You are on page 1of 21

IZMJENJIVAČI TOPLINE Izmjenjivači topline su toplinski aparati, građeni sa svrhom izmjene topline između dvije struje tekućina (fluida

). Postoje dvije osnovne grupe izmjenjivača: Rekuperatori: izmjena topline između dva fluida vr!i se kroz stijenku koja ih razdvaja. Regeneratori: koriste se za plinovite fluide, a toplina se izmjenjuje posredstvom porozne akumula"ijske mase koja se naizmjenično grije i hladi.

Ponekad se izmjena topline vr!i i neposrednim miješanjem fluida, ali se takvi slučajevi rje!avaju na sasvim drugačijoj osnovi od prethodnih. # nastavku će se razmatrati samo prin"ip proračuna rekuperatora.

REKUPERATORI Proračun rekuperatora počiva na uva$avanju činjeni"e da se temperature struja fluida %itno mijenjaju uzduh izmjenjivačke površine, Ao. Pretpostavlja se, da u izmjeni topline sudjeluju samo promatrane struje fluida, tj. da nema gu%itaka topline. #o%ičajeno je da se struje označavaju s indeksima & i '. #lazna stanja označavaju se kao &( i '(, a izlazna stanja kao &″ i '″.

s la b ija s tr u ja u la z & ′ s tije n k a (λs) iz la z ' ″

 C & & '
ja ča s tr u ja

 Q

& ″ iz la z p o v r š in a iz m je n jiv a ča (A o ) ' ′ u la z

 C '

)lika &. Prin"ip označavanja veličina du$ povr!ine izmjenjivača topline

*snovni pojmovi i njhov način označavanja prikazani su na sli"i &. %ez naznake  , nije rasporeda temperatura du$ povr!ine izmjenjivača, pa smjer toplinskog toka, Q jednoznačno definiran. #lazne temperature, ϑ&+ i ϑ'+, kao i izlazne temperature, ϑ&++ i ϑ'++ , zami!ljene su kao prosječne temperature u presjeku strujanja. # istom smislu, koefi"ijenti prijelaza topline, ,& i ,' , uzimaju se kao prosječne vrijednosti du$ povr!ine izmjenjivača, a ne kao lokalne vrijednosti - kako %i to, strogo uzev!i, tre%alo.
& i m  ' u kg.s, povezane su s prosječnom %rzinom protje"anja, w& Protočne mase fliuda, m  & = ρ& w& A& , odnosno, i w', kroz povr!ine presjeka, A&, odnosno A', s rela"ijama: m  ' = ρ ' w' A' . m
 , i spe"ifičnog Toplinski kapaciteti fluida definirani su kao produkt protočne mase, m    &c p& i C ' = m  &c p ' , s dimenzijom /.0. toplinskog kapa"iteta, cp, odnosno : C& = m  ≠C  . *pćenito je C
& '

Po dogovoru se struja fluida s i!de#so '(

a!ji

to"li!s#o

#a"a$iteto

o%!a&ava s

 ≤C  , a vrijednost omjera kreće se u rasponu: 1o znači da je po dogovoru: C & '   2 ≤ C& / C ' ≤ & .

To"li!s#i to#
 (/), mo$e se izraziti s tri rela"ije. 3vije se temelje na Izmjenjeni toplinski tok, Q promjeni temperatura struje &, odnosno struje ', od ulaza do izlaza iz izmjenjivača:

za struju ': za struju ):

 =m  ∆ϑ , ′′ − ϑ& ′) = C  &c p& ( ϑ& Q & & &  =m  ′ ′  ' c p ' ( ϑ′ Q ' ' − ϑ ' ) = C ' ∆ϑ ' .

