje imamo primjere odre9enih vrsta drve.anje> pro.ete vidjeti *r0ptomeria japonica )ormalno spravnom> a rijetko nekom dr gom stil .eg isk stva..e iste vrste. Zapravo te vrste prirodi rast tim )ormama a $onsaiji s pandani tih vrsta i o$lika. @a primjer> 5esto .aj $ez vidljivog leda i snjega na )otogra)iji Q koji $i na preo5it na5in p ..a koja se koriste za $onsai> a 5esto se o$lik j sli5nim stilovima kao i dr go $onsai drve. 3rFptomeria $onsai 3rFptomeria prirodi -otogra!iju ustupio časopis .e golih grana drve. @a kraj > personi)ikacija mjeri poma7e $onsai dizajn .ivali na hladno. Lko je dosta do$ar> mo7e do5arati osje. Uo$i5ajeni stil +elkova serrata je stil metle. mjetnosti nije vijek djelotvoran alat> ali odre9enoj (0e.ih o5ij stvara re)leksij na.a pozadini slike =zima> hladno. i $e7ivotnost.lost> melankolija: i klj 5iti jedn ili vi. 2o s primjeri speci)i5nosti dizajna odnos na vrst . 2o je mjetnost> stvaranje nevidljivog vidljivim> pa 5ak opipljivim. - .a Pdo$ro predstavlja cP$ tehnikaP sjetnost> itd.

au - .com.*elkova bonsai -otogra!ija 5lize6$arie $ann *elkova u 0rirodi -otogra!iju ustupio Treenet.

<vatuća dunja u 0rirodi -otogra!iju ustupio *olo% State )niv.<vatuća dunja bonsai -otogra!iju ustupio časopis ./onsai Toda01. - .

a u 0rirodi -otogra!ija /oona $anakitiviparta. - .a bonsai -otogra!ija 5lize6$arie $ann. :orovi.:orovi.

emo poglavlj istra7iti primjere do$rog $onsai dizajna./onsai Toda01.i elemente speci)i5nog dizajna odnos na vrst mo7ete nar .iti prirodnost i prepoznatljivost> no nije vjek tako. ?e9 tim> te prirodne )orme ne $i tre$ale $iti isklj 5ivi primjeri koje $iste tre$ali slijediti dizajn odre9ene vrste.em . 6z$jegavaj . U dizajn je potre$no $ri7ljivo razmotriti va.a odst panja od prirodnih modela. *e. U sljede.t jete va7ne karakteristike vrste z$og 5ega s lak.ina tih )ormi s djelotvorne jer po.6očvarni čem0res bonsai stil ravnog vr+a 6očvarni čem0res u 0rirodi -otogra!ija *arla /ergstroma. -otogra!iju ustupio časopis . - . Testo smo navikn ti te )orme stavljati na prvo mjesto> jer smatramo da je to glavno o$ilje7je te vrste. M<rvoN je samo kap vode mor do e)ektnog i smislenog $onsai dizajna.e prepoznatljivi. Aorm tre$a zeti kao osnov dizajna.

a> rje5ice> proplanaka i o$laka. 6sta stvar je kod $onsai mjetnika i njegovog medija =drvo> pos da i dr gi elementi:.in pejza7a =slika vij gave rije5ice dolini: slikar oslikava kako $i priop. Portretirati smislen slik prirode nije tako lako kako se 5ini. <a $i to postigao mora primijeniti neke mjetni5ke konvencije. je = stvarima koje s $liske lj dima:.eg svijeta koji nas okr 7 je ali je por k > tj. 4ama priroda je re)erentna to5ka iz koje mjetnik stvara emocionalni do7ivljaj i smislen pri5 ...nog $onsai dizajna nije samo o$lik drveta> grana i li.aja koje 7eli podijeliti s ostalima. Uz to> mjetnik mora naslikati prizor va7an i smislen za gledatelja. 4lika ... /. Umjetnik mo7e vrlo malo prikazati doslovnim kopiranjem.. pri5i i emocijama koje mjetnik priop.e imati sla$ mjetni5ki dojam jer nema kompozicije> em)azije> emocija.ava stvari koje 7eli da gledatelj raz mije kao va7an dio slike. <olina i rje5ica s samo prirodne re)erence na.atelj koja govori o stvarima koje s $liske lj dima. 4vaki dio slike ili sk lpt re ili glaz$ene kompozicije ili $onsaija je $e7ivotan ako se ne klj 5e lj dski elementi Q lj dsko isk stvo> lj dske emocije> lj dske oso$ine itd. Ako ni!ta drugo ne nauči! o umjetnosti. Zapravo ono .. *ratimo se na $onsai. Par $itnih elemenata kojih se mjetnik mora pridr7avati s C 1.to je vidio ili osjetio gledaj ...te. 2a pri5a je kompozicija elemenata slike> a ne samo slika drve. <oslovna kopija prizora prirodi je ravno mrtvom djel . Umjetnici ne kopiraju% oni t ma5e i daj svoje gledi.?n+erentni izazovi u bonsai umjetnosti Lek.aja ili osje. *e.ije iz oslikavanja 0ejza)a 4likari pejza7a se s o5avaj sa istim izazovom kao i $onsai mjetnici. 2e 5injenice nis mjerilo mjetnosti> ali stvaramo mjetni5ko djelo. Bez ltat spje.. nauči ovo' @ema razloga naslikati slik ili komponirati glaz$ ili napraviti )otogra)ij ako ne postoji interpetacija mjetnikovih osje.io .a> ve..i taj prizor. Umjetnik manip lira elementima prizora na na5in da nagla. Umjetnik pripovijeda pri5 gledatelj ili sl . Umjetnik ima te7ak zadatak da na slikovit na5in $ez potre$e prirodnih elemenata okoline izrazi e)ekat prepoznatljiv lj dima.$ez lj dskih oso$ina. 4likanje pejza7a =i dr gim mjetnostima: se velikoj mjeri odnosi na lj dske elemente. 4ama 5injenica da $onsai nije drvo svojoj p noj veli5ini na livadi ili planini> nego je malo drvo koje raste velikoj mjeri moramo ih imati na m kada . poant slike> mjetnik potre$om em)azije naglasio.to oni stvaraj nije pejza7 ili> $olje re5eno> potez $oje na platn .

Kako $i nadoknadili velike razlike veli5ini> perspektivi> stani. L)ektne )orme i kompozicije se mog smatrati sintaksom mjetnosti.a i planina ili kompozitora koji koristi note i zv k razli5itih instr menata mjesto govora i videa.pos di> stvara veliki mjetni5ki izazov. - .aja koje mjetnik 7eli da gledatelj vidi ili osjeti.t i starosti> $onsai mjetnici se moraj koristiti odre9enim domi. 6zazov koji se ne razlik je od slikara koji koristi kist mjesto 7ivih lj di> stvarnog drve. 2e a)ektivne mjetni5ke tehnike se koriste za portretiranje slike i osje.ljatim> pa 5ak i il zionisti5kim tehnikama.

ije 9eličina *eli5ina je najo5itija razlika izme9 $onsaija i ostalog drve. 4lika lijevoC . :lago naginjanje drveta 0rema na0rijed ?anip liranje linijom de$la =pose$no kro.e.ogled na drvo prema gore iz njegove neposredne #lizne.a. - . Kad radimo slik koja do5arava veliko drvo izazov je prikazati vjerodostojn slik . 2o je to5ka gledi.-arakteristika vizualne komunika.e gledamo ga iz perspektive stoje. +$i5no kada gledamo drve.ta iz koje smo navikn ti gledati drve.njom: na na5in da $onsai $lago nagnemo prema gledatelj je jako e)ektno jer daje pogled na drvo iz perspektive kao da se izdi7e nad njim. @aginjanjem $onsaija prema gledatelj do$ivamo ist perspektiv koja poma7e $onsaij stvaranj predod7$e veli5anstvenog i velikog drveta. +vdje opisano nekoliko na5ina tih izazova. 9mate osjećaj kako se izdiže i o#u vaća vas. 1onsai je o$i5no visok oko '0 cm ili manje.i na zemlji neposredno do njih ili iz njihove neposredne $lizine.

