You are on page 1of 182

UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET











ELEMENTI TEORIJE SA ZBIRKOM URAĐENIH
ZADATAKA IZ MATEMATIKE I







Dževad Zečić, Almir Huskanović, Hermina Dragunić















ZENICA, 2005.




PREDGOVOR





Ovaj udžbenik je urađen na taj način da studentima Mašinskog fakulteta u Zenici a i
drugih tehničkih fakulteta nudi neke elemente teorije i potpuno urađene zadatke iz
Matematike I a što oni slušaju u sklopu redovnog studija. Obrađene oblasti su u skladu sa
programom predmeta Matematike I, izuzev funkcija dviju promjenljivih. Namjera ovog
udžbenika je ta da kanališe potrebe i zahtjeve koji su postavljeni pred studente da bi uspješno
mogli položiti pismeni dio ispita iz predmeta Matematike I. Isto tako, savladavajući osnovne
pojmove iz obrađenih oblast i ovladavajući matematičke tehnike bit će u mogućnosti da lakše
usvoje neke teže i apstraktnije teorije u daljnjem izučavanju matematike.
Udžbenik je sačinjen iz više poglavlja a u kojima su uključeni dijelovi teorije brojeva,
linearna algebra, vektori, analitika u prostoru, diferencijalni i integralni račun funkcije jedne
promjenljive i oni dijelovi koji su neophodni da bi se mogle obraditi ključne teme koje su bile
predviđene. Udžebenik je pretežno sastavljen od urađenih zadataka sa uvodnim teoretskim
dijelom u kojem su date neke definicije, teoreme i osnovne informacije koje su potrebne da bi
se uspješno mogao pratiti tok izrade zadatka. U svakom slučaju ovakav vid udžbenika može
biti dosta koristan svim studentima tehničkih fakulteta a nastao je dugogodišnjim držanjem
vježbi iz predmeta Matematika I na Mašinskom fakultetu u Zenici.




AUTORI












S A D R Ž A J




1. OSNOVNE ALGEBARSKE STRUKTURE....................................................... 1
1.1. MATEMATIČKA INDUKCIJA............................................................................. 3
1.2. BINOMNI I TRINOMNI OBRAZAC.................................................................... 8
1.3. KOMPLEKSNI BROJEVI................................................................................... 12

2. DETERMINANTA............................................................................................. 20
2.1. MATRICE............................................................................................................. 23
2.2. SISTEMI LINEARNIH JEDNAČINA................................................................ 31
2.3. HOMOGENI SISTEMI......................................................................................... 40

3. VEKTORI ............................................................................................................ 43
3.1. SKALARNI (UNUTRAŠNJI) PROIZVOD........................................................ 47
3.2. VEKTORSKI PROIZVOD VEKTORA.............................................................. 50
3.3. MJEŠOVITI PROIZVOD VEKTORA................................................................ 53
3.4. RAVAN U PROSTORU...................................................................................... 56
3.5. PRAVA U PROSTORU....................................................................................... 60
3.6. PRAVA I RAVAN U PROSTORU..................................................................... 66

4. NIZOVI ................................................................................................................ 74

5. FUNKCIJA .......................................................................................................... 84
5.1. OSNOVNI ZADACI O FUNKCIJAMA JEDNE VARIJABLE .......................... 88
5.2. GRANIČNA VRIJEDNOST FUNKCIJE U TAČKI........................................ 101
5.3. NEPREKIDNOST FUNKCIJE........................................................................... 107
5.4. IZVOD FUNKCIJE........................................................................................... 112

6. DIFERENCIJAL PRVOG REDA I PRIMJENA DIFERENCIJALNOG
RAČUNA KOD ISPITIVANJA FUNKCIJA ................................................. 121
6.1. JEDNAČINA TANGENTE I NORMALE KRIVE........................................... 123
6.2. L' HOSPITALOVO PRAVILO.......................................................................... 125
6.3. EKSTREMNE VRIJEDNOSTI FUNKCIJA...................................................... 129
6.4. ASIMPTOTE KRIVIH LINIJA U RAVNI......................................................... 131
6.5. RAST I OPADANJE FUNKCIJA....................................................................... 133
6.6. PREVOJNE TAČKE, KONVEKSNOST I KONKAVNOST FUNKCIJE........ 134








7. ISPITIVANJE I GRAFIČKO PREDSTAVLJANJE FUNKCIJA............... 135

8. NEODREĐENI INTEGRAL ........................................................................... 145
8.1. METODA SUPSTITUCIJE................................................................................ 149
8.2. METODA PARCIJALNE INTEGRACIJE........................................................ 151
8.3. INTEGRACIJA RACIONALNIH FUNKCIJA.................................................. 152
8.4. METODA OSTROGRADSKOG....................................................................... 156
8.5. INTEGRACIJA BINOMNOG DIFERENCIJALA............................................ 157
8.6. EULEROVE SMJENE........................................................................................ 158
8.7. INTEGRACIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA.................................... 160

9. ODREĐENI INTEGRAL................................................................................. 164
9.1. IZRAČUNAVANJE POVRŠINE RAVNIH FIGURA ...................................... 170
9.2. KOMPLANACIJA OBRTNIH POVRŠI............................................................ 172
9.3. ZAPREMINA ROTACIONOG TIJELA............................................................ 174
9.4. DUŽINA LUKA KRIVE.................................................................................... 176

10. LITERATURA.................................................................................................. 178


1

OSNOVNE ALGEBARSKE STRUKTURE



Polje realnih brojeva
Neka su u skupu R definirani sabiranje + i množenje te binarna relacija ≤ i neka su za sve
, , x y z R ∈ zadovoljeni uvjeti:
(R.1) ( ) ( ), x y z x y z + + = + +
(R.2) ( ( 0 )( ) 0 , R x R x x ∃ ∈ ∀ ∈ + =
(R.3) ( ( )( ( ) ) ( ) 0, x R x R x x ∀ ∈ ∃ − ∈ + − =
(R.4) , x y y x + = +
(R.5) ( ) ( ) , x yz xy z =
(R.6) ( ) , x y z xy xz + = +
(R.7) { } ( 1 \ 0 )( ) 1 , R x R x x ∃ ∈ ∀ ∈ ⋅ =
(R.8) { }
1 1
( \ 0 )( ) 1, x R x R x x
− −
∀ ∈ ∃ ∈ ⋅ =
(R.9) xy yx = ,
(R.10) ( ) ( ), x y y x ≤ ∨ <
(R.11) ( ) , x y y x x y ≤ ∧ ≤ ⇒ =
(R.12) ( ) ( ), x y y z x z ≤ ∧ ≤ ⇒ ≤
(R.13) ( ) ( ), x y x z y z ≤ ⇒ + ≤ +
(R.14) ( ) ( 0) ( ), x y z xz yz ≤ ∧ > ⇒ ≤
(R.15) Svaki odozgo ograničen neprazan skup u R ima supremum u R.
Tada uređenu četvorku ( , , , ) R + ⋅ ≤ zovemo uređeno kompletno polje ili polje realnih brojeva.
Aksiom (R.15) izražava bitno svojstvo skupa realnih brojeva R koje zovemo kompletnost
skupa R.

Prirodni brojevi
Bitne osobine skupa N prirodnih brojeva mogu se izraziti slijedećim teoremom:
Teorem (Peanovi aksiomi)
(N.1) 1 , N ∈
(N.2) ( 1 ), n N n N n n
+ +
∈ ⇒ ∈ + =
(N.3) ( , ) , ( : ), m n N m n m n n n injekcija π
+ + +
∀ ∈ = ⇒ = →
(N.4) ( ) 1, n N n
+
∀ ∈ ≠
(N.5) Ako je M podskup od N sa osobinama 1 ( )( ) . M n N n M n M M N
+
∈ ∧ ∀ ∈ ∈ ⇒ ∈ ⇒ =

Peti Peanov aksiom (Princip matematičke indukcije) je moćno sredstvo pri dokazivanju
iskaza koji se odnose na prirodne brojeve i pri definiranju funkcija. Metoda se sastoji u
slijedećem: ako neka tvrdnja vrijedi za n=1 i ako iz pretpostavke da tvrdnja vrijedi za n=k
slijedi da tvrdnja vrijedi za n=k+1, onda tvrdnja vrijedi za sve prirodne brojeve n.

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

2
Za sve , n k N ∈ definiramo:
( 1) ( 1)
! 1 2 3 , 1, .
0 !
n n
n n n k
n n
k k
| | | | − ⋅ ⋅⋅ − +
= ⋅ ⋅ ⋅⋅ ⋅ = =
| |
\ . \ .
(Izraz n! čitamo: en faktorijel; Izraz
n
k
| |
|
\ .

čitamo: en nad k.

Vrijedi:
1
1
n n n
k k k
+ | | | | | |
+ =
| | |

\ . \ . \ .
i .
n n
k n k
| | | |
=
| |

\ . \ .


Binomna formula:
Za sve , a b R ∈ i sve n N ∈ je:
1 1
( ) ,
0 1 1
n n n n n
n n n n
a b a a b ab b
n n
− −
| | | | | | | |
+ = + +⋅⋅ ⋅ + +
| | | |

\ . \ . \ . \ .
ili kraće
0
( ) .
n
n n k k
k
n
a b a b
k

=
| |
+ =
|
\ .


Brojevi
n
k
| |
|
\ .
zovu se binomni koeficijenti.

Trinomna formula:
Za sve , , a b c R ∈ i sve n N ∈ je:
!
( ) .
! ! !
n i j k
i j k n
n
a b c a b c
i j k
+ + =
+ + =


Skup Z cijelih brojeva:
Stavimo { } { } : , 0 . N n n N Z N N − = − ∈ = − ∪ ∪ Tada se Z zove skup cijelih brojeva.

Skup Q racionalnih brojeva i skup I iracionalnih brojeva:
Skup : ,
x
Q x Z n N
n
¦ ¹
= ∈ ∈
´ `
¹ )
nazivamo skup racionalnih brojeva. Skup \ I R Q = zove se
skup iracionalnih brojeva. Npr. jednostavno se dokazuje da 2 I ∈ . Skup koji ima jednak
kardinalni broj kao skup prirodnih brojeva N je prebrojiv skup. Drugim riječima, skup A je
prebrojiv ako i samo ako postoji bijekcija : f N A → . Prebrojivi su skupovi npr. N, Z, Q a
neprebrojivi su npr. R, C, skup transcedentnih brojeva. Inače, broj dobiven iz cijelih brojeva
pomoću konačno primjena operacija sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja te vađenja
n-tih korijena, gdje je n N ∈ jeste algebarski broj. Naime, to je broj koji je rješenje neke
algebarske jednadžbe s cijelim koeficijentima. Realan broj koji nije rješenje ni jedne
algebarske jednadžbe s cijelim koeficijentima je transcendentan broj. Takvi su npr. brojevi
2
, , ln 2, 2 e π . Transcedentnih brojeva ima više nego algebarskih brojeva.

Kompleksni brojevi:
Definirajmo sabiranje i množenje u
2
R sa:
( , ) ( , ) ( , ) a b c d a c b d + = + + (1) i
( , ) ( , ) ( , ) a b c d ac bd ad bc ⋅ = − + (2) .
Lako se pomoću aksioma (R.1) – (R.9) realnih brojeva pokaže da je uređena trojka
2
( , , ) R + ⋅
polje. Polje
2
( , , ) R + ⋅ zove se polje kompleksnih brojeva i označava se sa C . Element
(0,1) i C = ∈ zove se imaginarana jedinica i za svaki ( , ) a b C ∈ prema (1) i (2) imamo:
( , ) a b a ib = + . (3)
1. Osnovne algebarske strukture

3
Stavimo z a ib = + . Tada se realni broj Re( ) a z = zove realni dio kompleksnog broja a realni
broj Im( ) b z = zove se imaginarani dio broja z C ∈ . Broj z a ib = − je konjugovanao
kompleksan broj broja z a ib = + . Vrijedi:

2 2
( )( ) z z a ib a ib a b ⋅ = + − = + .
Realan broj
2 2
z z z a b = ⋅ = + zove se modul (norma, apsolutna vrijednost) kompleksnog
broja z a ib = + . Vrijedi:

1 2 1 2
z z z z ⋅ = ⋅ i
1 2 1 2 1 2
, ( , ) z z z z z z C + ≤ + ∈ .
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja:

2 2
, cos , sin .
(cos sin )(0 , )
b
z a ib a r b r r a b tg
a
z r i r
θ θ θ
θ θ π θ π
= + = = ⇒ = + ∧ =
= + ≤ < +∞ − < ≤
.
Indukcijom se može dokazati da je:
(cos sin ) (cos sin ), .
n n n n
z r i r n i n n N θ θ θ θ = + = + ∈
Odavde, za 1 r = dobija se Muavrova formula:
(cos sin ) cos sin , .
n
i n i n n N θ θ θ θ + = + ∈
Formula za korjenovanje kompleksnog broja:

2 2
( ) (cos sin ), 0,1, 2,..., 1.
n n
k k
k k
z r i k n
n n
θ π θ π
ω
+ +
= = + = −
Eulerove formule:
cos sin , cos sin
ix ix
e x i x e x i x

= + = − .
Eksponencijalni oblik kompleksnog broja:
(cos sin )
i
z x iy r i r e
θ
θ θ

= + = + = ⋅ .
Vrijedi slijedeće:

( ) ( ) 1
1 2
2
,
i i i i
z r
z z re e r e e
z
ϕ ψ ϕ ψ ϕ ψ
ρ ρ
ρ
+ −
⋅ = ⋅ = = .
1.1. MATEMATIČKA INDUKCIJA

Iskaz je tačan za svaki prirodan broj n (n ≥ n
0
)
1° ako je tačan za prirodan broj n
0
(n
0
≥ 1) i
2° ako iz pretpostavke da je tačan za prirodan broj k (k ≥ n
0
) slijedi da je
tačan i za broj k + 1.

Dokazati:
1. 1 + 2 + 3 + . . . + n =
1
2
n(n + 1)
2.
2 2 2
1
1 2 ... ( 1)(2 1)
6
n n n n + + + = + +
3.
2 2 2 1 2 1
( 1)
1 2 3 ... ( 1) ( 1)
2
n n
n n
n
− −
+
− + + + − = −
4.
2
1
1
( 1) ( 1)( 2)(3 1)
12
n
k
k k n n n n
=
+ = + + +


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

4
5.
1
! ( 1)! 1
n
k
k k n
=
= + −


6.
1
1
2 ( 1)2 2
n
k n
k
k n
+
=
= − +


7. (1 + h)
n
≥ 1 + nh, h > 1 −
8.
1 1 1 1
...
1 2 3
n
n
+ + + + ≥
9. 2
n
> n
10.
1
3| ( ) 5 2 , 0,1, 2,
n n
f n n
+
= + = …
11.
2 3
64 | ( ) 3 40 27, 0,1, 2,...
n
f n n n
+
= + − =
12.
2
9 | ( ) 2 3 1, 2
n
f n n n = − − ≥
13.
12 8 6 2
13| ( ) 12 3 , 0
n n
f n n
+ +
= − ≥
14.
2 2 1
133| ( ) 11 12 , 0
n n
f n n
+ +
= − ≥

Rješenje:

1. Provjerimo da li je formula tačna za k = 1:

1
1 1 (1 1)
2
1 1 T
= ⋅ ⋅ +
=


Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.

S(k) = 1 + 2 + 3 + . . . + k =
1
( 1)
2
k k + (po pretpostavci)
S(k + 1) = 1 + 2 + 3 + . . . + k + (k + 1) = S(k) + (k + 1) =
1 1 1
( 1) ( 1) ( 1)( 1) ( 1)( 2)
2 2 2
k k k k k k k + + + = + + = + +

Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

2. Provjerimo da li je formula tačna za k = 1:
1
1 1 (1 1)(2 1)
6
1 1 T
= ⋅ ⋅ + +
=

Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.
2 2 2
1
( ) 1 2 ... ( 1)(2 1)
6
S k k k k k = + + + = + + (po pretpostavci)
1. Osnovne algebarske strukture

5
2 2 2 2 2
2
2 2
( 1) 1 2 ... ( 1) ( ) ( 1)
1 1
( 1)(2 1) ( 1) ( 1)( (2 1) ( 1))
6 6
2 6 6 2 3 4 6
( 1) ( 1)
6 6
2 ( 2) 3( 2) 1
( 1) ( 1)( 2)( 3)
6 6
S k k k S k k
k k k k k k k k
k k k k k k
k k
k k k
k k k k
+ = + + + + + = + +
= + + + + = + + + + =
+ + + + + +
= + = + =
+ + +
= + = + + +


Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.


3. Provjerimo da li je formula tačna za k = 1:

1 1
1
1 ( 1) (1 1)
2

= − ⋅ +

1 1 T =

Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.

2 2 2 1 2 1
( 1)
( ) 1 2 3 ... ( 1) ( 1)
2
k k
k k
S k k
− −
+
= − + + + − = − (po pretpostavci)

2 2 2 1 2 2
1 2
( 1) 1 2 3 ... ( 1) ( 1) ( 1)
( 1)
( 1) ( 1) ( 1)
2
( 1) ( 1)(( 1) ( 1))
2
( 1) ( 1)( 1)
2
( 1)( 2)
( 1)
2
k k
k k
k
k
k
S k k k
k k
k
k
k k
k
k
k k


+ = − + + + − + − +
+
= − + − +
= − + − + +
= − + + =
+ +
= −

Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

4. Provjerimo da li je formula tačna za k = 1:

1
1(1 1) 1 (1 1)(1 2)(3 1)
12
2 2 T
+ = ⋅ ⋅ + + +
=

Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.

2
1
1
( ) ( 1) ( 1)( 2)(3 1)
12
k
i
S k i i k k k k
=
= + = + + +

(po pretpostavci)
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

6
1
2 2
1
2
( 1) ( 1) ( ) ( 1) ( 2)
1
( 1)( 2)(3 1) ( 1) ( 2)
12
1
( 1)( 2)( (3 1) 1)
12
k
i
S k i i S k k k
k k k k k k
k k k k k
+
=
+ = + = + + +
= + + + + + +
= + + + + +


2
3 12 12
( 1)( 2)
12
k k k
k k
+ + +
= + +
2
3 9 4 12
( 1)( 2)
12
3 ( 3) 4( 3)
( 1)( 2)
12
1
( 1)( 2)( 3)(3 4)
12
k k k
k k
k k k
k k
k k k k
+ + +
= + +
+ + +
= + +
= + + + +

Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

5. Provjerimo da li je formula tačna za k = 1:

1! 1 (1 1)! 1
1 1 T
⋅ = + −
=


Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.


1
( ) ! ( 1)! 1
k
i
S k i i k
=
= = + −

(po pretpostavci)

1
1
( 1) ! ( ) ( 1)!( 1) ( 1)! 1 ( 1)!( 1)
( 1)!(1 1) 1 ( 2)( 1)! 1
( 2)! 1
k
i
S k i i S k k k k k k
k k k k
k
+
=
+ = = + + + = + − + + +
= + + + − = + + −
= + −



Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

6. Provjerimo da li je formula tačna za k = 1:

1 1 1
1 2 (1 1) 2 2
2 2 T
+
⋅ = − ⋅ +
=


Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.
1
1
( ) 2 ( 1)2 2
k
i k
i
S k i k
+
=
= = − +

(po pretpostavci)


1. Osnovne algebarske strukture

7
1
1 1 1
1
( 1) 2 ( ) ( 1)2 ( 1)2 2 ( 1)2
k
i k k k
i
S k i S k k k k
+
+ + +
=
+ = = + + = − + + +



1
1 2
2 ( 1 1) 2
2 2 2 2 2
k
k k
k k
k k
+
+ +
= + + − +
= + = +


Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

7. Provjerimo da li je formula tačna za k = 1:

1
(1 ) 1 1
1 1
h h
h h T
+ ≥ + ⋅
+ ≥ +

Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.

( ) (1 ) 1 (po pretpostavci)
k
S k h kh = + ≥ +
1
2 2
2
( 1) (1 ) ( )(1 ) (1 )(1 ) ( jer je 1 0)
1 1 ( 1)
1 ( 1) , jer je 0 za ,
k
S k h S k h kh h h
h kh kh k h kh
k h kh h k
+
+ = + = + ≥ + + + >
= + + + = + + +
≥ + + ≥ ∀ ∀ ∈

Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

8. Provjerimo da li je nejednakost tačna za k = 1:

1
1
1
1 1 T




Pretpostavimo da je nejednakost tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda nejednakost tačna i za
k + 1.
1 1 1 1
( ) ...
1 2 3
S k k
k
= + + + + ≥
1 1 1 ( 1) 1
( 1) ( )
1 1 1 1
k k k k
S k S k k k
k k k k
+ + + +
+ = + ≥ + = + =
+ + + +
1( 1 1) 1( 1) 1( 1)
1
1 1 1
k k k k k k k k
k
k k k
+ + + + + + +
= ≥ = = +
+ + +

( 1) 1 S k k ⇒ + ≥ +
Vidimo da nejednakost vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

9. Provjerimo da li je nejednakost tačna za k = 1:

1
2 1 T ≥

Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

8
1
( ) 2
( 1) 2 ( ) 2 2 1
( jer je po pretpostavci 1)
( 1) 1
k
k
S k k
S k S k k k k k
k
S k k
+
= >
+ = = ⋅ > = + ≥ +

⇒ + ≥ +


Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

10. Provjerimo da li je tvrdnja tačna za k = 0:
0 0 1
(0) 5 2 1 2 3
3| 3
f
T
+
= + = + =



Pretpostavimo da je tvrdnja tačna za 1 k ≥ , i pokažimo da je onda tvdnja tačna i za k + 1.

1
1 2 1
1
( ) 5 2 , 3| ( ) (po pretpostavci)
( 1) 5 2 5 5 2 2
2(5 2 ) 3 5
2 ( ) 3 5
k k
k k k k
k k k
k
f k f k
f k
f k
+
+ + +
+
= +
+ = + = ⋅ + ⋅ =
= + + ⋅
= + ⋅


Očito je da je drugi sabirak djeljiv sa 3. Prvi sabirak je djeljiv sa 3 po pretpostavci. Odavde
imamo da je i njihov zbir djeljiv sa 3, tj.3| ( 1) f k + .

Vidimo da tvrdnja vrijedi i za k + 1, pa vrijedi za sve prirodne brojeve, tj. n ∀ ∈.

1.2. BINOMNI I TRINOMNI OBRAZAC

Ako je n∈, onda je
0
( 1)( 2) ( 1)
( ) ,
!
n
n n k k
k
n n
n n n n k
a b a b
k k k

=
| | | | − − − +
+ = =
| |
\ . \ .




1. Naći zbirove:

0
a)
0 1
b) ( 1)
c)
0 2 4
n
k
k
n n n
n
n
k
n n n
=
| | | | | |
+ + +
| | |
\ . \ . \ .
| |

|
\ .
| | | | | |
+ + +
| | |
\ . \ . \ .





Rješenje:
a)
0 0
2 (1 1) 1 1
0 1
n n
n n k n k
k k
n n n n n
k k n

= =
| | | | | | | | | |
= + = ⋅ = = + + +
| | | | |
\ . \ . \ . \ . \ .
∑ ∑

b)
0
( 1) (1 1) 0 0
n
k n n
k
n
k
=
| |
− = − = =
|
\ .


1. Osnovne algebarske strukture

9
c)
0 0
2 2 0 ( 1) 2( )
0 2
n n
n n k
k k
n n n n
k k
= =
| | | | | | | |
= + = + − = + +
| | | |
\ . \ . \ . \ .
∑ ∑


1
2
0 2
n
n n

| | | |
⇒ + + =
| |
\ . \ .


2. Dokazati:

!
a)
!( )!
n
n
k k n k
| |
=
|

\ .

b) ,
n n
k
k n k
| | | |
= ∈
| |

\ . \ .


1
c)
1
n n n
k k k
+ | | | | | |
+ =
| | |

\ . \ . \ .


Rješenje:
a)
( 1)( 2) ( 1) ( 1)( 2) ( 1) ( )!
! ! ( )!
n
n n n n k n n n n k n k
k k k n k
| | − − − + − − − + −
= = ⋅
|

\ .
… …


!
!( )!
n
k n k
=


b)
!
(1)
!( )!
n
n
k k n k
| |
=
|

\ .


! !
(2)
( )!( ( ))! ( )! !
n
n n
n k n k n n k n k k
| |
= =
|
− − − − −
\ .


Sada, upoređivanjem jednakosti (1) i (2) dobijamo jednakost: ,
n n
k
k n k
| | | |
= ∈
| |

\ . \ .

c)
! !
1 !( )! ( 1)!( ( 1))!
n n
n n
k k k n k k n k
| | | |
+ = + =
| |
− − − − −
\ . \ .

1
!( 1 ) ! ( 1)!
!( 1 )! !( 1 )!
n
n n k n k n
k k n k k n k
+ | | + − + +
= = =
|
+ − + −
\ .


3. Dokazati:

0
cos 2 cos cos
2 2
n
n n
k
n
n
k
k
ϕ ϕ
ϕ
=
| |
=
|
\ .




0
sin 2 cos sin
2 2
n
n n
k
n
n
k
k
ϕ ϕ
ϕ
=
| |
=
|
\ .



Rješenje:
Uzmimo da je 1 cos sin z i ϕ ϕ = + + i posmatrajmo
n
z .
Prema Binomnoj formuli imamo sljedeće:
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

10
0
0
0 0
(1 cos sin ) 1 (cos sin )
(cos sin )
cos sin (1)
n
n n k k
k
n
k
n n
k k
n
i i
k
n
k i k
k
n n
k i k
k k
ϕ ϕ ϕ ϕ
ϕ ϕ
ϕ ϕ

=
=
= =
| |
+ + = ⋅ ⋅ + =
|
\ .
| |
= +
|
\ .
| | | |
= +
| |
\ . \ .


∑ ∑


Vidimo da su sume koje trebamo izračunati ustvari realni i imaginarni dio broja
n
z .
Pokušajmo izračunati
n
z bez korištenja Binomne formule:

2 2 2 2
(1 cos sin ) (sin cos cos sin 2 sin cos )
2 2 2 2 2 2
(2cos (cos sin ))
2 2 2
2 cos (cos sin )
2 2 2
2 cos (cos sin )
2 2 2
2 cos cos 2cos sin (2)
2 2 2 2
n n
n
n n n
n
n
i i
i
i
n n
i
n n
i
ϕ ϕ ϕ ϕ ϕ ϕ
ϕ ϕ
ϕ ϕ ϕ
ϕ ϕ ϕ
ϕ ϕ ϕ
ϕ ϕ ϕ ϕ
+ + = + + − +
= +
= +
= +
= +

S obzirom da jednakost u (1) i (2) počinju istim izrazom, to možemo izjednačiti krajnje
rezultate u (1) i (2). Iz tvrdnje o jednakosti dva kompleksna broja zaključujemo da vrijedi:
0
cos 2 cos cos
2 2
n
n n
k
n
n
k
k
ϕ ϕ
ϕ
=
| |
=
|
\ .



0
sin 2 cos sin
2 2
n
n n
k
n
n
k
k
ϕ ϕ
ϕ
=
| |
=
|
\ .

.

4. Naći racionalne sabirke u razvoju
3 10 4 3
( ) x x + .

Rješenje:
1 3
(10 )
3 4
1
10
, 0,1, ,10
k k
k
S x x k
k

+
| |
= =
|
\ .


1. Osnovne algebarske strukture

11
9 40 4 5 40
12 12
1
5 5
5
10
12 40
5 40 12 , 0 10,
5
40 12 90 5, 4
10
210
4
k k k
k
n
S x x
k k
s
k s s k k
s k s k
S x x
+ − +
+
| | | |
⇒ = =
| |
\ . \ .

⇒ + = ∈ ⇒ ≤ = ≤ ∈
⇒ ≤ ≤ ∧ ∈ ⇒ = =
| |
⇒ = =
|
\ .

5. Koliko racionalnih članova ima u razvoju
100 4
( 2 3) + .

Rješenje:
{ }
100
2 4
1
100
2 3 , 0,1, 100
100 4 0 100 0 25, 4 | 0,1,..., 25
k k
k
S k
k
k s k k s s k s s

+
| |
⇒ = ⋅ =
|
\ .
⇒ − = ∧ ∈ ∧ ≤ ≤ ⇒ ≤ ≤ ∈ ⇒ ∈ =



U razvoju
100 4
( 2 3) + postoji 26 racionalnih članova.


6. Dokazati:

a) 17 | ( ) 54 3 16
n n
f n = + ⋅
b)
2
3| ( ) 11 10 1
n
f n = ⋅ +

Rješenje:
a)
( ) ( ) ( )
( ) 54 3 16 3 18 16 17 | ( ) 17 | 18 16
n n n n n
f n f n = + ⋅ = + ⇒ ⇔ +
( )
0
18 16 17 1 16 17 1 16
n
n
n k n k
k
n
k

=
| |
+ = + + = ⋅ + =
|
\ .



1
( 1)
1 17 17 17 16
2
n
n n
n

− | |
= + + + + +
|
\ .


1
( 1)
17 1 17 17
2
n
n n
n

− | |
= + + + +
|
\ .
… 17 | ( ) f n ⇒
b)
2
2 2
0
2
( ) 11 10 1 11 (9 1) 1 11 9 1
n
n n k
k
n
f n
k
=
| |
= ⋅ + = ⋅ + + = ⋅ +
|
\ .



2 1
2 (2 1)
11 11 9 2 9 9 1
2
n
n n
n

− | |
= + ⋅ ⋅ + ⋅ + + +
|
\ .


2 1
2 (2 1)
11 9 2 9 9 12
2
n
n n
n

− | |
= ⋅ ⋅ + ⋅ + + +
|
\ .


( ) f n smo napisali kao sumu od dva sabirka. Oba sabirka su djeljiva sa 3, pa odavde imamo
da je i ( ) f n djeljiv sa 3.


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

12
7. Ako n∈ dokazati da je:


2 cos
0 2 4 4
2 sin
1 3 5 4
n
n
n n n
n
n n n
n
π
π
| | | | | |
− + − =
| | |
\ . \ . \ .
| | | | | |
− + − =
| | |
\ . \ . \ .




Rješenje:
Izračunajmo
n
z , gdje je 1 z i = + . Primjenom Binomnog obrasca dobićemo:

0
(1 ) 1 (1)
0 2 4 1 3 5
n
n k n k
k
n n n n n n n
i i i
k

=
| | | | | | | | | | | | | | | |
+ = = − + − + − + −
| | | | | | | |
\ . \ . \ . \ . \ . \ . \ . \ .

… …
S druge strane, primjenom Moivrove formule dobijamo:

(1 ) 2 cos sin 2 cos sin (2)
4 4 4 4
n
n n n
n n
i i i
π π π π | | | |
+ = + = +
| |
\ . \ .

Upređivanjem jednakosti (1) i (2) dobijamo jednakosti koje smo trebali dokazati.

8. Dokazati trinomni obrazac:

!
( )
! ! !
n i j k
i j k n
n
a b c a b c
i j k
+ + =
+ + =



Rješenje:
0 0 0
( ) ( )
n n n k
n n k k n k j j k
k k j
n n n k
a b c a b c a b c
k k j

− − −
= = =
| − | | | | | | |
+ + = + =
| | | |
\ . \ . \ . \ .
∑ ∑ ∑


0 0
n n k
n k j j k
k j
n n k n k j i
a b c
k j i j k n

− −
= =
− − − = | || |
= =
| |
+ + =
\ .\ .
∑∑


!
! ! !
i j k i j k
i j k n i j k n
n n k
n
a b c a b c
k j i j k
+ + = + + =
− | || |
= =
| |
\ .\ .
∑ ∑


9. Odrediti koeficijent uz
7
x u razvoju
2 5
( 1) x x − + .

Rješenje:
2 5 2 2
5 5
5! 5!
( 1) ( ) 1 ( 1)
! ! ! ! ! !
i j k i j j
i j k i j k
x x x x x
i j k i j k
+
+ + = + + =
− + = − = −
∑ ∑


3
2, 3, 0
120 120
2 7 ( 1) ( 1) 10 20 30
3, 1, 1 2 6 6
i j k
i j
i j k
= = = ¦
+ = ⇒ ⇒ − + − = − − = −
´
= = = ⋅
¹


Koeficijent uz
7
x iznosi (– 10).

10. Odrediti koeficijent uz
5
x u razvoju
3 6
( 2) x x + − .
1. Osnovne algebarske strukture

13

Rješenje:
3 6 3 3
6 6
6! 6!
( 2) ( 2) ( 2)
! ! ! ! ! !
i j k i j k
i j k i j k
x x x x x
i j k i j k
+
+ + = + + =
+ − = ⋅ ⋅ − = −
∑ ∑


3
0, 5, 1
720 720
3 5 ( 2) ( 2) 12 480 492
1, 2, 3 120 2 6
i j k
i j
i j k
= = = ¦
+ = ⇒ ⇒ − + − = − − = −
´
= = = ⋅
¹


Koeficijent uz
5
x iznosi (– 492).

1.3. KOMPLEKSNI BROJEVI

1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku brojeve:
a) 1 i +
b) 1 3 i +
c) 1 i −
d) 1 i − +
e) 1 i − −
Rješenje:
a)
4
1 2(cos sin ) 2
4 4
i
z i i e
π
π π
= + = + = (slika 1)
b)
3
1 3 2(cos sin ) 2
3 3
i
z i i e
π
π π
= + = + = (slika 2)
c)
7
4
7 7
1 2(cos sin ) 2
4 4
i
z i i e
π
π π
= − = + = (slika 3)



slika 1. slika 2. slika 3.

d)
3
4
3 3
1 2(cos sin ) 2
4 4
i
z i i e
π
π π
= − + = + = (slika 4)
e)
5
4
5 5
1 2(cos sin ) 2
4 4
i
z i i e
π
π π
= − − = + = (slika 5)

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

14


slika 4. slika 5.

2. Naći realni i imaginarni dio brojeva:
a)
cos sin
3 3
i
z
i
π π
=
+


b)
1
(3 2 )
2
i
z i
i
+
= ⋅ +


Rješenje:
a)
3 1
cos sin
2 3 2 3 2 2
cos sin
3 3
i
z i i
i
π π π π
π π
| | | |
= = − + − = +
| |
\ . \ .
+


3 1
Re , Im
2 2
z z = =
b)
1 3 2 3 2 1 5 1 5 2
(3 2 )
2 2 2 2 2
i i i i i i
z i
i i i i i
+ + + − + + +
= ⋅ + = = = ⋅ =
− − − − +


2 10 5 3 11
4 1 5
i i i + + − − +
= =
+


3 11
Re , Im
5 5
z z

= =

3. Pokazati da je
4
(1 )
k
i + čisto realan broj, a
4 2
(1 )
k
i
+
+ čisto imaginaran
broj ako je k ∈ .

Rješenje:

4 4 4 2
4
1
2
(1 ) ( 2 ) 2 2 (cos sin )
( 1) 2 ,
i
k k k ik k
k k
z i e e k i k
k
π
π
π π = + = = = +
= − ∈ ∈


4 2 4 2 2(2 1) 2 1
4 4 2
2
2 1 2 1
(1 ) ( 2 ) ( 2 ) 2
2 (cos sin ) 2
2 2
i i i
k k k k
k k
z i e e e
i i
π π π
π π
+ + + +
+ +
= + = = = =
= + =

Vidimo da je
2
z čisto imaginaran broj, jer je
2
Re z =0.

1. Osnovne algebarske strukture

15
4. Izračunati:

3
(1 3) i +

10
(1 ) i +

6
(1 cos sin )
3 3
i
π π
+ +

4 3 4 5
1, 1, 8 8 3, 1 i i − − + +

Rješenje:
3 3
3
1
(1 3) (2 ) 8 8
i
i
z i e e
π
π
= + = = = −
5
10 10
4 2
2
(1 ) ( 2 ) 32 32
i i
z i e e i
π
π
= + = = =
6 6
6 2 2
6
3
6
(1 cos sin ) (1 cos ) sin
3 3 3 3
( 3) 27
i
i
z i e
e
π
π
π π π π
| | | |
= + + = + + =
| |
|
\ . \ .
= = −
(slika 6)


slika 6.

5. Naći primjenom Moivreovih obrazaca:
sin3 , cos3 , sin 4 , cos 4 x x x x .

Rješenje:
a)
3
(cos sin ) cos3 sin3 x i x x i x + = +

3 3 2 2 3
( ) 3 3 a b a a b ab b + = + + +

3 2 2 2 3 3
cos 3(cos ) sin 3(cos ) sin sin cos3 sin3 x x i x x i x i x x i x + + + = +

Izjednačavanjem imaginarnih i realnih dijelova dobijamo:
3 2 3 2
3 3 3
2
cos3 cos 3(cos ) sin cos 3(cos )(1 cos )
cos 3cos 3cos 4cos 3cos
cos (1 4sin )
x x x x x x x
x x x x x
x x
= − = − −
= − + = −
= −

2 3 2 3
3 2
sin3 3(cos ) sin sin 3(1 sin ) sin sin
4sin 3sin sin (4cos 1)
x x x x x x x
x x x x
= − = − −
= − + = −

b)
4
(cos sin ) cos 4 sin 4 x i x x i x + = +
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

16

4 3 3 2 2 3
4 3 2 2 3 3 2 2 3 4
4 3 2 2 3 4
( ) ( ) ( ) ( 3 3 )( )
3 3 3 3
4 6 4
a b a b a b a a b ab b a b
a a b a b ab a b a b ab b
a a b a b ab b
+ = + + = + + + + =
= + + + + + + + =
= + + + +


4 4 3 2 2 3 4
4 2 2 4
3 3
4 2 2 2 2
3 2
(cos sin ) cos 4cos ( sin ) 6cos ( sin ) 4cos ( sin ) ( sin )
cos 6cos sin sin
(4cos sin 4cos sin )
cos 6cos (1 cos ) (1 cos )(1 cos )
(4cos sin 4cos sin (1 cos ))
cos
x i x x x i x x i x x i x i x
x x x x
i x x x x
x x x x x
i x x x x x
+ = + + + +
= − + +
+ −
= − − + − − +
+ − −
=
4 2 4 2 4
3 3
4 2 3
6cos 6cos 1 2cos cos
sin (4cos 4cos 4cos )
8cos 8cos 1 sin (8cos 4cos )
x x x x x
i x x x x
x x i x x x
− + + − + +
+ − +
= − + + −


Izjednačavanjem imaginarnih i realnih dijelova dobijamo:
4 2
cos 4 8cos 8cos 1 x x x = − +
3
sin 4 sin (8cos 4cos ) x x x x = − .

6. Izraziti preko trigonometrijskih funkcija višestrukih uglova izraze:

3 3 4 4
sin , cos , sin , cos x x x x .

Rješenje: Koristićemo jednakosti koje smo dobili u prethodnom zadatku:
2
4 2 4
cos 4 8cos 1
cos 4 8cos 8cos 1 cos
8
x x
x x x x
+ +
= − + ⇒ = =

1 cos 2
cos 4 8 1
2
8
x
x
+
+ +
=
cos 4 4cos 2 5
8
x x + +
=

3 3
3sin sin3
sin3 4sin 3sin sin
4
x x
x x x x

= − + ⇒ =
3 3
cos3 3cos
cos3 4cos 3cos cos
4
x x
x x x x
+
= − ⇒ =
4 2
2 2
2 4
4
4 4
cos 4 8cos 8cos 1
8(1 cos 2 )
8(1 sin ) 1
2
8(1 2sin sin ) 4 4cos 2 1
1 cos 2
8 16 8sin 4cos 2 3
2
cos 4 4cos 2 3
8sin 4cos 2 3 sin
8
x x x
x
x
x x x
x
x x
x x
x x x
= − +
+
= − − +
= − + − − + =

= − + − −
− +
= + − ⇒ =


1. Osnovne algebarske strukture

17
Ovaj zadatak možemo uraditi i na sljedeći način:
3 2 2 3 3 3
3 3
3 3 3 3
sin ( )
2 8 8
ix ix i x ix ix ix i ix i x ix ix ix
e e e e e e e e e e
x
i i i
− − − − − −
− − + − − + −
= = = =
− −

2 sin3 6 sin 3sin sin3
8 4
i x i x x x
i
− −
= =


3 2 2 3 3 3
3 3
3 3 3 3
cos ( )
2 8 8
ix ix i x ix ix ix i ix i x ix ix ix
e e e e e e e e e e
x
− − − − − −
+ + + + + + +
= = = =
2cos3 6cos cos3 3cos
8 4
x x x x
i
+ +
= =


Analogno možemo izračunati
4 4
cos , sin x x ili uopšteno sin
n
x i cos ,
n
x n∈ , ali bi nam
tada bila od velike pomoći Njutnova binomna formula.

