RAD I ZAPOSLENOST MLADIH U TUZLANSKOM KANTONU U PERIODU 2010/2012

SADRAJ

SADRAJ......................................................................................................................................................... 1 REZIME........................................................................................................................................................... 2 UVOD ............................................................................................................................................................. 3 1.DEFINICIJA RADA ........................................................................................................................................ 4 1.1 SREDSTVA ZA RAD ............................................................................................................................... 5 1.2 TRITE ................................................................................................................................................ 5 1.3 POJAM RADNOG MJESTA I ZANIMANJA .............................................................................................. 6 2.KAKO MLADIMA POMAEMO DA UU U SVIJET RADA? ........................................................................... 7 3. MLADI I TRITE......................................................................................................................................... 9 4. POGLED NA NEZAPOSLENOST/ZAPOSLENOST MLADIH U TUZLANSKOM KANTONU ............................. 10 5. TA URADITI ZA MLADE LJUDE KOJI EKAJU NA SVOJE PRVO RADNO MJESTO? ................................... 12 6. REALNA SITUACIJA U TUZLANSKOM KANTONU ...................................................................................... 13 7. DRUTVO NEREALNIH ANSI ................................................................................................................... 15 8. MJERE AKCIONOG PLANA ZA MLADE 2010/2013 ................................................................................... 17 8.1 ANALIZA STANJA U OBLASTI ZAPOLJAVANJA .................................................................................. 17 8.2 PRIJEDLOG MOGUIH MJERA IZ OBLASTI ZAPOLJAVANJA MLADIH................................................ 17 ZAKLJUAK................................................................................................................................................... 18 LITERATURA ................................................................................................................................................. 20

REZIME

Zaposlenost;nezaposlenost;rad;sredstva za rad;faktori rada;trite;ponuda;potranja;zanimanje;posao;radon mjesto;svijet rada;robne vrijednosti;ivotni stil;mladost;ambicije;beskorisnost;besmisao;migracije mladih;rezignacija duha;delinkvencija;organizacija;drutvo;nerealne anse;.

elite li biti osobiti ili nevidljivi? Odluite se. Ili ete biti plava krava ili vas nee biti. Plava krava oznaava neto izuzetno i nezaboravno. (PLAVA KRAVA - Seth Godin (ekonomija, marketing, branding))

UVOD
Prilikom odabira teme za obradu, eljela sam da obradim neko od goruih pitanja dananjice. Odluila sam se za temu ^RAD I ZAPOSLENOST MLADIH U TUZLANSKOM KANTONU U PERIODU 2010/2012^. Ono ime smo svakodnevno bombardirani od strane medija, a i svjesni realne situacije je zapravo injenica da sve vie mladih je na biroima za zapoljavanje i eka na svoje prvo radno mjesto. U ovom radu moi ete dobiti informacije vezane za pojam rada, navest u faktore rada kao i sredstva za rad. Susrest emo se sa pojmom trita rada te ponudom i potranjom. Nepovoljni uslovi na tritu rada, posebno nakon udara svjetske ekonomske krize oteavaju prelazak mladih od obrazovanja ka tritu rada. Istraivajui literature naila sam ja jednu reenicu koja me jako zaintrigirala i koja je bila presudna da krenem da istraujem dalje. Dugorono nezaposleni mladi postaju siromani, a siromatvo je glavni uzrok njihove pasivnosti i drutvene iskljuenosti. Uzrokovana pasivnost mladih dovodi do toga da nae drutvo dobiva dugorono neupotrebljive generacije, koje nee moi pokretati pozitivne promjene, koji nee moi uestvovati u razvoju privrede, koji nee moi zasnovati porodice, koji se nee posveivati cjeloivotnom uenju i konstantnom usavravanju. Sagledat emo realnu sliku grada u kojem ivimo te susresti se sa drutvom nerealnih ansi. Prestavit u neke od mjera Akcionog plana za mlade u Tk 2010/2013.