(&) (')

4anemarujući gu%itke topline na druge sudionike (stijenka, okolina) vrijedi da je:

slabije struje C &  . da najmanja razlika temperatura između dvije struje fluida. odnosno druge. Q & ' (5) 6a osnovi toga slijedi da je  ∆ϑ = C  ∆ϑ . ∆ϑ min . to proizlazi da je ∆ϑ& ≥ ∆ϑ' 8 0ako je usvojena pretpostavka da je C (7)  od ulaza do izlaza iz 9psolutna promjena temperature. da se na temelju uspored%i apsolutni! velićina promjena temperatura fluida mo$e zaključiti koja je jača. = −Q  . ) druge strane. !to dijagrami za  ≤C  . razlika temperatura je određena s ulaznim temperaturama struja: ∆ϑ ma# = ϑ& Prethodne jednad$%e (&) i (') izra$avaju toplinski tok pomoću temperaturne razlike jedne. C & & ' ' &≤ C  ' . međutim. . ili slabija" struja8 1o je %itno stoga. jače struje C ' 1o znači. 0od istosmjernog izmjenjivača fluida %it ′′ − ϑ′' ′ ∆ϑ min = ϑ& ′′ ′ će . uslijed razlike lokalni! temperatura ϑ& i ϑ' dviju struja. a kod protusmjernog ∆ϑ min = ϑ& − ϑ ' . nastupiti na izlazu slabije struje. : ∆ϑ& :. izmjenjivača je ve a od apsolutne promjene temperature. Ao8 Ipak. takvim o%likom jednad$%e mo$emo izraziti lokalni toplinski tok kroz proizvoljno malu povr!inu izmjenjivača. najveća ′ − ϑ′' . (ne vrijedi za ukupnu površinu Ao izmjenjivača8) Q & ' (. : ∆ϑ' :. 6jega. )la%iju struju moramo proračun izmjenjivača počivaju na dogovoru da je C & ' označiti s indeksom &8 Iz prethodnog se mo$e zaključiti. ne mo$emo izračunati iz jednad$%e:  = k ( ϑ − ϑ ) A . struje od ulaza do izlaza iz izmjenjivača.) jer rezlika temperatura (ϑ& ϑ') tih struja nije konstantna du$ povr!ine izmjenjivača. 1aj isti toplinski tok izmjenjuje se između tih struja (zanemarujući gu%itke). dA.

praćen je diferen"ijalnim promjenama temperatura o%ih 3iferen"ijalni toplinski tok. a određuje se na uo%ičajen način s vrijednostima srednji! koefi"ijenata prijelaza topline.(m' 0).& i . k. Ao.  . duñ povr!ine dA. dQ struja.'. (<) Pri proračunu izmjenjivača.4a diferen"ijalni (lokalni) toplinski tok izme%u dvije struje vrijedi:  = k ( ϑ − ϑ ) dA = dQ  = dQ  . konstantan po "ijeloj povr!ini (du$ini) izmjenjivača. /. ϑ ′ ϑ& ϑ& ( A)  C &  dQ dϑ& ′′ ϑ& ∆ϑma# λs dϑ' ϑ′' α& α'  C ' dA ∆ϑmin ϑ' ( A) ′ ϑ′' A = A2 A=2  )lika '. . odnosno dϑ'. 3iferen"ijalni toplinski tok dQ A . dQ & ' & ' (lokalni toplinski tok). dϑ&. pretpostavljamo da je koefi"ijent prolaza topline.