7. Riješiti jednačine:
6
1 0 z i − + =
( 1) ( 1) 0
n n
z z + − − =
(1 ) (1 ) 0
n n
z i z + − − =
(1 ) ( 1) 0
n n
z z + + − =


Rješenje:
a)
6 6 12
2 2
4 4
1 0 1 2(cos sin )
6 6
k
k k
z i z i z i
π π
π π
− −
+ +
− + = ⇒ = − ⇒ = + =
12
8 8
2(cos sin ); 0,1, 5
24 24
k k
i k
π π π π − −
= + = …
b)
( 1)
( 1) ( 1) 0 ( 1) ( 1) 1
( 1)
n
n n n n
n
z
z z z z
z
+
+ − − = ⇒ + = − ⇒ =


2
1 1
1 1
1 1
1 2 2
cos sin ; 0,1 ( 1)
1
2 2
1 ( 1)(cos sin )
2 2 2 2
(1 (cos sin )) 1 (cos sin )
2 2
1 (cos sin )
2 2
(1 (cos sin ))
sin
n
n
k
k
k k
k
k
k
z z
z z
z k k
i k n
z n n
k k
z z i
n n
k k k k
z i i
n n n n
k k
i
n n
z
k k
i
n n
k
z
π π
π π
π π π π
π π
π π
π
+ + | |
⇒ = ⇒ =
|
− −
\ .
+
⇒ = + = −

⇒ + = − + ⇒
⇒ − + = − − +
− − +
⇒ =
− +

⇒ =

2 2 2
2 2 2 2
cos cos sin 2 sin cos
sin cos cos sin 2 sin cos
k k k k k
i
n n n n n n
k k k k k k
i
n n n n n n
π π π π π
π π π π π π
− − + −
+ − + −

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

18
2
2
2cos 2 sin cos
2sin 2 sin cos
k
k k k
i
n n n
z
k k k
i
n n n
π π π
π π π
− −
⇒ =


2cos (cos sin )
2sin (sin cos )
k
k k k
i
n n n
z
k k k
i
n n n
π π π
π π π
− +
⇒ =


(cos sin )(sin cos )
( )
(sin cos )(sin cos )
k
k k k k
i i
k
n n n n
z ctg
k k k k
n
i i
n n n n
π π π π
π
π π π π
+ +
⇒ = −
− +

2 2
2 2
cos sin cos sin cos sin
( )
cos sin
k
k k k k k k
i i
k
n n n n n n
z ctg
k k
n
n n
π π π π π π
π
π π
+ + −
⇒ = −
+

; 0,1, ( 1)
k
k
z ictg k n
n
π
⇒ = − = − …
c)
4 1
; 0,1, ( 1)
k
k
z itg k n
n
π
+
= = − …
d)
2 1
; 0,1, ( 1)
2
k
k
z ictg k n
n
π
+
= − = − …

8. Dokazati:

1
sin sin
2 2
sin sin 2 sin3 sin
sin
2
nx n
x
x x x nx
x
+
+ + + + = …

Rješenje:
2
1
1
1
( ) 1
( ) ( ) 1
( )(1 ) 1
1
( )
1
n
n
n
n
s n q q q
s n qs n q
s n q q
q
s n
q
+
+
+
= + + + +
− = −
− = −

=



2 1
1
(1 )
1
n
n n
z
z z z z z z z
z


+ + + = + + + =

… …
2 3
cos sin ,
( 1) ( 1) (1 cos sin )
1
1 1 1 cos sin
ix
n ix inx ix
n
ix
z e x i x x
z z e e e nx i nx
z z z
z e x i x
= = + ∈
− − − −
+ + + + = = =
− − − −



1. Osnovne algebarske strukture

19
2
2
(2sin 2 sin cos ) 2sin (sin cos )
2 2 2 2 2 2
2sin 2 sin cos 2sin (sin cos )
2 2 2 2 2 2
ix ix
nx nx nx nx nx nx
e i e i
x x x x x x
i i
− ⋅ −
= =
− −

sin (sin cos ) sin ( sin cos )
2 2 2 2 2 2
sin (sin cos ) sin sin cos
2 2 2 2 2 2
ix ix
nx nx nx nx nx nx
e i i e i
x x x x x x
i i i
− +
= ⋅ = ⋅
− +

1
2
2
2
sin sin sin
1 1
2 2 2
(cos sin )
2 2
sin sin sin
2 2 2
nx
i
n ix
i x
x
i
nx nx nx
e e n n
e x i x
x x x
e
+
+ +
= ⋅ = = +

Prema Moivreovoj formuli imamo da je realni dio od
2
1
n
z z z + + + + … jednak sumi
1 cos cos 2 cos x x nx + + + + … , a imaginarni dio je jednak sumi sin sin 2 sin x x nx + +… .
Odavde imamo da je:


1
sin sin
2 2
sin sin 2 sin
sin
2
nx n
x
x x nx
x
+
+ + + = …

20

DETERMINANTA



Determinanata n-tog reda kvadratne matrice
ij
A a ( =
¸ ¸
je zbir od ! n sabiraka

1 2
1 2
11 12 1
21 22 2 ( ... )
1 2
1 2
...
...
det ( 1) ...
... ... ... ...
...
= = = −

n
n
n
n Inv j j j
j j nj
n n nn
a a a
a a a
D A a a a
a a a
.
Napomena: Neka je
1 2 3 n
( j j j ...j ) jedna od n! permutacija brojeva 1, 2, 3,..., n . Brojevi
i
j i
k
j u
toj permutaciji čine jednu inverziju ako u njoj dolazi
i
j prije
k
j , dok je inače
i k
j j > . Tako, na
primjer, u permutaciji (3 4 5 1 2) od pet elemenata broj 3 čini dvije inverzije jer je
ispred 1 i ispred 2. Broj 4 čini dvije inverzije, 5 dvije, 1 nula i 2 čini nula inverzija. Dakle,
ukupan broj iverzija te permutacije je 6, Inv(3 4 5 1 2) 6 = .
Ovako definisan broj det A naziva se determinanta reda n matrice A, ili kraće
determinanta reda n.
Svojstva determinanti.
1. Ako su svi elementi nekog retka ili stupca nule, onda je determinanta jednaka nuli.
2. Ako su ispod ili iznad glavne dijagonale nule, onda je determinanta jednaka produktu
brojeva na glavnoj dijagonali.
3. Ako dva stupca ili dva retka zamijene mjesta, onda determinanta mijenja znak.
4. Ako su dva stupca ili dva retka jednaka, onda je determinanta jednaka nuli.
5. Ako nekom stupcu ili retku dodamo linearnu kombinaciju preostalih stupaca ili redaka,
onda se determinanta ne mijenja.
6. Determinanta se množi brojem tako da se neki redak ili stupac pomnoži tim brojem.
7.(Binet-Cauchyjev teorem) Determinanta produkta dvije matrice jednaka je produktu
determinanti, tj. det( ) det det AB A B = .
8.(Laplaceov teorem)
11 12 1
21 22 2
1 1
1 2
...
...
det
... ... ... ...
...
n
n n
n
ij ij ij ij
j i
n n nn
a a a
a a a
D A a A a A
a a a
= =
= = = =
∑ ∑
, gdje je ( 1)
i j
ij ij
A M
+
= − .
ij
A je kofaktor ili algebarski komplement a
ij
M je minor determinante koji se dobije
izostavljanjem i-tog retka i j-tog stupca.
9. Ako je neki stupac ili redak linearna kombinacija preostalih stupaca ili redaka, onda je
determinanta jednaka nuli.
10.
det det
T
A A =
.


2. Determinanta

21
ZADACI

U sljedećim zadacima ( 1. – 5. ) izračunati determinante :

1.
4 5
12 10 22
2 3
= − − = −


2.
3 1
0 2
= 6 – 0 = 6
3.
2 1 3
5 3 2
1 4 3
=2
3 2
4 3

5 2
1 3
+3
5 3
1 4
=2(9−8)−(15−2)+3(20−3)=2−13+51=40
Ovdje smo vršili razvijanje determinante po prvoj vrsti .

4.
1 1 1
4 5 9
16 25 81
=
1 0 0
4 1 5
16 9 65
=
1 5
9 65
=65−45=20
Zapazimo da je s ciljem dobijanja dviju nula u prvoj vrsti oduzeta prva kolona od druge,
odnosno treće kolone determinante .

5.
1 1 3 4
2 0 0 8
3 0 0 2
4 4 7 5
= ?

Uočimo da imamo dvije nule u drugoj vrsti pa je zgodno razviti determinantu po drugoj
vrsti:
−2
1 3 4
0 0 2
4 7 5
+8
1 1 3
3 0 0
4 4 7
= −2(−2)
1 3
4 7
+8(−3)
1 3
4 7
= 4(7−12)−24(7−12)=−20+120=100.

6. Neka je
1 3
2 2
z i = − + . Izračunati determinantu: D =
1
1
1
z z
z z
z z
²
²
²

Na prvu kolonu dodajmo zbir druge i treće kolone. Tada se iz prve kolone može izdvojiti
ispred determinante faktor
2
z z 1 + +
(svojstvo 6):

D=
( ) ( )
2 2
2 2 2
2 2 2
1 z z 1 z z
z z 1 1 1 z z z 1 0 1 z z z
1 z 1 0 z z 1 z
+ + = + + − −
− −
= ...= −z
3
(−z
3
+1)= z
6
−z
3
= 1−1=0


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

22
jer

3 6
1 3 2 2
- cos sin cos 2 sin 2 1 1
2 2 3 3
z i i z i z
π π
π π = + = + ⇒ = + = ⇒ =

7. Riješiti jednačinu:

- 3 2 -1
2 - 4
-1 4 - 5
x x x
x x x
x x x
+
+
+
=0
Najprije oduzmimo od treće vrste prvu vrstu :

- 3 2 -1
2 - 4
2 2 -4
x x x
x x x
+
+ =0, pa zatim dodajmo na drugu odnosno treću kolonu
determinante prvu kolonu pomnoženu sa (-1), odnosno (-2):

- 3 5 3 - 7
2 -6 3 4
2 0 0
x x
x x ⇒ + + =0
5 3 - 7
2
-6 3 4
x
x

+
=0
5(3x+4)+6(3x−7)=0
15x+20+18x−42=0
33x=22
x=
22
33
=
2
3
.

8. Izračunati vrijednost sljedećih determinanti:
a)
2 1 3
5 3 2
1 4 3
b)
3 4 -5
8 7 -2
2 1 8
c)
3 -2 1
4 -1 -1
1 3 -3

d)
-1 -2 4 1
2 3 0 6
2 -2 1 4
3 1 -2 -1
e)
1 2 0 0 0
3 2 3 0 0
0 4 3 4 0
0 0 5 4 5
0 0 0 6 5
f )
2 5 0 -1 3
1 0 3 7 -2
3 -1 0 5 -5
2 0 -4 1 2
0 -3 -1 2 3

9. Ako je
4 4
cos sin
3 3
z i
π π
= + izračunati vrijednost determinante:

2
2
1 1 1
1
1
z z
z z







2. Determinanta

23
10.Riješiti jednačinu:

sin( ) sin cos
4
2 - 2
sin( ) cos sin
4 4
1 1-
x x x
x x x
a a
π
π
+
+ =

2.1. MATRICE

Definicija 1 Shemu brojeva


11 12 1
21 22 2
1 2
...
...
... ... ... ...
...
n
n
m m mn
a a a
a a a
a a a
(
(
(
(
(
(
¸ ¸


zovemo pravougaonom matricom tipa (m,n) ili jednostavno matricom tipa (m,n).
Ako je m=n onda kažemo da je A kvadratna matrica reda n.
Elementi
1 2
, , ...,
i i in
a a a čine i-ti redak a
1 2
, , ...,
j j mj
a a a čine j-ti stupac. Element
matrice
ij
a se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu.
Skup svih matrica tipa ( , ) m n označavat će se sa
mn
M . Ako je m n = onda se piše
n
M umjesto
nn
M .
Matrica se kraće zapisuje ovako

ij
A a ( =
¸ ¸
.
Operacije s matricama
Za dvije matrice ,
mn
A B M ∈ , gdje je
ij
A a ( =
¸ ¸
,
ij
B b ( =
¸ ¸
, kažemo da su jednake ako je
, ,
ij ij
a b i j = ∀ .
Sabiranje matrica
Sabirati možemo samo matrice istog tipa. Neka su ,
mn
A B M ∈ gdje je
ij
A a ( =
¸ ¸
,
ij
B b ( =
¸ ¸

Zbir A B + je matrica tipa ( , ) m n tako daje
ij ij
A B a b ( + = +
¸ ¸

Množenje matrice brojem.
Proizvod matrice
ij
A a ( =
¸ ¸
i broja λ je matrica A λ istog tipa kao i A :

ij
A a λ λ ( =
¸ ¸
.

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

24
Operacije sabiranja matrica i množenja matrice brojem očito imaju sljedeća svojstva:
1. ( ) ( ), , ,
mn
A B C A B C A B C M + + = + + ∀ ∈ ;
2. , ,
mn
A B B A A B M + = + ∀ ∈ ;
3. Postoji
mn
O M ∈ takav da je ,
mn
A O O A A M + = + ∀ ∈ ( | | 0 , 0, ,
ij
O a i j = = ∀ );

4. Postoji
mn
A M − ∈ takav da je ( ) ( ) A A A A O + − = − + = , (
ij
A a ( − = −
¸ ¸
);

5. 1 ,
mn
A A A M = ∀ ∈ ;

6. ( ) , , ,
mn
A B A B R A B M λ λ λ λ + = + ∀ ∈ ∀ ∈ ;

7. ( ) , , ,
mn
A A A R A M λ µ λ µ λ µ + = + ∀ ∈ ∀ ∈ ;

8. ( ) ( ), , ,
mn
A A R A M λµ λ µ λ µ = ∀ ∈ ∀ ∈
Skup
mn
M zovemo vektorskim prostorom.
Množenje matrica
Matrica
ij
A a ( =
¸ ¸
tipa ( , ) m n i matrica
jk
B b ( =
¸ ¸
tipa ( , ) p q se mogu pomnožiti tim redom samo
ako je p n = , tj. ako je broj stupaca prve matrice jednak broju redaka druge matrice. Proizvod
AB je matrica tipa ( , ) m q
| |
1
n
ik ij jk
i
AB c a b
=
(
= =
(
¸ ¸


Množenje matrica ima ova svojstva.

1. ( ) ( ), , , . AB C A BC A B C = ∀

2. ( ) , , , . A B C AC BC A B C + = + ∀

3. ( ) , , , . A B C AB AC A B C + = + ∀

Proizvod nije komutativan, tj. ne vrijedi općenito AB BA = .
Transponiranje.
Neka je dana matrica A tipa ( , ) m n

11 12 1
21 22 2
1 2
...
...
... ... ... ...
...
n
n
ij
m m mn
a a a
a a a
A a
a a a
(
(
(
( = =
¸ ¸
(
(
(
¸ ¸
.
Matrica, koja se iz Adobije kad reci postanu stupci, označava se sa
T
A i ona je tipa ( , ) n m .
Zove se transponovana matrica matrice A.

2. Determinanta

25
Dakle,
11 21 1
12 22 2
1 2
...
...
... ... ... ...
...
m
T m T
ij ji
n n mn
a a a
a a a
A a a
a a a
(
(
(
( ( = = =
¸ ¸ ¸ ¸
(
(
(
¸ ¸


Transponiranje se prema operacijama s matricama odnosi kako slijedi.
1. ( ) , , .
T T T
A B A B A B M + = + ∀ ∈

2. ( ) , , .
T T
mn
A A R A M λ λ λ = ∀ ∈ ∀ ∈

3. ( ) , , .
T T T
mn
AB B A A B M = ∀ ∈

4. ( ) , .
T T
mn
A A A M = ∀ ∈
Kvadratne matrice
Definicija 3 U kvadratnoj matrici
ij
A a ( =
¸ ¸
reda n elementi
11 22,...,
,
nn
a a a čine glavnu
dijagonalu.
Kvadratne matrice imaju redaka koliko i stupaca, pa se mogu množiti u bilo kojem poretku,
no i u tom slučaju proizvod nije komutativan.

Definicija 4 Neka je A kvadratna matrica. Matrica A zove se:
- dijagonalna matrica, ako su joj elementi izvan glavne dijagonale jednaki nuli;
- gornja trokutasta, ako su joj elementi ispod glavne dijagonale jednaki nuli;
- donja trokutasta, ako su joj elementi iznad glavne dijagonale jednaki nuli.
Definicija 5 Neka je A kvadratna matrica. Matrica A se zove
- simetrična matrica, ako je
T
A A = ;
- antisimetrična matrica, ako je
T
A A = − ;
- ortogonalna matrica, ako je
T
A A I = .
Inverzna matrica
Definicija 7 Neka je dana matrica
n
A M ∈ . Matrica
n
B M ∈ sa svojstvom
AB BA I = =
se zove inverzna matrica matrice A i piše se
1
B A

= . Kvadratna matrica, koja ima inverznu,
se zove regularna. Kvadratna matrica, koja nema inverznu, se zove singularna.
Svojstva skupa regularnih matrica.
1. Proizvod regularnih matrica je regularna matrica i vrijedi
1 1 1
( ) AB B A
− − −
= .
2. Jedinična matrica I je regularna, i
1
I I

= .
3.
1 1
1
( ) A A λ
λ
− −
= , za svaki 0 λ ≠ .
4.
1 1
( ) ( )
T T
A A
− −
= .

5.
1 1
( ) A A
− −
= .
6. Ako je A regularna matrica, onda je det 0 A ≠ .
Nulmatrica množena s bilo kojom matricom daje nulmatricu, pa tako ne postoji njezin inverz.
Dakle, nulmatrica je singularna.
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

26
Vrijedi:

1 *
1
det

= A A
A
.

Matrica
*
T
ij
A A ( =
¸ ¸
se zove adjunkta matrice A . Pri tome su
ij
A kofaktori matrice A.
Matrica Aje regularna ako i samo ako je det 0 A ≠ . Dakle:


11 21 n1
12 22 n2 1
1n 2n nn
A A ... A
A A ... A
1 1
A adjA
... ... ... ... det A det A
A A ... A

(
(
(
= =
(
(
¸ ¸
.
Kažemo da matrica A ima rang r i pišemo rang A = r ako postoji bar jedna regularna
submatrica matrice A koja je reda r, a sve submatrice reda većeg od r (ako postoje) su
singularne. Rang matrice se ne mijenja pri elementarnim transformacijama, a to su
- zamjena dvije vrste ili kolone matrice
- množenje bilo koje vrste matrice nenultim brojem
- dodavanje na neku vrstu matrice neke druge vrste pomnožene nekim brojem
Rang matrice najlakše tražimo tako da matricu svedemo elementarnim transformacijama na
trokutastu.

ZADACI

1. Zadane su matrice

3 5 7 1 2 4
2 -1 0 , 2 3 -2
4 3 2 -1 0 1
A B
( (
( (
= =
( (
( (
¸ ¸ ¸ ¸
.
Izračunati:A+B, 2A+3B, A−B, 2A−3B, A⋅B, B⋅A, A
T
i B
T
.

Rješenje:

3 5 7 1 2 4 4 7 11
2 -1 0 2 3 -2 4 2 -2
4 3 2 -1 0 1 3 3 3
A B
( ( (
( ( (
+ = + =
( ( (
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸


3 5 7 1 2 4 6 10 14 3 6 12
2 3 2 2 -1 0 3 2 3 -2 4 -2 0 6 9 -6
4 3 2 -1 0 1 8 6 4 -3 0 3
A B
( ( ( (
( ( ( (
+ = ⋅ + ⋅ = +
( ( ( (
( ( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
=
=
9 16 26
10 7 -6
5 6 7
(
(
(
(
¸ ¸


3 5 7 1 2 4 2 3 3
- 2 -1 0 - 2 3 -2 0 -4 2
4 3 2 -1 0 1 5 3 1
A B
( ( (
( ( (
= =
( ( (
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸

2. Determinanta

27

3 5 7 1 2 4 3 10- 7 6 15 12-10 7 6 21 9
2 -1 0 2 3 -2 2- 2 4- 3 8 2 0 1 10
4 3 2 -1 0 1 4 6- 2 4 9 16- 6 2 8 13 12
A B
+ + + ( ( ( (
( ( ( (
⋅ = ⋅ = + =
( ( ( (
( ( ( ( + + +
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸



3 2 4
5 -1 3
7 0 2
T
A
(
(
=
(
(
¸ ¸


2. Naći inverznu matricu matrice

3 2 2
1 3 1
5 3 4
A
(
(
=
(
(
¸ ¸


Rješenje:

3 2 2 3 -7 -1
-7 -1
1 3 1 1 0 0 - -(7 -12) 5
-12 -1
5 3 4 5 -12 -1
= = = =

11
3 1
12- 3 9
3 4
A = = =
21
2 2
- -8 6 -2
3 4
A = = + =
31
2 2
2- 6 -4
3 1
A = = =
12
1 1
- 5- 4 1
5 4
A = = =
22
3 2
12-10 2
5 4
A = = =
32
3 2
- -3 2 -1
1 1
A = = + =
13
1 3
3-15 -12
5 3
A = = =
23
3 2
- -9 10 1
5 3
A = = + =
33
3 2
9- 2 7
1 3
A = = =

* -1
9 2 4
- -
5 5 5
9 -2 -4
1 2 1
1 2 -1 -
5 5 5
-12 1 7
12 1 7
-
5 5 5
A A
(
(
(
(
(
(
= ⇒ =
(
(
(
(
¸ ¸
(
(
¸ ¸


3. Riješiti jednačinu:


5 3 1 -8 3 0
1 -3 -2 -5 9 0
-5 2 1 -2 15 0
X
( (
( (
⋅ =
( (
( (
¸ ¸ ¸ ¸


Rješenje:
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

28
X A B ⋅ =
5 3 1
1 -3 -2
-5 2 1
A
(
(
=
(
(
¸ ¸

-8 3 0
-5 9 0
-2 15 0
B
(
(
=
(
(
¸ ¸

-1 -1 -1
X A A B A X B A ⋅ ⋅ = ⋅ ⇒ = ⋅
5 3 1 5 3 1
11 3
det( ) 1 -3 -2 11 3 0 -11 30 19
-10 -1
-5 2 1 -10 -1 0
A = = = = + =

11
-3 -2
-3 4 1
2 1
A = = + =
21
3 1
- -1
2 1
A = =
31
3 1
-6 3 -3
-3 -2
A = = + =
12
1 -2
- -1 10 9
-5 1
A = = + =
22
5 1
10
-5 1
A = =
32
5 1
- 10 1 11
1 -2
A = = + =
13
1 -3
2-15 -13
-5 2
A = = =
23
5 3
- 10
-5 2
A = =
33
5 3
-15- 3 -18
1 -3
A = = =

-1
1 -1 -3
1
9 10 11
19
-13 -25 -18
A
(
(
=
(
(
¸ ¸


-1 -1
-8 3 0 1 -1 -3 -8 27 8 30 24 33
1 1
-5 9 0 9 10 11 -5 81 5 90 15 99
19 19
-2 15 0 -13 -25 -18 -2 135 2 150 6 165
X B A A
+ + + ( ( (
( ( (
= ⋅ = = ⋅ = + + + =
( ( (
( ( ( + + +
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸


19 38 57 1 2 3
1
76 95 114 4 5 6
19
133 152 171 7 8 9
( (
( (
= =
( (
( (
¸ ¸ ¸ ¸


4. Odrediti rang matrice:


1 -1 -2 1 0
2 -2 -3 -1 -5
-1 2 0 2 5
0 4 -1 0 3
3 1 -1 2 7
1 -1 0 -3 -6
A
(
(
(
(
=
(
(
(
(
(
¸ ¸







2. Determinanta

29
Rješenje:

1 -1 -2 1 0 1 -1 -2 1 0 1 -1 -2 1 0
2 -2 -3 -1 -5 0 0 1 -3 -5 0 1 -2 3 5
-1 2 0 2 5 0 1 -2 3 5 0 0 1 -3 -5
0 4 -1 0 3 0 4 -1 0 3 0 4 -1 0 3
3 1 -1 2 7 0 4 5 -1 7 0 4 5 -1 7
1 -1 0 -3 -6 0 0 2 -4 -6 0 0 2 -4 -6
A
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
=
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼

1 -1 -2 1 0 1 -1 -2 1 0 1 -1 -2 1 0
0 1 -2 3 5 0 1 -2 3 5 0 1 -2 3 5
0 0 1 -3 -5 0 0 1 -3 -5 0 0 1 -3 -5
0 0 7 -12 -17 0 0 0 9 18 0 0 0 1 2
0 0 13 -13 -13 0 0 0 26 52 0 0 0 1 2
0 0 2 -4 -6 0 0 0 2 4 0 0 0 1 2
A
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼ ∼

1 -1 -2 1 0
0 1 -2 3 5
0 0 1 -3 -5
4
0 0 0 1 2
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
A rangA
(
(
(
(
⇒ =
(
(
(
(
(
¸ ¸


5. Odrediti realne brojeve a i b tako da je


1 3 1 -2
2 6 -3 -4 2
6 -2
rang
a b
(
(
=
(
(
¸ ¸


Rješenje:
1 3 1 -2 1 3 1 -2 1 3 1 -2 1 2 1 3
2 6 -3 -4 3 6 2 4 0 15 5 10 0 10 5 15
6 -2 6 -2 0 18 - 6 10 0 10 - 6 18
1 2 1 3
0 10 5 15
0 0 1 - 3
− ( ( ( (
( ( ( (
− − − −
( ( ( (
( ( ( ( − −
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
− (
(

(
( −
¸ ¸
∼ ∼ ∼ ∼

a b b a b a a b
a b


-1 0 - 3 0 1 3 ⇒ = ∧ = ⇒ = ∧ = a b a b







Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

30
6. Diskutovati rang matrice za razne vrijednosti parametra a:


3 1 1 4
4 10 1
1 7 17 3
2 2 4 3
a
A
(
(
(
=
(
(
¸ ¸


Rješenje:
3 1 1 4 1 7 17 3 1 7 17 3
4 10 1 3 1 1 4 0 -20 -50 -5
1 7 17 3 4 10 1 0 -7 4 10-17 1- 3
2 2 4 3 2 2 4 3 2 -12 -30 -3
1 7 17 3
0 4 10 1
0 4- 7 10-17 1- 3
0 4 10 1
a
A
a a a a
a a a
( ( (
( ( (
( ( (
=
( ( ( +
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
(
(
(
(
(
¸ ¸
∼ ∼ ∼


1 7 17 3 1 7 17 3
0 4 10 1 0 4 10 1
0 4- 7 10-17 1- 3 0 -7 -17 -3
0 0 0 0 0 0 0 0
A
a a a a a a
( (
( (
( (
( (
( (
¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼

0 2 a rangA = ⇒ = ; u suprotnom dijeljenjem treće vrste sa −a dobijamo
1 7 17 3 1 7 17 3
0 4 10 1 0 4 10 1
3
0 7 17 3 0 0 2 -5
0 0 0 0 0 0 0 0
A rangA
( (
( (
( (
⇒ =
( (
( (
¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼

Dakle imamo da je
2; 0
3; 0
a
rangA
a
= ¦
=
´

¹


7. Riješi jednačine:
a)
2 -3 1 9 7 6 2 0 -2
4 -5 2 1 1 2 18 12 9
5 -7 3 1 1 1 23 15 11
X
( ( (
( ( (
⋅ ⋅ =
( ( (
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸

b)
1 2 -3 1 -3 0
3 2 -4 10 2 7
2 -1 0 10 7 8
X
( (
( (
⋅ =
( (
( (
¸ ¸ ¸ ¸



2. Determinanta

31
8. Diskutovati rang matrice za razne vrijednosti parametra a
a)
4 4 -3 1
1 1 -1 0
2 2 2
9 9 3
a
a
(
(
(
(
(
¸ ¸
b)
6 3 5 9
5 2 3 6
0 1 2 3
2 1 1 a
(
(
(
(
(
¸ ¸


2.2. SISTEMI LINEARNIH JEDNAČINA

Neka su ( ) , 1,..., ; 1,...,
ij i
a b i m j n = = realne konstante. Tada je
( )
11 1 12 2 1 1
1 1 2 2
...
* ...
...
n n
m m mn n m
a x a x a x b
a x a x a x b
+ + + = ¦
¦
´
¦
+ + + =
¹

sistem od m linearnih jednačina sa n nepoznatih
1
,...,
n
x x .
Ako je
1 2
... 0
m
b b b = = = = , sistem (*) zovemo homogenim, a u suprotnom kažemo da je taj
sistem nehomogeni.
Ako je m n = , možemo koristiti metodu determinante. Sa D označimo determinantu sistema
čiji su elementi koeficijenti uz nepoznate, tj.
ij
D a = . Sa ( 1,..., )
k
D k n = označimo
determinantu koja se dobije kada k – tu kolonu determinante D zamijenimo elementima
1
,...,
n
b b . Tada vrijedi slijedeće:
1
0
Ako je 0 D ≠ , tada sistem ima tačno jedno rješenje: ( ) 1,...,
k
k
D
x k n
D
= = .
2
0
Ako je 0 i 0
k
D D = ≠ za bar jedno { } 1,..., k n ∈ , sistem nema rješenja.
3
0
Ako je ( ) 0 1,...,
k
D D k n = = = , potrebna su dalja ispitivanja.

Ako je u (*) m n ≠ , možemo koristiti Gaussovu metodu. Uvedimo slijedeće matrice:
ij
A a ( =
¸ ¸
- matrica sistema i / |
ij i
A B a b ( =
¸ ¸
- proširena matrica.
Tada sistem ima rješenja ako te dvije matrice imaju isti rang. Pri tome, sistem ima tačno jedno
rješenje ako je rang A jednak broju nepoznatih, a ima beskonačno mnogo rješenja ako je
/ rang A rang A B = manje od broja nepoznatih. U posljednjem slučaju razlika između broja
nepoznatih i rang A predstavlja broj nepoznatih koje treba uzeti proizvoljno.

Ako je sistem (*) homogeni i m n = , tada sistem ima uvijek tzv. trivijalno rješenje
1
... 0
n
x x = = = . Netrivijalna rješenja sistema postoje ako i samo ako je determinanta sistema
jednaka 0.

METODA DETERMINANTI

1. Riješiti sistem:


3 4 2 5
-4 5 3 -3
5 - 6 - 4 1
x y z
x y z
x y z
+ + =
+ + =
=

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

32

Rješenje:

3 4 2
-6 -4 5 -4 5 -6
5 -6 -4 3 - 4 2
5 3 -4 3 -4 5
-4 5 3
D = = ⋅ +
3(-18 20) - 4(15-16) 2(25- 24) 6 4 2 12 = + + = + + =


5 4 2
-6 -4 -3 -4 -3 -6
-3 -6 -4 5 - 4 2
5 3 1 3 1 5
1 5 3
x
D = = ⋅ +
5(-18 20) - 4(-9 4) 2(-15 6) 10 20-18 12 = + + + + = + =


3 5 2
-3 -4 5 -4 5 -3
5 -3 -4 3 - 5 2
1 3 -4 3 -4 1
-4 1 3
y
D = = ⋅ +
3(-9 4) - 5(15-16) 2(5-12) -15 5-14 -24 = + + = + =


3 4 5
-6 -3 5 -3 5 -6
5 -6 -3 3 - 4 5
5 1 -4 1 -4 5
-4 5 1
z
D = = ⋅ +
3(-6 15) - 4(5-12) 5(25- 24) 27 28 5 60 = + + = + + =


12
1
12
-24
-2
12
60
5
12
: (1, -2, 5)
x
y
z
D
x
D
D
y
D
D
z
D
Rješenje
= = =
= = =
= = =


2. Diskutovati rješenje sistema za razne vrijednosti parametra:


6
4 5
6 ( 2) 2 13
x y z
ax y z
x a y z
+ + =
+ + =
+ + + =


Rješenje:

1 1 1 1 0 0
4- 1-
4 1 4- 1- -4(4- ) - ( - 4)(1- )
- 4 -4
6 2 2 6 - 4 -4
a a
D a a a a a a a
a
a a
= = = =
+

4( - 4) - ( - 4)(1- ) ( - 4)(4-1 ) ( - 4)(3 ) a a a a a a a = = + = +

2. Determinanta

33

6 1 1 6 1 1
-1 3
5 4 1 -1 3 0 - - 3 -( 3)
1
13 2 2 1 0
x
D a a
a
a a
= = = = = +
+


1 6 1 1 6 1
-1 -1
1 1 - 1 -1 0 -1 4 3
4 1
6 13 2 4 1 0
y
a
D a a a a = = = = + = +

I ( - 4)(3 ) 0, . 4, -3 a a tj a a + ≠ ≠ ≠ sistem je saglasan

-( 3) -1 1
( - 4)( 3) - 4 4-
( 3) 1
( - 4)( 3) - 4
6( - 4)( 3)
6
( - 4)( 3)
a
x
a a a a
a
y
a a a
a a
z
a a
+
= = =
+
+
= =
+
+
= =
+

II 4 0, -7, 7, 0
x y z
a D D D D = ⇒ = = = = sistem je nemoguć
III -3 0
x y z
a D D D D = ⇒ = = = = sistem je neodređen

6
3 4 5
1 1
4 3 7
3 4
6 1
4(6 ) (5 ) 19 3
5 4
1 6
5 3(6 ) 23 4
3 5
19 3 23 4
: , , ,
7 7
x
y
x y z
x y z
z
z z z
z
z
z z z
z
z z
Rješenje z z R
+ = −
− + = −
∆ = = + =


∆ = = − − − = −


∆ = = − + − = −
− −
| − − |

|
. \


3. Diskutovati rješenja sistema jednačina za razne vrijednosti parametara:
4 0 ax y z + + =
2 - 3 1 y z =
2x - -2 bz =

Rješenje:

4 1 0 7
7
0 2 -3 0 2 -3 2 2(- -14) -2( 14)
2 -
2 0 - 2 0 -
a a
a
D ab ab
b
b b
= = = ⋅ = = +

0 4 1 0 4 1
4 1
1 2 -3 1 3 -3 - 24 4 4 28 4 4(7 )
4 -6-
-2 0 - 0 4 -6-
x
D b b b
b
b b
= = = = + + = + = +
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

34

0 1 0 1
1
0 1 -3 0 1 -3 -6 - - 2
2 -6-
2 -2 - 2 0 -6-
y
a a
a
D a ab
b
b b
= = = =

4 0 4 0
4
0 2 1 0 2 1 - -(4 - 8) -4( - 2)
2 4
2 0 -2 2 4 0
z
a a
a
D a a = = = = =

I -14 ab ≠ sistem je saglasan(ima tačno jedno rješenje)

II 14 ab =


7 0 -7 2
- - 6 - 2 0 14- 6 - 2 0 6 12 2 -7
- 2 0 2 -7
b b a
ab a a a a b
a a
+ = ⇒ = ⇒ =
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ =
= ⇒ = ⇒


II.1. 2, -7 0
x y z
a b D D D D = = ⇒ = = = = sistem je neodređen

2 4 0 2 4 1
2 3 1 0 2 3
2 7 2 2 0 7
x y z
y z D
x z
+ + =
− = ⇒ = −
+ = −


Izeberimo jednu subdeterminantu različitu od nule:

0 2
4 0
2 0
= − ≠
pa uzimajući z∈R proizvoljno imamo:

2 1 3
2 2 7
2 7 1 3
, , .
2 2
2 7 1 3
Rješenja: , , ,
2 2
y z
x z
z z
x y tj
z z
z z R
= +
= − −
− − +
= =
− − + | |

|
\ .


II.2. 2 a ≠ ili -7 0, 0, 0, 0
x y z
b D D D D ≠ ⇒ = ≠ ≠ ≠ sistem je nemoguć

4. Odrediti parametar α tako da sistem ima rješenje,pa naći to rješenje

3 5
2
2 4
x y
x y
x y
α
α
+ =
+ =
+ =






2. Determinanta

35
Rješenje:

3 5
2
3 5
-3 - 3 -6
( 3) -1
1
3
1 2 5
2 2
3 3
x y
x y
x y
x y
y
y
x y
α
α
α
α
α
α α
+ =
+ =
+ =
=
− =

=


= − = + =
− −

2
2
1 2
2 4
2 5 2
4
3 3
2 5 2 4 12
2 9 10 0
5
2,
2
x y α
α
α
α α
α α α
α α
α α
+ =

⋅ − =
− −
− − = −
− + =
= =


5. Riješiti sistem:
x-y+z=2
x-y-2z=4

Rješenje:
2
3 3 1
2 1
1 2 1 1
2 1 1 1
x y z
z z
x y z
x y x y x y
x y x y x y
− + = ¹
− ⇒ − = − ⇒ =
`
− − = −
)
− + = − = − = ¹ ¹
⇒ ⇒
` `
− − = − − = = +
) )


rješenje:x=y+1, z=1(y∈R)
(y+1,y,1) (y∈R)

GAUSSOVA METODA RJEŠAVANJA SISTEMA LINEARNIH JEDNAČINA

6. Riješiti sistem jednačina:


2 4 5 5
0
2 1
x y z
x y z
x y z
+ − = −
− − + =
+ − =


Rješenje:
| |
2 4 5 2 4 5 5
1 1 1 , / 1 1 1 0
2 1 1 2 1 1 1
A A B
− − − ( (
( (
= − − = − −
( (
( ( − −
¸ ¸ ¸ ¸


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

36
| |
2 4 5 5 2 4 5 5
2 4 5 5
3 5 3 5
/ 0 2 3 5 0 1 0 1
2 2 2 2
0 3 4 6
0 3 4 6 1 3
0 0
2 2
3
( / ) 3
A B
rangA
rang A B
(
(
− − ( − −
− − (
(
(
− − − −
(
(
(
− −
(
(
(
(

(
(
¸ ¸
− − −
¸ ¸
(
(
¸ ¸
=
=
∼ ∼ ∼


2 4 5 5 x y z + − = −

3 5
2 2
y z

− =

1 3
2 2
z − = −

z=3,y=2,x=1
R(1,2,3)

7. Riješiti sistem jednačina:

1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 3 4
3 2 2 1
5 3 3
2 2 3 4
x x x x
x x x x
x x x x
− + − =
− + − =
+ + − =


Rješenje:
| |
3 2 1 2 3 2 1 2 1
5 1 3 1 , / 5 1 3 1 3
2 1 2 3 2 1 2 3 4
A A B
− − ( (
( (
= − − = − −
( (
( ( − −
¸ ¸ ¸ ¸



3 2 1 2 1 3 2 1 2 1 3 2 1 2 1
5 1 3 1 3 0 7 4 13 4 0 7 4 13 4
2 1 2 3 4 0 7 4 13 6 0 0 0 0 2
− ( − ( − (
( ( (
− − − − − − − −
( ( (
( ( (
− − − −
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼




1 2 3 4
3 2 2 1 x x x x − + + =


2 3 4
7 4 13 4 x x x − − + = −
0 2 = −

Sistem nema rješenja
rangA=2; rang(A/B)=3




2. Determinanta

37
8. Riješiti sistem jednačina:

1 2 3
1 2 3
1 2 3
1 2 3
2 4 1
5 3 2
1
3 5 5 6
x x x
x x x
x x x
x x x
− + =
− + =
− + = −
+ − = −


Rješenje:
| |
2 4 1 1 1 5 3 2 1 5 3 2
1 5 3 2 2 4 1 1 0 6 5 3
/
1 1 1 1 1 1 1 1 0 4 2 3
3 5 5 6 3 5 5 6 0 20 14 12
A B
− ( − ( − (
( ( (
− − − −
( ( (
=
( ( (
− − − − − −
( ( (
− − − − − −
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼

1 5 3 2 1 5 3 2
0 6 5 3 0 6 5 3
0 0 4 3 0 0 4 3
0 0 8 6 0 0 0 0
− ( − (
( (
− − − −
( (
( (
− −
( (

( (
¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼
rangA=rang(A/B)=3

3 3
2 3 2 3 2
1 2 3 1 2 3
3
4 3
4
9
6 5 3 6 5 3
8
11
5 3 2 5 3 2
8
x x
x x x x x
x x x x x x
= − ⇒ = −
− − = − ⇒ − = − ⇒ = −
− + = ⇒ = − + = −

11 9 3
: ( , , )
8 8 4
R − − −

9. Riješiti sistem jednačina:

1 2 3 4
- 2 - 1 x x x x + =
1 2 3 4
4 x x x x + + + =
1 2
2 3 x x +
4
-5 0 x =
1 2 3 4
5 2 5 - 6 6 x x x x + + =

Rješenje:
1 -1 2 -1 1 1 -1 2 -1 1 1 -1 2 -1 1
1 1 1 1 4 0 2 -1 2 3 0 2 -1 2 3
2 3 0 -5 0 0 5 -4 -3 -2 0 0 -3 -16 -19
5 2 5 -6 6 0 7 -5 -1 1 0 0 -3 -16 -19
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼ ∼
1 -1 2 -1 1
0 2 -1 2 3
0 0 -3 -16 -19
0 0 0 0 0
(
(
(
(
(
(
¸ ¸



1 2 3 4
- 2 - 1 x x x x + =

2 3 4
2 - 2 3 x x x + =

3 4
-3 -16 -19 x x =
0 = 0
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

38
( ) ( / ) 3 4 rang A rang A B = = < ⇒ sistem je neodređen
4
3 4 3
-16 19
-3 16 -19
3
x
x x x
+
= ⇒ =
4 4 4 4
2 3 4 2 3 4 2
19-16 9- 6 28- 22 14-11
2 - 3- 2 2 3- 2
3 3 3
x x x x
x x x x x x x
+
= ⇒ = + = = ⇒ =
4
1 2 3 4 1 2 3 4 4
24 - 21
- 2 1 - 2 1 8 - 7
3
x
x x x x x x x x x + = + ⇒ = + + = =

10. Za koje vrijednosti parametra a sistem

1
2
-3
ax y z
x ay z
x y az
+ + =
+ + =
+ + =

ima jedinstveno rješenje? Odrediti to rješenje!

Rješenje:
2
1 1 1 1 1 1 1 1 1
1 1 2 1 1 2 0 1- 1- 1- 2
1 1 -3 1 -1 1- 5 1 -1 1- 5
a a a
a a a a a
a a a a a
( ( (
( ( (
( ( (
( ( (
¸ ¸ ¸ ¸ ¸ ¸
∼ ∼
2
2
1 1 1
0 1- 1- 1- 2
0 0 1- 1- 5( 1) 1- 2
a
a a a
a a a a
(
(
(
(
+ + +
¸ ¸

2
1 1 1
0 1- 1- 1- 2
0 0 (1- )( 2) 3 6
a
a a a
a a a
(
(
(
(
+ +
¸ ¸
∼∼

2
(1- )(1- )( 2) 0 0, 1, -2 a a a a a a a + ≠ ⇒ ≠ ≠ ± ≠
3( 2) 3
(1- )( 2) 3 6
(1- )( 2) 2
a
a a z a z
a a a
+
+ = + ⇒ = =
+ +

2 2
3 -2(1 ) -2
(1- ) (1- ) 1- 2 (1- ) 1- 2 - 3
(1- ) (1- )(1 ) (1- )
a
a y a a a y a y
a a a a
+
+ = ⇒ = ⇒ = =
+

2 3 1 - -1
1 - 1 1-
1- 1- 1- 1- 1-
a
ax y z ax ax x
a a a a a
+ + = ⇒ + = ⇒ = = ⇒ =

0 a = :

1
2
-3
y z
x z
x y
+ =
+ =
+ =


2( ) 0
0
1, 2, -3
x y z
x y z
x y z
+ + =
+ + =
= = =

1 a = ⇒sistem nema rješenja
-2 a = ⇒sistem ima beskonačno mnogo rješenja




2. Determinanta

39
11. Riješiti sljedeće sisteme jednačina:

2 3 8
7 5 3
x y
x y
+ =
− = −

2 3 8
4 6 10
x y
x y
+ =
+ =

2 3 8
4 6 16
x y
x y
+ =
+ =



5
1
2
x y z
x y z
x z
+ + =
− + =
+ =

1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 3 4
2 3 4 11
2 5 3
3 2 2 1
5 5
x x x x
x x x x
x x x x
x x x x
+ + − =
+ + + =
+ + + = −
+ + + =


12. Diskutovati rješenja sistema jednačina za razne vrijednosti parametara:
(1 ) 2
(1 ) 0
x y z
x y z
x y z
λ
λ λ
λ
+ + =
+ + + =
+ + + =

1
1
1
ax y z
x ay z
x y az
+ − =
+ − =
− − =

4
3
2 4
ax y z
x cy z
x cy z
+ + =
+ + =
+ + =

2
3
1 x y z t
x y z t
x y z t
x y z t
λ
λ λ
λ λ
λ λ
+ + + =
+ + + =
+ + + =
+ + + =

13. Odrediti parametar tako da sistem ima rješenje,pa naći to rješenje

2
4 5
3 2 5
6 2 2
x y
x y
x y λ λ
+ =
+ =
+ + =


Rez.:
1 2
4, 2, 1 x y λ λ = = − = = .