1.DEFINICIJA RADA
Rad je kreacija materijalnih dobara i usluga, koja mogu biti direktno konzumirana od strane radnika ili od strane nekoga drugoga.1 Ovo je formalna definicija rada iz enciklopedije. Naalost ni izbliza ne pokriva sve to pod "rad" spada. Ljudi rade otkad postoje, ali pogled na rad kao jedan koncept je moderna pojava. U predindustrijskim drutvima radom su se smatrale samo definitivne akcije: rad poljoprivrednika, rad trgovca, rad poduzetnika i sl. Na taj nain na rad je gledao i otac ekonomije, Adam Smith u svojem djelu "Bogastvo nacija". Tako definiran rad nije bio dovoljno irok da obuhvati svu problematiku vezanu uz rad. Zato je percepcija toga to rad je vie puta mijenjana u novijoj povijesti. Prvi moderan teoretiar rada bio je Karl Marx. U svojim radovima postavio je i temelje sociologije rada. Pojam 'rad' je bio stoerni dio marxova djela. Marx je tvrdio da je u ljudskoj prirodi mijenjati prirodu i ovaj proces transformacije prirode naziva 'radom', a mogunost za obavljanja rada naziva 'snagom rada'. Na tome nije stalo i rad je i dalje bio predmet propitivanja. Stotinu godina kasnije debate oko rada i njegove definicije narasle su do te mjere da je njemaki ekonomista Wilhelm Heinrich Riehl 1862. godine tvrdio da je rije o "predefiniranoj rijei koja nosi toliko znaenja da vie naprosto nema znaenja". Unato svim problemima, s prolaskom vremena, dolo se do zajednikog dogovora u kojemu rad predstavljaju sve one aktivnosti koje se obavljaju na tritu.2 Znaenje koncepta postalo je samooito i istraivanja rada su se povukla iz teoretskih voda, a kompleksnost koncepta se svela na jednostavnu formulu: rad = plaeni rad Tu treba biti paljiv. Veina obavljenog rada u naim ivotima nije plaena. Ali iz konteksta sociologije i ekonomije upravo je plaeni rad onaj na koji mislimo dok ga spominjemo.

1 2

Adam Smith, "Bogastvo nacija", 178 str. Svjestska enciklopedija,izdanje 2001

Uz pojam rada nuno je pomenuti i pojam sredstava za rad bez kojih obavljanje bilo kakvog posla ne bi bilo mogue.

1.1 SREDSTVA ZA RAD

su instrumenti ili orua kojima proizvoa obavlja procese rada.3 Postoje razliiti kriterijumi za njihovu klasifikaciju. Ako je to inventarsko knjigovodstvo, klasifikuju se po odeljenjima; ako je nabavna sluba, moda e kategorije muterija biti jedan od kriterijuma za klasifikaciju sredstava za rad; ako se ona posmatraju sa stanovita rukovodilaca proizvodnje, tada e njihove funkcionalne karakteristike izbiti kao kriterijum u prvi plan. Najee se klasifikuju na funkcionalni nain na: 1. opremu (maine,postrojenja,ureaji), 2. alate (sredstva za runo ili mainsko manipulisanje pri obavljanju radnih i kontrolnih operacija) 3. graevinske objekte i instalacije Sredstva za rad se fiziki troe kako kad se upotrebljavaju i koriste u procesima rada tako i kada se ne koriste. Pojavni oblici tih troenja su:habanja,lom i kvar,kao i fiziko starenje sredstava.

1.2 TRITE
prema najkraoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreu ponuda i potranja. Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazonosti robe (na burzama i drugim tritima), pa ak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavaa, kao pri kupnji prema katalogu, putem telefona, faksa, interneta i slino. Zbog toga se trite definira kao stalan i organiziran oblik dovoenja u kontakt ponude s potranjom roba i usluga. Trite je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u meusobne odnose.

Karl Marx, Svjestka ekonomija .345 str.

1.3 POJAM RADNOG MJESTA I ZANIMANJA

Zanimanje je skup poslova i radnih zadaa (radnih mjesta) koji su svojim sadrajem i vrstom organizacijski i tehnoloki toliko srodni i meusobno povezani da ih obavlja jedan izvritelj koji posjeduje odgovarajua znanja, sposobnosti i vjetine.