e> to nam se drvo 5ini vi.e odnos na promjer i visin de$la. Kod jako starog drve. -otogra!iju ustupio časopis .a je da s im grane ve.a =ovisno o vrsti: grane s mnogo manje odnos na promjer i visin de$la. (manjivanje me4učvori!ta uz deblo 6z na. &ledano prema gore de$lo smanj je me9 5vori.e perspektive> stoje. +va karakteristika drve./onsai Toda01 - .ni prostor.ete tako9er da . Kako $i kod $onsaija postigli dojam veli5ine proporcionalno smanj jemo grane odnos na veli5in de$la.i> kad pogledamo drvo prema gore vidimo kako se grane pri$li7avaj od $aze prema vrh .a gledana iz na.e perspektive poja5ava taj dojam te nam se 5ini kako se grane pri vrh vi. Primjetit .ije grana !edna od karakteristika mladog drve.to s grane kra.e.Pro0or. Kod prikaza $onsaija mo7emo malo pretjerati ovoj karakteristici kako $ismo istakli impresij veli5ine i visine. (va #orovica iznad dočarava vitko i visoko drvo z#og omjera širine : visine% te mali grana 2u odnosu na de#lo3 i smanjivanja me'učvorišta od #aze do vr a .e pri$li7avaj .

rimje6 grane čine drvo mlado i nisko.iri i ve. . .njavaj primjen omjera - .i> a gornji dio se daljava> smanj je iznad nas i s 7ava prema vrh . -otogra!ije ustupio časopis .a slici isto drvo nakon ispucalu i gru#u koru% ali dugačke i #rojne ponovljenog stiliziranja.rimjena omjera promjera i visine de#la je koristan i često primjenjivan princip u dizajnu #onsaija./onsai Toda01.retjerano konusno de#lo ovog javora prikazuje perspektivu pogleda iz#liza. 7ledatelju možemo prikazati pri#ližno identičnu perspektivu našeg #onsaija primjenjujući pretjerano sužavanje i veličinu promjera de#la.i dio de$la $li7i nama =$aza: .emo kako je ve.e perspektive sa zemlje> primijetit .e iz na. ćujete kako drvo izgleda puno više% grane su u puno #oljoj proporciji 2daleko #olje iskorišten materijal3.irine na drvo. @a slikama koje slijede ispod s visineJ./onsai Toda0<. Pers0ektiva Pogledamo li drve. (lika desno: . primjeri koji poja. -otogra!iju ustupio časopis . 9ma .(vaj japanski crni #or je prilično star.

a slici desno vidimo isto drvo samo iz mnogo veće #lizine. (mjer od =>@ do =>=A se najčešće primjenjuje u #onsai umjetnosti. ) #onsai umjetnosti je taj omjer neupotre#ljiv% osim u $ njin 2literati3 stilu jer će taj stil čak i u tom omjeru #iti uspješan. . 9z ove perspektive vidimo pri#ližno o#jektivnu proporciju drveta. . Kad pokušavamo portretirati veliko drvo ovi omjeri su najsličniji omjeru drveća koje vidimo u parku ili prirodi. Cidimo kako drvo iz te #lizine izgleda puno snažnije i jače se sužava.rimjećujemo da je omjer širine6visine =>=?. (mjer je oko =>=B 2skoro pola omjera sa prijašnje slike3.. To su elementi koje pokušavamo prenijeti na većinu našeg stiliziranja i #onsai kompozicija. 4 .a slici lijevo vidimo kako izgleda drvo egipatske smokve na odre'enoj udaljenosti.

$onsai. (tarost 4 .i omjeri prikaz j pogled s daljenosti> gracilnost ili odre9ene vjete stani.irineJvisine drveta je neovisan va.e o tome poglavlj 6@2E&B62E2 <6ZL!@L:. Bazmotrite ove o$like kada kreirate va.ije bonsaija da 0odr)avaju taj omjer =vi. -oristite omjer tako da 0ojačava va!u 0oruku koju )elite 0renijeti i do0ustite drugim elementima kom0ozi. 1 dite pa7ljivi pri kori.e $onsaije do$ili $i e)ekat ravan n li> a va.ta ili portretiraj #unjin =literati: stil. 4 lijeva na desnoC daleko> $li7e> $liz . +mjer .a ekspresija ne $i imala smisla.tenj ovog principa omjera . jete kako isto drvo izgleda na razli5itim daljenostima. ?anji omjeri prikaz j pogled iz$liza> snag > starost ili energij . @a 5ite se koristiti odgovaraj . 2o je samo alat za izra7avanje> jer ako $ismo potre$ljavali jednak omjer za sve va.@a crte7ima iznad primje.im omjerima za svak $onsai kompozicij pose$no.irineJvisine te ga nemojte koristiti za sve $onsaije.em prikaz $onsaija i nije niverzalna )orm la za sve. *e.

prije spomen to> $onsai 5esto prikaz je arhetipske ideale.e#ari 2prošireni korijen3 starog drveta. Kako je ve./onsai Toda01.e odnos na mlado ima do$ro razvijeno povr.inskog korijenja na $onsaij prikaz je starost =kao na slici ispod>' .a na kojima radimo 5esto s relativno mlada te se kroz godine razvoja pojave znakovi starosti. mladi $onsai izgleda vrlo staro i z$og toga potre$ljavamo razne mjetni5ke tehnike kako $i to do5arali. !ednako tako skladatelj ili glaz$enik svojoj glaz$i primjenj je ti. b'> Dobra struktura 0ovr!inskog korijenja 4taro drve. Kako drvo stari tako se njegove grane sp . 6zgled do$ro razvijenog povr. -otogra!iju ustupio časopis .i k t grana. *e.taj prema dolje. mice: imate prilik koristiti drve.e i nje7nije tonove kako $i istakn o mir glaz$i ili kontrast s dinami5nijim i glasnijim tonovima.Testo razvijamo i stiliziramo na.insko korijenje.a razli5itih starosti kako $i veli dinamik kompozicij .a nose dinamik i interesantnost koja je kontrast starijem drve.tanje grana. 1ez o$zira radimo li portret $onsaija sa speci)i5nim individ alnim karakterom> impresija velike starosti je vijek dio por ke. Uz to> teret snijega koji se nak plja na granama zrok je sp .ina drve. ?e9 tim> mi 7elimo da na.a.e $onsaije tako da prikaz j velik starost. +vo o$ilje7je je 5esto kod 5etinja5a> ali se katkada nalazi i kod listopadnog drve. 4 . a'> 50adajući kut grana !edan od na5ina na koji do5aravamo starost $onsaia je opadaj . 2ako gr pi $onsaija mlada drve. U gr pi $onsaia =stil . kompoziciji.

(vaj #onsai javor prikazuje veliku starost uz pomoć velikog zade#ljanog de#la.. 4 .e ima veliko i masivno de$lo spored$i s njihovom visinom. Staro drvo kam!ora s de#elim de#lom.'> Pretjerano zadebljano deblo *rlo staro drve. -otogra!ija $ic ael $artino. Kao sl 5aj ranije opisane perspektive> izgled de$elog de$la isti5e starost i veli5in .

Prorje9enom str kt rom li.e koje prekriva str kt r kro.emo na.ak starosti drveta.e ima $ jn lisn mas > koja prekriva str kt r grana. Kako drvo stari> njegove grane kaz j na zreliji karakter> a jedno lisna masa postaje rje9a i str kt ra kro.to . 4li to isto drvo se doima dosta mla'e z#og guste strukture lišća koje prekriva strukturu krošnje.nje vidljivom .. (vaj japanski #ijeli #or izgleda jako star iz više razloga% pose#no z#og mnogo#rojni stari grana koje čine krošnju.ajem velike starosti drveta. Kako i mi te7imo do5arati starost> stilizirat .d'> 5tvorena struktura li!ća !ako $ jno li.a i otvorenijoj kompoziciji.nje postaje vidljivija.a na na. e'> 9idljiva struktura kro!nje Kao . $onsai na taj na5in da napravimo str kt r kro.e rez ltirati osje. 4 .e pa 5ak i za zrelija drva. Kad drvo ostari> te7 prorije9enoj masi li.nje je tipi5no za mlado drve...em $onsaij mo7emo raditi na dr gim o$ilje7jima koja nose da.to je re5eno na prethodnim stranicama> mlado drve.