14. Riješiti sistem:
1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 3 4
2 7 3 6
3 5 2 2 4
9 4 7 2
x x x x
x x x x
x x x x
+ + + =
+ + + =
+ + + =


Rez.: Sistem ima beskonačno mnogo rješenja,
1 2 3 4
8 9 4 , , , 25 5 10 x a b x a x b x a b = + − = = = − + − , , . a b R ∈

15. Ispitati u pogledu rješivosti sisteme:

1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 4
1 2 3 4
a)
2 1
4
2 3 5 0
5 2 5 6 0
x x x x
x x x x
x x x
x x x x
− + − =
+ + + =
+ − =
+ + − =

1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 4
1 2 3 4
b)
2 1
4
2 3 5 0
5 2 5 6 6
x x x x
x x x x
x x x
x x x x
− + − =
+ + + =
+ − =
+ + − =



Rez. a) nema rješenja
b) beskonačno mnogo rješenja
1 2 3 4
14 11 19 16
8 7, , , , .
3 3
a a
x a x x x a a R
− −
= − = = = ∈
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

40
2.3. HOMOGENI SISTEMI

1. Riješiti sistem

2 0
2 2 0
2 2 0
0
x y z t
x y z t
x y z t
x y z t
+ + + =
+ + + =
+ + + =
+ + + =


Rješenje:

1 2 1 1 1 1 0 0
2 1 1 2 2 1 1 0
0
1 2 2 1 1 1 1 0
1 1 1 1 1 0 0 0
D
− −
= = =

Tražimo jednu subdeterminantu glavne determinante različitu od nule


1 2 1 1 2 1
2 1 1 1 1 0 2 1 3
1 2 2 1 2 0
= − = − − = −
− −



2
2 2
2 2
2 1 2 1
3
2 1 1 0 3 1 3
3
2 2 0 0 1
1 1 1 0 1
0
2 2 1 2 0 1 0 0
3
1 2 1 0 2
1 2
0
2 1 2 0 0
3
1 1
rješenje: , 0, 0( )
x
y
z
x y z t
x y z t
x y z t
t t
t
D t t x t
t
t
D t y
t
t
D t z
t
x t y z t R
+ + = −
+ + = −
+ + = −
− −

= − = − − = ⇒ = =



= − = = ⇒ = =



= − = ⇒ = =


= − = = ∈


2. Odrediti parametar k tako da sistem ima netrivijalna rješenja, pa naći ta rješenja:


1 2 3
2 0 x x x + + =

1
x
3
0 x − =

1 2
kx x − =0


2. Determinanta

41
Rješenje:

1 2 1 1 2 1
1 0 1 2 2 0 2 2 2( 1)
1 0 1 0
0 1
D k k
k k
D k
= − = = − − = − +
− −
= ⇔ = −


Sistem glasi:

1 2 3
2 0 x x x + + =

1
x
3
0 x − =
1 2
2 0
1 0
= − ≠

1 2
x x − − =0


1 2 3
1 3
1 2
3 2 3
2 3
2 3
1 3 2 3 3 3
2
0
2
2 2
: , ,
( , , ),
x x x
x x
x x
x x x
x x
x x
Rješenje x x x x x x
a a a a R
+ = −
=
− − =
+ =
= −
= −
= = − =
− ∈


3. Odrediti parametar ktako da sistem ima netrivijalna rješenja, pa naći ta rješenja


0
4 0
6 ( 2) 2 0
x y z
kx y z
x k y z
+ + =
+ + =
+ + + =


Rješenje:
1 2
1 1 1 1 0 0
4 1 4 1 4(4 ) ( 4)(1 ) ( 4)( 3)
6 2 2 6 4 4
0 4, 3
0
4 4 0
6 6 2 0
1 1
3 0
4 1
D k k k k k k k k k
k k
D k k
x y z
x y z
x y z
= = − − = − − − − − = − +
+ − −
= ⇔ = = −
+ + =
+ + =
+ + =
= − ≠


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

42
1
2
4 4
1
3
4 1
1
0
4 4
, 0
: ( , , 0)
y z x
y z x
x
D x
x
x
D
x
y x z
R x x
+ = −
+ = −

= =


= =

= − =



4. Odrediti parametar k tako da sistem ima netrivijalna rješenja, pa naći ta rješenja.


1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 3 4
1 2 3 4
0
0
0
0
kx x x x
x kx x x
x x kx x
x x x kx
+ + + =
+ + + =
+ + + =
+ + + =


43

VEKTORI








Veličine određene intenzitetom, pravcem i smjerom zovu se vektori.
Vektori a i b su kolinearni ako i samo ako postoji jednakost b a λ = za neko R ∈ λ .
Linearna kombinacija vektora
n
x x x ,..., ,
2 1
i skalara
n
λ λ λ ,..., ,
2 1
je vektor
n n
x x λ λ + +...
1 1
.
Skalare
n
λ λ λ ,..., ,
2 1
tada zovemo koeficijentima linearne kombinacije.
Kažemo da su vektori
n
x x x ,..., ,
2 1
linearno nezavisni ako je bilo koja linearna kombinacija tih
vektora nul vektor ako i samo ako su svi koeficijenti te linearne kombinacije jednaki nuli. U
suprotnom, kažemo da su vektori
n
x x x ,..., ,
2 1
linearno zavisni.
U koordinatnom sistemu u prostoru (ili u ravni) posmatraćemo skup svih vektora čiji je
početak u ishodištu O koordinatnog sistema. Taj skup označimo sa
0
X

. Zvaćemo ga
vektorskim prostorom vektora vezanih za tačku O.

Ako označimo sa k j i , , jedinične vektore koordinatnih osa, tada se svaki vektor a može
pisati kao linearna kombinacija tih vektora, tj. za neke R a a a ∈
3 2 1
, , je k a j a i a a
3 2 1
+ + = .
Tada pišemo i: ( )
3 2 1
, , a a a a = i brojeve
3 2 1
, , a a a zovemo komponentama (koordinatama)
vektora a .
Ako je a OA =

, pri čemu je ( )
1 2 3
, , A a a a , tada je ( )
3 2 1
, , a a a a = , a ako je a AB =

, gdje je
( )
1 2 3 1 2 3
, , i ( , , ) A a a a B b b b , tada je ( )
1 1 2 2 3 3
, , a b a b a b a = − − −

.
Ako je ( )
3 2 1
, , a a a a = i ( )
3 2 1
, , b b b b = tada je
i) ) , , (
3 3 2 2 1 1
b a b a b a b a + + + = +
ii) ) , , (
3 3 2 2 1 1
b a b a b a b a − − − = −
iii) ) , , (
3 2 1
a a a a λ λ λ λ = za proizvoljno R ∈ λ
iv)
2
3
2
2
2
1
a a a a + + =

ZADACI

1. Ako su a

i b

bilo koja dva linearno nezavisna vektora vektorskog prostora
0
X

ravni
2
E ,onda je svaki vektor
0
d X ∈

moguće rastaviti u linearnu kombinaciju vektora
a

i b

.Takav rastav je jedinstven. Dokazati!


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

44
Dokaz:
Konstruišimo paralelogram nad vektorima a

i b

i namjestimo da vektori , i a b d

imaju
istu početnu tačku. Tada se po pravilu paralelograma vektor d

može pisati kao linearna
kombinacija vektora kolinearnih sa vektorima a

i b

, tj. postoje skalari
1 2
i λ λ takvi da je
1 2
d a b λ λ = +

. Jedinstvenost takvog prikaza slijedi iz linearne nezavisnosti vektora a

i b

.
Naime,

´ ´
1 2 1 2
´ ´
1 1 2 2
´ ´
1 1 2 2
´ ´
1 1 2 2
( ) ( ) 0
0, 0
,
d a b a b
a b
λ λ λ λ
λ λ λ λ
λ λ λ λ
λ λ λ λ
= + = +
⇒ − + − =
⇒ − = − =
⇒ = =




2. Ako su , a b

i c

tri linearno nezavisna vektora iz vektorskog prostora
}
{
3
0
= ∈

X OP P E , onda je svaki vektor
0
d X ∈

moguće rastaviti u linearnu kombinaciju
vektora , a b

i c

. Takav rastav je jedinstven.Dokazati!
Uputa: Riješiti analogno prethodnom zadatku.

3. Dat je pravougli koordinatni sistem ( ; , , ) O i j k

i tačka P neka tačka iz prostora
3
E . Izraziti
vektor OP

prako vektora , i j

i k

i izračunati OP

.

Rješenje:
Neka su A, B i C projekcije tačke P na koordinatne ose x, y i z i neka je P' projekcija tačke
P u xOy ravni.
´ ´
2
2 2
´ 2 2 2
, ,
( , , )
´
OA x OB y OC z
OP OP P P OA OB OC xi y j zk x y z
OP OP PP x y z
= = =
⇒ = + = + + = + + =
= + = + +




4. Ako su u prostoru tačke
1 1 1 1
( , , ) M x y z i
2 2 2 2
( , , ) M x y z dokazati da je

1 2 2 1 2 1 2 1
( ) ( ) ( ) M M x x i y y j z z k = − + − + −


i da je

2 2 2
1 2 2 1 2 1 2 1
( ) ( ) ( ) M M x x y y z z = − + − + −

Dokaz:
1 2 1 2 2 1 2 2 2 1 1 1 2 1 2 1 2 1
2 2 2
1 2 2 1 2 1 2 1
( , , ) ( , , ) ( , , )
( ) ( ) ( )
M M M O OM OM OM x y z x y z x x y y z z
M M x x y y z z
= + = − = − = − − −
⇒ = − + − + −



5. Ako su α,β i γ uglovi koje vektor OP

obrazuje sa koordinatnim osama,
dokazati da je

2 2 2 2 2 2 2 2 2
cos , cos , cos
x y z
x y z x y z x y z
α β γ = = =
+ + + + + +

3. Vektori

45
gdje je P(x,y,z)

Dokaz:
2 2 2
2 2 2
2 2 2
2 2 2
cos
cos cos cos cos 1
cos
OP a
x x
a x y z
y y
a x y z
z z
a x y z
α
β α β γ
γ
=
¹
¦
= =
¦
+ +
¦
¦
= = ⇒ + + =
`
+ +
¦
¦
¦
= =
¦
+ +
)

6. Odrediti dužinu i pravac radijus-vaktora tačke M(5,3,-4).

Rješenje:
Radijus-vektor tačke M(5,-3,4) je
(5, 3, 4) 5 3 4 OM i j k = − = − +


Njegova dužina je (prema 4. Zadatku)
2 2 2
5 ( 3) 4 25 9 16 50 25 2 5 2 OM = + − + = + + = = ⋅ =

a pravac je određen uglovima α,β i γkoje taj vektor obrazuje sa koordinatnim
osama(zadatak 6)
5 1 2
cos 45
2 5 2 2
3 3 2 3 2
cos arccos
10 10 5 2
4 4 2 2 2 2 2
cos arccos
10 5 5 5 2
α α
β β
γ γ
= = = ⇒ =
| |
− − −
= = ⇒ =
|
|
\ .
| |
= = = ⇒ =
|
|
\ .

7. Date su tačke A(2,2,0) i B(0.-2,5).Odrediti intenzitet,pravac vektora AB

i njegov jedinični vektor.

Rješenje:
( ) ( ) 0 2, 2 2, 5 0 2, 4, 5
4 16 25 45 9 5 3 5
AB
AB
= − − − − = − −
= + + = = ⋅ =

pa je njegov jedinični vektor
( ) ( ) 2, 4, 5 2, 4, 5 5
2 5 4 5 5
15 15 15 3 3 5
2 5 4 5 5
cos , cos , cos
15 15 3
AB
i j k
AB
α β γ
− − − −

= = = − +

= = − =

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

46
8. Tačke A(2,0,1),B(1,-2,3) i C(0,4,2) su tjemena trougla.Odrediti vektor težišne linije
1
AA

i
njegov intenzitet.

Rješenje:
Tačka A
1
je središte duži BC pa je
1
1
1 0 2 4 3 2
, ,
2 2 2
1 5
,1,
2 2
A
A
+ − + + | |
|
\ .
| |
|
\ .

otuda je :
1
1
1 5 3 3
2,1 0, 1 ,1,
2 2 2 2
9 9 9 4 9 22
1
4 4 4 2
AA
AA
| | | |
= − − − = −
| |
\ . \ .
+ +
= + + = =

9. Data su redom tri uzastopna tjemena paralelograma ABCD:
A(-3,2,λ),B(3,-3,1),C(5,λ,2).
1

Odrediti četvrto tjeme D
2

Odrediti λ tako da je 14 AD =

3

Za veću vrijednost nađenu u 2

(naći linearnu zavisnost između vektora
, , AD BD AC

).Razložiti vektor AC

preko vektora AD

i BD

.

Rješenje:
( 3, 2, ), (3, 3,1), (5, , 2), ( , , )
2 2 3 3 1
1, , , ,
2 2 2 2 2
3
1 1
2
2 3
5
2 2
2 1
1
2 2
A B C D x y z
x y z
O
x
x
y
y
z
z
λ λ
λ λ
λ
λ
λ
λ
− −
+ + + − + + | | | |

| |
\ . \ .
+
= ⇒ = −
+ − +
= ⇒ = +
+ +
= ⇒ = +


) ( 1, 5, 1) a D λ λ − + +
2 2 2 2
1 2
) 14 2 ( 3) 1 14 ( 3) 14 5
3 3 0, 6
b AD λ λ
λ λ λ
= ⇒ + + + = ⇒ + = −
⇒ + = ± ⇒ = = −

) c AC AD BD α β = +

( 3, 2, 0), (3, 3,1), (5, 0, 2), ( 1, 5,1) A B C D − − −


(8, 2, 2) (2, 3,1) ( 4, 8, 0)
2 4 8
3 8 2 2, 1 ) 2
2
c AC AD BD
α β
α β
α β α β
α
− = + −
− = ¹
¦
⇒ + = − ⇒ = = − ⇒ = −
`
¦
=
)


3. Vektori

47
3.1. SKALARNI (UNUTRAŠNJI) PROIZVOD DVA VEKTORA

Skalarni proizvod dva vektora definišemo sa:
a b a b cos ⋅ = ⋅ ⋅ ϕ

, gdje je ϕ ugao između vektora a

i b

.

Osobine skalarnog proizvoda vektora su:

i) ( ) b a b a b a ⊥ ∨ = ∨ = ⇔ = ⋅ 0 0 0
ii) a b b a ⋅ = ⋅
iii) ( ) c a b a c b a ⋅ + ⋅ = + ⋅ .

ZADACI

1. Dokazati da je:


2
)
) cos( , )
a a a a
a b
b a b
a a b b
⋅ =

=
⋅ ⋅






Dokaz:

a) Tvrdnja očito slijedi iz definicije skalarnog proizvoda
b) Direktna posljedica definicije i tvrdnje a).

2. Ako su vektori a

i b

dati preko svojih koordinata,dokazati da je

1
x x y y z z
a b a b a b a b ⋅ = + +

, gdje je
( ) ( )
, , , , ,
x y z x y z
a a a a b b b b


2
°
( )
2 2 2 2 2 2
cos ,
x x y y z z
x y z x y z
a b a b a b
a b
a a a b b b
+ +
=
+ + ⋅ + +



Dokaz:


1
0
i i j j k k
i k j k k i
⋅ = ⋅ = ⋅ =
⋅ = ⋅ = ⋅ =




( )( ) x y z x y z x x y y z z
a b a i a j a k b i b j b k a b a b a b ⋅ = + + + + = ⋅⋅ ⋅ = + +



3. Odrediti parametar λ tako da intenziteti vektora
( )
2 , , 1 a a
λ
λ λ −

i ( ) 1, 2, 0 b λ λ + −

budu
jednaki,pa naći ugao između njih.

Rješenje:
a b =


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

48
( ) ( )
2 2 2 2 2 2
2 2 2
2
(2 ) ( 1) ( 1) ( 2) 0
4 2 2 1 2 2 5
4 4 2 0 0
2, 0, 1 , 1, 2, 0
2 0 0 2 2
cos arccos
5 5 5 5
a
a
a
a b
λ
λ
λ
λ λ λ λ
λ λ λ λ
λ λ
ϕ ϕ
⇔ + + − = + + − +
⇔ + − + = − +
⇔ = ⇒ = ⇒ =
= − = −
+ +
= = ⇒ =




4. Dati su vektori 6 , 3 u i j k v j k = + + = −

i 2 3 5 w i j k = − + +

.Odrediti λ tako da
vektori u v λ +

i w

budu normalni.

Rješenje:

( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
6,1,1 , 0, 3, 1 , 2, 3, 5
6,1 3 ,1 2, 3, 5
12 3 1 3 5 1 0 12 3 9 5 5 0
4 4 1
u v w
u v λ λ λ
λ λ λ λ
λ λ
= = − = −
+ = + − ⊥ −
⇒ − + + + − = ⇒ − + + + − =
⇒ = ⇒ =




5. Odrediti λ tako da vektor ( ) 2 1 a i j k λ λ = + + −

obrazuje jednake uglove sa
vektorima 3 b i j = − +

i 5 8 c i j k = − +

.

Rješenje:
( ) ( ) ( ) 2 ,1,1 , 1, 3, 0 , 5, 1, 8 a b c λ λ = − − = = −


( ) ( )
2 2 2 2
, ,
2 3 10 1 8 8
4 1 (1 ) 10 4 1 (1 ) 25 1 64
3( 2 3) 2 7 6 9 2 7
1
6 2 7 9 8 2
4
a b a c
λ λ λ
λ λ λ λ
λ λ λ λ
λ λ λ λ
=
− + − + −
⇒ =
+ + − ⋅ + + − ⋅ + +
− + = + ⇒ − + = +
⇒ − − = − ⇒ − = − ⇒ =




6. Ako je vektor n

komplanaran s vektorima p

i q

pri čemu je

( )
2, 4, , , 8, 16
3
p q p q n p n q
π
= = = ⋅ = ⋅ =

odrediti:
1° jedinični vektor vektora n

preko vektora p

i q


n q +



( )
, n p








3. Vektori

49
Rješenje:

( )
2
cos ,
8 4 2
n p q
n p p q p p q
α β
α β
α β
= +
⇒ ⋅ = + ⋅
⇒ = + ⋅

1
4
2
⋅ ⋅
( )
2
4 4 8 2...(1)
cos ,
16 2
n p q
n q p q p q q
α β α β
α β
α β
α
⇒ + = ⇒ + =
= +
⇒ ⋅ = ⋅ +
⇒ = ⋅

1
4
2
⋅ ⋅
( ) 0
16 4 16 16 4 4...(2)
2 2 4
(1) (2) : 3 2 2
3 3 3
4 2 3 4 2 1
Dakle, ; 2
3 3 8 3 3 2 3 4 3 4 3
n p q
n p q n p q p q
n
β α β α β
β β α
+ ⋅ ⇒ + = ⇒ + =
− = ⇒ = ⇒ = − =
| |
= + = = + = + = +
|
\ .

2
16 4 2
1 4 2 2
9 3 3
n = ⋅ + ⋅ ⋅ ⋅

1
4
2
⋅ ⋅
4 64 64 64 192
16
9 9 9
+ +
+ ⋅ = = ⇒
192 8 3
3 3
n = =

( )
2 2 2
192 624 624 4 39
2 2 2 16 16
9 9 9 3
n q n n q q n q + = + ⋅ ⋅ + = + ⋅ + = ⇒ + = =

( )
8
3 cos ,
n p
n p
n p

= =

8
( )
3 3
, 30
2 3 3 2
2
3
n q = = ⇒ =





7. Naći vektor x

koji je normalan na vektorima ( ) ( ) 3, 2, 1 , 2, 1, 3 a b − −

i
( ) 1,1, 1 c −

.Da li postoji više takvih vektora?

Rješenje:

( )
1 2 3
1 2 3
1 2 3
1 2 3
, ,
0
3 2 0
2 3 0
0
3 2 1 3 1 2
2 1 3 2 3 5 5 6 1 0
1 1 1 1 0 0
: (0, 0, 0)
0
x x x x
x a x b x c
x x x
x x x
x x x
D
rješenje
x
=
⋅ = ⋅ = ⋅ =
+ − =
− + =
+ − =

= − = = − = − ≠


⇒ =

8. Naći projekciju vektora 2 3 a p q = −

na vektor b p q = +

,ako je
2, 3, ( , )
3
p q p q
π
= = =


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

50
Rješenje:
Koristićemo formulu Pr
b
a b
a
b

=

( ) ( )
( )
2 2
2 2
2 2
2 2 2 2
2 2 2
2
2 2
2 3 2 2 3 3
2 3 2 2 2 3 cos 3 3
3
1
8 6 27 22
2
2
2 cos
3
1
2 2 2 3 3 19 19
2
Pr
b
a b p q p q p p q p q q
a b p p q q
a b
b p q p p q q
b p p q q
b b
a
π
π
⋅ = − ⋅ + = + ⋅ − ⋅ −
⋅ = ⋅ − ⋅ − = ⋅ − ⋅ ⋅ − ⋅
⋅ = − ⋅ − = −
= + = + ⋅ ⋅ +
= + ⋅ ⋅ ⋅ +
= + ⋅ ⋅ ⋅ + = ⇒ =

22
19

=

3.2. VEKTORSKI PROIZVOD DVA VEKTORA

Vektorski proizvod vektora b ai , u oznaci b a× definišemo kao vektor čiji je pravac okomit
na pravcima vektora b ai , smjer je takav da vektori b a b a × , , čine desni trijedar, a intenzitet
mu je jednak površini paralelograma konstruisanog nad vektorima b ai , tj.
a b a b sin × = ⋅ ⋅ ϕ

gdje je ϕ ugao između vektora b ai .
Ukoliko je ( )
3 2 1
, , a a a a = i ( )
3 2 1
, , b b b b = , tada je
( ) ( ) ( )
1 2 2 1 1 3 3 1 2 3 3 2
3 2 1
3 2 1
b a b a k b a b a j b a b a i
b b b
a a a
k j i
b a − + − − − = = × .
Osobine vektorskog proizvoda:

i) Vektorski proizvod dva nenulta vektora je nula vektor ako i samo ako su oni
kolinearni
ii) a b b a × − = ×
iii) ( ) c a b a c b a × + × = + ×

ZADACI

1. Naći površinu paralelograma P i visinu BD trougla ABC ako je A(-3,-2,0),
B(3,-3,1) i C(5,0,2).



3. Vektori

51
Rješenje:
Neka je a AB =

i b AC =

.Tada je površina trougla ABC jednaka polovini površine
paralelograma konstruisanog nad vektorima a

i b

,dakle

1
2
P a b = ×


Pošto je

( ) ( )
( ) ( )
3 3, 3 2,1 0 6, 1,1
5 3, 0 2, 2 0 8, 2, 2
a
b
= + − + − = −
= + + − =

( ) ( ) ( ) ( ) 6 1 1 2 2 12 8 12 8 4 20 20 4, 4, 20
8 2 2
i j k
a b i j k i j k × = − = − − − − + + = − − + = − −



16 16 400 432 144 3 12 3
1
12 3 6 3
2
a b
P
× = + + = = ⋅ =
⇒ = ⋅ =


Na drugi način,
64 4 4 72 36 2 6 2
3 2
2 2 2 2 2
AC BD
BD BD BD BD
P BD

+ + ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
= = = = = = ⋅

pa je
6 3
6
3 2
BD = =

2. Naći jedinični vektor koji je normalan na ravan određenu vektorima
( ) 1,1, 0 a

i ( ) 1, 1,1 b −

.

Rješenje:

Traženi vektor je jedinični vektor vektora a b ×

.

( ) ( ) ( ) ( ) 1 1 0 1 0 1 0 1 1 2 1, 1, 2
1 1 1
1 1 4 6
i j k
a b i j k i j k
a b
× = = − − − + − − = − − = − −

× = + + =




pa je traženi vektor

2
6
i j k − −


3. Izračunati projekciju vektora ( ) 3, 12, 4 a −

na vektor b c d = ×

,ako je
( ) 1, 0, 2 c −

i ( ) 1, 3, 4 d −

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

52
Rješenje:
( ) ( ) ( ) ( ) 1 0 2 0 6 4 2 3 0 6 2 3 6, 2, 3
1 3 4
i j k
b c d i j k i j k = × = − = + − − + + − = + + =




3 6 12 2 4 3 6
Pr
7 36 4 9
b
a b
a
b
⋅ ⋅ − ⋅ + ⋅
= = =
+ +

4. Dati su vektori ( ) 0, 2 , a λ λ

, ( ) 2, 2,1 b

i ( ) 1, 2, 1 c − − −

.
1° Odrediti vektor d

iz uslova:

a b c d
a c b d
× = ×
× = ×



2° Dokazati da su vektori a d −

i b d −

kolinearni.
3° Dokazati da su vektori , a b a c × ×

i d

komplanarni.
4° Odrediti λ iz uslova

( )
a b c a c λ − ⋅ = ⋅ +



Rješenje:

( )
( )
( )
( ) ( )
( ) ( )
0 2 0, 2 , 4
2 2 1
0 2 0, , 2
1 2 1
Neka je , ,
1 2 1 2 , , 2 0, 2 , 4
2 2 1 2 , 2 , 2 2 0, , 2
i j k
a b
i j k
a c
d x y z
i j k
c d z y z x y x
x y z
i j k
b d z y z x y x
x y z
λ λ λ λ
λ λ λ λ
λ λ
λ λ
× = = −
× = = −
− − −
=
× = − − − = − + − − + = −
× = = − − + − = −



( )
2 0
2 3 , 2 ,
2
3 , 2 ,
y z
z x x y z
x z
d
λ λ λ λ
λ
λ λ λ
− =
⇒ − = ⇒ = − = − = −
− = −
= − − −


3. Vektori

53

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( )
0, 2 , 3 , 2 , 3 , 4 , 2 3, 4, 2
2, 2,1 1, 2, 1 3, 4, 2
a d
b c
a d b c
λ λ λ λ λ λ λ λ λ
λ
− = − − − − = = ⋅
− = − − − − =
− = ⋅ −




što dokazuje tvrdnju.
3° Dovoljno je pokazati da je
( ) ( )
0 a b a c d
(
× × × ⋅ =
¸ ¸

,a pošto je

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2 2
0 2 4 4 4 0 0 0 0
0 2
i j k
a b a c i j k λ λ λ λ
λ λ
× × × = − = − − − + −



( ) 0, 0, 0 =
to očito vrijedi


( )
a b c a c
a c b c a c
b c
λ
λ
λ
− ⋅ = ⋅ +
⋅ − ⋅ = ⋅ +
− ⋅ =




-(-2-4-1)=λ
λ=7

5. Dati su vektori ( ) ( ) 6, 11,1 , 3, 2, 4 a b − − − −

. Odrediti vektor c

tako da je
4, b c c b a ⋅ = − × =

.

3.3. MJEŠOVITI PROIZVOD TRI VEKTORA

Pod mješovitim proizvodom tri vektora , i a b c

podrazumijevamo skalar
( )
a b c × ⋅

.
Ako je ( )
1 2 3
, , a a a a =

, ( )
1 2 3
, , b b b b =

i ( )
1 2 3
, , c c c c =

, tada je
( )
1 2 3
1 2 3
1 2 3
a a a
a b c b b b
c c c
× ⋅ =

.
Geometrijsko značenje mješovitog proizvoda vektora: ako je u prostoru konstruisan
paralelopiped nad tri nekomplanarna vektora , i a b c

, njegova zapremina jednaka je upravo
(apsolutnoj vrijednosti broja)
( )
a b c × ⋅

. Ako je pak nad nekomplanarnim vektorima , i a b c


konstruisan tetraedar, njegova zapremina jednaka je (apsolutnoj vrijednosti broja)
( )
1
6
a b c × ⋅

.
Vektori , i a b c

su komplanarni ako i samo ako je
( )
a b c × ⋅

= 0.

ZADACI

1. Pokazati da su vektori ( ) ( ) ( ) 1, 3, 2 , 2, 3, 4 3,12, 6 a b i c − − − −

komplanarni i naći
njihovu linearnu zavisnost.



Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

54
Rješenje:

Računamo,
( )
1 3 2 1 3 2
2 3 4 0 3 0 0
3 12 6 0 3 0
a b c
− −
× ⋅ = − − = =



što potvrđuje komplanarnost vektora , a b i c

.
Zato se mogu naći brojevi α i β tako da je c a b α β = +


( ) ( ) ( )
( ) ( )
3,12, 6 1, 3, 2 2, 3, 4
3,12, 6 2 , 3 3 , 2 4
2 3
3 3 12
2 4 6
α β
α β α β α β
α β
α β
α β
− = − + − −
− = − + − −
− + = −
− =
− =

Rješavanjem ovog sistema dobijamo α=5 ,β=1 pa je dakle
5 c a b = +



2. Vektori ( ) ( ) ( ) 1, 2 ,1 , 2, , 3 , 2, a b i c α α α α α −

su ivice tetraedra ( ) α ∈
1° Odrediti V tog tetraedra.
2° Odrediti α tako da vektori , a b i c

budu komplanarni i u tom slučaju razložiti
vektor a

preko vektora b i c

.

Rješenje:


( )
( ) ( )( )
( )( )
2
1 2 1 2 2 2 1
1 1 1
2 2 2
6 6 6
3 2 2 2 2
1 2 1 1 2 1
2 2 1
1 0 1
6 3
1 2 0 2 2 1
1 3 3 2
1
1 2 2 1 ...
3 3
V a b c
α α α
α α α α α
α α α α
α α
α α
α α α α
α α α
α α α
α
α α α α
+
= × ⋅ = = +
− + −
+ +
= = − −
− − − −
+ − +
+
= − − − − − − = = (
¸ ¸


2° Vektori , a b i c

su komplanarni ako je V=0 odakle iz 1° slijedi da je α=-1, jer
jednačina
2
3 3 2 0 α α − + = nema realnih rješenja. Dakle,
( ) ( ) ( ) 1, 2,1 , 2, 1, 1 3, 2,1 a b i c = − = − − = −

.
Sada tražimo brojeve α i β tako da je a b c α β = +

. Uvrštavajući koordinate vektora
, a b i c

u posljednju jednakost možemo naći α i β kao u prvom zadatku
α=-4,β=-3 pa je 4 3 a b c = − −

.

3. Vektori

55
3. Dati su vektori ( ) ( )
1 3
,1, , 1, 3, 0 5, 1,8
2 4
a b i c
| |
= = − = −
|
\ .

.
1° Odrediti nagib vektora c

prema ravni određenoj vektorima b i a

.
2° Odredi zapreminu i jednu od visina paralelopipeda konstrisanog nad vektorima
, a b i c

.

Rješenje:

Označimo sa α traženi ugao, a sa ϕ ugao između vektora a b i c ×

. Tada je očito
2
π
α ϕ + = , dakle
2
π
α ϕ = − pa je
( )
sin cos
a b c
a b c
α ϕ
× ⋅
= =
× ⋅


1 3 9 3 5
1 , ,
2 4 4 4 2
1 3 0
i j k
a b
| |
× = = − −
|
\ .




( )
45 3 21
20 20
4 4 2
sin
81 9 25 90 100
25 1 64 90
16 10 4 16
19
4
2 19 19
2
15 19 10 9 10 19 30
a b c
a b c
α
− + + −
× ⋅
= = =
+ × ⋅
+ + ⋅ + + ⋅

= = =
⋅ ⋅ ⋅ ⋅



1 3
1
2 4
3 15 35 1 38 19
1 3 0 8 3 4 3
4 4 4 4 4 2
5 1 8
| |
− = + + − = + ⋅ = =
|
\ .


19
2
V =
19
2 19 2 19 10 2 190 190
2
10 5 190 19 10 10 10
4
V B H
V
H
B
= ⋅

= = = = ⋅ = =



4. Izračunati zapreminu tetraedra čiji su vrhovi A(1,1,1), B(6,3,1), C(3,6,1)
i D(2,3,5).


5. Mogu li tačke A(-3,2,4), B(6,5,10), C(9,1,4) i D(3,-1,0) biti vrhovi tetraedra?

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

56
3.4. RAVAN U PROSTORU

Ako je ( ) , , n A B C =

vektor okomit na ravan u prostoru koja prolazi tačkom ( )
1 1 1 1
, , M x y z ,
čiji je radijus vektor
1
r

, tada se može napisati jednačina te ravni u vektorskom obliku
( ) 1
0 r r n − ⋅ =


ili u skalarnom obliku
( ) ( ) ( )
1 1 1
0 A x x B y y C z z − + − + − = .

Prema tome, jednačina ravni se uvijek može napisati u opštem obliku:
0 Ax By Cz D + + + =
ili u kanonskom obliku:
1
x y z
a b c
+ + = ,
gdje su a, b i c odsječci ravni na koordinatnom osama.
Jednačina ravni koja je određena sa tri nekolinearne tačke
1 1 1 2 2 2 3 3 3
P(x , y , z ), Q(x , y , z )iR(x , y , z ) data je sa:

1 1 1
2 1 2 1 2 1
3 1 3 1 3 1
x x y y z z
x x y y z z 0
x x y y z z
− − −
− − − =
− − −
.

Pod uglom ϕ između dviju ravni α i β podrazumijeva se ugao između njihovih vektora
normale
1
n

i
2
n

, tj.
1 2
1 2
cos
n n
n n
ϕ

=


.
Ako je pri tome ( ) , ,
i i i i
n A B C =

, 1, 2 i = , tada je uslov paralelnosti ravni α i β :
1 1 1
2 2 2
A B C
A B C
= =
a uslov okomitosti tih ravni je:
1 2 1 2 1 2
0 A A B B C C + + = .

Udaljenost tačke
0 0 0 0
( , , ) M x y z od ravni 0 Ax By Cz D + + + = računa se po obrascu:
0 0 0
2 2 2 2
Ax By Cz D
d
A B C D
+ + +
=
+ + +
.

Jednačina snopa (pramena) ravni koje prolaze kroz presječnu pravu ravni
1 1 1 1
: 0 A x B y C z D α + + + = i
2 2 2 2
: 0 A x B y C z D β + + + = je
( )
1 1 1 1 2 2 2 2
0 A x B y C z D A x B y C z D λ + + + + + + + = .

ZADACI

1. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz tačku ( )
1
0, 1, 3 M − i normalna je na
vektor
1 2
M M

, gdje je ( )
2
1, 3, 5 M .
3. Vektori

57
Rješenje:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
1 2 1 2
0, 1, 3 , 1, 3, 5 1, 4, 2
1 0 4 1 2 3 0
4 2 2 0
M M M M
x y z
x y z
− ⇒ =
− + + + − =
+ + − =

2. Naći rastojanje između ravni 2 1 0 2 4 2 1 0. x y z i x y z − + − = − + + =

Rješenje:
( )
2 1 0
1, 0 0
2 4 2 1 0
Tačka 1, 0, 0 leži u prvoj ravni
2 0 0 1
3 3 6 3 6 6
2 6 4 4 16 4 24 2 6 6
x y z
x y z
x y z
A
d
− + − =
= = ⇒ =
− + + =
− + +
= = = ⋅ = =
⋅ + +


3. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz tačku ( )
1
2, 1,1 M − i normalna je na
ravnima 3 2 4 0 x y z + − + = i 3 0 x y z + + − = .

Rješenje:
( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
1 2
1 2
1
3, 2, 1 , 1,1,1
3 2 1 3, 4,1
1 1 1
2, 1,1
3 2 4 1 1 0
3 4 11 0
n n
i j k
n n n
M
x y z
x y z
= − =
= × = − = −

− − + + − =
− + − =





4. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz pravu

2 3 4 0
3 5 0
x y z
x z
+ + − = ¦
´
+ − =
¹

i odsijeca jednake odsječke na osama OY i OZ.

Rješenje:
( )
( ) ( )
( ) ( )
2 3 4 3 5 0
1 3 2 3 4 5 0
1 3 2 3 4 5
1 3 2 3
1
4 5 4 5 4 5
+ + − + + − =
+ + + + − − =
+ + + + = +
+ +
+ + =
+ + +
x y z x z
x y z
x y z
x y z
λ
λ λ λ
λ λ λ
λ λ
λ λ λ

2 3
3 2 1
4 5 4 5
+
= ⇒ + = ⇒ = −
+ +
λ
λ λ
λ λ

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

58

( ) ( ) 1 3 2 3 1 4 5 0
2 2 2 1 0
2 2 2 1 0
4
4 5 0 druga ravan
5
− + + − − + =
− + + + =
− − − =
+ = ⇒ = − ⇒
x y z
x y z
x y z
λ λ


5. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz presjek ravni
1 0 1 0 x y z i x y z − + + = + − − =
a koja sa prvom ravni zaklapa ugao od 60°.

Rješenje:

( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
1
2
1 2
1 2
1 1 0
1 1 1 1 0
1 , 1 ,1
1, 1,1
cos
1
cos 60
x y z x y z
x y z
n
n
n n
n n
λ
λ λ λ λ
λ λ λ
α
λ
− + + + + − − =
+ + − + + − + − =
= + − + −
= −

=

+
=

1 λ + −
( ) ( ) ( )
2 2 2
2
2
2 2
2
1,2
1
1 1 1 3
1 3
6 2 9 9 6
2
3 3 2 3
36 24 4 9 6 9
5 18 27 0
324 540 864
18 16 9 6 18 4 3 6 9 6 6
2 5 10 5
D
λ
λ λ λ
λ
λ λ λ
λ λ
λ λ λ λ
λ λ
λ
+ −
+ + − + − ⋅

= ⇒ − = + −
+ − ⋅
− + = − +
+ − =
= + =
− ± ⋅ ⋅ − ± ⋅ − ±
= = =



6. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz tačke ( ) ( ) ( ) 1,1,1 , 1, 0, 0 3, 0,1 P Q i R − .

Rješenje:
( ) ( ) ( ) 1,1,1 , 1, 0, 0 , 3, 0,1
1 2 3
1 1 0 2 0 3 0
3 1 0 2 1 3

− − −
− − − − =
− − −
P Q R
x y z

1 2 3
2 2 3 0
2 2 2
− − −
− − − =
− −
x y z

3. Vektori

59

1 3 4
2 4 5 0
2 0 0
− + − + −
− − − =
x x y x z


( ) ( ) 5 3 4 4 0
5 5 15 4 4 16 0
5 4 1 0
5 4 1 0
x y x z
x y x z
x y z
x y z
− + − + + − =
− − + + + − =
− − + − =
+ − + =


7. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz tačke ( ) ( ) 1,1,1 0,1, 1 P i Q − i
normalna je na ravan 1 0 x y z + + − = .

Rješenje:
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) ( )
1,1,1 , 0,1, 1 1 0
0
0 ... 1
0 ... 2
0 ... 3
1 , 3 0
0
0
2 0
2
2 0
2 0
P Q i na x y z
Ax By Cz D
A B C D
B C D
A B C
D
A B C
B C
B C A B
A B
Bx By Bz
x y z
− ⊥ + + − =
+ + + =
⇒ + + + =
− + =
+ + =
⇒ =
+ + =
− =
= ⇒ + =
= −
− + + =
− − =


8. Napisati jednačinu simetralnih ravni datih ravni 3 2 6 35 0 x y z + + − = i
21 30 70 237 0. x y z − − − =

Rješenje:
( )
3 2 6 35 21 30 70 237
0
9 4 36 441 900 4900
3 2 6 35 21 30 70 237
0
7 79
237 158 474 2765 147 210 490 1659 0
90 368 964 1106 0
45 184 482 553 0
384 52 16 4424 0
96 13 4 1106 0
x y z x y z
x y z x y z
x y z x y z
x y z
I
x y z
x y z
II
x y z
+ + − − − −
± =
+ + + +
+ + − − − −
± =
+ + − ± − − − =
+ + − =
+ + − =
− − − =
− − − =

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

60
3.5. PRAVA U PROSTORU

Neka je u prostoru data prava a koja prolazi kroz tačku ( )
1 1 1 1
, , M x y z , čiji je radijus vektor
1
r

i neka je ( ) , , p l m n =

vektor paralelan pravoj a . Tada je vektorski oblik jednačine prave u
prostoru:
( ) 1
0 r r p − × =

,
a prelaskom na koordinate dobijamo kanonski oblik:
1 1 1
x x y y z z
l m n
− − −
= = .
Vektor p

zovemo vektorom pravca prave a .
Parametarski oblik jednačine prave dobijamo direktno iz kanonskog, uvođenjem parametra t:
1
1
1
x x lt
y y mt
z z nt
= + ¦
¦
= +
´
¦
= +
¹

Jednačina prave može biti zadata i kao presjek dvije ravni:
1 1 1 1
2 2 2 2
0
0
A x B y C z D
A x B y C z D
+ + + = ¦
´
+ + + =
¹


ZADACI

1. Napisati jednačinu prave koja prolazi kroz tačku ( )
1
1, 1,1 M − i paralelna
je vektoru ( ) 1, 2, 3 p

.

Rješenje:

1 1 1
1 2 3
x y z − + −
= =

2. Napisati jednačinu prave koja prolazi kroz tačke ( ) ( )
1 1 1 1 2 2 2 2
, , , , M x y z i M x y z .

Rješenje:
Kao vektor pravca tražene prave možemo uzeti vektor ( )
1 2 2 1 2 1 2 1
, , M M x x y y z z = − − −

pa je jednačina te prave u kanonskom obliku
1 1 1
2 1 2 1 2 1
x x y y z z
x x y y z z
− − −
= =
− − −


3. Napisati u kanoničkom obliku jednačine pravih

2 7 0 3 2 8 0
2 5 0 3
x y x y
i
x z z x
− − = − + = ¦ ¦
´ ´
− + = =
¹ ¹

i naći ugao između njih.