Posao (radno mjesto) definira se kao skup radnih zadaa koje izvrava jedna osoba. 4Podaci o organizacijski i tehnoloki srodnim poslovima odnosno radnim mjestima skupljaju se u zanimanja. Poslovi mogu biti vie ili manje sloeni. Za pojedine poslove u iskazivanju podataka vezanih uz zanimanja mogu se odrediti operativne definicije. Zanimanja nezaposlenih osoba odreuju se prema poslovima koje su obavljali prije nastanka nezaposlenosti, odnosno prema osposobljenosti za rad. Zanimanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva iskazuju se kao osposobljenost za rad, kao zvanje.Prema poslovima koje osoba obavlja ili je obavljala, odnosno za koje se osposobljava, moe se utvrditi sadanje, prolo ili budue zanimanje.

Radno pravo,2001

2.KAKO MLADIMA POMAEMO DA UU U SVIJET RADA?

Sada je ve svima jasno da pogoranje radnih uvjeta, za one sretnike koji su (trenutno) zaposleni, kao i pridruena mu reforma mirovinskog osiguranja, pogaaju starije lanove drutva, ali sve vie i odlunije ba mlade! Uz svu opasnost statistikog pojednostavljenja problema, ini se da ugroeno drutvo reagira poput animalnog opora: oni pri fizikoj snazi su i na drutvenoj, pa onda i na radnoj vlasti. Vie nama na radnim mjestima ne upravljaju vijea staraca, ve uglavnom mukarci u tzv. najboljim godinama, koji nakon to si uzmu najvei dio drutvenog kolaa, daju i uskrauju mrvice onima koji izlaze, ali i onima koji ba sada ulaze u svijet rada. Egzistencija ispod ljudskog dostojanstva eka veinu u starosti, ali i doekuje odmah pri inicijaciji u svijet odraslosti i odgovornosti za vlastitu egzistenciju. Nesigurnost zaposlenja, prevaga menaderskim novogovorom reeno nekvalitetnih poslova nad kvalitetnima, ine samostalni ivot ljudi izmeu druge i tree decenije ivota, njihov odlazak od roditelja, zasnivanje obitelji za one koji to ele i sl., sada ve moda i za veinu realno egzistirajuih mladih nemoguom misijom. Ono to se na strani kapitala naziva fleksibilizacijom trita rada, na strani mladih radnica i radnika ni nema izraza koji bi opisali sve ivotne nedae kroz koje oni prolaze. Diplomirani strunjaci a nezaposleni, zaposleni a siromani (masovno s plaama za ivot na granici siromatva), zaposleni sve vie, dakle u pravilu, pa onda NE i atipino, na odreeno vrijeme, honorarno, preko studentskog servisa; zaposleni u asocijalnom radnom vremenu, s izgledom da e cijeli radni vijek provesti u drutvu s vie umirovljenika od zaposlenih. Jesu li ti mladi apolitini neradnici, kako se nad njima iivljava protuprosvjetiteljska javnost tzv. masovnih medija? Ili posjeduju skandalozno neznanje o politikom sistemu u kojem ive. Mladi su, naroito mlade ene, one koje potpadaju pod politiku last in, first out. Nestalnim oblicima zapoljavanja, na koja su prinueni, mladi su jo i krivi za dumping, i ne samo smanjivanje ve esto i za potpuno brisanje radnikih prava, na koje moraju pristati. Sve to naravno ima utjecaja i na zdravstveni status mlade generacije.

No tko bi se time bavio, u dravi u kojoj sociolozi jo nisu napravili ni priblino mapiranje klasne i slojne grupne dinamike stanovnitva, a kamoli da bi medicina rada socioloki izuavala nove oblike oteenja ljudi, izazvane psiho-socijalnom nestabilnou u radnim odnosima. 5 U takvoj situaciji mnogi se odluuju na tzv. samozapoljavanje, to samo znai da ih poslodavci prisiljavaju da se prometnu u lane privatne poduzetnike sebe samih. To omoguuje dodatnu prekarizaciju svijeta rada, jer kada takav poduzetnik ostane bez posla ili je oteen neisplatom dogovorenih honorara, to ne potpada u krenje radnog zakonodavstva, ve u eventualne graanske tube zbog naruenih poslovnih odnosa i krivo procijenjenih poslovnih rizika meu partnerima. Sve to postaje novi ivotni stil, u kojem ako nisi sposoban kada treba potegnuti 1516 sati rada dnevno, naprosto nisi konkurentan. Rad stvara robne vrijednosti, ali stvara i gnjevne mlade ljude, iji e se protestni potencijal, u opsegu puno irem od pukog neizlaska na izbore, sve vie iskazivati. Ako smo ve novano zaduili svoju djecu cijenom ortakog kapitalizma koju trpimo, sada dozvoljavamo i njihovu bezonu eksploataciju od strane onoga kapitala kojem je EU mati. A svojoj mladosti maeha.6