U po5etk ta isp calost postaje vidljiva prvo na kori de$la dok kora grana ostaje glatka. Kako $i $ili . (vaj japanski crveni #or izgleda jako staro jer je kora nepromjenjena na svim dijelovima drveta. s+ari> Kako drvo 7ivi i stari> neprekidno je izlo7eno s rovosti prirode =vjetar> hladno. Umetnete li izgled o7iljka na drvet va. $onsai dizajn mo7ete istakn ti starost. 4 . !ako staro drve. prili5no ne rednog o$lika.te.*nakovi o)iljaka =jin. /ruba. +$ilje7ja s takvih o. 6zgled o7iljka ne $i smio $iti pravilan i o$al ve.e ima konzistentn kor po cijeloj str kt ri od de$la do grana.:.to vjerljiviji tre$a ih ograni5avati cijeljenj . konzistentna kora =s0e. -otogra!iju ustupio časopis ./onsai Toda01.a> napad k kaca> $olest itd.i8ičnost vrste> <rvo po5etk svog 7ivota ima nje7n i glatk kor > ali kako stari ta kora postaje isp cala i hrapava. Dak i tekstura mali grančica imaju isti karakter de#la.enja da ne izgledaj svje7e napravljena. M?rtvo drvoN i slomljen vrh tre$aj izgledati jako staro kao da se to dogodilo prije dosta godina.

/onsai Toda01. Potre$no je vremena za razvoj tekst re kore. 4 .(va St0raE japonica dočarava veliku starost% u svim dijelovima% tekstura kore cijele strukture drveta je zrela i kozistentna. 1onsai sa konzistentnom i hrapavom korom izgledat .e starije odnos na onoga koji ima glatk kor ili onoga koji ima djelomi5no isp cal kor po pojedinim dijelovima de$la i grana. -otogra!iju ustupio časopis . Postoje razni na5ini za $rzavanje tog procesa> no najdjelotvornije je vrijeme.

4talak na kojem se o$i5no izla7e $onsai ima nekoliko ) nkcija. 4 . !ednako tako svitak mo7e prikazati gorski masiv ili mo5varn $iljk ili ol j ili planin daljini> . <rve. Lkcent $iljka> na primjer> mo7e $iti izlo7ena na vlastitom niskom stalk > dok se $onsai izla7e na vi. Koristi se prijenos razli5itih st pnjeva zna5enja iPili prikaz zemljopisnog mjesta> . ?zlo)beni elementi Postoje razni na5ini prikaza stani.a slici 2iznad3 akcent #iljka naglašava odre'eni okoliš 2močvara ili livada3. )z to% #oja i gole grane #iljke naglašavaju godišnje do#a.k cijeloj kompoziciji.em stalk jer je on )ok s izlaganja. Prije svega on je )ormalni element> a izlo7$a je o$i5no )ormalna te poma7e prikaz teme. -otogra!ija S0lvia Smit .t > za razlik od $onsaija koji je izva9en iz stani. +$rn to je sl 5aj poljskih vrsta $onsaija koji se stavlja na ni7e stalke kom$inaciji s s isekiem> koji je na vi.e prirodi je svom prirodnom stani.em stalk > i sim$olizira daljen planin . !ednostavna akcent $iljka poma7e prikaz stani.ta drve.ta koji 7elite naglasiti i daje do$ar oslonac cijeloj kompoziciji.ta i posa9en pos d .. . Koristimo se raznim mjetni5kim tehnikama kako $ismo do5arali prirodno stani. 2o je prikaz prirodnih aran7mana tih elemnata> dakle kao prirodi.a> a naj5e. *eliki dio pri5e se odnosi na okoli.to daje podr.te koje je dio svake $onsai pri5e. i srodne elemente.(tani!te U $onsai mjetnosti pri5a je jako va7na.to je tako9er )ormalnost.e se prikaz je s osnovnim komponentama tradicionalne )orme izlaganja $onsaija.

ije0u stijene @eglazirana pos da koja je visoka i ska poma7e predo5iti drvo koje raste stijene.e o$ hvatiti drvo. Prikaz drveta koji raste u 0ro.ta> drvo posadimo direktno na kamen. Napomena> ovaj tekst ne.enih ovoj knjizi. +snove iz$ora pos da morate prije shvatiti primjenom mjetni5kih principa izne. Posude Pos de raznih o$lika i veli5ina mog e)ektno prikazati stani.e razmatrati osnove iz$ora odgovaraj . 2aj o$lik pos de poma7e istakn ti $az de$la a drvo njoj izgleda kao da raste iz procjepa neke stijene.6ma dosta )ormalnih aspekata izlaganja $onsai mjetnosti. U dr gom sl 5aj > vi.irna i ne stane ov knjig > stoga prepor 5am sli5ne tekstove> ed kacij op. +vdje je izlo7eno nekoliko na5ina ka se koristi taj element kompozicije. 4 .e te p no prakse izlaganj kompozicije. 2o mo7emo izvesti stil korijen preko kamena ili saikei stilu> gdje je drvo posa9eno pokotin na stijeni. 2akva pos da podsje.ih pos da za drve.e literalnog na5ina prikaza stani.a.a na tekst r stijene a o$lika je kao da . +va tema je op.te. procjep <r ga )orma pos de za prikaz takve slike je pos da o$lik pol mjeseca. 2akva vrsta pos de je dosta e)ektna kod tanjeg drva stil kaskade.

icka Fenza. 5vokativno posa'eni #orovi na komadu stijene. -otogra!ija Sut ina Sukosolvisita. -otogra!ija 8ol!ganga . Ginoki6čempres u sugestivnoj posudi.icka Fenza.utza. -otogra!ija Sut ina Sukosolvisita. "apanski javor raste na stijeni. 4 . -otogra!ija ./or u posudi o#lika polumjeseca -otogra!ija Kurta 7agela. Kozja krv u sugestivnoj posudi. (va slika Stuartie je vrlo uvjerljiva. -otogra!ija .

/onsai Toda01. +vaj na5in prikaza je naj$olje raditi sa vrstama drve. Za isticanje ove slike poma7e r $ koji je plosnat i daje osje.Prikaz drveta na 0rostranoj livadi #iroka> plitka> ovalna> okr gla ili pravok tna pos da poma7e stvaranj slike prostrane livade.aj prostornosti. (vaj #onsai izgleda kao da je direktno uzet sa prostrane livade.a koje ina5e rast na livadama ili ako se drvo o$lik je stil metle ili ne)ormalne metle. 5 . Speci!ičan rast drveta i !orma posude pomažu prikazati ovu ideju. -otogra!iju ustupio časopis .

e na bre)uljku Plitka ovalna pos da ili iz$o5ena kamena plo5a e)ektno djel je proplanka. mskog (va šumica #rijesta je vrlo evokativna.i$anom mjest .Prikaz drveta na vjetometini Plosnata kamena plo5a potrije$ljena kao povr. prikaz -otogra!iju ustupio časopis H/onsai Toda0I. -otogra!ija "o na Jomanoa. Prikaz !umi. 5 . prikaz .ina sa9enja drveta poma7e drveta koje raste na vjetrom .

in zemlje pos di poma7e do5arati slik travnate livade. ?ogli ste presaditi drvo pro.aj starosti i permanentnosti kompozicije.li tjedan> ali ako ste primijenili mahovin i ispravno je posadili na povr. -otogra!iju ustupio časopis ."apanski javor u prirodnom izgledu.avanja $onsaija pred izlo7$ .ima ili stolje. Bazni s na5ini na koji mahovina mo7e dati speci)i5an kontekst va. 6a+ovina Bazne vrste mahovine se o$i5no koriste radi kra. 6ako rast mahovine na povr. ?ahovina poma7e osje.oj $onsai kompoziciji.in s pstrata drvo .<e$eli tepih napravljen od $ jne mahovine koja prekriva povr. 5 .e izgledati kao da je t raslo desetlje.inskom korijenj i de$l izgleda dosta e)ektno> zapamtite> to nije uvijek tako i rast ma ovine nije uvijek pri vatljiv jer može prouzročiti oštećenje kore.ima./onsai Toda01.