3. Vektori

61
Rješenje:

( )
( )
( )
1
2
1 1 2
2 7 0
2 5 0
2, 1, 0
2, 0, 1
2 1 0 1, 2, 2
2 0 1
x y
x z
n
n
i j k
a n n
− − = ¦
´
− + =
¹
= −
= −
= × = − =

0 7 5
0 7, 5
1 2 2
x y z
x y z
− + −
= ⇒ = − = ⇒ = =

( )
3 2 8 0
3
3 2 8
3 1
2 4
4
3
3
2
4
Dakle :
3
1 3
2
x y
z x
z x
x y
y
y
x
x y z
− + = ¦
´
=
¹
= ∧ = −


= =

= =


2
1 2
1 2
3
1, , 3
2
1 3 6 10 10 2 20
cos
3 7 21 9 49
1 4 4 1 9 3
4 4
20
arccos
21
a
a a
a a
ϕ
ϕ
| |
=
|
\ .
⋅ + + ⋅
= = = = =


+ + ⋅ + +
=

4. Napisati jednačinu normale na z-osu koja prolazi kroz tačku ( )
1
2, 1, 2 . M − −

Rješenje:
Druga tačka kroz koju prolazi prava je ( ) 0, 0, 2 A
0 0 2
2 1 0
2
2 1 0
x y z
x y z
− − −
= =

= =


5. Potreban uslov da se prave

1 1 1 2 2 2
1 1 1 2 2 2
: :
x x y y z z x x y y z z
a i b
l m n l m n
− − − − − −
= = = =
sijeku jeste
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

62

2 1 2 1 2 1
1 1 1
2 2 2
0
x x y y z z
l m n
l m n
− − −
=

Dokazati!

Dokaz:

( )
1 2 1 2
1 2 1 2
, su komplanarni
0
M M a i a
M M a a ⇒ × ⋅ =



2 1 2 1 2 1
1 1 1
2 2 2
0
x x y y z z
l m n
l m n
− − −
⇒ =


6. U jednačini prave
1 2 1
:
1 1
x y z
a
n
− − −
= =

odrediti n tako da se ona siječe sa
pravom
2 3 4
:
1 2 3
x y z
b
− − −
= = , pa naći njihov presjek.

Rješenje:
( ) ( )
1
2
1 2
1 2 1
1 1
2 3 4
1 2 3
1, 2,1 , 2, 3, 4
x y z
t
n
x y z
t
M M
− − −
= = =

− − −
= = =

1 1 3 1 1 3
1 1 0 0 2 3 0 3 0 3
1 2 3 0 1 0
n n n n − = ⇒ − − = ⇒ − = ⇒ =
1 2
1 2
1 2
1 2
1 2
2 2 1
1 2
2 2 3
1 3 4
1
2 1
2 1
3 2 ,
3 3
x t t
y t t
z nt t
t t
t t
t t t
= + = +
= − = +
= + = +
− =
− − =
− = ⇒ = − =

3. Vektori

63
1
1 2 4
3
1 3
3
1 4
1
3 3
1 5
2
3 3
1
3 1 2
3
4 5
, , 2
3 3
n
n
n
x
y
z
S
⋅ + = − +
= ⇒ =
= + =
= − =
= ⋅ + =
| |
|
\ .


7. Ako prava ima vektor pravca p

i ako je
0
M tačka van prave,a
1
M tačka na
pravoj ,onda je rastojanje tačke
0
M od prave dato formulom

1 0
p M M
d
p
×
=


Dokazati!

Dokaz:
Označimo sa ϕ ugao između vektora
1 0
M M

i p

. Očito je

1 0
sin
d
M M
ϕ =
pa je zato
( )
1 0
sin ... 1 d M M ϕ = ⋅

Kako je
1 0 1 0
sin p M M p M M ϕ × = ⋅ ⋅


to je
1 0
1 0
sin
p M M
M M
p
ϕ
×
⋅ =

( ) ... 2
Iz (1) i (2) slijedi direktno
1 0
p M M
d
p
×
=



8. Naći rastojanje tačke ( ) 2, 1, 3 M − i prave
1 2 1
3 4 2
x y z + + −
= = .

Rješenje:
( ) ( )
1
1, 2,1 , 3, 4, 2 − − =

M p
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

64
( ) ( )
1 1
3, 1, 2 3 4 2 6, 0, 9
3 1 2
36 81 117 117
29 9 16 4 29
= − − − − ⇒ × = − = − −
− − −
+
= = =
+ +


i j k
M M p M M
d


9. Naći rastojanje između paralelnih pravih
1 1 1
1 1 2 1 1 2
x y z x y z
i
− − −
= = = = .

Rješenje:
( ) ( ) ( ) ( )
( )
0 1 1 0
1 0
0,1, 0 , 1, 0,1 1,1, 1 , 1,1, 2
1 1 2 3,1, 2
1 1 1
9 1 4 14 7
3 1 1 4 6
M M M M p
i j k
p M M
d
⇒ = − − =
× = = −
− −
+ +
= = =
+ +





10. Izvesti formulu za rastojanje između dvije mimoilazne prave.

Rješenje:
Neka su date mimoilazne prave
( ) ( )
( ) ( )
1 1 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1 1 1
2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2
: , , , , , ,
: , , , , , ,
x x y y z z
a M x y z p l m n
l m n
x x y y z z
b M x y z p l m n
l m n
− − −
= = =
− − −
= = =

Neka su N
1
,odnosno N
2
tačke na pravoj a ,odnosno b tako da je
1 1 1 2 2 2
M N p i M N p = =


Dalje odaberimo u prostoru tačke A
1
i A
2
takve da je
1 1 2 2 2 1
M A p i M A p = =


Tada je
1 1 1 2 2 2
M N AM N A trostrana prizma čija je visina upravo tražena udaljenost
d pravih a i b.Zapreminu V ove prizme možemo izračunati na dva načina.Površina
baze prizme je
1 2
1
2
B p p = ×

(vidi zadatak 1. u lekciji vektorski proizvod) pa je otuda
( )
1 2
1
... 3
2
V p p d = × ⋅


S druge strane zapremina paralelopipeda konstruisanog nad vektorima
1 2 1 2
, p p i M M

je
( ) 1 2 1 2
p p M M × ⋅

a zapremina prizme
1 1 1 2 2 2
M N AM N A je
očito dva puta manja od zapremine tog paralelopipeda pa je
( )
( )
1 2 1 2
1
... 4
2
V p p M M = × ⋅


Iz (3) i (4) slijedi da je
3. Vektori

65
( ) 1 2 1 2
1 2
p p M M
d
p p
× ⋅
=
×


11. Naći rastojanje između mimoilaznih pravih

1 1 1 2
1 1 2 1 3 4
x y z x y z
i
+ − + −
= = = = .

Rješenje:

( )
( )
1
2
1 1
, 1, 0,1
1 1 2
1 2
, 0, 1, 2
1 3 4
x y z
M
x y z
M
+ −
= = −
+ −
= = −


( )
1 2
1 1 2 2, 2, 2
1 3 4
2 2 2
2 2
4 4 4 12
i j k
p p
d
× = = − −
− + +
= = =
+ +


2
( )
1 2
3
3 3
1, 1,1 M M
=
= −

12. Kroz tačku ( )
1
1, 2, 1 M − postaviti pravu koja siječe prave

1 1 3 2 3
2 6 3 3 1 1
x y z x y z
i
− + + − +
= = = =

.

Rješenje:
( )
1
1 2 1
1, 2, 1 :
x y z
M p
l m n
− − +
− ⇒ = =
( )
0 3 2
1 1 3
siječe 0 3 4 6 0 ... 1
2 6 3
2 6 3
x y z
p l m n l m n
− + +
= = ⇒ = ⇒ − + =
( )
2
1, 1, 3 M − −
( )
1 2 2
2 3
siječe 0
3 1 1
3 1 1
1 0 0
2 2 0 5 4 7 0... 2
3 7 5
x y z
p l m n
l l m l n m l n
− −
− +
= = ⇒ =


+ + = ⇒ − − =

( )
3
2, 0, 3 M −
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

66
3 4 6
1
4 5 7
3
3 12 6
2
2, 3, 1
1 2 1
2 3 1
l m
n
l m
m
l
l
l m n
x y z
− = −
= ⇒
− + =
=
− = −
=
= = =
− − −
= =

3.6. PRAVA I RAVAN U PROSTORU

Neka je data prava
1 1 1
:
x x y y z z
a
l m n
− − −
= = i ravan : 0 Ax By Cz D α + + + = .
Ugao ϕ između prave a i ravni α računamo po formuli:
sin
p n
p n
ϕ

=


,
gdje je ( ) , , p l m n =

vektor pravca prave a i ( ) , , n A B C =

vektor normale ravni α .
Prava a je paralelna ravni α ako je ispunjen uslov
0 Al Bm Cn + + = ,
a uslov da prava a bude okomita na ravni α je:
A B C
l m n
= = .
Ako prava a siječe (prodire) ravan α , tačku prodora dobijemo uvrštavajući x, y i z iz
parametarskog oblika jednačine prave a u jednačinu ravni α i rješavajući dobijenu jednačinu
po parametru t.

Uslov da prava a pripada ravni α je da je vektor ( ) , , p l m n =

okomit na vektoru
( ) , , n A B C =

i da tačka ( )
1 1 1 1
, , M x y z pripada ravni α , tj.
0 Al Bm Cn + + = i
1 1 1
0 Ax By Cz D + + + = .
ZADACI

1. Naći ugao između prave
1 1
3
1 3
2
x y z + −
= =

i ravni 2 4 0 x y z + − − = .

Rješenje:







a

n

ϕ
3. Vektori

67
Pošto je vektor normale ravni ( ) 2,1, 1 n = −

,a vektor pravca prave je
3
1, 3,
2
a
| |
= −
|
\ .

za ugao
ϕ između date prave i date ravni vrijedi
3 13
2 3
13
2 2
sin
7
9 7 6
6
1 9 4 1 1
2
4
a n
a a
ϕ
+ +

= = = =


+ + ⋅ + +



2. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz tačku ( )
1
0, 1, 0 M − i sadrži
pravu
1 1
2 1 3
x y z − +
= = .

Rješenje:

I način:
Pretpostavimo da je tražena ravan 0 Ax By Cz D + + + = . Pošto tačka ( )
1
0, 1, 0 M − leži u
ravni imamo da je
( ) 0 1 0 0 0 A B C D ⋅ + ⋅ − + ⋅ + = = tj.
0 B D − + = .
Iz uslova da data prava leži u ravni slijedi da za vektor pravca ( ) 2,1, 3 a =

date prave i
vektor normale ( ) , , n A B C =

date ravni vrijedi 0 a n ⋅ =

pa je :
2 3 0 A B C + + = .
Osim toga,tačka ( )
2
1, 0, 1 M = − koja leži na datoj pravoj mora ležati i u ravni pa je:
0 A C D − + =
Otuda rješavamo sistem jednačina:

5 4
4
0
5
4 1
0 0
5 5
2 3 0 2 3 1
5
A D
A D
B D B D
A C D A C D B D Dx Dy Dz D
A B C A C D
C D
D D
= − ¹
¦
¦
= −
− + = = ¹ ¹
¦
¦ ¦ ¦
− + = ⇒ − = − ⇒ = ⇒ − + + + =
` ` `
¦ ¦ ¦
+ + = + = −
) )
¦ =
¦
¦
=
)

4 5 5 0 x y z − − − =

II način:
Zadatak možemo riješiti i pomoću pramena ravni. Datu pravu

1 1
:
2 1 3
x y z
l
− +
= =
napišimo kao presjek dviju ravni:
1
2 1 0
2 1

= ⇒ − − =
x y
x y
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

68
1
3 1 0
1 3
+
= ⇒ − − =
y z
y z
pa je jednačina pramena ravni koje prolaze kroz pravu l :
( )
( )
2 1 3 1 0
2 3 1 0
x y y z
x y z
λ
λ λ λ
− − + − − =
+ − + − − − =

Pošto tražena ravan sadrži još tačku ( )
1
0, 1, 0 M − to je:
( ) ( ) 0 2 3 1 0 1 0
2 3 1 0
1
1 4
4
λ λ λ
λ λ
λ λ
+ − + ⋅ − − ⋅ − − =
− − − =
= ⇒ =

pa je jednačina tražene ravni:
1 1 1
2 3 1 0
4 4 4
4 5 5 0
x y z
x y z
| |
+ − + ⋅ − − − =
|
\ .
− − − =


3. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz pravu
1 1 2
1 2 2
x y z − + +
= =
i normalna je na ravan 2 3 4 x y z + − = .

Rješenje:
Očitamo vektor pravca date prave ( ) 1, 2, 2 p =

i vektor normale date ravni ( )
1
2, 3, 1 n = −

.
Ako je n

vektor normale tražene ravni, tada je n p ⊥

i
1
n n ⊥

, pa je n

kolinearan
vaktoru
1
p n ×

.
( )
( )
( )
1
1
1, 2,1
1 2 2 8, 5, 1
2, 3, 1
2 3 1
i j k
p
n p n
n
¹
=
¦
= × = = − −
`
= −
¦
)

i možemo uzeti ( ) 8, 5, 1 n = − −

.
Pošto znamo još da tražena ravan prolazi kroz tačku ( ) 1, 1, 2 M − − sa date prave, možemo
koristiti formulu za jednačinu ravni kroz datu tačku:
( ) ( ) ( ) 8 1 5 1 2 0
8 8 5 2 0
8 5 11 0
x y z
x y z
x y z
− − + + − + =
− + + − − =
− + − =


4. Naći tačku simetričnu tački ( ) 1, 0, 1 M − − u odnosu na ravan 2 7 0 x y z + − + = .

Rješenje:
Posmatraćemo pravu l koja prolazi kroz tačku M, a okomita je na datu ravan. Kao vektor
pravca prave l možemo odabrati vektor ( ) 2,1, 1 n p − =

normale date ravni.


3. Vektori

69
Dakle,
1 1
: ,
2 1 1
2 1, , 1
x y z
l t
x t y t z t
+ +
= = =

= − = = − −
.
je parametarski oblik jednačine prave l .
Naći ćemo presječnu tačku
´
M prave l i date ravni ako uvrstimo parametarsku jednačinu
prave l u jednačinu date ravni:
( )
( )
´
2 2 1 1 7 0
4 2 2 8 0 6 6 0 1 3, 1, 0
t t t
t t t t M
− + + + + =
− + + = ⇒ + = ⇒ = − ⇒ − −

Sada možemo naći tačku N simetričnu tački M u odnosu na datu ravan . Nalazimo je iz
uslova da tačka
´
M bude središte duži MN . Neka je ( ) , , N x y z .Tada su koordinate tačke
´
1 1
, ,
2 2 2
x y z
M
− − | |
|
\ .
.
Kako je ( )
´
3, 1, 0 M − − imamo da je
( )
1 1
3 , 1 , 0
2 2 2
1 6 , 2 , 1 0
5 , 2 , 1
Dakle, 5, 2,1
x y z
x y z
x y z
N
− −
= − = − =
− = − = − − =
= − = − =
− −
.

5. Naći tačku simetričnu tački ( ) 1, 2,8 M u odnosu na pravu
1
2 1 1
x y z −
= =

.

Rješenje:
Postavimo ravan α kroz tačku M, okomito na datu pravu l. Ako je M´ tačka prodora prave
l kroz ravan α, to je ujedno i projekcija tačke M na pravu l. Tačku N nalazimo iz uslova
´ ´
MM M N = .
( )
( ) ( )
2, 1,1
: 2 1 1 8 0
2 2 2 8 0
: 2 8 0
p n
x y z
x y z
x y z
α
α
= − =
− − − + − =
− − + + − =
− + − =


( )
( )
´
1
:
2 1 1
2 1 , ,
2 2 1 8 0
4 2 2 8 0
6 6 0 1 3, 1,1
x y z
l t
x t y t z t
t t t
t t
t t M

= = =

= + = − =
+ + + − =
+ + − =
− = ⇒ = ⇒ −

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

70
( )
1 2 8
, , 3 1 1
2 2 2
1 6, 2 2, 8 2
5 , 4 , 6
x y z
N x y z
x y z
x y z
+ + +
⇒ = ∧ = − ∧ =
⇒ + = + = − + =
⇒ = = − = −


6. Napisati jednačinu projekcije prave

4 3 6 0
5 10 0
x y z
x y z
− + − = ¦
´
+ − + =
¹

na ravan 2 5 5 0 x y z − + − = .

Rješenje:

4 3 6 0
:
5 10 0
: 2 5 5 0
x y z
l
x y z
x y z α
− + − = ¦
´
+ − + =
¹
− + − =

( )
4 1 3 0 21 7
1 5 1 1 5 1 147 77 70 0
2 1 5 0 11 7
− −
− = − = − − + = ≠
− −
⇒ prava siječe ravan
Postavimo ravan β koja sadrži pravu l i okomita je na ravan α . Tada je tražena
projekcija
´
l presjek pravih α i β .
( ) ( ) ( ) ( ) 4, 1, 3 1, 5, 1 4 1 3 14, 7, 21 7 2,1, 3
1 5 1
i j k
p = − × − = − = − = −

Možemo odabrati ( ) 2,1, 3 p = −

( ) ( ) ( ) ( )
1
2, 1, 5 , 2,1, 3 2 1 5 8, 16, 0 8 1, 2, 0
2 1 3
i j k
n p n n p = − = − ⇒ = × = − = − − = −




( )
1
1, 2, 0 n =

Na pravoj l odaberimo jednu tačku :

4 0
2
5 8
4
20 8
8 32
,
21 21
x y
z
x y
y x
x x
x y
− =
= ⇒
+ = −
=
+ = −
= − = −

3. Vektori

71

8 32
2 0
21 21
8 64
2 0
21 21
21 42 72 0
: 7 14 24 0
x y
x y
x y
x y β
| |
+ + + =
|
\ .
+ + + =
+ + =
+ + =

Dakle,
´
7 14 24 0
:
2 5 5 0
x y
l
x y z
+ + = ¦
´
− + − =
¹


7. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz pravu
3 4 2
2 1 3
x y z − + −
= =

i
paralelna je pravoj
5 2 1
4 7 2
x y z + − −
= = .

Rješenje:
( ) ( ) ( )
1 2 1 2
3 4 2
2 1 3
5 2 1
4 7 2
2,1, 3 , 4, 7, 2 2 1 3 23, 16,10
4 7 2
x y z
x y z
i j j
p p n p p
− + −
= =

+ − −
= =
= − = ⇒ = × = − = −



sadrži tačku ( ) 3, 4, 2 M − :
( ) ( ) ( ) 23 3 16 4 10 2 0
23 69 16 64 10 20 0
23 16 10 153 0
x y z
x y z
x y z
− − + + − =
− − − + − =
− + − =


8. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz tačku ( )
1
1, 2, 3 M − − i normalna je na
pravoj
1 2
1 2 1
x y z − +
= = . Naći prodor date prave kroz nađenu ravan.

Rješenje:
( ) 1, 2,1 p n = =


prolazi kroz ( )
1
1, 2, 3 M − − :
( ) 1 2 2 3 0
2 0
x y z
x y z
+ + − + + =
+ + =

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

72
prodor:
1
1, 2 , 2 1 4 2 0 6 1 0
6
1 7
1
6 6
1 1
2
6 3
1 11
2
6 6
7 1 11
, ,
6 3 6
x t y t z t t t t t t
x
y
z
P
= + = = − ⇒ + + + − = ⇒ − = ⇒ =
= + =
= ⋅ =
= − = −
| |

|
\ .


9. Napisati jednačinu prave koja leži u ravni 2 3 1 0 x y z + − + = ,prolazi kroz tačku
( ) 0, 0,1 M i sa pravom
3 3
1 2 1
x y z − −
= = zaklapa minimalan ugao.

Rješenje:

3 3
:
1 2 1
:2 3 1 0
x y z
l
x y z α
− −
= =
+ − + =

Tražena prava zaklapa minimalan ugao sa l ako je paralelna projekciji prave
´
l u
ravni α . Nađimo prvo projekciju
´
l . Postavimo ravan β , , l β β α ⊆ ⊥ . Neka je
1
n

vektor normale ravni β .
( ) ( ) ( ) ( )
1
1, 2,1 , 2, 3, 1 5 3 1 5, 3, 1 5, 3,1
2 3 1
i j k
p n n p n = = − ⇒ = × = − = − − = − −





( ) ( ) ( ) 3, 3, 0 5 3 3 3 0 0
5 15 3 9 0
: 5 3 6 0
M x y z
x y z
x y z
β
β
∈ ⇒ − − − + − =
− − + + =
− + − =


( ) ( ) ( ) ´
´
5 3 6 0
:
2 3 1 0
5, 3,1 2, 3, 1 5 3 1 0, 7, 21
2 3 1
l
x y z
l
x y z
i j k
P
− + − = ¦
´
+ − + =
¹
= − × − = − =

Tražena prava:
0 0 1
0 7 21
x y z − − −
= =

10. Napisati jednačinu zajedničke normale mimoilaznih pravih
7 3 9
1 2 1
x y z − − −
= =

i

3 1 1
7 2 3
x y z − − −
= =

.

3. Vektori

73
Rješenje:
( ) ( )
1 2
1 2 1 8, 4,16 4 2,1, 4
7 2 3
i j j
p p p = × = − = =




( ) , , M x y z leži na traženoj pravoj
( ) ( )
1 2
7, 3, 9 , 3,1,1 M M

7 3 9 3 1 1
2 1 4 0 2 1 4 0
1 2 1 3 1 1
7 2 11 16 3 1
2 3 6 0 1 1 3 0
1 0 0 0 1 0
12 6 66 3 37 48 0 3 9 0
x y z x y z
i
x x y x z x y y z y
i
x y x i x y z y
− − − − − −
= =

− − + + + − − − −
− = − =
− + + + + − = − + − =


9 6 3 18 0
3 10 0
3 2 6 0
3 10 0
0 2 6
3
3 3 0
1
x y z
x y z
x y z
x y z
y z
z
x
x
− + + + =
− + =
− + + + =
− + =
= ⇒ = −
= −
− =
=


( ) 1, 0, 3
1 3
2 1 4
M
x y z

− +
= =


11. Date su prave
2 1 2
1 0
x y z
λ
− − −
= = i
5 2 3
2 3 1
x y z − − −
= = .
a) Odrediti λ tako da se prave sijeku.
b) Za tako nađeno λ naći presjek pravih.
c) Napisati jednačinu prave koja prolazi kroz koordinatni početak i normalna je na ravan
koju određuju te dvije prave.

74

NIZOVI







Definicija 1. Pod nizom elemenata skupa A podrazumjevamo funkciju : f N A → . Vrijednost
a(n) funkcije a u tački n N ∈ označavamo sa
n
a i zovemo n-tim članom tog niza a sam niz
označavamo sa ( )
1
( ) , ( )
n n N n n n
a a ili a

∈ =
. Ovdje je riječ isključivo o nizovima realnih brojeva.
Npr.
1
1
n
a
n
= − ;
1 2 3
1 3
0, , ,...
2 4
a a a = = = i
( )
1 2 3 4
1 3 2 5
1 ; 0, , , ,...
2 3 4
n
n
b b b b b
n
= − + = = = − = .

Limes niza i osobine
Definicija 2.
0 0
lim ( 0)( )( )( )
n n
n
a a n N n N n n a a ε ε
→∞
= ⇔ ∀ > ∃ ∈ ∀ ∈ > ⇒ − < .

U tom slučaju još kažemo da niz ( )
n
a teži ka a kad n teži ∞ i pišemo ( )
n
a a n → →∞ . U
slučaju kada je a konačan broj, za niz ( )
n
a kažemo da je konvergentan a u slučaju kada je
a
+

= ∞ ili da granična vrijednost ne postoji kažemo da je niz divergentan. Dakle, niz ( )
n
a
teži ka a ako su mu članovi
n
a «proizvoljno blizu» broja a čime je n «dovoljno veliko». Još se
kaže da se u tom slučaju u svakoj okolini tačke a nalaze svi članovi niza od nekog ili skoro svi
članovi niza (tj. svi osim njih konačno mnogo).
Najmanja konstanta G koja zadovoljava nejednakost ,
n
a G n < ∀ ∈ naziva se
supremum (gornja međa, majoranta) i označavamo je sa { } sup
n
n
M a = . Najveća konstanta
koja zadovoljava nejednakost
n
g a < , n ∀ ∈ naziva se infimum (donja međa, minoranta) i
označavamo je sa { } inf
n
n
m a = .
Ako niz ima više tačaka nagomilavanja (divergira) onda se najmanja tačka zove limes
inferior i označava sa: liminf lim
n n
n n
a a l
→∞ →∞
= = , a najveća tačka – limes superior:
limsup lim
n n
n n
a a L
→∞ →∞
= = .

Primjeri limesa nekih nizova:
i)
1
lim 0,
n
n
→∞
=
ii)
( ) 1
lim 1 1,
n
n
n
→∞
(

+ = (
(
¸ ¸

4. Nizovi

75
iii) Neka je ,
n
n
a q q R = ∈ . Tada je:
a) lim 0
n
n
a
→∞
= za 1; q <
b) lim 1
n
n
a
→∞
= za 1 q = ;
c) lim
n
n
a
→∞
= +∞ za 1 q > ;
d) lim
n
n
a
→∞
ne postoji za 1 q ≤ − .
iv) lim 1,
n
n
a
→∞
= za 0 a > .
v) lim 1
n
n
n
→∞
= .
Teorem 1.
Neka su ( )
n
a i ( )
n
b konvergentni nizovi realnih brojeva i neka je lim
n
n
a a
→∞
= i lim
n
n
b b
→∞
= .
Tada je: 1
0
lim( )
n n
n
a b a b
+ +
− −
→∞
= ;
2
0
lim( )
n n
n
a b ab
→∞
= ;
3
0
lim
n
n
n
a a
b b
→∞
= , ako je 0
n
b ≠ za sve n N ∈ i 0 b ≠ .
Monotoni nizovi
Za niz kažemo da je rastući ako važi
1 n n
a a
+
≤ za svako n N ∈ , a da je strogo rastući ako je
1 n n
a a
+
< za svaki n N ∈ . Analogno se definira opadajući niz i strogo opadajući niz. Jednim se
imenom ovakvi nizovi zovu monotoni nizovi.
Teorem 2.
Neka je ( )
n
a rastući niz realnih brojeva. Tada je ( )
n
a konvergentan (konačnoj granici) ako i
samo ako je ograničen odozgo. Analogno tvrđenje važi za opadajući niz.

Primjeri monotonih nizova:
i) lim 0
n
n
n
q
→∞
= za 1 q > ;
ii) lim 0
!
n
n
q
n
→∞
= za q R ∈ ;
iii)
1 1 1 1
lim(1 ... )
1! 2! 3! !
n
e
n
→∞
+ + + + + = ;
iv)
1
lim(1 )
n
n
e
n
→∞
+ = .
Broj e je jedna od najvažnijih konstanti u matematičkoj analizi. Inače, e je iracionalan i čak
transcedentan broj. Prvih nekoliko decimala su mu e=2,718281828459045... .

ZADACI

Odrediti m, M, l, L i graničnu vrijednost ako ima:
1.
( 1)
n
n
a
n

=



Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

76
Rješenje:
Donja međa 1, m = − a gornja međa je
1
2
M = . Niz ima pozitivne i negativne članove.
Najmanji od negativnih je 1, m = − , a najveći od pozitivnih je
1
2
M = . Niz ima graničnu
vrijednost i vrijedi: lim lim lim 0
n n n
n n n
a a a
→∞ →∞ →∞
= = =

2.
n
a n =

Rješenje:
Ovaj niz nema ograničenja odozgo, tj. nema gornju među. Donja međa je 1 m = . Ovaj niz
nema ni graničnu vrijednost. I ovo je monotono rastući niz.

3.
1
lim 1
n
n
n
→∞
+
=

Rješenje:
Napišimo nekoliko članova ovog niza:
3 4 5
2, , , ,...
2 3 4

Vidimo da je ovaj niz opadajući i da mu je gornja međa 2 M = . Takođe vidimo da se članovi
ovoga niza približavaju jedinici, no nikada neće imati vrijednost 1. Prema tome donja međa je
1 m = . Naime, opšti član niza možemo napisati i na sljedeći način:
1
1
n
a
n
= + . Kada n raste
tada razlomak
1
n
opada ka 0, ali nikada neće postati 0. Pokažimo da je 1 granična vrijednost
niza:
Neka je 0 ε > proizvoljan broj. Tada postoji prirodan broj ( ) N ε tako da je
1
1 1
n
ε + − < za
sve ( ) n N ε ≥ . Naime za ( ) N ε možemo uzeti
1
1
ε
(
+
(
¸ ¸
. Ovim smo pokazali da je 1 granična
vrijednost našeg niza.

4.
1
1 ( 1)
n
n
a
n
= + − +

Rješenje:
Napišimo nekoliko članova ovog niza:
5 1 9 1
1, , , , ...
2 3 4 5

Vidimo da u ovom nizu možemo izdvojiti dva podniza: za parne i neparne n . Za neparne n
imamo opadajući niz, čiji opšti član možemo napisati kao
2 1
1
2 1
k
a
k
+
=
+
. Ovaj podniz teži ka
0. i donja međa ovog podniza je ujedno i donja međa cjelog niza i iznosi 0 m = . Drugi podniz
ima opšti član
2
1
2
2
k
a
k
= + . Ovaj podniz je takođe opadajući i gornja međa ovog podniza je
4. Nizovi

77
ujedno i gornja međa cijelog niza i iznosi
5
2
M = . Granična vrijednost ovog niza je broj 2.
Granične vrijednost ovih podnizova odgovaraju donjem i gornjem limesu, respektivno.
Tj.,
2 1
1 1 1
liminf(1 ( 1) ) lim(1 ( 1) ) lim(1 ( 1) ) 0
2 1
n n k
n k n
n n k
+
→∞ →∞ →∞
+ − + = + − + = + − + =
+
,
2
1 1 1
limsup(1 ( 1) ) lim(1 ( 1) ) lim(1 ( 1) ) 2
2
n n k
n n k
n n k
→∞ →∞ →∞
+ − + = + − + = + − + = .
Za pomenute podnizove možemo pokazati kao u prethodnom zadatku da su 0 i 2 njihove
granične vrijednosti.

5.
1
( 1)
n
n
a
n
= − +

Rješenje:
Za ovaj niz takođe razlikujemo dva podniza: kada je n parno, i kada je n neparno. Podniz za
neparno n možemo pisati
2 1
2 1
1 1
( 1) 1
2 1 2 1
k
k
a
k k
+
+
= − + = −
+ +
. Podniz za parno n možemo
pisati
2
2
1 1
( 1) 1
2 2
k
k
a
k k
= − + = + . Gornja međa niza
1
( 1)
n
n
a
n
= − + je
3
2
M = , a donja međa
pomenutog ni za je 1 m = − . Ovaj niz nema graničnu vrijednost, ali ima donji i gornji limes:


2 1
1 1 1
liminf(( 1) ) lim(1 ( 1) ) lim(( 1) ) 1
2 1
n n k
n k n
n n k
+
→∞ →∞ →∞
− + = + − + = − + = −
+


2
1 1 1
limsup(( 1) ) lim(( 1) ) lim(( 1) ) 1
2
n n k
n n k
n n k
→∞ →∞ →∞
− + = − + = − + =

6. Dokazati da je:

a)
1
lim 1
1
n
n
n
→∞

=
+
i naći
4
(10 ) N


b)
3 1 3
lim
5 1 5
n
n
n
→∞

=
+
i naći
3
(10 ) N



Rješenje:

a) Neka je 0 ε > proizvoljan broj. Tada postoji prirodan broj ( ) N ε tako da je
1
1
1
n
n
ε

− <
+
za sve ( ) n N ε ≥ , tj. postoji ( ) N ε tako da je
2
1 n
ε

<
+
za sve ( ) n N ε ≥ .
Naime za ( ) N ε možemo uzeti
2
1 1
ε
(
− +
(
¸ ¸
. Ovim smo pokazali da je 1 granična
vrijednost našeg niza. Za
4
10 ε

= , ( ) N ε =
4
2 10 20000 ⋅ = .

b) Neka je 0 ε > proizvoljan broj. Tada postoji prirodan broj ( ) N ε tako da je
3 1 3
5 1 5
n
n
ε

− <
+
za sve ( ) n N ε ≥ , tj. postoji ( ) N ε tako da je
8
5(5 1) n
ε

<
+
za sve
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

78
( ) n N ε ≥ . Naime za ( ) N ε možemo uzeti
8 1
1
25 5 ε
(
− +
(
¸ ¸
. Ovim smo pokazali da je broj
3
5
granična vrijednost našeg niza. Za
3
10 ε

= , ( ) N ε =320.


7.
2
2
1
lim
( 1)
n
n n
n
→∞
+ −
+


Rješenje:
2 2
2
2 2
2
1 1
1
1 1 1
lim lim lim 1
2 1
( 1) 2 1 1
1
n n n
n n n n
n n
n n n
n n
→∞ →∞ →∞
+ −
+ − + −
= = = =
+ + +
+ +

8.
!
lim
( 1)! !
n
n
n n
→∞
+ −


Rješenje:
! ! ! 1
lim lim lim lim 0
( 1)! ! ( 1) ! ! !( 1 1)
n n n n
n n n
n n n n n n n n
→∞ →∞ →∞ →∞
= = = =
+ − + ⋅ − + −


9.
( )
lim 3 1
n
n n n
→∞
+ − +

Rješenje:
( )
( ) 3 1
lim 3 1 lim
3 1
n n
n n n
n n n
n n
→∞ →∞
+ − −
+ − + =
+ + +
2
lim
3 1
n
n
n n
→∞

=
+ + +


2
lim
3 1
n
n n
n n
→∞
=
+ +
+

2 2
lim 1
1 1
3 1
1 1
n
n n
→∞
= = =
+
+ + +

10.
( )
3 2 3
lim 1
n
n n n
→∞
− −

Rješenje:
( )
( )
2 3 3
3 2 3
3 2 3 3 2
3
( 1)
lim 1 lim
1 ( 1)
n n
n n n
n n n
n n n n
→∞ →∞
− −
− − =
+ − + −

2
3 2 3 3 2 2
3
3 3
3 3
3 3
1
lim lim
1 ( 1)
1 1
1
n n
n
n n n n
n n
n n
→∞ →∞
=
+ − + −
| | − −
+ +
|
\ .

2
3 3
3 3
1 1 1
lim
1 1 1 3
1 1
1 1 1
n
n n
→∞
= = =
+ +
| |
+ − + −
|
\ .


4. Nizovi

79
11.
3 2
2
3 1 9
lim
3 1 1
n
n n
n n
→∞
| | +

|
+ +
\ .


Rješenje:
( )( )
3 2 4 3 4 2
2 2
3 1 9 9 3 3 1 9 9
lim lim
3 1 1 1 3 1
n n
n n n n n n n
n n n n
→∞ →∞
| | + + + + − −
− =
|
+ + + +
\ .


3 2
3 2
3 9 3 1
lim 1
3 3 1
n
n n n
n n n
→∞
− + +
= =
+ + +


12.
2
1 2 3
lim
n
n
n
→∞
+ + + + …


Rješenje:
2
2 2 2
1 ( 1)
1
1 2 3 1
2
lim lim lim lim
2 2 2
n n n n
n n
n n n
n
n n n
→∞ →∞ →∞ →∞
+
+
+ + + + +
= = = =



13.
1 1 1
1
2 4 2
lim
1 1 1
1
3 9 3
n
n
n
→∞
+ + + +
+ + + +




Rješenje:
1
1
1 1
1
1
2
2 1
1 1 1 1
1
1 1
4 3 2
2 4 2 2
lim lim lim
1 1 1 1 1 1 3
1 1 1
3 9 3 3 2 3
1
1
3
n
n
n
n n n
n n n
+
+
→∞ →∞ →∞
+ +

| |
⋅ −
+ + + + − |
\ .
= = =
| |
+ + + + − −
|
\ .





14.
1 1 1
lim
1 2 2 3 ( 1)
n
n n
→∞
| |
+ + +
|
⋅ ⋅ − ⋅
\ .


Rješenje:

1 1 1 1 1 1 1 1
lim lim 1
1 2 2 3 ( 1) 2 2 3 1
n n
n n n n
→∞ →∞
| |
| |
+ + + = − + − + + −
| |
⋅ ⋅ − ⋅ −
\ .
\ .
… …

1
lim 1 1
n
n
→∞
| |
= − =
|
\ .

15.
1 1 1
lim
1 3 3 5 (2 1) (2 1)
n
n n
→∞
| |
+ + +
|
⋅ ⋅ − ⋅ +
\ .


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

80
Rješenje:
1 1 1
lim
1 3 3 5 (2 1) (2 1)
n
n n
→∞
| |
+ + + =
|
⋅ ⋅ − ⋅ +
\ .


1 1 1 1 1 1 1 1
lim 1
2 3 2 3 5 2 2 1 2 1
n
n n
→∞
| | | | | | | |
= − + − + + −
| | | |
− +
\ . \ . \ . \ .


1 1 1 1 1 1 1 1 1
lim 1 lim 1
2 3 3 5 2 1 2 1 2 2 1 2
n n
n n n
→∞ →∞
| | | |
= − + − + + − = − =
| |
− + +
\ . \ .



16.
2 2 2 2
3
1 2 3 ( 1)
lim
n
n
n
→∞
+ + + + − …


Rješenje:
2 2 2 2
3 3
( 1) (2 1)
1 2 3 ( 1)
6
lim lim
n n
n n n
n
n n
→∞ →∞
− ⋅ ⋅ −
+ + + + −
=



3 2
3
3
3 1
2
2 3 1 1
lim lim
6 3 6
n n
n n
n n
n
→∞ →∞
− +
− +
= = =

17.
2 2 2 2
2 2 2
1 3 5 (2 1)
lim
2 4 (2 )
n
n
n
→∞
+ + + + −
+ + +




Rješenje:
2 2 2 2 2
4 ( 1)(2 1)
2 (2 ) 4 (1 2 )
6
n n n
n n
+ +
+ + = ⋅ + + + = … …
2 2 2 2 2 2 2 2 2
1 3 (2 1) (1 2 (2 ) ) (2 4 (2 ) ) n n n + + + − = + + + − + + + … … …
2 2 2
2 (2 1)(4 1) 4 ( 1)(2 1)
1 3 (2 1)
6 6
n n n n n n
n
+ + + +
+ + + − = − …

2 (2 1)(4 1 2 2) 2 (2 1)(2 1)
6 6
n n n n n n n + + − − + −
= =

2 2 2 2
2 2 2
2 (2 1)(2 1)
1 3 5 (2 1)
6
lim lim
4 ( 1)(2 1)
2 4 (2 )
6
n n
n n n
n
n n n
n
→∞ →∞
+ −
+ + + + −
=
+ +
+ + +




1
2
2 1
lim lim 1
2
2 2
2
n n
n
n
n
n
→∞ →∞


= = =
+
+


18.
3 3 2 4
5 6 5 7 3 4
2 1 1
lim
6 2 3 1
n
n n n
n n n n
→∞
− + + +
+ + − + +


4. Nizovi

81
Rješenje:
3 3 3 2 4 3 4
6
5 5 6 5 7 3 6 7 4 4
10
1
1
2 1 1
lim lim lim 1
1
6 2 3 1
1
n n n
n n n n n
n
n n n n n n
n
→∞ →∞ →∞
+
− + + + +
= = =
+ + − + + −



19.
3 5 2 4
5 4 3
2 1
lim
2 1
n
n n
n n
→∞
+ − +
+ − +


Rješenje:
3 3 5 2 5 2 4 4 4 6 5
5 5 4 3 4 3
10 7
1 1
2 1
lim lim lim 0
1
2 1
1
n n n
n n n n n
n
n n n n
n
→∞ →∞ →∞

+ − + −
= = =
+ − + −



20. Dokazati da niz:
1
1
2
a =
2
1 1
2 2 4
a = +

1 1 1 1
2 2 4 2 4 6 2 4 6 (2 )
n
a
n
= + + + +
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

ima graničnu vrijednost.

Rješenje:
Da bi dokazali da ovaj niz ima graničnu vrijednost dovoljno je pokazati da je ovaj niz
monoton i da je ograničen (teorem).

Ovaj niz je monotono rastući jer je:
1 1
1 1 1 1 1
2 2 4 2 4 6 2 4 6 (2 ) 2 4 6 (2 )
n n n
a a a
n n
− −
= + + + + = + >
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅



za sve n∈.

Pošto je niz rastući, on je ograničen odozdo sa svojim prvim članom. Pokažimo da je niz
ograničen odozgo:
1 1 1 1 1 1 1
2 2 4 2 4 6 2 4 6 (2 ) 2 2 2 2 2 2
n
a
n
= + + + + < + + +
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
… …


1
1 1
1
1
1 1 1 1 1 1 1 1
2
1 1 1, 1.
1
2 4 2 2 2 2 2 2
1
2
n
n n n
n

− −

| |
= + + + = ⋅ + + + = ⋅ = − < >
|
\ .


Ovim smo završili zadatak.

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

82
21. Dat je niz:
1
, 0 a c c = >
2
a c c = +

n
a c c c = + + + …

a) Dokazati da ima graničnu vrijednost
b) Odrediti tu graničnu vrijednost.

Rješenje:

a) Koristićemo isti teorem kao u prethodnom zadatku. Monotonost ovog niza pokazaćemo
matematičkom indukcijom. Pokažimo da je
1 2
a a < . Naime,

1 2
, 0 c c c c
c c c
a a
< + >
⇒ < +
⇒ <

Pretpostavimo da je
1
, za , 2
n n
a a n k k

< = ≥ . Pokažimo da je sada
tvrdnja tačna i za 1 n + .

1
1
1
, 0
n n
n n
n n
c a c a c
c a c a
a a


+
+ < + >
⇒ + < +
⇒ <

Prema tome, tvrdnja vrijedi za sve prirodne brojeve, pa je niz
monotono rastući.

Pokažimo da je niz ograničen odozgo sa 1 c + . Takođe, koristi ćemo
matematičku indukciju. Jasno da je
1
1 a c < + . Pretpostavimo da je
tvrdnja tačna za , 2 n k k = ≥ , tj. 1
n
a c < + , , 2 n k k = ≥ .


( )
2
1
1 2 1 1 1, 0
n n
a c a c c c c c c c
+
= + < + + < + + = + = + >


1
1
n
a c
+
⇒ < +

Dobili smo da je tvrdnja tačna i za 1 n + , pa odavde imamo da je tvrdnja tačna za sve
prirodne brojeve.

Prema tome, naš niz je ograničen odozgo, no naš niz je ograničen i odozdo sa
1
a , pa je on
ograničen niz.
Sada, prema teoremu iz prethodnog zadatka, imam da je naš niz konvergentan, odnosno
naš niz ima graničnu vrijednost.
4. Nizovi

83

b) Nađimo graničnu vrijednost našeg niza. Pretpostavimo da je lim
n
n
a a
→∞
= . Tada je:

1
2 2
1/ 2
lim lim
0
1 1 4
2
n n
n n
a a c a c a
a c a a a c
c
a

→∞ →∞
= = + = +
⇒ = + ⇒ − − =
± +
⇒ =

Jedno rješenje odpada, jer je negativno, a naš je niz pozitivan za sve svoje članove, pa ne
može težiti ka negativnom broju. Prema tome, granična vrijednost niza je:
1 1 4
2
c
a
+ +
= .