5 6

Arhiv Tuzlanskog Kantona,Tuzla, 1999 Dokument Okvirnog Budeta, Tuzla

3. MLADI I TRITE

Mladost je svijetlo razdoblje i nenadoknadiv period ljudskog ivota, period kada ambicije mladog ovjeka prelaze sve pore njegove sopstvene mogunosti, za koju on sam misli da mu je to sopstvena i jedina mogunost.7 A ustvari je to samo pitanje odvanosti mladog ovjeka da pokua da uradi neto ime bi bio zadovoljan na polju rada. Mlada osoba u poecima svoje mladosti ima elje i tenje, u poecima izgradnje svog identiteta, svjetonazora, mlada osoba eli zvanino da predstavi svoju novu linost. Mlada osoba eli da predstavi, upravo, ono to su njene ambicije, a te ambicije korespondiraju sa eljama i tenjama izgradnje samostalne persone kako bi ispunile ivot ovjeka preko tih mladalakih ambicija. Mladi ovjek osjea da u njemu postoji ogromna snaga i energija, i u tjelesnom i u duhovnom smislu. Na vrhuncu svoje mladosti, mlad ovjek se po prvi put susree s velikim svijetom u kojem nema iskustva. Kod omladine obino postoje svi osjeaji. S jedne strane je to osjeaj samoe, s druge nepostojanje utoita; s jedne strane je to osjeaj snage i sposobnosti a s druge strane osjeaj da se te sposobnosti ne koriste. Meutim, kada se mlada osoba susretne sa preprekama ivotnim, sa preprekama i nemogunostima da ostvari svoje ciljeve jer nema prave upute i intelektualne potpore, tada se mlada osoba osjea beskorisnom i odbaenom.

Europska strategija za mlade, 2000

4. POGLED NA NEZAPOSLENOST/ZAPOSLENOST MLADIH U TUZLANSKOM KANTONU

U dananjem kapitalistikom drutvu i svijetu mladi nailaze na mnogobrojne prepreke kada je u pitanju zapoljavanje, odnosno nezapoljavanje. Nezaposlenost kod mladih ljudi, prvenstveno kod mene stvara osjeaj beskorisnosti, besmisla, stvara osjeaj gubljenja nade da se iskoristi ta mladalaka energija koja je puna poleta, ideja, ambicija, snova o boljem sutra. I taj osjeaj nezaposlenosti kao i sama nezaposlenost raa mladom ovjeku sumnju u njegove sposobnosti koje mogu kobno uticati na izgradnju njegove linosti, i tada se mladi ovjek prepusti vremenu ne uradivi nita od onoga ta je zamislio jer je izgubio svaku nadu, prvo u sebe i svoje sposbnosti, a izgubio je i nadu u smisao ivota, to moe biti i najpogubnije za mladog ovjeka u usponu mladalake snage. Jer, kada mladi ponu da poniru u dubine svoje due ubjeujui se da ivot nema smisao jer su nesposobni da urade bilo ta na polju svog zapoljavanja, da im je srea okrenula lea, da nisu sposobni za ivot, dovodi do depresije, povlaenja iz drutva i dovodi do osame koja je kobna za razvoj duha i za sami duh mladog ovjeka. Ta osama dovodi do oaja, do beznaa mladog ovjeka.