*%ično se uzima da  =m  cpϑ . ?.0. i p' A konst. kemijske reak"ije) ne ćemo uzimati u o%zir. pa je entalpija funk"ija samo temperature: ( A ((ϑ) A mcp(ϑ ϑo) B (o . i (@) # toplinskom proračunu izmjenjivača ne uzima se u o%zir promjena tlaka fluida od ulaza do izlaza. je za ϑo A 2 oC.(kg 0). z%og pretpostavke o nestlačivosti. d( 6adalje.. (o A 2.)toga za svaku struju vrijedi:  =m  dϑ . odnosno. pa je ∑ d&i = 2 . zakon termodinamike) za otvorene sustave:  − d) = d(  ' d&  + d&  ' ∑ d&  dQ k p i .  ' c p ' dϑ ' = C dQ ' ' ' (=) (>) ?ednad$%e (=) i (>). u %ilan"nom prostoru nema pose%nog tehničkog uređaja koji %i unosio ili "rpio energiju od fluida. koja nastupa z%og trenja.  = d(  dϑ . javlja samo jedan pojam spe"ifičnog toplinskog kapa"iteta. . 4a struje fluida vrijedi: p& A konst. 3ruge  = 2 i d& značajne u energijskom smislu. razlike %rzina i geodetskih visina od ulaza do izlaza iz izmjenjivača (ako postoje) nisu  = 2 . kao i pripadne integralne forme (&) i ('). pa je i d) A 2. pa umjesto cp tre%a staviti c. nastaju iz općeg o%lika jednad$%e odr$anja energije (I. te!nički rad (snaga) jednaka nuli.  =m  c p dϑ = C dQ (&2) a u integralnom o%liku. ?. 1akođer.  = ∆(  ∆ϑ . i *ilanca energije za promatranu struju fluida svodi se na jednostavni o%lik koji povezuje toplinski tok s promjenom entalpije fluida. )toga za sustav s protokom mase mo$emo pisati: (  =m  c p dϑ .  &c p& dϑ& = C dQ & & &  =m  dϑ . tako da se uzima da je d& p k  energijske efekte (npr. pa je tzv.  =m  c p ∆ϑ = C Q (&&) 0od kapljeviti! fluida.

k i Ao. kao uzrok toplinskog toka. Prema & '  i k konstantni na cijeloj površini izmjenjivača. *%lik rje!enje ovisi o ru%nim uvjetima. *vaj sustav tre%a rije!iti (integrirati) za ukupnu povr!inu izmjenjivača. a za struju ' jednadñ%e (<) i (>). #z defini"iju koefi"ijenta prolaza topline "ijevne stijenke ' & r & ' & ln r ' ' r& α& λ c r& r ' α' . mora se krenuti od matematičkog o%lika toplinskog toka koji vrijedi lokalno. 4a svaku struju fluida vrijede po dvije jednad$%e toplinskog toka: za struju & su to jednad$%e (<) i (=). na diferen"ijalnoj povr!ini dA. /. vr!i se djelomi"e računski. mijenjaju du$ povr!ine izmjenjivača. *vdje ćemo se ograničiti samo na izved%e izmjenjivača u o%liku snopa "ijevi u pla!tu (tzv.0ako se temperature fluida.  . Ao. ϑ&  . tj. " r' r& & . tj.& E " r& .' . /. s!ell+tube).C usvojenoj pretpostav"i su C & ' Drijednosti prosječnog koefi"ijenta prolaza topline.(m' 0). 6jihovim izjednačavanjem do%iva se sustav od dvije o%ične diferen"ijalne jednad$%e. o rasporedu smjera strujanja fluida . koji predstavljaju grafičko rje!enje prethodno opisanog sustava diferen"ijalnih jednadñ%i za odgovarajući tip izved%e izmjenjivača. (&'a) na radiusu r': kr ' A (&'%) & r ' B r ' ln r ' B & r& . )lika 5. a djelomi"e pomoću dijagrama.ukratko. a druga u prostoru između "ijevi i "ilindričnog pla!ta oko njih. u kojem jedna struja fluida protjeće kroz "ijevi. o izved%i izmjenjivača. Ao.(m' 0). Ao. Proračun izmjenjivača topline Proračun izmjenjivača topline sa svrhom odrepivanja potre%ne povr!ine izmjenjivača. k" za "ijevnu stijenku izračunavaju se iz jedne od ovih dvaju rela"ija: na radiusu r&: kr & .  .C ′ " ϑ& ′′ " ϑ′ ′′ 0arakterističe veličine u opisu izmjenjivača su: C ' " ϑ ' .