84

FUNKCIJA







Neka su E i F neprazni skupovi. Tada se binarna relacija f E F ⊆ × zove funkcija ili
preslikavanje iz E u F, ako vrijedi:
1
0
( x E)( y F) : (x, y) f ∀ ∈ ∃ ∈ ∈ ;
2
0
(( , ) ( , ) ) ( )). x y f x z f y z ∈ ∧ ∈ ⇒ = (1)

Svakoj funkciji f odgovara skup { } ( , ( )) : ( ) ( ) ( )
f
x f x x D f D f R f Γ = ∈ = × koji se zove graf
funkcije f. Kada su ( ) D f i ( ) R f podskupovi skupa R, onda je
f
Γ skup tačaka u ravni.
Funkcija iz R u R se zove realna funkcija realne promjenljive.

Za funkciju f kažemo da je parna, odnosno neparna ako ( ) x D f ∈ povlači ( ) ( ) x D f − ∈ i ako
je ( ) ( ) f x f x − = , odnosno ( ) ( ) f x f x − = − . Graf parne, odnosno neparne funkcije simetričan
je u odnosu na y-osu, odnosno u odnosu na ishodište koordinatnog početka.
Kažemo da je funkcija f periodična i da je τ njen period ako ( ) x D f ∈ povlači
( ) ( ) x D f τ + ∈ i ako je ( ) ( ) f x f x τ + = . Najmanji broj 0 Τ > (kada on postoji) za koji
vrijedi ( ) ( ) f x f x + Τ = zove se osnovni period funkcije f.
Neka je X R ⊆ neprazan skup. Kažemo da funkcija : f X R → raste, odnosno opada na X
ako za svaka dva
1 2 1 2
, ( ) x x X x x ∈ < vrijedi:

1 2
( ) ( ) f x f x ≤ , odnosno
1 2
( ) ( ) f x f x ≥ .
Kada umjesto ≤, odnosno ≥ stoji <, odnosno >, kažemo da je funkcija strogo rastuća,
odnosno strogo opadajuća na X. Za funkciji f koja raste (opada) na X, kažemo da je
monotona. Ako f strogo raste (opada) na X, kažemo da je f strogo monotona funkcija na X .

Za funkciju : f X R → kažemo da u tački c X ∈ ima lokalni maksimum, odnosno lokalni
minimum, ako postoji 0 δ > takvo da za sve , x c c X δ δ ∈ − + ∩ vrijedi
( ) ( )( ) f x f c x c ≤ ≠ , odnosno ( ) ( )( ) f x f c x c ≥ ≠ . Ako umjesto ≤, odnosno ≥, stoji <,
odnosno > govorimo o strogom lokalnom maksimumu, odnosno minimumu. Minimum i
maksimum funkcije zovu se ekstremi funkcije.

Neka funkcija f preslikava skup D u skup G. Ako postoji funkcija g koja skup G preslikava u
skup D takva da vrijedi:
(i) ( ( )) , f g x x x G = ∀ ∈
(ii) ( ( )) , , g f x x x D = ∀ ∈
tada je g inverzna funkcija funkciji f. Grafici uzajamno inverznih funkcija su simetrični u
odnosu na pravu y x = .
5. Funkcija

85
Teorem 1.
Funkcija f ima inverznu funkciju ako i samo ako je injektivna i sirjektivna, tj. ako je
bijektivna.
Polinom ili cijela racionalne funkcije nastaju kada se na argument i konačan broj konstanata
primjene konačan broj puta pet algebarskih operacija: sabiranje, oduzimanje, množenje,
dijeljenje i stepenovanje prirodnim brojem.
Razlomljena racionalna funkcija je oblika
( )
( )
n
m
P x
x
Q x
→ gdje su ( )
n
P x i ( )
m
Q x polinomi.
Cijele i razlomljene racionalne funkcije čine klasu racionalnih funkcija.
Algebarske funkcije čine funkcije koje se mogu dobiti tako da se na funkcije 1 x → i x x →
primjeni konačan broj puta sabiranje, oduzimanje, množenje, dijeljenje i stepenovanje
racionalnim brojem. Ako se pri tome ne dobije racionalna funkcija, onda govorimo o
iracionalnoj funkciji.
Transcedentne funkcije su one funkcije koje nisu algebarske. Elementarne transcedentne
funkcije su eksponencijalna i njena inverzna (logaritamska) funkcija te trigonometrijske i
njihove inverzne funkcije (arkus funkcije).
Algebarske i elementarne transcedentne funkcije, zajedno s njihovim linearnim
kombinacijama čine klasu elementarnih funkcija.

Granična vrijednost funkcije u tački
Definicija 1.
Neka je
0
x tačka gomilanja domene ( ) D f funkcije f . Broj A naziva se granična vrijednost
od ( ) f x kada x teži x
0
ako za dato 0 ε > postoji pozitivan broj ( ) δ δ ε = takav da za sve
tačke ( ) x D f ∈ za koje je
0
0 x x δ < − < vrijedi nejednakost ( ) f x A ε − < .
Pri tome stavljamo
0
lim ( )
x x
f x A

= ili
0
( ) ( ) f x A x x → → .
Definicija 2.
Neka je
0
x tačka gomilanja domene ( ) D f funkcije f . Broj A naziva se lijeva granična
vrijednost od ( ) f x kada x teži x
0
ako za dato 0 ε > postoji pozitivan broj ( ) δ δ ε = takav da
za sve tačke ( ) x D f ∈ za koje je
0 0
x x x δ − < < vrijedi nejednakost ( ) f x A ε − < .
Pri tome stavljamo
0
0
lim ( )
x x
f x A
→ −
= ili
0
( ) ( 0) f x A x x → → − . Potpuno analogno definiramo
desnu graničnu vrijednost.
Teorem 2.
0 0 0
0 0
lim ( ) lim ( ) lim ( )
x x x x x x
f x A f x f x A
→ → − → +
= ⇔ = = .
Teorem 3.
Neka su funkcije f i g definirane u nekoj okolini tačke x
0
, i neka je
0
lim ( )
x x
f x A

= i
0
lim ( )
x x
g x B

= . Tada je:
i)
0 0 0
lim( ( ) ( )) lim ( ) lim ( )
x x x x x x
f x g x f x g x A B
→ → →
+ = + = + ;
ii)
0 0 0
lim( ( ) ( )) lim ( ) lim ( )
x x x x x x
f x g x f x g x A B
→ → →
⋅ = ⋅ = ⋅ ;
iii)
0
( )
lim( )
( )
x x
f x A
g x B

= ako je
0
lim ( ) 0
x x
g x

≠ ;
iv)
0 0
lim( ( )) lim ( ) ( )
x x x x
K f x K f x K A K R
→ →
⋅ = ⋅ = ⋅ ∈ ;
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

86
v)
0 0 0
lim( ( ) ( )) lim ( ) lim ( )
x x x x x x
f x g x f x g x A B
→ → →
− = − = − .

Primjeri važnijih limesa funkcije u tački:
i)
0
sin
lim 1
x
x
x

= ;
ii)
1
lim(1 )
x
x
e
x
→±∞
+ = .
Neprekidnost funkcije
Definicija 1.
Neka je funkcija f definirana u nekoj okolini tačke x
0
. Kažemo da je f neprekidna funkcija u
tački x
0
ako je
0
0
lim ( ) ( )
x x
f x f x

= .
Definicija 2.
Neka je funkcija f definirana za
0 0
x x x δ ≤ < + . Kažemo da je f neprekidna s desne strane u x
0

ako je
0
0
0
lim ( ) ( )
x x
f x f x
→ +
= . Slično definiramo funkciju neprekidnu s lijeve strane u x
0
.
Teorem 1.
Funkcija f je neprekidna u x
0
onda i samo onda ako je ona neprekidna s desna i neprekidna s
lijeva u x
0
.
Tačka gomilanja x
0
u kojoj funkcija f nije neprekidna naziva se tačka prekida funkcije f.
Prema tome, za tačku prekida x
0
vrijedi jedan od slijedećih uvjeta:
i) Funkcija f nije definirana u x
0
;
ii) Ne postoji bar jedna od graničnih vrijednosti
0
0
0
lim ( ) ( )
x x
f x f x
→ +
= i
0
0
0
lim ( ) ( )
x x
f x f x
→ −
= , gdje podrazumjevamo samo konačne granične vrijednosti.
iii) Postoje granične vrijednosti
0
0
0
lim ( ) ( )
x x
f x f x
→ +
= i
0
0
0
lim ( ) ( )
x x
f x f x
→ −
= , ali je bar
jedna od njih različita od f(x
0
).

Tačka prekida x
0
funkcije f za koju vrijedi iii) naziva se tačkom prekida prve vrste. Ako je
specijalno
0 0
0 0
lim ( ) lim ( )
x x x x
f x f x
→ + → −
= , funkcija nije definirana u x
0
, moguće je proširiti funkciju
stavljajući
0
.
0
( ) lim ( )
def
x x
f x f x

= , čime nova funkcija postaje neprekidna u x
0
. Ovakva tačka x
0

naziva se tačka otklonjivog prekida. Tačka prekida x
0
za koju vrijedi ii) naziva se tačka
prekida druge vrste.

Izvod funkcije
Definicija 1.
Izvodom funkcije ( ) y f x = u tački x intervala ( , ) a b naziva se konačan limes količnika
y
x



kada x ∆ teži nuli, ako taj limes postoji. To pišemo na slijedeći način:

' '
0
( ) ( )
( ) lim
x
f x x f x
y f x
x
∆ →
+ ∆ −
= =

.

5. Funkcija

87
Brzina tačke
Neka se tačka kreće po pravoj tako da je jednadžbom ( ) s f t = data zavisnost puta od početne
tačke A. U trnutku t neka se tačka nalazi u položaju M, a u trenutku t t + ∆ u položaju N.
Prijeđeni put do trenutka t je f(t) a do trenutka t t + ∆ je ( ) f t t + ∆ . Srednja brzina
sr
v na putu
MN jednaka je
( ) ( )
sr
s f t t f t
v
t t
∆ + ∆ −
= =
∆ ∆
. Prirodno je definirati trenutnu brzinu te tačke u M
kao graničnu vrijednost srednje brzine kada N teži M. Dakle, brzina ( ) v t u M se definira kao:

'
0
( ) ( )
( ) lim ( )
t
f t t f t
v t f t
t
∆ →
+ ∆ −
= =

, ako taj limes postoji.


Geometrijsko značenje prvog izvoda
Koeficijent pravca tgα sječice MM
1
je
( ) ( ) f x x f x
tg
x
α
+ ∆ −
=

, pa je koeficijent
pravca tgϕ tangente krive u tački M dat
izrazom:

'
0
( ) ( )
lim ( )
x
f x x f x
tg f x
x
ϕ
∆ →
+ ∆ −
= =

.
Pravila diferenciranja
Teorem 1.
Ako funkcije u i v imaju izvode
'
( ) u x i
'
( ) v x u tački x, onda i funkcije u v ± , u v ⋅ ,
u
v
imaju
izvode u toj tački (kod
u
v
pretpostavljamo da je ( ) 0 v x ≠ ). Pri tome je:
i)
' ' '
( ) ( ) ( ) ( ) u v x u x v x ± = ± ;
ii)
' ' '
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) u v x u x v x u x v x ⋅ = ⋅ + ⋅ ;
iii)
' '
'
2
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
u u x v x u x v x
x
v v x
⋅ − ⋅
= ;
iv)
' '
( ) ( ) ( ) c u x c u x ⋅ = ⋅ , gdje je c konstanta.
Teorem 2.
Neka je funkcija ( ) y f x = diferencijabilna u tački
0
x , i funkcija ( ) z g y = diferencijabilna u
tački
0 0
( ) y f x = . Tada je funkcija ( )( ) z g f x = diferencijabilna u tački
0
x i pri tome važi:

' ' '
0 0 0
( ) ( ) ( ) ( ) g f x g y f x = ⋅ .
Teorem 3.
Neka je ( ) y f x = neprekidna strogo monotona funkcija u nekoj okolini tačke
0
x i neka je
( ) x y ϕ = njena inverzna funkcija. Ako je funkcija ( ) y f x = diferencijabilna u tački
0
x i
'
0
( ) 0 f x ≠ , onda je i funkcija ( ) y ϕ diferencijabilna u tački
0 0
( ) y f x = . Pri tome važi:
y y + ∆
α β
β
( , ) M x y
1
( , ) M x x y y + ∆ + ∆
x ∆
x x + ∆
x
y ∆
t
s
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

88

'
0 '
0
1
( )
( )
y
f x
ϕ = .
Logaritamski izvod
Neka je ( ) y f x = pozitivna i diferencijabilna funkcija. Tada postoji ( ) ln ln ( ) u x y f x = = .
Izvod te funkcije je
' '
'
( )
( )
( )
y f x
u x
y f x
= = . Posljednji izraz naziva se logaritamski izvod funkcije
( ) y f x = u tački x. On je pogodan za nalaženje izvoda nekih funkcija.

Lijevi i desni izvod
Definicija 1.
Neka je funkcija f definirana u intervalu ( | , x x ε − (odnosno | ) , x x ε + ) za neki 0 ε > . Ako
postoji
'
0
( ) ( )
lim ( )
h
f x h f x
f x
h

→−
+ −
= (odnosno
'
0
( ) ( )
lim ( )
h
f x h f x
f x
h
+
→+
+ −
= ), ta granična
vrijednost se onda zove lijevi (odnosno desni) izvod funkcije f(x) u tački x.
Uzevši u obzir svojstva limesa, jasno da ako je
' '
( ) ( ) f x f x
− +
= , onda funkcija u tački x ima
izvod i pri tome je
' ' '
( ) ( ) ( ) f x f x f x
− +
= = . Geometrijski znači da ako funkcija ima lijevi
(odnosno desni) izvod u nekoj tački da će to predstavljati koeficijent smjera lijeve (odnosno
desne) polutangente u toj tački.

Beskonačan izvod
Definicija 1.
Naka je funkcija f definirana u nekoj okolini tačke x. Kaže se da funkcija u tački x ima
beskonačan izvod ako je ispunjena jedna od slijedeće dvije jednakosti:

0
( ) ( )
lim
h
f x h f x
h

+ −
= +∞ ili
0
( ) ( )
lim
h
f x h f x
h

+ −
= −∞.
Geometrijski prva jednakost znači da se sekanta obrće u smjeru obrnutom kretanju kazaljke
na satu i ima granični položaj pravu koja je paralelna sa osom y i usmjerena je ka gore. Druga
jednakost znači da je tangenta paralelna osi y ali je usmjerena prema dole. Ovakve tačke krive
( ) y f x = u kojima je
'
( ) f x = +∞ ili
'
( ) f x = −∞zovu se prevojne tačke.

5.1. OSNOVNI ZADACI O FUNKCIJAMA JEDNE VARIJABLE

EKSPLICITNI I IMPLICITNI OBLIK FUNKCIJE
1. Napisati u eksplicitnom obliku funkciju:
a)
2
3 7 5 0 x x y + − − =
b)
2 2 2
( ) ( ) 0 x p y q r − + − − =
c) sin sin 5 0 x y y x + − =

Rješenje: a)
2
3 7 5 y x x = + −
5. Funkcija

89
b)
2 2 2
( ) ( ) y q r x p − = − −

2 2
2 2
( ) ( )
( )
y q r x p
y q r x p
− = ± − −
= ± − −


c) Ne postoji algebarski način da se izrazi y preko x.

2. Napisati u implicitnom obliku funkciju:
a)
1
1
x
y
x

=
+

b)
2
1
2 ( 3) 4
2
y x = ± − −
c)
( 6)
3(2 1)
x x
y
x
+
=
+


Rješenje: a)
1
0
1
x
y
x

− =
+


(1 ) (1 )
0
1
1
0
1
1 0
y x x
x
y xy x
x
x y xy
+ − −
=
+
+ − +
=
+
⇒ + + − =


b)
2
1
2 ( 3) 4
2
y x − = ± − −

2
2 2
2 2
2 4 ( 3) 4
(2 4) ( 3) 4
( 3) (2 4) 4 0
y x
y x
x y
− = ± − −
− = − −
− − − − =

c)
( 6)
0
3(2 1)
x x
y
x
+
− =
+


2
3 (2 1) ( 6)
0
3(2 1)
6 3 6 0
y x x x
x
xy y x x
+ − +
=
+
⇒ + − − =


O VRIJEDNOSTI FUNKCIJE

1. Data je funkcija
2
( )
1
x
f x
x
=

. Naći: a) ( ) f a b)
1
f
a
| |
|
\ .
.

Rješenje: a)
2
( )
1
a
f a
a
=



Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

90
b)
2 2 2 2
2
2
1 1 1 1
1 sgn
1
1 1 1
1
1
1
a
a a a a
f
a
a a a
a
a a
a
| |
= = = = =
|
\ .
− − −
| |


|
\ .

Ove radnje možemo raditi pod pretpostavkom da je
2
1
1 0
a
| |
− >
|
\ .


Primjetimo da ako postoji ( ) f a onda ne postoji
1
f
a
| |
|
\ .
, jer tada
1
a
izlazi iz domena funkcije.

2. Data je funkcija

1 , 0
( ) 0, 0
1 , 0
x x
f x x
x x
+ < ¦
¦
= =
´
¦
− >
¹


Koliko je (5) i ( 7) f f − ?

Rješenje: 5 0 > , odavde imamo (5) 1 5 4 f = − = − ,
7 0 − < , slijedi ( 7) 1 ( 7) 6 f − = + − = − .

3. Data je funkcija ( ) log f x x = . Dokazati da je:

1
a) log f x
x
| |
= −
|
\ .
b) (10 )
x
f x = , c) ( ) ( )
n m
m
f x f x
n
= .
Rješenje: a)
1 1 1
log 10 10
y y
f y x
x x x

| | | |
= = ⇒ = ⇒ =
| |
\ . \ .


(po def.funkcije log ) log log
1
log
x x y y x
f x
x
⇒ = − ⇒ = −
| |
⇒ = −
|
\ .

b) (10 ) log10 10 10
x x x y
f y x y = = ⇒ = ⇒ =
(10 )
x
f x ⇒ =

c)
( )
( ) log 10
n n n m m y m
f x x y x = = ⇒ =

( 0)10 log
log ( ) ( ).
yn
m
n m
yn
m x x
m
m m
y x f x f x
n n
⇒ ≠ = ⇒ = ⇒
= ⇒ =


Ako je 0 onda je 1, log1 0, pa tvrdnja vrijedi i u ovomslučaju
n m
m x = = =

4. ( ) 2 f x x = − . Naći a) | | (1) f f i b) | | (1) f f f (
¸ ¸
.

5. Funkcija

91
Rješenje: a) (1) 1 2 1 f = − = −
| | (1) ( 1) 1 2 3 f f f = − = − − = −

b) | | (1) ( 3) 3 2 5. f f f f ( = − = − − = −
¸ ¸


5. ( ) cos . Dokazati: f x x =

| |
2
a) (2 ) 2 ( ) 1
b) ( ) ( ) 2
2 2
f x f x
x y x y
f x f y f f
= −
+ − | | | |
+ =
| |
\ . \ .


Rješenje: a)
2 2 2 2
(2 ) cos 2 cos sin cos 1 cos f x x x x x x = = − = − + =
| |
2
2
2cos 1 2 ( ) 1 x f x = − = −

b) ( ) ( ) cos cos f x f y x y + = +
2cos cos 2
2 2 2 2
x y x y x y x y
f f
+ − + − | | | |
= =
| |
\ . \ .

cos( ) cos cos sin sin
cos( ) cos cos sin sin
cos( ) cos( ) 2cos cos
; ,
2 2
cos cos 2cos cos
2 2
x y x y
x y
x y x y
x y
α β α β α β
α β α β α β
α β α β α β
α β α β α β
+ = − ¹
+
`
− = +
)
+ + − =
+ −
= + = − ⇒ = =
+ −
⇒ + =


DEFINISANOST FUNKCIJE

1. Odrediti oblast definisanosti funkcije:

a) 1 y x = + e) y tgx =
b) 5 y x = − f) log y x =
c)
2
1
x
y
x
=

g) log(1 )( 3) y x x = − +
d) sin y x = h)
2
log( 6) y x x = − + +

Rješenje:

a) DP. x ∀ ∈
b) 5 0 5 5 x x x − ≥ ⇒ − ≥ − ⇒ ≤
c) { }
2
0 & 1 0 DP. \ 1 x x x
+
> − ≠ ⇒ ∀ ∈
d) DP. x ∀ ∈
e) ,
2
x k k
π
π ≠ + ∈
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

92
f) DP. 0 x >
g) (1 )( 3) 0 ( 3,1) x x x − + > ⇔ ∈ −













h)
2
( 6) 0 x x − + + >

( 3)( 2) 0
( 3)( 2) 0
( 2, 3)
x x
x x
x
⇔ − − + >
⇔ − + <
⇔ ∈ −














NULE FUNKCIJE


1. Naći nule funkcije:
a) 2 4 y x = + f)
3 2
2 2 y x x x = + − −
b)
2
2 y x x = − − g)
3
2 4 y x x = − −
c)
3 2
2 y x x x = − + + h)
4 3 2
2 3 5 y x x x x = + − + +
d) sin
5
y x
π | |
= −
|
\ .
i) log y x x = +
e)
2
log( 7 11) y x x = − + j)
4 3 2
6 8 2 y x x x x = + − − +
k)
4
4 3 y x x = − +


1 x −
3 x +
-3
1
+∞
+

+ + +
+ − −
− − −
+
−∞
0
0
−∞ -2
3 +∞
3 x −
2 x +


+ + +

+ +
+ + +

0
0
5. Funkcija

93
Rješenje:

a) 0 2 4 0 2 4 2 y x x x = ⇒ + = ⇒ = − ⇒ = −
b)
2
0 2 0 y x x = ⇒ − − = ⇔

2
2 2 0
( 2) ( 2) 0
( 1)( 2) 0 1 ili 2
x x x
x x x
x x x x
− + − = ⇔
− + − = ⇔
+ − = ⇔ = − =


c)
3 2 3 2
0 2 0 0 y x x x x x x x = ⇔ − + + ⇔ ⇔ − + + + = ⇔

2
(1 ) ( 1) 0
(1 )((1 ) 1) 0
(1 )(2 ) 0 0 ili 1 ili 2
x x x x
x x x
x x x x x x
− + + = ⇔
+ − + ⇔
+ − = ⇔ = = − =

d) 0 sin 0 ,
5 5
y x x k k
π π
π
| |
= ⇔ − = ⇔ − = ∈
|
\ .

,
5
x k k
π
π ⇔ = + ∈
e)
2
0 log( 7 11) 0 y x x = ⇔ − + = ⇔

2 2
2
7 11 1 7 10 0
5 2 10 0 ( 5) 2( 5) 0
( 5)( 2) 0 5 ili 2
x x x x
x x x x x x
x x x x
− + = ⇔ − + = ⇔
− − + = ⇔ − − − = ⇔
− − = ⇔ = =

PARNE I NEPARNE FUNKCIJE

1. Ispitati parnost (neparnost) funkcija:
a)
3
( ) 2 f x x x = −
b) ( ) cos f x x =
c) ( ) sin f x x x =
d)
2 2
( )
2 2
x x
x x
f x



=
+

e)
2
1
( ) log
4
x
f x
x
+
=
+


Rješenje:
a)
3 3 3
( ) 2( ) ( ) 2 (2 ) ( ) f x x x x x x x f x − = − − − = − + = − − = − (neparna)
b) ( ) cos( ) cos ( ) f x x x f x − = − = = (parna)
c) ( ) ( ) sin( ) ( )( sin ) sin ( ) f x x x x x x x f x − = − − = − − = = (parna)
d)
( ) ( )
( ) ( )
2 2 2 2 2 2
( ) ( )
2 2 2 2 2 2
x x x x x x
x x x x x x
f x f x
− − − − −
− − − − −
− − −
− = = = − = −
+ + +
(neparna)
e)
2 2
( ) 1 1
( ) log log ( )
( ) 4 4
x x
f x f x
x x
− + −
− = = ≠ ±
− + +
(nije ni parna, a ni neparna funkcija)



Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

94
INTERVALI MONOTONOSTI FUNKCIJA

1. Koja je funkcija monotonorastuća, a koja monotono opadajuća?

a) ( ) log
3
b) ( )
4
c) ( )
x
f x x
f x
f x tgx
=
| |
=
|
\ .
=


Rješenje:

a)

Funkcija ( ) log f x x = je monotono rastuća.

b)

Funkcija
3
( )
4
x
f x
| |
=
|
\ .
je monotono opadajuća.





x x f log ) ( funkcije Graf =
x
x f |
.
|

\
|
=
4
3
) ( funkcije Graf
5. Funkcija

95
c)



Funkcija ( ) f x tgx = je monoto rastuća na intervalima , ,
2 2
k k k
π π
π π
| |
− + + ∈
|
\ .
.

2. Odrediti intervale u kojima je funkcija monotono rastuća, a u kojima je monotono
opadajuća:

2
a) ( ) 2
b) ( ) sin
c) ( ) cos 2
d) ( ) 2
f x x x
f x x
f x x
f x x
= −
=
=
= −


Rješenje: a)


Apscisa tjemena parabole se računa po formuli
2
b
x
a

= . Apscisa tjemena ove parabole je
jednaka jedinici. Sada zaključujemo da je funkcija monotono opadajuća za ( ,1) x∈ −∞ , a
monotono rastuća za (1, ) x∈ +∞ .

tgx x f = ) ( funkcije Graf
x x x f 2 ) ( funkcije Graf
2
− =
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

96

b)



Funkcija ( ) sin f x x = je monotono opadajuća na intervalima
3
( 2 , 2 ),
2 2
x k k k
π π
π π ∈ + + ∈,
a monotono rastuća na intervalima
3
(0 2 , 2 ) ( 2 , 2 2 ),
2 2
x k k k k k
π π
π π π π π ∈ + + ∪ + + ∈

c)


Funkcija ( ) cos 2 f x x = je monotono opadajuća na intervalima (0 , ),
2
x k k k
π
π π ∈ + + ∈, a
monotono rastuća na intervalima ( , ),
2
x k k k
π
π π π ∈ + + ∈







x x f sin ) ( funkcije Graf =
x x f 2 cos ) ( funkcije Graf =
5. Funkcija

97
d)

Funkcija ( ) 2 f x x = − je monotono opadajuća na intervalima ( , 2) x∈ −∞ , monotono rastuća
na intervalima (2, ) x∈ +∞ .


PERIODIČNE FUNKCIJE

1. Naći osnovni period funkcije:
2
a) ( ) sin 4
b) ( ) sin
3
c) ( ) sin
d) ( ) cos3
e) ( ) sin 2cos
f x x
x
f x
f x x
f x x
f x x x
=
=
=
=
= +


Rješenje:
a) ( ) ( ) sin(4( )) sin 4 sin(4 4 ) sin 4 0 f x T f x x T x x T x + = ⇒ + = ⇒ + − =
4 4 4 4
2cos sin 0 2cos(4 2 ) sin 2 0
2 2
2 , ,
2 2
x T x T
x T T
k
T k k T k T
π π
π
+ +
⇒ = ⇒ + = ⇒
= ∈ ⇒ = ∈ ⇒ =

c)
b) ( ) ( ) sin( ) sin sin sin 0
3 3 3 3
x T x x T x
f x T f x
+ +
+ = ⇒ = ⇒ − =

3 3 3
2cos sin 0 2cos( ) sin 0
2 2 3 6 6
, 6 , 6 (osnovni period)
6
x T x T
x T T
T
k k T k k T π π π
+
+
⇒ = ⇒ + = ⇒
= ∈ ⇒ = ∈ ⇒ =


c)
2 2 2 2
( ) ( ) sin ( ) sin sin ( ) sin 0 f x T f x x T x x T x + = ⇒ + = ⇒ + − =
2 ) ( funkcije Graf − = x x f
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

98
4 4 4 4
(sin( ) sin )(sin( ) sin ) 0 2cos sin 0
2 2
2 2
4cos sin sin cos 0
2 2 2 2
sin(2 ) sin 0 ,
x T x T
x T x x T x
x T T x T T
x T T T k k T π π
+ +
⇒ + − + + = ⇒ = ⇒
+ +
⇒ =
⇒ + = ⇒ = ∈ ⇒ =

d) ( ) ( ) cos3( ) cos3 cos3( ) cos3 0 f x T f x x T x x T x + = ⇒ + = ⇒ + − =

3 3 3 3
2sin sin 0
2 2
3 3 2
sin 0 , ,
2 2 3
2
(osnovni period)
3
x T x T
T T k k T k k
T
π π
π
+ +
⇒ − = ⇒
⇒ = ⇒ = ∈ ⇒ = ∈
⇒ =


e) ( ) ( ) sin( ) 2cos( ) sin 2cos 0 f x T f x x T x T x x + = ⇒ + + + − − = ⇒

2
2cos sin 2( 2sin sin ) 0
2 2 2 2
x T x T x T T + + +
+ − = ⇒

2 2 1
2sin (cos 2sin ) 0 sin 0
2 2 2 2
, 2 ,
2
2 (osnovni period)
T x T x T
T
T
k k T k k
T
π π
π
+ +
⇒ − = ⇒ = ⇒
= ∈ ⇒ = ∈
⇒ =



INVERZNE FUNKCIJE

1. Naći inverznu funkciju datoj funkciji:

2
2
a)
3
b) 2
c) log
d)
e)
x
x
y
x
y
y x
y x
y x

=
+
=
=
=
=


Rješenje:
a)
2
( 3) ( 2) 0 3 2 0
3
y
x x y y xy x y
y

= ⇒ + − − = ⇒ + − + =
+


3 2
( 1) 3 2 0 ( 1) 3 2
1
x
y x x y x x y
x
− −
⇒ − + + = ⇒ − = − − ⇒ =


b)
2
2 log
y
x y x = ⇒ =
c) log 10
x
x y y = ⇒ =
d)
2
x y y x = ⇒ = ±
e)
2
x y y x = ⇒ =
5. Funkcija

99
GRAFIČKO PREDSTAVLJANJE FUNKCIJA

1. Predstaviti grafički funkciju:

2
a) 2 4
1
b)
c)
d) 2 3
e) log 1
f) cos
x
y x
y
x
y x
y
y x
y x
= −
=
=
= +
= −
=


Rješenje:
a)



b)


4 2 y funkcije Graf − = x
x
1
y funkcije Graf =
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

100


c)



d)

e)

2
y funkcije Graf x =
3 2 y funkcije Graf + =
x
1 log y funkcije Graf − = x
5. Funkcija

101

f)



5.2. GRANIČNA VRIJEDNOST FUNKCIJE U TAČKI

1.
2
2
0
2 1
lim
2 1
x
x x
x x

+ −
− +


Rješenje: Da bismo uspješno riješili limes, moramo uvrstiti granicu u funkciju od koje se traži
granična vrijednost. Ako kao rezultat dobijemo konačan broj to je i rješenje zadatka, u
suprotnom slučaju primjenjuju se odgovarajuće metode zavisno od toga što smo dobili kao
rezultat. U ovom slučaju radi se o konačnom broju. Taj broj je –1.

2
2
0
2 1
lim 1
2 1
x
x x
x x

+ −
= −
− +
.

2.
2
2
1
2 1
lim
1
x
x x
x

− −



Rješenje: U ovom slučaju kao rezultat smo dobili
0
0
. Naša funkcija je racionalna i njen
brojnik i nazivnik su polinomi sa cjelobrojnim koeficijentima. Pošto se i brojnik i nazivnik
anulira za 1 x = , to su i brojnik i nazivnik djeljivi sa 1 x − . Skratimo i brojnik i nazivnik sa
1 x − , a zatim ponovo računamo vrijednost funkcije za 1 x = i ako je rezultat konačan to je
rješenje, a ako nije nastavljamo postupak na odgovarajući način zavisno od toga što smo
dobili kao rezultat. U našem slučaju rezultat, nakon navedenog koraka dobijamo konačan
rezultat.


2
2
1 1 1
2 1 ( 1)(2 1) 2 1 3
lim lim lim
1 ( 1)( 1) 1 2
x x x
x x x x x
x x x x
→ → →
− − − + +
= = =
− − + +


3.
1
1
lim , ( , )
1
n
m
x
x
m n
x






Rješenje: Ovaj zadatak radimo na isti način kao prethodni.

x cos y funkcije Graf =
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

102
1 2 1 2
1 2 1 2
1 1 1
1 ( 1)( 1) 1
lim lim lim
1 ( 1)( 1) 1
n n n n n
m m m m m
x x x
x x x x x x n
x x x x x x m
− − − −
− − − −
→ → →
− − + + + + + +
= = =
− − + + + + + +
… …
… …


4.
5
3
1
1
lim
1
x
x
x
→−
+
+


Rješenje: Kada uvrstimo 1 x = − u funkciju, kao rezutat dobijemo
0
0
. No, sada brojnik i
nazivnik funkcije n isu polinomi. Koristićemo smjenu kako bismo u brojniku i nazivniku naše
funkcije dobili polinome, time ćemo zadatak svesti na oblik kao prethodnog zadatka.

15 3 2 5
5 4 3 2
3
1 1 1
1 1 0 (1 )( 1)
lim lim lim
1 0 (1 )( 1) 1 1
x t t
x t x t t t t
t t t t t t t x
→− →− →−
= + + + − +
= = = =
+ + − + − + →− +


2
4 3 2
1
1 3
lim
1 5
t
t t
t t t t
→−
− +
= =
− + − +


5.
3
0
1 1
lim
1 1
x
x
x

+ −
+ −


Rješenje: Ovaj zadatak rješavamo na isti način kao prethodni zadatak.

6 3 2
2
3
0 1 1
1 1 1 1 1 3
lim lim lim
1 1 2 1 1 1
x t t
x t x t t t
t t t x
→ → →
+ = + − − + +
= = = =
− + → + −



6.
3
2
2
2 4
lim
4 4
x
x x
x x

− −
− +


Rješenje: Ovaj zadatak rješavamo na isti način kao zadatak 3.

3 2 2
2
2 2 2
2 4 ( 2)( 2 2) 2 2 10
lim lim lim
4 4 ( 2)( 2) 2 0
x x x
x x x x x x x
x x x x x
→ → →
− − − + + + +
= = = = ∞
− + − − −

7.
4
16
2
lim
4
x
x
x





Rješenje: Ovaj zadatak rješavamo na isti način kao zadatak 4.

4
4
2
16 2 2 2
2 2 2 1 1
lim lim lim lim
4 ( 2)( 2) 2 4 2 4
x t t t
x t x t t
t t t t t x
→ → → →
= − − −
= = = = =
− − + + → −


8.
3
3 3
1
1 2 1
lim
2
x
x
x x
→−
+ +
+ +

5. Funkcija

103
Rješenje: Ovaj limes je oblika
0
0
i rješavamo tako što racionališemo i brojnik i nazivnik:.

3
3 3
1
1 2 1
lim
2
x
x
x x
→−
+ +
=
+ +
( )
( ) ( )
( ) ( )
( )
2 2
3 2 3
3 3 3 3
3 3 2 2 1
3 2 3
3 3 3
1 2 1 2 1 2 2
1 2 1
lim
2
2 2 1 2 1 2 1
x
x x x x x x
x
x x
x x x x x x
→−
+ − + + + − + +
+ +
= ⋅ ⋅
+ +
+ − + + + − + +

( )
( )
2
3 2 3 3
3
2 1
3
3
2 2
1 2 1
lim
2
1 2 1 2 1
x
x x x x
x
x x
x x
→−
+ − + +
+ +
= ⋅
+ +
+ − + +
( )
( )
2
3 2 3 3
3
2 1
3
3
2 2
3
lim 1
3
1 2 1 2 1
x
x x x x
x x
→−
+ − + +
= = =
+ − + +


9.
3
8
9 2 5
lim
2
x
x
x

+ −



Rješenje: Ovaj zadatak rješavamo na isti način kao prethodni.

3 2 3
3 3 3 2 8 8 3
9 2 5 9 2 5 9 2 5 2 4
lim lim
2 2 9 2 5
2 4
x x
x x x x x
x x x
x x
→ →
+ − + − + + + +
= ⋅ ⋅
− − + +
+ +

3 2 3
8
9 2 25 2 4
lim
8 9 2 5
x
x x x
x x

+ − + +
= ⋅ =
− + +
3 2 3
8
2 16 2 4
lim
8 9 2 5
x
x x x
x x

− + +

− + +

3 2 3
8
2 4 4 4 4 12
2lim 2
5 5 5 9 2 5
x
x x
x

+ + + +
= = ⋅ =
+ + +


U narednim zadacima koristićemo sljedeću činjenicu:

1
lim 1
x
x
e
x
→∞
| |
+ =
|
\ .

10.
1
lim
1
x
x
x
x
→∞
+ | |
|

\ .


Rješenje:
1 2
2 1
2
lim
2
1
1 2 1
lim lim 1 lim 1
1
1 1
2
x
x
x
x
x x
x
x
x x x
x
e e
x
x x
→∞

⋅ ⋅



→∞ →∞ →∞
| |
|
+ | | | |
= + = + = =
| | |

− −
\ . \ .
|
\ .


11.
2
1
1
3
lim
2
x x
x
x
x
x
+ +
+
→∞
+ | |
|
+
\ .




Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

104
Rješenje:
2 2
2
1 1
1 ( 2)
lim
1 ( 2)( 1)
1 ( 2)( 1)
3 1
lim lim 1
2 2
x
x x x x
x x x
x x x
x x
x x
x
e e e
x x
→∞
+ + + +
+ + + ⋅
+ + +
+ +
→∞ →∞
+ | | | |
= + = = =
| |
+ +
\ . \ .


12.
1
2
2
lim
2
x
x
x


| |
|
\ .


Rješenje:
1 1
2
1
2 2
2
2
1 1
, 2 1 1
lim lim 1 lim 1 2
2 2 2
t t
x
x t t
t x x
e e x t
t t
t


→ →∞ →∞
= = +
| | | | | |
= = + = + = = −
| | |
\ . \ . \ .
→∞


13.
2
1
ln
lim
1
x
x
x




Rješenje:
2
1
1 2
2
1 1 1
1 1
ln , 1 1 1
lim limln limln 1 ln .
1
1 2
t
x
x x x
x t x
x e
x t
x t
t

→ → →
| |
= = +
= = = + = =
| −
|

\ .
→∞

14.
0
1 1
lim ln
1
x
x
x x

+



Rješenje:
0 0 0 0
1
1
1
1 1 1 1 1 1 1
lim ln lim ln lim ln limln
1
1 2 1 2 1
1
t
x x x x
t x t t
x
t x
x x x t t
t
x
→ → → →
+
= + + + | |
= = = ⋅ = ⋅
|
− − −
\ .

→∞

0
1 2
2 1
2 2
lim
2
1 1
0 0
1 1 1 1 1
limln 1 limln ln ln 1
1
2 2 2 2
2
x
t
t
t
t t
t t
x x
e e e
t


⋅ ⋅

⋅ ⋅
− −
→ →
| |
|
= ⋅ + = ⋅ = ⋅ = ⋅ =
|

|
\ .

15. Dokazati da je
0
1
lim ln , 0.
h
h
a
a a
h


= >

Rješenje:
0
1
1 1
, ln 1
1 ln ln
lim lim lim ln 1
1 1 ln
1
ln 1
ln 1
ln
h
a
h
t
h t t
t h
a a a
t
a a t
h e
t
a t
t
→ →∞ →∞
| |
= = +

|
= = = = = −
\ .
| |
| |
⋅ +
→∞ + |
|
\ .
\ .





5. Funkcija

105
U narednim zadacima koristićemo činjenicu:
0
sin
lim 1
x
x
x

=

16.
0
sin5
lim
x
x
x



Rješenje:
0 0
sin5 sin5
lim lim 5 5
5
x x
x x
x x
→ →
= ⋅ =

17.
0
sin5 sin3
lim
sin
x
x x
x




Rješenje:
0
sin5 sin3
lim
sin
x
x x
x


=
0
sin5 sin3
5 3
5 3
5 3
lim 2
sin
1
x
x x
x x
x
x

⋅ − ⋅

= =
18.
2
0
1 cos
lim
x
x
x




Rješenje:
2
2
2 2
0 0 0
2sin sin
1 cos 2 1
2 2
lim lim lim
4 2
2
x x x
x x
x
x
x x
→ → →
| |
|

= = ⋅ =
|
|
\ .


19.
2
2 2
0
1 cos
lim
sin
x
x
x x




Rješenje:
2
2
2 4
2
2
2 2 2 2 2 2
0 0 0
2 2
sin
2
2
2sin
1 cos 2 1
2 4
lim lim lim
sin sin sin 4 2
1
4
x x x
x
x x
x
x x x x x x
x x
→ → →

= = = =
⋅ ⋅


20.
2
4
2 cos 1
lim
1 tg x
x
x
π








Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

106
Rješenje:

2
2 2
4 4 4
2
2 cos 1 2 cos 1 2 2 cos 1
lim lim lim
4
sin 1 tg 2 cos 2
0 1
cos
x x x
x t x x x
x x x
t
x
π π π
π
→ → →
| | − = − − −
= = = =
|
|

\ .
→ −

0 0
2 2
2 cos sin 1
2 2
1 1 1 cos sin
lim lim
2 sin 2 2 sin 2
t t
t t
t t
t t
→ →
| |
⋅ − ⋅ −
|
− +
\ .
= ⋅ = ⋅


2
0 0 0 0
2sin
1 1 cos 1 sin 1 1 sin
2
lim lim lim lim
2 sin 2 2 sin 2 2 2sin cos 2 2sin cos
t t t t
t
t t t
t t t t t t
→ → → →

= ⋅ + ⋅ = ⋅ + ⋅

2
0 0
sin
1 1 1 1
2
lim lim
2 2 2cos 4
2sin cos cos
2 2
t t
t
t t
t
t
→ →
= ⋅ + ⋅ =

21.
2
4
sin 4 cos 2
lim
4
x
x x
x
π
π →
| |

|
\ .


Rješenje: Ovaj limes je oblika
0
0
i rješavamo ga na sljedeći način:
2 2
0
4
sin 4 cos 2
sin 4 cos 2 4 4
lim lim
4
0
4
t
x
t t
x t x x
t
t
x
π
π π
π
π


| | | |
+ +
| |
− =
\ . \ .
= =
| |


|
\ .