Nezaposlenost mladih, takoer, utie negativno i na samu dravu u jednom globalnom smislu, kao i na sami grad u jednom uem smislu. Meutim, da bi se iskoristio potencijal mladih u jednoj dravi, on mora da bude sveden na potencijal, prvenstveno, mladih u njihovom gradu u kojem borave. Jer, ako je grad u tranziciji, ako je grad u izgradnji, u realizovanju projekata, svaka mlada osoba se nada da e biti uesnik same realizacije. I pogubno je za grad i za samu dravu ako se ne iskoristi snaga i energija mladih u razvoju i realizovanju projektnih ideja.
10

Za dravu, kakva je Bosna i Hercegovina, za njene gradove Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Banja Luku, Biha, za dravu i gradove koji su dvadeset godina u jednom tranzicijskom postupku, za dravu koja ne ide napred u smislu razvoja obrazovnog sistema, rekonstrukcije, ljeilita, brige za djecu bez roditelja, brige za starce, potrebno je da se iskoristi snaga mladih, koji naalost u sve veem broju naputaju zemlju i trae novi ivot, u novom svijetu na novom imaginarnom mjestu gdje su potpuni stranci. 8Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini, dakle, dovode do migracije mladih u druge drave i gradove to je jedna od negativnosti nemarnog odnosa institucija za zapoljavanje spram mladih. Na drugoj strani, u Bosni i Hercegovini sve vei broj nezaposlenosti mladih dovodi do rezignacije duha njihovog, tako da jedinu utjehu mladi trae u drogama, alkoholu,, pljakama, ubistvima. Jer u posljednjih nekoliko godina u naoj dravi je sve vie prisutna maloljetnika delikvnecija, a dravni organi nisu sposobni da izgrade ustanove za zbrinjavanje mladih delikvenata, ali ustanove sa ciljem i programom da se delikventima da druga ansa u smislu razvijanja svijesti da vjeruju u svoje mogunosti i svoj potencijal koji mogu iskoristiti na polju rada i izgradnji svoje karakterne linosti.

Podaci Agencije za mobilnost i programe EU

11

5. TA URADITI ZA MLADE LJUDE KOJI EKAJU NA SVOJE PRVO RADNO MJESTO?

Da bi pokrenuli vlastiti biznis kroz odreena poduzetnitva mladi bi trbali da formiraju odreeni tim ili organizaciju preko koje bi kompromitovali svoje ideje, svoje ambicije, da realizuju odreene projekte kako bi pokazali svoje sposobnosti i mogunosti na planu rada. Jer kada jedan projekat uspije da svojim sadrajem zadovolji kriterije poslovanja, realizovanja, izgradnje ili bilo koje druge vrste poslovnog ina, tada postoji mogunost da mladi, koji su pokrenuli neki projekat, budu zapaeni od strane ulagaa i menadera da bi bili angaovani na polju rada. Dakle, u dravi kakva je Bosna i Hercegovina, mladi trebaju sami da se organizuju, da sami promoviu svoje ideje koje bi bile korisne za samu zajednicu a i za njih da bi mogli da steknu uvid u sutinu pokretanja vlastitog biznisa. Naravno, postoje mnoge prepreke, barijere na koje mladi nailaze u elji da pokrenu vlastiti biznis, ali sutina toga jeste da se naue zaobilaziti te prepreke, da iz propalog pokuaja realizacije nekog projekta mladi rekonstruiu ono ta su uradili, a nije uspjelo, i da iz te rekonstrukcije naue ta za njih predstavlja prepreku da bi mogli da je zaobiu. I tu se najvie vrednuje upornost, da se nakon pada ustane i krene dalje, da ne doe do gubljenja nade. Za pokretanje vlastitog biznisa i za prevazilaenje prepreka potrebno je da mladi budu upueni u ekonomska deavanja u samoj dravi i svijetu, da budu upoznati sa samim tritem da bi vidjeli koje to vrijednosti mogu da se iskoriste za pokretanje vlastitog biznisa, a najvie je potrebna podrka same drave kako bi mladi mogli prezentovati svoj rad. Dakle, u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj mladih koji su obrazovani, ambiciozni, koji imaju razne ideje kako bi uticali na poboljanje ekonomskog razvoja, kulturalnog, na razvoj obrazovanja prema svjetskim standardima bez ikakvih religijskih, etnikih ili bilo kojih drugih konotacija, samo im se treba pruiti prilika da pokau svoje sposobnosti na planu rada, na polju biznisa.

12

6. REALNA SITUACIJA U TUZLANSKOM KANTONU

Od ukupno 94 hiljade nezaposlenih, prijavljenih u Zavod za zapoljavanje TK oko 30 posto je mladih do 30 godina ivota. Meu nezaposlenim najvie je trgovaca, maturanata gimnazije, pravnika i ekonomista. Procenat nezaposlenosti za 2011. godinu u BiH iznosi oko 27 posto, 26 posto za mukarce i 30 posto za ene, a najvia je bila meu mladim od 15 do 24 godine i iznosi 57,5 posto. Stopa nezaposlenosti je najvia meu osobama sa zavrenom srednjom kolom (oko 29 posto) a najnia s visokom kolom ( oko 16 posto). U toku ove godine u Zavodu za zapoljavanje TK realizovan je samo jedan projekat za sufinansiranje zapoljavanja mladih bez radnog iskustva. Osim ovoga uraene su i pripreme za programe trita rada i formiranje Centra za informisanje, savjetovanje i obuku, ije usluge je od februara do danas zatrailo vie od 700 osoba iz grupe mladih. Projekti namijenjeni mladima uglavnom obezbjeuju zapoljavanje u cilju odraivanja tzv. pripravnikog staa nakon ega se oko 40 posto njih ponovo prijavi na evidenciju nezaposlenih. Prema zvaninim podacima, radno mjesto u Bosni i Hercegovini trai vie od 172.000 ljudi starosti do 30 godina, dok su nezvanine brojke daleko vee, obzirom da je veliki broj onih koji nikada nisu upisani u evidenciju biroa za zapoljavanje.9 Veliki broj mladih ljudi nije u poziciji da bira posao niti ima mogunost da dobije bilo kakvo zaposlenje. Problem nezaposlenosti mladih prisutan je ve due vrijeme, a alosno je to svake godine, kada obiljeavamo neke znaajnije datume, dobijamo sve loije podatke. Istovremeno, mali broj je mjera koje se preduzimaju da bi taj problem bio rijeen. Potrebno je razmiljati o daleko snanijim i kvalitetnijim koracima i projektima. U naoj zemlji je mali procenat mladih koji imaju zagarantovan izvor prihoda. Vie od polovine mladih je na evidenciji biroa, a est je sluaj da mnoge koji rade poslodavac uopte ne prijavljuje. Situacija u zemlji je takva da tek svaki peti mladi ovjek ima posao. Rjeenja postoje, ali kod nas

Podatak iz evdincije biroa, 2012

13

ljudi koji mogu neto da urade nemaju razumijevanje za projekte iji je cilj zaposlenje mladih ljudi. Brojni parametri pokazuju zabrinjavajuu situaciju jer je broj siromanih u naoj zemlji krajnje neprihvatljiv. to se mladih tie, broj onih koji nemaju status zaposlenih enorman je i to je injenica koju niko ne moe da zanemariti. Bosna i Hercegovina je Svjetski dan borbe protiv siromatva doekala s prosjenom platom od 827 maraka, to nije dovoljno ni za osnovne ivotne trokove.

Danas u naoj zemlji posao zvanino nema vie od 539.000 ljudi.

10

Nezvanian broj je svakako daleko vei. Ovdje se preivljava s niskim penzijama, preturaju se kontejneri, mladi kontaktiraju roake u svijetu s nadom da e tamo pronai neki posao.

10

http://boljatuzla.ba/tek-svaki-peti-mladi-covjek-u-bih-ima-posao/

14

7. DRUTVO NEREALNIH ANSI

Prilikom obrade teme odluila sam upitati par studenata o njihovim vienjima nakon to zavre fakultet? Bez obzira na visok broj nezaposlenih iz godine u godinu na Univerzitetu u Tuzli sve je vie upisanih ekonomista i pravnika, pa primjerice na Ekonomskom fakultetu u Tuzli prvu godinu slua preko 300 studenata. Rekli su mi gdje se vide nakon studija: 1. ''Ako ne upisati postdiplomski onda pokuati za samostalnog raunovou polagat ispit, pa tako onda...nekad u budunosti voljela bih revizor bit pa sad...'' 2. ''Ne vidim nita bolje, moe jedino gore kako su najavili.'' 3. ''Oekujemo da emo zavrit fakultet u roku, a da neemo imati pos'o'' 4. ''Oekujem da emo bit na birou i onda moda radit neto sa srednjom kolom koju sam zavrila.''11

Ovakvo beznae je dovelo Bosansko/Hercegovako drutvo a rub egzistencije i napravilo ga siromanim u svim segmentima. ivimo u jednom drutvu koje je drutvo potpuno nerealnih ansi, nerealnih u smislu zapoljavanja, u smislu sticanja sigurnosti neke egzistencije, jer na jednoj strani imamo potpuni pad privredne aktivnosti i novih investicija, a na drugoj strani imamo potpuno povean neplanski upis ljudi na fakultete, a na treoj strani imamo potpuno neracionalno i nerazumno davanje sredstava za navodna upoljavanja, pripravnika, a ustvari zapravo samo odreene zablude gdje mladim ljudima koji bi se moda u meuvremenu i snali za neko trajnije rjeenje, a ne samo z rjeenje od 12 mjeseci. Formalni sistem obrazovanja u Tuzlanskom kantonu, kao u ostalom i u cijeloj BiH, po inerciji produkuje obrazovne i strune profile koji najee ne mogu nai zaposlenje u poslovnom sektoru. Poslovni sektor se ali na nekompetentnost strunjaka i uenika i tvrdi kako imaju

11

Podaci dobiveni od studendata UNTZ

15

bazina znanja, ali ne i potrebne vjetine za obavljanje poslova to je zapravo nedostatak obrazovnog sektora. Potrebno je pitanju usklaivanja ponude i potranje na tritu rada u Tuzlanskom kantonu pristupiti reformski na nain da u ovaj proces hitno trebaju biti involvirani svi potencijalni sudionici kako bi se zaustavilo produbljivanje krize. Ekonomski analitiari predviaju da e nezaposlenost rasti sve do 2015. godine, a u ovoj godini broj bi mogao dosei maksimalnu cifru. Privreda nije prestruktuirana, a njenu okosnicu i dalje ine velika podizea nastala prije nekoliko desetljea koja su danas uglavnom ugaena ili pod steajem. Uz to bh konkurentnost i dalje je niska, oporavak investicija vrlo upitan, a javni dug i dravni deficit veoma visoki.

16

8. MJERE AKCIONOG PLANA ZA MLADE 2010/2013

Zapoljavanje je prioritetni zadatak u stvaranju boljeg ambijenta za ivot mladih,s obzirom da nezaposlenost kao gorui problem sa kojim se suoavaju mladi ljudi generira i mnotvo drugih problema. Neophodna je potpuna integracija mladih ljudi na trite rada sto znai konkretnim mjerama dravnih institucija uticati na stvaranje pretpostavki za zapoljvavanje mladih. Strategija razvoja TK i Strategija zapoljavnja TK kao dva kljuna dokumenta iz ove oblasti predviaju niz mjera kojima e se stvarati ambijent za bre i kvalitetnije zapoljavanje mladih. Stoga je neophodno pristupiti implementaciji svih predvienih mjera te zapoljavanje mladih tretirati kao kompleksan problem koji moe biti rijezen samo ako se sagledava u kontekstu i nekih drugih problema mladih ljudi.

8.1 ANALIZA STANJA U OBLASTI ZAPOLJAVANJA

Uz pomo Zavoda za zapoljavanje FBIH i Agencije za rad i zapoljavanje BIH je do sada realizirano nekoliko projekata podsticanja zapoljavanja mladih u VSS u javnim institucijama i preduzeima na podrucju TK. Meutim mnogo je vei broj nezaposlenih mladih sa nekim drugim stepenom strune spreme te je neophodno stvarati pretpostavke za zapoljavanje i ostalih kategorija mladih ljudi. Mlade osobe biljee visok nivo nezaposlenosti i preteno se zapoljavaju na poslovima kratkog trajanja/zapoljavanje na odreeno vrijeme. Znaaj broj mladih ljudi u nedostatku zapoljenja u kratkom roku prelaze u kategoriju dugorono nezaposlenih osoba. Ovaj problem e biti znaajno ublaen onda kada poslodavci budu shvatili da je u njihovom ineteresu zapoljavanje mladih osoba s inovativnim znanjima koje prepoznaje suvremeno trite. 12

8.2 PRIJEDLOG MOGUIH MJERA IZ OBLASTI ZAPOLJAVANJA MLADIH

Lokalne i kantonalne vlasti treba da razvijaju politike i programme u dogovoru sa mladima, lokalnim poslodavcima, sindikatima,obrazovnim vlastima, tijelima zaduenim za obuku i zapoljavanje i omladinskim organizacijama kako bi se otklonili uzroci nezaposlenosti mladih i poveale mogucnosti zapoljavanja za mlade. Potrebno je podrati osnivanje firmi, preduzea i zadruga od strane mladih ili grupa mladih ljudi tako to e da obezbijede novcana sredstva i druge oblike podrke kao sto su prostorije, oprema,obuka, i profesionalni savjeti.

12

Izvor podataka/Federalni zavod za statistiku

17

ZAKLJUAK
Zavretak obrazovanja i ulazak na trite rada prijelomno je razdoblje u ivotu svake mlade osobe. Od ulaska u obrazovni sustav do izlaska iz istoga proteklo je barem desetak (onima koji nisu zavrili srednju kolu), a mnogima i dvadesetak (onima kojima se studij oduljio) godina kolovanja. Taj je proces u pravilu kotao mnogih obiteljskih i osobnih odricanja, kao i znaajnu koliinu javnih sredstava. No potom slijedi "payback time", tj. dio ivota u kojem se naueno moe kapitalizirati. Idealno, po obrazovanju slijedi posao uz koji dolaze samoaktualizacija, drutveno uvaavanje, financijska neovisnost, samostalnost i egzistencijalna sigurnost. Iako i dalje mlada, osoba postaje "odrasla" te se otvaraju uvjeti za rjeavanje stambenog pitanja, zasnivanje vlastite obitelji i sline velike korake u ivotu.

Ne postoji arobni tapi u ovom gradu, ali ni ogromni novci koji trebaju za rjeavanje problema. Meutim, postoje ogromni pristupni fondovi EU do kojih nije teko doi ako angaujemo minimum 50 mladih ljudi bez informatikih i jezikih barijera. Njima dovedemo eksperte, skupo im platimo da ih obue za pisanje projekata prema EU i prema drugim fondovima. Onda emo sigurno biti u mogunosti da vrlo brzo obezbijedimo novac i za rijeavanje kanalizacije, zaobilaznice te drugih problema. Smatram da ima dosta projekata koji se mogu rijeiti sa niskobudetnim aktivnostima. Moramo omoguiti to bolju iskoristivost raspoloivih resursa, od ljudskih do industrijskih i poljoprivrednih. Grad se mora ravnomjerno razvijati, neovisno o gradskim zonama.
18

Grad ine svi graani i sve mjesne zajednice, sa svojim specifinim problemima koji nisu rijeeni tokom posljednjih dvadeset godina. Nemamo vremena za ekanje. Moramo vratiti vrhunski sport u Tuzlu, to se moe uiniti odvajanjem klubova od politikog uticaja i meetarenja. Sportska drutva treba otvoriti za privatne investicije, to je preduslov za reorganizaciju klubova i budui profit. Samo tako moemo ponovo zadrati velike sportske talente u Tuzli. Trenutno je Tuzla sportska provincija. Kulturni ivot grada je takoe na niskim granama, a sve zbog privilegovanja odreenih umjetnika, dok su drugi vie cijenjeni u drugim gradovima i zemljama, nego u gradu u kojem su roeni i kojem su posvetili cijeli ivot.

Nama treba kritina masa mladih, koji e na osnovu linih iskustava i znanja uestvovati u izgradnji boljeg okruenja za sve nas. A mladi najbolje znaju koji su to evropski standardi potrebni za pomjeranje nae zemlje sa nultog statusa na kojem stoji ve dvadeset godina.

19

LITERATURA
ADAM SMITH, BOGATSTVO NACIJA, 1776 god. Kjell A. Nordstroem i Jonas Ridderstrale (nova ekonomija), 1997 god. Fundamentals of Corporate Finance (3rd Ed) [Wiley, 2003].pdf Samuelson Paul & Nordhaus: Ekonomija Akcioni plan mladih TK 2010/2013 Biro za zapoljavanje TK Wikipedia

20