i okoli. (vaj tepi od ma ovine dočarava osjećaj smirenosti. dok se tepihom mahovine mo7e do5arati mir j . -otogra!iju ustupio časopis H/onsai Toda0I.njaci ili planinski $ seni trave. Krpicama od mahovine mo7e se do5arati s rovi okoli. 5 . Bazli5itom primjenom mahovine mog se do5arati alpski pa..Stari #or s ma ovinom očigledno je rastao neko vrijeme u ovoj posudi% jer je ma ovina o#rasla korijenje.

emo razmotriti sljede. izra7aj> kako . Lko mahovina ima cvjeti. 2ako9er> neki prirodni elementi nis korisni za na.Krpice ma ovine na ovoj slici dočaravaju surovo stanište. +vaj mali detalj mo7e $iti skadan ili mo7e nar .em poglavlj . 5 .avati integritet kompozicije. +ve re)erence mog $iti djelotvorne $onsai kom nikaciji. -otogra!iju ustupio časopis H/onsai Toda0I.e o$lik malih MzastavicaN prilikom sadnje $ dite sig rni da sve rast istom smjer > te da s konzistentne sa smjerom rasta $onsaija.

em djel .etnj parkom ili . 2a se 5injenica op.a prirodi. Kako na $onsai radimo na maloj str kt ri moramo pojednostavniti izgled osnovne str kt re drveta> jer smo ograni5eni prostorom. 4toga je smanjenje n 7na simpli)ikacija Drugi razlog za simpli)ikacij je taj .to .enje temeljnih konvencija koje nije jednostavno o$jasniti =na5in na koji se ostvar j :. +va va7na tvrdnja zna5i da .im ciljevima mjetni5koj kom nikaciji. Napomena> @isam htio re.i na odre9ene neo$i5nosti koje nis o$i5ajene za str kt re drve.to im ja mog interpetirati.enost govori. @adalje> nije dio onoga .to gledatelji dones sami zaklj 5ak s daleko vi. Krasan primjer je izjava na jednom od intervj a sa velikim redateljem )ilmova 4tevenom 4piel$ergom.enosti je raz mijevanje .e gledatelj vidjeti va. !a .tog kori.e ma.ene elemente na9ene na drve. Uspjeh tra7i raz mijevanje. mom i $rzo .a irelevantne odnos na va. e0rirodni elementi u bonsai umjetnosti Kad radimo na prikaz slike velikog drveta mo7emo nai.to nam odre9ena nesavr.enosti.e za#oravite : umjetnici ne kopiraju% oni tumače i daju svoje gledište. para)rizirati C G6zjavio je kako mnoge elemente )ilma ostavlja nede)inirane ili donekle de)inirane> zato .i da je ovo vodi5 i da sve nesavr.a ne smatraj $onsaijem jer s drva s prirodnim manama ili z$og odre9enih pravila> generalno ne pridonosi 5inkovitosti> jezgrovitosti dizajna i kom nikaciji.ete morati dosta 5iti kako $i stvarali smislen $onsai mjetnost. Prvi razlog je taj . Postoje razni na5ini vje. 5no !to je relevantno je to !to razvojne 8orme drveća govore ili ne govore gledatelju i kako one 0ridonose ili ne 0ridonose stvarnosti dizajna' Tinjenica da se razvojne )orme drve.to mi prepoznajemo na temeljnoj razini kao jako lijepo. . Pojednostavite va! )ivot +snova mjetnosti je pojednostavljenje =simpli)ikacija:.te nego .ete shvatiti da drve.eg $onsaija. *a7no je shvatiti kako s razvojne )orme drve.H 5 .e koje vidite nije $onsai.no primjenjivanje odre9enih nesavr. 4astavite list $onsai GpravilaH te krenite .enito kosi s va.9i!e k umjetničkom dizajnu Priroda je irelevantna Do vraga> ka7ete% Zapravo> $onsai je prije svega metnost o$likovanja a tek onda priroda.tenja prirodnih nesavr. 4impli)ikacija se potre$ljava z$og lj dske percepcije iz par razloga Q u umjetnosti prikazujemo svoje gledište i tumačimo% a ne kopiramo. Uspje.to moramo raditi s idejom koja ne mo7e prot ma5iti sve . $onsai dizajn. prirodi tre$a vijek elimenirati iz va.to je drvo )izi5ki kompleksan organizam. 2o izgleda kao kr.

-otogra!ija GoKarda Smit a.a prirodi imaj poprili5no kaoti5an izgled. &rane drve.to takvim aran7iranjem poma7emo konzistenciji dizajna.amo izraziti i prot ma5iti svaki mali prirodni detalj na.tenosti.ava sva pravila $onsai kompozicije:> me9 tim k pno gledano e)ekat je posve gla9en i privla5an.enj slike ili por ke koj te7imo prikazati> dok kaoti5na i zamr.e o$i5no )ormiramo o$lik )olijarnih jast 5i.e prirodi ima li.. 9pak% na slici desno se čine kraće jer su grane aranžirane u !olijarne jastučiće. @adalje> postoji pro$lem mjerila.i sadr7aj ili zna5enje vi.ena masa prikaz je zap ..e nego smo ga klj 5ili.to nar .a. <rve. 2akav aran7man grana i iz$ojaka poma7e priop. Z$og toga grane i li. 5 . 4ranžiranje grana u !olijarne jastučiće pomaže sakriti veličinu lista. *amr!ena mre)a !edna od va7nijih primjena istan5anosti $onsaija i mjetni5ke simpli)ikacije je aran7man grana i iz$ojaka. Pojednostavnimo i dop stimo ma.e odvratiti em)azij s listova ili iglica> jer s izvan mjerila k pne kompozicije. 4vaka raste na svoj stran =.ti gledatelja da sam zaklj 5 je.e nego sam veli5in li.to je on izjavio je isto kao da mi pok .ete sve dr go osim privla5an $onsai. #to nije sl 5aj s $onsaijem. +vakav privid reda .a isti5e vanjske o$rise )olijarnih jast 5i. <r gi razlog je . +$likovanje jast 5i.. To je zato što prije uočavamo o#rise nego oso#ine iglica na granama. Pok . Q kao na 8otogra8iji is0od: 9glice ovog #ora 2prije i poslije stiliziranja3 su jednake dužine na o#je slike.eg $onsaija eliminiraj . Bazlog tom > opet> klj 5 je mjetni5ki princip simpli)ikacije.a. Kada aran7irate sek ndarne i tercijarne iz$ojke na granama $onsaija> morate ih )ormirati prema nekom red .e ili iglice jako male odnos na grane i sta$lo. $onsai do$it .em sl 5aj > ono .ate li to primjeniti na va.a vi.U na.

Predla7em da nivo horizontalne linije tre$a $iti vijek van drveta kako $i se iz$jeglo dijeljenje drveta na dva dijela.ti ina5e do$ar $onsai. 5 .taj grana> tj.$.an ili sla$ redoslijed grana rez ltirat .e pogled gledatelja izmakn ti odre9ena mjesta ili .desnoJnazadJlijevo ili desnoJlijevoJnazad redoslijed grana na $onsaij .ava integritet dizajna =dva dijela mjesto jedan cijelosti:.e nezainteresirano. gledatelja. &rane $i tre$ale $iti mehanizam koji po$ 9 je ritam i tijek> a nas protne grane s re)erentne linije za Gza stavljanjeH. 2akav redoslijed grana poti5e odre9eni tijek oka gledatelja vode.ea G1J/J-H .e se za staviti z$og nelogi5nog slijeda. @eraz mijevanje ovog koncepta dovodi do $onsai kli.i linij zemlje. !ednostavno re5eno siroma. 6z hortik lt ralnih i estetskih razloga se tako9er iz$jegavaj nas protne grane.1ednostavno kao @. Uo$i5ajena horizontalna )orma nas protnih grana dijeli de$lo na dva dijela odra7avaj .to se odnosi na idealan razmje.i njegov pogled n tar i okolo cijele kompozicije. Z$og toga gledatelj ima prekid prirodne p tanje n tar i okolo cijele $onsai kompozicije. <rvo s nas protnim granama izgleda kao dva drveta> jedno ispod nas protnih grana a dr go iznad .. @as protne grane =dvije grane koje rastu u istom nivou na nasuprotnim stranama de#la:> rez ltiraj za stavljanjem pogleda i ne daj 5ist naznak kako nastaviti dalje.A <r go mjetni5ko pravilo va7no za $onsai je osnovni koncept redoslijeda grana. +va osnovna $onsai kompozicija grana je zapravo mjetni5ka spoznaja ritma i toka =kretanje oka:.to potp no nar . @ije vijek n 7an redoslijed lijevaJstra7njaJdesna grana> ali $i tre$ao postojati logi5an redoslijed> jer . Lko se ostave d 7e vrijeme zrok j r 7no zade$ljanje na de$l > z$og toga nema razloga da se to dogodi i da se ni.