2
0 0
(sin 4 ) (sin 2 ) (sin 4 ) (sin 2 )
lim lim 8 8
4 2
t t
t t t t
t t t
→ →
− ⋅ − ⋅
= = ⋅ = −



22.
2
2
arcsin( 2)
lim
2
x
x
x x
→−
+
+


Rješenje:
2
2 2
arcsin( 2)
arcsin( 2) 1
lim sin 2 lim
2 (sin )(sin 2) 2
0
x x
x t
x t
x t
x x t t
t
→− →−
+ =
+ −
= = − = =
+ −



23.
1
lim(1 ) tg
2
x
x
x
π






5. Funkcija

107
Rješenje:
1 0 0 0
1
(1 ) 2
lim(1 ) tg lim tg lim ctg lim cos
0 2 2 2 2
sin
2
x t t t
x t
x t t t t
x t t
t
t
π π π π
π
π
→ → → →
− =

− = = = = ⋅ =


24. lim sin
x
a
x
x
→∞


Rješenje:
0
lim sin lim sin
0
x t
a
t a a
x t a x
x t
t
→∞ →
=
= = =



25.
2
2
lim
cos x
x
x
π
π




Rješenje:
0 0
2
2 2 2
lim lim lim 2
2
cos sin
cos 0
2
t t
x
x t x t t
x t
t t
π
π
π π π
π
→ →

− = − − − −
= = = =
− | |
+ →
|
\ .


26.
4
0
1 cos(1 cos )
lim
x
x
x

− −


Rješenje:
2
2 2 2 2
4 4 4 2
0 0 0 0
1 cos(2sin ) 2sin (sin ) sin(sin )
1 cos(1 cos )
2 2 2
lim lim lim 2lim
x x x x
x x x
x
x x x x
→ → → →
| |

|
− −
= = =
|
|
\ .

2
2 2
2
2
0
2
sin(sin ) sin
1 1
2 2
2lim 2
4 8
sin
4
2
4
x
x x
x
x

| |
|
| |
= ⋅ = ⋅ = |
|
\ .
|

|
\ .



5.3. NEPREKIDNOST FUNKCIJE

1. Naći lijevi i desni limes funkcije
a)
1
( ) , 5
5
f x x
x
= =



Rješenje:
Lijevi limes:
5 0
1
lim
5
x
x
→ −
= −∞


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

108
Desni limes:
5 0
1
lim
5
x
x
→ +
= +∞



b)
2
2
( ) , 1, 1
1
f x x x
x
= = = −



Rješenje:
Lijevi limes:
2
1 0 1 0
2 2
lim lim
1 (1 )(1 )
x x
x x x
→ − → −
= = +∞
− − +
.
Desni limes:
2
1 0 1 0
2 2
lim lim
1 (1 )(1 )
x x
x x x
→ + → +
= = −∞
− − +
.
Lijevi limes:
2
1 0 1 0
2 2
lim lim
1 (1 )(1 )
x x
x x x
→− − →− −
= = −∞
− − +
.
Desni limes:
2
1 0 1 0
2 2
lim lim
1 (1 )(1 )
x x
x x x
→− + →− +
= = +∞
− − +
.
c)
1
( ) 2 , 0
x
f x x = =

Rješenje:
Lijevi limes:
1
0
lim 2 0
x
x→−
=
Desni limes:
1
0
lim 2
x
x→+
= +∞

d)
1
1
1
( ) , 1
1 2
x
f x x

= =
+

Rješenje:
Lijevi limes:
1
1 0
1
1
lim 1
1 2
x
x
→ −

=
+
.
Desni limes:
1
1 0
1
1
lim 0
1 2
x
x
→ +

=
+


2. Ispitati neprekidnost date funkcije:

a)
2
, 1
( )
2, 1
x x
f x
x x
¦ ≤
=
´
+ >
¹


Rješenje: Funkcije
2
1
( ) f x x = (parabola) i
2
( ) 2 f x x = + (prava) su neprekidne funkcije.
Prema tome, funkcija ( ) f x je neprekidna za sve { } \ 1 x∈ℜ . Potrebno je još ispitati
neprekidnost u tački 1 x = .

Lijevi limes:
2
1 0 1 0
lim ( ) lim 1
x x
f x x
→ − → −
= =
Desni limes:
1 0 1 0
lim ( ) lim ( 2) 3
x x
f x x
→ + → +
= + =
5. Funkcija

109
Pošto lijevi limes nije jednak desnom limesu, funkcija ( ) f x je prekidna u tački 1 x = .

b)
1
1
( )
2 1
x
f x =
+


Rješenje: Ova funkcija je neprekidna za sve { } \ 0 x∈ℜ . Osim toga, ova funkcija je definisana
za sve { } \ 0 x∈ℜ . Provjerimo da li se funkcija može dodefinisati za 0 x = tako da bude
neprekidna i u tački 0. x =
Lijevi limes:
1
0 0
1
lim ( ) lim 1
2 1
x x
x
f x
→− →−
= =
+

Desni limes:
1
0 0
1
lim ( ) lim 0
2 1
x x
x
f x
→+ →+
= =
+

Pošto lijevi limes nije jednak desnom limesu, mi ne možemo definisati (0) f tako da funkcija
bude neprekidna.
c)
1
1
( ) 2
x
f x

=

Rješenje: Funkcija ( ) f x je neprekidna za sve { } \ 1 x∈ℜ . Osim toga, ova funkcija je
definisana za sve { } \ 1 x∈ℜ . Provjerimo da li se funkcija može dodefinisati za 1 x = tako da
bude neprekidna i u tački 0. x =
Lijevi limes:
1
1
1 0 1 0
lim ( ) lim 2 0
x
x x
f x

→ − → −
= = .
Desni limes:
1
1
1 0 1 0
lim ( ) lim 2
x
x x
f x

→ + → +
= = +∞.
Pošto lijevi limes nije jednak desnom limesu, mi ne možemo definisati (1) f tako da funkcija
bude neprekidna u tački 1. x =

d)
2 1
( )
3
x
f x
x
+
=


Rješenje: Ova funkcija je neprekidna za sve { } \ 3 x∈ℜ . Osim toga, ova funkcija je definisana
za sve { } \ 3 x∈ℜ . Provjerimo da li se funkcija može dodefinisati za 3 x = tako da bude
neprekidna i u tački 3 x = .
Lijevi limes:
3 0 3 0
2 1
lim ( ) lim
3
x x
x
f x
x
→ − → −
+
= = −∞

.
Desni limes:
3 0 3 0
2 1
lim ( ) lim
3
x x
x
f x
x
→ + → +
+
= = +∞

.
Pošto lijevi limes nije jednak desnom limesu, mi ne možemo definisati (1) f tako da funkcija
bude neprekidna u tački 3 x = .

3. Odrediti parametar λ tako da data funkcija bude neprekidna za svako x∈ℜ i skicirati
grafik tako dobijene funkcije:

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

110
a)
2
1 , 0
( ) , 0
1 , 0
x x
f x x
x x
λ
¦ − <
¦
= =
´
¦
+ >
¹


Rješenje:

Lijevi limes:
( )
2
0 0
lim ( ) lim 1 1
x x
f x x
→− →−
= − = .
Desni limes: ( )
0 0
lim ( ) lim 1 1
x x
f x x
→+ →+
= + = .
Da bi funkcija bila neprekidna u tački 0 x = , λ mora biti jednako 1.
Graf tako dobijene funkcije izgleda:



b)
1, 0
( )
, 0
x
e x
f x
x x λ

¦ + ≥
=
´
+ <
¹


Rješenje:

Lijevi limes: ( )
0 0
lim ( ) lim
x x
f x x λ λ
→− →−
= + = .
Desni limes:
( )
0 0
lim ( ) lim 1 2
x
x x
f x e

→+ →+
= + = .
Da bi funkcija bila neprekidna u tački 0 x = , λ mora biti jednako 2.
Graf tako dobijene funkcije izgleda:


5. Funkcija

111


c)
2
3 , 1
( )
1 , 1
x x
f x
x x
λ ¦ − >
=
´
+ ≤
¹

Rješenje:

Lijevi limes: ( )
1 0 1 0
lim ( ) lim 1 2
x x
f x x
→ − → −
= + = .
Desni limes:
( )
2
1 0 1 0
lim ( ) lim 3 3
x x
f x x λ λ
→ + → +
= − = − .
Da bi funkcija bila neprekidna u tački 1 x = , lijevi i desni limesi moraju biti jednaki odnosno
λ mora biti jednako 1.
Graf tako dobijene funkcije izgleda:




4. Skicirati grafik funkcije:








Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

112
a)
1 1
( )
x
f x
x
+ −
= b)
2 2
( )
x
f x
x
− −
=




c) ( ) f x x x = d) ( ) f x x x = +




5.4. IZVOD FUNKCIJE

1. Naći po definiciji izvod funkcije:

a)
2
y x =

Rješenje:

2 2 2 2 2
0 0
( ) 2 ( )
lim lim
x x
x x x x x x x x
y
x x
∆ → ∆ →
+ ∆ − + ⋅ ∆ + ∆ −
′ = =
∆ ∆
2
0
2 ( )
lim
x
x x x
x
∆ →
⋅ ∆ + ∆
=


0
2
lim 2
1
x
x x
x
∆ →
+ ∆
= =





5. Funkcija

113
b)
1
y
x
=

Rješenje:
( ) ( )
0 0 0
1 1
lim lim lim
x x x
x x x x
x x x x x x
x x x
y
x x x
∆ → ∆ → ∆ →
− − ∆ −∆

+ ∆ ⋅ + ∆ ⋅
+ ∆
′ = = = =
∆ ∆ ∆ ( )
0
lim
x
x
x x x x
∆ →
−∆
+ ∆ ⋅ ⋅ ∆


( )
2
0
1 1
lim
x
x x x x
∆ →

= = −
+ ∆ ⋅


c) y x =

Rješenje:
0 0
lim lim
x x
x x x x x x x x x
y
x x x x x
∆ → ∆ →
+ ∆ − + ∆ − + ∆ +
′ = = ⋅
∆ ∆ + ∆ +


0
1 1
lim
2
x
x x x
x x x x x
∆ →
+ ∆ −
= ⋅ =
∆ + ∆ +


d) cos y x =

Rješenje:
( )
0 0
2
2sin sin
cos cos
2 2
lim lim
x x
x x x
x x x
y
x x
∆ → ∆ →
+ ∆ ∆

+ ∆ −
′ = =
∆ ∆
0
2
2sin sin
2 2
lim
2
2
x
x x x
x ∆ →
+ ∆ ∆

=



sin x = −

e)
x
y a =

Rješenje:
0 0
( 1)
lim lim ln
x x x x x
x
x x
a a a a
y a a
x x
+∆ ∆
∆ → ∆ →
− −
′ = = =
∆ ∆


f) ln y x =

Rješenje:
( )
1
0 0
ln ln
lim lim ln 1
x
x x
x x x x
y
x x

∆ → ∆ →
+ ∆ − ∆ | |
′ = = +
|

\ .
1
0
lim ln 1
x
x x
x
x
x


∆ →
∆ | |
= +
|
\ .
1
1
ln
x
e
x
= =



Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

114
TABLICA IZVODA

1.
1
( )
n n
x nx

′ =
2.
2
1 1
x x

| |
= −
|
\ .

3.
( )
1
2
x
x

=
4. ( ) sin cos x x

=
5. ( ) cos sin x x

= −
6. ( )
2
1
tg
cos
x
x

=
7. ( )
2
1
ctg
sin
x
x

= −
8. ( )
2
1
arcsin
1
x
x

=


9. ( )
2
1
arccos
1
x
x

= −


10. ( )
2
1
arc tg
1
x
x

=
+

11. ( )
2
1
arcctg
1
x
x

= −
+

12.
( )
ln
x x
a a a

=
13.
( )
x x
e e

=
14. ( )
log
log ,
a
a
e
x
x

=
( 0, 0) x a > >
15. ( )
1
ln , ( 0) x x
x

= >
16. ( ) sh ch x x

=
17. ( ) ch sh x x

=
18. ( )
2
1
th
ch
x
x

=
19. ( )
2
1
cth
sh
x
x

= −
20. ( )
2
1
arsh
1
x
x

=
+

21. ( )
2
1
arch , ( 1)
1
x x
x

= >


22. ( ) ( )
2
1
arth , 1
1
x x
x

= <


23. ( ) ( )
2
1
arcth , 1
1
x x
x

= − >


5. Funkcija

115
Naći izvode datih funkcija

1.
4 3 2
1
2, 5 0, 3 0,1
3
y x x x x = − + − +

Rješenje:
3 2
4 5 0, 3 y x x x ′ = − + −

2.
3 3
2 y x = +

Rješenje:
3 2
1
3
y
x
′ =

3.
( )
3
1 y x x x = − +

Rješenje:
( )
3 2 3 2
1 1 1 1
1 3 3 1
2 2 2 2
y x x x x x x x
x x x x
| |
′ = − + + − = + ⋅ + −
|
\ .


4. ( ) ( )
2
1 1 y x x = + −

Rješenje:
( )( ) ( )
2
2 1 1 1 y x x x ′ = + − + +

5.
3
3
5 1 x x
y
x
− −
=

Rješenje:
( )
2 3 2 3
3 2
6 6 4
3 5 3 ( 5 1)
10 3 10 3
x x x x x
x x x
y
x x x
− − − −
+ +
′ = = =
6.
2
1
x
y
x
=
+


Rješenje:
( ) ( )
2 2 2
2 2
2 2
1 2 1
1 1
x x x
y
x x
+ − −
′ = =
+ +


7.
3
3
1
1
x
y
x

=
+





Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

116
Rješenje:
( ) ( )
2 3 2 3 2
2 2
3 3
3 (1 ) 3 (1 ) 6
1 1
x x x x x
y
x x
− + − − −
= =
+ +


8. sin cos y x x = +

Rješenje:
cos sin y x x ′ = −
9.
sin
sin
x x
y
x x
= +

Rješenje:
2 2
cos sin sin cos
sin
x x x x x x
y
x x
− −
′ = +

10.
sin
x
e
y
x
=

Rješenje:
2
sin (cos )
sin
x x
e x x e
y
x

′ =

11.
2
ln y x x =

Rješenje:

2 ln y x x x ′ = +

IZVOD SLOŽENE FUNKCIJE

( ), ( )
u x
y f u u u x
y f u
= =
′ ′ ′ = ⋅


Naći prvi izvod date funkcije:

1. ( )
3
1 y x = +

Rješenje:
( )
2
3 1 y x ′ = +

2.
2
1 y x = −




5. Funkcija

117
Rješenje:
2
2
2 1
x
y
x

′ =


3.
( )
4
3
1 2 y x x = − +

Rješenje:
( ) ( )
3
3 2
4 1 2 2 3 y x x x ′ = − + − +

4.
2
ln( 4 ) y x x = −

Rješenje:
2
2 4
4
x
y
x x

′ =



5.
1 x
y e
+
=

Rješenje:
1
1
2 1
x
y e
x
+
′ =
+


6.
2
sin (cos3 ) y x =

Rješenje:
2sin(cos3 ) (cos(cos3 ))( 3sin3 ) ( 3sin3 ) sin(2cos3 ) y x x x x x ′ = ⋅ − = −

7.
1
arcsin
1
x
y
x

=
+

8.
2
1 ln y x = +
9.
3
cos 4 y x =
10.
( )
2
2
2
1
y
x x
=
− +

11.
2 3x
y x e =

IZVOD IMPLICITNE FUNKCIJE

( , ) 0 F x y = , ( , ) 0
d
F x y
dx
= i riješimo po y′
1.
2 2
2 2
1
x y
a b
+ =




Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

118
Rješenje:

2
2 2 2
2 2
0
x y y xb
y
a b a y
′ ⋅ −
′ + = ⇒ =
2. 2 ln y y x =

Rješenje:
( )
2 1
2 ln 1
2 ln 1
y
y y y y
y y
′ ′ ′ + ⋅ = ⇒ =
+

3.
4 4 2 2
x y x y + =

Rješenje:
3 3 2 2
4 4 2 2 x y y xy yy x ′ ′ + = +
2 3
3 2
2
2
xy x
y
y yx

′ ⇒ =


4. sin( ) cos( ) tan( ) xy xy x y + = +

Rješenje:
2
1
( ) cos( ) ( ) sin( ) (1 )
cos ( )
y xy xy y xy xy y
x y
′ ′ ′ + − + = +
+

2 2
1 1
cos( ) sin( ) sin( ) cos( )
cos ( ) cos ( )
y x xy x xy y xy y xy
x y x y
| |
′ − − = − +
|
+ +
\ .

2
2
1
sin( ) cos( )
cos ( )
1
cos( ) sin( )
cos ( )
y xy y xy
x y
y
x xy x xy
x y
− +
+
′ =
− −
+


5. 2 2 2
x y x y +
+ =

Rješenje:
2 ln 2 2 (ln 2) 2 (ln 2)(1 )
x y x y
y y
+
′ ′ + = +
y′ =
2 2 2 (2 1)
2 2 2 (1 2 )
x y x x y
y x y y x
+
+
− −
=
− −


IZVOD INVERZNE FUNKCIJE

1
( ), ( )
1
x
y
y f x x f y
y
x

= =
′ =


Naći izvode funkcija inverznih datim funkcijama:

a) sin y x =


5. Funkcija

119
Rješenje:
Inverzna funkcija funkcije sin y x = je arcsin y x = . Iz arcsin y x = slijedi sin x y = .
2 2
1 1 1 1
cos
1 sin 1
x
y
y
x y
y x
′ = = = =

− −


b) cos y x =

Rješenje:
Inverzna funkcija funkcije cos y x = je arccos y x = . Iz arccos y x = slijedi cos x y = .
2 2
1 1 1 1
sin
1 cos 1
x
y
y
x y
y x
− −
′ = = = =
′ −
− −


c) tan y x =

Rješenje:
Inverzna funkcija funkcije cos y x = je arctan y x = . Iz arctan y x = slijedi tan x y = .

2
2
2 2 2 2
2
1 1 cos 1 1
cos
1
sin cos 1 tan 1
cos
x
y
y
y y
x y y y x
y
′ = = = = = =
′ + + +


LOGARITAMSKI IZVOD

1.
x
y x =

Rješenje:
1
ln ln ln 1 ln
x x x
y x y x x y x y x x x
y
′ ′ = ⇒ = ⇒ = + ⇒ = +
2.
2
x
y x =

Rješenje:
2 2
2 1 1
1
ln ln 2 ln 2 ln
x x
y x x y x x x y x x x
y
+ +
′ ′ = ⇒ = + ⇒ = +
3.
sin x
y x =

Rješenje:
sin sin
1 sin sin
ln sin (ln ) (cos ) ln (cos ) ln
x x
x x
y x x y x x y x x x x
y x x
′ ′ = ⇒ = + ⇒ = + ⋅
4.
1
x
x
y
x
| |
=
|
+
\ .




Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

120
IZVOD FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU

( ), ( )
x
dy
dy
dt
y y t x x t y
dx
dx
dt
′ = = ⇒ = =

1. sin , cos y t t x t = + =

Rješenje:

1 cos
sin
x
t
y
t
+
′ =



2. cos , sin
t t
y e t x e t = =

Rješenje:

cos sin cos sin
sin cos sin cos
t t
x t t
e t e t t t
y
e t e t t t
− −
′ = =
+ +


3. cos , (1 sin ) y x ϕ ϕ ϕ ϕ = = −

Rješenje:

cos sin
1 sin cos
x
y
ϕ ϕ ϕ
ϕ ϕ ϕ

′ =
− −

4.
3
2 2
1
,
1 1
t t
y x
t t
+
= =
− −



121
DIFERENCIJAL PRVOG REDA I
PRIMJENA DIFERENCIJALNOG
RAČUNA KOD ISPITIVANJA FUNKCIJA







DIFERENCIJAL

Diferencijal prvog reda funkcije ( ) y f x = je glavni dio njenog priraštaja koji je linearan u
odnosu na priraštaj x ∆ nezavisne varijable x .

dy y x ′ = ∆ .

Ako je y x = , 1 y dx x ′ = ⇒ = ∆ , pa je
dy y x ′ = ∆ .

Osnovne osobine diferencijala:
a) 0, konstanta. dc c = =
b) ( ) , ( ) d cu cdu u u x = = .
c) ( ) , ( ) d u v du dv v v x ± = ± =
d) ( ) d uv vdu udv = +
e)
2
u vdu udv
d
v v
− | |
=
|
\ .

f) ( ( )) ( ) d f u f u du ′ =

ZADACI
1. Naći priraštaj i diferencijal funkcije
2
5 y x x = + za 2 x = i 0.001 x ∆ = .

Rješenje: 5 2 y x ′ = +
( ) ( ) 14.009001 14 0.009001 y y x x y x ∆ = + ∆ − = − =
9 0.001 0.009 dy y x ′ = ∆ = ⋅ =

2. Naći približnu vrijednost
3
70 .

Rješenje:
Koristićemo formulu:

( ) ( ) ( ) ( ) f x x f x f x x f x dy ′ + ∆ ≈ + ∆ = + .

Posmatraćemo funkciju
3
y x = za vrijednosti 64, 6 x x = ∆ = .
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

122
3 2
1 1
, (64)
3 16
3
y y
x
′ ′ = =

,
1 1
6 0.125
3 16 8
dy y dx ′ = = ⋅ = =


3 3
70 64 0.125 4.125 ≈ + =

3. Izračunati približno cos 61° .

Rješenje:
cos 61 cos 60 y dx ′ ° = ° + , cos , sin y x y x ′ = = ,
3
sin 60 , 1 0.017
2 180
dx
π
° = = ⋅ ° ≈
°

3
0.017 0.015
2
dy = − ⋅ ≈ − , cos 61 0.500 0.015 0.485 ° ≈ − =

4. Naći približnu vrijednost:

a) ( ) 1 za 0.02 f x x x = + =
b) 640
c) t g44°
d)
4
17

Rješenje:
c) Uputa: t g44 t g45 y (45 )dx, dx 1 0.017, t g44 0.966
180
π
′ ° = ° − ° = ⋅ ° = ° =
°
.

5. Naći diferencijal slijedećih funkcija:
a)
( )
3
2
2
3 y x x = −
b) 2 3
x x
y x

= − +
c)
1 1
ln cos y
x x
| |
= −
|
\ .

d)
x
a x
y x a = −
e)
2
sin 1
ln tan 1
2cos 2 2
x x
y
x
| |
= + +
|
\ .


Rješenje:
a)
( ) ( )
1
2
2
3
3 6 1
2
dy x x x dx = ⋅ − ⋅ −
b)
1
2 ln 2 3 ln3
2
x x
dy dx
x

| |
= + +
|
\ .




6. Diferencijal prvog reda i primjena diferencijalnog računa kod ispitivanja funkcija

123
6.1. JEDNAČINA TANGENTE I NORMALE KRIVE

Jednačina tangente: ( ) Y y y X x ′ − = − .
Jednačina normale:
1
( ) Y y X x
y

− = −

.

ZADACI

1. Napisati jednačine tengenata na krivu
1
y x
x
= − u tačkama presjeka te krive sa x − osom.

Rješenje: Tačke presjeka krive sa x − osom su
1
(1, 0) M = i
2
( 1, 0) M = − , a njih smo
dobili rješavanjem sistema jednačina: 0 y = i
1
y x
x
= − .
2
2
1 1
0 0 1 0 1
x
x x x
x x

= − ⇔ = ⇔ − = ⇔ = ± .
Dakle, traže se dvije tangente.
Da bismo napisali jednačinu tangente potreban nam je prvi izvod date krive:

2
1
1 y
x
′ = + . Sada ćemo izračunati (1) y′ i ( 1) y′ − .
Postupak dobijanja jednačine za prvu tangenta: 0 (1)( 1) y y x ′ − = −
2( 1) y x ⇔ = −
2 2 y x ⇔ = − .
Postupak dobijanja jednačine za prvu tangenta: 0 ( 1)( 1) y y x ′ − = − +
2( 1) y x ⇔ = +
2 2 y x ⇔ = + .

2. Napisati jednačine normale na krivu ln y x x = paralelne pravoj 2 2 3 0 x y − + = .

Rješenje:
( ) ln ln 1 y x x x

′ = = +
Jednačina normale ima koeficijent oblika
1
y


. Da bi normala bila paralelna sa pravom
3
2
y x = + , koeficijent normale mora biti jednak koeficijentu date prave.
Slijedi:
1
1
1 ln x
− =
+
1 ln 1 x ⇔ + = − ln 2 x ⇔ = −
2
x e

⇔ =
Dobili smo da je naša tražena normala na krivu normala u tački
2
x e

= .
Jednačina normale:
( )
1
2
2
2 1 y e x e


+ ⋅ = −
2
3 y x e

⇔ = − .

3. Naći rastojanje od koordinatnog početka do normale krive
2 2 x
y e x = + u tački 0. x =


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

124
Rješenje:
Prvo trebamo naći jednačinu normale na krivu
2 2 x
y e x = + u tački 0 x = , pa zatim naći
rastojanje te normale od koordinatnog početka.
Izračunajmo sada prvi izvod date krive:

2
2 2
x
y e x ′ = + .
Koeficijenat normale je jednak
1
(0) y


. Sada možemo napisati jednačinu normale na krivu
2 2 x
y e x = + u tački 0 x = .
Jednačina normale:
( )
1 1
1 0 1 2 2 0
2 2
y x y x x y
− −
− = − ⇔ = + ⇔ + − = .

Da bismo izračinali udaljenost normale od koordinatnog početka, koristićemo formulu, iz
analitičke geometije, za udaljenost tačke od prave:

2 2
Ax By C
d
A B
+ +
=
+
,

gdje su x i y koordinate tačke za koju tražimo udaljenost od prave, a , A B i C dobijamo
kada pravu od koje tražimo udaljenost tačke ( , ) x y napišemo u implicitnom obliku
0 Ax By C + + = .
Sada možemo naći udaljenost:

2 2
1 0 2 0 2 2
5
1 2
d
⋅ + ⋅ −
= =
+
.
Tražena udaljenost iznosi
2
5
.
4. Odrediti ugao pod kojim se sijeku krive
2 2
2 x y + = i
2
. y x =

Rješenje:
Da bismo odredili ugao pod kojim se sijeku date krive prvo moramo naći tačke presjeka datih
krivih, zatim tangente u tim tačkama i na kraju ugao između te dvije tangente, to je traženi
ugao.
Riješimo sistem jednačina:
2 2
2 x y + =

2
y x =

2
1 2
2 2, 1 y y y y + = ⇒ = − =
Rješenje
1
y otpada, jer je negativno. Sada iz
2
1 y = i iz druge jednačine sistema dobijamo
da je
1
2
1 x = i
2
2
1 x = − .
Dakle, tačke presjeka su:
1
(1,1) T = i
2
( 1, 0) T = − .
Prvi izvod za krivu
2 2
2 x y + = : 2 2 0 x yy′ + =

x
y
y

′ ⇔ = .
6. Diferencijal prvog reda i primjena diferencijalnog računa kod ispitivanja funkcija

125
Jednačina tangente na krivu
2 2
2 x y + = u tački
1
(1,1) T = :


1
: 1 (1)( 1) t y y x ′ − = − 1 1( 1) y x ⇔ − = − − 2 y x ⇔ = − + .

Prvi izvod za krivu
2
y x = : 2 y x ′ = .
Jednačina tangente na krivu
2
y x = u tački
1
(1,1) T = :

2
: 1 (1)( 1) 1 2( 1) 2 1 t y y x y x y x ′ − = − ⇔ − = − ⇔ = − .

Ugao ϕ između
1
t i
2
t računamo po formuli:
1 2
1 2
k k
t g
1 k k

ϕ =
+ ⋅
, gdje su
1
k i
2
k koeficijenti
pravih
1
t i
2
t .
Dakle,

( 1) 2 3
t g 3 arctan3
1 2 ( 1) 1
− − −
ϕ = = = ⇒ϕ =
+ ⋅ − −
.
5. Data je kriva
1
.
x
y xe = Naći jednačinu tangente krive u tački x α = i njen granični položaj
kada . α →∞

Rješenje:
Prvi izvod:
1 1
1
.
x x
y e e
x
′ = −
Jednačina tangente krive u tački x α = :
( )
1 1 1
1
y e e e x
α α α
α α
α
| |
− = − −
|
\ .

1 1 1 1 1
1
y e e e x e e
α α α α α
α α
α
| |
⇔ − = − + −
|
\ .

1 1
1
1 y e x e
α α
α
| |
⇔ = − +
|
\ .
.

Granični položaj tangente krive u tački x α = kada : α →∞

1 1
1
lim lim 1 1 y e x e x
α α
α α
α
→∞ →∞
| |
| |
= − + = +
| |
\ .
\ .


6.2. L’HOSPITALOVO PRAVILO

Neodređeni izrazi su oblika:
0
0
,


, 0⋅ ∞,
0
0 ,1

,
0
∞ , ∞−∞.
Ako su ( ) f x i ( ) g x beskonačno male ili beskonačno velike veličine, kada x a → tj.
( )
( )
f x
g x
je
0
0
ili


kada x a → , onda je
( ) ( )
lim lim
( ) ( )
x a x a
f x f x
g x g x
→ →

=

.
Pravilo važi i kada x →∞.

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

126
ZADACI

1.
5 4 2
7
1
3 2 1
lim
4 3
x
x x x x
x x

− + + −
− +
.

Rješenje:
Ovo je oblik


, pa možemo primjeniti L’Hopitalovo pravilo.
5 4 2 4 3
7 6
1 1
3 2 1 5 12 4 1 2
lim lim
4 3 7 4 3
x x
x x x x x x x
x x x
→ →
− + + − − + + −
= =
− + −


2.
5 2
lim
4 5
x
x
e
x x
→∞
+ +


Rješenje:
Ovo je oblik


, pa možemo primjeniti L’Hopitalovo pravilo. Nakon što jednom primjenimo
L’Hopitalovo pravilo ponovo ćemo dobiti oblik


, pa možemo ponovo primjeniti
L’Hopitalovo pravilo. U ovom zadatku primjenićemo L’Hopitalovo pravilo ukupno pet puta.
5 2 4 3 2
lim lim lim lim lim lim
4 5 5 8 20 8 60 120 120
x x x x x x
x x x x x x
e e e e e e
x x x x x x x
→∞ →∞ →∞ →∞ →∞ →∞
= = = = = = ∞
+ + + +

3.
0
1
lim
sin
x
x
e
x




Rješenje:
Ovo je oblik
0
0
, pa možemo primjeniti L’Hopitalovo pravilo.
0 0
1
lim lim 1
sin cos
x x
x x
e e
x x
→ →

= =

4.
3
x 0
x arctgx
lim
x




Rješenje:
Ovo je oblik
0
0
, pa možemo primjeniti L’Hopitalovo pravilo.
( ) ( )
2
2
2 2
3 2 2 2 2 2
x 0 x 0 x 0 x 0 x 0
1 x
1
x arctgx x 1 1
1 x 1 x
lim lim lim lim lim
x 3x 3x 3 3x 1 x 3 1 x
→ → → → →


+ +
= = = = =
+ +
.

5.
( )
0
ln cos
lim
x
x
x




6. Diferencijal prvog reda i primjena diferencijalnog računa kod ispitivanja funkcija

127
Rješenje:
( )
0 0 0
1
( sin )
ln cos
cos
lim lim limtan 0
1
x x x
x
x
x
x
x
→ → →

= = − =

6.
0
2
lim
sin
x x
x
e e x
x x


− −



Rješenje:
0 0 0 0
2 2
lim lim lim lim 2
sin 1 cos sin cos
x x x x x x x x
x x x x
e e x e e e e e e
x x x x x
− − − −
→ → → →
− − + − − +
= = = =
− −

7. lim sin
x
a
x
x
→∞


Rješenje:
2
2
sin cos
lim sin lim lim limcos
1 1 x x x x
a a a
a a
x x x
x a a
x x
x x
→∞ →∞ →∞ →∞

= = = =



8.
0
lim ln
x
x x



Rješenje:
Ovo je oblik 0⋅ ∞. Da bismo mogli primjeniti L’Hopitalovo pravilo prvo ćemo ovaj limes
transformisati na oblik
0
0
,


, a zatim primjeniti pravilo.
( )
0 0 0 0
2
1
ln
lim ln lim lim lim 0
1 1 x x x x
x
x
x x x
x x
→ → → →
= = = − =



9. lim
n x
x
x e

→∞


Rješenje:
!
lim lim lim 0
n
n x
x x
x x x
x n
x e
e e

→∞ →∞ →∞
⋅ = = =

10.
1
0
lim 1
x
x
x e

( | |
⋅ −
( |
(
\ . ¸ ¸


Rješenje:
1
1
1 1
2
0 0 0 0
2
1
1
lim 1 lim lim lim
1 1
x
x
x x
x x x x
e
e
x
x e e
x x
→ → → →


( | |

⋅ − = = = = ∞
( |

(
\ . ¸ ¸

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

128
11.
sin
0
lim
x
x
x



Rješenje:
Ovo je oblik
0
0 .
( )( )
( )
( )
( )( ) ( )
2
2 1 0
0
1
ln
sin
lim
lim
cos sin
sin ln sin cos sin
0 0 0
lim lim lim
x
x
x x
x
x x
x x x x x x
x x x
x e e e e
− − →



→ → →
= = = =
( ) 0
2sin cos
lim
cos sin x
x x
x x x
e
→ − +
=

0
1 e = =

12.
t gx
x 0
1
lim
x

| |
|
\ .


Rješenje:
Ovo je oblik
0
∞ .
( )
1 1
x 0
t gx 1 ln x ln x
lim
t gx ln x 0 cos x sin x sin x
x 0 x 0 x 0
1
lim lime lime e e 1
x
− −

− ⋅ −

→ → →
| |
= = = = =
|
\ .

13.
( )
1
0
lim
x
x
x
x e

+

Rješenje:
Ovo je oblik 1

.
( )
( )
( )
0
ln
1 1 1
lim (1 ) ln
2
0 0 0
lim lim lim
x
x x
x
x
x e
e x e
x
x x x e x
x x x
x e e e e e

+
+ +
+
→ → →
+ = = = =

14. ( )
x
x
lim x tg
2
→π
π− .

Rješenje:
Ovo je oblik 0⋅ ∞ i njega rješavamo na sljedeći način:

( )
( )
2
x x x
2
1 1
x x
2
tg cos
x
2 2
lim x t g lim lim
1 1
2
x
x
→π →π →π

π− = =
π−
π−
( )
2
2
lim
2cos
2
x
x
x π
π


=
( )
lim
cos sin
2 2
x
x
x x π
π

− −
=



2 2
1
lim 2
1
sin cos
2 2 2
x
x x
π →
= =
| |

|
\ .
.
15.
2
lim
x x
x
e
x
→∞



6. Diferencijal prvog reda i primjena diferencijalnog računa kod ispitivanja funkcija

129
Rješenje: Koristeći L’Hopitalovo pravilo dobićemo da je lim
x
x
e
x
→∞
= ∞, takođe
2
lim
x
x
x
→∞
= ∞, a
ovo povlaći da je
2
lim
x x
x
e
x
→∞

oblika ∞−∞.
2 2
lim lim 1 1
x
x x x
x x
e e
x x e
→∞ →∞
| |
− | |
= − = ∞⋅ = ∞
|
|
|
\ .
\ .


16.
0
lim
x
x
x



Rješenje:
Ovo je oblik
0
0 . Ovaj limes rješavamo tako što ga transformišemo na oblik na koji možemo
primjeniti L’Hopitalovo pravilo.

0
lim ln
ln 0
0 0
lim lim 1
x
x x
x x x
x x
x e e e

→ →
= = = =

17.
1
1
1
lim
x
x
x




Rješenje:
Ovaj zadatak je sličan prethodnom.
1 1
1
1 1 1
ln lim lim
1
1 1 1
1 1
lim lim
x x
x
x
x x x
x x
x e e e e
→ →


− − −
→ →
= = = =

6.3. EKSTREMNE VRIJEDNOSTI FUNKCIJA

1. Naći ekstremne vrijednosti funkcija:

a)
2 2
( 12) y x x = −
b)
2
2 2
1
x x
y
x
− +
=


c)
( )
2
2
3
1 y x = −
d)
2
ln y x x =
e)
x
y xe

=

Rješenje:

a) Da bismo odredili ekstreme date funkcije potrebno je naći prvi izvod date funkcije, a zatim
odrediti njegove nule funkcije (stacionarne tačke).

2
4 (72 18 ) y x x x ′ = − +

2
0 4 (72 18 ) 0 0 6 12 y x x x x x x ′ = ⇒ − + = ⇒ = ∨ = ∨ =
Ordinatu stacionarne tačke ćemo pronaći izračunavanjem vrijednosti funkcije za pronađene
apscise.
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

130
Funkcija ima tri stacionarne tačke: ( ) ( ) ( ) 0, 0 , 6,1296 , 12, 0 .
Da bismo vidjeli da li su ove tačke ekstremi i da li se radi o minimumu ili maksimumu
moramo naći drugi izvod.
2
12(24 12 ) y x x ′′ = − + , (0) 288 0 y′′ = > , (6) 144 0 y′′ = − < , (12) 288 0 y′′ = > .
Zaključujemo da su tačke( ) 0, 0 i ( ) 12, 0 lokalni minimumi, a da je tačka ( ) 6,1296 lokalni
maksimum.

b)
( )
2
( 2)
1
x x
y
x

′ =


0 0 2 y x x ′ = ⇒ = ∨ =

Stacionarne tačke su: ( ) ( ) 0, 2 , 2, 2 − .
3
2
( 1)
y
x
′′ =

, (0) 2 0, (2) 2 0 y y ′′ ′′ = − < = > .
Funkcija ima lokalni maksimum u tački ( ) 0, 2 − , a lokalni minimum u tački ( ) 2, 2 .

c)
3 2
4
3 1
x
y
x
′ =


0 0 y x ′ = ⇒ =
Funkcija ima jednu stacionarnu tačku: ( ) 0,1 .
2
2 4/ 3
4( 3)
9( 1)
x
y
x

′′ =

,
4
(0) 0
3
y′′ = − < .
Funkcija ima lokalni maksimum.

2. Na paraboli
2
y x = naći tačku najbližu pravoj 2 4. y x = −

Uputa: Iskoristiti formulu udaljenosti tačke od prave u ravni. U ovom slučaju tačka je
oblika
( )
2
, x x . Na taj način dobiće se funkcija razdaljine u ovisnosti od x , a zatim naći
ekstreme dobijene funkcije.

3. Dva tjemena pravougaonika su na krivoj
2
2
2
1
x
y
x
+
=
+
, a druga dva na krivoj
2
2
.
1
x
y
x
=
+

Odrediti položaj tjemena tako da površina pravougaonika bude najveća.

Rješenje:

6. Diferencijal prvog reda i primjena diferencijalnog računa kod ispitivanja funkcija

131

Na prethodnom grafiku je prikazan grafik datih funkcija. Vidimo da vrhovi našeg
pravougaonika imaju oblik:
2 2 2 2
2 2 2 2
2 2
, , , , , , ,
1 1 1 1
x x x x
A x B x C x D x
x x x x
| | | | | | | | + +
− −
| | | |
+ + + +
\ . \ . \ . \ .
.
Poznato nam je da je površina pravougaonika P AB AC = ⋅ . Udaljenost dvije tačke u ravni
možemo računati prema formuli
2 2
2 1 2 1
( ) ( ) d x x y y = − + − . Kada iskoristimo prethodne
činjenice dobićemo površinu pravougaonika kao funkciju od x :

2
4
( )
1
x
P x
x
=
+
. Da bismo odredili položaj vrhova pravougaonika tako da površina bude najveća
moramo pronaći nule prvog izvoda funkcije ( ) P x . Te nule su moguća rješenja.
( )
2
2
2
4 4
( )
1
x
P x
x
− +
′ =
+

( ) 0 1 P x x ′ = ⇒ = ±

Da bismo vidjeli koja od pronađenih tačaka zadovoljava naše uslove moramo pronaći drugi
izvod i znak drugog izvoda u pomenutim tačkama.
( )
3
3
2
8 24
( )
1
x x
P x
x

′′ =
+
, (1) 2 0, ( 1) 2 0 P P ′′ ′′ = − < − = > .
Funkcija ( ) P x ima maksimum za 1 x = , pa su traženi vrhovi:
3 3 1
1, , 1, , 1,
2 2 2
| | | | | |

| | |
\ . \ . \ .
i
1
1,
2
| |

|
\ .
.

6.4. ASIMPTOTE KRIVIH LINIJA U RAVNI

( ) y f x =

1) lim ( ) ,
x
f x m
→∞
= y m = horizontalna asimptota
2) lim ( ) ,
x
f x
α →
= ∞ x α = vertikalna asimptota.
3)
( )
lim ,
x
f x
k
x
→∞
= | | lim ( )
x
n f x kx
→∞
= − , y kx n = + kosa asimptota.

ZADACI

1. Naći asimptote slijedećih krivih linija:

a)
2
2
1
x
y
x
=



Rješenje:
2
2
1
lim
1
x
x
x
= −∞

2
2
1
lim
1
x
x
x
= +∞

Prava 1 x = je vertikalna asimptota i s lijeve i s desne strane.
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

132
2
2
1
lim
1
x
x
x

= +∞

2
2
1
lim
1
x
x
x

= −∞

Prava 1 x = − je vertikalna asimptota i s lijeve i s desne strane.

2
2
lim 1
1
x
x
x
→±∞
=


Prava 1 y = je horizontalna asimptota.

Pošto funkcija ima horizontalnu i vertikalnu asimptotu onda nema kose asimptote.

b)
3
2
2
x
y
x x
=
− −


Rješenje:
3
2
1
lim
2
x
x
x x

= −∞
− −

3
2
1
lim
2
x
x
x x

= +∞
− −

Prava 1 x = − je vertikalna asimptota i s lijeve i s desne strane.

3
2
lim
2
x
x
x x
→−∞
= −∞
− −

3
2
lim
2
x
x
x x
→+∞
= +∞
− −

Funkcija nema horizontalne asimptote.

2
2
lim 1
2
x
x
k
x x
→±∞
= =
− −

2
( 2)
lim 1
2
x
x x
n
x x
→±∞
+
= =
− −

Prava 1 y x = + je kosa asimptota.

c)
1
x
y xe = .

Rješenje:
1
0
lim 0
x
x
xe =

1
0
lim
x
x
xe = +∞

Prava 0 x = je vertikalna asimptota s desne strane.