2 ≤ π5 ≤ & (&7) *dnosi između ovih značajki ovise o vrsti izmjenjivača topline i prikazuju se grafički.. ovisan o tipu izmjenjivača. 6a sli"i 7. & kA2 C . 6ajni$e le$e krivulje π5 kod istosmjernog izmjenjivača topline.Produkt kAo . ′′ − ϑ& ′ i )toga se umjesto četiri temperature uvode dvije razlike tamperatura: ∆ϑ& = ϑ& ′ ′ ∆ϑ' = ϑ′ ' − ϑ' . a du$ina izmjenjivača je u o%a slučaja ista: (Ao)r& A 'r&F. Povr!ina izmjenjivača. pa je du$ina tog snopa -" A -.značajki. a %lisko ispod njih kri$nog izmjenjivača. Groj utje"ajnih. π'). odnosno: ( k Ao )r& A (k Ao )r ' . 4a druge vrijednosti je polo$aj krivulja π5 A konst.. ili π5 A π5(π&. 6a sli"i 7. veličina mo$e se smanjiti njihovim grupiranjem u %ezdimenzijske značajke. (Ao)r' A 'r'F-8 Povr!ina promatranog tipa izmjenjivača ostvaruje se u o%liku snopa sastavljenog od n" "ijevi. π5). 0rivulja π5 A 2 nalazi se na istom mjestu u odnosu na osi π& i π'. ' & C C (&5) Područje vrijednosti ovih značajki je: 2 ≤ π& ≤ & . u o%liku dijagrama. 6a osnovi teorema sličnosti do%ivaju se slijedeće značajke: π& . ili π' A π'(π&. tj.n" . π5 . naznačen je primjer samo za krivulju π5 A &. ′ − ϑ& ′′ ϑ& ′ ϑ′' − ϑ′' . je odrepena radiusom na koji je izračunat k. . 6ajvi!e le$e krivulje π5 kod protusmjernog. π' . karakterističnih. π5). konst. Ao.) koje je jednoznačno određeno s %ilo kojim parom π. . već su to temperaturne razlike. 2 ≤ π' ≤ H . )ame temperature nisu %itne za pro"es izmjene topline. %ez o%zira na tip izmjenjivača topline. 4nači da rje!enje ima o%lik: π& A π&(π'. prikazan je primjer pogonskog stanja (točka ).

Prolaskom kroz izmjenjivač slabija struja se hladi. p r o t u s m je r n i k ri$n i i s t o s m je r n i π5 =  C & =&  C ' 2 2 2 ..2 5 .2 ′′ ϑ′ − ϑ& π& = & ′ − ϑ′' ϑ& (π& = 2"<) 2 .2 ' . pa je  . pa je  . prema kraju izmjenjivača. (=) i (>). 0arakteristični dijagram izmenjivača topline I*TO*MJERNI IZMJENJIVAČI TOPLINE # istosmjernom izmjenjivaču struje fluida ulaze na istom kraju izmjenjivača i teku u istom smjeru..& .−C  & d ϑ& = k (ϑ& − ϑ ' ) . 4a izmjenjeni diferen"ijalni toplinski tok vrijede prethodne jednad$%e (<). & .2 π' = (π' = &"=5) kA2  C & )lika 7. dQ ' & (&<) 6a osnovi toga slijedi sustav jednad$%i za istosmjerni izmjenjivač: . π5 =  C & =2  C ' π5 = (π5 = 2"7)  C & = 2". 0arakterističan sustav jednad$%i za ovaj tip izmjenjivača ne ovisi o pretpostav"i da je sla%ija struja toplija.  C ' ).C  d ϑ' . k (ϑ − ϑ') . dQ (&.) Istovremeno se jača struja grije.

(ulaz u izmjenjivač).  dA C ' (&=) (&>) 1emperature ϑ& i ϑ' predstavljaju lokalne vrijednosti temperatura sla%ije i jače struje na %ilo kojem presjeku izmjenjivača.d ϑ& k = − (ϑ& − ϑ ' ) .  dA C & d ϑ' k = (ϑ& − ϑ ' ) . (izlaz iz izmjenjivača). 1ok temperatura ϑ&(A) i ϑ'(A) du$ "ijele povr!ine ovisi ne samo o vrsti izmjenjivača topline. ′′ " ϑ ' = ϑ′ ′ za A A Ao: ϑ& = ϑ& ' . tj. (&@a) (&@%) . polaznom sustavu jednad$%i. tzv. rubnim uvjetima: ′ " ϑ ' = ϑ′ za A A 2: ϑ& = ϑ& ' . već i o vrijednostima temperatura na ulazu i izlazu iz izmjenjivača topline.