. . 5 . )jedno lijeva grana je neprirodno ravna i upadljiva u odnosu na druge grane ovog #onsaia./onsai Toda01.9zgled ovog inače lijepog japanskog javora 2iznad3 narušavaju nasuprotne grane.a slici iznad primjećujete kako nasuprotne grane gotovo režu drvo na pola% stvarajući podjelu strukture. -otogra!ije ustupio časopis .rimjećujete kako se mjesto gdje izrastaju grane iz de#la počinje zade#ljavati i vremenom će postajati još gore.

5 . 9ako je do#ro razvijen i poprilično star% grane !ormiraju neprirodu simetriju. (vaj japanski crni #or ima monoton redoslijed grana> lijevo% lijevo6 desno% desno 2ne spominjući ostale mane na ovom #oru3 čine ovu kompoziciju nezanimljivom.e pasti vod .@a mjetnik je odgovornost priv .i gledatelja i voditi kroz kompozicij ./onsai Toda01. Tre#alo #i napraviti malo više razlike u redoslijedu grana lijevo i desno. rad . To se odnosi na sve umjetnosti pa tako i na #onsai. (vaj japanski #ijeli #or je primjer presimetrične proporcije. -otogra!iju usupio časopis . 6majte to na m kada stvarate $onsai> ako izostavite va7ne elemente mjetni5ke kompozicije va. -otogra!ija GoKarda Smit a.

i na5ine kreativnog izra7avanja> no prije ih morate raz mjeti. 2o je mjetnost U slijede.to svaki od nas te7i ostvariti dizajn i hortik lt rolo.i d $lje ov konvencij i rad je zapravo raz mijevanje .aj od pogrešaka njegovom dizajn .ini $onsai knjiga manje ili vi.*aključak Kao i mnogim mjetnostima> tako na kraj krajeva i ovdje postoje na5ini za kr.emo razmotriti principe koji poma7 povezanosti s gledateljem te ga odvra. Kao mjetnik morate nastojati prona. Elementi kompozicije koji s prije navedeni ve. U.em poglavlj .i alternativne na5ine koji olak. Kao mjetnik> morate na.iti.avaj izra7avanje tog govora.kom pogled .e se navode kao osnovne odrednice $onsai dizajna.enje tih principa. MPravilaN nis va7na> va7na je estetika koja MpravilaN nala7 . ostvarivanj 6 . @o> najprije na 5ite kako spje.no primjenjivati te principe pa ih onda po5nite kr.

imamo svoj.nim pozicijama> vama se ne. @astojimo vjerovati da s novi podaci neto5ni i ne postoji dono. @a primjer> ako vam se svi9a de$lo $onsaija> a vjereni ste da s grane na pogre.avaj > ali to ne zna5i da nis vrijedna o$ra9ivanja $onsai.i to na m jako te.e donijeti s protn odl k ako ste ih to spjeli vjeriti. Zato je ve.i glavn to5k kompozicije. !ednom kad donesemo zaklj 5ak> novi podaci s kon)likt sa na.ete da raspola7e jednim oso$itim potencijalom.e svidjeti $onsai> zapravo ste kognitivnoj disonanciji =s ko$ misli:.i pogre. ?i ne volimo ideje kojima ne $ismo $ili prav .i ne. Pers0ektiva gledatelja ?zbjegavanje kognitivni+ disonan.ke kompozicije da li im se svi9a. 6maj . da se dizajniraj srazmjerno osnovnom izgled ili da se Gsti.enje novog zaklj 5ka> jer ve.oj p $lici da vide samo do$r stran > a ne vide gre.i na sta$la koja s prili5no o$i5ajena ili mo7da ne o$e.ih odgovora na nove kon)liktne podatke takva da ih kompromitiramo.aH ostatak drveta. 2akvim na5inom se ne.to ili s m misli s ko$ .e primijetiti mane koje $i manjile dojam.e donijeti odl k =svjesno ili nesvjesno: iz$jegavaj . 2o ne zna5i da se ignoriraj ostatali dijelovi drveta ve.e poremetiti gledatelj jer .7lementi istančanosti i smjera Pored osnova dizajna i kompozicije>tre$a razmotriti i dr ge stvari vezane za proces dizajna. @ekad .to zanimljivo i oso$ito kompoziciji koj prikaz jete. . <akle> pomozite va. !ednom kad vide do$ro ne.ka:.i nelagod .to .ko . 6 .ina na.ija Kognitivna disonancija je mentalno stanje nelagode koje nastaje kada je netko vjeren ne.e pogledom $rzo prona.im zaklj 5kom zrok j . <) ! Sad se #olje osjećamo%< mislimo.a p $lika zaista želi prona. Pitanje jeC M <a li volite $onsai ili ne%N Zapravo> va. Kognitivna disonancija je tako9er povezana s va.očka interesa Katkad kad prvi p t gledate sirov materijal =netreniran materijal:> primijetit . Lko im tome pomognete> vrlo $rzo . Kod takvog materijala je va7an dio dizajnerskog posla koji .em dizajn = vijek je negdje nekakva gre.ke va.emo istakn ti njegove potencijale> a manjiti dojam ostatka kompozicije.im egom.ete nai. 2e stvari nam poma7 povezati kompozicij cjelin > nadoknaditi inherentne nedostatke ili poma7 voditi gledatelja prema glavnoj to5ki interesa kompozicije.e istakn ti perspektivan izgled> i to tako .

Cau!1. 4tiliziranje ostalog dijela drveta je o$i5ajeno i ravnote7enih o$lika isti5 .Bizički izgled .inskog korijenja ovog javora o5ito je klj 5na oso$ina./onsai Toda01 @a primjer ispod> padljiva proporcija povr.to gre.i dodatno glavni dio drveta. prvi odgovor na ov slik je . 1ez o$zira .ke mog $iti na vrh > na. 6 . -otogra!iju ustupio časopis . Fišće !ormira lijep i miran zeleni okvir koji djelotvorno ističe ljepotu neo#uzdanog mrtvog dijela drveta.a primjer% lišće borovice na slici desno ponaša se kao neka vrsta okvira koji okružuje glavni izgled drveta 2lijepa me'uso#na igra žive žile i mrtvog dijela drveta3.

6 . Evo nekoliko primjera C . Do#io je krasan kontrast #oja izme'u #ijelog mrtvog dijela sta#la i #ogate zelene #oje listova.a slici iznad% o#lik lišća nije !okusna točka.anja glavne osobine drveta je boja' Postoji p no na5ina isticanja potre$om $oje.:oja i kontrast H+a mene je #oja danonoćna opsesija% radost i #rigaI JJ 3la de ?onet Drugi način isti. -otogra!iju ustupio časopis . /oja žive žile drveta je komplementarna s #ojom posude zanimljivog o#lika polumjeseca. .a ovom juniperusu je umjetnik upotre#io četkicu za poliranje kore i promjenio #oju iz mat sme'e u crvenkastu./onsai Toda01.