6. Diferencijal prvog reda i primjena diferencijalnog računa kod ispitivanja funkcija

133
1
lim
x
x
xe
→−∞
= −∞
1
lim
x
x
xe
→+∞
= +∞

Funkcija nema horizontalne asimptote.
1
lim 1
x
x
k e
→±∞
= =
1
lim ( 1) 1
x
x
n x e
→±∞
= − =
Prava 1 y x = + je kosa asimptota.

6.5. RAST I OPADANJE FUNKCIJA

1. Odrediti intervale monotonosti date funkcije:

a)
2
2 2 y x x = − +
b)
x
y xe

=
c) ( )( )
2
2 1 y x x = − +
d)
2 2
ln y x x = −
e)
1
x
y xe =

Rješenje:
a) Da bismo odredili intervale monotonosti potrebno je odrediti znak prvog izvoda
2 2 y x ′ = −
0 1 y x ′ > ⇒ >
Funkcija raste na intervalu (1, ) x∈ +∞ .
0 1 y x ′ < ⇒ <
Funkcija opada na intervalu ( ,1) x∈ −∞ .

b) (1 )
x
y e x

′ = −
Znak prvog izvoda ovisi samo od drugog faktora.
0 1 y x ′ > ⇒ <
Funkcija raste na intervalu ( ,1) x∈ −∞ .
0 1 y x ′ < ⇒ >
Funkcija opada na intervalu (1, ) x∈ +∞ .

d)
2
2 2 2
2
x
y x
x x

′ = − =
0 ( 1, 0) (1, ) y x ′ > ⇒ ∈ − ∪ +∞
Funkcija raste na intervalu (1, ) x∈ +∞ .
0 ( , 1) (0,1) y x ′ < ⇒ ∈ −∞ − ∪
Funkcija opada na intervalu ( , 0) (0,1) x∈ −∞ ∪ (1, ) x∈ +∞ .

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

134
6.6. PREVOJNE TAČKE, KONVEKSNOST I KONKAVNOST
FUNKCIJE

1. Odrediti prevojne tačke i intervale konveksnosti i konkavnosti funkcije:

a)
3 2
5 3 5 y x x x = − + −
b)
( )
2
ln 1 y x = +
c)
x
y xe =
d)
3
2 2
, ( 0)
3
x
y a
x a
= >
+

e)
3
sin y x =

Rješenje:

a) Da bismo odredili prevojne tačke date funkcije moramo pronaći drugi izvod date funkcije.

2
3 10 3 y x x ′ = − +
6 10 y x ′′ = −
Sada rješavanjem jednačine 0 y′′ = dobijamo apscisu prevojne tačke.
6 10 0 x − =
5
3
x ⇒ =
Izračunavanjem vrijednost funkcije za
5
3
x = dobijamo ordinatu prevojne tačke.
3 2
5 250
5 3 5
3 27
y x x x y
− | |
= − + − ⇒ =
|
\ .

Dakle, data funkcija ima jednu prevojnu tačku
5 250
,
3 27
− | |
|
\ .
.

b)
( )
( ) ( )
2 2
2
2 2 2
2 2
2 1 4
2 2 2
,
1
1 1
x x
x x
y y
x
x x
+ −

′ ′′ = = =
+
+ +



2
0 2 2 0 1 y x x ′′ = ⇒ − = ⇒ = ±
Funkcija ima dvije prevojne tačke ( ) ( ) 1, ln 2 , 1, ln 2 − .

c) , 2
x x x x
y e xe y e xe ′ ′′ = + = +
0 (2 ) 0 2
x
y e x x ′′ = ⇒ + = ⇒ = −

Funkcija ima jednu prevojnu tačku
( )
2
2, e

− − .


135
ISPITIVANJE I GRAFIČKO
PREDSTAVLJANJE FUNKCIJA







Ispitati funkciju ( ) y f x = znači odrediti
a) oblast definisanosti
b) parnost (neparnost)
c) periodičnost
d) nule i presjek s y −osom; znak funkcije
e) ponašanje na granicama intervala definisanosti i asimptote
f) ekstremne vrijednosti
g) rašćenje i opadanje (tok funkcije)
h) konveksnost (konkavnost)
i) na osnovu svega toga skicirati grafik funkcije.

ZADACI

Ispitati i predstaviti grafički funkciju:
1)
3
2
4
x
y
x
=



Rješenje:

a) DP.
2
4 0 2 ( , 2) ( 2, 2) (2, ) x x x − ≠ ⇒ ≠ ± ⇒ ∈ −∞ − ∪ − ∪ +∞
b) Funkcija je neparna. Naime,
3 3
2 2
( )
( ) ( )
( ) 4 4
x x
y x y x
x x

− = = − = −
− − −
.
c) Nije periodična.
d) Nule funkcije:
3
0 0 0 y x x = ⇒ = ⇒ = .
Presjek sa y −osom:
3
2
0
0
0 4
y y = ⇒ =

.
2 x −
3
x
2 x +
−∞ 2 − 2
0
+∞
0 + +
+

+
+
+
0
0
+
+ +
+
+ + −
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

136
Znak funkcije:

0 za ( 2, 0) (2, )
0 za 0
0 za ( , 2) (0, 2)
x
y x
x
> ∈ − ∪ +∞ ¦
¦
= =
´
¦
< ∈ −∞ − ∪
¹


e) Nema horizontalne asimptote:
3
2
2
lim lim
4
4
1
x x
x x
x
x
→±∞ →±∞
= = ±∞



Ima vertikalnu asimptotu 2 x = :
3 3
2
2 0 2 0
lim lim
4 ( 2)( 2)
x x
x x
x x x
→ − → −
= = −∞
− − +
(s lijeva)

3 3
2
2 0 2 0
lim lim
4 ( 2)( 2)
x x
x x
x x x
→ + → +
= = +∞
− − +
(s desna).
Ima vertikalnu asimptotu 2 x = − :
3 3
2
2 0 2 0
lim lim
4 ( 2)( 2)
x x
x x
x x x
→ − → −
= = −∞
− − +
(s lijeva)

3 3
2
2 0 2 0
lim lim
4 ( 2)( 2)
x x
x x
x x x
→ + → +
= = +∞
− − +
(s desna).

Funkcija ima kosu asimptotu y x = :
2
2
2
( ) 1
lim lim lim 1
4
4
1
x x x
f x x
k
x x
x
→±∞ →±∞ →±∞
= = = =



( )
3 3
2 2
4 4 4
lim ( ) lim lim lim 0
4
4 4
x x x x
x x x x
n f x kx
x x
x
x
→±∞ →±∞ →±∞ →±∞
− +
= − = = = =
− −


f)
2 2 3
2 2
3 ( 4) 2
( 4)
x x x x
y
x
− − ⋅
′ =



4 2
2 2
12
( 4)
x x
y
x

′ =


Stacionarne tačke:
2 2
1 2 3
0 ( 12) 0 0, 2 3, 2 3 y x x x x x ′ = ⇒ − = ⇒ = = = −

g) Znak prvog izvoda:

Funkcija raste za ( , 2 3) (2 3, ) x∈ −∞ − ∪ +∞ , a opada za ( 2 3, 2 3) x∈ − .

2
12 x −
−∞
2 3 − 2 3
0
+∞
− −
0
+ +
+
0
y


7. Ispitivanje i grafičko predstavljanje funkcija

137
h)
3 2 2 2 4 2
2 4
(4 24 )( 4) 2( 4)2 ( 12 )
( 4)
x x x x x x x
y
x
− − − − −
′′ =



3 2 4 2
2 3
(4 24 )( 4) 4 ( 12 )
( 4)
x x x x x x
y
x
− − − −
′′ ⇔ =



2 2 4 2
2 3
4 ( 6)( 4) 4 ( 12 )
( 4)
x x x x x x
y
x
− − − −
′′ ⇔ =



4 2 2 4 2
2 3
4 ( 4 6 24) 4 ( 12 )
( 4)
x x x x x x x
y
x
− − + − −
′′ ⇔ =



4 2 2 4 2
2 3
4 ( 4 6 24 12 )
( 4)
x x x x x x
y
x
− − + − +
′′ ⇔ =

2
2 3
8 ( 12)
( 4)
x x
y
x
+
′′ ⇔ =



Nule drugog izvoda:
2
0 8 ( 12) 0 0 y x x x ′′ = ⇒ + = ⇒ =
Znak drugog izvoda:

Funkcija je konveksna za ( 2, 0) (2, ) x∈ − ∪ +∞ , a konkavna za ( , 2) (0, 2) x∈ −∞ − ∪ .
Tačka (0, 0) je prevojna tačka funkcije. Tačka
( )
2 3, 3 3 je lokalni minimum, a tačka
( )
2 3, 3 3 − − je lokalni maksimum.
i) Graf funkcije:


( )
3
2
4 x −
2
12 x +
x
−∞ 2 − 2
0
+∞
0 + +
+
+ + +
+ −
+

0
0
+
+ +
+
+ +
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

138
2)
2
1
x
y
x
=



Rješenje:

a) DP.
2
1 0 1 ( , 1) ( 1,1) (1, ) x x x − ≠ ⇒ ≠ ± ⇒ ∈ −∞ − ∪ − ∪ +∞
b) Funkcija je neparna. Naime,
2 2
( )
( ) ( )
( ) 1 1
x x
y x y x
x x

− = = − = −
− − −
.
c) Nije periodična.
d) Nule funkcije: 0 0 0 y x x = ⇒ = ⇒ = .
Presjek sa y −osom:
2
0
0
0 1
y y = ⇒ =

.
Znak funkcije:


0 za ( 1, 0) (1, )
0 za 0
0 za ( , 1) (0,1)
x
y x
x
> ∈ − ∪ +∞ ¦
¦
= =
´
¦
< ∈ −∞ − ∪
¹

e) Ima horizontalnu asimptotu 0 y = :
2
2
1
lim lim 0
1
1
1
x x
x
x
x
x
→±∞ →±∞
= =



Ima vertikalnu asimptotu 1 x = :
2
1 0 1 0
lim lim
1 ( 1)( 1)
x x
x x
x x x
→ − → −
= = −∞
− − +
(s lijeva)

2
1 0 1 0
lim lim
1 ( 1)( 1)
x x
x x
x x x
→ + → +
= = +∞
− − +
(s desna).
Ima vertikalnu asimptotu 1 x = − :
2
1 0 1 0
lim lim
1 ( 1)( 1)
x x
x x
x x x
→− − →− −
= = −∞
− − +
(s lijeva)

2
1 0 1 0
lim lim
1 ( 1)( 1)
x x
x x
x x x
→− + →− +
= = +∞
− − +
(s desna).

Funkcija nema kosu asimptotu:
2
( ) 1
lim lim 0
1
x x
f x
k
x x
→±∞ →±∞
= = =



1 x −
x
1 x +
−∞ 1 − 1
0
+∞
0 + +
+

+
+
+
0
0
+
+ +
+
+ +
7. Ispitivanje i grafičko predstavljanje funkcija

139
f)
2
2 2
( 1) 2
( 1)
x x x
y
x
− − ⋅
′ =



2
2 2
1
( 1)
x
y
x
− −
′ =



Nema stacionarnih tačaka:
2
0 ( 1) 0 1 . y x x ′ = ⇒ − + = ⇒ = ± − ∉ℜ

g) Znak prvog izvoda:

Funkcija opada za sve DP x∈ .

h)
2 2 2 2
2 4
( 2 )( 1) 2( 1)2 ( 1)
( 1)
x x x x x
y
x
− − − − − −
′′ =



2 2
2 3
( 2 )( 1) 4 ( 1)
( 1)
x x x x
y
x
− − + +
′′ ⇔ =



3 3
2 3
2 2 4 4
( 1)
x x x x
y
x
− + + +
′′ ⇔ =



3
2 3
2 6
( 1)
x x
y
x
+
′′ ⇔ =



Nule drugog izvoda:
2
0 2 ( 3) 0 0 y x x x ′′ = ⇒ + = ⇒ =
Znak drugog izvoda:

Funkcija je konveksna za ( 1, 0) (1, ) x∈ − ∪ +∞ , a konkavna za ( , 1) (0,1) x∈ −∞ − ∪ .
Tačka (0, 0) je prevojna tačka funkcije
( )
2
2
1 x −
2
3 x +
x
−∞ 1 − 1
0
+∞
0 + +
+
+ + +
+
− +
0
0
+
+ +
+
+ + −
+
( )
2
2
1 x −
2
1 x − −
−∞ 1 − 1
0
+∞
0
0
y



+ +

+ +

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

140
i) Graf funkcije:




3) ln y x x =

Rješenje:

a) DP. ( ) 0, x∈ +∞
b) Za ovu funkciju nema smisla ispitivati parnost.
c) Nije periodična.
d) Nule funkcije: 0 ln 0 1 y x x x = ⇒ = ⇒ = .
Znak funkcije:


0 za (1, )
0 za 1
0 za (0,1)
x
y x
x
> ∈ +∞ ¦
¦
= =
´
¦
< ∈
¹


e) Nema horizontalnu asimptotu: lim ln ( )
x
x x
→+∞
= ∞⋅ ∞ = +∞
Nema vertikalnu asimptotu:
1 +∞ 0
ln x
x
0
+
+
+
+
+
+ +
7. Ispitivanje i grafičko predstavljanje funkcija

141

0 0 0 0
2
1
ln
lim ln (0 ) lim lim lim( ) 0
1 1 x x x x
x
x
x x x
x x
→+ →+ →+ →+
= ⋅ ∞ = = = − =

(s desna).

Funkcija nema kosu asimptotu:
( )
lim lim ln
x x
f x
k x
x
→+∞ →+∞
= = = +∞

f) ln 1 y x ′ = +
Funkcija ima jednu stacionarnu tačku:
1
0 1 ln 0 . y x x e

′ = ⇒ + = ⇒ =


g) Znak prvog izvoda:
1
0 1 ln 0 y x x e

′ > ⇒ + > ⇒ >
1
0 1 ln 0 y x x e

′ < ⇒ + < ⇒ <

Funkcija opada za
( )
1
0, x e

∈ , a raste za
( )
1
, . x e

∈ +∞

h)
1
y
x
′′ =

Drug izvod nema nula.
Znak drugog izvoda: 0 za sve DP. y x ′′ > ∈

Funkcija je konveksna za DP. x∈

i) Graf funkcije:





Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

142
4)
x
e
y
x
=

Rješenje:

a) DP. ( ) ( ) , 0 0, x∈ −∞ ∪ +∞
b) Funkcija nije ni parna ni neparna: ( ) ( )
x
e
y x y x
x

− = ≠ ±


c) Nije periodična.
d) Funkcija nema nula. Naime, 0 0 0
x
x
e
y e
x
= ⇒ = ⇒ = , a ovo je nemoguće.
Znak funkcije:



0 za (0, )
0 za ( , 0)
x
y
x
> ∈ +∞ ¦
´
< ∈ −∞
¹



e) Ima horizontalnu asimptotu 0 y = kada x →−∞:


( )
1
lim lim lim 0 0 0
x
x
x x x
e
e
x x
→−∞ →−∞ →−∞
| |
= ⋅ = ⋅ =
|
\ .
.

Nema horizontalnu asimptotu kada x →+∞. Naime,

lim lim
1
x x
x x
e e
x
→+∞ →+∞
∞ | |
= = = +∞
|

\ .


Ima vertikalnu asimptotu 0 x = :

0
lim
x
x
e
x
→+
= +∞ (s desna).


0
lim
x
x
e
x
→−
= −∞ (s lijeva).

Funkcija nema kosu asimptotu:
0
+∞
−∞
x
x
e
0
+
+
+
+
+
+ + −
7. Ispitivanje i grafičko predstavljanje funkcija

143
−∞
2
( )
lim lim lim lim
2 2
x x x
x x x x
f x e e e
k
x x x
→+∞ →+∞ →+∞ →+∞
∞ ∞ | | | |
= = = = = = = +∞
| |
∞ ∞
\ . \ .


f)
2 2
( 1)
x x x
e x e e x
y
x x
⋅ − −
′ = =

Funkcija ima jednu stacionarnu tačku: 0 ( 1) 0 1.
x
y e x x ′ = ⇒ − = ⇒ =


g) Znak prvog izvoda:

( ) ( ) 0 1 0 0 1 y x x x ′ > ⇒ − > ∧ ≠ ⇒ >
( ) ( ) ( ) ( ) 0 1 0 0 , 0 0,1 y x x x ′ < ⇒ − < ∧ ≠ ⇒ ∈ −∞ ∪

Funkcija opada za
( )
1
0, x e

∈ , a raste za ( ) 1, . x∈ +∞

h)
( ) ( ) ( )
2
4
1 2 1
x x x
e x e x xe x
y
x
− + − −
′′ =

( )
2
3
1
x
e x x
y
x
− +
′′ ⇔ =

Drugi izvod nema nula, pa prema tome nema prevojnih tačaka.
Znak drugog izvoda:


Funkcija je konveksna za ( ) 0, x∈ +∞ , a konkavna za ( ) , 0 x∈ −∞ .







3
x
2
1 x x − +
x
e
1 − 1
0
+∞
+ +
+
+ + +
+ +
0
+
+ +
+
+ +
+
+
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I

144
i) Graf funkcije

145

NEODREĐENI INTEGRAL





Ako je funkcija ( ) f x definirana na intervalu ( , ) a b neprekidna i ( ) ( ) F x f x ′ = za a x b < < , tada
je

( ) ( ) , , f x dx F x C a x b = + < <

(1)
gdje je C proizvoljna konstanta. Funkcija ( ) F x zove se primitivana funkcija ili prvobitna
funkcija. Zbir ( ) F x C + je neodređeni integral.
Za neodređeni integral vrijedi

( ) ( ) , ( ., 0). kf x dx k f x dx k konst k = = ≠
∫ ∫
(2)
| | ( ) ( ) ( ) ( ) . f x g x dx f x dx g x dx ± = ±
∫ ∫ ∫
(3)

TABLICA OSNOVNIH INTEGRALA

1.
1
, 1.
1
n
n
x
x dx C n
n
+
= + ≠ −
+


2. ln .
dx
x C
x
= +


3.
1 2 2
1 1
, ( 0).
dx x x
arctg C arcctg C a
x a a a a a
= + = − + ≠
+


4.
2 2
1
ln , ( 0).
2
dx x a
C a
x a a x a

= + ≠
− +


5.
1
2 2
arcsin arccos , ( 0).
dx x x
C C a
a a
a x
= + = − + >



6.
2
2
ln , ( 0).
dx
x x a C a
x a
= + + + ≠
+


7. , ( 0); .
ln
x
x x x
a
a dx C a e dx e C
a
= + > = +
∫ ∫

8. sin cos . xdx x C − +


9. cos sin . xdx x C = +


10.
2
.
cos
dx
tgx C
x
= +


11.
2
.
sin
dx
ctgx C
x
= − +


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
146
12. ln .
sin 2
dx x
tg C
x
= +


13. ln ( ) .
cos 2 4
dx x
tg C
x
π
= + +


14. . shxdx chx C = +


15. . chx shx C = +


16.
2
.
dx
thx C
ch x
= +


17.
2
.
dx
cthx C
sh x
= − +



OSNOVNE METODE INTEGRIRANJA

1. Neposredno integriranje
Neposredna integracija sastoji se u direktnoj primjeni navedenih osobina neodređenog
integrala i tablice integrala.
2. Metoda supstitucije(zamjene)
Ako je moguće, uvodi se supstitucija ( ) x t ϕ = gdje je t nova varijabla i ( ) t ϕ
neprekidna diferencijabilna funkcija tako da je
| | ( ) ( ) ( ) f x dx f t t dt ϕ ϕ′ =
∫ ∫
.
Na ovaj način se pomoću takve supstitucije zadani integral svodi na elementarni tablični
integral.
3. Metoda parcijalne integracije
Ako su ( ) u f x = i ( ) v g x = diferencijabilne funkcije od x, tada je
. udv uv vdu = −
∫ ∫

Izbor funkcije ( ) u f x = i diferencijala dv funkcije ( ) v g x = mora biti takav da se integral
vdu

može jednostavno riješiti. Ovaj metod rješavanja integrala zove se metod parcijalne
integracije.
OSNOVNE KLASE INTEGRABILNIH FUNKCIJA

1. Integral racionalne funkcije
Nepravi razlomak funkcija moguće je dijeljenjem dovesti do cijele racionalne funkcije
i ostatka. Prvi dio se može jednostavno integrirati a drugi dio je slučaj razlomljene racionalne
funkcije oblika
( )
( )
P x
Q x
, pri čemu je P(x) polinom nižeg stepena od polinoma Q(x).
i) Integriranje nekih racionalnih funkcija
Jednostavne racionalne funkcije su:
a) ln
Adx
A x a C
x a
= − +


(Rješava se metodom supstitucije).
b)
1
1
, 2, 3,...
( ) 1 ( )
k k
Adx A
C k
x a k x a

= − ⋅ + =
− − −

( Rješava se metodom supstitucije).
c)
2
Ax B
dx
x px q
+
+ +

, , , , A B p q R ∈ i
2
0
4
p
q − < .
8. Neodređeni integral

147
2 2
2
( )
2 4
Ax B Ax B
dx dx
p p x px q
x q
+ +
=
+ +
+ + −
∫ ∫
. Uvođenjem smjene ,
2
p
t x dx dt = + = dobija se da je
2
2
2 2
2 2
ln( )
2
4 4
Ax B A B Ap x p
dx x px q arctg C
x px q
q p q p
+ − +
= + + + +
+ +
− −

.
d)
2
, 2, 3,...
( )
m
Ax B
dx m
x px q
+
=
+ +

,
2
, , , , 0.
4
p
A B p q R q ∈ − < Smjenom ,
2
p
t x dx dt = + = dobija se
2 2 2
( )
2
( ) ( )
m m
Ap
At B
Ax B
dx dt
x px q t a
+ −
+
=
+ + +
∫ ∫
. Integral se rastavi na dva integrala. Prvi se rješava
metodom supstitucije a drugi može parcijalno ili se svodi rekurzivnom formulom na tablični
integral.

e) Integriranje razlomljene racionalne funkcije rastavljanjem na parcijalne razlomke

Neka je razlomljena racionalna funkcija
( )
( )
P x
Q x
pravi razlomak. Ako se ( ) Q x može
izraziti pomoću korjenih faktora

2 2
( ) ( ) ( ) ... ( ) ( ) ...,
j k m n
Q x x a x b x px q x rx s = − − ⋅ ⋅ + + + + ⋅
gdje su a,b,... međusobno različiti brojevi, a kvadratni trinomi nemaju realnih korijena, tada se
zadana funkcija
( )
( )
P x
Q x
može rastaviti na parcijalne razlomke

1 2 1 2
2 2
( )
... ...
( ) ( ) ( ) ( )
j
j
A
A A B B P x
Q x x a x a x a x b x b
= + + + + + +
− − − − −


1 1 2 2
2 2 2
... ... ...
( ) ( )
k
k
B C x D C x D
x b x px q x px q
+ +
+ + + + +
− + + + +


1 1
2 2 2
... ... ...
( ) ( )
m m n n
m n
C x D E x F E x F
x px q x rx s x rx s
+ + +
+ + + + +
+ + + + + +
gdje su
1 2 1 2 1 2 1 2 1 1
, ,..., , ,..., , ,..., , ,..., ,..., ,..., ,...
n
A A B B C C D D E F F realne konstante koje se mogu odrediti
metodom neodređenih koeficijenata. Rastavljanjem zadane funkcije
( )
( )
P x
Q x
na parcijalne
razlomke svodi se
( )
( )
P x
dx
Q x

na prethodne slučajeve.

2. Integrali nekih iracionalnih funkcija

a) Neka je integral dat u slijedećem obliku

1 2
1 2
( , ( ) , ( ) ,..., ( ) )
s
s
m m m
n n n
ax b ax b ax b
R x dx
cx d cx d cx d
+ + +
+ + +

.
Supstitucijom
k
ax b
t
cx d
+
=
+
, gdje je { }
1 2
, ,...,
s
k NZS n n n = , integral se svodi na integral
racionalne funkcije argumenta t.




Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
148
b) Eulerove supstitucije

Integrali oblika

2
( , ) R x ax bx c dx + +


mogu se riješiti Eulerovim smjenama na slijedeći način:
1.
2
, ax bx c t x a + + = ± ako je 0, a >
2.
2
, ax bx c tx c + + = ± ako je 0 c > ,
3.
2
( ) , ax bx c x t α + + = − ako je
2
( )( ), ax bx c a x x α β + + = − − tj. ako je α realan korijen
trinoma
2
ax bx c + + .

c) Binomni integral

Integral oblika
( )
m n p
x a bx dx +


zove se binomnim inegralom. Može se izraziti pomoću elementarnih funkcija jedino u ova tri
slučaja:
a) p cijeli broj, supstitucija je
s
x t = , gdje je s najmanji zajednički nazivnik razlomaka m i
n;
b)
1 m
n
+
cijeli broj, supstitucija je
n s
a bx t + = , gdje je s nazivnik razlomka p;
c)
1 m
p
n
+
+ cijeli broj, supstitucija je
n s
ax b t

+ = , gdje je s nazivnik razlomka p.
Ove supstitucije svode integral na integral racionalne funkcije.

3. Integrali trigonometrijskih funkcija

a) Integrali oblika
(sin , cos ) R x x dx

,
gdje je R racionalna funkcija od sin x i cos x , svode se na integraciju racionalnih funkcija
argumenta t supstitucijom
, ( )
2
x
tg t x π π = − < <
2
2 2 2
2 1 2
sin , cos ,
1 1 1
t t dt
x x dx
t t t

⇒ = = =
+ + +
.

Nekada su pogodne slijedeće supstitucije za rješavanje gornjeg integrala:
cos x t = , ako je ( sin , cos ) (sin , cos ) R x x R x x − = − ,
sin x t = , ako je (sin , cos ) (sin , cos ) R x x R x x − = − ,
tgx t = , ako je ( sin , cos ) (sin , cos ) R x x R x x − − = .
b) Kod integrala oblika
sin sin , sin cos x xdx x xdx α β α β
∫ ∫
,
cos cos x xdx α β

, (a, b realni brojevi, a b ≠ )
podintegralna funkcija se transformira pomoću slijedećih formula:
| |
1
sin sin cos( ) cos( )
2
x x x x α β α β α β = − − + ,
| |
1
sin cos sin( ) sin( )
2
x x x x α β α β α β = − + + ,
8. Neodređeni integral

149
| |
1
cos cos cos( ) cos( )
2
x x x x α β α β α β = − + + .

c) Kod integrala oblika
sin cos
m n
x xdx

, , m n Z ∈ ,
primjenit ćemo slijedeće supstitucije:
cos x t = , ako je m neparan pozitivan broj sin xdx dt ⇒ = − ,
sin x t = , ako je n neparan pozitivan broj cos xdx dt ⇒ = ,
tgx t = , ako je m+n paran negativan broj
2
cos
dx
dt
x
⇒ = .

ZADACI
1.
1
2
1 1 1
ln ln
1
x
dx x C x C
x x x

| |
− = − + = − − +
|

\ .


2.
( ) ( )
2 2 2
2 2 2 2 2 2
1 3 1 2 1 2 1
2arctan
1 1 1
x x x
dx dx dx dx x C
x x x x x x x
+ + +
= = + = − + +
+ + +
∫ ∫ ∫ ∫

3.
( )
2
2 3
6 3 5 2 3 5
2
x
x x dx x x C − + = + + +


4.
( ) ( )
2 2
cos sin cos sin
cos 2 cos sin
cos sin cos sin cos sin
x x x x
x x x
dx dx dx
x x x x x x
− ⋅ +

= =
− − −
∫ ∫ ∫

( ) cos sin sin cos x x dx x x C = + = − +


5.
( )
4 4 3
2
2 2 2
1 1
1 arctan
1 1 1 3
x x dx x
dx dx x dx x x C
x x x
− +
= = − + = − + +
+ + +
∫ ∫ ∫ ∫

6.
2
1
x
x x x x
x
e
dx e dx e dx e e C
e
− −

= − = + +
∫ ∫ ∫


METODE INTEGRACIJE

8.1. METODA SUPSTITUCIJE

( )
( ) ( ( )) ( )
( )
x t
f x dx f t t dt
dx t dt
ϕ
ϕ ϕ
ϕ
=
′ = =
′ =
∫ ∫


1.
2
2
2
3 4 2 1 1 1
4
ln ln 3 4
3 4 4 4 4 8
dt
x t x dt
dx t C x C
x t t xdx dt
+ =
= = = = + = + +
+ =
∫ ∫ ∫

2.
( )
2
2
2
5 2
6 15 3
3 3ln 3ln 5 2
5 2 2 5
x x t
x dt dt
dx t C x x C
x x t t x dx dt
− + =

= = = = + = − + +
− + − =
∫ ∫ ∫

3.
3
ln ln 3
3
x t
dx dt
t C x C
dx dt x t
− =
= = = + = − +
= −
∫ ∫

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
150
4.
4
4 4
4 4 4
t x
x dx dx
dx dx x
dt dx x x x
= +
= − = − =
= + + +
∫ ∫ ∫ ∫
4
dt
x
t
= −


4ln 4ln 4 x t C x x C = − + = − + +
5.
4
3 3 4
sin
1
sin cos sin
cos 4 4
x t
t
x xdx t dt C x C
xdx dt
=
= = = + = +
=
∫ ∫

6.
2 2
3 2 2
2
3 2
3
12 9 2 2 (3 2)
2
3
x t
dx dx
dx dt
x x x
dx dt
− =
= = = =
− − − −
=
∫ ∫
2
2 2
dt
t −




2
1 1 1 3 2
arcsin arcsin
3 3 3 2
1
dt x
t C C
t

= = + = +



7.
( )
2
2 2 2
6 1 8 11 8 8
3
2( 1) 5 2 6 ( 1) 6 ( 1)
x t x x dx
dx dx
x dx dt x x x x
− − = − −
= − =
− − = + − − − − −
∫ ∫ ∫

2
4
3
6 ( 1)
dt dx
t
x

= −
− −
∫ ∫
2
8 3
6 ( 1)
dx
t
x
= − −
− −


2
2
( 1) 6
8 6 ( 1) 3
6 ( 1) 6
x t
dx
x
x dx dt
− =
= − − − − =
− − =


2 2
2
6
8 6 ( 1) 3 8 6 ( 1) 3arcsin
6 6
dt
x x t C
t
= − − − − = − − − − +




2
1
8 6 ( 1) 3arcsin
6
x
x C

= − − − − +


8.
2 2 2 2
2 2 1 1
2 2 ( 1) 1 ( 1) 1 ( 1) 1
x x x
dx dx dx dx
x x x x x
+ + +
= = +
+ + + + + + + +
∫ ∫ ∫ ∫


2
( 1) 1
2( 1)
x t
x dx dt
+ + =
=
+ =
2 2
1 1 1 1 1
ln
2 ( 1) 1 2 ( 1) 1
dt dx t dx
t x x
= + = +
+ + + +
∫ ∫ ∫


1 x z
dx dz
+ =
=
=

( ) ( )
2 2
2
1 1 1
ln ( 1) 1 ln ( 1) 1 arctan
2 1 2
x dz x z C
z
= + + + = + + + +
+



( ) ( )
2
1
ln ( 1) 1 arctan 1
2
x x C = + + + + +

9.
2 2 2 2 2 2 2
sin
sin cos cos
cos
x a t
a x dx a a ta tdt a tdt
dx a tdt
=
− = = − =
=
∫ ∫ ∫

2
2
1 cos 2
2 2
t a
a dt t
+
= = +

2
sin 2
4
a
t C +
2 2
arcsin sin 2arcsin
2 4
a x a x
C
a a
= + +

8. Neodređeni integral

151
8.2. METODA PARCIJALNE INTEGRACIJE

udv uv vdu = −
∫ ∫


1.
, sin cos
sin
u x v xdx x
x xdx
du dx
= = = −
=
=


cos cos x x xdx = − +



cos sin x x x C = − + +

2.

,
x x
x
u x v e dx e
xe dx
du dx
− −

= = = −
=
=


x x x x
xe e dx xe e C
− − − −
= − + = − − +





3.

, cos sin
cos
x
x
x
u e v xdx x
e xdx
du e dx
= = =
=
=


sin
x
e x = − sin
x
e xdx



, sin cos
x
x
u e v xdx x
du e dx
= = = −
=
=



sin cos cos
x x x
e x e x e xdx
(
= − − +
¸ ¸



sin cos cos
x x x
e x xe e dx = + −


| | | |
1
2 cos sin cos cos sin cos
2
x x x x
e xdx e x x e xdx e x x C ⇒ = + ⇒ = + +
∫ ∫

4.

3 2
3
1 1
ln ,
ln
2
1
u x v dx
x
x x
dx
x
du dx
x

= = =
=
=

∫ 2 3 2 2
ln 1 1 ln 1
.
2 2 2 4
x x
dx C
x x x x
− −
= + = − +


5.
2
2
arccos ,
arccos arccos
1
1
1
u x v dx x
x
xdx x x dx
du dx x
x
= = =
= = +

= −


∫ ∫
2
1
2
x t
xdx dt
− =
=
− =
1
arccos
2
x x = −
dt
t

arccos x x t C = − +
2
arccos 1 x x x C = − − +

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
152
6.
( ) ( )
( )
( )
2
2
2 2
2 2
2 2 2
2
1 1 1 1
1 1
2 2 2 2 1
1
u x du dx
x x
x t x dt dx x dx
v dx
x x
t t xdx dt x
x
= ⇒ =
+ = − − = ⋅ =
= = = = =
+ +
= +
+
∫ ∫
∫ ∫

( ) ( )
2 2 2
x 1 dx x 1
arc tgx C
2 1 x 2 2 1 x 2 1 x
− −
= + = + +
+ + +



1
sin sin
2 2
sin sin 2 sin
sin
2
nx n
x
x x nx
x
+
+ + + = …


8.3. INTEGRACIJA RACIONALNIH FUNKCIJA

( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
1 2 1 1
2 2
2 2
( )
M x N
A P x A A M x N
x a x px q
x a x a
x a x px q x px q
β
α
β α β
α
β +
+
= + + + + + +
− + +
− −
− + + + +



1.
2
8 31
9 14
x
dx
x x

− +



Rješenje:
2
8 31 8 31
9 14 ( 7)( 2)
x x
dx dx
x x x x
− −
=
− + − −
∫ ∫


( )
2 2
8 31
9 14 9 14 7 2
x A B
x x x x x x

= +
⋅ − + − + − −


8 31 2 7 x Ax A Bx B − = − + − 8, 2 7 31 A B A B ⇒ + = − − = −
Rješavanjem posljednjeg sistema dobijamo: 5, 3 A B = =

Sada imamo:
2
8 31 5 3
5ln 7 3ln 2
9 14 7 2
x
dx dx dx x x C
x x x x

= + = − + − +
− + − −
∫ ∫ ∫


2.
( ) ( )
2
3
1
1 3
x
dx
x x
+
− +



Rješenje:

( ) ( ) ( ) ( )
( )
2
3
3 2 3
1
3 1 1 ( 3)
1 3 1 1
x A B C D
x x x x
x x x x
+
= + + +
+ − ⋅ − +
− + − −

8. Neodređeni integral

153
2 3 2
1 ( 1) ( 1) ( 3) ( 1)( 3) ( 3) x A x B x x C x x D x + = − + − + + − + + +
2 3 2
1 ( ) ( 3 ) (3 5 2 ) ( 3 3 3 ) x x A B x A B C x A B C D A B C D + = + + − + + + − + + + − + − +

Sada iz jednakosti dva polinoma dobijamo sistem jednačina:

0, 3 1, 3 5 2 0, 3 3 3 1 A B A B C A B C D A B C D + = − + + = − + + = − + − + =

Rješavanjem ovog sistema dobijamo
5 5 3 1
, , ,
32 32 8 2
A B C D

= = = = .
Sada se naš integral svodi na sumu sljedećih integrala:

( ) ( ) ( ) ( )
2
3 2 3
1 5 1 5 1 3 1 1 1
32 3 32 1 8 2
1 3 1 1
x
dx dx dx dx dx
x x
x x x x
+ −
= ⋅ + ⋅ + ⋅ +
+ −
− + − −
∫ ∫ ∫ ∫ ∫


Integrale na desnoj strani rješavamo metodom smjene. U prvom integralu uzimamo smjenu
3 t x = + , a u preostala tri integrala smjenu 1 t x = − . Nakon smjene u svim integralima imamo
dt dx = .
1
ln ln 3
3
dt
dx t C x C
x t
= = + = + +
+
∫ ∫

1
ln ln 1
1
dt
dx t C x C
x t
= = + = − +

∫ ∫

( )
2 2
1 1 1 1
1
1
dx dt C C
t t x
x
− −
= = + = +


∫ ∫

( )
3 3 2 2
1 1 1 1
2 2( 1)
1
dx dt C C
t t x
x
− −
= = + = +


∫ ∫


Konačno:
( ) ( )
2
3 2
1 5 5 3 1 1 1
ln 3 ln 1
32 32 8 1 4 ( 1)
1 3
x
dx x x C
x x
x x
+ −
= ⋅ + + ⋅ − − ⋅ − ⋅ +
− −
− +

.

3.
3
1
dx
x +



Rješenje:
Da bismo izračunali ovaj integral trebamo rastaviti nazivnik podintegralne funkcije na
faktore, a onda rastaviti podintegralnu racionalnu funkciju kao zbir racionalnih funkcija:

3 2
1 ( 1)( 1)
dx dx
x x x x
=
+ + − +
∫ ∫

2
3 2
1
( 1)( 1)
1 1 1
A Bx C
x x x
x x x x
+
= +
⋅ + − +
+ + − +

2
1 ( 1) ( )( 1) A x x Bx C x = − + + + +

Iz jednakosti polinoma dobijamo sistem jednačina: 0, 0, 1 A B A B C A C + = − + + = + = .
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
154
Rješavanjem ovog sistema dobijamo:
1 1 2
, ,
3 3 3
A B C

= = = .
3 2 2
1 1 1 1 2 1 1 2 4
ln 1
1 3 1 3 1 3 3 2 1
x x
dx dx dx x dx
x x x x x x
− −
= ⋅ − = + −
+ + − + ⋅ − +
∫ ∫ ∫ ∫

2 2
1 1 2 1 1
ln 1
3 6 1 2 1
x dx
x dx
x x x x

= ⋅ + − ⋅ + ⋅
− + − +
∫ ∫
2
2
1 1 1
ln 1 ln 1
3 6 2
1 3
2 4
dx
x x x
x
= ⋅ + − − + + ⋅
| |
− +
|
\ .



Riješimo posljednji integral:

2 2
2 1
2 3 1 1 4
2 2 3
1 3 4 1 2 3
1
2 4 3 2 2 3
x t
dx dx
x x dx dt dx dt
| |
− =
|
\ .
⋅ = ⋅ ⋅ =
| | | |
− + ⋅ − + = ⇒ =
| |
\ . \ .
∫ ∫

2
3 3 1 2 1
arctg( ) arctg
3 1 3 3 3
dt x
t C C
t
− | |
= ⋅ = + = +
|
+
\ .

.

Konačno:
2
3
1 1 1 1 2 1
ln 1 ln 1 arctg
1 3 6 3 3
x
dx x x x C
x
− | |
= ⋅ + − − + + +
|
+
\ .



4.
2
2 2
5 12
( 6 13)
x
dx
x x

− +



Rješenje:
2 2 2
2 2 2 2 2
2
3
5 12 5 12 5( 3) 12
( 6 13) ( 4)
( 3) 4
3
x t
x x t
I dx dx dt dt
x x t
x
x t
− =
− − + −
= = = = = =
− + +
( − +
¸ ¸ = +
∫ ∫ ∫

2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
5 30 33
5 30 33 (*)
( 4) ( 4) ( 4) ( 4)
t t t t dt
dt dt dt
t t t t
+ +
= = + + =
+ + + +
∫ ∫ ∫ ∫


2
1 2 2
2 2
( 4)
1
( 4) 2( 4)
u t
t
I dt du dt
t
t
v dt C
t t
=
= = =
+
= = − +
+ +


=
2 2 2
1 1
2( 4) 2 4 2( 4) 4 2
t dt t t
arctg C
t t t
= − + = − + +
+ + +

.
8. Neodređeni integral

155
2
2 2 2 2 2
4
1 1 1
( 4) 2 2 2( 4)
2
t k
t dk
I dt C C
dk
t k k t tdt
+ =
= = = = − + = − +
+ + =
∫ ∫
.
2 2 2
3 2 2 2 2 2 2 2
1 4 1 1
(**)
( 4) 4 ( 4) 4 4 4 ( 4)
dt t t dt t
I dt dt
t t t t
+ −
= = = − =
+ + + +
∫ ∫ ∫ ∫

3 2
1
4 2 2
a
dt t
I arctg C
t
= = +
+

.
2
3 2 2
1
( 4) 2( 4) 4 2
b
t t t
I dt arctg C
t t
= = − + +
+ +

.
3 3 2
1 1 1
(**)
4 4 8( 4) 16 2
a b
t t
I I arctg C
t
= − = + +
+
.