). (istosmjerni izmjenjivač topline). sličan onom kakav je prikazan na sli"i 7. A ′ ϑ′' ′ ϑ& ′′ ϑ& ϑ′' )lika . Istosmjerni izmjenjivač topline Ije!enje se do%iva u o%liku %ezdimenzijske temperaturne značajke π&: π& = & − e − (&+ π5 ) π' = 0 (π ' "π 5 ) &+ π5 . 2 ϑ' ′ ϑ′' A 2 A. ('2) Jrafičkom interpreta"ijom ovog rje!enja do%iva se dijagram istosmjernog izmjenjivača topline. tj. Potre%no je zapaziti da se to stanje nalazi uvijek u području 2 ≤ π5 ≤ &. u području . 4a svaki konkretan slučaj postoji samo jedno rje!enje. la b ija s tr u ja C & ϑ& dA dA u v α & ∆ϑ = ϑ − ϑ & ' α' ′′ ϑ& λc ϑ′' ′ ′ ϑ′ ' − ϑ'  / a č a s tr u ja C ' A . kojem u dijagramu izmjenjivača odgovara točka pod imenom pogonsko stanje (). π' i π5 definirane su rela"ijama (&5).ϑ ′ ϑ& ′ − ϑ& ′′ ϑ& ′ − ϑ′ ϑ& ' R a z d je ln a s tije n k a  .. Gezdimenzijske značajke: π&.

la b ija s tr u ja ′ ϑ& ′ − ϑ& ′′ ϑ& ϑ& ′′ ϑ& R a z d je ln a s tije n k a dA dA v u  C & & ' ′′ − ϑ′ ϑ& ' ϑ′ ' s ∆ϑ = ϑ& − ϑ' ′ ϑ′ ' ′ ′ ϑ′ ' − ϑ' A . # slučajevima kada se ne mo$e unaprijed znati koja je struja fluida sla%ija. A A o ϑ'  / a ča s tr u ja C ' A A 2 ′ ϑ′ ' A v u ′′ ϑ& A ′ ϑ& ϑ′ ' . 9ko proračun rezultira s pogonskim stanjem izvan područja 2 ≤ π5 ≤ &. to je znak pogre!ne pretpostavke. Iačun tre%a ponoviti s ispravnom pretpostavkom. a koja jača.koje je u dijagramu izmjenjivača omeđeno s krivuljama π5 A 2 i π5 A &. PROTU*MJERNI IZMJENJIVAČ TOPLINE 0od protustrujnog izmjenjivača topline struje ulaze na različitim krajevima izmjenjivača. tada se to mora pretpostaviti. ϑ .

('&) ('') (početni presjek izmjenjivača). (za F5 A &) ('. ′ " ϑ ' = ϑ′ ′ za A A Ao: ϑ& = ϑ& ' . ('5a) ('5%) Ije!enje je π& = & − e − (&1 π5 ) π' = 0 ( π ' "π5 ) & − π5e − (&1 π5 ) π ' . rje!enje poprima jednostavniji o%lik: π& = & &+ & π' . ('7) # pose%nom slučaju. kako je to prikazano na sli"i =. # tom slučaju postoje dva smjera promjene temperatura struja. (konačni presjek izmjenjivača). . Protusmjerni izmjenjivač topline 4a protusmjerne izmjenjivače vrijedi sustav jednad$%i: d ϑ& k = (ϑ& − ϑ ' ) .)lika <.) KRI+NI IZMJENJIVAČI TOPLINE 0od ovog tipa izmjenjivača je smjer sla%ije i jače struje međuso%no okomit. Praktičan primjer je strujanje plinova popreko na snop "ijevi kroz koje struji voda.  dA C & d ϑ' k = (ϑ& − ϑ ' ) . (protusmjerni izmjenjivač topline).  dA C ' i ru%ni uvjeti: ′′ " ϑ ' = ϑ′ za A A 2: ϑ& = ϑ& ' . kada je F5 A &.