Lućkasta #oja posude ističe #oju novo!ormirani pupova.i na5in potre$e $oje em)aziji $onsaija.Kako ne mo7emo primijeniti $oj listova i de$la na svo drve.e> moramo na.. Kao na primjerima ispodC Slika iznad prikazuje kako svijetla #oja posude i nježni zeleni tepi ma ovine daje kompliment i kontrast svjetlo o#ojenim% isprepletenim granama ove šumice #ukvi.. 6 . 4li s druge strane.

i sli5ne metode koje s opisane prethodnom poglavlj popraviti lo. Kako $i iz ovakvog materijala izv kli naj$olje> mjetnik je odl 5io kompozicij nijeti velik dram prikaz j . o$lik de$la i neke grane s preravne. mo7ete katkad @a ovom primjer ispod. Testo nismo mog .. izgled smjeravaj .i snag prirode pokret sek ndarnih i tercijarnih grana. Prvi dojam kad pogledamo ovo drvo je kao da je drvo izlo7eno iznenadnim naletima $ re =radije negoC M) % koji grozan korijen1... 6 . Pogre!ni smjer Koriste.nosti da se premoste ti pro$lemi odre9enim mjetni5kim zahvatima.inskog korijena> lo. /re!ke Prikrivanje mana 4koro da nema drveta za $onsai koje je $ez mane ili nepo7eljnih karakteristika./onsai Toda01. &ledano cijelosti zna5ajno je manjen sla$ izgled.i pa7nj gledatelja na ne.nosti popraviti odre9ene mane te nam ostaj kao trn ok ina5e lijepog $onsaija.primjećujete na slici iznad kako se tamno zelena posuda protivi željenoj estetici% stvara prejak kontrast i kompozicija izgleda neprirodno i premuški. 6pak> postoje mog .to dr go. :. $rijest ima sla$ str kt r povr. -otogra!ije ustupio časopis .

De#lo drveta 2ispod3 se sla#o stanjuje prema vr u. 6 . (vdje umjetnik aranžira grane tako da em!aziju vodi podalje od izgleda de#la 2stanjenje de#la prema vr u3 ističući ljepotu grana i lišća.Kineski #rijest autora. /oja ma ovine je komplementarna #oji lišća i stvara vizualnu vezu% pomažući na taj način da gledatelj gotovo ignorira de#lo.

kompozicij i kako ti elementi mog pomo. -otogra!ija Kurta 7agela. U sljede.i.em poglavlj .emo razmotriti neke elemente koji mog nar .Smreka. $e'utim% #onsai umjetnik je uzgojio drvo stvarajući sliku svijetle kore nasuprot crveni #o#ičasti plodova% te se na taj način jedva primijeti !orma drveta. -otogra!ije ustupio časopis .iti va./onsai Toda01. /ožikovina 2lijevo3 prilično je lijep #onsai% ali ne z#og !orme de#la. De#lo je prilično o#ično% čak ne atraktivno. 6 .

era> margarina> mlijeka> jaja i vanilije.> sve mora djelovati ka konzistentnosti por ke.: i kom nikacija propada.to govori omjer visineJ. @ajva7nije je da nijedna oso$ina ne smije $iti protiv slike koj 7elite prikazati ili por ke koj 7elite izre.em $onsai djel > koliko ne zmete prednost razli5itog na5ina kom nikacije> konzistentnost por ke i kom nikacija s gledateljem propada.ije !este li primijetili kako lako do9e do primanja ili slanja krive in)ormacije p tem eJmaila% 2o se gotovo stalno doga9a.aj multidimenzionalni kon. Kada stojimo licem lice izgovorena por ka je kao pola por ke koj do$ijete eJmailom.e0t umjetničke komunika. ..i =želite li staviti ocat umjesto vanilije u vaš kolač?: 2o ne zna5i da dizajn mora $iti jednodimenzionalan ili monoton. Kada kom niciramo licem lice govorimo . Lko izgnorirate odre9ene elemente kom nikacije> izg $ite sposo$nost povezivanja s gledateljem.e.. Kompozicija sastavljena od de$la> grana> iz$ojaka> korijenja> pos de i postolja je isto .i korak sve staviti koherentn kompozicij .ije se zove integritet dizajna' 6ntegritet dizajna je ostvaren kada svi elementi kompozicije va. @apetost je va7na dizajn > no sve k pna por ka mora $iti konzistentna.e razina> a ne samo na jednoj.. -om0ozi.ija drveta Lko znate koje )orme grana i de$la prenose odre9eno zna5enje =poglavlje 1. @a primjer> za vrijeme i po zavr.to govori linija de$la% .e C • • .to mislimo klj 5 j .i i govor tijela> )acijaln ekspresij > ton i $oj glasa> te pomno $iramo rije5i..to napi.ali. @etko ne.to i recept za kola5 sastavljen od $ra. Kada pok . +snove svih odst panja 2jedino odstupanja s do#rim razlogom3 5ine re)erence. 2o je zato .irine% 6 . 4toga ako maknemo razli5ite na5ine kom nikacije> eliminiramo odre9ene osjete =vid> zv k . Umjetni5ka kom nikacija je mnogo nijansi sli5na ver$alnoj kom nikaciji licem lice.eg $onsai djela vode ka konzistentnosti por ke.etk se zapitajte slijede..to se lj dska kom nikacija odvija na vi.ta na va.e drvo> onda je slijede.na> .ate izraziti smisao va.?ntegritet dizajna Ras0ad komunika.:> koja je vrsta pogodna za koji o$lik i znate prikazati odre9eni tjecaj stani. @ajlak. 2a vrsta kom nikacije je vrlo kompleksna i delikatna operacija.e drvo ima konzistentn por k je da si postavljate pitanja za svaki element pose$no.i na5in da otkrijete da li va. Lko ste to sve do$ro kom$inirali> mo7e $iti k snoO *a7no je imati na m svaki dio drveta> svaki element dizajna..e do$roj namjeri i $ezazleno> a primatelj eJmaila stekne dojam da se a tor por ke lj ti ili .

to govori dekoracija zemlje =mahovina:% 4vi odgovori na ova pitanja tre$ali $i kazati na konzistencij .to pokret grana govori% .to govori o$lik no7ica pos de% .ina zemlje% .to govori povr..a% .to govori o$lik grana% .to str kt ra vrha govori% .to govori cjelok pna konzistentnost kore% .to govori $oja kore% .to govori pokret de$la% .ete $ar znati smjeriti va. Bje. Lko neznate . Lko $ilo koji odgovor nije s kladan 7eljenom cilj > tada nastaje s ko$ i manj je se integritet dizajna.iti povr.to govori k t izrastanja de$la iz pos de% .to govori distri$ cija li.enje ovog pro$lema .to govori razvijenost grana% .ao na taj koncert je z$ njen i tra7i novac nazadO Lko primijetite da ne znate odgovor ni na jedno pitanje> to kaz je na pro$lem s kojim se tre$a poza$aviti. re5eno:.to govori koli5ina li.a% .to govori prazan prostor =nepostojanje: na drvet % .ina s pstrata i pos da% • • • • • • • .to govori vidljiva str kt ra korijena =ne$ari:% .• • • • • • • • • • • • • • • • • • • .to govori koji element> kako onda mo7ete spjeti% @adam se da s vam ovi va7ni prikazi jezika mjetnosti postali jasniji.to je ve.i dio orkestra svira melankoli5n i osje.to govori o$lik li.a% .to govori k t grana% .inskog korijenja% .to govori pozicija de$la pos di% . tr d.to govori d $ina pos de% . Lko primjetite da ne znate odgovor na neka pitanja> to pokazuje da počinjete slagati kockice vašeg dizajna.to govori o$lik pos de% .to govori o$lik povr.to govori veli5ina pos de% .ajn tem dok tr $e i trom$oni sviraj m . U ovom primjer ve.. @a primjer> ako orkestar sastavljen od $asa> violina> 5ela> )agota i )ranc skog roga svira M-eelings1> a tr $e i trom$oni sviraj tem iz M Star 8ars1% rez ltat . +naj koji je do.to op.to govori tekst ra kore% .k > agresivn tem . 2o ne zna5i da svi odgovori tre$aj $iti isti> nego $i morali $iti s kladni jedan dr gome i konzistentni s cjelok pnim ciljem..enito govori vrsta drveta% itdD <odajte ovome por k koj 7eli priop.e $iti smanjeni integritet cijele kompozicije =kao .e mo7da zahtijevati neko vrijeme> ali . 6 .to govori $oja pos de% .to stanjivanje grana govori% .