1 2 3 2 2 2
5 5 1 33 33
5 30 33
2 4 4 2 15( 4) 8( 4) 16 2
t t t t
I I I I arctg arctg C
t t t
= + + = − + − + + + =
+ + +

2 2
13 1 53
, ( 3).
8( 4) 15( 4) 16 2
t t
arctg C t x
t t
= − + + = −
+ +


5.
5 4
3
8
4
x x
dx
x x
+ −




Rješenje: Kada je u brojniku polinom većeg stepena od polinoma u nazivniku prvo treba
izvršiti djeljenje ta dva polinoma.
( ) ( )
2
5 4 3 2
3
4 16 8
8 : 4 4
4
x x
x x x x x x
x x
+ −
+ − − = + + +


( )
5 4 2
2
3 3
8 4 16 8
4
4 4
x x x x
dx x x dx dx
x x x x
+ − + −
= + + + =
− −
∫ ∫ ∫
3 2 2
2
4 2
4 4
3 2 ( 4)
x x x x
x dx
x x
+ −
= + + + ⋅




Posljednji integral rješavamo kao u prvom zadatku.
2
2
4 2
( 2)( 2)
( 4) 2 2
x x A B C
x x x
x x x x x
+ −
= + +
⋅ − +
− + −

2 2
4 2 ( 4) ( 2) ( 2) x x A x Bx x Cx x + − = − + − + +
2 2
4 2 ( ) ( 2 2 ) 4 x x x A B C x B C A + − = + + + − + −
1, 2 2 4, 4 2 A B C B C A + + = − + = − = −
1 3 5
, ,
2 4 4
A B C

= = =
2
2
4 2 1 3 5 1 3 5
ln ln 2 ln 2
( 4) 2 4 2 4 2 2 4 4
x x dx dx dx
dx x x x C
x x x x x
+ −
= − + = − + + − +
− + −
∫ ∫ ∫ ∫


Konačno:
5 4 3 2
3
8
4 2ln 3ln 2 5ln 2
4 3 2
x x x x
dx x x x x C
x x
+ −
= + + + − + + − +


.
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
156

8.4. METODA OSTROGRADSKOG


2
1
2 2
( )
( )
n
n
P x dx
dx Q x ax bx c
ax bx c ax bx c
λ

= + + +
+ + + +
∫ ∫



ZADACI

1.
3 2
2
2 3 4
2 2
x x x
dx
x x
+ + +
+ +



Rješenje:

3 2
2 2
2 2
2 3 4
( ) 2 2
2 2 2 2
x x x dx
dx ax bx c x x
x x x x
λ
+ + +
= + + + + +
+ + + +
∫ ∫
(1)

Diferenciranjem lijeve i desne strane dobijamo:

3 2
2 2
2 2 2
2 3 4 2 2 1
(2 ) 2 2 ( )
2 2 2 2 2 2 2
x x x x
ax b x x ax bx c
x x x x x x
λ
+ + + +
= + + + + + + +
+ + + + + +


Sređivanjem dobijamo:
3 2 2 2
2 2
2 3 4 (2 )( 2 2) ( 1)( )
2 2 2 2
x x x ax b x x x ax bx c
x x x x
λ + + + + + + + + + + +
=
+ + + +


3 2 3 2
2 2
2 3 4 3 (2 5 ) (4 3 ) 2
2 2 2 2
x x x ax b a x a b c x b c
x x x x
λ + + + + + + + + + + +
=
+ + + +


Iz jednakosti razlomaka i polinoma slijedi:
3 2 3 2
2 3 4 3 (2 5 ) (4 3 ) 2 x x x ax b a x a b c x b c λ + + + = + + + + + + + +

1 3 , 2 2 5 , 3 4 3 , 4 2 a b a a b c b c λ = = + = + + = + +

Rješavanjem posljednjeg sistema dobijamo:

1 1 7 5
, , , .
3 6 6 2
a b c λ = = = =

Vratimo se sada u (1).

3 2
2 2
2 2
2 3 4 1 1 7 5
2 2
3 6 6 2
2 2 2 2
x x x dx
dx x x x x
x x x x
+ + + | |
= + + + + +
|
\ .
+ + + +
∫ ∫

8. Neodređeni integral

157
2 2
2
1 1 7 5
2 2
3 6 6 2
( 1) 1
dx
x x x x
x
| |
= + + + + +
|
\ .
+ +


2 2 2
1 1 7 5
2 2 ln 1 2 2
3 6 6 2
x x x x x x x C
| |
= + + + + + + + + + +
|
\ .


2.
3 2
2 2
2
1 1 2 1
(2 5 19) 1 2 8
6
1 2
x x x
dx x x x x arctg C
x
x x
+ − −
= − + + + − − +
+ −


3.
2
2
2
2 3 1 2
5 4 13arcsin
2 2
4
x x x
dx x x x C
x x
+ + − | |
= − + − + + +
|
\ .
− +



8.5. INTEGRACIJA BINOMNOG DIFERENCIJALA

Integral binomnog diferencijala ( ) ; ( , , )
m n p
x a bx dx m n p Q + ∈

može se izraziti u konačnom
obliku u ova tri slučaja:

1° p Z ∈ , smjena
s
x t = , s je najmanji zajednički sadržalac nazivnika razlomaka m i
n

1 m
Z
n
+
∈ , smjena
n s
a bx t + = , s je nazivnik razlomka p.

1 m
p Z
n
+ | |
+ ∈
|
\ .
, smjena
n s
ax b t

+ = , s je nazivnik razlomka p.

ZADACI

1.
1
1 3
6 4
1 x x dx


| |
+
|
\ .



Rješenje:
U ovom zadatku imamo zadovoljen prvi slučaj, tj.
3
,
4
m

=
1
, 1 , (4, 6) 12
6
n p Z s NZS = = − ∈ = = . Dakle, imaćemo smjenu
12
x t = .

1
1 3
6 4
1 x x dx


| |
+
|
\ .

11
9 2
12 12
(1 )
t
dt
t t
= =
+

2
2
12
1
t
dt
t
=
+

2
2
1 1
1
t
dt
t
+ −
+



2
1
12 12
1
dt dt
t
= −
+
∫ ∫
12 12
12( arctg ) 12( arctg ) t t C x x C = − + = − +


2.
3
3 2
1 x
dx
x
+




Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
158
Rješenje:
U ovom zadatku je zadovoljen drugi slučaj. Naime, imamo
2
3
m

= ,
1
3
n = i
1
2
p = i vrijedi
2
1
1
3
1
1
3
m
Z
n

+
+
= = ∈ , pa je 2 s = i smjena
1
2
3
1 x t + = .
1
1
2
3
2 1 1
3 2
2
3 3 2
2
3 2
3
1
1
1 6 ( )
1
2
3
x t
x
dx x x dx t tdt
x
x dx tdt


+ =
| |
+
= + = =
|
\ .
=
∫ ∫ ∫


( )
3
3
2 3
6 6 2 1
3
t
t dt C x C = = + = + +



3.
( )
3
2 2
1
dx
x x +



Rješenje: U ovom zadatku je zadovoljen treći slučaj. Naime, 1, a = 1, b = 2, n =
2, m = −
3
,
2
p

=
1 2 1 3
2
2 2
m
p Z
n
+ − +
+ = − = − ∈ . Smjena u ovom zadatku je:
2 2
1 x t

+ = .

( )
( )
( )
( )
2 2
2
2
3
3 2
2
2 2 2
2
3 2
3
2 2 2
2
2
3
2
1
1
1
1
1 ( 1)
1
1 1
1
1
x t
x
t
dx t t
x x dx t dt
x
t
t x x
t
tdt
dx
t




+ =
=

| |
= + = = − −
= |

\ .
− +


=

∫ ∫ ∫


2 2
( 1) t t dt

= − −

2
1
dt t dt t C
t

= − + = − − +
∫ ∫
2 2
2
1 2
1
t x
C C
t
x


+ +
= − + = − +
+

2
2
1 2
1
x
C
x x
+
= − +
+
.

8.6. EULEROVE SMJENE

Ako se pod integralom pojavljuje količnik funkcija u kojima figuriše izraz
2
ax bx c + + ,
2
0, 4 0, a b ac ≠ − ≠ tada koristimo neku od Eulerovih smjena:

a) Ako je 0 a > , smjena
2
ax bx c ax t + + = ± +
8. Neodređeni integral

159
b) Ako je 0, c > smjena
2
ax bx c xt c + + = ±
c) Ako postoje realne nule
1 2
i x x polinoma
2
ax bx c + + , smjena ( )
2
1
ax bx c t x x + + = − .

ZADACI

1.
2
1
dx
I
x x x
=
+ + +

=?

Pošto je a = 1 > 0, uzimamo smjenu
2
1 x x x t + + = − + . Kvadriranjem ove jednakosti
dobijamo da je
2
1
1 2
t
x
t
+
=
+
, odakle slijedi da je
( )
2
2
2 2 2
1 2
t t
dx dt
t
+ +
=
+
. Zato je
( )
( )
2
2
2
2
2 2 2
1 2 2 2 2
1 2
t t
dt
t t t
I dt
t
t t
+ +
+ + +
= =
+
∫ ∫
.
Funkciju
( )
2
2
2 2 2
1 2
t t
t t
+ +
+
razložimo na parcijalne razlomke:
( ) ( )
2
2 2
2 2 2 3 3 2
1 2
1 2 1 2
t t
t t
t t t
+ +
= − − +
+
+ +
, pa se na kraju dobija:
( ) ( )
4
3
3 3 3 1
ln 1 2 2ln ln
2 1 2 2 2 1 2 2
1 2
t
I t t C C
t t
t
= − + + + = + +
+ +
+
, gdje je
2
1 t x x x = + + + .

2.
2
1 1 2
dx
I
x x
=
+ − −

=?

Pošto je 0 c > uzimamo smjenu:
2
1 1 2 xt x x = + − − . Kvadriranjem i sređivanjem dobijamo
( )
2
2 1
1
t
x
t

=
+
, odakle slijedi da je
( )
( )
2
2
2
2 2 1
1
t t dt
dx
t
− + +
=
+
. Sada je
( )
( )
( )
( )( )
2
2
2
2
2
2
2 2 1
1
2 1
2 1
1 1
1
t t
t
t t
I dt dt
t
t t t
t
t
− + +
+
− + +
= =

− +
+
∫ ∫
. Podintegralna funkcija se razlaže kao zbir:
2
1 1 2
1 1 t t t

+ +
− +
, pa je zato
1
ln ln 1 2 ln 2
t
I t t arctg t C arctg t C
t

= − + − − + = − + , gdje je
2
1 1 2x x
t
x
+ − −
= .

3.
2
2
3 2
3 2
x x x
I dx
x x x
− + +
=
+ + +


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
160

Pošto je ( )( )
2
3 2 1 2 x x x x + + = + + , možemo uzeti smjenu: ( )
2
3 2 1 x x t x + + = + .
Kvadriranjem i sređivanjem se dobije da je
2
2
2
1
t
x
t

=

, odakle slijedi
( )
2
2
2
1
dt
dx
t
= −

. Nakon
uvrštavanja pod integral i sređivanja dobijemo:
( )( )( )
2
3
2 4
2 1 1
t t
I dt
t t t
− −
=
− − +

. Podintegralna
funkcija se razlaže na razlomke:
( )( )( ) ( ) ( )
2
3 3 2
2 4 1 1 5 1 17 1 3 1 16 1
3 18 108 1 4 1 27 2
2 1 1 1 1
t t
t t t
t t t t t
− −
= + − + −
+ − −
− − + + +
, pa je
( )
( )
2
1 5 17 3 16
ln 1 ln 1 ln 2
18 1 108 4 27
6 1
I t t t C
t
t
= − − − + + − − − +
+
+
, gdje je
2
1
x
t
x
+
=
+
.


Zadaci za vježbu:

2
2
1 1
4.
1
x x
dx
x x x
− + +
+ +



5.
2
2 2 x x x dx − +



6.
( )
2
1 1
dx
x x
(
+ +
¸ ¸



8.7. INTEGRACIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA


(sin , cos ) R x x dx



Univerzalna trigonometrijska smjena:
2
2
tg , ,
2 1
x dt
t dx
t
= =
+



2
2 2
2 1
sin , cos
1 1
t t
x x
t t

= =
+ +


ZADACI

1.
5 4sin 3cos
dx
x x − +





8. Neodređeni integral

161
Rješenje:
5 4sin 3cos
dx
x x
=
− +

2
2
2 2
2
1
2 1
5 4 3
1 1
dt
t
t t
t t
+

− +
+ +

2
2 2
2
2
1
5 5 8 3 3
1
dt
t
t t t
t
+
=
+ − + −
+
∫ 2
2
2 8 8
dt
t t
=
− +


2
( 2)
dt
t
=


2
1 1 1
2
2 2
2 2
t z
C C C
x x
dt dz t
tg tg
− =
= = − + = − + = +
= −
− −


2.
sin cos 3
ln sin 2cos
sin 2cos 5 5
x x x
dx x x C
x x

= − − + +
+


3.
sin 1
ln sin cos
sin cos 2 2
xdx x
x x C
x x
= − + +
+




2 2
(sin , cos ) R x x dx

ili
2 2
(sin , cos , sin cos ) R x x x x dx



Smjena:
2
tg , ,
1
dt
x t dx
t
= =
+
2
2 2
2 2
1
sin , cos ,
1 1
t
x x
t t
= =
+ +



2
2 2 2
1
sin cos
1 1 1
t t
x x
t t t
= ⋅ =
+ + +
.

ZADACI
1.
2
1 2cos
dx
x +



Rješenje:
2
2 2 2
2
1 1
1
arctg tg
1
1 2cos 1 2 3 3 3
1 2
1
dt
dx dt dt
t
x C
x t t
t
| |
+
= = = = +
|
+ + + +
\ .
+ ⋅
+
∫ ∫ ∫ ∫


2.
3
4
1
ctg ctg
sin 3
dx
x x C
x

= − +


3.
3
4
1
tg tg
cos 3
dx
x x C
x
= + +




sin cos
m n
x xdx



1° Jedan od brojeva m i n je neparan pozitivan broj.
2° Oba eksponenta su pozitivni parni brojevi.



Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
162
ZADACI

1.
4 5 4 2 2 4 2 4
sin
sin cos (1 ) (1 2 )
cos
x t
x xdx t t dt t t t dt
xdx dt
=
= = − = − +
=
∫ ∫ ∫


5 7 9
1 2 1
sin sin sin
5 7 9
x x x C = = − + + …
2.
4 7 4 2 3
sin
sin cos (1 )
cos
x t
x xdx t t dt
xdx dt
=
= = −
=
∫ ∫


5 7 9 11
1 3 1 1
sin sin sin sin
5 7 3 11
x x x x C = = − + − + …
4.
5 6 6 2 2
cos
sin cos (1 )
sin
x t
x xdx t t dt
xdx dt
=
= = − − = =
− =
∫ ∫


Ako su oba eksponenta parni brojevi onda se podintegralna funkcija transformiše pomoću
formula:

1
sin cos sin 2
2
x x x = ,
2
1 cos 2
sin
2
x
x

= ,
2
1 cos 2
cos
2
x
x
+
= .

ZADACI

1.
2 2
sin cos x xdx



Rješenje:
2 2
sin cos x xdx

=
2
1 1 cos 4 1 1
sin 2 sin 4
4 8 8 32
x
xdx dx x x C

= = − +
∫ ∫


2.
2 4 3
1 1 1
sin cos sin 4 sin 2
16 64 48
x xdx x x x C = − + +


3.
6 3
5 1 3 1
cos sin 2 sin 4 sin 2
16 4 64 48
xdx x x x x C = + + − +




sin cos mx nxdx

, sin sin mx nxdx

, cos cos mx nxdx



Rješavaju se transformacijama:
| |
1
sin cos sin( ) sin( )
2
mx nx m n x m n x = + + −
| |
1
sin sin cos( ) cos( )
2
mx nx m n x m n x = − + − −
| |
1
cos cos cos( ) cos( )
2
mx nx m n x m n x = + + −



8. Neodređeni integral

163
ZADACI

1. sin5 cos3 x xdx



Rješenje:
1 1 1
sin5 cos3 (sin8 sin 2 ) sin8 sin 2
2 2 2
x xdx x x dx xdx xdx = + = +
∫ ∫ ∫ ∫


1 1
cos8 cos 2
16 4
x x C

= − +

2.
1
cos cos 2 cos3 (cos3 cos ) cos3
2
x x xdx x x xdx = +
∫ ∫


1 1 1 1
cos3 cos3 cos cos3 (cos 6 cos 0) (cos 4 cos 2 )
2 2 4 4
1 1 1 1
sin 6 sin 2 sin 4 .
24 8 4 16
x xdx x xdx x dx x x dx
x x x x C
= + = + + + =
= + + + +
∫ ∫ ∫ ∫





164

ODREĐENI INTEGRAL





Ako postoji broj I takav da za svaki broj 0 ε > postoji takav broj 0 δ > , tako da za svaku
subdiviziju ∆ , ( ) m δ ∆ < i za svaki izbor tačaka
i
ξ vrijedi
( ) S I ε ∆ − < ,
kažemo da je I određeni integral, u Riemannovu smislu, funkcije ( ) f x na intervalu | | , a b , a
da je funkcija ( ) f x integrabilna na | | , a b .
Određeni integral označavamo sa:
( )
b
a
I f x dx =

,
a sadržaj gornje definicije se simbolički može iskazati u obliku:

( ) 0 ( ) 0
1
lim ( ) lim ( ) ( )
b
n
i i
m m
i
a
S f f x dx ξ σ
∆ → ∆ →
=
∆ = ⋅ =


.
Klase integrabilnih funkcija su:
1. Svaka ograničena funkcija ( ) f x u intervalu | | , a b s konačim brojem tačaka prekida
između a i b je integrabilna u tom intervalu.
2. Svaka monotona funkcija ( ) f x u intervalu | | , a b je integrabilna u tom intervalu.
3. Svaka neprekidna funkcija ( ) f x u intervalu | | , a b je integrabilna u tom intervalu.
Osnovna svojstva određenog integrala
1. ( ) 0
a
a
f x dx =

;
2. ( ) ( ) , ( )
b a
a b
f x dx f x dx a b = − <
∫ ∫
;
3. ( ) ( )
b b
a a
c f x dx c f x dx ⋅ =
∫ ∫
, . c konst = ;
4. | | ( ) ( ) ( ) ( )
b b b
a a a
f x g x dx f x dx g x dx ± = ±
∫ ∫ ∫
;
5. ( ) ( ) ( ) , ( , )
b c b
a a c
f x dx f x dx f x dx c a b = + ∈
∫ ∫ ∫
;
6. ( ) 0, ( ) 0,
b
a
f x dx f x a b ≥ ≥ <

;
7. ( ) ( )
b b
a a
f x dx g x dx ≤
∫ ∫
, ako je ( ) ( ), ( ) f x g x a b ≤ < ;
9. Određeni integral

165
8. ( ) ( )
b b
a a
f x dx f x dx ≤
∫ ∫
.

Teorem o srednjoj vrijednosti
Ako su funkcije ( ) f x i ( ) g x integrabilne na intervalu | | , a b i ako funkcija ( ) g x ima
stalni znak na tom intervalu, tada postoji broj µ koji leži između infimuma i supremuma
funkcije ( ) f x , m M µ ≤ ≤ , takav da je
( ) ( ) ( ) =
∫ ∫
b b
a a
f x g x dx g x dx µ .
Ako je ( ) f x neprekidna funkcija, tada postoji bar jedna tačka | | , a b ξ ∈ u kojoj je
( ) f ξ µ = , te je
( ) ( ) ( ) ( )
b b
a a
f x g x dx f g x dx ξ =
∫ ∫
.
Ako je ( ) 1 g x = , tada se iz gornje jednakosti dobiva da je
( ) ( )( )
b
a
f x dx f b a ξ = −

, gdje je | | , a b ξ ∈ . Ova formula se naziva formula za
srednju vrijednost funkcije ( ) f x na intervalu| | , a b , odnosno broj ( ) f ξ nazivamo srednjom
vrijednošću funkcije ( ) f x na intervalu | | , a b .
Veza između određenog i neodređenog integrala
Osnovna formula određenog integrala je Newton-Leibnizova formula koja predstavlja
analitički izraz kojim se uspostavlja veza između određenog integrala i primitivne funkcije.
Ako je funkcija ( ) f x integrabilna na intervalu | | , a b i ima na tom intervalu primitivnu
funkciju ( ) F x , tj. ( ) ( ) F x f x ′ = , tada je vrijednost određenog integrala jednaka razlici
vrijednosti primitivne funkcije za gornju i donju granicu, tj.
( ) ( ) ( )
b
a
f x dx F b F a = −

.
Supstitucija u određenom integralu
Neka je ( ) f x neprekidna funkcija na intervalu | | , I a b = , a ( ) g t diferencijabilna i
( ) g t ′ neprekidna na intervalu | | , I α β ′ = , pri čemu je ( ) , ( ) g a g b α β = = , ( ) g I I ′ ⊇ . Tada važi
( ) ( ( )) ( )
b
a
f x f g t g t dt
β
α
′ =
∫ ∫
.
Parcijalna integracija u određenom integralu
Neka funkcije ( ) u x i ( ) v x imaju integrabilne derivacije na intervalu | | , a b . Tada je:
|
b b
b
a
a a
udv uv vdu = −
∫ ∫
.
Nepravi integrali
Integrali kod kojih su granice beskonačne i integrali kod kojih podintegralna funkcija
nije ograničena zovu se nepravi integrali.
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
166
a) Integral sa beskonačnim granicama
Neka je funkcija ( ) y f x = definirana i integrabilna za sve | ) , b a ∈ +∞ .
( ) ( )
b
a
I b f x dx =

, ( ) b a > .
Ako postoji lim ( )
b
I b I
→+∞
= , kažemo da integral ( ) I b konvergira i tada se ta granična vrijednost
I zove nepravi integral u granicama od a do +∞, a označava se:
( )
a
I f x dx
+∞
=

.
Dakle, po definiciji je:
( ) lim ( )
b
b
a a
f x dx f x dx
+∞
→+∞
=
∫ ∫
.
Ako limes ne postoji (kao realan broj), kažemo da integral ( ) I b divergira ili da nepravi
integral ne postoji.

b) Integrali neograničene funkcije

Neka je funkcija ( ) y f x = definirana i integrabilna na | | , a t za svako | | , t a b ∈ , a za
x b = ona nije definirana ili je
0
lim ( )
x b
f x
→ −
= ∞ , tj. postoji integral ( ) ( )
b
a
I f x dx
ε
ε

=

,
(0 ) b a ε < < − , ma koliko malo bilo ε . Ako postoji
0
lim ( ) I I
ε
ε

= , kažemo da integral ( ) I ε
konvergira i tada se ta granična vrijednost I zove nepravi integral u granicama od a do b i
može se pisati ( )
b
a
I f x dx =

. U protivnom slučaju integral ( ) I ε divergira. Tačka b se zove
singularna tačka.

Primjena određenog integrala

a) Površine ravnih likova
Neka je zadana neprekidna funkcija ( ) y f x = ( ( ) 0) f x ≥ . Površina lika omeđenog
grafom te funkcije, pravcima , x a x b = = i odsječkom a x b ≤ ≤ apscisne ose data je integralom
( )
b
a
P f x dx =

.
Ako je ( ) 0 f x ≤ na | | , a b , onda je i određeni integral ( ) 0
b
a
f x dx ≤

. Tada je površina data sa
( )
b
a
P f x dx =

.
Neka su zadane neprekidne funkcije ( ) y f x = i ( ) y g x = i neka je ( ) ( ) f x g x ≥ . Površina lika
omeđenog grafovima zadanih funkcija i pravcima , x a x b = = data je integralom
| | ( ) ( )
b
a
P f x g x dx = −

.
Isto tako, se može tražiti površina lika koji je omeđen ordinatnom osom, lukom krivulje i
dvjema paralelama s apscisnom osom tj. , y c y d = = :
9. Određeni integral

167
( )
d
c
P g y dy =

.
Ako je kriva data u polarnim koordinatama jednačinom ( )( 0) r r r ϕ = ≥ , onda površina lika
omeđenog lukom te krive i zrakama , ϕ α ϕ β = = data je integralom
| |
2
1
( )
2
P r d
β
α
ϕ ϕ =

.
b) Dužina luka krive
Neka je zadata kriva jednačinom ( ) y f x = . Dužina luka krive između tačaka s
apscisama x a = i x b = data je integralom
| |
2
1 ( )
b
a
s f x dx ′ = +

.

Površina i zapremina rotacionih tijela
a) Površina rotacione plohe
Kada rotaciona površ nastaje rotacijom oko x ose lika krivulje zadane jednačinom
( ) y f x = , onda je površina dobivene površine data integralom

2
2 1
b
a
P y y dx π ′ = +

,
gdje su a i b vrijednosti varijable integracije u početnoj odnosno krajnjoj tački luka. Za
rotaciju oko y ose, analogno prethodnom, površina je data integralom

2
2 1
d
c
P x x dy π ′ = +

.
b) Zapremina rotacionih tijela
Zapremina tijela koje nastaje rotacijom oko x ose pseudotrapeza omeđenog grafom
krive ( ) y f x = , osom x, pravim , x a x b = = data je integralom

2
b
a
V y dx π =

.
Zapremina tijela koje nastaje rotacijom oko y ose, analogno prethodnom, data je
integralom

2
d
c
V x dy π =

.

ZADACI

1) Izračunati određene integrale :

a) I
1
=
4
2
6
cos
dx
x
π
π

= ?
Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
168
Poznat nam je tablični integral
2
cos
dx
x

= tg x + c. Otuda koristeći Newton – Leibnizovu
formulu , pišemo : I
1
= tg x
4
6
π
π
= tg
3
tg 1
4 6 3
π π
− = − .
b) I
2
=
1
0
x
xe dx


= ?
Koristićemo parcijalnu integraciju :
u x = ⇒ du dx = ;
dv =
x x x
e dx v e dx e
− − −
⇒ = = −


( ) ( ) ( )
1
1 1
2
0
1 1
1 1 1 2
1 1 1
0 0
x x x
I xe e dx e e e
e e e e
− − − − −
= − − − = − + − = − − − = − − + = −

.


c) I
3
=
2
1
ln
?
e
x
dx
x
=



Uzećemo smjenu : ln x = t. Tada je
dx
dt
x
= i izvršimo promjenu granica :
x = 1 ln1 0 t ⇒ = = ; x = e ln 1 t e ⇒ = = ;
Dakle ,
1 3
2
3
0
1
1
0 3 3
t
I t dt = = =

.

d)
2 2
4
0
?
r
I r x dx = − =


Uzimamo smjenu : x = r sint . Tada je dx = r cost dt , odnosno
2 2 2 2 2 2 2 2 2
sin (1 sin ) cos r x r r t r t r t − = − = − = , a nove granice su :
x = 0 ⇒ sint = 0 ⇒ t = 0 ; x = r ⇒ sint = 1 ⇒ t =
2
π
. Otuda je
( )
2 2 2 2 2 2 2
2 2
4
0 0 0 0 0
cos cos cos 1 cos2 cos2
2 2
r r
I r t r t dt r t dt t dt dt t dt
π π π π π
| |
|
= ⋅ = = + = + =
|
|
\ .
∫ ∫ ∫ ∫ ∫


=
2 2 2 2
1 1 1
sin2 sin sin0 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2 4
0 0
r r r r
t t
π π
π π π
π
| |
| |
|
+ = + − = =
|
|
\ .
|
\ .



e) I
5
=
5 2
2
5
sin
?
1
x x
dx
x

=
+


9. Određeni integral

169
Pošto su granice integrala simetrične u odnosu na 0, provjerimo da li je podintegralna
funkcija parna ili neparna. Ako stavimo da je f(x) =
2
2
sin
1
x x
x +
, tada je
( )
( ) ( )
( )
( )
2
2
2 2
sin sin
f f
1
1
x x x x
x x
x
x
− −
− = = − = −
+
− +
, dakle f(x) je neparna , pa je zato
I
5
= 0.

f) I
6
=
1
1
? x arctg dx

=


Ponovo su granice integrala simetrične u odnosu na 0 , pa provjerimo parnost
funkcije f(x) = x arctg x . Imamo da je
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) f x x arctg x x arctg x xarctg x f x − = − − = − − = = , dakle f(x) je parna
funkcija i zato je
1 1
1 0
2 x arctg dx x arctg dx

=
∫ ∫
. Posljednji integral rješavamo
pomoću parcijalne integracije . Stavimo da je

2
2
;
1 2
dx x
u arctg x du dv x dx v x dx
x
= ⇒ = = ⇒ = =
+

. Zato je

1 1 2 2 2
6 2 2
0 0
1 1
2
0 0
1
1 1 1 1 1
I = 2 2 1
0 2 2 1 2 2 1
1
1
1 1 2 1 1
0 1 4 4 2
x x x
arctg x dx arctg dx
x x
arctg dx dx arctg x
x
π π π
| | | |
+ −
− = − =
| |
+ +
\ . \ .
| |
− − = − + = ⋅ − = −
|
+
\ .
∫ ∫
∫ ∫


g) I
7
=
3
3 2
1
1 ? x x dx − =


Uputa : Koristiti metodu zamjene ;
2 2
464 2
1 ; Rez. :
15
x t − =

h) I
8
=
1
0
?
x
x e
e dx
+
=


Uputa : Metoda zamjene , ; Re . :
x e
e t z e e = −

i) I
9
=
1 2
2
1
arcsin
?
1
x x dx
x

=
+



Uputa : provjeriti parnost (neparnost) podintegralne funkcije.

j) I
10
=
3
2
3
sin
cos
x x dx
x
π
π



= ?
Uputa : provjeriti parnost (neparnost) podintegralne funkcije.

Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
170
PRIMJENA ODREĐENIH INTEGRALA
9.1. IZRAČUNAVANJE POVRŠINE RAVNIH FIGURA

1. Krug
2 2
8 x y + = je podijeljen parabolom
2
2
x
y = na dva dijela. Izračunati površine tih
dijelova.

Rješenje: Prvo riješimo sistem jednačina :
2 2
8 x y + = ,
2
2
x
y = da nađemo presječne tačke
kružnice i parabole. Iz druge jednačine sistema je x
2
= 2y pa uvrštavanjem u jednačinu
slijedi: y
2
+ 2y – 8 = 0 . Rješenja posljednje jednačine su y
1
= 2 i y
2
= - 4 . Sada iz x
2
= 2y
slijedi : x
2
= 4 ili x
2
= - 8 . Posljednja jednačina nema realnih rješenja tako da je x
2
= 4 , tj.
x
1
= 2 , x
2
= - 2 . Dakle rješenja polaznog sistema su : ( 2,2) i ( -2, 2).



Označimo sa P
1
površinu manjeg , a sa P
2
površinu većeg dijela datog kruga.
Zbog očigledne simetrije imamo da je


2 2 2 2
2 2 2 1
0 0 0
1
8 8
2 2 2
P x
x dx x dx x dx
| |
= − − = − −
|
\ .
∫ ∫ ∫

Da riješimo integral
2
2
1
0
8 I x dx = −

uzmimo smjenu 8sin 2 2 sin x t t = = .
Tada je
2 2 2
2 2 cos i 8 8 8cos 8sin dx tdt x t t = − = − = , a nove granice su :

1 2
2 2
arcsin0 0 i =arcsin arcsin
2 4 2 2
t t
π
= = = = .
9. Određeni integral

171
Dakle,
4 4 4
2 2
1
0 0 0
1 cos 2 1
2 2 8cos cos 2 2 8 cos 8 4 sin2 4
2 2
0
t
I t t dt t dt dt t t
π π π
π
+
| |
= = ⋅ = = +
|
\ .
∫ ∫ ∫

=
1 1
4 sin2 4 2
4 2 4 4 2
π π π
π
| | | |
+ ⋅ = + = +
| |
\ . \ .
. Dalje slijedi :

3 3
1
2
1 2 2
2 2
0 2 2 3 6 3
P x
π π π = + − ⋅ = + − = + pa je
1
4
2
3
P π = + . Površina datog kruga je 8π pa je
zato
2
4 4
8 2 6
3 3
P π π π
| |
= − + = −
|
\ .
.


1) Naći površinu figure ograničene linijama
a)
2
y x = − i 2 0 x y + + = .

Rješenje: Iz
2
2 y x x = − = − − slijedi
2
2 0 x x − − = , pa su
1 2
x 2 i 1 x = = − prve koordinate
presječnih tačaka datih krivih.
Sa slike je sada očito tražena površina
( ) ( )
2 2 2 3
2 2
1 1
2
2 2 2
1 2 3
x x
P x x dx x x x
− −
| |
( = − − − − = + − = + −
|
¸ ¸

\ .
∫ ∫
= … =
9
2
.







b)
2
2
1 1
,
1 2
y y x
x
= =
+
( Rez.
1
2 3
π
− )
c)
2
2 1 , 2 1 y x y x = + = − ( Rez.
9
4
)





Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
172
9.2. KOMPLANACIJA OBRTNIH POVRŠI

1. Izračunati površinu omotača tijela koje nastaje rotacijom krive
x
y e

= oko x – ose za
0 x ≥ .

Rješenje :



( )
0 1
2 2 2
0 1 0
1 1 1 2
2
1
2 2 2
0 0 0
2 1 2 1 2 1
1
1
2 2 2 ln 1 ...( )
0
1 1 1
x
x x
x
e t
P e e dx t dt t dt
e dx dt
t dt dt
t t t I
t t t
π π π
π π π
− +∞
− −

=
= + = = − + = + =
− =
| | (
+
= = + ⋅ = + + + ∗
| (
+ + +
¸ ¸ \ .
∫ ∫ ∫
∫ ∫ ∫

Integral označen sa I
1
riješavamo parcijalnom integracijom uzimajući
u t du dt = ⇒ = ;
2
2
1
1
t dt
dv v t
t
= ⇒ = +
+
. Dakle,
1
2 2
1
0
1
1 1
0
I t t t = + − +

, pa kako je iz ( ) ∗ očito
( ) ( )
1 1
2 2
1
0 0
1 ln 1 2 ln 1 2 2 1 t dt I t dt + = + + = + + − +
∫ ∫
, to je
( )
1
2
0
2 1 ln 1 2 2 t dt + = + +

, dakle
( ) ( )
1
ln 1 2 2 2 ln 1 2
2
2 2
I
+ + − +
= − = i naizad
( )
( )
( )
2 ln 1 2
2 ln 1 2 2 ln 1 2
2
P π π
(
− +
( (
= + + = + +
¸ ¸
(
¸ ¸
.

2. Izračunati površinu sfere koja nastaje rotacijom polukruga
2 2 2
x y R + = ( 0 y ≥ ) oko
x – ose .





9. Određeni integral

173
Rješenje :

Iz
2 2 2
i y 0 x y R + = ≥ slijedi
2 2
y R x = − pa je
2 2
'
x
y
R x

=

. Sada slijedi da je tražena
površina jednaka:
2
2 2 2 2 2 2
2 2
0 0
2 1 4 4 4 .
R R R
R
x
P R x dx R x x dx R dx R
R x
π π π π

= − ⋅ + = − + = =

∫ ∫ ∫

3. Naći površinu tijela koje nastaje rotacijom petlje krive
2 2
9 (3 ) y x x = − oko x – ose .

Rješenje :

Jasno da je ( ) 3
3
x
y x = ± − i lako se dobije da tada je
1
'
2
x
y
x

= ± . Sada računamo traženu
površinu :
( )
( )
( ) ( )
( )
2
3 3 3
2
0 0 0
3
2
1
1 2 1
2 3 1 3 3 2
3 4 3 3 2
3
3 9 9 9 3 .
0 2 3 3
x
x
P x x dx x x dx x x dx
x x
x
x x
π π
π
π π
π

+
= − + = − ⋅ = + −
| |
= + − = + − =
|
\ .
∫ ∫ ∫


4. Izračunati površinu rotacionog tijela koje se dobija rotacijom krive sin 2 y x = oko x – ose
od tačke 0 x = do tačke
2
x
π
= .
Rezultat :
( )
2 5 ln 5 2
2
P
π
(
= + +
¸ ¸
.


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
174


5. Izračunati površinu rotacionog tijela koje se dobija rotacijom parabole
2
4 y x = od tačke
0 x = do tačke 2 x = .


Rezultat :
( )
8
27 1
3
P
π
= − .


9.3. ZAPREMINA ROTACIONOG TIJELA

1. Elipsa
2 2
2 2
1
x y
a b
+ = rotira oko x – ose. Izračunati zapreminu dobijenog elipsoida.

Rješenje:
Iz jednačine elipse slijedi da je
2
2 2
2
1
x
y b
a
| |
= −
|
\ .
, pa je tražena zapremina
2 3 3 2
2 2 2 2
2 2 2
0
1 2 4
2 1 2 2 2
0 3 3 3 3
a
a
x x a a ab
b dx b x x b a b
a a a
π
π π π
| | | | | |
− = − ⋅ = − = =
| | |
\ . \ . \ .

.

2. Cikloida x = a ( t – sin t ) , y = a ( 1 – cos t ) , rotira oko x – ose . Izračunati zapreminu
dobijenog tijela !

Rješenje:
Posmatraćemo jedan svod cikloide za 0 ≤ t ≤ 2π . Pošto je x ' = a( 1 – cos t ) , to je
9. Određeni integral

175
( ) ( ) ( )
2 2
2 3
2 3
0 0
2 2 2 2
3 2 3
0 0 0 0
V= a 1 cos 1 cos 1 cos
3 cos 3 cos cos
t a t dt a t
a dt t dt t dt t dt
π π
π π π π
π π
π
− ⋅ − = − =
| |
− + −
|
\ .
∫ ∫
∫ ∫ ∫ ∫

Dalje imamo :
2
1
0
2 I dt
π
π = =

;
2
2
0
2
cos sin sin 2 sin 0 0
0
I t dt t
π
π
π = = = − =

;
( )
2 2 2 2
2
3
0 0 0 0
2
1 1 1 1
cos 1 cos 2 cos 2 2 sin 2
0 2 2 2 2
I t dt t dt dt t dt t
π π π π
π
π π
| | | |
= = + = + = + =
| |
\ . \ .
∫ ∫ ∫ ∫
( )
2 2
3 2
4
0 0
sin ; 0 0
cos cos 1 sin 0
cos ; 2 0
t u t u
I t dt t t dt
t dt du t u
π π
π
= = ⇒ =
= = − = =
= = ⇒ =
∫ ∫


pa je V = ( )
3 3 2
2 3 0 3 0 5 a a π π π π − ⋅ + ⋅ − =

3. Izračunati zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površi ograničene linijama :
a)
2
1
, 0
1
y y
x
= =
+
oko x – ose
b) y = x
2
( 1 – x
2
) , y = 0 oko x – ose

Rješenje:
a) V=
( ) ( ) ( )
2 2 2
2 2 2 2
2 2 2
0 0 0 0
1 1
2 2 2
1
1 1 1
x x dx x dx
dx dx
x
x x x
π π π
+∞ +∞ +∞ +∞ | |
+ −
|
= = −
| +
+ + +
\ .
∫ ∫ ∫ ∫

( )
1 2
0
lim 0 lim
1 2
R R
dx
I arctgR arctg arctgR
x
π
+∞
→∞ →∞
= = − = =
+


( ) ( )
( )
( )
( )
2
2
2
2 2 2
2 2
0 0
2
1 2 2 2
0
2
1
1
1 1
2 1
1
1 1 1
lim lim lim
2
0 2 1 2 2 2 2 2 2 1
2
0
4 4
R R R
x dx
u x dv
x
x dx x dx
I x
x x
du dx v
x
R
x dx R
R
I
x R x
R
π
π π
+∞ +∞
+∞
→∞ →∞ →∞
= =
+
= = ⋅ = =

+ +
= =
+

| |

| − + = + = + ⋅ =
|
+ + +
+ \ .
+ =
∫ ∫


b) Zbog očigledne simetrije je
( ) ( ) ( )
1 1 1
2
4 2 4 2 4 4 6 8
0 0 0
5 7 9
V 2 1 2 1 2 2 2
1
2 1 2 1 16
2 2 .
0 5 7 9 5 7 9 315
x x dx x x x dx x x x dx
x x x
π π π
π
π π
= − = − + = − + =
| |
| |
− + = − + =
|
|
\ .
\ .
∫ ∫ ∫


Elementi teorije sa zbirkom urađenih zadataka iz Matematike I
176
9.4. DUŽINA LUKA KRIVE

1. Izračunati dužinu luka parabole
2
2 1 y x = + koju odsjeca prava 1 x y − = .

Rješenje: Najprije utvrdimo presječne tačke date parabole i date prave. Uvrštavanjem
1 x y = + u jednačinu
2
2 1 y x = + dobijemo kvadratnu jednačinu
2
2 3 0 y y − − = , čija su
rješenja
1 2
1, 3 y y = − = . Otuda se dobiju prve koordinate presječnih tačaka:
1 2
0, 4. x x = =
Iz
2
2 1 y x = + slijedi da je
1 1
2 ' 2 ' .
2 1
yy y
y x
= ⇒ = =
+

Zato je tražena dužina kružnog luka:
4 4
0 0
1 2 2
1
2 1 2 1
x
l dx dx
x x
+
= + =
+ +
∫ ∫
.
Uzimanjem smjene:
2
2 2
2 1
x
t
x
+
=
+
, dobijamo
( )
2
2
2
2 1
t
x
t

=

i otuda
( )
2
2
1
t
dx dt
t
= −

.
Pri tome se promijene granice integrala: za 0 x = dobijemo
2
2 2 t t = ⇒ = , a za 4 x =
dobijemo
2
10 10
9 3
t t = ⇒ = . Dalje slijedi:
( )
10
2 3
2
2
2 1
t
l dt
t
= −


.
Ovaj integral rješavamo parcijalnom integracijom, uzme se: u t du dt = ⇒ = , odnosno
( )
( )
2 2
2
1
2 1
1
tdt
dv v
t
t
= ⇒ = −


. Najzad, poslije kraćeg računa dobija se rezultat:
( )( )
3 10 2 1
ln 10 3 2 1
2 2
l

= − − + .

2. Izračunati obim kružnice
2 2 2
. x y R + =

Rješenje: Dovoljno je izračunati četvrtinu kružnog luka – obima l date kružnice, koji se
nalazi u prvom kvadrantu. Jednačina kružnice u (prvom kvadrantu) se može lahko prikazati u
parametarskom obliku:
cos
sin
0,
2
x R t
y R t
t
π
¦
¦
=
¦
¦
=
´
¦
(
¦

(
¦ ¸ ¸ ¹


Slijedi da je:
2 2
2 2 2
0 0
1
sin cos .
4 2
l R t t dt Rdt R
π π
π
= + = =
∫ ∫
Otuda se dobija poznata formula za obim
kružnice: 2 . l Rπ =
9. Određeni integral

177

Zadaci za vježbu:

3. Izračunati dužinu kružnog luka krive lnsin y x = od
3
x
π
= do .
2
x
π
= (Rez.:
1
ln3
2
)
4. Izračunati dužinu kružnog luka astroide:
3 3
cos , sin , 0,
2
x a t y a t t
π (
= = ∈
(
¸ ¸
.
(Rez.: 8a).


178








10. LITERATURA



1) Ušćumlić M. P., Miličić P. M., Zbirka zadataka iz više matematike I, XIV izdanje,
Naučna knjiga, Beograd, 1989.
2) Merkle M., Matematička analiza, Pregled teorije i zadaci, Beograd, 1997.
3) Demidovič B. P., Sbornik zadač i upražnenii po matematičeskomu analizu, Moskva,
1972.
4) Mitrinović D. S., Matematika u obliku metodičke zbirke zadataka sa rešenjima, II,
Beograd, 1989.
5) Mitrinović D. S., Mihailović D., Vasić P. M., Linearna algebra, polinomi, analitička
geometrija, Građevinska knjiga, Beograd, 1985.
6) Adnađević D., Kadelburg Z., Matematička analiza I, Nauka, Beograd, 1994.
7) Javor P., Matematička analiza I, Element, Zagreb, 1999.
8) Aglić A., Linearna algebra, Zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1999.
9) Subašić K., Zbirka riješenih zadataka iz Matematike I, Metalurški fakultet, Zenica,
1984.