kao prosječna izlazna temperatura. s la b ija s tr u ja C & ϑ ′ ϑ& ϑ' p r o s j e č n a ϑ′ & ra zd je ln a p lo ! a ϑ& p r o s j e č n a 2 2 . kao prosječna izlazna temperatura. 2  ja č a s tr u ja C ' ϑ′ ' # . ('>a) ('>%) . ('=) uz ru%ne uvjete: ′ K i # = .K ϑ& = ϑ& ′′ . . ('<) (za struju '). 3 # )lika =. 4 2 . 1emperaturna polja kod kri$nog izmjenjivača topline 4%og toga se matematički model kri$nog izmjenjivača sastoji od par"ijalnih diferen"ijalnih jednad$%i za svaku struju. 2 ϑ′ ' # . dQ & ' * ∂#  = dQ C ' ∂ϑ' d#d2 = k (ϑ& − ϑ' ) . # = 2K ϑ& = ϑ& ′ 2 = 2K ϑ ' = ϑ′' K i 2 = * K ϑ ' = ϑ′ ' .∂2 (za struju &). 1oplinska %ilan"a na malom elementu izmjenjivačke povr!ine dA = d#d2 dovodi do jednad$%i:  = − C& ∂ϑ& d#d2 = k (ϑ − ϑ ) .

* dA # ′′ p r o s j e č n a ϑ&  C & ϑ′ ' # # ' d# # . A A o )lika @. -  C ' )lika >. π5) mogu prikazati dijagramski. ϑ ′ ϑ& ϑ  C & ′′ ϑ& ϑ& ′′ ′ ϑ′ '  C & ∆ϑ = ϑ& − ϑ' = konst. Promjene tamperatura struja %it će međuso%no jednake z%og jednakih toplinskih kapa"iteta. 3iferen"ijalna povr!ina razdjelne stijenke Latematički postupak rje!avanja je kompli"iran. 2 2 . #a"a$iteta: C& / C ' = & .NI *LUČAJEVI   '. ali se rezultati u o%liku π& A π&(π'. ′ ϑ& ′ ϑ′ ' ϑ′ ' A A 2 ) r o tu s m je r n i iz m je n jiv a č ϑ′ ' A A 2  C ' A . PO*E. A 5s to s m je r n i iz m je n jiv a č A o  C ' A . to"li!s#i. 2 # .2  C ' ′ p ro sje č n a ϑ′ ' ra zd je ln a p lo ! a  C & ϑ′ & 2 ' d2 2 2 .*truje jed!a#i. kao i u slučaju istosmjernih i protusmjernih izmjenjivača topline. Promjene temperatura struja jednakih toplinskih kapa"iteta .

ϑ ϑ′ &  C & ′′ ϑ& ϑ ϑ′ ' ′′ ϑ′ ' = ϑ'  =∞ C ' ′ ϑ′ ' ′′ ϑ& ϑ′ ' ′ ϑ′ ' = ϑ′ '  =∞ C ' ′ ϑ′ ' A o ′ ϑ&  C & A o A A 2 5 s p a r iv a n j e s tr u j e ' A .  =m  dϑ  c p dϑ = C dQ 6a temelju diferen"ijalne jednad$%e slijedi da z%og dϑ = 2 mora  =m  cp = ∞ C %iti da %i izmjenjena toplina imala konačan. osim o koefi"ijentu prolaza topline. ne mijenja se temperatura. A A A 2 6 o n d e n z a c ij a s tr u j e ' A . Ao. (maksimalna toplina). isparivanju ili kondenza"iji jednog fluida. k. to znači da je pri promjeni agregatnog stanja spe"ifični toplinski kapa"itet cp A H. i povr!ini izmjenjivača.  ). iako se fluidu dovodi ili odvodi toplina. tj. ma# . koju mogu izmijeniti dvije struje s toplinskim kapa"itetima  C  C & i ' ovisi. dϑ = 2 . A  )lika &2. jo! samo o njihovim ulaznim temperaturama: ϑM& i ϑM'. ('@) . Promjene temperatura struja kada je C ' = ∞ I*KORI*TIVO*T TOPLINE  Q Laksimalna toplina. *na se definira kao toplina koja je potre%na da se slabija struja dovede na ulaznu temperaturu jače struje:  =C  ( ϑ′ − ϑ′ ) Q ma# & & ' . diferen"ijalno mali iznos. 0ako protočna masa ne mo$e %iti %eskonačno velika.Is"ariva!je ili #o!de!%a$ija: C& / C ' = 2 Pri promjeni agregatnog stanja.

(stupanj djelovanja izmjenjivača). kada %i povr!ina izmjenjivača %ila %eskonačno velika. definira se kao omjer tih toplina: ε=  ′′ Q ϑ′ − ϑ& & = & = π&  ′ − ϑ′' ϑ& Q ma# (5&) iz čega slijedi da je iskoristivost topline jednaka %ezdimenzijskoj temperaturnoj značajki. N A π&. N.Iealno izmjenjena toplina koju slabija struja izmjenjuje u nekom izmjenjivaču je:  =C  (ϑ′ − ϑ′′) Q & & & & . prema jednad$%i (52). (realno izmjenjena toplina). sla%ija struja  %i izmjenila toplinu Q∞ koja %itno ovisi o tipu izmjenjivača topline. Q& . o )tupanj djelovanja izmjenjivača je omjer tih toplina: η=  Q &  Q∞ . (52) 5skoristivost topline. # izmjenjivaču s  konačnom povr!inom A sla%ija struja %i izmijenila toplinu. (5') Protusmjerni i kri$ni izmjenjivači . 6aglasimo jo! jednom da N ne ovisi o tipu izmjenjivača topline8 *TUPANJ /JELOVANJA IZMJENJIVAČA TOPLINE # teorijskom slučaju.

(izmjenjena toplina za Ao O H) . ϑ  Q P& A ϑM'. 4ato sve krivulje π5 te$e asimptotskoj vrijednosti &. pa vrijedi: (55) 4a te tipove izmjenjivača je ε = η = π& =  =Q  Q ∞ ma# ′ − ϑ& ′′ ϑ& ′ − ϑ′' ϑ& . kada povr!ina Ao O H. Izlazna temperatura struja u istosmjernom izmjenjivaču kada AO H 0od istosmjernog izmjenjivača %i u teorijskom slučaju za Ao A H o%je struje na izlazu imale istu temperaturu ϑ′′ . # tom teorijskom slučaju je:  =C  (ϑ′ − ϑ′ ) Q ∞ & & ' .0od protusmjernog i kri$nog izmjenjivača. (57) 0od ovih tipova izmjenjivača postoji teorijska mogućnost (za Ao O H) da se postigne . A ′ − ϑ′′ ϑ& ′ ϑ′ ' o ϑ′′ A → ∞ A )lika &&. izlazna temperatura sla%ije struje te$i ulaznoj temperaturi jače struje. Izjednačavanjem toplina koju izmjenjuju struje & i ' pri Ao A H do%iva se: . Istosmjerni izmjenjivač topline ϑ ′ ϑ& ∆ϑma# ϑ′ ' A A 2  C & ′′ ϑ&  C ' A . tj. . (za protusmjerne i kri$ne izmjenjivače). da se postigne ma# . kako je to prikazano na sli"i &&. ϑ&P O ϑ2M.

Qϑmin. ∆ϑ min = ϑ& (istosmjerni izmjenjivač).) iz čega se mo$e izraziti temperatura ϑ++: ϑ′′ =  ϑ′ + C  ϑ′ C & & ' '  +C  C & ' . (5. čija je vrijednost π& = 0 ( π ' → ∞ " π 5 ) = & & + π5 . (istosmjerni. ( ϑ′ − ϑ′′) = C  ( ϑ′′ − ϑ′ ) C & & ' ' . (5>) Linimalna temperaturna razlika 6ajmanja razlika temperature. (5=) 0od ovog tipa izmjenjivača svaka krivulja π5 A konst. za A → ∞). između dviju struja javlja se uvijek na izlazu slabije struje8 0od istosmjernog izmjenjivača je: ′′ − ϑ′' ′ . ima svoju asimptotu. (5@) pa vrijedi rela"ija: . (5<) #va$avanjem defini"ije stupnja djelovanja (5') i jednad$%e (5. (za istosmjerni izmjenjivač).) i (5<) do%iva se:  ′′ Q ϑ′ − ϑ& ηi =  & = & = ( & + π 5 ) π& ′ − ϑ′′ Q∞ ϑ& .

. (7') Gudući da razlike temperatura mogu %iti ili pozitivne ili negativne. koje su svojstvene istosmjernim. (istosmjerni izmjenjivač).&− π& = ∆ϑ min ′ − ϑ′' ϑ& & + π5 . (72) 0od protusmjernog izmjenjivača topline je: ′′ − ϑ′' . protusmjernim ili kri$nim izmjenjivačima topline do%ivaju se tzv. Primjer takvog dijagrama dan je na sli"i 7. Iz dijagrama izmjenjivača mo$e se odrediti (očitati) vrijednost jedne od triju %ezdimenzijskih značajki π. ∆ϑ min = ϑ& (protusmjerni izmjenjivač). 4a sve tipove izmjenjivača vrijede slijedeće jednad$%e: . Leđuso%ne razlike izmjenjivača očituju se u različitom polo$aju krivulja π5 A konst. ukoliko su preostale dvije prethodno poznate ili izračunate iz zadanih podataka. dijagrami izmjenjivača topline dotičnog tipa. osim za kruvulju π5 A 2 koja se kod svih tipova izmjenjivača nalazi na istom mjestu u odnosu na osi π& i π'.za toplinski tok . nu$no je uzeti apsolutne vrijednosti kako %i značajka F& %ila pozitivna8 O"0e jed!ad12e i% je!jiva&a to"li!e Jrafičkom interpreta"ijom rje!enja sustava diferen"ijalnih jednad$%i. (7&) pa vrijedi rela"ija: π& = & − ∆ϑ min ′ − ϑ′' ϑ& (protusmjerni izmjenjivač).

> 2 C' p ro tu s m je rn i π& A k o n s t . =C  (ϑ′ − ϑ′′) = C  (ϑ′′ − ϑ′ ) .2 π& = ′ ϑ′ & − ϑ′ & ′ − ϑ′ ϑ& '  C & > π5 =  & = konst. ′ − ϑ′' ϑ& ′′ − ϑ′' ′ ϑ& = & − (& + π 5 )π& .2 (π')p (π')i ' . ′ − ϑ′' ϑ& ′ − ϑ′' ϑ′' = π& π 5 .2 π' = k Ao C& . ′ − ϑ′' ϑ& (7. ′ − ϑ′' ϑ& ′′ − ϑ′' ϑ& = & − π& . k ri$n i is to s m je r n i 2 2 2 . ′ − ϑ′' ϑ& ′ − ϑ′' ′ ϑ& = & − π& π 5 ... Q & & & ' ' '  =C  π (ϑ′ − ϑ′ ) = C  (ϑ′′ − ϑ′′ ) Q & & & ' & & ' π&  (ϑ′′ − ϑ′ ) π& . =C & & ' & − (& + π 5 ) & − π& (75) (77) .) (7<) (7=) (7>) (7@) & .za odnose ulazni! i izlazni! temperatura ′ − ϑ& ′′ ϑ& = π& . 2 . & .2 ( π' ) k 5 .

)ustav diferen"ijalnih jednad$%i i ru%ni uvjeti takvih izmjenjivača zahtijevaju mnogo kompleksniju pro"eduru rje!avanja. opisanih u prethodnim razmatranjima.)lika &'. π5). ali se i njihovo rje!enje mo$e načelno prikazati u o%liku funk"ije π& A 0(π'. Drijednosti značajke π' različitih tipova izmjenjivača za π&A konst. kakav je onaj za tri osnovna tipa izmjenjivača. .R 2 *lo1e!i ti"ovi re#u"eratora # praksi se često susreću izved%e izmjenjivača topline koje se ne mogu razvrstati u jedan od elementarnih tipova. koja se također mo$e prikazati u formi dijagrama. i & R π5A konst.