Kako ovo poglavlje nije o$ hvatilo sve> potra7ite sli5ne tekstove koji se odnose na mjetnost.to pojedini speci)i5ni izgled zna5i> a odnosi se na linij > o$lik> $oj i tekst r potra7ite poglavlj 1.njenja.niji. 2o nam govori da grane tre$aj mo7da jedan d 7i period pa7ljivog stFlingaPtreninga kako $i prenijele konzistentn por k starosti> snage> m .*odi5 za odre9ivanje .e i va.inskog korijena> ali grana d ga5kih> tankih i valovitih o$lika zavoja s li.i element> grane> govore ne.kosti i strogosti.i .njenja koji se odnose na $ilo koj vrst mjetnosti pomo. <r gi na5in otkrivanja pro$lema konzistencije je odgovaranje na pitanja iz prethodne liste =iznad:. Primjenom kriti5nog i $eskompromisnog pogleda na kompozicij mo7emo o5iti kon)likte $onsai dizajna. Problemi konzisten.na i sla$a kom nikacija.ije Kada $onsai p stimo da se razvija $ez na.to potp no s protno od ostatka drveta i nema logi5nog o$ja.to smisleniji i spje. Primjeri i o$ja.em $onsai dizajn da $ de . ekonzistentnost starosti i snage: Lko pogledamo ovaj japanski crni $or primijetit . Lko odgovori na pitanja nis kompati$ilni s 7eljenim ciljem dolazi do s ko$a i smanjenja integriteta dizajna =5itajC narušavanje komunikacije u umjetnosti:. Deblo govori: snaga% muškost% starost% strogo Površinsko korjenje govori: snaga% starost% muškost Grane govore: !inoća% ženstvenost% nezrelost% mir *idite li kon)likt% Prva dva elementa s konzistentna svojoj por ci..em koncetriranim na vrhovima grana> tako da imamo pro$lem =slika ispod:.emo de$lo k tnog smjera> zna5ajnog stanjenja prema vrh > isp cale stare kore i sna7ne str kt re povr. 8 . @o> tre.e intervencije ili mjetnik kreira nemaran integritet> nastaje kon)likt $onsai dizajn > a rez ltat je siroma.

8 . U tom sl 5aj imamo nekozinstentnost por ke. Korijenje govori: direktan pokret% sla#o% kržljavo Deblo govori: linija de#la je prepravilni zavoja% ženstvenost Grane govore: snaga% muškost% sta#ilno% strogo U ovom sl 5aj korijen i de$lo s konzistentni svojoj por ci> dok grane prikaz j svoje stanje i pokret.ekozinstentnost stani!ta Lko pogledamo ovaj $onsai javor primijetit .emo da glavnom ima razvijen str kt r korijena s jedne strane> gracilno> tanko izvijeno de$lo iz kojeg izrastaj ravne horizontalne grane koje zadr7avaj svoj pravilnost. Bavna )orma grana je kon)likt s ostatkom drveta> te iz$ac je iz ravnote7e cijel kompozicij .

+vi jednostavni primjeri poma7 prikazati neke pro$leme $onsai dizajn na koje tre$a o$ratiti pozornost. 4taro drve. @a taj na5in poma7e spjeh i vjerljivosti samog dizajna.nj .nje je trok tasta i ozna5ava mlado drvo. ?nogi elementi prikaz j velik starost> ali vrh drveta prikaz je mlado drvo. Pos da je tamna i k tna> drvo ima sna7no de$lo koje se stanj je prema vrh .e starosti. Lli str kt ra vrha kro. 8 . 2rok tasta kro. Posuda govori: snaga% muškost% strogost Deblo govori: perspektiva iz#liza% snaga% muškost Vrh krošnje govori: mlado drvo% četinjača +vdje je prikazana nekonzistentnost prikaz postoje.e> naro5ito staro listopadno drve. Konzistencija poma7e snazi prikaza> te pridonosi te7ini por ke.nja drveta je kon)likt sa ostatkom kompozicije.ija stvarne starosti: U ovom primjer =iznad: dizajn poljskog $rijesta prikaz je drvo iz perspektive iz$liza.ekonzisten. &rane s poprili5no g ste i d ljina im opada prema vrh .e ima zao$ljen kro.

-om0ozi.ke kompozicije koje tre$a iz$jegavati.ta dodir j > to stvara distrakti$iln oso$in .ke mjetni5kom prist p koje s > ili mjetne ili neprimjerene> ili odvla5e pozornost s mjetni5kog prikaza $onsia.aka i mana opisanih ovoj knjizi postoje pogre. Doti. 2a vrsta pogre.ijske 0ogre!ke Pokraj o$i5ajenih $onsai pogre.ke odvla5i pogled daleko od prirodnog tijeka kompozicije> kao na slikama dolje C 8 . 2o s pogre.anje tangenti Kada se dvije linije ili o$risi razli5itih ishodi.

e0ravilan kut =osim ako nije 8okusna točka> i glavna linija debla Kad je glavna linija de$la nekonzistentno o$likovana ili nekonzistentna pokret > stvara se ne godna napetost kompoziciji. 2akva vrsta odst panja se mo7e iskoristiti kao )ok sna to5ka dizajna. 8 ./onsai Toda01. U tom sl 5aj ona mora nadja5ati ostale elemente i mora imati logi5an slijed.-otogra!ije ustupio časopis . 2ako9er> kada jedna linija odst pa od tijeka kompozicije stvara se distrakcija.

Finija de#la započinje ravno do pola sta#la a zatim iznad krivuda. -otogra!ija GoKarda Smit a. -otogra!iju ustupio časopis . 8 . Konzistentni kut grana na ovoj #orovici kvari jedna grana koja strši na vr u./onsai Toda01.+vdje s neki primjeri C (vaj #or ima značajn pro#lem konzistencije linije de#la 2izme'u ostali pro#lema na drvetu3.

rimjećujete nekonzistentan kut grana na ovom drvetu 2iznad3.. 8 . 6ako ostatak kompozicije mo7e $iti prili5no lijep> ti elementi mog nadja5ati e)ekat cijele kompozicije. prvi dojam.ija sadnje Pozicija drveta pos di> izrastanje sta$la iz zemlje> te nagn tost i nivo sadnje pos di s prvi elementi koje vidimo na $onsaij . 7rane su van cjelokupne kompozicije i narušavaju inače do#ar #onsai. Pogre!na 0ozi. 2i elementi zato moraj $iti propisno izvedeni kako $i se sprije5io lo.

(vaj japanski #ijeli #or ima sla# kut de#la u posudi.i centar s o$zirom da je drvo 5esto posa9eno pravok tn ili ovaln pos d malo na jedn stran . Pozicija pos de na stalk je tako9er va7na> tre$a je postaviti centar> lijevo ili desno od centra> naprijed ili nazad> ako prekriva intarzij prednje strane izlaga5kog stalka. (stali dio de#la je dinamičan ali incijalni uspon od zemlje je loš. Kako de#lo prilično neznatno izgleda% kut de#la u posudi #i tr#ao #iti mnogo jači i značajniji 2raspored lisne mase #i tre#alo kvalitetnije o#raditi3. De#lo tre#a pomaknuti više prema desno.(vaj japanski crni #or je postavljen na krivu poziciju u posudi. Lko z$og toga postavljate pos d van centra stalka pojavit 8 . ?e9 tim> te odrednice koje se odnose na drvo i pos d ne odnose se na pos d i stalak./onsai Toda0M. 1alans izme9 dinami5nog tijeka de$la i pos de odre9 je pozicij sadnje $onsaija pos d . -otogra!ije ustupio časopis . -orma drveta je van centra.ko prona. De#lo ove #orovice ima sla# kut u posudi 2ravno gore3. Ponekad je te.

Pro0or.e vijek izgledati mjetno.. @eke stvari izgledaj neprirodne z$og takvog razmaka. (imetrija 4imetrija se rijetko nalazi centar stvara distraktn prirodi. 9sta sta#la 2iznad3 izgledaju puno prirodnije. 8 . 9ako su ova sta#la 2iznad3 smještena različito naprijed i nazad% nji ov razmak od lijevo prema desno je ružan i umjetan.ije stu0ova za ogradu <ojam koji prenosi redan razmak je umjetno i dosadno.e se dis$alans. 4imetrija . Postavljanje pos de $ilo gdje dr gdje nego neravnote7 .

/onsai Toda01.iti kom nikacij i samoizra7aj> slijede. 1ez osnova i $ez odre9enih osnovnih re)erenci kom nikacija je neizvediva> $ilo ver$alna> pisana> tjelesna> zv kovna ili gra)i5ka.iti osnove kom nikacije i spje. 4poso$niji pojedinci z kreativnost mog l kavo kr. 8 . *aključak -omunika.ija i samoizra)aj @i jedan jezik ne mo7e spjeti $ez str kt re. -otogra!ije iznad ustupio časopis . +snove kom nikacije s vijek relevantne i vijek neophodne.no kom nicirati> ali s rizikom i pomo.ke mog nar . konteksta prenositi zna5enje.em poglavlj . <ok gore opisane mane i pogre.(vaj japanski #ijeli #or 2gore3 izgleda umjetno z#og vodoravnog razmaka grana.emo vidjeti kako mo7emo pasti zamk samoizra7aja.

e $iti skra. Lko zanemarite mjetni5ki izraz> va.eno sposo$nosti kom nikacije s gledateljem.e voditi stiliziranje i odre9eni vlastiti izra7aj koji . !edna pop larna i djelotvorna de)inicija $onsaija je kako je $onsai na5in samoizra7avanja. 4amoizra7aj je sastavni dio mjetnosti i kom nikacije. Kako $i samoizra7avanje $ilo spje. Uo$i5ajeno izra7avane sre. ?e9 tim> vjerojatno logi5an kontekst . +va knjiga nastoji sagledati va7ne osnovne komponente mjetni5ke kom nikacije.no kom nikaciji> ono mora sadr7avati neke temeljne i jasne kontekst alne re)erence.e djelo . 4amoizra7avanje je zanemarivo i impotentno $ez o$i5ajenih re)erenci za koncept alizacij va. U tom sl 5aj se lj dno ispri5ate i idete potra7iti dr gog s govornika. *a. #okirani ga pitate jeli sve red s njim.i ostavili kolače na Balkandskim ot. MPEEV+IN je njegov odgovor.Kontekst je vi. . +n> me9 tim> nema o$i5ajen re)erenc i ne. individ alni koncept $onsaija .e p ta najva7niji element nasloveC • • • kom nikaciji.tavo odgovori MPEEV+IN. (amoizra)avanje 1onsai se de)inira na razne na5ine kod razli5itih lj di.ima U4teven Pinker> /00/ =iz novina GT e /lank SlateI: U doslovnom smisl gore navedeni novinski naslovi mog $iti komi5ni ili pogrdni. (mije!an 0rimjer Zamislite sastanak sa gospodinom na jednoj ve5eriC *i ka7ete M1okN> a on vama kre. UpsO Becimo sada> da je ta oso$a sretna i koristi izraz MPEEV+ION kako $i izrazio sre.a rade +ranjive zalogajčiće A0el 0rostitutki Pa0i :ritan.e klj 5iti mjetni5ko nastojanje. Povrh toga> zvik sre.e ga svatko raz mjeti pa je njegov na5in izra7avanja sre. Titajmo dolje navedene novinske Dje.e nekoristan za sastanak.e povez je se sa " .e kom nikacije.emo zaklj 5iti pro5itamo li to5an smisao svakom sl 5aj . Tak i s ovim smjernicama moramo ostaviti mjesta za samoizra7avanje.e mo7e $iti zvik> ali zvik mo7e $iti )ormiran sklop o$i5no shvatljivog izraza> kao i voka$ lara relevantnog jezika =ili kontekst alnog raz mijevanja da gospodin ne govori hrvatski:.

<r gim rije5ima> kom nikacija je glavnom vezana osnovama izra7avanja ..ete smatrati krajem disk sije $ez o$zira na sve navedeno ovoj knjizi.e elemente i elmente )ormalnosti kada prikaz jete $onsai. 1onsai pjeh ili ne spjeh temelji se na mjetnosti. @aj$olji interes takvog nastojanja je oso$nosti.i prijatelji ka7 C M(vako ne #i tre#ao izgledati #onsai. Ponosite se razgranatim granama na va.e na.kontekstom dr . Pro 5avajte sve vrste mjetnosti. @aj$olje savjete koje vam mog dati s C • • @a 5ite jezik mjetnosti Q izraz> gramatik > sintaks .i $onsaiji.i.an preno.to nama.e mjetni5ki va. " .e djelo. +vaj nedostatak integriteta dizajna zrok je da va.Umjetni5ki se mo7e dosta raditi na )ormiranj )inih iz$ojaka> ali grane i de$lo se ne mog o$likovati. U5ite $iti vi. rad propadne.iroko priznatih normi koje s odmah raz mljive svima.em rad s $onsaijem i na 5it . @itko ne.em drve. i vjereni ste da je va. 4vi9a vam se na5in na koji s )ormirani =sil eta lijepo o$likovanih iz$ojaka:> ali ne raz mijete za.i ljepot i zanimljivost propaloj kom nikaciji. <a> rami)ikacija je do$ra i lijepo izgleda> ali str kt ra glavnih grana je katastro)alna =kao na slici desno:.to to nitko ne vidi% *ama se svi9aj ali nikom dr gom se ne svi9aj .N% ali vi ste vidjeli naj$olje japanske $onsaije s krasnim st pnjem rami)ikacijeO Za.m prijateljima i 5lanovima kl $a ne svi9a va.to ste iz konteksta izostavili ljepot karakteristi5nog o$lika drveta. 2ra7ite primjere do$rog mjetni5kog rada i one koji s lo.ete radit $olje $onsaije $ez sl 5aja MPEEV+IN.enj mjetnikove por ke i onaj koji spje.tvenih normi. ?majte jo! malo str0ljenjaC 4ad primijenite samoizra7avanje na $onsai. @adalje> ne koristite prate. Kao prethodni primjer> sl 5aj gospodina MPEEV+IN> i svaki dr gi sl 5aj $ez osnovnih izraza konteksta rez ltirat . *a. Bazlog tom je . <o$ar $onsai je onaj koji govori za nas> koji je spje. Becimo da svi va. Tini vam se kako ne raz mij kako 7elite da izgledaj va.to se va.no doti5e ne. +vo nije kraj Zapravo .ajem kom nikacije. ovo je kraj ove knjige> nadam da ovo ne. @iste se sl 7ili mjetni5kim manirima Q kom nikacijskim manirima.i $onsaiji imaj razgranate grane =rami)icirane:..e neraz mljivim i nezanimljivim pok . posao de)iniran.

Prestanite misliti na $onsai dizajn kao na osnovna pravila i osnovn kom nikacij =konvencija mjetnosti s re)erence kako kom nicirati> a ne .ta prije nego reJkreirate. @e 7rtv jte e)ektn kom nikacij odnos na samoizra7aj. Prist pite svakom dizajn projekt s odre9enim ciljem.e raz mijevanja. dok zadr7avaj kom nikativn vrijednost. @a kraj se nadam da imate daleko vi. " . 6skreno se nadam da .to na 5ili i da sam dao neke odgovore na va.to ste pro5itali moj mal knjig .ete .e od samog jednostavnog odgovora. @a 5ite misliti terminima dizajn integriteta radije nego konvencijama dizajna. .. +pis jte i t ma5ite> a ne kopirajte. @adam se da ste ne. i smjelo. +va knjiga je mali vod ideje> konvencije i koncept.to kom nicirati:.i d $lje tematik namjeri da do$ijete vi..e pitanja jer vam ona poti5 vlastito istra7ivanje i daj daleko vi.a pitanja.• • • • • • • • Pro 5ite i zapazite kako razli5iti mjetnici pro7imaj svoj rad orginalno.vala vam . @avedite speci)i5n to5k gledi. @e mijenjajte prirodno za lijepo i evokativno.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful