NA BUREKU SA...

JURE FRANKO, 30 GODINA KASNIJE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

RADON^I] PRIVATIZIRAO (I) PROTESTE?!
www.slobodna-bosna.ba

DOSJE: VATRENE ULICE

SADR@AJ
12 RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA
[TO GORE, TO BOLJE
Nakon {to je u petak zapaljena zgrada Predsjedni{tva BiH, jo{ se jednom pokazalo kako je glomazni dr`avni policijski aparat apsolutno neefikasan u kriznim situacijama i da me|u policijskim agencijama nema nikakve koordinacije i dogovora; na{a novinarka otkriva da direktor SIPA-e GORAN ZUBAC u danu kada je Sarajevo gorilo nije odgovarao na telefonske pozive HIMZE SELIMOVI]A, kako je logisti~ki dobro pripremljena, organizirana i instruirana grupa huligana udarila na sarajevsku policiju zbog ~ega su sasvim opravdane demonstracije gra|ana na koncu pretvorene u vandalizam nevi|enih razmjera

www.slobodna-bosna.ba

28 GR^KA LEKCIJA
PROTESTI I @IVOT POSLIJE

42 WELCOME TO SARAJEVO
JURE, UVIJEK SVOJ NA ZAUVIJEK SVOM
JURE FRANKO ponovo je do{ao u Sarajevo, grad u kojem je osvojio srebrenu medalju na OLIMPIJADI 1984. godine; ovaj put imenovan je za prvog ambasadora organizacije SOS DJE^IJA SELA BiH, a uprkos intenzivnom planu i programu svog boravka u svom gradu izdvojio je vrijeme kako bi razgovarao sa na{im urednikom

Od 2008. godine Gr~ka se po~ela drasti~no mijenjati pritisnuta ekonomskom krizom i talasom socijalnih nemira. Tokom 2010. i 2011. Grci su gotovo stalno bili na protestima, okupirali vladine zgrade, tra`ili svoja prava na ulicama. Uspjeli su se izboriti za ja~anje ekstremne ljevice koja obe}ava radikalne programe za pobolj{anje situacije, ali i podstakli ja~anje ekstremne desnice. Na{a novinarka provela je dan u atinskom kvartu Exarchia gdje `ive anarhisti i ljevi~ari i pri~ala sa njima o revoluciji i onom {to ostaje

32 KRAN, @ICA, POZAJMICA
KRAH NEKADA[NJEG GIGANTA

18 BOSANSKO PROLJE]E
VATRENE ULICE
Novinar “Slobodne Bosne” pratio je dramati~na zbivanja na sarajevskim ulicama od ~etvrtka, kada su prvi kamen i nekoliko jaja poletjeli prema zgradi Kantona a kod Doma sindikata zapaljena dva kontejnera, preko paklenog petka u kojem su gorjeli zgrada Kantona, Op}ine Centar i Predsjedni{tvo BiH gdje je pratio akciju ga{enja, pa do protesta pred Vladom FBiH, blokade raskrsnica i odlaska demonstranata na Plenum gra|ana u Kampus Univerziteta. Donosimo vam hronolo{ki pri~u iz sredi{ta svih dramati~nih zbivanja

Prijeratni gigant, sarajevska „@ica“, koja je upo{ljavala 1.800 ljudi, danas prakti~no vi{e ne postoji. Na mjestu gdje su nekada bili proizvodni pogoni danas je ledina na kojoj }e se graditi prvi Bauhaus centar u BiH, a Upravna zgrada @ice bit }e pretvorena u stambene jedinice namijenjene daljoj prodaji. Sarajevsko Kantonalno tu`iteljstvo nedavno je „diglo ruke“ od ovog slu~aja kriminalne privatizacije

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba

36 VU^I]EV PERFORMANS SA PRIJATELJIMA IZ RS-a 24 IZBORNA ZBRKA
PRIJEVREMENI, VANREDNI ILI REDOVNI IZBORI?
Mada se ni jedna relevantna partija nije usprotivila ideji sazivanja prijevremenih ili izvanrednih izbora, sve su prilike da }e gra|ani BiH novu vlast birati na redovnim parlamentarnim izborima u oktobru ove godine

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

PREDIZBORNA KLOPKA ZA DODIKA
Hitan sastanak na koji je ALEKSANDAR VU^I], vicepremijer Srbije, pozvao MILORADA DODIKA i MLADENA BOSI]A, zbog o~uvanja stabilnosti u Republici Srpskoj, imao je potpuno drugu pozadinu; na{a novinarka otkriva zbog ~ega je Vu~i} iznenada otoplio odnose sa predsjednikom RSa Miloradom Dodikom

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
JEL SARAJ’VO \E JE NEKAD BILO

HEJ, PRGAVICE, RANO LJUTA

^elnici Federacije BiH, Budimir, Kebo i Pudari}, satima tragali jedan za drugim s kraja na kraj Sarajeva
Sastanak predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, koji je bio dogovoren u ponedjeljak 10. februara, po~eo je s vi{esatnim zaka{njenjem jer su @ivko Budimir, Mirsad Kebo i Svetozar Pudari} tragali jedan za drugim s kraja na kraj Sarajeva?! Sastanak je trebao biti odr`an u kabinetu predsjednika Budimira, radi analize aktualne krize, ali su ~elnici Federacije BiH dobili upozorenje da moraju napustiti zgradu Predsjedni{tva, zbog najave novih protesta. Tada je @ivko Budimir, sve po protokolu, poslao novi poziv u susjedne kabinete Mirsada Kebe i Svetozara Pudari}a, obavje{tavaju}i ih da je promijenjena lokacija, i da }e sastanak biti odr`an u zgradi Federalne uprave civilne za{tite. No, kako se na web strani Civilne za{tite jo{ nalazi stara adresa (u ulici D`eneti}a ~ikma), Kebo i Pudari} su uzaludno ~ekali Budimira, koji je opet u sarajevskom naselju Stup (gdje je Federalna uprava ranije preselila) strpljivo i{~ekivao njihov dolazak. Na koncu je zabuna najve}u

Od Fondacije za kinematografiju Žbanićeva do sada dobila blizu dva miliona KM

I OPET MALO
Rediteljica Jasmila @bani} dobila je vi{e novca iz Fondacije za kinematografiju nego bilo koji reditelj iz BiH

@ivko Budimir

Sarajevska rediteljica Jasmila @bani} protekle sedmice gotovo svakodnevno se ogla{avala na raznim web portalima i dru{tvenim mre`ama komentiraju}i demonstracije u BiH. @bani}eva je najprije (neta~no) tvrdila kako u zgradi Predsjedni{tva nije izgorio zna~ajan dio Arhiva BiH, a potom se obru{ila i na hrvatskog premijera Zorana Milanovi}a, kojem je nimalo intelektualnim rje~nikom poru~ila: „Milanovi}u, mar{ ku}i!“ Premijer Milanovi} nije joj ostao du`an, podsjetiv{i da je za film Otok ljubavi, koji je sniman u Pore~u, bh. rediteljka iz bud`eta Hrvatskog audiovizualnog centra dobila tri i pol miliona kuna. Podsjetimo, @bani}eva se za pomo} obratila susjedima u Hrvatskoj nakon {to je Fondacija za kinematografiju, koja djeluje u okviru Federalnog ministarstva kulture i sporta, odbila finansirati pomenuti projekat. Rediteljica tada nije {tedjela ~elne ljude

Fondacije tvrde}i kako namjerno sabotiraju njen film, ali je pri tome „previdjela“ da je producentska ku}a Deblokada, ~iji su vlasnici @bani} i njen suprug Damir Ibrahimovi}, u periodu od 2008. do 2013. godine iz bud`eta Fondacije za kinematografiju za svoje projekte dobila ukupno skoro dva miliona konvertibilnih maraka, ta~nije 1.904.655,20 KM. S obzirom da ukupan bud`et Fondacije iznosi 2.200.000 KM - a u to, osim dugometra`nih, spadaju i dokumentarni i kratki filmovi, kao i koprodukcije i scenariji u razvoju - nije te{ko izra~unati da je @bani}eva u pomenutom periodu inkasirala gotovo cijeli jedan godi{nji bud`et Fondacije, odnosno dva cjelokupna godi{nja iznosa predvi|ena za dugometra`ne filmove, {to je i vi{e nego o~igledan pokazatelj njenog povla{tenog polo`aja u odnosu na ostale kolege filmske radnike iz BiH. (S.B.)
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Depo Ars Aevi ponovo otvoren

pometnju izazvala me|u novinarima, koje je Mirsad Kebo naveo na krivu lokaciju, pa su iz centra grada morali juriti prema Stupu. (S.M.)

VOZA^ PIJAN, PASSAT ISPREBIJAN

[ef Kom{i}evog kabineta Amir Ibrovi} jedva izvukao `ivu glavu bje`e}i pred demonstrantima
Ludu je sre}u imao Amir Ibrovi}, dugogodi{nji {ef kabineta ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, kada je u petak izvukao `ivu glavu, bje`e}i pred demonstrantima. Ibrovi} se voze}i crni Passat s zatamnjenim staklima poku{ao probiti me|u prosvjednicima, ~ime je navukao bijes gra|ana koji su njegov automobil izlupali `eljeznim motkama i zasuli kamenicama. Jure}i velikom brzinom u rikverc u devastiranom vozilu, izgubljeni se Ibrovi} (a o~evici tvrde da je ve} bio i pripit) jedva dovezao do policijskog osiguranja, gdje je uslijedio novi {ok. Policajci su ga, naime, do~ekali uz psovke i povike „ko te pla}a“, i ne slute}i da iz automobila izvla~e {efa Kom{i}evog kabineta. Amir Ibrovi} se poslije pravdao da je samo `elio pomo}i povrije|enom policajcu. (S.M.) @eljko Kom{i}

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

5

Kako bi ZORAN MILANOVIĆ danas prošao da se iznenadno ukazao u Vukovaru kao što je dojurio u Mostar. Ali to nikako ne može biti povod, niti razlog da ga se vrijeđa i omalovažava na način na koji je to uradila proslavljena rediteljica JASMILA ŽBANIĆ, mrškajući ga iz Bosne i Hercegovine. Sve da od Hrvatske Vlade nije dobila skoro milion maraka za snimanje svog novog filma, Žbanićkina reakcija bi bila površna, nadobudna, neprobavljiva, patriotski i nacionalno patetična; uostalom, takvi su joj, manje ili više, i filmovi!
6

Ako su na ulice u BiH iza{li „protestanti“, a ne „demonstranti“, je li Radon~i} bo{nja~ki Martin Luther?!
ČETVRTAK, 6. FEBRUAR
O svakoj od jezivih, katastrofalnih privatizacija u Tuzlanskom kantonu, ~ije se `rtve ju~er i danas okupljaju oko Vlade i tra`e smjene, u posljednjih dvadesetak godina napisali smo u ovim novinama opse`ne dosjee, od kojih su neki imali potencijal solidnih optu`nica. Frutex, Polihem, Tuzlanska banka... Posljednji je bio slu~aj upropa{tenog, unaka`enog predratnog giganta „Dite“, ~iji radnici mjesecima i godinama o~ajni~ki {trajkuju, spavaju na otvorenom, kume, mole, preklinju da se ne{to pokrene, raspetlja, da se neko kazni... Nakon toga teksta glavni akter te privatizacije, samozatajni tajkun HARIS ABDURAHMANOVI], ambiciozni sarajevski granabd`ija, satima mi je u kafani poluprijete}im tonom ukazivao na {tetnost, nekorektnost, neprofesionalnost, „afera{ki karakter“ pisanja „Slobodne Bosne“. Ba{ bih volio da se danas s tim argumentima pojavio u Tuzli i obratio dijelu okupljenog lumpen prole te rijata...

PETAK, 7. FEBRUAR
Neki dan, dok se nije jo{ dalo razaznati da }e uslijediti masovni protesti gra|ana na kojima }e biti pometene tri-~etiri kantonalne vlade u Federaciji, uvjeravao me jedan dugogodi{nji visoki du`nosnik u kantonalnoj Vladi kako ne pamti da su ministri vi{e, odgovornije i predanije radili. „Najve}i broj ministara dolazi na posao vrlo rano, odmah iza sedam sati ujutro i rade do duboko u no}.“ Nemam razloga da ne vjerujem da su posljednjih mjeseci zaista ministri po~eli dolaziti rano na posao. Ali, po svemu sude}i, na njihovu `alost, kasno...

SUBOTA, 8. FEBRUAR
„Kosa mi se na glavi di`e i stra{no me ljuti“(D`. [tuli}: „Uvijek ista pri~a“) kada vidim da se navija~ke skupine koriste u organiziranju bilo kakvih protesta, pa i najdobronamjernijih i najopravdanijih kakvi su posljednjih dana premre`ili dobar
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

dio Bosne i Hercegovine. Gledam danas na televiziji Arena prenos utakmice „lokalnih rivala“, nogometa{a Splita i Hajduka gdje navija~i ovih prvih vrije|aju trenera Hajduka IGORA TUDORA, skandiraju}i tokom cijele tekme „Tudore, Tur~ine, napu{i se...“. Tudor je dugogodi{nji hrvatski reprezentativac, biv{i nogometa{ Hajduka i Juventusa, momak, koliko je meni poznato, bez ozbiljnije mrlje u sportskoj i ljudskoj biografiji. Ne{to kasnije, u finalu ko{arka{kog kupa Srbije, na utakmici Crvene zvezde i Mega Vizure, „Delije“ su na zub uzele protivni~kog ko{ark{a RATKA VARDU. Orkestrirano mu „j..u majku usta{ku“. Varda, Srbin i po, ro|en u Bosanskoj Gradi{ci, sportski se {kolovao u Beogradu, jedno vrijeme uspje{no igrao za selekciju Bosne i Hercegovine. „Usta{a“ je, dakle, ni manje, ni vi{e, nego taman onoliko koliko je Igor Tudor „Tur~in“...

nadobudna, neprobavljiva, patriotski i nacionalno pateti~na; uostalom, takvi su joj, manje ili vi{e, i filmovi!

PONEDJELJAK, 10. FEBRUAR
Trgova~ko-poslovno-stambeni centar „Al Shiddi“ na Marijin Dvoru, prema najavama njegovih vlasnika, basnoslovno bogatih arapskih investitora, trebao bi napokon otvoriti svoja vrata tokom ovoga mjeseca. Ju~er sam pro{ao pored ovog impresivnog zdanja i, koliko se ja u te gra|evinske poslove razumijem, a ne razumijem se ni najmanje, radovi, gledano sa ulice, u fazi su da }e, sve da se odvijaju uraganskim intenzitetom, trebati debelih nekoliko mjeseci da se ovaj grandiozni objekat napokon, i na odu{evljenje narodnih masa, „pusti u pogon“. Za vi{egodi{nje odugovla~enje sa izgradnjom ovoga trgova~ko-poslovnostambenog, arapsko-bosanskog Skadra na Bojani, sasvim sigurno nisu krivi demonstranti koji ovih dana djeluju po sarajevskim ulicama i institucijama, kako bi se to moglo zaklju~iti iz sino}njeg televizijskog lamentiranja ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine BAKIRA IZETBEGOVI]A. Jasni su mi, barem djelomi~no, ugrubo, sentimenti i poslovnointeresni razlozi za Izetbegovi}evu nervozu oko ove goleme investicije. Sada vidimo da je Izetbegovi} nestrpljiv i da grozni~avo i{~ekuje da se u Sarajevu napokon otvori trgovina u kojoj }e se mo}i kupovati proizvodi presti`nog modnog brenda „Zare“. „Zarine“ prodavnice jedino su, valjda, u Bosni i Hercegovini otvorene u sklopu trgova~ko-poslovnog objekta „Mepas Mall“ u Mostaru. Pri~ao mi je prijatelj iz tog grada kako je pro{log ljeta u tim du}anima vidio jo{ jednog borca za strane investicije HASANA ^ENGI]A, kako neselektivno kupuje „Zarine“ posljednje modne krikove i u naramcima unosi u automobil.

Zbilja, za{to bi Bo{njaci po fasungu iz „Zarine“ kolekcije i{li i (zapadni) Mostar, za{to se u {panjolske krpice ne bi mogli obla~iti u svojoj vjeri i na svojoj zemlji. Ovakav neoprezan, besmislen, pani~an, apsurdan... neodgovoran javni nastup, kakav je Bakir Izetbegovi} sebi dozvolio sino} na Federalnoj televiziji, nikada se ne bi mogao oma}i, niti dogoditi njegovom mudrom ocu Aliji. Siguran sam da bi sina barem blago ukorio pitanjem: „Zara i ti, sine Bakire“?!

UTORAK, 11. FEBRUAR

NEDJELJA, 9. FEBRUAR
Hrvatski premijer ZORAN MILANOVI] danas je „po skra}enom postupku“ obi{ao Mostar da izvidi posljedice i razmjere prekju~era{njih demonstracija u ovom gradu. Samo po sebi, to nije ni dobro ni lo{e, ni previ{e dr`avni~ki mudro, niti odve} politi~ki {tetno. Izjave koje je dao u Mostaru u osnovi su korektne, ne{kodljive. Hrvatski premijer je ~udan, kompleksan karakter, te{ko ga je definirati, ponekad jo{ te`e razumjeti. Novinar i publicista Drago Pilsel u dana{njoj emisiji Nedjeljom u 2 na Hrvatskoj televiziji mi je donekle pomogao da barem poneku dilemu oko toga otklonim. Pri~a Pilsel, koji je prvih 30-ak godina `ivota proveo u Argentini i koji tu zemlju ima i malom prstu, kako mu je na njihovom prvom sastanku tada samo predsjednik SDP-a Hrvatske Milanovi} du`e od pola sata govorio o Argentini. „Sve {to on zna o zemlji u kojoj sam ro|en i odrastao mo`e stati u dvije minute“, zaklju~uje Pilsel. Milanovi} se, dakle, tradicionalno radije bavi tu|im domovinama nego svojom - Hrvatskom. Jer je to mnogo lak{e, manje zahtjevno, te ne pretjerano odgovorno. Ne znam (u stvari, znam „obrao bi bostan“, {to bi rekli na{i isto~ni susjedi) kako bi ZORAN MILANOVI] danas pro{ao da se iznenadno ukazao u Vukovaru kao {to je dojurio u Mostar. Ali to nikako ne mo`e biti povod, niti razlog da ga se vrije|a i omalova`ava na na~in na koji je to uradila proslavljena rediteljica JASMILA @BANI], mr{kaju}i ga iz Bosne i Hercegovine. Sve da od Hrvatske Vlade nije dobila skoro milion maraka za snimanje svog novog filma, @bani}kina reakcija bi bila povr{na,
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

I BAKIR IZETBEGOVI] i NERMIN NIK[I] (~itaj ZLATKO LAGUMD@IJA) suglasni su da je odgovornost FAHRUDINA RADON^I]A, dr`avnog ministra sigurnosti i lidera Saveza za bolju budu}nost, za nasilje i destrukciju tokom protesta gra|ana {irom Bosne i Hercegovine koliko neupitna, toliko i nemjerljivo {tetna. Uvjeren sam da znaju o ~emu govore i da nisu, kao {to ~esto znaju biti, u krivu. To jeste va`no pitanje, ali ni{ta neva`nije nije ko je odgovoran za Fahrudina Radon~i}a, kao takvog. Kolika je odgovornost Izetbegovi}a i njegove Stranke demokratske akcije koja ga je finansijski i poslovno digla na noge, a kolika Lagumd`ije koji je Radon~i}a, kada je bio posrnuo i politi~ki i medijski i finansijski, uspravio i ubacio u „regularne dr`avni~ke tokove“. Usput, nimalo mi se ne svi|a kada smu{eni mediji prosvjednike na ulicama bosanskohercegova~kih gradova nazivaju „protestantima“. Ispade tako Radon~i}, ako uistinu ima ulogu i zna~aj kakvu mu pripisuju Izetbegovi} i Lagumd`ija, zapravo novi Martin Luther!

SRIJEDA, 12. FEBRUAR
Me|u stotinama ljudi, odsvakud, koji se posljednjih dana javljaju, raspituju, podr`avaju naj~e{}e, ili osu|uju (vrlo rijetko) „de{avanje naroda“ u Bosni i Hercegovini, sti`e i poruka od prijateljice koja se nekim poslom zatekla u Jemenu. Poma`e u sklopu neke me|unarodne akcije jemenskim vlastima u normaliziranju prilika u toj zemlji koja je prije vi{e od dvije godine pro{la kroz arapsko prolje}e, smijenila vi{edecenijskog diktatora Ali Abdullaha Saleha, ali koju nakon toga razara terorizam, uru{avaju plemenske podjele, bezakonje svake vrste. „Kako je, zaista, bilo u petak u Bosni i Hercegovini, Sarajevu, Tuzli, Mostaru?“, pita me. „Iskreno da ti ka`em, vrlo, vrlo jemeno“, odgovaram.
7

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

MINI MARKET
TOALET-PAPIR TRPI SVE

OPREMI I OBUCI

Tu`ila{tvo BiH provodi internu istragu o nepovoljnoj „dinamici potro{nje toaletnog papira“?!
U vremenu kada gori zgrada Predsjedni{tva BiH, kada rasturene policijske snage jedva uspijevaju sprije~iti totalnu anarhiju, a vladaju}e i opozicione politi~ke partije optu`uju jedni druge kako za plja~ku i kriminal kao uzrok demonstracija, tako i za poticanje demonstranata i ne~injenju da se oni obuzdaju, glavni tu`itelj Tu`ila{tva BiH Goran Salihovi} bavi se krajnje efemernim stvarima. Naime, u ponedjeljak, 10. februara, uposlenici tu`ila{tva BiH koji su do{li na posao ostali su nemalo iznena|eni internim emailom koji je uputio Salihovi}. Spomenuti mail naslovljen je „Dinamika potro{nje toalet papira u Tu`ila{tvu BiH“! (M.F.)

Zamjenici Himze Selimovića, Uroš Pena i Mile Jurić, sumnjiče se za netransparentnu nabavku opreme
Nakon {to je Himzo Selimovi} podnio ostavku na mjesto direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, neslavan kraj policijske karijere mogla bi do`ivjeti i njegova dva zamjenika - Uro{ Pena i Mile Juri}. Naime, kako nezvani~no saznajemo, inspektori Agencije za istrage i za{titu (SIPA) od spomenutog dvojca uzeli
Uro{ Pena

su izjave zbog nezakonite i netransparentne nabavke opreme za potrebe Direkcije. Izgleda da su se zamjenici Selimovi}a vi{e bavili nabavkom, a manje, ili gotovo nikako, operativom Direkcije ~ija se neu~inkovitost najbolje pokazala prilikom paljevine i demoliranja zgrade Predsjedni{tva BiH. (M.F.)

Mile Juri}

(S)OČI MOJE, KLETVOM BIH VAS KLEO

Dodik u Sočiju nije naišao na prijem koji je očekivao
Iako je na otvaranje Zimskih olimpijskih igara u So~iju otputovao na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, Milorad Dodik se nije kao ostali predsjednici na prijemu fotografisao s doma}inom. To je njegove bliske saradnike iznenadilo jer je Dodik do sada svaku priliku koristio kako bi se slikao sa Putinom i time demonstrirao naklonost Rusije prema RS-u i njemu li~no. Ovom prilikom Dodik se u So~iju fotografisao u ledenoj dvorani Bolj{oj i to sam. Ni Dodikova izjava nakon sastanaka koje je imao u So~iju nije zvu~ala optimisti~no. “Ovo je bila prilika da se sretnem sa predstavnicima nekih banaka i razgovaram sa njima o odre|enim aran`manima, ali sve je to bilo u sjeni otvaranja Zimskih olimpijskih igara”, rekao je {turo Dodik. (M.D.)
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

Goran Salihovi}

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

„LJUDOVANJE“ KROZ GUSTO GRANJE

Podržavate li ideju da se raspišu vanredni izbori?
RUBINA ^ENGI]
Novinarka magazina “Start”
zadatke do sljede}ih izbora. propisanih u oktobru, onda ne bi imali nikakvog smisla.

EDHEM BIBER
Predsjednik EV-a

DU[AN [EHOVAC
Direktor Biroa za ljudska prava Demokratske inicijative sarajevskih Srba

NE
Oktobar nije daleko, vanredni izbori bi bili la`na utjeha i nada, a treba dati vrijeme plenumima i mogu}im ekspertnim vladama, jo{ uvijek mirnim stanovnicima BiH, tu`ila{tvima, ali i politi~arima da shvate {ta se de{ava i {ta se promijenilo.

DA

Samozvani za{titnici ugro`enog srpstva na no` do~ekali anga`man Veselina Gatala na RTRS-u
Mostarski knji`evnik Veselin Gatalo anga`iran je odnedavno na javnom servisu Republike Srpske, a njegova emisija pod nazivom Ljudovanje privukla je solidniju pa`nju gledatelja tek nakon {to su neki portali objavili nepoznate, a velikim dijelim i neta~ne pojedinosti iz njegove biografije. Gatalu se spo~itava {to je „~itav rat proveo u Mostaru“, {to se nakon napu{tanja biv{e JNA nije priklju~io Vojci Republike Srpske, i {to nije „sa mnogim sugra|anima-sunarodnicima branio Republiku Srpsku na Vele`u”, nego je kao pripadnik Armije BiH (!?) bio me|u onima “koji su pokretali ofanzivu na srpsko Nevesinje”! Upravi RTRS-a zamjera se {to je “prelivoda Gatalo” nagra|en tako {to je „dobio sve na nacionalnoj tv-ku}i protiv ~ijeg postojanja je ratovao”, {to se, primjerice, FTV-u nikada ne bi moglo desiti. Kao ilustraciju navodi se primjer novinara Slobodana Vaskovi}a, koji je istog trena najuren sa FTV-a ~im su u javnost procurili snimci na kojim se vidi kako na oklopnom vozilu ulazi u Srebrenicu i tra`i cigaretu od muslimanskog zarobljenika. “Apsolutno je nezamislivo da FTV anga`uje nekoga ko je ratovao pod srpskom zastavom”, zaklju~uju srpski kriti~ari, o~ito nedovoljno upu}eni u pojedinosti biografije direktora FTV-a D`emala [abi}a… (S.B.) Veselin Gatalo

DARKO BRKAN
Predsjednik Udru`enja gra|ana “Za{to ne”
Mislim da bi vanredni izbori bili jedini na~in da se zauvijek rije{imo politi~ara iz svih partija koji su iznevjerili gra|ane BiH. Sljede}i izbori su nam odli~na prilika, a u me|uvremenu alternativa bi nam bilo tjeranje Parlamenta da preuzmu odgovornost i formiraju koncentracione vlade kojima bi gra|ani dali jasne

Podr`avam ideju da se raspi{u vanredni izbori, ali se bojim da ne}e do}i do toga jer Izborni zakon na nivou BiH ne poznaje pojam vanrednih izbora. ^injenica je da su ovi problemi ekonomski i socijalni i kao takvi se bez novih izbora ne}e mo}i rije{iti.

NE
Mi{ljenja sam da treba dosta vremena da se ovako nesre}na javnost i nesre}an narod pripremi za izbore. Smatram da ova uzburkana javnost nije spremna ni za redovne izbore u oktobru a kamoli za ove ranije.

IGOR GAVRAN
Ekonomski analiti~ar

FADILA MEMI[EVI]
Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

DA/NE

DA/NE
Podr`avam ideju da se raspi{u vanredni izbori. Ako bi imali puni kapacitet izbora, mislim da bi to raspisivanje moglo biti neko rje{enje. Smatram da, ako bi vanredni izbori va`ili do ovih

DA
Ideju da se vanredni izbori raspi{u Ustav BiH ne predvi|a. Moj stav je da su vanredni izbori jedini na~in da se rije{e problemi i jedini izlaz iz situacije u kojoj smo se sad na{li.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

V

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

11

RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA

Nakon što je u petak zapaljena zgrada Predsjedništva BiH, još se jednom pokazalo kako je glomazni državni policijski aparat apsolutno neefikasan u kriznim situacijama i da među policijskim agencijama nema nikakve koordinacije i dogovora; naša novinarka otkriva da direktor SIPA-e GORAN ZUBAC u danu kada je Sarajevo gorilo nije odgovarao na telefonske pozive HIMZE SELIMOVIĆA, kako je logistički dobro pripremljena, organizirana i instruirana grupa huligana udarila na sarajevsku policiju zbog čega su sasvim opravdane demonstracije građana na koncu pretvorene u vandalizam neviđenih razmjera
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] i ALMIR PANJETA

D

irektor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi} jedini je visokopozicionirani policajac koji je nakon pro{lotjednih nemira u Sarajevu podnio ostavku. Selimovi} je, dva dana poslije dramati~ne borbe za spas zgrade Predsjedni{tva BiH, pozvao novinare i objavio da se povla~i s funkcije direktora jer ne mo`e garantirati sigurnost onima koje bi po du`nosti morao ~uvati. „Skoro tri godine poku{avamo ustanoviti procedure za postupanje u kriznim situacijama, ali se jo{ nismo uspjeli usaglasiti”, kazao je Selimovi} novinarima, napominju}i da se pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela nisu u petak poslijepodne mogli nositi s huliganima koji su zapalili zgradu dr`avnog Predsjedni{tva. Himzo Selimovi} je, kako nezvani~no doznajemo, ~lanovima Nezavisnog odbora Parlamenta BiH ve} u utorak poslao pismenu ostavku i istodobno povukao kandidaturu za reizbor na poziciju direktora Direkcije.

[TA (NI)JE MOGLA URADITI SIPA
I mada je ostavka Himze Selimovi}a jedino oko ~ega su se posljednjih dana slo`ili smrtni politi~ki neprijatelji, ~lan

Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i dr`avni ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} -obojica su, naime, taj ~in zdu{no podr`ali, ~injenica je kako odlazak direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela ne}e ni{ta bitnoga promijeniti. Klimava se policijska struktura na dr`avnoj razini, ve} tre}i put u posljednje dvije i pol godine, pokazala apsolutno neefikasnom u vanrednim okolnostima, ali ni napad Mevlida Ja{arevi}a na zgradu Veleposlanstva SAD-a (u oktobru 2011.), ni cjelodnevna blokada zgrade Zajedni~kih institucija u Sarajevu (u junu pro{le godine), nisu biv{eg ni aktualnog ministara sigurnosti BiH Radon~i}a potakli da prona|u rje{enja za uspostavu jasne i u~inkovite koordinacije izme|u najva`nijih sigurnosnih agencija. “Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH nema naredbodavnu nadle`nost. Ona ima propisanu obavezu svih policijskih agencija da pru`e pomo}, ali nemamo propisane sankcije“, izjavio je direktor Himzo Selimovi}, obja{njavaju}i kako je u dramati~nim trenucima tra`io anga`man Jedinice za specijalnu podr{ku SIPA-e, ali je dobio odgovor da krovna dr`avna policijska agencija nema zakonske nadle`nosti za postupanje i djelovanje. I mada je direktor SIPA-e Goran Zubac ve} demonstrirao kako specijalci SIPA-e, pod punom ratnom spremom i naoru`ani dugim cijevima ulaze u zgradu Predsjedni{tva

BiH, tada, istina, u potrazi za „teroristom“ @ivkom Budimirom, predsjednikom Federacije BiH, njegovo pozivanje na zakonska ograni~enja u konkretnom je slu~aju apsolutna la`. Prema Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela

Sve do dolaska Specijalne jedinice Federalnog MUP-a pred zgradu Predsjedni{tva BiH, huligani su bili bolje organizirani i opremljeni od policijskih snaga koje su im se suprotstavile!
12
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

[TO GORE, TO BOLJE
nikakve politi~ke zale|ine. Izvori bliski ~elnicima SIPA-e tvrde, me|utim, da se u petak direktor Zubac kolegi Selimovi}u uop}e nije `elio javiti ni na telefon, te da je reagirao tek kada je iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela stigla pismena molba za pomo}. Recimo i kako su, dok je nekolicina pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, bez adekvatne opreme, u i ispred zgrade Predsjedni{tva BiH vodila borbu s huliganima naoru`anim kamenjem i Molotovljevim koktelima, specijalci SIPA-e u Zenici hapsili pomo}nika direktora Kazneno-popravnog zavoda Mugdima Musi}a, njegovog ro|aka penzionera Zulfu Musi}a i zatvorskog vaspita~a Seada Sivca (protiv kojeg je, ina~e, za isto kazneno djelo federalna policija prije tri godine podnijela kaznenu prijavu), zbog sumnje da

DOSSIER
BiH (u ~lanu 11.) precizirano je da su sve policijske agencije na dr`avnoj razini, dakle SIPA i Grani~na policija, du`ne sura|ivati s Direkcijom i na zahtjev Direkcije pru`iti pomo} u obavljanju

DANI PALJEVINE!
poslova iz njene nadle`nosti. Budu}i da, istodobno, zakonom nisu propisane i sankcije za one koji odbiju pru`iti pomo}, na kraju je stradao samo policajac Selimovi}, koji ionako nije imao

SPAS U POSLJEDNJI ^AS

Intervencijom Intervencijom Antiteroristi~ke Antiteroristi~ke jedinice jedinice federalnog federalnog MUP-a MUP-a odbranjena odbranjena je je zgrada zgrada Predsjedni{tva Predsjedni{tva BiH BiH
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

13

RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA
su od osu|enika uzimali novac u zamjenu za razli~ite pogodnosti?!

HULIGANE JE VODIO MISTERIOZNI „MAR[AL“
^injenica da su sve policijske agencije na dr`avnoj razini zakazale i da je obrana zgrade Predsjedni{tva BiH prepu{tena pripadnicima Direkcije, od kojih svega dvadesetak policajaca ima za{titnu opremu, ni pet dana nakon sarajevskih nemira nije potakla ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a da organizira zajedni~ki sastanak s direktorima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, SIPA-e, Grani~ne policije i Obavje{tajnosigurnosne slu`be. Iako je u junu pro{le godine bio vrlo aktivan u Kriznom {tabu, koji je poslije blokade zgrade Zajedni~kih institucija (zbog JMBG slu~aja) sazvao Himzo Selimovi}, Radon~i} je od samog po~etka demonstracija odlu~no odbijao formiranje bilo kakvog policijskog sto`era, poru~uju}i kako ne}e dopustiti da ijedan policajac izgubi glavu brane}i lo{u vlast. „Ovo je udar na nesposobnu vlast i korupciju“, uporno je ponavaljao lider Saveza za bolju budu}nost BiH, nakon {to je prethodno svojim strana~kim kolegama naredio da se povuku iz institucija vlasti na svim razinama, dok je on sam ostao na poziciji dr`avnog ministra sigurnosti. Na koncu se pokazalo da je samo u Sarajevu

POSTUPI PO NARE\ENJU
Federalni ministar policije Predrag Kurte{ i direktor FUP-a Dragan Luka~

stradalo vi{e od 140 policajaca i da im ozljede nisu nanijeli demonstranti koji su na ulice iza{li kako bi iskazali gra|anski bunt i nezadovoljstvo, nego skupina dobro organiziranih huligana s jakom logisti~kom podr{kom. Skrivaju}i se iza po{tenog, ozloje|enog svijeta, nezadovoljnih, osiroma{enih gra-

|ana, a ra~una se da je na sarajevske demonstracije iza{lo oko tri tisu}e gra|ana, stotinjak je agresivnih momaka od samog po~etka protesta krenulo s provokacijama i napadima na policiju. No, za razliku od prehodnog dana, kada su demonstranti na zgradu Kantona Sarajevo bacali jaja, fla{e i nekoliko kamenica, u petak su na istu

GRA\ANSKI BUNT

„Neformalnu grupu građana“ predvodili aktivisti SBB-a
Me|u ro|acima i prijateljima uhap{enih mladi}a koji su u nedjelju 9. februara prosvjedovali pred Kantonalnim tu`iteljstvom u Sarajevu, tra`e}i njihovo pu{tanje na slobodu, na{ao se i zastupnik SBB-a u Skup{tini Kantona Sarajevo Adnan Solakovi} i predsjednik Zelenih beretki Muhamed [vraki}. Iako nije poznato {ta je kantonalni zastupnik Solakovi} tra`io me|u prosvjednicima, javna je tajna da se me|u demonstrante infiltriralo vi{e njegovih strana~kih kolega. Tako se u svojstvu predstavnika „neformalne grupe gra|ana“, koji su tra`ili pregovore s federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em, pojavili Amra Duli}, predsjednica Mjesnog odbora SBB-a u sarajevskom naselju Dobrinja, i Bekir \edovi}, umirovljeni oficir Armije BiH i vije}nik te stranke u Op}inskom vije}u Vogo{}a. Me|u prosvjednicima pred Vladom Federacije BiH bio je i izvr{ni tajnik za me|unarodne odnose u SBB-u Fuad ^ibuk~i}, dok je demonstrante u napadu na zgradu kantonalne Vlade predvodio
14

HAJMO IM RU[ITI
Nihad Ale~kovi}, biv{i radnik Avaza i vo|a Antidejton grupe

Nihad Ale~kovi}, formalno vo|a grupe gra|ana Antidejton. Ale~kovi} je ranije

radio kao recepcionar u Avazu, ali je dobio otkaz jer je, navodno, uhva}en u kra|i?!
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

[TO GORE, TO BOLJE

DOBRO ISPLANIRANI KAOS
Vi{e od 140 sarajevskih policajaca povrije|eno je u napadu huligana

lokaciju do{li „naoru`ani“ `eljeznim {ipkama, kamenjem, sprejevima i {pricama punjenim nekakvom kiselinom. Prvi su se na udaru na{li policajci koji su bili anga`irani na za{titi kantonalne Vlade, kojima je ubrzo u pomo} pritekao dodatni kordon policije. Ubrzo se, me|utim, ispostavilo da i grupi huligana sti`e pomo}, od jo{ uvijek nepoznatih „logisti~ara“, koji su za cilj imali izazivanje totalnog haosa. Dok su, naime, demonstranti jo{ „razmjenjivali“ kamenje s policijom, u NE DAJ SE, NIVES

LOGISTIČKA PODRŠKA: Dok su demonstranti još „razmjenjivali“ kamenje s policijom, u „ratnoj zoni“ se pojavio Mercedes ML sive boje. Iz skupog je terenca izašao vozač, otvorio prtljažnik u kojem su bili pripremljeni Molotovljevi kokteli i podijelio ih „demonstrantima“
„ratnoj zoni“ se pojavio Mercedes ML sive boje. Iz skupog je terenca iza{ao voza~ - a zasigurno nije ni obespravljeni radnik, penzioner ni nezaposleni borac, otvorio prtlja`nik u kojem su bili pripremljeni Molotovljevi kokteli i podijelio ih „demonstrantima“. Samo nekoliko minuta kasnije huligani su po~eli spominjati naredbu izvjesnog Mar{ala (navodno se radi o jednom biv{em, ratnom oficiru Armije BiH, danas visokopozicioniranom du`nosniku Saveza za bolju budu}nost) a potom je zapaljena zgrada Kantona Sarajevo, policijska ku}ica, pet automobila... Naredna je meta bila Op}ina Centar - zapo~elo je s lomljenjem vrata i prozora, kra|om ra~unara i namje{taja, a zavr{ilo paljevinom u kojoj je ~itava zgrada izgorjela. Istodobno je druga skupina, jednako dobro opremljenih i instruiranih huligana, udarila na zgradu Predsjedni{tva BiH i Ministarstva vanjskih poslova, koje su osiguravali samo pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Tada samoinicijativno reagiraju federalni mini15

Glavna tužiteljica u Sarajevu Nives Kanevčev panično tražila policijsku zaštitu
Premda su se brojni i posve opravdani zahtjevi gra|ana Sarajeva odnosili na kona~no procesuiranje odgovornih za milijunsku plja~ku poduze}a, korupciju i kriminal u svim javnim institucijama, glavna kantonalna tu`iteljica Nives Kanev~ev je za trajanja protesta pokazala kako je brine samo vlastita sigurnost. Kada su se, naime, prosvjedi preselili pred vrata Kantonalnog tu`iteljstva, tu`iteljica Kanev~ev, koja za svog mandata nije pokrenula nijednu ozbiljnu istragu, po~ela je zvati direktore policije i pani~no tra`iti za{titu i evakuaciju. Iako je Nives Kanev~ev tvrdila da su demonstranti u{li u zgradu, brzo se ispostavilo da nitko nije ni poku{ao provaliti ulazna vrata.

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA
star policije Predrag Kurte{ i direktor Federalne uprave policije Dragan Luka~, koji izdaju naredbu da se u obranu Predsjedni{tva BiH, ali i drugih dr`avnih institucija smje{tenih u istoj zgradi, po{alje specijalna antiteroristi~ka jedinica.

DAN POSLIJE, SUMMA SUMMARUM
Prema zvani~nim podacima MUP-a Kantona Sarajevo, vi{e od 600 policajaca bilo je u petak u strogom centru grada, ali su bez za{titne opreme i uz izri~itu zabranu upotrebe oru`ja bili potpuno nemo}ni pred nasilnicima. Ranije smo pisali da Specijalna jedinica sarajevske policije ima opremu za za{titu kojoj je davno istekao rok trajanja. [ljemovi s vizirom, za{titni prsluci (robokapi), panciri, kemijski pi{tolji, pu{ke i za{titne maske za specijalce kupljeni su prije gotovo sedamnaest godina, kada je formiran kantonalni MUP. Uprava policije MUP-a Sarajevskog

POLICIJSKA KOORDINACIJA
Direktor SIPA-e Goran Zubac uz podr{ku ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a odbio je sve apele Himze Selimovi}a za spa{avanje dr`avnih institucija

POLITI^KI I POLICIJSKI KOMESARI

Tek kada su u Mostaru zapaljene zgrade Vlade, Skupštine, HDZ-a i SDA, ministri shvatili da policija mora imati komesara
Za razliku od Sarajeva, Tuzle, Biha}a i Zenice, gdje su kantonalni policajci na sve na~ine poku{ali zaustaviti nemire, u Mostaru je policija uzalud ~ekala naredbu da reagira, ali je nije imao tko izdati. Zbog nepostizanja politi~kog dogovora u Vladi Hercegova~ko - neretvanske `upanije policija u Mostaru je mjesecima bila bez {efa, ali su trebale izgorjeti zgrade Vlade, Skup{tine, HDZ-a i SDA da ministri iz te dvije stranke shvate da `upanijski MUP mora imati komesara. Na vanrednoj sjednici Vlade Hercegova~ko-neretvanske `upanije koja je odr`ana dan poslije sveop}eg kaosa u gradu donesena je odluka da se za vr{itelja du`nosti policijskog komesara izabere Dragan Brki} - ponovno na period od mjesec dana.

kantona, tako|er, nema nijednog vodenog topa, bornih kola ili transportera, ni odgovaraju}ih sredstava veze u kriznim situacijama, {to se u petak pokazalo pogubnim. (Sva je sre}a da su op}inske vlasti u Centru i Starom Gradu nedavno policijskim upravama donirale po 30 kompleta za{titnih uniformi, dok su u Novom Sarajevu odobrena sredstva i ~eka se da procedura nabavki bude zavr{ena.) Policajci u redovnim uniformama nemaju ~ak ni {ljemove s vizirom i za{titne maske koje bi koristili u slu~ajevima kada njihove kolege specijalci koriste suzavac. U petak uve~er i subotu ujutro sarajevski su policajci uhapsili 38 izgrednika, me|u kojima barem polovica ve} ima kriminalni dosjee. Neki od njih su na prvom saslu{anju priznali da su prije nereda dobili po 50 KM, ali se tek treba otkriti tko je financirao huligane da u Sarajevu izazovu najve}e nerede poslije rata i sasvim opravdane zahtjeve gra|ana na koncu svedu na vandalizam nevi|enih razmjera. U Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu ve} je formiran poseban tim tu`itelja kojim rukovodi tu`iteljica Aida ]atovi}, dok se zasebna istraga protiv vinovnika napada na Predsjedni{tvo BiH vodi u Dr`avnom tu`iteljstvu. Nezvani~no doznajemo da su izuzeti snimci sa svih nadzornih kamera (koje jesu polupane tokom nasilja, ali su ostali sa~uvani podaci na serveru), kako bi se identificirali napada~i. I mada su svi uhap{eni predati u nadle`nost Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu, nakon ~ega je od Suda zatra`eno odre|ivanje pritvora za deset mladi}a, pravna je dr`ava ponovno ustuknula pred masom prosvjednika, ovoga puta rodbinom pritvorenika. Svi su, naime, uz mjere zabrane, odmah oslobo|eni.
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

16

BOSANSKO PROLJE]E

Novinar “Slobodne Bosne” pratio je dramatična zbivanja na sarajevskim ulicama od četvrtka, kada su prvi kamen i nekoliko jaja poletjeli prema zgradi Kantona a kod Doma sindikata zapaljena dva kontejnera, preko paklenog petka u kojem su gorjeli zgrada Kantona, Općine Centar i Predsjedništvo BiH gdje je pratio akciju gašenja, pa do protesta pred Vladom FBiH, blokade raskrsnica i odlaska demonstranata na Plenum građana u Kampus Univerziteta. Donosimo vam hronološki priču iz središta svih dramatičnih zbivanja
Tekst i foto: ALMIR PANJETA

DOSSIER

DANI PALJEVINE!

M
18

o`da je trebalo pola sata od dolaska prvih demonstranata pred zgradu Vlade Kantona Sarajevo u ~etvrtak pa da prema fasadi i prozorima polete jaja i kamenje. Poletjelo je i nekoliko fla{a, a onda je ove}i kamen razbio jedno staklo na spratu. Potom su se demonstranti smirili a jedna `ena pri{la je zgradi i karminom napisala “Lopovi”, na odu{evljenje stotinjak prisutnih. Policija ne djeluje. Me|u okupljenima nakratko se pojavljuje Damir ^ard`i}, zastupnik Lijanovi}eve NSRzB u Skup{tini KS, kojeg su demonstranti izvrije|ali i otjerali. “Ti se razme}e{ parama, a ja s ~inom pukovnika `ivim od 300 maraka mjese~no!”, kazao mu je jedan od prisutnih
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

VATRENE ULICE

Nekoliko policijskih automobila je u plamenu, sve je obavijeno gustim crnim dimom a s druge strane, iza plamena, dolije}e kamenje...
nakon ~ega se iznena|eni i uvrije|eni ^ard`i} uz povike udaljio. ^etvrtak je, dan nakon {to je u srijedu “puklo” u Tuzli. Preko dru{tvenih mre`a zakazan je protest podr{ke demonstrantima koji su dan prije napravili lom u Tuzli. Nakon prve ture ga|anja zgrade koja nije dugo trajala, demonstranti prelaze na stepeni{te sve~anog ulaza u Kanton, gdje se ~itaju i prvi zahtjevi. Glavni je: osloba|anje demonstranata koji su uhap{eni zbog nereda dan ranije u Tuzli. Kada se o~ekivalo da }e, kao mnogo puta do tada, demonstranti mirno na stepenicama ~ekati ispunjenje zahtjeva, neko je razbio staklo na ulazu i kre}e prva sarajevska tarapana u protestima koji }e potrajati nekoliko dana i traju u trenucima nastanka ovog teksta. Nakon otvorenog sukoba policije i manje grupe demonstranata, prilikom kojeg jedan demonstrant suzavcem u spreju prska jednog od policajaca, demonstranti se povla~e prema Domu sindikata i blokiraju ulicu. Policija postavlja nekoliko kordona i situacija se smiruje. Policajci i demonstranti se gledaju neko vrijeme, blokada traje, i kada se ~inilo da }e ‘bit kazali{te’, dio demonstranata je dogurao dva kontejnera na ulicu kod Doma sindikata i zapalio ih. Policija nije djelovala, a demonstranti su se, skoro pa iznenada, mirno razi{li oko 18:30. U 20 sati, premijer FBiH Nermin Nik{i} saziva hitni sastanak sa ministrima unutra{njih poslova i rukovodstvima sigurnosnih agencija i policije. Neuspje{an sastanak, pokaza}e se dan poslije... Petak, sve gori! Demonstranti se okupljaju iza podne na mjestu gdje su se ve~er prije razi{li. Policija je raspore|ena u vi{e kordona, a me|u demonstrantima je sve vi{e onih s kapama “fantomkama” ili maramama navu~enim preko lica. Preko dru{tvenih mre`a koje se prate preko “smartphonea” sti`u vijesti o haosu u Tuzli. Napetost je sve ve}a, policija poja~ava kordone, nekoliko demonstranata se okupljenima obra}a preko megafona, a tu i tamo prema policiji poleti plasti~na fla{a. Napetost raste. Vijesti iz Tuzle su sve dramati~nije, a njihova dramati~nost raste
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

19

BOSANSKO PROLJE]E
kako se prepri~avaju i {ire me|u okupljenima. Sti`e i vijest da su demonstranti u Tuzli upali u zgradu Vlade, i vi{e nije jasno da li je prije stigla vijest ili se to zaista i desilo, ali tad kre}e haos. Prema policiji lete fla{e i kamenje, pucaju “topovski udari” i kre}e otvoreni sukob demonstranata i policije. Policija dio demonstranata potiskuje prema drugoj strani ulice i Miljacki, dio ih je odgurnut prema Ko{evskom potoku, i u tom haosu je s mjesta na kojem smo nemogu}e pohvatati sve {to se de{ava. Iz gomile se izvla~i Dario Novali} iz Starta i dr`i se za glavu, pogo|en je kamenom. Fotoreporter Slobodne Evrope dobio je “{tos”, a neko od demonstranata je udario i kolegu Davora s Klixa... Poslije }emo saznati da je s druge strane ulice nekoliko demonstranata u naguravanju s policijom zavr{ilo u koritu Miljacke i pro{lo s te`im povredama. Poslije kra}eg “primirja” situacija se zao{trava. Demonstranti potiskuju policiju bli`e zgradi Kantona i Op}ine Centar iz vi{e pravaca, dio ih upada u zgradu, a jedan kordon policije uspijevaju potisnuti skroz iza zgrade prema parku kod stra`nje strane Predsjedni{tva BiH, ~ime sve~ani ulaz ispred kojeg je sve po~elo ostaje bez policije. Zgrada po~inje da gori, sve je u suzavcu a od pravca kina Apolo kroz dim i suzavac vidi se kako demonstranti bacaju kamenje, daske, dijelove saobra}ajnih znakova i ko zna {ta sve ne na kordon policije.

POLICIJA UZVRA]A UDARAC
Kako je policija, kasnije }e se doznati, imala instrukciju da ne upotrebljava silu, neki od policajaca po~inju demonstrantima uzvra}ati “istom mjerom” i ga|aju ih kamenjem. Na drugom }o{ku zgrade Op}ine Centar u plamenu je kombi. U tom momentu smo iza slu`benog ulaza u Predsjedni{tvo. Iz pravca parka kod Alipa{ine d`amije i zapaljenog kombija dolije}e kamenje, a svako malo pronose povrije|ene policajce. Dio demonstranata je u tom momentu ve} ispred Predsjedni{tva a u ulici izme|u Predsjedni{tva i Ministarstva vanjskih poslova prava ratna zona. Nekoliko policijskih automobila je u plamenu, sve je obavijeno gustim crnim dimom a s druge strane, iza plamena, dolije}e kamenje. Vatrogasci ne uspijevaju pri}i policijskim autima i stra`arskoj ku}ici koja je u me|uvremenu planula kod Predsjedni{tva, niti mogu pri}i zgradi Kantona koja je ve}, koliko vidimo s te strane, uveliko u plamenu. U plamenu je i prednja strana zgrade Predsjedni{tva. Policija djeluje nesigurno i nekoordinirano. “Krene nas 15 prema njima, nakon par minuta ja se okrenem i vidim ja sam! Ovo je katastrofa!”, govori jedan od
20

RAT UŽIVO: Prema policiji lete flaše i kamenje, pucaju “topovski udari” i počinje otvoreni sukob s demonstrantima. Poslije kraćeg “primirja” situacija se zaoštrava i demonstranti kreću u konačni napad...
povrije|enih policajaca koji sjedi kod slu`benog ulaza u Predsjedni{tvo. Demonstranti ispred Kantona nakon nekog vremeGORI POLUOSOVINA
Iza demonstranata je ostala pusto{

na manje ga|aju policiju, ali se vidi da im je “na tapetu” zgrada. Predve~er u nekoliko vozila pred MUP KS dolaze specijalci u crnim odijelima i s visokim {titovima, {ljemovima i s gasmaskama. Nakon nekog vremena raspore|uju se u ulicu izme|u Predsjedni{tva i Ministarstva vanjskih poslova, i kre}u prema demonstrantima s druge strane. Automobili su u me|uvremenu skoro skroz izgorjeli i iz njih tinja vatra. Kre}u na demonstrante koji ih do~ekuju kamenjem, a ovi ispaljuju suzavac i ponovo nastaje haos. Nekolicina policajaca s osiguranja zgrade, osokoljena novoprido{lim policijskim snagama, tr~i ispred kordona, a jedan od njih galami: “Haj’mo, milicijo!” Demonstranti bje`e prema velikom

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

VATRENE ULICE
Velikom parku, Ko{evskoj ulici i Higijenskom zavodu. Saznajemo da je u me|uvremenu drugi dio specijalaca rastjerao demonstrante oko Kantona koji tako|er po~inju gasiti. U plamenu je i veliki dio Op}ine Centar, a dim }e iz zgrada dopirati sve do jutra do kada je prakti~no i trajala borba vatrogasaca s vatrenom stihijom. Obra~un specijalaca kojima su se priklju~ili i preostali policajci koji su bili tu tokom dana nije trajao vi{e od pola sata.

SUBOTA, DAN POSLIJE
Dan poslije, centar Sarajeva izgleda sablasno. Na prozoru pored ulaza u Predsjedni{tvo stoji kutija od banana, na kutiji kamen i hemijskom olovkom ispisano “Arhiv BiH”. Koplje na kojem je stajala dr`avna zastava potpuno je savijeno. Zgrada Kantona i Centra okru`ena je `utim trakama, vide se istra`itelji u gumenim rukavicama, obavljaju se uvi|aji, procjenjuje {teta. U Ko{evskom potoku spaljen automobil i pored njega fotelja, a niz potok ima jo{ fotelja i stolica, kompjutera i monitora te druge kancelarijske opreme. Ispred ostataka dan ranije spaljenog kombija prevrnuta kanta s natpisom “^ist i lijep na{ grad”, a pored kombija stoji policajac i gleda ga: “Ovaj kombi je rat pre`ivio, valj’o svima, eto, ovo nije pre`ivio”, govori nam dok fotografi{emo. Oko zgrade se iskuplja-

KAMEN NA KAMEN
Policajci su demonstrantima uzvratili istom mjerom

parku a za policajcima pred Predsjedni{tvo izlaze vatrogasna kola i vatrogasci po~inju gasiti zgradu. Sve je u dimu, rasvjete u tom dijelu nema, a jedino osvjetljenje pru`a plamen s prozora i tramvajske stanice koja je kompletna u plamenu. Ispred ulaza u Predsjedni{tvo iz ~ijih prozora {iklja plamen prevrnut fri`ider Coca-Cole s reklamom koja najavljuje skori dolazak trofeja sa nogometnog Svjetskog prvenstva s poruGORIO K’O OVO PREDSJEDNI[TVO
Prvi put u va{em gradu

kom “Napokon u Sarajevu”. ^itav prizor izgleda nestvarno, kao iz filmova o Mad Maxu. Nasred ulice su `ardinjere, spaljeni automobili jo{ tinjaju kao i policijska ku}ica, sve je puno dima na koji smo ve} navikli tokom dana. Pratimo dramati~nu akciju ga{enja zgrade Predsjedni{tva od kojeg nedaleko traje sukob specijalaca s demonstrantima koji se povla~e preme

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

21

BOSANSKO PROLJE]E
ju gra|ani i, a oni na mostu ni`e oko 13 sati nastavljaju s protestom i donose se transparenti na kojima se tra`e ostavke Vlade KS i Vlade Federacije BiH. Protesti su mirni, ali se pojavljuju specijalci koji legitimi{u ljude s transparentima. Nedugo nakon toga, pred Predsjedni{tvom se okuplja ne{to ve}a grupa demonstranata, njih nekoliko stotina, a ubrzo blokiraju saobra}ajnicu. Protesti se nastavljaju. Ispisuju se transparenti na kojima se tra`e ostavke Nermina Nik{i}a i Zlatka Lagumd`ije. U jednom momentu iz parka kod Alipa{ine d`amije vriska: “Opet hapse djecu! Pustite ga!”, urla `ena, a demonstranti pritr~avaju. Iza zgrade Predsjedni{tva se pojavljuje kordon policije i nakon verbalnog obra~una demonstranti se vra}aju pred Predsjedni{tvo. Nakon {to se sve smirilo, iz Malog parka izlaze dvojica mu{karaca i galame: “Ubi{e nam djecu! Tuku djecu! Ubi{e ih u stanici!”, govore okupljenima i pri~aju kako u policiji tuku demonstrante koji su uhap{eni dan ranije, a mnogima je policija tokom petka nave~er i subote ujutro upala u ku}e i hapsila ih. Demonstranti se razilaze i jasno je da se protesti nastavljaju i dan poslije, u nedjelju. Nedjelja, sli~na stvar - okupljanje pred Predsjedni{tvom, najvi{e 1.000 ljudi, formiranje kolone i blokada raskrsnice kod Higijenskog, a onda odlazak pred Policijsku upravu Centar, gdje je prema informacijama koje imaju prisutni dio uhap{enih demonstranata. Tamo pred njih izlazi kordon policije, ali i {ef krim-policije koji ih preko megafona obavje{tava da je 30 demonstranata pu{teno, dok ih je 10 predato Tu`ila{tvu KS. Potom demonstranti u koloni idu pred Tu`ila{tvo KS u Radi}evoj, gdje ih do~ekuje manji broj MASKIRANI OSVETNICI
Me|u demonstrantima se pojavio veliki broj njih s “fantomkama”

policajaca koji nakon poziva demonstranata simboli~no skidaju {ljemove i odla`u {titove {to kod prisutnih izaziva euforiju. Ali, ubrzo sti`e poja~anje. Tra`i se pu{tanje uhap{enih, a u sve se kao posrednik poku{ava uklju~iti Adnan Solakovi}, ratni zamjenik Juke Prazine, sada zastupnik Radon~i}evog Saveza za bolju budu}nost u Skup{tini KS. “Ne}emo politi~are! Fahro lopov!”, vi~u demonstranti nakon ~ega se Solakovi} povla~i. Demonstranti potom odlaze pred Kantonalni sud, pa na raskrsnicu kod Higijenskog zavoda, pa na Marijin Dvor, onda nazad... Oko 19 sati uhap{eni demonstranti su oslobo|eni, a ostatak okupljenih demonstranata se priprema za razilazak. Ono {to karakteri{e proteste jeste da se svako malo pojavi PONESI ZASTAVU
Nova zastava, staro Predsjedni{tvo

nekoliko `ena koje dotr~e iz pravca policije na Skenderiji govore}i kako tuku djecu i ponovo hapse, ali demonstranti uglavnom ostaju na raskrsnici. Razilaze se oko 20 sati.

JURI[ NA FEDERALNU VLADU
Ponedjeljak, sli~no - okupljanje pred Predsjedni{tvom, blokada Titove ulice pa raskrsnice kod Higijenskog. Ovaj put odlaze pred Vladu FBiH gdje ih do~ekuju malobrojne policijske snage koje predvodi iskusni policajac Jozo An|i}. Ne{to prije dolaska nekoliko stotina demonstranata iz zgrade je iznesena odre|ena dokumentacija i oprema. Tra`e ostavku Nermina Nik{i}a. Nakon {to su se demonstranti vratili na raskrsnicu kod Higijenskog, iz zgrade izlazi Nermin Nik{i} u pratnji predsjednika FBiH @ivka Budimira. “Pozicija Vlade Federacije nije uop{te sporna. Nama je svakako izglasano nepovjerenje i mogu se provesti aktivnosti imenovanja druge Vlade koja bi u skladu s ustavom i zakonom preuzela odgovornost u Federaciji”, kazao je Nik{i} u izjavi novinarima. Dodao je kako u takvoj situaciji nema namjeru dati ostavku, pogotovo ne do 19 sati do kada su mu demonstranti dali ultimatum. Blokada raskrsnice je u{la u no}, Nik{i} nije dao ostavku i demonstranti su se razi{li, pa se ponovo okupili u utorak kada ih je pred Vladom FBiH do~ekala visoka ograda i veliki broj pripadnika specijalne policije. Iznijeli su iste zahtjeve, oti{li na raskrsnicu i razi{li se. U me|uvremenu je dogovoreno odr`avanje Plenuma gra|ana, na koji su demonstranti oti{li s blokade raskrsnice u srijedu. Plenum se odr`ava u Kampusu Univerziteta u momentima zavr{avanja ovog teksta. Nastavlja se burna sedmica u Sarajevu.
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

22

IZBORNA ZBRKA

Mada se ni jedna relevantna partija nije usprotivila ideji sazivanja prijevremenih ili izvanrednih izbora, sve su prilike da će građani BiH novu vlast birati na redovnim parlamentarnim izborima u oktobru ove godine

LAGUMD@IJA PROTIV PRIJEVREMENIH, DODIK PROTIV VANREDNIH IZBORA!
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

G

olema ve}ina strana~kih lidera u rijetko se ~emu tako brzo slo`ila kao s idejom da se gra|ani BiH prije isteka ~etverogodi{njeg mandata pozovu na birali{ta i izaberu vlast. Dodu{e, neki od njih predla`u prijeveremene a neki vanredne izbore, no niko se ne protivi izlasku na birali{ta prije oktobra ove godine. Izuzetak je samo lider SBB-a Fahrudin Radon~i}, koji smatra da je raspisivanje vanrednih izbora „nova zamaka za narod kako bi se otupila njegova o{trica na protestima“.

parkti~no odmah, no SDP se iz potpuno jasnih razloga opedijelio za vanredne izbore koji bi se, u najboljem slu~aju, mogli raspisati tek krajem juna ove godine. U pitanju je takti~ki manevar kojim SDP poku{ava dobiti na vremenu. Trenutni rejting Lagumd`ijinih socijaldemokrata nije sjajan, dapa~e, povjerenje gra|ana u DOGOVOR [ESTORKE NI NA VIDIKU

ovu partiju na najni`oj je razini u posljednje tri godine, i u takvim okolnostima izlazak SDP-a na prijevremene izbore bio bi ravan politi~kom somoubistvu.

PROMJENA NEPOVOLJNOG TRENDA
U vrhu SDP-a procjenjuju da bi se okolnosti u narednih nekoliko mjeseci

OHR neće nametnuti Izborni zakon
Malo je vjerovatno da }e Dodik promijeniti mi{ljenje i pristati na raspisivanje vanrednih izbora, ali je jo{ manje vjerovatno da bi OHR mogao intervenirati i ozakoniti mogu}nost raspisivanja vanrednih izbora. OHR se ve} dugo ne koristi bonskim ovlastima, dijelom zbog izri~itog protivljenja Rusije, a dijelom i zbog rasprostranjenog uvjerenja me|u ambasadorima Vije}a za implementaciju mira da je odr`ivo samo ono rje{enje do kojeg doma}i akteri do|u dogovorom i kompromisom. U konkretnom slu~aju, dogovori i kompromis nisu ni na vidiku, i kako trenutno stvari stoje gra|ani BiH vlast }e birati u oktobru, na redovnim parlamentarnim izborima.

„[ESTORKA“ ZA, ALI…
Nasuprot Radon~i}u, „velika {estorka“ strana~kih lidera, koju ~ine ^ovi}, Ragu`, Dodik, Bosi}, Izetbegovi} i Lagumd`ija, spremna je prije isteka mandata provjeriti podr{ku gra|ana i jo{ je samo ostalo da se slo`e o duljini mandata. U slu~aju prijevremenih izbora, koji su ina~e predvi|eni Izbornim zakonom BiH, mandat novoizabranoj vlasti trajao bi do isteka redovnog mandata, a to u konkretnom slu~aju zna~i da bi nova vlast vladala svega pet-{est mjeseci, koliko je preostalo do oktobra ove godine i odr`avanja redovnih parlamentarnih izbora. U slu~aju vanrednih izbora, situacija je ne{to kompliciranija. Mandat ostvaren na vanrednim izborima trajao bi pune ~etiri godine, jednako kao i mandat ostvaren na redovnim parlamentarnim izborima, ali je problem u tome {to se vanredni izbori iz nekog razloga uop}e ne spominju u va`e}em Izbornom zakonu. Bez obzira na ovu (formalnu) prepreku, SDP se opredijelio za raspisivanje vanrednih izbora i ve} je u parlamentarnu proceduru uputio nekoliko amandmana na Izborni zakon kojima bi se uklonila ova ~isto formalne prepreka. Prijevremeni izbori mogli bi se raspisati

DOGOVOR LOKALNIH AKTERA
OHR ne pomi{lja nametnuti izmjene izbornog zakona BiH

I SDP i SNSD bilje`e dramati~an pad podr{ke glasa~a
24
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

PRIJEVREMENI, VANREDNI ILI REDOVINI IZBORI?

STRAH OD IZBORA
^elnicima SDP-a i SNSD-a ne odgovaraju ni prijevremeni, ni vanredni izbori
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

25

IZBORNA ZBRKA
mogle promijeniti u njihovu korist, a svoje nade prvenstveno ve`u za otvaranje pet novoizgra|enih poddionica autoceste 5C, kojima }e se krajem maja spojiti najve}i grad u srednjoj Bosni, Zenica, s vratima Hercegovine na Ivanu. Rije~ je o nekih 80 kilometara autoceste (na ovom pravcu) te jo{ 20-ak kilometara na potezu od Po~itelja prema granici BiH s Hrvatskom. Najve}i dio ove dionice, osobito na potezu od Jo{anice (Voga{}a) do Ivana, na kojoj je smje{tena i Sarajevska obilaznica, zbilja izgleda spektakularno i umnogome }e promijeniti prili~no nepovoljnu percepciju javnosti koja je mahom uvjerena da se autocesta gradi presporo i da ko{ta previ{e. U SDP-u pripremaju jo{ jedan sna`an adut, tako|er vezan za autocestu: do sredine aprila ove godine okon~at }e pregovore s jednim inostranim investitorom koji je navodno spreman osigurati novac (blizi milijardu ameri~kih dolara!) za nastavak izgradnje autoceste, i to na najzahtjevnijem dijelu - od Ivana prema Mostaru. Ukoliko se ovi pregovori okon~aju pozitivno, to bi bio sna`an adut u rukama Lagumd`ijinih socijaldemokrata. BOSI] KONTRA DODIKA

SDS podržava promjenu Izbornog zakona
Samo dan nakon {to je SDP u parlamentarnu proceduru uputio amandmane na Izborni zakon BiH, predsjednik SDS-a Mladen Bosi} pozvao je Vladu RSa da podnese ostavku „i time osigura uslove za raspisivanje vanrednih izbora“. Bosi} je obe}ao da }e poslanici SDS-a u Parlamentu BiH podr`ati prijedlog SDP-a o izmjeni Izbornog zakona, ali pod uslovom da te izmjene ne zna~e prenos nadle`nosti s entiteta na dr`avu. „Do op{tih izbora u BiH ostalo je osam mjeseci, i bojim se, ukoliko Vlada RS-a ne podnese ostavku, da bi se socijalni bunt iz Federacije BiH mogao pro{iriti i na Republiku Srpsku“, rekao je Bosi}. No, istog dana Dodik je izjavio da se u RS-u mogu raspisati samo privremeni izbori. „Bilo bi veoma opasno prihvatiti termin vanredni izbori, jer bi to zna~ilo da je RS u vanrednom stanju, a ona to nije“, zaklju~io je Dodik.

DODIKOV STRAH OD LETENJA
Lagumd`ijin plan da za koji mjesec pomjeri izlazak gra|ana na izbore nikako se ne podudara s planom Milorada Dodika. Istina, Dodik se javno nije usprotivio prijevremenom izlasku gra|ana na izbore, no izri~ito je naglasio da SNSD ne}e glasati za raspisivnje vanrednih izbora s ~etverogodi{nim mandatom, nego isklju~ivo prijevremenih izbora, na {ta ni jedna druga partija ne}e pristati, jer su redovni parlamentarni izbori ionako blizu, pa bi bilo besmisleno dva puta u pola godine izlaziti na birali{ta. Dodik se zapravo protivi i prijevremenim i vanrednim izborima, ali to izbjegava javno re}i jer se izbjegavanje izbora op}enito tretira kao znak slabosti i straha partije od izborne provjere vlastitog rejtinga.

RAST PODR[KE BIRA^A
SDS Mladena Bosi}a pristaje i na prijevremene i na vanredne izbore

ISTRA@IVANJE JAVNOG MNIJENJA

Najveći broj Srba glasaće za SNSD, Bošnjaka za SDA, a Hrvata za HDZ
Istra`ivanja javnog mnijenja u BiH “tradicionalno” su nepouzdana zbog strana~ke obojenosti i treba ih uzeti s velikom rezervom. Prema posljednjim podacima koji kolaju u politi~kim kuloarima, najve}u podr{ku u Federaciji BiH u`ivaju dvije partije - HDZ na prostoru s hrvatskom ve}inom i SDA na prostoru s bo{nja~kom ve}inom.
26

Zanimljiv je podatak da SDP trenutno stoji ne{to bolje od Demokratske fronte, kao i podatak da lider DF-a @eljko Kom{i} u`iva bezmalo duplo ve}u podr{ku od lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije! Na prostoru Republike Srpske, najve}u podr{ku u`iva SNSD Milorada Dodika, no prednost SNSD-a nad SDS-om smanjila se na svega 6 posto.

U tom zahtjevu, Dodik je za sada prili~no usamljen, budu}i da su prakti~no sve ostale ve}e partije (SDA, HDZ, SDS,) spremne podr`ati prijedlog SDP-a za raspisivanje vanrednih izbora. Dodik se za sada brani neuvjerljivom argumentacijom da stanje u Republici Srpskoj nije vanredno da bi se raspisivali vanredni izbori, ali takva odbrana je posve blijeda u usporedbi s argumetacijom da bi raspisivanje prijevremenih izbora u aprilu, a potom i redovnih u oktobru ove godine bilo nepotrebno tro{enje vremena i energije, ali i bud`etskog novca. Izbori naime ko{taju oko 50 miliona KM, a u slu~aju da se prihvati Dodikov prijedlog, ko{tali bi dvostruko vi{e - 100 miliona KM!
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

SKANDAL NEDJELJE

Stranke i nevladine organizacije preotele radnički bunt!

Val radničkog bunta iz Tuzle i krenuo je i završio je kao velika politička manipulacija i besprizorna uzurpacija
Pi{e: ASIM METILJEVI]

T

e{ko da je i jedan doga|aj iz bli`e povijesti BiH u toj mjeri ispolitiziran, izmanipuliran i zloupotrijebljen kao {to se to desilo s protestom desetak hiljada ozloje|enih gra|ana koji su proteklih dana protestirali diljem Federacije BiH. Val socijalnih protesta iz Tuzle krenuo je kao velika manipulacija u re`iji nekolicine do grla zadu`enih tuzlanskih tajkuna, a zavr{io je kao velika manipulacija stranaka i nevladinog sektora koji se me|usobno glo`e oko „tekovina“ socijalne revolucije. Jedan od klju~nih organizatora protesta, Tuzlak Aldin [iranovi} priznao je u izjavi policiji da je proteste organizirao u tijesnoj koordinaciji s tuzlanskim tajkunom

Salihom [abovi}em, vlasnikom gra|evinske firme Giprom. Do prije nekog vremena [abovi} je bio zastupnik SBB-a u Skup{tini TK, a nakon {to ga je ova partija izbacila iz svojih redova zbog nepla}enog milionskog poreskog duga dr`avi, priklju~io se klubu nezavisnih poslanika. „Tradicionalno“ sedmi~no okupljanje radnika nekolicine propalih tuzlanskih firmi pred zgradom kantonalne Skup{tine, [abovi} je vidio kao solidan potencijal za definitivno ru{enje ina~e nestabilne kantonalne Vlade i ovladavanje ekonomskim i finansijskim resursima Tuzlanskog kantona uz ~iju bi pomo} svoju firmu Giprom izvukao iz blata. Ve} drugog dana, kada se val radni~kih protesta pro{irio i na druge gradove Federacije BiH, u igru su usko~ile i neke opozicione, ali i neke vladaju}e stranke koje su namirisale

priliku da bez puno muke zarade ne{to politi~kih poena. Strana~ki aktivisti Radon~i}evog SBB-a stali su u prve redove radni~kog bunta, dok su u isto vrijeme vode}e stranke s hrvatskim i srpskim predznakom alarmirale ~lanstvo na mobilizaciju pred prijete}om najezdom militantnih Bo{njaka koji pod krinkom radni~kog bunta poku{avaju promijeniti Dejtonski ustav, ukinuti Republiku Srpsku i unitarizirati dr`avu po principu „jedan ~ovjek-jedan glas“! Naposljetku su se pojavile i mnogobrojne nevladine organizacije, okre}u}i bujicu radni~kog bunta na svoj mlin. Rezultat njihove akcije su famozni gra|anski plenumi, koji se osnivaju jedan za drugim kao napredni oblik „direktne demokratije“ i moderan vid gra|anskog aktivizma. I to sve bez i jednog radnika u ~ije ime su organizirani protesti!

ZLOUPOTREBA RADNI^KOG BUNTA
Na val radni~kog protesta iz Tuzle naka~ili su se politi~ari, tajkuni, nevladine organizacije...

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

27

GR^KA LEKCIJA

Od 2008. godine Grčka se počela drastično mijenjati pritisnuta ekonomskom krizom i talasom socijalnih nemira. Tokom 2010. i 2011. Grci su gotovo stalno bili na protestima, okupirali vladine zgrade, tražili svoja prava na ulicama. Uspjeli su se izboriti za jačanje ekstremne ljevice koja obećava radikalne programe za poboljšanje situacije, ali i podstakli jačanje ekstremne desnice. Naša novinarka provela je dan u atinskom kvartu Exarchia gdje žive anarhisti i ljevičari i pričala sa njima o revoluciji i onom što ostaje

VJEŽBANJE DEMOKRATIJE NA GRČKI NAČIN
puno malih kafi}a i restorana koji su svi ure|eni u skladu sa ideologijom koju slijede posjetioci. Na samom glavnom trgu u kvartu je kulturni centar koji su okupirali anarhisti. Tu je kafi} i mala biblioteka, a zidovi su puni radova lokalnih umjetnika. U ovom prostoru ~esto organizuju kulturne doga|aje ili debate. Prekoputa je mjesto koje godinama posje}uju uglavnom ultraljevi~ari. Oni preziru komuniste i malo su ljuti na koaliciju lijevih partija Syriza koje su nekada, dok

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

tinski kvart Exarchia, u neposrednoj blizini centralnog Sintagma trga na kojem je i parlament, ve} godinama “okupiraju” anarhisti i ekstremni ljevi~ari. Otkako je po~ela kriza u ovoj zemlji, kvart ima sve vi{e i vi{e stanovnika. Jedna od njih je 28godi{nja magistrica ekonomije Foula koja tu `ivi sa de~kom u stanu prijateljice koja je odselila iz Atine. Foula i njen de~ko, pri~a mi, pripadaju generaciji koju su nekada zvali 700 eura jer su im tolike bile po~etne plate nakon zavr{etka studija. Danas je to generacija koja jedva pre`ivljava i tek rijetki zarade vi{e od 400 eura mjese~no. Kao Foula. Od tih 400, oko 120 izdvaja za razne poreze, plus re`ije. Na moje pitanje kako uspijeva pre`ivjeti sa tim novcem u preskupoj Gr~koj, samo slje`e ramenima. Foula je bila me|u hiljadama, ve}inom mladih Grka, koji su tokom 2010. i 2011. tra`ili promjene demonstriraju}i na ulicama. Premijer je podnio ostavku, {to smatraju pobjedom, promijenio se sastav parlamenta, ali su demonstranti do danas predmet represije i napada i to od policije. @ivot u Gr~koj jedva da je ne{to bolji nakon svega. Oni koji su ju~er protestovali danas jedva pre`ivljavaju, razmi{ljaju da napuste zemlju, ali… samo da probaju jo{ jednom.

A

nisu osvojili dovoljno glasova da u|u u parlament, bili tako|er na ekstremnoj ljevici, dok su sada, prema njima (u ~emu se ve}ina, barem Europe, ne sla`e), postali malo preblagi. Preblagi su jer ne `ele izlazak iz EU-a i eurozone, {to ve}ina gra|ana ovog kvarta pri`eljkuje. Oni svi odreda mrze EU i ne `ele biti njen dio, ali znaju da za sada nemaju izbora. Smatraju da su bogate zemlje EU-a krive za sve {to se desilo u Gr~koj. Ipak, ve}ina onih sa kojim sam pri~ala u

STREET ART
Kvart Exarchia izgleda kao neki muzej uli~ne umjetnosti. Svaki zid, ali doslovno svaki zid, iscrtan je fantasti~nim grafitima. Cijeli `ivot ovog kvarta mo`ete upoznati samo dok {etate uskim uli~icama. Oni imaju svoj fudbalski klub - Crvena zvijezda. Sve droge su, ~ini se, dozvoljene u kvartu. Imaju i neku vrstu zidnih novina. Tu je
28

KVART EXARCHIA
Ulice izgledaju kao muzej uli~ne umjetnosti. Autori grafita su anarhisti i ultraljevi~ari koji ve} godinama okupiraju ovaj kvart

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

PROTESTI I @IVOT POSLIJE
ovom kafi}u, pa i Foula, ka`u da }e glasati za Syrizu jer se pla{e pobjede Zlatne zore, fa{isti~ke partije, ili ostanka istih koji su na vlasti ve} skoro dvije decenije. I ovaj klub nije samo kafi}, nego i biblioteka i knji`ara, a skoro svaku ve~er organizuju se poetske ve~eri, debate o raznim temama, koncerti. I jedni i drugi uglavnom govore o politici, ekonomiji i socijalnim pitanjima. I u dobrim su odnosima. Vrlo su prijatni ako do|ete u dru{tvu nekoga za koga znaju da pripada njihovom krugu. Sa Foulom se osje}am sigurno. Ipak, dok sjedimo vani na trgu, upozorava me da ne slikam jer ve}ina ljudi koji se kre}u, sjede, piju kafu, pu{e d`oint ili piju pivo na ovom trgu nisu ba{ sretni da ih neko slika jer su jako nepovjerljivi zbog ~estih “upada” policije u civilu i nacista. Da, zaboravila sam napomenuti da policija tradicionalno ne patrolira ovim kvartom, neko imaju razvijen sistem uzbunjivanja i sami se {tite od uljeza i rje{avaju probleme. Kada pak do|e policija, to zna~i racija, i upadaju sa motorima i ru{e pred sve sobom. “Tada ovaj ina~e lijepi trg postaje ratna zona”, ka`e Foula. “Jo{ gore je ako u|u nacisti~ki provokatori.” Ni pet minuta nije pro{lo od kada je ona ovo izgovorila, a trg se pretvorio u ludnicu. Iza le|a sam ~ula dernjavu, bacanje stolica i razbijanje ~a{a, i odjednom je ve}ina onih

POLICIJSKA DR@AVA
Ulice Atine pune su policije koja je naoru`ana do zuba

ljudi koji su do maloprije bezbri`no sjedili u parku bila na nogama i tr~ala za nekim ~ovjekom. Foula je samo mirno uzela svoju {olju kamilice i rekla da u|emo unutra. Ve}ina je ostala sjediti vani. Stanovnici kvarta pla{e se policije jo{ od decembra 2008. godine kada je ubijen Alexandros Grigoropoulos, 15-godi{njak po kojem jedna ulica u kvartu danas nosi ime. Ka`u da je svako, pa ~ak i Foula, dobio barem jednom batine u racijama. “Mene su jednom izvukli za kosu iz kafi}a

u kojem sam sjedila. I kada odu, mi ne mo`emo ni{ta. Dolaze na motorima, sa fantomkama na glavama, naoru`ani palicama i bez oznaka. Samo sru{e sve pred sobom i odlaze.” Nedavno su stanovnici ovog kvarta izdali i potjernicu za ministrom unutra{njih poslova Gr~ke, a posteri potjernice su oblijepljeni na svakom uglu.

MITO I KORUPCIJA
Dok pijemo ~aj okru`eni slikama revolucionara i proglasima, Foula mi pri~a da

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

29

GR^KA LEKCIJA
BU\ENJE LJEVICE: SYRIZA SPASA

Koaliciju Syriza čini 13 grupa ekstremnih ljevičara, među kojima ima maoista, trockista, marksista, eurokomunista…
Koalicija radikalne ljevice, na gr~kom Synaspismós Rizospastikís Aristerás, koju skra}eno nazivaju Syriza je sada ve} ljevi~arska partija koja je originalno formirana kao koalicija ekstremnih ljevi~ara. Koaliciju ~ini 13 grupa, te odre|eni broj nezavisnih politi~ara me|u kojima ima i maoista, trockista, marksista, eurokomunista… Lider u parlamentu je mladi Alexis Tsipras, koji je ina~e predsjednik Synaspismos, najve}e partije u koaliciji. Godine 2012. Syriza je postala druga najve}a partija u gr~kom Parlamentu i glavna opoziciona partija. Osnivanje koalicije je vezano za stvaranje Prostora za dijalog za jedinstvo i zajedni~ke akcije ljevice 2001. godine. “Prostor” je bio sastavljen od brojnih organizacije sa ljevice koje imaju razli~ite ideologije, ali zajedni~ke politi~ke ciljeve kada su u pitanju klju~na pitanja u Gr~koj kao {to je privatizacija, socijalna i gra|anska prava, odnos prema EU… “Prostor” nije osmi{ljen kao politi~ka platforma, nego kao mjesto gdje su se okupljali ljudi i razmjenjivali mi{ljenja, ali se iz njega rodila ideja za koaliranje i zajedni~ki izlazak na izbore 2002. Klju~ni momenat za Syrizu su bili izbori 2004. godine kada je formirana koalicija. Komunisti~ka partija Gr~ke, koja je u~estvovala u “Prostoru”, nije ~lanica koalicije, a ve}ina ljevi~ara koji su sada na vlasti ih odbacuju kao zastarjele i previ{e komformiste. Syriza je prvobitno osvojila 3,3 posto glasova i mjesta za {est predstavnika u Parlamentu. Nakon toga, zbog unutarnjih neslaganja, neke partije su napustile koaliciju, ali neke nove do{le. Na izborima 2007. godine dobili su 5,04 posto glasova, godine 2009. 4,6 posto i 13 poslanika, da bi 2012. dobili ne{to manje od 27 posto i 71 mjesto u Parlamentu postaju}i najve}a partija nakon vladaju}e Nove demokratije. Danas imaju i jednom mjesto u EU parlamentu, ali postoji velika mogu}nost da bi taj broj mogao porasti nakon europskih izbora u maju, ~ega se u ovom trenutku pla{i EU koja nije ba{ tako voljna imati predstavnike za njih i dalje radikalne ljevice u svojim redovima, koji pri tome predla`u ozbiljne reforme ne samo u svojoj zemlji nego u cijeloj Uniji. Tsipras mnogi vide kao mogu}eg novog premijera. On se bori za ukidanje drasti~nih mjera {tednje u ovoj zemlji i otpisivanje dugova, tvrde}i da ti problemi jo{ vi{e poja~avaju krizu. “Poku{at }emo prona}i zajedni~ko rje{enje na europskoj razini i uvjereni smo da }emo u tome i uspjeti”, kazao je za medije, dodav{i kako smatra da je odgovornost Europe “izbje}i novu tragediju”.

je magistarski zavr{ila u Engleskoj. Vratila se neposredno prije po~etka demonstracija. Od tada nema posla. Radi za lokalni portal i veoma je aktivna u organizaciji koja se bavi socijalnim i ekonomskim pitanjima. Ina~e dolazi sa drugog kraja Gr~ke, gdje joj i danas `ive roditelji. U okolici njenog sela, ka`e mi, neke porodice ve} mjesecima `ive bez struje. Namaju novca da plate. Penzioneri u ovoj zemlji primaju oko 230 eura mjese~no. Mladi u Gr~koj danas se jako te{ko odlu~uju da imaju dijete. “Jednostavno nismo sigurni da mo`emo prehraniti jo{ i dijete”, ka`e Foula. U bolnicama gotovo da nema lijekova i sanitetskog materijala. Ako ipak morate u bolnicu, ni{ta, ali ba{ ni{ta kako ka`e, ne mo`ete uraditi bez korupcije. Tako je i sa policijom i bilo kojom javnom institucijom. Ve} odavno brojne me|unarodne organizacije svrstavaju Gr~ku me|u najkorumpiranije zemlje u Europi. Prema nedavnom istra`ivanju Europske komisije o korupciji u zemljama ~lanicama, ~ak 99 posto Grka vjeruje da korupcija vlada u ovom zemlji. Puno ljudi ostaje bez posla. Zvani~na stopa nezaposlenosti je 27,8. Mnogo ljudi se okre}e ka malim biznisima. Hrista je prije dva mjeseca otvorila prodavnicu nakita koji sama izra|uje. Uglavnom je rije~ o vrlo jednostavnom nakitu, amaterski ura|enom, koji prodaje po niskoj cijeni u
30

najmanjoj radnjici na svijetu za koji najam pla}a 500 eura mjese~no. “Prije sam radila kao turisti~ki vodi~. Govorim ~etiri jezika. Ali, danas nikome ne treba turisti~ki vodi~. Namjeravam oti}i iz Gr~ke, ali prvo moram da smislim gdje i kako i {ta }u tamo raditi. Od ovoga }u valjda neko vrijeme pre`ivjeti”, ka`e. U ulici gdje je njena radnja puno je sli~nih. Mladi dizajneri, doma}a hrana, suveniri… bilo {ta. I sve rade mladi obrazovani ljudi koji nemaju posla.

Gr~ka nije industrijska zemlja. Jedino {to imaju je turizam, a turista je od po~etka krize sve manje i manje. I Foula `eli napusititi Gr~ku, ali jo{ uvijek ~eka da vidi da li }e se ne{to promijeniti sa sljede}im izborima. “Znam da ne}e puno. Ali da poku{am jo{ jednom.” Prolazimo kroz Alexandrosa Grigoropoulosa. Ovdje sve ulice imaju imena koja su im dali stanovnici, a ne gradske vlasti. Svi grafiti u toj ulici posve}eni su njemu. FOULA
@ivi u kvartu Exarchia, pripada ultraljevici i ne `eli oti}i iz Gr~ke, jo{ uvijek

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

PROTESTI I @IVOT POSLIJE
DOLJE VLADA! stanovnike kvarta ubacile vlasti, kao i mnoge dilere, i da to predstavlja najve}i problem koji je te{ko kontrolisati. Dok me prati kroz kvart nazad do Sintagma trga, pri~a mi kako ju je policija dva puta pretukla. Jednom na demonstracijama, a drugi put tokom jednog od upada motorista u kvart. Oba puta je imala te`e povrede, ali nijednom nije oti{la u bolnicu. “Nisam smjela oti}i jer bi mogli do}i po mene u bolnicu i optu`iti me da sam u~estvovala u nemirima.” Nije smjela ni prijaviti policijsku brutalnost prvi put, ali je drugi put skupila hrabrosti. “U Uveli su me u sobi, malenu, sa 20 policajaca. Bila sam sama, glasno su pro~itali sve moje podatke, i onda od mene tra`ili da identifikujem one koji su me tukli.” Naravno da nije bila u stanju ni rije~i re}i. Ka`e i da ne `eli prestati sa svojim aktivizmom jer ne zna {ta drugo mo`e da radi kada `ivi u zemlji kao {to je Gr~ka. Izgubila je dosta ljudi sa kojima se nekada dru`ila jer nisu spremni da prate tu njenu buntovnost. Ipak, ide dalje i poku{ava promijeniti ne{to.

Grci, s malo uspjeha, protestuju od 2010. godine do danas
Grci poku{avaju promijeniti vlast i sistem ve} godinama. Od 2010. to rade putem protesta na ulicama. Najve}i talas demonstracija bio je te, i 2011. godine. U jednom trenutku samo na ulicama Atine bilo je oko 500.000 gra|ana, od kojih su neki `ivjeli pod {atorima na trgovima. Zajedno su formirali narodni parlament koji se svaki dan sastajao kako bi artikulisali zahtjeve prosvjednika. Prvi protesti po~eli su u maju 2010. godine nakon najave poja~anih mjera {tednje i pove}anja poreza, a kako bi mogli po~eti otpla}ivati ogromne dugove u kojima je zemlja bila. Troje ljudi je ubijeno tokom protesta. No, demonstracije su nastavljene. Protesti nisu bili politi~ki, nego socioekonomski, a organizovani su u potpunosti putem dru{tevnih mre`a. Okon~ani su 7. augusta 2011. kada je policija uklonila sve demonstrante sa trgova. Talas policijske brutalnosti dugo je bio nesankcionisan. Policija je poku{avala razbiti proteste voze}i se na motorima kroz masu, te bacaju}i suzavac. Nisu djelovali samo na mjestima gdje su bili protesti, nego su nasumi~no napadali ljude u gradu i tukli ih, ali broj demonstranata se samo pove}avao. Sada tu`ila{tvo vodi istragu, ali tek nakon {to su se u za{titu demonstranata oglasile brojne me|unarodne organizacije koje se bave za{titom ljudskih prava. Demonstranti su 2010. poku{ali u}i u zgradu Parlamenta, te su zapalili nekoliko zgrada vlade. Pored ostalog, tra`ili su novi ustav koji bi napisali gra|ani, a ne ~lanovi Parlamenta, odbijali su pla}ati dugove koje je vlada napravila, zahtijevali otkazivanje memoranduma izme|u Gr~ke i MMF-a, pove}anje poreza za bogate… Tako|er su tra`ili da svi odgovorni za krizu budu uhap{eni i procesuirani. Godine 2011. demonstranti su u jednom trenutku opkolili Parlament ne dozvoljavaju}i nikome da iza|e. Osam parlamentaraca je pobjeglo kroz sporedne ulaze. Kasnije je policija na silu napravila prolaz kako bi svi iza{li. Protesti su nastavljeni. Demonstrantima su se pridru`ili i univerzitetski profesori, dio njih, koji su se pismeno obratili Parlamentu tra`e}i isto kao i demonstranti. Protestima su se pridru`ili i radnici i sindikati. Novinari, te brojni umjetnici, su u jednom trenutku prestali raditi kako bi se pridru`ili protestima. Protesti traju do danas, ali nisu tako masovni niti organizovani. No, svaki dan jedna grupa iza|e zahtijevaju}i svoja prava koja su i dalje uglavom socioekonomska.

STRAH OD BUDU]NOSTI
Na ulicama Atine demonstracije se odvijaju svaki dan. Policija sa dugim cijevima, pod punom ratnom opremom, nalazi se svuda. Neki ne dozvoljavaju da ih slikate, neki ne obra}aju pa`nju kada to radite. Tokom moja tri dana boravka u Atini, svaki dan sam vidjela demonstracije. Pored ostalih, na ulicama su bili i nastavnici i medicinsko osoblje. Prijete im masovnim otkazima. Oni {trajkuju. Alesia je me|u nastavnicima. Ka`e da je umorna, `eljna promjena i da nije sigurna {ta i kako da radi, da ne zna ni{ta drugo osim da stoji na ulici i protestira. I tako mjesecima. Dodatno optere}enje za Gr~ku je veliki broj azilanata. Neki od njih `ive tu godinama, bez posla i mogu}nosti da se vrate ili idu dalje. I oni `ive u odvojenom kvartu. Tamo je, poja{njavaju mi, jako opasno, najvi{e zbog ~lanova Zlatne zore koji upadaju i premla}uju stanovnike. Ina~e, nacisti iz Zlatne zore su vidljivi na ulicama i neki od njih ~ak hrabro isti~u nacisti~ka obilje`ja na svojoj garderobi ili ona koja su istetovirana. Foula mi ka`e da su opasni i da ih se treba kloniti i na ulici. Gr~ka je zemlja koja sada predsjedavaja Europskom unijom. Tamo{njo stanovni{tvo uglavnom ne podr`ava nijednu instituciju EU-a i ne mogu vam jasno re}i da li je na bilo koji na~in ~lanstvo pozitivno uticalo na njihove `ivote. Naravno, postoji i sloj bogatih i, kako mi ka`u ljevi~ari i anarhisti, oni su obi~no ljudi povezani s onima na vlasti. Ni jedni ni drugi ne znaju kakva je budu}nost pred njima.
31

Odmah na izlazu iz ove uli~ice je park u koji ipak ne idemo. Taj park su okupirali dileri. Tu ~ak ni policija na motorima ne

ulazi. Okolo kru`e narkomani koji vas mole za pare. Foula nas po`uruje jer ipak tu nije tako bezbjedno. Ka`e da su drogu me|u

ALEKSIA
Nastavnica koja ~eka otkaz i protestuje svaki dan na ulicama Atine

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

KRAN, @ICA, POZAJMICA

Prijeratni gigant, sarajevska „Žica“, koja je upošljavala 1.800 ljudi, danas praktično više ne postoji. Na mjestu gdje su nekada bili proizvodni pogoni danas je ledina na kojoj će se graditi prvi Bauhaus centar u BiH, a Upravna zgrada “Žice” bit će pretvorena u stambene jedinice namijenjene daljoj prodaji. Sarajevsko Kantonalno tužiteljstvo nedavno je „diglo ruke“ od ovog slučaja kriminalne privatizacije

@ICA D.D. I @I^ANO PLETIVO MRTVA^KOG KOV^EGA
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

P

rijeratni gigant, sarajevska @ica, koja je upo{ljavala 1.800 ljudi, danas prakti~no vi{e ne postoji. Na mjestu gdje su nekada bili proizvodni pogoni @ice danas je ledina na kojoj }e se graditi prvi Bauhaus centar u BiH u kojem }e se zaposliti, ni manje, ni vi{e, nego 150 radnika, a Upravna UPRAVNA ZGRADA
Upravna zgrada @ice bit }e pretvorena u stambene jedinice namijenjene daljoj prodaji

zgrada, prema poslovnoj strategiji poslijeratnog ve}inskog vlasnika @ice Muhameda Pilava ina~e vlasnika Uniprometa, bit }e pretvorena u stambene jedinice namijenjene daljoj prodaji.

ORTA^KA (G)RUPA
Prema navodima biv{ih uposlenika ove nekada uspje{ne firme koji su ili u penziji ili na birou, sudbina @ice zape~a}ena je u januaru 2006. godine, kada je ve}inski paket dionica od 67 procenata Agencija za

privatizaciju Federacije BiH neposrednom pogodbom prodala Orta~koj grupi. Ugovorom o kupoprodaji @ice, koji je Agencija 9. januara 2006. godine zaklju~ila sa Orta~kom grupom, firma ~ija je knjigovodstvena vrijednost bila procijenjena na 120 miliona KM prodata je za 1,1 milion KM. Ispred Agencije kupoprodajni ugovor potpisao je tada{nji direktor Re{ad @uti}, a ispred Orta~ke grupe „uorta~eni“ Unipromet — Muhamed Pilav, ANS Drive - Alija Gad`o i Geneco — Ante Domazet.

32

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

KRAH NEKADA[NJEG GIGANTA
U kupoprodajnom ugovoru ta~kom {est bile su definisane obaveze kupaca u investiranju. Prema spomenutom dokumentu, Orta~ka grupa je u prvoj godini dana u @icu bila du`na investirati 10 miliona KM. „Pod investicijama se podrazumijevaju investicije direktno ulo`ene u Preduze}e, a ne osigurane iz sredstava Preduze}a, u roku od 12 mjeseci od potpisivanja Ugovora“, navedeno je u kupoprodajnom ugovoru. Sastavni dio zaklju~enog ugovora ~ini i 11 aneksa, a aneks 10 ujedno predstavlja izjavu Orta~ke grupe kojom njeni ovla{teni predstavnici izjavljuju da imaju i da mogu osigurati nov~ana sredstva radi investiranja. Naravno, Orta~ka grupa nije izvr{ila obavezu investiranja po predvi|enoj dinamici, odnosno nije ulo`ila pet miliona KM do isteka prvih 6 mjeseci, ve} su od Agencije zatra`ili prolongiranje rokova izvr{avanja obaveza investiranja na na~in da se rok investiranja za prvu tran{u pomjeri sa 30. juna 2006. godine na 30. septembar iste godine i da se to ulaganje objedini sa drugom tran{om koja }e biti upla}ena u istom roku. Tada{nji zamjenik direktora Agencije Vjekoslav Prce 13. jula zaklju~io je aneks ugovora o kupoprodaji @ice, ~ime se iza{lo u susret Orta~koj grupi. Me|utim, prije zaklju~ivanja spomenutog aneksa Nadzorni odbor @ice donio je odluku o davanju saglasnosti za upis hipoteke u korist Raiffeisen banke nad PISMO PREMIJERU
Krajem 2012. godine predsjednik Sindikata Uzejir Radelja{ tra`io je sastanak sa Nerminom Nik{i}em zbog represivih mjera i mobinga nad radnicima @ice

Orta~ka grupa pod hipoteku je stavila nekretnine “@ice“da bi od Raiffeisen banke dobila kredit od 10 miliona KM kako bi ga investirala u „@icu“ i na taj na~in ispunila obaveze preuzete potpisivanjem ugovora o kupovini firme

LEDINA NA KRAJU GRADA
Zemlji{te na kojem je bila proizvodna hala @ice prodato je Bauhasu za 9, 65 miliona eura
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

33

KRAN, @ICA, POZAJMICA
nekretninama @ice za podizanje kredita Orta~koj grupi od 10 miliona KM radi investiranja u firmu. U dono{enju ove odluke u~estvuju predsjednik Nadzornog odbora Muhamed Pilav, ve}inski dioni~ar i direktor Uniprometa, i ~lan Ante Domazet, osniva~ i vlasnik firme Geneco, a dono{enju ovakve odluke protivi se Sulejman Halebi} ispred malih dioni~ara, odnosno MI Groupa. Po{to odluka nije usvojena jednoglasno, trebala je biti proslije|ena Skup{tini dru{tva na odlu~ivanje, {to nije u~injeno iz sljede}eg razloga. U Statutu @ice doslovno stoji: „Dioni~ar ne mo`e u~estvovati u odlu~ivanju na Skup{tini u slu~aju kada je predmet odluke konkretni interes tog dioni~ara koji je protivan interesu Dru{tva.“ Kasnije }e se utvrditi da su predstavnici Orta~ke grupe i prije kupovine @ice obavili razgovore sa odgovornim osobama u Raiffeisen banci, od kojih su navodno dobili usmenu saglasnost za podr{ku projektu kupovine @ice. U aktivnosti osiguranja kreditnih sredstava, osiguranih po osnovu zalaganja imovine i dionica @ice, predstavnici Orta~ke grupe sa predstavnicima Raiffeisen banke stupli po~etkom februara 2006. godine, dakle odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora sa Agencijom. POSLOVNI PARTNERI
Muhamed Pilav, vlasnik Uniprometa, i Ante Domazet. vlasnik Genecoa

HIPOTEKOM NA HIPOTEKU
Nakon osiguranja kreditnih sredstava koja su „investirana“ u @icu po~etkom 2007. godine, raskida se ugovo o ortakluku. Unipromet preuzima sve obaveze od ortaka ANS Drive i Geneco, o ~emu s njima 31. decembra 2007. godine potpisuje ugovor o preuzimanju duga u kojem se Raiffeisen banka pojavljuje kao povjerilac, a radi se o kreditima ranije odobrenim radi ispunjenja obaveze ulaganja u @icu. Ovdje je bitno spomenuti da je Unipromet od @ice uzimao nov~ane pozajmice, a da je najve}u pozajmicu u iznosu 2,15 miliona KM uzeo po~etkom februara 2007. godine, dvadesetak dana nakon {to je Orta~ka grupa raskinula ugovor o ortakluku. Navodno su ta sredstva iskori{tena za isplatu ortaka, Gad`inog ANS Drivea i Domazetovog Geneca. Nakon {to je preuzeo @icu, polovinom maja 2008. godine, Unipromet upu}uje zahtjev za promjenu zalo`nog prava nad nekretninama @ice za nekretnine Uniprometa. Umjesto nekretnina @ice za hipoteku Unipromet nudi poslovni prostor i zemlji{te u ulici Marka Maruli}a, poslovni prostor u ulici Sime Milutinovi}a i zabilje`bu prvenstva reda zalo`nog prava na objekat u izgradnji. Raiffeisen banka u avgustu 2008. godine potpisuje izmjene i dopune ugovora
34

(NEO)SPORNI UGOVOR
Ugovor o kupoprodaji @ice potpisan izme|u Orta~ke grupe i Agencije za privatizaciju FBiH

o kreditiranju i poslovnoj suradnji kojim se kao zalo`no prava prihvataju nekretnine Uniprometa, a istim ugovorom banka se obavezuje da }e izdati dozvolu za brisanje zalo`nih prava nad nekretninama @ice. Me|utim, u aprilu 2007. godine @ica se za vlastito poslovanje kreditno zadu`ila kod Raiffeisen banke. Odobren je kredit u iznosu od 14,7 miliona KM, a kao osiguranje Raiffeisen banka se prakti~no upisala na istu hipoteku Orta~ke grupe, ali drugog reda. Drugim rije~ima, izdavanje

brisovne dozvole za kredit koji je odobren Orta~koj grupi nije zna~ilo i gubitak hipoteke jer je ista imovina @ice ostala pod hipotekarnim optere}enjem u korist banke za kredit od 14,7 miliona KM. Kreditna sredstva najve}im dijelom utro{ena su za kupovinu repromaterijala iz Turske, gdje je kupljeno 15.000 tona valjane `ice. Navodno, repromaterijal je iskori{ten za pravljenje gra|evinskih armaturnih mre`a, za {to @ica nije posjedovala tehnologiju pa su armaturne mre`e pravljene u Stocu,
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

KRAH NEKADA[NJEG GIGANTA
VJE[TO OTEZANJE VJE[TA^ENJA

Tužilac Džemal Karić odustao od daljnje istrage u „Žici“
Prema navodima biv{ih uposlenika @ice, uporedo sa propa{}u @ice kompanija u vlasni{tvu Muhameda Pilava Unipromet do`ivjela procvat. Radnici su se u vi{e navrata obra}ali svim relevantnim nadle`mim institucijama kako bi se zaustavila plja~ka i uni{tavanje @ice, ali bez uspjeha. Izme|u ostalih, obratili su se i Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo koje je predmet proslijedilo tu`iocu D`emalu Kari}u iz Odjela za privredni kriminal. Kari} izdaje nalog Finansijskoj policiji koja kontrolu @ice povjerava inspektorima iz Travnika Huseinu Eminagi}u i Brankici Ad`aip. Prema tvrdnjama biv{ih radnika @ice, Eminagi} i Ad`aip nisu odradili posao kako treba, pa je predmet po nalogu glavnog inspektora Zufera Dervi{evi}a ustupljen inspektorima zeni~kog Odjela, ali su Eminagi} i Ad`aip, navodno mimo glavnog inspektora, svoj izvje{taj proslijedili tu`iocu Kari}u. Inspektori Finansijske policije iz Zenice sa~inilu su izvje{taj u kojem su navodno podnijete

ULOGA TU@ILA[TVA
Neuspje{na intervencija glavne tu`iteljice Kantonalnog tu`iteljstva Kantona Sarajevo Nives Kanev~ev

krivi~ne prijave protiv du`nosnika Agencije za privatizaciju, kupaca @ice i rukovodstva same firme. Na osnovu tog izvje{taja tu`ilac Kari} anga`uje inspektore Federalne uprave policije koji su, prema rije~ima biv{ih uposlenika @ice, krajnje profesionalno i stru~no obavili svoj posao. Me|utim, nakon (ne)potrebnog ~ekanja tu`ilac

Kari} anga`uje sudskog vje{taka Red`epa Isovi}a, a kao predlo`ak mu daje „privatni“ izvje{taj inspektora Finansijske policije iz Travnika. Prema tvdnjama biv{ih radnika @ice, Isovi} se potrudio da u svom vje{ta~enju prepi{e zaklju~ke iz izvje{taja Eminagi}a i Ad`aip, {to je proslije|eno tu`iocu Kari}u. On ponovo anga`uje sudske

vje{take Avdiju Alihod`i}a i Kasima Durmi{evi}a koji mu vra}aju „uljep{ani“ nalaz prethodnog vje{taka Isovi}a. S tim je upoznat i Sindikat @ice, ~iji predsjednik Uzejir Red`ep odr`ava sastanak sa glavnom tu`iteljicom Nives Kanev~ev koja obe}ava ponovno vje{ta~enje i blokadu imovine @ice. Predmet se ustupa tu`iocu Azizu Jahjefendi}u, koji predmet daje na vje{ta~enje vje{taku Abidu Hod`i}u. On je, prema Red`epovim navodima, napravio kriminalan izvje{taj. „^ak je naveo i neta~an podatak za koju vrijednost je prodata oprema i ma{ine, te konstrukcije hala iz tvornice @ice. U tom izvje{taju ~udan je podatak da je nakon rasprodaje ma{ina, opreme, zemlji{ta @ice Muhamed Pilav sa ra~una @ice na ra~un Uniprometa prebacio 4 miliona KM kao pozajmicu“, ka`e Red`ep, navode}i da je nakon dobijanja ovog izvje{taja predmet vra}en tu`iocu Kari}u, koji je i slu`beno zatvorio slu~aj.

[irokom Brijegu, Prnjavoru, Bijeljini... Podizanje kredita od 14,7 miliona KM i uvoz 15.000 tona `ice iz Turske biv{i direktor A lija Avdi} naveo je kao jedan od razloga zbog kojih je podnio ostavku na mjesto direktora @ice. Drugi razlog, prema Ali}evim navodima, bilo je dugovanje od oko dva miliona KM koje su stvarale firme u vlasni{tvu Muhameda Pilava prema @ici za isporu~enu, a nikada pla}enu robu. Roba je isporu~ivana firmama MAY Tvornica namje{taja Unipromet, Usora Te{anj Jelah, DU Jelah, Dukat, Mlin i pekara Te{anj . Prema Ali}evoj izjavi, u dugovanjima je prednja~ila firma DU Jelah Te{anj. Prije privatizacije @ica je bila kreditno zadu`ena u iznosu od 7,1 milion KM, a poslije privatizacije zaklju~no sa 31. decembrom 2011. godine dug je narastao na 17,7 miliona KM. Da bi se rije{io kreditnog balasta, Muhamed Pilav prodao je ma{ine i postrojenja, a ostatak je „razdu`io“ kao staro gvo`|e. Demontirana je
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

proizvodna hala, a ledina je za 9,65 miliona eura (18,8 miliona KM) prodata

Bauhausu gdje }e se graditi njihov poslovni centar.

35

VU^I]EV PERFORMANS SA PRIJATELJIMA IZ RS-a

Hitan sastanak na koji je ALEKSANDAR VUČIĆ, vicepremijer Srbije, pozvao MILORADA DODIKA i MLADENA BOSIĆA, zbog očuvanja stabilnosti u Republici Srpskoj, imao je potpuno drugu pozadinu; naša novinarka otkriva zbog čega je Vučić iznenada otoplio odnose sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom

DODIK ZA JEDNOKRATNU VU^I]EVU UPOTREBU
Pi{e: MIRHA DEDI]

“Aleksandar Vu~i}, lider naprednjaka, od ulaska u predizbornu kampanju trese se od tajkuna protiv kojih je pokrenuo sudske procese - Miroslava Mi{kovi}a, vlasnika ‘Delte’ i Dragana \uri}a, vlasnika ‘Zekstre’, iza kojeg stoji Milorad Dodik. Vu~i} je uvjeren da }e njih dvojica u predizbornu kampanju ulo`iti na desetine milione maraka kako bi mu oborili rejting. Znaju}i da Milorad Dodik dr`i obojicu na vezi, i da bi i samom Dodiku odgovaralo da naprednjaci do`ive debakl na martovskim izborima, Vu~i} je napravio strategiju da odre|enim postupcima omek{a Dodika. Zbog toga ga je i pozvao u Beograd i dao mu na zna~aju, ali se od njegovih stavova vezanih za BiH prili~no ogradio”, obja{njava za na{ list izvor iz vrha Srpske napredne stranke zbog ~ega je do{lo do hitnog sastanka Vu~i}a sa Dodikom. Dodik i M laden Bosi}, kao lideri dvije najuticajnije stranke u Republici Srpskoj, do{li su u nedjelju (9. februara), u Beograd na Vu~i}ev poziv. Iz Beograda je odaslana poruka da su nemiri u BiH napad na Republiku Srpsku i dejtonsku Bosnu. Istina, to je izjavio predsjednik RS-a M ilorad Dodik. Potpredsjednik Vu~i} bio je uzdr`aniji, objasniv{i svoj poziv na hitan sastanak u Beograd dvojici politi~ara iz Banje Luke zabrinuto{}u za stabilnost Republike Srpske i

regiona, presko~iv{i dr`avu BiH. “Nema potrebe da paljenjem zgrada, nasiljem, prebijanjem policajaca re{avamo politi~ke probleme. Srbija `eli stabilnost u regionu i to je od presudnog zna~aja. Srbija, u skladu sa Dejtonom, ima odre|enu, ne bezna~ajnu ulogu u njegovom sprovo|enju, na{ narod koji `ivi zapadno od Drine uvek je zaisteresovan za mi{ljenje dr`ave Srbije, a na{a `elja je da sa~uvamo stabilnost u regionu, kako politi~ku, tako i ekonomsku”, rekao je Vu~i} na zajedni~koj konferenciji za novinare sa Dodikom i Bosi}em. Dodik je kazao da je “Republika Srpska stabilna, a da su neredi u Federaciji BiH pokrenuti sa ciljem da se u RS izazovu sli~ni potresi i da se ponovo sna`no uvu~e me|unarodni faktor da rje{ava probleme”. Vu~i}ev poziv Dodiku, prema mi{ljenju upu}enih u prilike na politi~koj sceni Srbije, uslijedio je iz vi{e razloga. Prema mi{ljanju profesorice Srbijanke Turajli}, Vu~i} se pla{i da }e tokom predizborne kampanje od odre|enih politi~kih protivnika biti prozvan {to je predao Kosovo te zbog toga od Republike Srpske pravi kompenzaciju. “Sve je to u kontekstu predizborne retorike. Po{to je Vu~i} tokom svog mandata za Srbe izgubio ne{to veliko, u srpskoj nacionalisti~koj histeriji Kosovo treba da se nadoknadi. Iako je nepristojno u ovom momentu me{ati se u ono {to se u Bosni de{ava, i treba imati razumevanja, na`alost, Vu~i} ne mo`e da se suzdr`i i od Republike

Vu~i} svoju naklonost prema SDS-u kao vode}oj stranci u opozicionom bloku RS-a nije promijenio, niti se promijenio njegov hladan odnos prema Dodiku
36

PREDIZBORNA KLOPKA ZA DODIKA
Srpske pravi kompenzaciju za Kosovo. Me|utim, to me{anje u RS bila je neprekidna poruka koju je slao demokrata Boris Tadi}, pa je prosto ~udno da se Vu~i} do sada nije dosetio da bi i on ne{to sli~no mogao da ka`e. To je tu`na istina, me|utim, tu nema puno pomo}i, vi u BiH mo`ete samo da ka`ete - navikli smo to od Srbije”, ka`e za na{ list Srbijanka Turajli}. Turajli}eva navodi da Vu~i} vodi dr`avnu politiku kao da cijela Srbija `ivi u pozori{tu, zbog toga je, po njenom mi{ljenju, na predstoje}im izborima neophodno promijeniti vlast: “Vu~i} je i re`iser i glavni glumac i scenograf. Sebi je napravio pozori{te koje se narodu dopada. To je predstava koja nema veze s realno{}u, ali TAJKUNI POD VU^I]EVIM PROZORIMA
Vu~i} je u panici da mu srbijanski tajkuni bliski Miloradu Dodiku ne sru{e rejting na izborima

STRAH OD “BOSANSKOG PROLJE]A”
Hitno postrojavanja kod Vu~i}a zbog preventivnog obeshrabrivanja protesta u Republici Srpskoj i Srbiji

VU^I]EV PERFORMANS SA PRIJATELJIMA IZ RS-a
svi su ushi}eni. On hapsi levo i desno, a nijednu aferu nismo zavr{ili. Sve je to populizam koji se narodu, koji nema sre}e da ga ne{to li~no obraduje, svi|a jer se i nekom drugom ne{to lo{e de{ava. Jer, koliko god da je stra{no kad nemate hleba, jo{ je stra{nije kad ste u zatvoru.” Da je Dodik Vu~i}u u predizbornoj kampanji poslu`io za jednokratnu upotrebu, govori i podatak da je lider naprednjaka znatno vi{e vremena odvojio za Mladena Bosi}a, {efa SDS-a, s kojim je u ~etiri oka prije zajedni~kog sastanka dogovorio dalju strategiju ove stranke u RS-u. Iako je {efove dvije vode}e stranke u RS-u pozvao na o~uvanje mira i stabilnosti u RS-u dok traju nemiri u Federaciji BiH, Vu~i} od Bosi}a nije tra`io da otupi svoju o{tricu prema Dodiku. Pouzdani izvori iz SNS-a tvrde da je Bosi} upravo od Vu~i}a dobio instrukcije da {to prije zatra`i raspisivanje vanrednih izbora u RS-u i time Dodiku zada dodatnu glavobolju. Da je Bosi} pod zna~ajnim uticajem Vu~i}a, govori i informacija da }e Bosi} uskoro u Banjoj Luci predstaviti set antikorupcionih zakona po uzoru na Vu~i}eve dosada{nje akcije. “Sastanak u Beogradu za Dodika, koji ima najvi{e razloga da strahuje od ‘de{avanja naroda’ predstavljao je slamku spasa, me|utim, Vu~i} svoju naklonost prema opoziciji i SDS-u kao vode}oj stranci u tom bloku nije promijenio. Nije se zna~ajno promijenio ni njegov hladan odnos prema Dodiku i SNSD-u, koji se smatraju najodgovornijim za te{ki kriminal i korupciju u vlasti RS-a”, navodi na{ izvor. BEOGRADSKA SOLIDARNOST
U centru Beograda stotinjak gra|ana sa transparentima dali su podr{ku protestima u Bosni i Hercegovini

Vu~i}a jer je to jedini na~in da se sa~uva. Spreman je, navodno, da pojedinim politi~arima i medijima da oko 100 miliona eura za kampanju, a zauzvrat o~ekuje da bjesomu~no napadaju lidera SNS-a i naprednjake. Tokom narednih dana, zahvaljuju}i Mi{kovi}evim i \uri}evim parama, bi}e pokrenuta kampanja, kako u medijima tako i na dru{tvenim mre`ama, koju }e diktirati “Mi{kovi}evi opozicionari”. Tajkuni }e, kako navode ovi mediji, Vu~i}a ga|ati politi~kim, ali i porodi~nim aferama. KOME ZVONA ZVONE.
Aleksandar Vu~i} tajno se po drugi put o`enio i svim medijima strogo zabranio da to obajve

Vu~i}ev strah od porodi~nih afera nije bez osnova. U Srbiji niti jedan medij nije smio da objavi da se lider naprednjaka ekspresno razveo od novinarke Ksenije, s kojom ima dvoje maloljetne djece, i o`enio sa znatno mla|om i atraktivnijom Tamarom \ukanovi}. Na svadbi je bilo vi{e od 200 zvanica, me|u kojima i pedesetak novinara, urednika i vlasnika medija. Tako|er je bio i kompletan vrh SNS-a, izuzev Tomislava Nikoli}a. Veselje je odr`ano u jednom zamku na Ko{utnjaku. Me|utim, objavlji-

VU^I]EVA TAJNA @ENIDBA
Ipak, Vu~i}ev strah da }e tajkuni biti u sredi{tu ove izborne kampanje u Srbiji je primarni razlog zbog kojeg je, makar nakratko, poklonio svoju pa`nju Dodiku. Vu~i} preko medija stvara atmosferu da gra|ani biraju izme|u opozicionih pla}enika u rukama tajkuna i po{tenih naprednjaka. O tome govore tekstovi koje objavljuju tabloidne beogradske novine pod Vu~i}evom kontrolom. Po njima, Miroslav Mi{kovi} je u proteklih desetak dana u svom nedavno otvorenom hotelu Crown plaza odr`ao niz tajnih sastanaka s drugim tajkunima koji su na meti Vu~i}a, a na kojima je dogovoren plan “60 plus” ~iji je cilj maksimalno slabljenje Vu~i}a na narednim izborima. Mi{kovi} je, kako saznaje Kurir, napravio plan da dobro odrije{i kesu i preda ogroman novac pojedinim politi~arima i medijima kako bi tokom kampanje napadali Vu~i}a i SNS, a sve kako bi u slu~aju njihovog odlaska s vlasti mogao da se izvu~e iz istraga i sudskih procesa koji se protiv njega vode. Mi{kovi}, koji po ovom listu ide na sve ili ni{ta, rije{io je da ukloni
38

VU^I] UZ BOSI]A
Najve}u podr{ku u RS-u od lidera naprednjaka u`iva Mladen Bosi}
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

PREDIZBORNA KLOPKA ZA DODIKA
OTVORENA VEZA SARAJEVO - BEOGRAD jentacija Srbije finansijski iznu|ena i da ka`e da su ruski interesi u Srbiji ali i na Balkanu preko njega i dalje podjednako za{ti}eni. Po meni je to momenat koji je klju~ni u ovoj pri~i. Vu~i} jako dobro zna da Dodikove poslovne veze sa prethodnim re`imima u Srbiji prelaze pitanje dobrih odnosa sa jednom ili drugom vladom. Kao {to su mu poznati populisti~ki potezi re`ima Milorada Dodika, koji sada ve} neskriveno radi na projektu razjedinjenja celovite Bosne. Na`alost, tu odgovornost me|unarodne zajednice tako|e nije mala”, ka`e Mili}eva.

Fahrudin Radončić referira Vučiću o situaciji u BiH!?
Na sastanku sa Dodikom i Bosi}em, koji je Vu~i} sazvao isklju~ivo iz svojih unutra{njopoliti~kih potreba, Vu~i} je demonstrirao izvrsno poznavanje situacije u BiH. Vu~i} je govorio o detaljima vezanih za demonstracije u BiH koje su iznenadile i samog Dodika i Bosi}a. Upu}eni izvori tvrde da pozudane i svje`e informacije Vu~i} redovno dobija od ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radon~i}a, s kojim ga odnedavno ve`u i prijateljske veze. Naime, Radon~i} je prije dva mjeseca, na Vu~i}ev poziv, bio u privatnoj posjeti kod njega ku}i. Radon~i} je tom prilikom u Beograd otputovao svojim privatnim avionom, a na kraju vi{esatnog dru`enja Vu~i} mu je kazao: “U svoju ku}u nisam doveo ni Bosi}a, ni Dodika, sada ti je jasno kako kod mene kotira{.” O prijateljstvu i dru`enju sa Vu~i}em nedavno je govorio na BN TV, bliskoj lideru SNS-a, i sam Radon~i}: “Bili smo ~ak ~etiri-pet sati zajedno, jako smo se prijatno dru`ili i naravno da smo sve regionalne teme, pa i politi~ke, obradili. Na{ je zajedni~ki stav da mora do}i do regionalnih integracija u politi~kom smislu, ali i u ekonomskom. Tako|er smo se usaglasili u zajedni~kom nastupu u borbi protiv kriminala i korupcije.” Prema nekim tvrdnjama, koje nismo mogli provjeriti, prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu}i} i ministar sigurnosti BiH Radon~i} prije nekoliko nedjelja imali su i neformalno dru`enje u etno-selu “Stani{i}” pored Bijeljine…

SAMO DA DEMONSTRACIJA NE BUDE
Sonja Biserko iz Helsin{kog odbora za Srbiju smatra da su socijalni protesti u BiH uznemirili vlastodr{ce u Beogradu i Banjoj Luci jer je siroma{tvo, bijeda i nezadovoljstvo jednako i u svim dijelovima BiH, kao uostalom i u cijelom regionu, pa je mogu} domino efekat. Biserko ka`e da ovaj socijalni bunt ima i pozitivnu konotaciju: “To je jedan povoljan razvoj u regionu, zato {to se gra|ani u regionu izmi~u iz te etnonacionalne matrice i {to }e se problemi ubudu}e re{avati, pre svega, na tom ekonomskom i socijalnom planu i u tom smislu sve ove elite u regionu nemaju {ta da ka`u. O~igledno da }e se oni organizovati na vi{em nivou kako bi to spre~ili. Me|utim, mislim da ipak mo`e da se desi ne{to {to oni ne o~ekuju i {to ne}e biti u situaciji da spre~e. Krajnje je vreme da region progovori na neki drugi na~in.” Analiti~ari iz Beograda smatraju da bi eskalacija nezadovoljstva u Srbiji znatno smanjila Vu~i}ev rejting na izborima, zbog toga i njegov strah da se “protesti ne preliju preko Drine”. Nakon sastanka sa Dodikom i Bosi}em, Vu~i} je zaklju~io da ne o~ekuje da }e se protesti pro{iriti i na teritoriju Srbije. Me|utim, radnici iz Kraljeva koji ve} ve} osam mjeseci {trajkuju odmah su poru~ili Vu~i}u da se “ne bavi Sarajevom, jer mu je Kraljevo bli`e”, a jedan od {trajka~a mu je poru~io da “i njega i njegovu decu treba spasiti iz snega”. Direktor Foruma za etni~ke odnose iz Beograda Du{an Janji} ka`e da Srbija pogre{no vidi doga|aje u BiH a solidari{u}i se sa vlastima u RS-u. “Vu~i} je izabrao najbolji na~in da izvr{i politi~ko samoubistvo. U Beogradu ve} danima imamo okupljanje solidarnosti sa BiH na Trgu Republike. Vu~i} je svojim izjavama otvorio mogu}nost svim nezadovoljnim ljudima i kompletnoj opoziciji da podsti~u iste takve demonstracije u Srbiji. Ono {to je manifestovao i Zoran Milanovi} i Vu~i} je odbrana naciokratije, odbrana etni~kog principa, a demonstracije se ne odr`avaju zbog toga. Demonstracije su oko hleba i posla, a ne oko igara.”
39

CRVENI TELEFON
Vu~i} i Radon~i} su skoro svakodnevno na vezi

vanje te vijesti Vu~i} je strogo zabranio. U vrijeme dok je Srbijom prostrujala glasina o Vu~i}evoj `enidbi, pa`nju javnosti je izazvalo ogla{avanje na Twiteru njegove biv{e supruge Ksenije: “Nikada ne}u odustati od onoga do ~ega mi je istinski stalo. Ne diraj me. Ne kradi moje. Ne ucenjuj. Ne potcenjuj. Ne varaj u igri. Ne slu`i se prljav{tinama.” Mnogima je nakon ovog bilo jasno da Vu~i}eva biv{a supruga pro`ivljava pravu dramu. Me|utim, i danas, dva mjeseca nakon Vu~i}eve `enidbe, javnosti je nepoznato ko je prva dama najmo}nijeg ~ovjeka u Srbiji. Vu~i}eva cenzura, kako tvrde upu}eni izvori, uslijedila je zbog straha da }e u Srbiji biti manje popularan zato {to je zbog atraktivne brinete ostavio `enu i dvoje maloljetne djece. Da je Vu~i} nespokojan uo~i vanrednih izbora, koje je u Srbiji sam raspisao kako bi se do~epao {to ve}eg kola~a vlasti, smatra i
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

Jelena Mili}, direktorica Centra za evroatlanske studije iz Beograda, koja za SB ka`e: “U brojnim medijima u Srbiji, strogo kontrolisanim od strane Vu~i}a, ovih dana uop{te niste mogli pro~itati da je socijalni bunt u BiH opravdan, ve} se isklju~ivo razmatra ko i za{to destabilizuje Republiku Srpsku. To nije slu~ajno, kao {to i nije slu~ajno {to takvi naslovi dolaze od sve vi{e ruskih internet portala koje ja pratim. Vu~i} trenutno vodi dve predizborne kampanje. Jedna je ova kojom tra`i naklonost svog bira~kog tela za koje se pla{i da se ne opusti zbog istra`ivanja javnog mnjenja da on zasigurno pobe|uje, ali tako|e i zbog ~injenice da ~vrsta retorika i spa{avanje dece iz snega ne donose nu`no i ‘stabilne’ glasove. Druga tako|e bitna kampanja koju Vu~i} vodi je vezana za ruske, odnosno Putinove zvani~nike kojom on na svaki na~in poku{ava da doka`e da je evroori-

JADRANSKO-JONSKI REGION

Europska komisija odlučila je da poveže dio regiona u inicijativu koja bi mogla pomoći razvoj, privući strana ulaganja, djelovati na polju zaštite okoline i razvoja turizma. No, dvije zemlje su izostavili iz inicijative, a BiH se ne čini baš kao pouzdan partner u ovom trenutku

U novoj makroregiji koju favorizira Europska unija Bosna i Hercegovina tek treba definirati vlastite interese
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

E

uropska komisija, kojom trenutno predsjedava najproblemati~nija zemlja ~lanica Europske unije, Gr~ka, inicirala je i pokrenula makroregionalnu strategiju za Jadransko-jonsku regiju. Strategija je inicirana kao podr{ka saradnji izme|u osam zemalja ~lanica, a predstavljena je kao odgovor EU lidera na zahtjeve iznesene 2012. godine za formiranje nove makroregionalne strategije. Veliki sastanak, na kojem su bili prisutni ministri vanjskih poslova zemalja koje pripadaju ovoj inicijativi, te predstavanici ministarstava koja mogu biti uklju~ena u realizaciju eventualnih budu}ih zajedni~kih projekata, odr`an je 6. i 7. februara u Atini.

ZEMLJE ^LANICE
Pomalo je ~udan sastav ove nove inicijative. Naime, zemlje ~lanice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Gr~ka, Italija, Crna Gora, Srbija i Slovenija. Johannes Hahn, europski komesar nadle`an za regionalnu politiku, u grupnom intervju za medije iz zemalja ~lanica poja{njava kako o ~lanstvu u inicijativi odlu~uju zemlje zajedno. “Komisija je odlu~ivala o ovoj makro regionalnoj strategiji u ovom okru`enju jer je ~lanstvo nastavak prija{nje inicijative koja je pokrenuta 2000. Tada su Srbija i Crna Gora bile jedna dr`ava”, ka`e Hahn. Na pitanje da li to onda zna~i da je automatski i Kosovo zemlja ~lanica, odgovara da ne zna~i: “Ne. Sada radimo sa ovim zemlja40

JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA
Ministri vanjskih poslova osam zemalja ~lanica i predstvanici Europske komisije na sastanku u Atini

ma koje su odlu~ile da podr`e ovu mikroregionalnu strategiju. Ponovo, nije na{a odluka kao Komisije kako }e strategija izgledati. Naravno da slu`benici u Briselu gledaju ko su ~lanice, i za ovo {to sada imao rekli su OK, ovo izgleda kao makroregionalna strategija i idemo sa tim. Odluka je da neke ~lanice pozovu druge. O tome odlu~uju zemlje ~lanice. Sada, moglo bi se re}i da Srbija ne spada u ovaj region jer je koncentracija na priobalnom podru~ju. Ali, to je odluka zemalja ~lanica.” Ipak, na marginama sastanka u Atini pri~alo se da niti Makedonija niti Kosovo

nisu ~lanice kao politi~ki ustupak Srbiji, odnosno Gr~koj.

RJE[ENJE ZA SVE PROBLEME
No, ovo je ~ini se samo jedan od problema za ovu novu inicijativu koja tek treba da za`ivi, a njome bi uskoro trebala predsjedavati Bosna i Hercegovina. Za sada, to ne brine komesara Hahna. “Na{e iskustvo sa dva druga projekta, posebno sa Dunavskom i Balti~kom makroregionalnom strategijom, ve} je takvo da pokazuje da efikasnost jedne zemlje ili bilaterarni sukobi mogu biti mnogo lak{e rije{eni u multilaterarnom okru`enju jer ono
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

NOVA STRATEGIJA EU-a
JOHANNES HAHN, EVROSPKI KOMESAR ZA REGIONALNU POLITIKU

Pelješki most neće biti dio ove strategije
Europska komisija smatra da se kroz razvoj makroregionalnih strategija mo`e pozitivno uticati na razvoj odre|enih regiona u Europi, pod uslovom da zemlje kojih se ti~e strategija same preuduzimaju pojedine akcije. Bitno za ovakve inicijative je da se doti~u projekata od va`nosti za cijeli region koji je u pitanju. Jadransko-jonska inicijativa se ti~e ~etiri klju~ne oblasti u regionu: “plavi razvoj” koji se odnosi na pomorstvo i ribogojstvo; regionalna transportna povezanost koja bi trebala pove}ati prisutnost i privla~nost regiona; za{tita okoli{a; te odr`iv turizam kao jedna od najbr`ih i najzna~ajnijih industrija. Mo`ete li nam re}i ne{to vi{e o nekim specifi~nim projektima u okviru ove strategije? Recimo, da li je Pelje{ki most jedan od projekata koji bi mogli biti interesantni? Ne. Za sada smo u fazi planiranja. Moramo vidjeti {ta i na koji na~in odre|eni projekti doprinose makroregionalnoj zavr{en. Ali to je na{ kona~ni cilj i moramo biti dovoljno tvrdoglavi da ga postignemo. Naravno, sve ne ide lako, ali to je kona~na vizija. Tako|er imamo odgovornost i obavezu prema zemljama koje nisu ~lanice, jer na kraju mo`e se re}i da je ~lanstvo prednost iako nekada ljudi misle da nije. Ali siguran sam da ekonomska situacija mo`e biti puno gora da neke od zemalja nisu ~lanice europske porodice i ne mogu se osloniti na solidarnost. Da bi bili kompetitivni na svjetskom nivou, morate biti dio zajednice. Ovo nije politi~ka platforma za ministre da se sretnu jednom, dva puta godi{nje, nego se stvarno ne{to mora raditi. Tako da se moraju uklju~iti razli~ita ministarstva, voditi ra~una da su predstavnici iz zemalja ~lanica visokopozicionirani politi~ari koji mogu donijeti odluke, koji imaju politi~ku podr{ku, te mogu izgraditi mre`u u kojoj vjeruju jedni drugima. Ova strategija je vrsta saradnje, a ne ne{to gdje zemlje ~lanice sjede za stolom i tra`e na~in da promoviraju vlastite interese.

JOHANNES HAHN
Zemlje ~lanice moraju da se dogovore oko prioriteta i eventualnih novih ~lanica

strategiji. Sada je jedan od na{ih zadataka ba{ to - da odlu~imo koji projekti su zaista relevantni za cijeli region. Mo`ete li nam re}i neke primjere projekata koji bi mogli biti interesantni? Turizam, pomorska pitanja, zajedni~ko brandiranje regiona u svrhe razvoja turizma… Postoje ideje o razvoju infrastrukture za snabdijevanje energijom. Ribogojstvo je tako|er va`an aspekt, kao i razmjena socioekonomskih podataka, podataka o prvenciji nesre}a… Ali, o svemu se

mora razgovarati. [ta zemlje ~lanice inicijative mogu o~ekivati od Brisela? Moramo priznati da u Europi generalno, zbog krize, postoji odre|eni umor od pro{irenja. Ali to je shvatljivo ako imate na umu kako je te{ka situacija za mnoge ljude u Europi bila tokom proteklih nekoliko godina. Situacija u zemljama kao Gr~ka se polako popravljaju. Ali, postoji zamor. Kao politi~ar, uvijek podsjetim kako smo 1989. po~eli stvarno ujedinjene Europe i da taj proces nije

slu`i kao neka vrsta dru{tvenog pritiska tako da jedna zemlja nema ispriku pred drugom ako vode raspravu. Mislim da je BiH kao zemlja zaista dio strukture zajedno sa zemljama ~lanicama makroregionalne strategije. Kada, naprimjer, govorimo o jadransko-jonskom autoputu, naravno da dio prolazi kroz BiH i ta zemlja mora onda donijeti odluku i u~estvovati. Ako to ne urade, mo`ete se suo~iti sa pritiskom od susjeda tako da mislim da ovakva inicijativa mo`e biti od koristi i olak{ati neke stvari. Tako da nagla{avam da ova strategija mo`e doprinijeti pobolj{anju stanja u zemljama ~lanicama, {to mo`e uticati da zemlje koje to nisu postanu prije ~lanice, {to je na{ kona~ni cilj.“ Sastanak je odr`avan istoga dana kada su po~eli protesti u BiH ~ega zvani~nici, mada je tu bila prisutna delegacija MIP-a BiH, nisu bili svjesni. “Nisam potpuno upoznat sa situacijom jer to nije moja nadle`nost. Ali, ono u {to
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

vjerujem i za {to imam dokaze iz drugih primjera, u~e{}e zemlja kakva je i BiH mo`e popraviti situaciju zbog vanjskog pritiska. Nisam svjestan specifi~nosti u toj zemlji, ali ako niste sposobni rije{iti neke stvari u svojoj zemlji, to je uvijek problem. Mislim da ljudi imaju interes da se priklju~e klubu i u tom smislu politi~ari }e prije ili kasnije biti prisiljeni da na|u rje{enje. Jer narod tra`i to od njih.” Ministar Zlatko Lagumd`ija, kojeg su novinari zaustavili nakon javnog dijela sastanka sa pitanjima da komentari{e situaciju u BiH u tom trenutku, to nije `elio uraditi. [tavi{e, okrenuo je le|a novinarima koji su poku{ali s njim razgovarati, praksa kakvu te{ko da bi sebi dozvolio bilo koji politi~ar u EU.

[TA PREDVI\A INICIJATIVA
Strategija je pokrenuta nakon niza konsultacija izme|u politi~ara, ali i pripadnika civilnog sektora iz svih osam ~lanica. Kako stoji u zvani~nom saop}enju EK, cilj je da

putem ove platforme zemlje ~lanice u|u u projekte koji su od regionalnog zna~aja. “Ova }e strategija doprinijeti pribli`avanju Zapadnog Balkana EU. Naglasak }e prije svega biti na ‘plavom rastu’, saobra}aju, odr`ivom turizmu i za{titi okoline. Kroz to, strategija }e pridonijeti stvaranju prosperiteta i radnih mjesta u regiji”, navodi se u obrazlo`enju. Prije sastanka u Atini, “zainteresirane strane”, odnosno predstavnici EU-a i zemalja ~lanica, odr`ale su niz sastanaka raspravljaju}i o stvarima bitnim za inicijativu. Gr~ka i Crna Gora su vodile dijalog o morskom i primorskom razvoju, Italija i Srbija o transportu i energetici, Slovenija i BiH o okolini, te Hrvatska i Albanija o turizmu. Zemlje koje nisu ~lanice EU-a na raspolaganju imaju fondove IPA, koji su u slu~aju BiH suspendovani te nije jasno na koji se na~in eventualno Bosna mo`e uklju~iti u bilo koji projekat, a niko iz delegacije nije ba{ bio na raspolaganju novinarima da odgovori na to pitanje.
41

WELCOME TO SARAJEVO

JURE FRANKO ponovo je došao u Sarajevo, grad u kojem je osvojio srebrenu medalju na OLIMPIJADI 1984. godine; ovaj put imenovan je za prvog ambasadora organizacije SOS DJEČIJA SELA BiH, a uprkos intenzivnom planu i programu svog boravka u svom gradu izdvojio je vrijeme kako bi razgovarao sa našim urednikom

JUREK U OLIMPIJSKOM SVEMIRU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], Privatni arhiv JURETA FRANKA, Arhiv SB-a, Arhiv “OSLOBO\ENJA”

B

ukvalno tri sekunde su trebale nacionalnom direktoru SOS Dje~ijih sela BiH Amiru Omanovi}u i njegovim saradnicima da odlu~e o imenu i prezimenu osobe koja }e biti prvi ambasador njihove organizacije. Jure Franko? To je to! Pa, eto, mo`da i manje od tri sekunde... Protokol je tog 8. februara ispo{tovan, Jure je Amiru predao akreditive, pokoju su progovorili, ba{ kao i stanovnik sela, srednjo{kolac Milan Todorovi} i SOS majka Amira, jeo se burek jer je tu bio Jurek, a bilo je i {ale i smijeha, jer u SOS Dje~ijem selu Sarajevo ne pika se ni{ta osim pozitive, mada je dan ranije bio, blago re~eno, negativan. No, “idemo dalje”, rekao bi u TV seriji U~itelj glumac Dragan Nikoli}.

PO^ETAK JEDNOG DIVNOG PRIJATELJSTVA
Jure Franko je od 7. do 9. februara bio, zapravo, tamo gdje pripada. U SOS Dje~ijem selu Sarajevo, “gdje su ku}e od ~okolade, a prozori su od marmelade”. Ma, malo je za tog ~ovjeka re}i da je pozitivan. Ko mu stisne juna~ku desnicu, a da ne zna ko je on, ta~no }e osjetiti da se rukovao sa velikim asom. Osvaja~em srebrene medalje na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine. Nakon trideset godina ponovo je boravio u svom gradu, dodu{e dolazio je i ranije, ali sada sa suprugom, sinom, k}erkom i
42

punicom. Konak: SOS Dje~ije selo Sarajevo. Pa, ne}e valjda spavati u Evropi. Imao je zgusnut raspored, novinarskih pitanja je bilo i previ{e, no ipak smo ga uspjeli izdvojiti “iz mase”, pa k’o ljudi na miru popri~ati. Na samom po~etku na{eg razgovora }emo o njegovom prijateljstvu sa djecom i uposlenicima SOS Dje~ijeg sela Sarajevo. “Bio sam prvi sa slovena~ke strane koji je nosio olimpijski plamen kroz na{u dr`avu, kada smo svi zajedno slavili Zimske olimpijske igre u Torinu 2006. i duh olimpizma. A mene je, kao prvog Slovenca koji je osvojio medalju na zimskoj olimpijadi, pozvao Piero Gros, veliki italijanski skija{ i olimpijski pobjednik u slalomu iz Innsbrucka 1976. godine. Naravno, njegovu ideju sam sa zadovoljstvom prihvatio. Znamo svi da je olimpijski duh ne{to najpozitivnije, u svakom smislu, a ja sam htio da tu olimpijsku energiju jo{ vi{e pro{irim i iskoristim na pravi na~in”, veli Jure Franko. Ali, {ta da uradi? Pa da... Na Olimpijadu u Torino }e on i njegovi prijatelji odvesti djecu sa traumati~nim iskustvima, djecu koja nisu imala sretno djetinjstvo na koje su imala pravo. “Tada smo odlu~ili da na olimpijski veleslalom vodimo djecu iz tri dr`ave, kako bi se upoznali i dru`ili, po petnaestero njih iz Sarajeva, iz slovena~ke Nove Gorice i iz italijanske Gorice. Vrlo brzo smo dobili i donacije, i autobus, Piero Gros mi je potvrdio da bez problema mo`emo u}i u olimpijsko selo, {to je za sve osim za sportiste bilo nemogu}e, dobili smo ulaznice za veleslalom... Tada sam kontaktirao sa Zlatkom Hrnji}em iz Skija{kog saveza BiH i zamolio ga da mi

ka`e koja to ustanova odgovara na{oj ideji, dakle u parametrima koje smo mi `eljeli. On je odmah rekao da je to SOSKinderdorf”, prisje}a se Jure. Bio je to po~etak jednog divnog prijateljstva... A da li je Jure imao sretno djetinjstvo, pitamo ga: “Da, imao sam sretno djetinjstvo. Puno sam trenirao, ali nisam bio fokusiran samo na skijanje. Lijepe su to uspomene. Tata mi ka`e da skoro svaki put zapla~e kada se sjeti tih vremena. Kada se, naprimjer, nas {est-sedam ukrca u fi}u, pa idemo na skijanje. Moja djeca dobro skijaju, mada ne treniraju, ali sada vidim kako su to divni trenuci kada svoju djecu
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

JURE, UVIJEK SVOJ NA ZAUVIJEK SVOM
GOSPODIN, [TA DRUGO
Slovenac Jure Franko, svjetski skija{ki as, novinar, humanista, producent...

“Zadr`ao sam i kod ku}e ~uvam jugoslovensku zastavu koju sam nosio na otvaranju i zatvaranju sarajevske Olimpijade“
vodim na skijanje, pa malo popri~am sa k}erkom, malo sa sinom, dru`imo se, vozimo sa lokacije na lokaciju.”

PREKRASNA OLIMPIJSKA PRI^A
Jure je po~eo trenirati u Skija{kom klubu Nova Gorica. Iako je Nova Gorica,
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

gdje je i ro|en 28. marta 1962., “oskudijevila” sa snijegom. “Nekada je i bilo ne{to snijega na okolnim brdima, a sada skoro da ga i nema, jer su toplije zime. Pa smo se morali snalaziti. Odnosno, otac se sna{ao. Kupio je jednu malu `i~aru, sa onim diskom na koji sjedne{. Nije to bilo

skupo, niti je moj otac imao novca za neku veliku investiciju. Ali, gdje god je bilo pedeset centimetara snijega mi smo nosili tu `i~aru i mogli smo skijati i kada veliki ski-liftovi nisu radili. A u srednju {kolu sam i{ao u [kofju Loku i ve} sa dvanaest, trinaest godina sam u{ao u omladinsku
43

WELCOME TO SARAJEVO
1. 2. VO@NJA VREMEPLOVOM
1. Sa olimpijske staze na Bjela{nici 2. Osvaja~ srebrene medalje u Babinom dolu 3. Dodjela medalja na platou Skenderije

reprezentaciju Jugoslavije, a sa {esnaest i u A reprezentaciju”, ka`e na{ sagovornik. Bio je i sudionik Zimskih olimpijskih igara u Lake Placidu, 1980. godine. U ekipi koja se takmi~ila u veleslalomu bili su, pored Jureta, Bojan Kri`aj, Boris Strel i Jo`e Kuralt. Tada je Kri`aju za ~etiri stotinke izmakla bronzana medalja. Na Olimpijadi u Sarajevu, u ~etvorki koja je vozila veleslalom, umjesto Kuralta bio je Grega Benedik, dok su slalom vozili Kri`aj, Kuralt, Toma` Cerkovnik i Franko. Reprezentacija tragi~nih sudbina! Jo`e Kuralt, Toma` Cerkovnik i Boris Strel vi{e nisu me|u `ivima, a nije ni Rok Petrovi~, koji je u narednoj sezoni u{ao u A tim. Pokoj im du{i sportskoj! A mi se vra}amo na olimpijski veleslalom, koji je 14. februara 1984. vo`en na Bjela{nici. Danima ranije na toj planini puhao je, duvao i {ibao vjetar, koji je nosio sve ispred sebe. Tako je i spust dva, ili tri puta odgo|en. Bio je upitan i veleslalom. Ne TAJNA TEDA LIGETYJA

GEST ZA PET: “Odlučili smo 2006. da na olimpijski veleslalom u Torinu vodimo djecu iz tri države, kako bi se upoznali i družili, po petnaestero njih iz Sarajeva, iz slovenačke Nove Gorice i iz italijanske Gorice”
o~ekuju}i ga, potpisnik ovih redova i nije gledao prvu vo`nju, nakon koje je Franko bio na ~etvrtom, zaostajao je za budu}im olimpijskim pobjednikom Maxom Julenom {ezdeset stotinki, a Strel na petom. U drugoj vo`nji, pak, prvi je startovao Strel. Jer je u to vrijeme na po~etku druge vo`nje

Sve je u visini kuta skija u odnosu na snijeg
Nakon [ve|anina Ingemara Stenmarka nikada niko nije bio tako dominantan u veleslalomu kao {to je to u prethodnim sezonama Amerikanac Ted Ligety. Onaj ko mu se pribli`i na sekundu kao da je pobijedio. Zato je tu Jure Franko, da nam objasni Ligetyjevu dominaciju: “Kada Ted, recimo, napada lijevu kapiju, desni rubovi njegovih skija su vi{e centimetara udaljeni od snijega nego kod svih ostalih skija{a. Zna~i, ve}i je kut skija u odnosu na snijeg. I ne samo da on to uspije ostvariti, ve} to uspije i odr`ati. To je tajna njegovih uspjeha. A nije bio tako dobar u prvom dijelu ove sezone. Ba{ sam
44

na konferenciji za {tampu u Kranjskoj Gori rekao da mi nije jasno kako je mogao pasti u formi. Ve} na sljede}em takmi~enju me demantirao i pobijedio sa velikom predno{}u.”

prvih pet startovalo obrnutim redoslijedom, a ne od tridesetog mjesta ka prvom kao danas. “Prije svega, Bojan je bio na{ prvi skija{ i od njega se najvi{e o~ekivalo. Boris je imao bronzanu medalju u veleslalomu sa Svjetskog prvenstva u Schladmingu 1982. godine... Ali, ja sam u tom trenutku bio u najboljoj formi, imao sam najkonstantnije rezultate. U toj sezoni, u svim utrkama veleslaloma prije Olimpijade, bio sam me|u prvih pet. I apsolutno sam bio u igri za medalje. To su znali oni koji su pratili zbivanja u svjetskom skijanju tada: skija{i, treneri, direktori reprezentacija. A njema~ki trener me 14. februara, prije utrke, upitao: ‘Ho}e{ li mi platiti pivu ako danas osvoji{ medalju?’ I danas, kad god ga vidim, platim mu pivu. Uglavnom, nakon Borisa sam ja startovao i bio bolji od njega. I to mi je u tom trenutku bilo najva`nije. Zdrava je to konkurencija, bez sujete i ljubomore. Imao sam najbolje vrijeme u drugoj vo`nji i osvojio srebrenu medalju”, govori Jure Franko. Bilo bi zaista nepravedno da ne spomenemo i tada{njeg direktora jugoslovenske reprezentacije u alpskom skijanju Toneta Vogrineca i trenera Filipa Gartnera, itekako bitnih ljudi za Frankov uspjeh. Dodjela medalja na platou Skenderije, ista je, ali opet, malo druga~ija pri~a: “Bio je ostvaren san i cilj. Optere}enja vi{e nije bilo. Sje}am sam da me Vogrinec vozio sa Bjela{nice u Sarajevo. Bio je van sebe! Te{ko je opisati te `ivotinjske instinkte. Bili smo k‘o dva majmuna. Oti{li smo prvo u Olimpijsko selo, da se presvu~emo, ru~amo, a nave~e je bila dodjela medalja. A zna{ i sam kako je bilo na platou Skenderije, pri~ao si mi kad smo se upoznali. Tada sam vidio transparent: Volimo Jureka vi{e od bureka! Pro{le godine sam upoznao Branka \uri}a \uru i tek tad sam saznao da su to osmislili on i njegovi Nadrealisti. I vi{e se ne sje}am gdje smo proslavili medalju”, pri~a nam Franko. Direkcija SOS Dje~ijih sela BiH je na Mojmilu, na samom ulazu u nekada{nje Olimpijsko selo, a Franko se
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

JURE, UVIJEK SVOJ NA ZAUVIJEK SVOM
3. “ELAN RC GS”

Kupovali smo domaće
Na kojim skijama ste odvezli dvije veleslalomske utrke na Olimpijskim igrama u Sarajevu? “Na Elanovim.” Dobro, to znam, ali koja je bila oznaka? “Zaboravio sam, ali posla}u ti fotografiju, pa vidi.” Vidjeli smo, ali nismo uo~ili. Pa smo se posavjetovali kod Samira Smaji}a, vrhunskog poznavaoca tog sporta i nekada{njeg takmi~ara. “RC GS, one svijetloplave”, re~e Smaji}.

jo{ uvijek sje}a zgrade u kojoj je stanovao za vrijeme Olimpijade: “Mislim da je bio broj deset.”

NEMA VI[E ROMANTI^ARA
Nama, koji se sje}amo sarajevske Olimpijade prva asocijacija na taj doga|aj jeste njegova srebrena medalja. No, niko ni ne spominje da je Jure Franko nosio jugoslovensku zastavu i na otvaranju, ali i na zatvaranju Olimpijade: “Za mene je to tada zna~ilo jedno dodatno optere}enje, iskren da budem. Sportistima na takmi~enjima ne treba pritisak. @eljeli smo nekako biti u sjenci tog velikog doga|aja i sakriti se od prevelike odgovornosti. Ali, na{e vodstvo tako je odlu~ilo, nekoliko nas je dobilo zadatke. Sanda Dubrav~i} je upalila olimpijski plamen, Bojan Kri`aj je polo`io zakletvu, Boris Strel je nosio olimpijsku, a ja jugoslovensku zastavu. A i zbog svog brata sam osje}ao jo{ ve}u odgovornost, jer mi je tada dao savjet kako trebam nositi zastavu i kako se trebam pona{ati. Me|utim, danas sam ponosan na tu ~injenicu i ~ast mi je da sam nosio zastavu i na otvaranju i na zatvaranju

OSMIJEH ZA SVE
Nacionalni direktor SOS Dje~ijih sela BiH Amir Omanovi}, SOS majka Amira, stanovnik Sela Milan Todorovi} i slavni slovena~ki alpski skija{
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

Olimpijade. Zastavu nisam vratio, eno je i sada kod mene u Sloveniji, a i brat je bio zadovoljan, ha, ha, ha...” Karijeru je Jure Franko okon~ao ve} u narednoj sezoni, kada je imao samo dvadeset i tri godine. Problemi koje je imao s kukovima nisu mogli biti sanirani. Istina, karijera mu je do{la u pitanje jo{ dok je bio omladinski reprezentativac. Narednih dvadeset i pet godina `ivio je u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i u Japanu. Nikada nije radio kao skija{ki trener, ali zato jeste kao novinar. “U po~etku sam se bavio poslovima koji imaju veze sa skijanjem. To je, naprimjer, promocija. U najve}em skija{kom magazinu u Japanu imao sam svojih redovnih {est stranica. Pisao sam tekstove, radio intervjue, zna{ kako to ide. Bave}i se novinarstvom upoznao sam mnogo ljudi i ostvario duga~ki niz kontakata. Pa sam tako na kraju radio i kao savjetnik za izgradnju skijali{ta i sportskih centara u Japanu. Vratio sam se u Sloveniju i sada sa svojom suprugom radim mjuzikle. Simona je glumica i pjeva~ica, a ja sam producent. Sa djecom `ivimo u Radovnici, sedam kilometara od Bleda. I dalje skijam, ali sin je bolji od mene. Dok se sa `enom i k}erkom jo{ uvijek mogu takmi~iti”, isti~e Jure Franko. Su{tinski, veleslalom u So~iju na ne}e se ovogodi{njoj Olimpijadi razlikovati od onog u Sarajevu prije trideset godina. Skija{i jo{ uvijek imaju isti cilj kao i onda, a to je {to br`e sti}i na cilj, stalno je to ganjanje stotinki zaostatka, a i danas kao i onda treneri postavljaju kapije prije utrke... No, koje su razlike? “Sada skije sve same naprave, ha, ha, ha... Dakle, jedna od razlika je u opremi. Danas mo`e{ posti}i puno ve}i radijus na skijama. [to skije koje se proizvode u novije vrijeme mogu izdr`ati, dok u na{e vrijeme nisu mogle. Presija na skiju je bila prevelika. U na{e vrijeme se i direktnije skijalo, a danas je puno vi{e, u vertikalnom smislu, tog razmaka lijevo-desno na padini. I treninzi su intenzivniji i napredniji, to je sada velika znanost. Nema vi{e romantike. Mo} mi{i}a na nogama ve}a je nego u na{e vrijeme, upravo zbog treninga”, obja{njava Jurek. I ode, dakako, na burek. Previ{e smo se “obja{njavali”...
45

„SB“ NA LICU MJESTA

Nakon što je 7. februara tokom demonstracija u Sarajevu zapaljena zgrada Predsjedništva BiH, u kojoj se nalaze i Arhiv Bosne i Hercegovine i Arhiv Federacije BiH, reporteri „Slobodne Bosne“ prvi su ušli u zgradu i zabilježili potresne prizore potpuno spaljenih prostorija i uništenih hiljada dokumenata i fondova arhivske građe neprocjenjive vrijednosti...

KAKO SU GORJELI DR@AVNI ARHIVI
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

„Tuga. To je jedina rije~ kojom mogu opisati sve ovo {to se de{avalo proteklih dana“, ka`e [aban Zahirovi}, direktor Arhiva Bosne i Hercegovine. Tokom demonstracija u Sarajevu u petak, 7. februara, zapaljena je i zgrada Predsjedni{tva BiH u kojoj se nalaze dr`avni Arhiv i Arhiv Federacije BiH. U zgradi Predsjedni{tva do~ekuje nas prizor kao sa ratnog popri{ta: spaljene prostorije, crni zidovi, plafoni, podovi, police, hiljade potpuno izgorjelih dokumenata i fondova u depoima Arhiva BiH, uni{ten namje{taj i kancelarijski inventar i jak miris dima koji izaziva vrtoglavicu i zbog kojeg uposlenici, koji spa{avaju {to se spasiti mo`e, rade sa maskama koje im prekrivaju lica... I pored pripadnika obezbje|enja koji su „strate{ki“ raspore|eni sa svih strana kako bi onemogu}ili prilaz zgradi Predsjedni{tva, jo{ uvijek se ne usu|uju otvoriti prozore, a na jednom ulazu stoji naredan namje{taj kao „barikada“ protiv huligana.

„opravdanog gra|anskog bunta“ gra|a neprocjenjive vrijednosti nestala. „Polupani su prozori na kancelarijama, kompletan inventar je uni{ten, ali sve se to mo`e popraviti i obnoviti. Prava tragedija je u tome {to je potpuno spaljen takozvani Depo 1, a to je prostorija u kojoj se ~uva najstarija i najva`nija arhivska gra|a - od otomanskog perioda do kraja Drugog svjetskog rata“, govori Zahirovi}. Me|u dokumentima u Arhivu BiH koji su uni{teni, {to zbog po`ara, {to od vode tokom intervencije vatrogasaca, nalaze se Zbirka poklona i otkupa, Zbirka personalnih dosjea, novopreuzeti fond ARHIV FEDERACIJE BiH
Fond Ministarstva prosvjete Narodne Republike BiH od 1945. do 1951. izgorio je u potpunosti

Doma za ljudska prava BiH u kojem je bilo 40.000 dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznih arhiva, kopije iz be~kih arhiva, dokumentacija Komisije za utvr|ivanje ratnih zlo~ina iz Drugog svjetskog rata, arhiv koji se odnosi na Vi{u suda~ko{erijatsku {kolu u BiH, gra|a iz perioda Kraljevske banske uprave Drinske Banovine i NDH, zapisnici sa su|enja Gavrilu Principu i ~lanovima Mlade Bosne... Direktori i uposlenici dvije institucije ovih dana poku{avaju procijeniti {tetu, ali bi}e to, ka`u, mukotrpan i dugotrajan posao. U jednoj prostoriji razvrstavaju dokumente koji su „samo“ napola izgorjeli i koji bi se jo{ mo`da mogli spasiti. U hodnicima, crne vre}e sa pepelom od onoga {to su nekada bili arhivski fondovi ~ekaju transport na deponiju. Adamir Jerkovi}, direktor Arhiva Federacije BiH i predsjednik Upravnog odbora Udru`enja arhivskih i administrativnih radnika FBiH, ka`e da u potpunosti podr`ava pravo gra|ana da demonstracijama iska`u svoje nezadovoljstvo, ali da je ono {to se dogodilo 7. februara bio ~isti vandalizam. „Naravno, ti koji su palili i bacali kamenice na zgradu vjerovatno nisu ciljali na arhive. Ipak, desilo se {to se desilo i stotine godina istorije Bosne i Hercegovine, dokumenata i arhivske gra|e koja pripada svim gra|anima ove dr`ave, bez obzira na njihovu nacionalnost, sada je nepovratno uni{teno“, govori Jerkovi}. „Prve ve~eri kada je zgrada zapaljena,

VANDALSKI ^IN
Na`alost, upravo su prostori u kojima su smje{teni arhivi najvi{e stradali. Arhiv Bosne i Hercegovine u zgradi Predsjedni{tva BiH u Sarajevu smje{ten je jo{ od 1947. godine. Direktor Zahirovi} sa `aljenjem i nevjericom konstatuje da su dokumenti koji se tu ~uvaju pre`ivjeli tri rata, a sada je u samo jednom danu

“Nisu izgorjeli samo dokumenti stari stotinama godina, izgorjela nam je kolektivna pamet; ovo je kulturni genocid“
46
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

KOLATERALNA [TETA SARAJEVSKIH DEMONSTRACIJA

ZGARI[TE U ZGRADI PREDSJEDNI[TVA
Depo 1 Arhiva BiH, u kojem su bili pohranjeni najzna~ajniji dokumenti od otomanskog do austrougarskog perioda, spaljen je gotovo u potpunosti
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

47

„SB“ NA LICU MJESTA

ISTORIJA BiH U PEPELU
Me|u uni{tenom arhivskom gra|om su i dokumenti sa su|enja Gavrilu Principu i ~lanovima Mlade Bosne

odmah sam oti{ao u Arhiv Federacije. Nisu nikoga pu{tali, ali jedan vatrogasac me je prepoznao i pustio da u|em“, pri~a Adamir Jerkovi}. „Kada sam prolazio kroz hodnike Predsjedni{tva, nisam mogao vjerovati u {ta gledam. Prizor je bio gori nego u ratu: sve je bilo polomljeno, razbijeno, spaljeno...“ Za razliku od dr`avnog Arhiva, koji je zbog neadekvatne protivpo`arne za{tite pretrpio mnogo ve}e posljedice, u Arhivu Federacije ve}ina dokumenata i gra|e ostala je neo{te}ena, izuzev Fonda Ministarstva prosvjete Narodne Republike BiH od 1945. do 1951. godine. „Taj Fond je kompletan izgorio. I sada mi je knedla u grlu dok vam ovo govorim“, ka`e Jerkovi}. „Sre}om, prostor Arhiva bio je potpuno osiguran protupo`arno i protuprovalno. Renovirali smo ga prije dvije-tri godine i napravili idealne uslove za ~uvanje arhivske gra|e - od mjerenja vlage, temperature zraka...“, pri~a na{ sagovornik. Istra`iva~i iz cijelog svijeta dolazili su kako u dr`avni, tako i u Arhiv Federacije BiH. Jerkovi} posebno isti~e kako, sre}om, nisu izgorjeli fond Branka Mikuli}a, te fondovi predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, jer „kad je bio slu~aj Budimir, svi istra`ni organi u
48

dr`avi su tra`ili od nas tu dokumentaciju, a i sam @ivko Budimir je tra`io“... U medijima i na dru{tvenim mre`ama protekle sedmice pojavljivale su se brojne kontradiktorne informacije. Bilo je i onih [ABAN ZAHIROVI]
Neprocjenjiva {teta

koji su ~ak tvrdili da arhivi u zgradi Predsjedni{tva uop}e nisu izgorjeli, ili barem ne u onoj mjeri kako to tvrde uposlenici ovih institucija. Ipak, fotografije koje objavljujemo uz ovaj tekst govore vi{e od rije~i. Zahirovi} i Jerkovi} ka`u kako im nije jasno zbog ~ega bi neko objavljivao takve la`ne tvrdnje, a posebno su, ka`u, iznena|eni reakcijama sarajevske rediteljice Jasmile @bani} i muzi~ara Damira Imamovi}a. Podsjetimo, @bani}eva je izjavila da je „la` kako je kompletan Arhiv BiH spaljen“, te da „reakcionarni mediji“ objavljivanjem takvih informacija `ele zbuniti demonstrante, a Imamovi} je na svom Facebook profilu napisao da je „spa{eno 99,9 posto gra|e Arhiva“. „Uz du`no po{tovanje, ne znam jesu li gospo|a @bani} i gospodin Imamovi} ikada u{li u prostore Arhiva i vidjeli gdje se {ta nalazi, a znam da sasvim sigurno nisu bili tu nakon po`ara, pa mi stoga i nije jasno odakle im takve tvrdnje“, ka`e [aban Zahirovi}. „Ali evo, imam prijedlog za gospo|u @bani} da nas posjeti, ovdje mo`e snimiti jedan pravi ratni film, ne treba joj bolja scenografija.“ Sli~nog je mi{ljenja i njegov kolega Jerkovi}. „Ponavljam, kancelarije Arhiva Federacije i jedan fond su izgorjeli. Ali
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

KOLATERALNA [TETA SARAJEVSKIH DEMONSTRACIJA
pitam se zar je uop{te potrebno diskutovati o tome je li izgorio jedan dokument, ili deset, ili stotinu njih? Da li iko normalan u ovoj zemlji mo`e da podr`i paljenje jedne zgrade? Arhivi su u svemu ovome zapravo bili kolateralna {teta i to je jasno. Ali ~ak i da je izgorio samo jedan papir, to je zlo~in protiv kulture, kulturni genocid. I ne shva}am kako neko ko sebe smatra umjetnikom, intelektualcem mo`e to pravdati“, isti~e Adamir Jerkovi}. Direktori oba arhiva ka`u da }e tra`iti procesuiranje odgovornih za paljevine. Me|utim, ima i onih koji pozivaju ~elne ljude ovih institucija na odgovornost i pitaju se za{to vrijedni dokumenti, posebno u dr`avnom Arhivu, nisu bili bolje za{ti}eni. ^injenica je, tako|er, da se proces digitalizacije arhivske gra|e koji je po~eo prije nekoliko godina odvija prili~no sporo. Zahirovi} ka`e da je tek manji dio PROCJENA [TETE
Uposlenici Arhiva BiH poku{avaju spasiti {to se spasiti mo`e

SVJETSKI MEDIJI O PO@ARIMA U ARHIVIMA BIH

Bosna bi mogla ostati bez ključnih empirijskih dokaza vlastite istorije
O po`arima u arhivima u zgradi Predsjedni{tva BiH izvijestili su i najugledniji svjetski mediji, me|u kojima su i britanski Guardian i francuski Le Figaro. „Vijesti o po`aru dolaze u trenutku kad se centralna Evropa priprema za obilje`avanje stolje}a od po~etka Prvog svjetskog rata. Nakon zatvaranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 2012. i spaljivanja Vije}nice 1992. godine, strahuje se da bi ovaj region mogao ostati bez klju~nih empirijskih dokaza vlastite istorije“, pi{e Guardian. Pismo podr{ke uposlenicima arhiva uputio je i generalni sekretar Me|unarodnog arhivskog savjeta David A. Leitch.

„Dolazili su nam ve} i iz Komisije za nacionalne spomenike BiH, javile su se i kolege iz arhiva Hrvatske, Srbije,

Republike Srpske... Ponudili su nam pomo} u kutijama i opremi za isu{ivanje, ali to je posao koji }e potrajati“, ka`e [aban Zahirovi}. Gra|a Arhiva BiH koja nije stradala privremeno }e biti premje{tena u jednu od ostalih prostorija Arhiva smje{tenih na tri lokacije u gradu - zgradu Gr~ko-bosanskog prijateljstva na Marijin Dvoru, zgradu Vlade Federacije ili Pravosudnu pala~u. „Nisu samo dokumenti izgorjeli, izgorjela nam je kolektivna pamet. Oni koji su to uradili vjerovatno nisu ni svjesni posljedica svog ~ina“, ka`e Jerkovi}. „Da se ovakav vandalski ~in dogodio u bilo kojoj drugoj evropskoj dr`avi, za njega bi znao cijeli svijet, a mi moramo da se suo~avamo sa negatorima u vlastitoj zemlji koji ‘vagaju’ koliko je kilograma dokumenata izgorjelo. Napad na zgradu Predsjedni{tva BiH u kojoj se nalaze kolektivni {efovi ove dr`ave, pa kakvi su takvi su, najgora je sramota za jednu zemlju“, zaklju~uje Adamir Jerkovi}.

uni{tenih fajlova spa{en na mikrofilmovima. „Sa stanovi{ta kulturnog naslije|a, uni{tavanje i spaljivanje dokumenata predstavlja krivi~no djelo za koje je zaprije}ena kazna zatvora. Zato tra`imo od sudskih instanci da spaljivanje arhiva procesuira, a lica koja su se i`ivljavala nad dr`avnom imovinom sankcionira“, nagla{ava Jerkovi}.

BROJNI POZIVI PODR[KE
S druge strane, ogromna {teta ve} je u~injena i Jerkovi} i Zahirovi} svjesni su kako }e biti veoma te{ko utvrditi ko je stvarno odgovoran za paljevine. Jedino {to je pozitivno u cijeloj ovoj pri~i je solidarnost - podr{ka i ponude za pomo} ovih dana dolaze iz cijele Evrope. Tokom na{e posjete Arhivu BiH zatekli smo predstavnike Turske dr`avne agencije za me|unarodnu saradnju i razvoj (TIKA), koji su ponudili i finansijsku pomo}.
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

49

IN MEMORIAM

BOB KAO UZOR
Toma` Pengov je, a kako bi druga~ije, po~eo s Dylanom: prevode}i i sviraju}i njegove pjesme

Aristokrat u duši, a trubadur na cesti, otišao je u nebo; talent velikog slovenačkog muzičara i pjesnika TOMAŽA PENGOVA odavno je bio presegao granice (malog) naroda i zemlje

ARISTOKRAT S PRAŠNJAVE CESTE
nja (objavljen 1973.) bio je prvi nezavisno snimljeni album u Sloveniji, {to, naravno, zna~i i u SFRJ, a i danas va`i za neprevazi|eno djelo u tom `anru.

Pi{e: AHMED BURI]

U
50

ovakvim vremenima se nema kad misliti o an|elima i obi~no nema mjesta za takve vijesti: u Ljubljani je u 65. godini preminuo Toma` Pengov, jedan od onih ljudi ~iji je talent presegao granice (malog) naroda i zemlje kojoj (je) pripadao, i prvi kantautor kojeg je na{ (tada{nji) svijet mogao prepoznati kao protestnog pjeva~a. Danas, u vrijeme protesta, valja se, barem crticama, sjetiti autora koji je pokrenuo cijeli jedan `anr. Njegov album Odpotova-

RAFINIRAN PJESNIK
Pengov je, a kako bi druga~ije, po~eo s Dylanom: prevode}i i sviraju}i njegove pjesme, gradio je vlastiti izraz. S jedne strane odli~an gitarist i “lutnja{“, Pengov je bio i rafiniran i dubok pjesnik. Stoga ne ~udi da ga je kritika, ~e{}e nego s Dylanom, upore|ivala s Leonardom Cohenom, ~iji su tekstovi bili liri~niji i spadali u kontekst “evropskog bluesa”, kako je sam kanadski kantautor nazvao `anr kojim se bavi.

Album Odpotovanja, ~ije prvo izdanje ima “religijsku” diskofilsku (i glazbenu) vrijednost, ponovo je objavljen po~etkom osamdesetih, kad je, pod njegovim utjecajem, glazbena scena u Sloveniji - a i u ostatku Jugoslavije - ve} imala nekolicinu izvo|a~a koja }e se “nasloniti” na Dylana i Cohena, ali i do}i do vlastitog stila: Vlado Kreslin, Andrej [ifrer, Jani Kova~i~, Zoran Predin, napravili su svoje albume i karijere koji, definitivno, ne bi bili takvi da nije bilo Odpotovanja, i majstora Pengova. Za nekoga ko je imao takav talent, Pengov je objavio nedopustivo (pre)malo: albume Pripovedi (1988.), Rimska cesta (1992.), Biti tu (1995.), `ivi album Koncert (2006.)
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

TOMA@ PENGOV (1949. - 2014.)
te dvije knjige: jednu “pravu” Dih pu (1993.) i jednu audio Drevo in zvezda (2011.), gdje recitira svoje pjesme. Kao i svaki pravi genij, reklo bi se, nije puno mario za to gdje }e {ta prodati i koliko od toga profitirati: godine 1999. o Toma`u Pengovu je objavljen dokumentarni film Dih besede (Duh rije~i) u re`iji Mi{e ^ade`a, a slovenska umjetnica Polona Kasal 2013. izdala je album obrada njegovih stvari Na cesti, na kojem je radove pokojnog velikana snimila u `anru elektronike. Sam Pengov je volio svirati u`ivo, ali nije imao sre}u da ga ~esto zovu svirati koncerte. Jednom je izjavio: “Volim jako svirati u`ivo, a izgleda da me dovoljno ne obo`avaju pa da me zovu da ~e{}e sviram koncerte.” Naravno da je neko takav mogao svirati kad je i gdje htio, ali to nije bio njegov stil. Bio je gospodin trubadur, TOMA@ LIVE
Pengov je neobi~no volio nastupe u`ivo

Album “Odpotovanja” Toma`a Pengova bio je prvi nezavisno snimljeni album u Sloveniji
~lan ekipe “[umijevaca”, legendarne ljubljanske ekipe iz kafane preko puta Drame narodnog pozori{ta, u kojoj su vrijeme provodili neki od najva`nijih umjetnika i boema u sedamdesetim: Bla` Ogorevc, Du{an Jovanovi}, Barbara Levstik, Borut Grogl, Matja` Kocbek, Karpo Godina - sve sami velemajstori/ce.

VJE^ITI PUTNIK
Pjesnik i glazbenik Milan Dekleva je u jednom od predgovora za knjigu Toma`a Pengova napisao: “On je bio putnik koji nije tra`io asfaltirane auto-ceste do prijestolnice, nego je pra{njavim kolovozima i{ao u zaboravljene i zapu{tene krajeve.” Upravo tako, Toma` Pengov nije

NEPREVAZIÐENI SLOVENAC: Kao i svaki pravi genij, reklo bi se, nije puno mario za to gdje će šta prodati i koliko od toga profitirati: godine 1999. o Tomažu Pengovu je objavljen dokumentarni film Dih besede (Duh riječi) u režiji Miše Čadeža

TRIO SLOVENA^KIH VELIKANA
Vlado Kreslin (desno) fotografisao je Toma`a Pengova, Peru Lov{ina i sebe, a sve je zabilje`eno i drugim fotoaparatom

bio ~ovjek koji bi se nametao i {epurio po crvenim tepisima, ili se slikao s ministrima, bila mu je dovoljna ti{ina njegove poezije, gitare i lutnje, i kao takav je imao kultni status me|u glazbenicima i pjesnicima. Stoga je, barem ovim o~ima, bilo skoro potpuno nevjerovatno kad se ukazao na ~itanju ~etvorice bosanskih autora u ljubljanskom Dru{tvu pisaca. Nakon nastupa kolega Samard`i}a, Zvizdi}a, [ehi}a i onoga {to ovo pi{e, omaleni, mr{av ~ovjek, s najtoplijim o~ima koje se mogu zamisliti, stajao mi je nasuprot, i {utio neodre|eno kratko. Mo`da minut, mo`da pola, mo`da ~itavu vje~nost. Kroz salu je prostrujao {apat: “Pengov.” U djeli}u sekunde shvatio sam o kome se radi, i s pomalo stida poku{ao ostvariti neki kontakt, barem o~ima. Nije se ni pomjerio, samo je stajao i gledao, vje~iti putnik, i prozborio: “Dobro. Dobro.” I oti{ao. Htio sam ga ponuditi ne~im, htio sam re}i kako moj drug Cuco ima sve njegove plo~e, original, i kako znam “Generale” napamet, i da znam {ta je sve u~inio, ali on je ve} bio negdje napolju, negdje izvan na{ega svijeta, nas nesigurnih, kojima Bog nije dao takav an|eoski glas i ruke koje poput pti~ijih krila pletu po gitari. Takav, aristokrat u du{i, a trubadur na cesti, oti{ao je u nebo. Zbogom, amigo, kako bi rekli tvoji “[umijevci”, donio si toliko ljepote u `ivote. I to onda kad je izgledalo da je sve okolo lijepo, pa je time tvoja rabota bila i te`a nego ove na{e dana{nje. I znaj da u pobuni protiv dana{njih vlasti ima barem nekoliko tvojih nota i stihova: “U osmijehu jednog dana stane{ na svoje raskr{}e, strese{ pijesak iz cipela za put, neko te pita kuda `eli{, ti skrije{ umorne noge i ka`e{ da si bio tamo.”
51

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

MUZI^ARI VELIKIH FORMATA
JIM HALL
Hiperaktivni solista

Krajem prošle godine na onaj svijet otišli su gitarista JIM HALL i duvač na raznim instrumentima YUSEF LATEEF; zbog čega su bili veliki, pa i među najvećim muzičarima ikada, otkriva naš saradnik

JIM HALL I YUSEF LATEEF
Jazz gitarista iznad svih i pionir “svjetske muzike“
gitarista gitaristâ. Nema ga na svijetu koji se dohvatao jazz gitare a da nije prou~avao lik i djelo tog mirnog, duhovitog i hiperaktivnog soliste.

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

Z
52

adnji je mjesec pro{le godine bio koban za svijet jazza. Oti{la su ~ak dvojica veterana, od kojih je svaki na svoj na~in temeljno kreirao tokove suvremenog jazza: i kao instrumentalisti, i skladatelji, potom pedagozi i koje{ta jo{. Prvo nas je napustio jedan od najutjecajnijih jazz gitarista uop}e Jim Hall (1930.-2013.), a potom i tenor saksofonista/flautista/oboista/fagotista i {to jo{ sve ne Yusef Lateef (1920. - 2013.). Obojica su bili u dobokoj starosti, aktivni do poznih godina, a ovaj je autor ima prigodu da ih gleda na sceni i uvjeri se da legende koje su kolale o njima nisu bile nimalo bez osnove. Ne ka`e se slu~ajno da je Jim Hall bio

VRH GITARISTI^KE UMJETNOSTI
Koji je iza sebe ostavio mnogo, u~io klavir u {koli, jer klasi~ne gitare tada nije bilo, a odmah ulije}e u sjajnu ekipu vrlo mlad - “cool” Quintet koga je na Zapadnoj obali vodio bubnjar Chico Hamilton sredinom pedesetih godina. Hall je ve} tada poznat po tomu da je sklon neobi~nim melodijskim intervencijama i harmonskim sklopovima, uvijek zagledan u budu}nost i nova rje{enja. A onda slijede kolaboracije sa najboljima od najboljih - dueti sa Billom Evansom, dio je kvarteta alt saksofoniste Paula Desmonda («Take Five» slave), radi sa Benom Websterom i Leejem Konitzom, dio je poznate ekipe JATP i prati Ellu

Fitzgerald na europskoj turneji po~etkom {ezdesetih godina, a da bi onda uslijedio neo~ekivan poziv avangardiste i vje~nog istra`iva~a zvuka na saksofonu Sonnyja Rollinsa, kome je harmonska kompleksnost Hallove gitare izvanredno odgovarala. I opet komorne grupe... Imao sam iz tih godina LP gdje svira sa kontrabasistom Ronom Carterom u jednom njuro{kom klubu. Liri~nost, kompleksne melodije, harmonski sklopovi od kojih ostaje{ naprosto zapanjen. Pa suradnja sa kvartetom pokojnog truba~a/krilni~ara Arta Farmera iznova otkriva njegov lirski senzibilitet i sklonost neobi~nim melodijskim i harmonskim pomacima. Otuda privr`enost svih va`nijih jazz gitarista sa suvremene scene. Svaki od njih, od Johna Abercombieja, Pata Methenyja, Johna Scofielda, Mikea Sterna, ili Billa Frisella, uklju~no sa novom gitaristi~kom
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

KOMPLEKSNE MELODIJE I HARMONSKI SKLOPOVI
YUSEF LATEEF
Vrsni multiinstrumentalista

tijekom nekog od berlinskih Jazz dana nastupao i on i Jim Hall, i svi su se gitaristi skupili da slu{aju najboljeg od najboljih. Gitarista gitaristâ, ka`em vam. Uz to i nagra|ivan diljem svijeta. I u domovini mu, i u Danskoj i drugdje.

RENESANSNA FIGURA
Onda je pred sami kraj godine stigla vijest o odlasku Yusefa Lateefa, fenomenalnog tenor saksofoniste i flautiste, ali i svira~a na mnogim duva~kim instrumentima, nekima uzetim iz instrumentarija svjetske narodne glazbe. Bio je skladatelj velikog formata, slikar, pisac, filozof, pedagog, jedna istinska renesansna figura jazza i afro-ameri~ke kulture uop}e. Uzimao je ovdje i ondje. Od ritma-i-bluza do soula, od etni~kih glazbi iz cijelog svijeta sa naglaskom na Indiji, i avangardnih pokreta u jazzu {ezdesetih pa naovamo, vezanim sa crna~kim pokretima za slobodu. Zvao se kad se rodio Bill Evans, u~io u Detroitu saksofon na akademiji, onda odmah u pora}u radi sa nekim va`nim tradicionalistima. U Chicagu je u Sun Ra avangardnom orkestru, te sa Dizzyjem Gillespijem na turneji. Potom se vra}a u Chicago i studira klasi~nu glazbu (flauta, kompozicija), prelazi na islam kao i mnogi drugi va`ni modernisti u be-bopu, okre}e se Africi i u New Yorku je po~etkom 60-tih u mnogi va`nim eksperimentalnim grupama: sa Mingusom, Cannonball Aderlyjem, pa vodi vlastiti mali sastav kroz koga prolazi elita njuro{ke scene. Uz tenor saksofon sve vi{e se okre}e flauti, na nagovor gitarista Kennyja Burrella i u vi{e navrata pobje|uje u Down Beatu na tom instrumentu, a pogolemoj galeriji instrumenata dodaje one karakteristi~ne za klasi~nu glazbu: obou i fagot, te razne duva~ke etni~ke instrumente iz Afrike, Azije i posebno Indije. Eksperimentira sa modalnom strukturom skladbi, pi{e za klasi~ne formacije, odbija nastupe po klubovima, ali ono {to ponajvi{e ostaje iza njega sna`ne su improvizacije na tenor saksofonu i lirski ton njegove flaute, te permanentno pro{irivanje stilskih utjecaja koje je inkorporirao u ono {to su temelji afro-ameri~ke kulture, spajaju}i ih sa etni~kim glazbama iz cijelog svijeta, te bio jedan od prvaka new age glazbe. Pisao je filozofske traktate i pedago{ke ud`benike, slikao i bavio se instalacijama, bio politi~ki aktivan. Sje}am se da smo pokojni Dra`en Vrdoljak i ja negdje sedamdesetih putovali u Pescaru na Jazz festival, upravo radi njega. A njegov nastup smo dugo pamtili i zbog siline improvizacija i zbog ogromne koli~ine instrumenata koje je sa sobom donio na scenu. Mnogi od njih za nas su bili krajnje egzoti~ni...
53

UMJETNICI OD KOJIH SU UČILI NAJVEĆI MUZIČARI: Jim Hall bio je uvijek zagledan u budućnost i nova rješenja, dok je Yusef Lateef bio skladatelj velikog formata, slikar, pisac, filozof, pedagog...
zvijezdom Julianom Lageom, morao je pod obvezatno svirati s njim i snimati. Neke od tih plo~a su sami vrh jazz gitaristi~ke umjetnosti. Pa je onda predavao u {kolama, vra}ao se na scenu sa malim sastavima uvijek svje`ih ideja, pisao ud`benike, snimao sa klasi~arima (~uveni snimci sa violinistom Itzakom Perlmanom), pisao skladbe za klasi~ne ansamble, te nedavno posjetio i ove prostore, i nastupio na koncertu u Zagrebu. Sje}am se kad nam je pokojni Damir Di~i} pripovijedao kako je
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

STEPHEN HAWKING

Britanski teoretski fizičar STEPHEN HAWKING početkom januara ove godine proslavio je svoj 72. rođendan, pola vijeka nakon što su mu ljekari zbog progresivnog neurološkog oboljenja prognozirali brzu smrt; oksfordski naučnik i tvorac čuvene teorije o crnim rupama ovih dana ponovo je fascinirao svijet autobiografijom „MOJA KRATKA POVIJEST“ i dokumentarcem u kojem otkriva nepoznate detalje iz privatnog života, ali i razmišljanjima kako bi ljudska svijest mogla da postoji izvan tijela i da se „prekopira“ na kompjuter...

BLISTAVI UM NAJVEĆEG NAUČNIKA DANAŠNJICE
KOSMOS U GLAVI

Pi{e: MAJA RADEVI]

„Svake godine sam po uspjehu bio prosje~an u odjeljenju (to je bila veoma kvalitetna generacija). Nisam bio bogznakako vrijedan u~enik. U~itelji su ~ak o~ajavali zbog mog rukopisa. Drugovi iz odjeljenja dali su mi nadimak Ajn{tajn. Pretpostavljam da su vidjeli ne{to u meni. Imao sam dvanaest godina kada se jedan moj drug kladio s drugim u kesu slatki{a da od mene nikad ni{ta ne}e biti. Ne znam da

li je ova opklada ikada ispunjena, i ako jeste, ko je dobio“, pi{e u autobiografiji Moja kratka povijest britanski fizi~ar Stephen Hawking (72), vjerovatno najpoznatiji nau~nik dana{njice. Hawkingove nau~ne teorije fascinantne su podjednako kao i njegov privatni `ivot, iz kojeg je do sada javnosti brojne nepoznate detalje otkrio u pomenutoj autobiografiji, kao i u dokumentarcu Hawking u re`iji Stephena Finnigana, koji se pojavio krajem pro{le godine. Malo je

onih koji nisu upoznati s likom Stephena Hawkinga. Genij u invalidskim kolicima osvojio je svijet, a objavljivanje bestselera Kratka povijest vremena, koji je prodat u 25 miliona primjeraka, samo je doprinijelo njegovoj popularnosti koja ne jenjava do danas. Prve znakove bolesti koja }e mu iz temelja promijeniti `ivot Hawking je po~eo osje}ati tokom studija na Oxfordu, u ranim 20-im godinama. Ljekari su mu tada dijagnosticirali amiotrofi~nu lateralnu sklerozu (ALS), poznatu i kao Lou Gehrigova bolest, a prognoze nisu bile nimalo optimisti~ne: predvi|ali su mu maksimalno jo{ dvije godine `ivota. „Saznanje da bolujem od neizlje~ive bolesti, koja }e me za nekoliko godina

Hawkingove nau~ne teorije fascinantne su podjednako kao i njegov privatni `ivot; ~ak i njegovi oponenti ne kriju divljenje prema ~ovjeku koji je isklju~ivo snagom vlastitog uma uspio savladati najte`e prepreke
54
SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

72. RO\ENDAN BRITANSKOG GENIJA
Vagnera, ali naslovi u novinama, da sam se u to vrijeme `estoko opijao, samo su velika pretjerivanja“, pi{e Hawking. „Morili su me onespokojavaju}i snovi. Prije nego {to sam dobio dijagnozu mnogo sam se dosa|ivao. ^inilo mi se da ni{ta nije vrijedno truda. Nedugo nakon otpu{tanja iz bolnice, sanjao sam da }u biti pogubljen. Najedanput sam shvatio da ima toliko divnih stvari koje bih mogao u~initi kada bih bio pomilovan.“ Kada je bolest ve} po~ela da uzima maha, Stephena je iz o~aja izvukla Jane Wilde, prijateljica njegove sestre, koju je upoznao na novogodi{njoj zabavi 1962. Tri godine kasnije, Jane i Stephen su se vjen~ali i iz tog braka ro|eno je troje djece. U to vrijeme Hawking se ve} sve te`e kretao sam. Nije mogao dugo stajati, a to mu je predstavljalo veliki problem u ispisivanju matemati~kih jedna~ina. Zbog toga je po~eo da do~arava „kosmos“ u svojoj glavi. Jednom prilikom, tokom skupa u Kraljevskom nau~nom dru{tvu, Hawking je upozorio u to vrijeme naj~uvenijeg astrofizi~ara Freda Hoylea da je napravio gre{ku u jednom prora~unu. Fred ga je upitao kako to zna, a Stephen mu je odgovorio: „Izra~unao sam to u svojoj glavi.“ Po~etkom sedamdesetih godina pro{log stolje}a Stephen Hawking razvio je teoriju koja ga je proslavila {irom planete. „Po~eo sam da radim na crnim rupama 1970. godine, nekoliko dana po ro|enju moje k}erke Lucy. Spremao sam se da legnem kada sam shvatio da je teorija kauzalnih struktura za teoreme singularnosti primjenjiva i na crne rupe. Shvatio sam da }e horizont doga|aja, granica crne rupe, uvijek rasti. Kada se dvije crne rupe sudare i spoje, oblast nove crne rupe bi}e ve}a od

GENIJ ZAROBLJEN U VLASTITOM TIJELU
Stephen Hawking svojim je teorijama iz temelja promijenio svijet fizike i poimanje univerzuma

najvjerovatnije ubiti, bilo je stra{an udarac. Kako je mogu}e da se tako ne{to dogodi meni? U bolnici sam gledao kako dje~ak, kojeg sam povr{no poznavao, umire od leukemije u krevetu naspram mog. To nije bio lijep prizor. Pomogao mi je da shvatim da ima ljudi koji su u mnogo gorem polo`aju od mene. Moja bolest bar nije uzrokovala bolove i mu~nine“, pi{e

Hawking. „Sjetim se tog dje~aka kad god mi samosa`aljenje zakuca na vrata.“ U to vrijeme Hawking je tek zapo~eo svoja istra`ivanja iz oblasti op{te relativnosti i kosmologije. Unato~ „crnim“ prognozama ljekara, odlu~io je dati sve od sebe kako bi prije smrti odbranio doktorat. „Samom sebi sam izgledao kao tragi~ni junak. Ta~no je da sam se ‘navadio’ na

PO^ECI BRILJANTNE NAU^NE KARIJERE
Hawking 70-ih godina sa suprugom Jane i djecom Robertom i Lucy (lijevo) i u vrijeme studija na Oxfordu (desno)
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

55

STEPHEN HAWKING
zbira prvobitnih oblasti“, obja{njava Hawking. Lai~ki re~eno, crna rupa je nebesko tijelo ~ija je druga kosmi~ka brzina ve}a od brzine svjetlosti. Jedna od (nau~nofantasti~nih) teorija je ~ak da }e ljudi u budu}nosti mo}i putovati kroz vrijeme preko crnih rupa, ali ono {to Hawkingove teorije ~ini posebno dragocjenim jeste ~injenica da su sve razvijene prije nego {to su se pojavili bilo kakvi dokazi postojanja crnih rupa na osnovu posmatranja. Istovremeno sa golemim uspjehom koji je stekao na nau~nom polju, u privatnom `ivotu Stephena Hawkinga pojavili su se problemi. „Jane je bila sve depresivnija. Strahovala je da }u uskoro umrijeti. Tragala je za nekim ko }e djeci i njoj pru`iti podr{ku i ko }e se o`eniti njome kad mene vi{e ne bude. Prona{la je Jonathana Jonesa, muzi~ara i orgulja{a u lokalnoj crkvi. Dala mu je sobu u na{em stanu. Da nisam o~ekivao skoru smrt, pobunio bih se“, iskren je Hawking. Njegov brak sa Jane na koncu se ipak raspao. Bolest je nepredovala - iako znatno sporije nego {to su ljekari predvi|ali - i dugi napadi gu{enja postajali su sve gori. Godine 1985. na putu u CERN (Evropska organizacija za nuklearna istra`ivanja) u [vicarskoj Stephen je dobio upalu plu}a koja se zakomplicirala, tako da su ga ljekari najprije priklju~ili na respirator, a zatim su morali izvesti i traheotomiju kako bi mogao disati. Od tada, Hawking „govori“ uz pomo} specijalno dizajniranog kompjuterskog programa, a njegove nau~ne radove, knjige i misli zapisuju njegovi studenti-asistenti, koji ne kriju divljenje prema svom briljantnom profesoru. „Traheotomija me je u potpunosti li{ila mo}i govora. Neko vrijeme sam komunicirao oblikuju}i rije~i slovo po slovo, dizanjem obrva kad bi neko pokazao pravo slovo na kartici. Veoma je te{ko razgovarati na taj na~in, da i ne govorimo o pisanju nau~nog rada. Volt Voltos, kompjuterski stru~njak iz Kalifornije, ~uo je za moju muku i poslao mi je kompjuterski program koji je sam sastavio. Omogu}io mi je izbor rije~i iz niza menija na ekranu pritiskom dugmeta. Sada koristim drugi program iste namjene, Word Plus. Kontroli{em ga malim senzorom na nao~arima, koji reaguje na pokrete obraza. Kada oblikujem re~enicu {aljem je na sintisajzer govora“, obja{njava Hawking. Svojim kompjuterski generiranim glasom u filmu Stephen vodi gledatelje kroz svoj `ivot, a posebno je interesantan njegov odnos sa studentima. Budu}i da nikad nije volio medicinsko osoblje, godinama je odbijao takvu vrstu pomo}i u ku}i. Ipak, kako sav teret ne bi pao na njegovu tada{nju `enu Jane, Hawking je
56

S AMERI^KIM PREDSJEDNIKOM BARACKOM OBAMOM
Hawking je 2009. dobio Predsjedni~ku medalju slobode, najve}e civilno odli~je u SAD-u

svojim studentima nudio besplatan smje{taj u svom domu u zamjenu za „povremeno skrbni{tvo“. Studenti doktorskog studija tako su, izme|u ostalog, morali hraniti i prati svog profesora. Nakon razvoda od Jane, Hawking se drugi put o`enio 1995. bolni~arkom Elaine Mason, koja je iz prethodnog braka imala dva sina. Brak je potrajao do 2006. godine, a vezu sa drugom suprugom Hawking opisuje kao „strastvenu i burnu“: „Ona mi je nekoliko puta spasila `ivot. Spre~avala je da hrana i pljuva~ka stignu do plu}a i ugu{e me.“

STEREOTIP O GENIJU INVALIDU
Pola stolje}a nakon {to je obolio od ALS-a, Stephen Hawking predstavlja jedan

od najve}ih nau~nih, ali i medicinskih fenomena na{eg doba. ^ak i oni koji osporavaju njegove nau~ne teorije ne mogu sakriti fasciniranost prema hrabrosti i ustrajnosti ~ovjeka koji je isklju~ivo snagom vlastitog uma uspio pobijediti te{ke prepreke na svom `ivotnom putu, pa ~ak voditi i izuzetno uzbudljiv i dinami~an `ivot. „Invalidnost mi uop{te nije smetala u nau~nom radu. Zapravo, na nekoliko na~ina mi je i mnogo pomogla“, ka`e danas Hawking. „Nisam morao da predajem ili podu~avam studente. Spasila me je i sjedenja na dosadnim i dugim sastancima kojekakvih komiteta. Zbog toga sam mogao u potpunosti da se posvetim istra`ivanju“, ka`e ovaj nau~nik. „Moje

VELIKE MISLI VELIKOG HAWKINGA
Moj cilj je jednostavan: kompletno razumijevanje univerzuma, za{to je on takav kakav jeste i za{to uop{te postoji. Mi smo samo napredna vrsta majmuna na maloj planeti koja se okre}e oko prosje~ne zvijezde, ali mo`emo da razumijemo univerzum i zato smo posebni. Mislim da bi kompjuterski virusi trebalo da se ra~unaju u `iva bi}a. To govori ne{to o ljudskoj prirodi: jedini oblik `ivota koji smo stvorili je ~isto destruktivan. A stvorili smo ga po svom liku. Ljudska vrsta ne}e pre`ivjeti sljede}ih hiljadu godina osim ukoliko se ne pro{iri u svemir. Ipak, ja sam optimista. I}i }emo ka zvijezdama. Ljudi koji se hvale svojim IQ su gubitnici. Postoji fundamentalna razlika izme|u religije, koja se zasniva na autoritetu, i nauke, koja se zasniva na opservaciji i razumu. Nauka }e pobijediti - zato {to funkcioni{e.

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

72. RO\ENDAN BRITANSKOG GENIJA
BURNA I STRASTVENA VEZA
Na vjen~anju sa drugom suprugom Elaine

kolege vide u meni samo fizi~ara, dok sam za naj{ire slojeve vjerovatno postao najpoznatiji nau~nik u svijetu. Do toga je do{lo i dijelom zato {to nau~nici, izuzev Ajn{tajna, nisu poznati kao rock zvijezde. Mojoj popularnosti doprinijela je i

~injenica da odgovaram sterotipu o geniju invalidu. Ne mogu da se maskiram perikom i tamnim nao~arima — invalidska kolica bi me odala.“ Ured Stephena Hawkinga krase dvije velike fotografije najve}e holivudske dive

svih vremena Marilyn Monroe, kao obilje`je njegovog - unato~ svim okolnostima koje mu nisu i{le u prilog - hedonizma i slabosti prema lijepim `enama. On nije religiozan ~ovjek, ali ne deklari{e se ni kao ateist. Prema rije~ima jednog njegovog prijatelja koji govori u dokumentarcu, fokus Stephenovog razmi{ljanja vrti se oko pitanja zbog ~ega uop}e postoji svemir, ako on nema neku vi{u svrhu? Prije nekoliko mjeseci, na premijeri dokumentarnog filma o njegovom `ivotu, Stephen Hawking iznio je novu teoriju: ljudska svijest bi mogla da postoji izvan tijela i da se „prekopira“ na kompjuter. „Mislim da je um kao program u mozgu, koji je kao kompjuter, pa je teoretski mogu}e ‘prekopirati‘ um na kompjuter i napraviti jedan oblik `ivota poslije smrti tijela“, ka`e Hawking. A ako je iko mjerodavan da govori o bliskoj vezi izme|u kompjutera i ljudskog uma, onda je to on. Ipak, nagla{ava da je ovakav postupak trenutno daleko izvan doma{aja na{e tehnologije. „Pri~a o `ivotu poslije smrti je bajka za one koji se pla{e mraka“, zaklju~uje Stephen Hawking. „Na svoje najve}e zadovoljstvo, `ivim i bavim se teorijskom fizikom. Drago mi je {to sam doprinio boljem razumijevanju univerzuma.“

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

57

KULT MARKET
JACK STARR FEAT RHETT FORRESTER

MUZIKA Album “Biodinamička ljubav”, grupe “Divlje jagode”

Out Of The Darkness (reissue)
Jo{ malo vijesti iz oblasti heavy metala. Jack Starr, ameri~ki rock glazbenik objavio je album pod nazivom Out Of The Darkness (reissue). Rije~ je, dakako, o reizdanju njegovog istoimenog, vrlo uspje{nog, solo albuma iz 1984. godine. Na albumu je pjevao Rhett Forester, koji je tragi~no nastradao 1994. godine.

Osrednji “biodinamički” album

GRLOM U JAGODE
Album Biodinami~ka ljubav, nerazumljiv je, ba{ kao i njegovo ime

GENERATION KILL

We’re All Gonna Die
Svi oni koji se sje}aju pjeva~a Exodusa Roba Dukesa bit }e zainteresirani i za projekt Generation Kill. Koncem pro{le godine objavili su album pod nazivom We’re All Gonna Die, na kojem se nalazi osam pjesama. Zanimljivo je kako band zapravo i nema neki `anr u koji ih se mo`e svrstati, prvenstveno zbog razli~itih ukusa glazbenika u bandu.

HARI & FAT SONS

Green Line-Red Line
Alternativna glazbena scena u regionu sve je ja~a. Od Makedonije do Slovenije sve je vi{e bandova koji na druga~iji na~in ispoljavaju svoju glazbu. Tako je i u susjednoj Hrvatskoj, to~nije u industrijskom Sisku, gdje je Haris ^ehi} okupio band pod nazivom Hari & Fat Son, i snimio neobi~an album naslova Green Line-Red Line.
58

Jedan od najstarijih i najdugovje~nijih heavy metal bandova u regiji Divlje jagode, objavio je dvanaesti studijski album pod nazivom Biodinami~ka ljubav. Ve} sam naslov albuma ukazuje kako se radi o ne~emu {to nitko ne}e razumjeti. U svojoj dugoj povijesti, a osnovani su 1977., Divlje jagode ~esto su mijenjale vokale. Tako su kroz band prodefilirali Toni Jankovi}, koji je otpjevao neke od najpoznatijih balada, kao {to su Jedina moja i Krivo je more, potom Alen Islamovi}, Mladen Voji~i} Tifa, Zlatan Stipi{i} Gibonni, Pero Gali}, @anil Tataj, Marko Osmanovi}, Emir Ceri}, dok se povremeno mikrofona hvatao i basist Zlatan ^ehi}. Trenuta~no, ne zna se dokad, pjeva~ Divljih Jagoda je Livio Berak, a postavu jo{ ~ine basist Andra{ I{pan, bubnjar Nasko Budimli}, klavijaturist Nikola Milat i gitarist, osniva~ i frontman banda Sead Lipova~a Zele. Divlje Jagode su u povijesti yu-rocka ostavile dubok trag, osobito opusom od albuma Stakleni hotel do albuma Konji, ali se poslijeratnim studijskim uratcima i ne mogu pohvaliti. Ima tu i kratkotrajnih bljeskova, poput glam metal hita Marija, ali su ti bljeskovi rijetki i kratkog daha. Divlje Jagode - to sam ja, glasio je naslov jednog intervjua Seada Lipova~e za tiskane medije. I doista je tako, Divlje jagode funkcioniraju, snimaju i sviraju samo kada je to po volji Seada Lipova~e. Album Biodinami~ka ljubav sadr`i jedanaest kompozicija, a otvara ga pjesma Poglede dovodi{. “Pun je mjesec kao masnica, meni spava tu na ple}ima, kada smo se tukli usnama...” Tekst uvodne pjesme ba{ kao da je pisao Alen Islamovi} iz razdoblja solo karijere, i da nema riffova i ~vrstog rock ritma, bio bi idealan za neki

turbo narodnjak. Pjesma Kad te netko spomene, jedina je vrijedna pjesma na albumu, a Zele i ekipa za nju su snimili i videouradak. Ostatak albuma, prvenstveno pjesme Ti bez rije~i zna{ i Korake ne gledaj potpuno su se utopili u sivilo ostatka albuma. Neartikulirana orijentalna folk-rock pjesma Usne usnule, zapravo je potpuni proma{aj, ba{ kao i tekstualno dezorijentirana pjesma Samo da zna{. U pjesmi Tragovi biv{i pjeva~ @anil Tataj potpuno je zasjenio Livija Beraka, ali je kona~ni proizvod blijeda kopija Osvaja~a iz rock faze banda. Vrijedi dodati kako je obrada starog hita \avolji grad s albuma ^arobnjaci iz 1984. dobar potez, ali je prava {teta {to pjesmu nije otpjevao netko s kvalitetnijim glasom. Osrednji album Biodinami~ka ljubav zatvara sumorna balada Do prvog dodira. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Say Yes Dog: A friend 2. Dub FX: Bass Line (ft. Tiki Taane) 3. DJ Fresh vs Jay Fay ft. Ms. Dynamite: Dibby Dibby Sound 4. John Hopkins ft. Purity Ring: Breathe the air 5. The Strypes: Blue Collar Jane 6. Pepe Deluxe: Go! Theme 7. Deap Vally: Walk of shame 8. Stylo G ft. Sister Nancy: Badd 9. Savages: Husbands 10. Nine Inch Nails: Copy of A

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Kradljivica knjiga” (SAD, Njemačka, 2013.); režija: Brian Percival
POVIJEST PLAMENIH GODINA

Julija Solnceva
Povijest plamenih godina ratna je drama o hrabrim civilima za vrijeme Drugog svjetskog rata, a re`irala ju je Julija Solnceva, dok je scenarij napisao Aleksandar Dov`enko. Centralni junak ove filmske pri~e je ukrajinski seljak koji sti`e do Berlina. Julija Solnceva za ovaj film dobila je nagradu za Najbolju re`iju na Festivalu u Cannesu 1961. godine. Za one manje upu}ene u povijest filma, Julija je bila supruga Aleksandra Dov`enka. Ocjena: 4

Besmisao uništavanja

ODRASTANJE ZA VRIJEME RATA
Glavna junakinja utjehu nalazi u knjigama tj. spa{avanju knjiga

Kradljivica knjiga je ameri~ko-njema~ka (anti)ratna drama koju je re`irao Brian Percival. Rije~ je o filmu koji se bavi odrastanjem za vrijeme rata i pun je nade i suosje}anja. Scenario je adaptacija romana koji je napisao Markus Zusak. Glume Sophie Nelisse, Geoffrey Rush, Emily Watson... Klju~ni trenutak jeste nacisti~ko spaljivanje knjiga na loma~i. Cilj im je obrisati pro{lost. Napravljen je kulturocid bez sankcija. Jer mogu. No, djevoj~ica }e spasiti knjige od uni{tavanja. U ovom filmu sivilo rata prikazano je kroz vizuru djeteta. Lizel Meminger je jevrejska djevoj~ica ~ije su roditelje odveli u koncentracijski logor, a ona je, na sre}u, udomljena u jednu njema~ku obitelj. Smrt je svuda i ona je u ovom filmu narator. Lizel utjehu nalazi u knjigama, u kra|i knjiga tj. spa{avanju. Glavna junakinja, djevoj~ica Lizel je nepismena, ali svojim strasnim htijenjem ona }e postati poput pozitivnih likova iz kultnog Farenheita 451. Ona, dijete bez roditelja, koja je izgubila i brata te ostala sama, ona }e gledati o~i u o~i jaku nacisti~ku Njema~ku i pru`iti joj otpor, i pobijediti ju u kona~nici. Najsna`nija ~injenica je da sve grubo, tu`no, ru`no, odvratno {to donosi rat, odnosno s ~ime se kroz rat poku{ava polomiti ~ovjeka, u ovom filmu ne uspijeva. Ovdje iz tog zla neki izvuku najbolje. Time dokazuju neuni{tivost dobra i besmisao svakog uni{tavanja. Brian Percival do sada je dobio niz priznanja za svoj rad na televiziji i filmu. Skladatelj John Williams, jedan od najuspje{nijih skladatelja filmske glazbe (svih {est filmova serijala Star Wars, prva tri
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

Harryja Pottera, zatim Superman, JFK, Born on the Fourth of July, Memoirs of a Geisha, Far and Away, The Accidental Tourist i Home Alone), napravio je odli~an posao i za ovo ostvarenje. Film je nominiran za Oscara u kategoriji najbolje filmske glazbe. Dirljiva je scena kada se Rudy, prijatelj Lizel Meminger, ma`e blatom prije utrkivanja da bi izgledao kao Jesse Owens “najbr`i ~ovjek na svijetu”, a onda mu odrasli ka`u da ne smije `eljeti da je crnac. Djeca su neiskvarena. Nemojmo ih kvariti, te trovati glupostima i mr`njom! (D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Lego Movie (Phil Lord & Christopher Miller) 2. The Monuments Men (George Clooney) 3. Ride Along (Tim Story) 4. Snje`no kraljevstvo (Chris Buck & Jennifer Lee) 5. That Awkward Moment (Tom Gormican)

GORI, MOJA GOSPO\ICE

Milo{ Forman
Film velikog Milo{a Formana, Gori, moja gospo|ice iz 1967. remekdjelo je filmske kulture. Scenarij su napisali Milo{ Forman, Jaroslav Papousek, Ivan Passer i Václav Sasek. Radnja se odvija tokom zabave povodom odlaska {efa vatrogasaca u mirovinu. To je povod i prilika da se bolje upoznamo s vatrogascima, njegovim kolegama, te sugra|anima, ali i damama koje se takmi~e za Miss vatrogasaca. Ima tu pregr{t genijalnih trenutaka. Ocjena: 5

KAD SE VATRA GASI

Ivan Gergolet
Kad se vatra gasi suvremeni je talijanski kratkometra`ni igrani film. Re`irao ga je, te scenario za njega napisao Ivan Gergolet 2006. godine. Film govori o `eni koja je pre`ivjela koncentracijski logor te njenoj borbi sa sje}anjima. Vilma Braini ne samo da glumi u ovom filmu, ve} je, na`alost, jedna od onih koji su bili zato~enici tih logora. Na sre}u, pre`ivjela je. Ocjena: 5
59

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Turbo (David Soren, DreamWorks Animation) 2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures) 3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp) 4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth Rogen, Columbia Pictures) 5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open Road Films)

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
“Umirovljena glumica Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica Ana \or|evi} preminula je 12. februara u Kru{evcu, u 66. godini”, saop{tavaju iz ove teatarske ku}e. “Bila je prvakinja drame i dugogodi{nja ~lanica Gluma~kog ansambla BNP-a Zenica. Komemorativni skup bit }e odr`an u ~etvrtak, 13. februara, u BNP-u, dok }e sahrana biti obavljena istog dana u Kru{evcu”. Dan ranije je u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u Mostaru promovisana knjiga kolumni i putopisa Hercegovac s razlogom, publiciste Ivana [imi}a. Zbirka je to tekstova koje je autor objavljivao na portalu: dnevnik.ba, a u knjigu je uvrstio i nekoliko putopisnih tekstova objavljenih u godi{njaku Ogranka Matice hrvatske Grude, te, kao prilog, i jednu kratku ratnu pri~u iz istog zbornika. I Tuzla se prisjetila sarajevske Olimpijade... “U okviru projekta Dani otvorenih vrata, UKUD Zvonko Ceri} iz Tuzle ovih je dana u prostorijama Dru{tva uprili~io obilje`avanje tridesete godi{njice otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara, na kojem su ~lanovi Ceri}a, i danas ve}inom aktivni veterani, uzeli u~e{}e”, pro~itali smo, izme|u ostalog, u ovom infu na tuzlarijama. Repertoar od 13. do 19. februara u Family Centru Ekran u Zenici sastoja}e se od projekcija filmova Zimska pri~a, 12 godina ropstva i Super panda. Termini za prvospomenuti film su u 18 i 20.30 sati, za ovaj drugi u 21.15, a za tre}i u 14.30, uz dodatne termine za vikend, u 10.30 i u 12.30 sati. Za tu predstavu u sarajevskom Kamernom teatru 55 se jo{ uvijek tra`i karta vi{e. Pa tako i za 14. februar, u 20 sati, kada }e akteri predstave Umri mu{ki: Tatjana [oji}, Admir Glamo~ak i Senad Ba{i} proslaviti dvadeset i ~etiri godine od premijerne izvedbe! Pa, neka `ivi... Mu{ki. Sljede}eg dana, na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevo, u 13 sati, bi}e izvedena opera za mlade Je`eva ku}a, koju je re`irao i za potrebe iste koreografiju osmislio Ferid Karajica. Sudjeluju: Aldijana TuzlakBe}ar, Denis Isakovi}, Leonardo [ari}, Amir Sara~evi} i Ivan [ari}.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MAJA ISOVIĆ, PR banjalučkog Festivala “Kratkofil Plus”

Pet dana juna
“Kratkofil Plus otvorio je aplikacije za prijavljivanje kratkih filmova za takmi~arski program Festivala”, najavljuje Maja Isovi}, PR ovog festivala: “Prijavljeni filmovi ne smiju biti proizvedeni prije 31. jula 2012., ne smiju biti du`i od dvadeset minuta, trebaju biti titlovani na engleski jezik, te dostupni za prikazivanje na Festivalu u HD digitalnom video zapisu. Filmovi se mogu poslati preko jedne od sljede}ih platformi: Realport, Online Film Festival i Submit Smarter Film Festival Life. @iri Festivala, koji se svake godine sastoji od me|unarodno priznatih profesionalaca iz filmske industrije, dodijeli}e Grand Prix za najbolji film festivala, nagrade za najbolji film u raznim kategorijama, nagradu za najbolji regionalni film i nagradu publike. Fokus ovogodi{njeg Kratkofila Plus je na kinematografiji [vedske.” Grand Prix pro{logodi{njeg Festivala osvojio je film Plemeniti pastuv, {vedskih reditelja Sofije Priftis i Linus Hartin.

Ovogodi{nji Me|unarodni filmski festival Kratkofil Plus bi}e odr`an od 23. do 27. jula u Banjoj Luci, a rok za prijavu filmova je 7. april 2014. godine.

BELMA LIZDE-KURT, glumica i rediteljica iz Sarajeva

BELMA LIZDE - KURT
“Predstava Plumb BO-BO, ZU namijenjena je, prije svega, djeci, uzrasta od nula do tri godine, njihovim roditeljima, trudnicama i pravim ljubiteljima teatra”

60

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

EDINA ŠEHOVIĆ, marketing menadžer portala “Posao.ba”

Ima li {ta, “posao.ba”, za nezaposlene?
Znamo za portale: www.posao.ba, edukacija.posao.ba, www. plata.ba i www.bizoo.ba, ali ne znamo ko stoji iza svega nabrojanog. Ili, barem ja ne znam... Development Studio d.o.o. danas upravlja grupom web portala koje ste nabrojali. Osnovan je 2001. i danas je to kompanija koja nudi {irok spektar usluga: on-line i off-line regrutiranje kandidata, edukaciju, staff leasing, branding poslodavaca, upravljanje projektima, business event management, HR consulting i upravljanje karijerom. U martu slavimo jedanaest godina postojanja portala: www.posao.ba, dok 25. aprila u sklopu na{eg projekta Najpo`eljniji poslodavac, odr`avamo ceremoniju dodjele priznanja istog naziva, gdje svake godine na{im korisnicima pru`amo priliku da glasaju za svog idealnog poslodavca, dok kompanije osvojenu titulu i `ig sa ponosom koriste u svojim karijernim i marketin{kim kampanjama. 2008. i 2009. godine. Prema istra`ivanju kompanija GfKBH i Valicon, Posao.ba je me|u deset najposje}enijih web stranica i jedan od najposje}enijih biznis portala u BiH. Me|utim, ono {to nas ~ini jednako ponosnim poput priznanja koje smo dobili jeste i ~injenica da je Development Studio 2009. prvobitno dijelom akviziran od najve}e britanske medijske ku}e Daily Mail GT, a nedugo nakon toga i od najve}e skandinavske medijske ku}e Alma Media Group. Na ovaj na~in veliki igra~i i tr`i{te nam je dalo va`nost te vjetar u le|a da pored BiH osvajamo i druga tr`i{ta. Koliko ljudi je prona{lo radno mjesto zahvaljuju}i vama? Vi{e od 60.000 osoba! U prosjeku, preko 90% ogla{enih pozicija na Posao.ba rezultira zapo{ljavanjem, dok putem na{e agencije svakodnevno posredujemo pri zapo{ljavanju, pru`aju}i usluge regrutacije i selekcije kandidata za druge kompanije. U~e{}em u globalnim grupacijama, kao {to su Alma Media, The-Network, EMEA Group, ali i regionalnom saradnjom sa: Mojposao.net (Hrvatska) i Infostud (Srbija), koristimo mre`u vode}ih portala i drugih medija za ogla{avanje radnih mjesta na{ih klijenata u vi{e od 155 zemalja {irom svijeta.

Posao.ba se ima ~ime ponositi, je li tako? Naravno! Kao nagrade koje se isti~u svakako `elimo spomenuti WebAward.me nagradu, odnosno glavnu nagradu Grand Prix WebAwarda te nagradu Superbrand koju smo osvojili

Educiranje sasvim “male” publike
U sljede}u srijedu, 19. februara, u ples, pla~, smijeh... Na{ Aparat teatar je zaista Sarajevskom ratnom teatru premijerno }e biti aktivan i spreman na spontanu reakciju izvedena predstava Plumb BO-BO, ZU. ‘malih‘ ljudi. Tako svako igranje postaje nova Reditelj i autor koncepta ove predstave, u i originalna predstava. Tra`imo na~in da produkciji Aparat teatra i SARTR-a, je Belma komuniciramo sa publikom koja jo{ ‘ne Lizde-Kurt. “Predstava Plumb BO-BO, ZU govori‘. Pri tome se oslanjamo na sposobnosti teatra, kao `ive umjetnosti, da bez ikakvih namijenjena je, prije svega, djeci, uzrasta od nula do tri godine, njihovim roditeljima, tehni~kih efekata zainteresira publiku. Ova trudnicama i pravim ljubiteljima teatra. To je predstava poma`e odraslima da progovore nova teatarska forma educiranja sasvim jezikom djece.” ‘male‘ publike, koja u na{oj zemlji jo{ nije Du{an Vrani} i Maja Ze}o Predstava se bavi ro|enjem djeteta i za`ivjela, a u zadnjim decenijama je vrlo njegovim prvim koracima u otkrivanju svijeta. popularna u Evropi, SAD-u i Kanadi. Duhovita igra zvuka i “Na po~etku sve je trapavo i pomalo neartikulisano. Ali, s pokreta, boje i oblika je pravi doga|aj i za svu teatarsku publiku. vremenom BO-BO uspijeva plesati, a ZU po~inje svirati. Plumb BO-BO simbolizira pokret, a ZU simbolizira zvuk, dva su klauna BO-BO-ZU na zabavan na~in upoznaje djecu sa bojom, oblikom, koji se upu{taju u igru otkrivanja svijeta”, ka`e Belma Lizde- zvukom i pokretom. Okruglo je glavni vodi~ kroz izraz u Kurt koja je, osim {to je reditelj i autor koncepta, zadu`ena i za predstavi. Predmeti koji se koriste u predstavi su ili jestivi, ili scenografiju i kostimografiju: “Baby teatar omogu}ava djeci napravljeni od materijala koji su bezbjedni za dje~ije grickanje”, ranog uzrasta da upoznaju teatarsku formu i da prihvate teatar obja{njava Belma Lizde-Kurt. sastavnim dijelom svog odrastanja. On poma`e i odraslima da U predstavi igraju Maja Ze}o i Du{an Vrani}. A moto Aparat bolje upoznaju jezik ‘malih ljudi‘. Uvijek je interaktivan, {to teatra jeste: Samo jednom se prvi put ide u pozori{te! Zato do|ite malu djecu poti~e na upoznavanje svijeta u skladu sa njihovim u SARTR i u`ivajte u teatarskim ~arolijama bez starosnih trenutnim potrebama: dodir, pokret, grimasa, boja, zvuk, vrisak, granica!
13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

61

Foto: Sa{a Petkovi}

KLIN ^ORBA

SJETILI SE USTAVNO-PRAVNOG PORETKA
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Da ste bili ikakva vlast, kao što se nama činilo, ne bi u neredima od sedmog februara apsolutno ni moglo doći do toga da izgore zgrade institucija u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru. Znalo bi se tačno ko je dužan zaštititi poredak, da je poretka bilo. Sasvim je druga stvar vaš umišljaj da ste vi osobno jedina mjera poretka

N

akon svega, ili u toku svega {to im njihovi unesre}eni narodi ovih dana prire|uju, Oni - ti na{i bandoglavi politi~ari, drznuli su se da jo{ jednom, u vidu svog zavr{nog udarca, potcijene ovo ne{to pameti koju smo uspjeli sa~uvati, unato~ njihovim dvadesetogodi{njim naporima da nas kolektivno i apsolutno izlude. Ej, da ne povjeruje{, Oni se pozivaju na za{titu ustavnopravnog poretka i politi~kih institucija ove dr`ave! Zar vi, vi koji ste odavno odjebali iste te institucije i kakav-takav ustavno-pravni poredak, vi koji ste se u dvojkama, trojkama, ~etvorkama, {estorkama... sastajali po birtijama, minderima, izleti{tima i bjelosvjetskim konacima, `deru}i nau{trb na{e muke i bijede, a sve ne bi li makar proveli me|unarodnu presudu Sejdi}-F Finci onako kako vam to ustavno-pravni poredak nala`e, vi ste se sad na{li da nama pri~ate o istom tom poretku i institucijama.

svakodnevne pomake u suvremenim komunikacijskim tehnologijama. O poznavanju svjetskih jezika da i ne govorimo.

V

M

i smo vam godinama govorili, mi smo o tome i dan i no} pisali: vratite se u institucije sistema, radite po Ustavu i zakonima ove zemlje, ne davite svojim lopovskim {apama neovisno sudstvo, koje je jedini garant o~uvanja ustavno-pravnog poretka. Ali vama bija{e milo vaninstitucionalnim trgovanjem o~uvati vlastite fotelje i sve {to ste zahvaljuju}i njima poplja~kali. Ukinuli ste sva na{a prava, uklju~uju}i i elementarno pravo na `ivot, da biste sebi i svojima priskrbili dr`avu koja milione maraka tro{i na va{u osobnu za{titu a, vidjeli smo to ovih dana, nijednu paru na za{titu svojih gra|ana, pa ni na sigurnost beskrajno izmrcvarenog (od vas) ustavno-pravnog poretka kojeg ste se, evo, iznenada sjetili. Ma{ete nam zastavom koju ste odavno pretvorili u baklju. Premda, kad se malo bolje pogleda, u pravu ste vi: ovi protesti, po svojoj su{tini, zapravo i jesu napad na ustavno-pravni poredak. Jer, i mi se napokon pitamo: za koju }e nam onu stvar poredak koji nije u stanju gra|anima omogu}iti ni minimum sigurnosti i prava?! [to }e nam institucije, zakoni, Ustav, sudstvo, policija, dr`avna administracija; sav taj preskupi aparat koji ve} dvije decenije {titi sam sebe, a nas gura u nesno{ljivu bijedu i besperspektivnost? [to }ete nam Vi? [to }ete nam takvi bahati, pohlepni, be{}utni, nepismeni? Barem pola vas ne zna ni uklju~iti kompjuter a kamoli prokljuviti

Z

i ste zdu{ni u tvrdnji da nasilje, paljenje, kamenovanje nije na~in da demonstranti na va{e adrese isporu~e, ina~e opravdane, zahtjeve za promjene. Pa koji je na~in?, recite. Da li da vas molimo, apeliramo na va{u savjest, pi{emo vam duga~ka tugaljiva pisma? Ho}ete li dobrovoljno odstupiti s pozicija i vratiti nam sve {to ste u me|uvremenu oteli od nas? Ho}ete li postati dru{tveno korisni, prihvatiti se, bez pla}e i socijalno-zdravstvenog osiguranja, posla u tvornicama i preduze}ima koja ste upropastili sve dok ista ponovo ne podignete na noge? Ho}ete li od danas dijeliti na{u sudbinu, na{e pozicije u okviru ovog ustavno-pravnog poretka? Ho}e li u narednih dvadeset godina va{a djeca ~u~ati na birou rada? Ili umirati jer se ne}e na}i sredstva za njihovo lije~enje ili se ne}e na}i dovoljno savjesnih ljekara koji bi ih mogli spasiti? Ho}ete li odsad vi kopati po kontejnerima i ~ekati s plasti~nom kanticom u redovima narodne kuhinje? nate li vi uop}e o ~emu govorite i kome govorite kad ovih dana pokoju progovorite? Kome se obra}ate? Halo, ko je to? Mi vas ne ~ujemo. Ne ~ujemo vas jer ni vi nas dvadeset godina niste ~uli. Ne marimo vi{e za va{ ustavno-pravni poredak. Namjeravamo iskora~iti iz ludnice u koju ste nas uveli, nude}i nam sve ove godine razdor, mr`nju strah, nacionalizme, destrukciju, bezvla{}e. Jer, da ste bili ikakva vlast, kao {to se nama ~inilo, ne bi u neredima od sedmog februara apsolutno ni moglo do}i do toga da izgore zgrade institucija u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru. Znalo bi se ta~no ko je du`an za{tititi poredak, da je poretka bilo. Sasvim je druga stvar va{ umi{ljaj da ste vi osobno jedina mjera poretka. Realno, i bili ste. Stoga se sad i pozivate na to, ne shva}aju}i da padate poko{eni upravo tim fantomskim ustavno-pravnim poretkom koji ste uru{ili i derogirali do nepostojanja. Danas se pozivate i na mandat koji ste dobili na izborima, a zaboravljate da vam nikad niko nije dao mandat da se o najva`nijim problemima i pitanjima ove dr`ave poga|ate daleko iza le|a institucija. Sklepali ste sebi novi poredak. Eto vam ga!
63

13.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]

Ili jesmo, ili Nismo: Euro-premijera Nissanove jurilice!

K

oncem pro{le godine Jeremy Clarkson, Richard Hammond i James May, ~uveni voditelji BBC-jevog auto showa Top Gear, imali su privilegiju testirati novu Nissanovu jurilicu nazvanu Nismo GT-R. Najbolji na~in za test nekog ultrabrzog automobila jeste izvesti ga na stazu Formule 1, u Nürburgring, izme|u Frankfurta i Kölna. Krug zahtjevne staze u du`ini od 5.341 metra Nissan Nismo GT-R pre{ao je za 7 minuta, 8 sekundi i 679 desetinki, {to je najbr`i krug u povijesti kada su u pitanju serijski proizvedeni automobili. Nakon nekoliko mjeseci Nissan Nismo GT-R priprema se i za europsku premijeru. Na uglednom Salonu automobila u @enevi, 4. o`ujka, Nismoa }e po prvi puta mo}i vidjeti potencijalni kupci, kolekcionari i svi drugi zaljubljenici u sportske jurilice. Kako biste stekli {to bolji uvid o ~emu se zapravo radi, iznijet }emo nekoliko karakteristika vezanih za taj model. Ispod poklopca motora nalazi se mo}ni 3,8-litarski V6 agregat s dvostrukim turbopunja~em, koji razvija nevjerojatnih 600 konjskih snaga. Kako bi svi sklopovi automobila bili sigurni i pri velikim brzinama, u Nismo je ugra|ena napredna aerodinamika koja pri brzini od 300 km/h stvara dodatnih 100 kg aerodinami~kog potiska, {to na koncu rezultira sna`nom dr`anju ceste. Pri odabiru imena za novu jurilicu Nissan je tako|er

te`io sportskom {tihu, pa je Nismo zapravo asocijacija na iznimno popularnu svjetsku automobilisti~ku ekipu koje se sje}amo iz legendarnih utrka 24 sata Le Mans i 24 sata Daytona. Prvi model koji je iza{ao iz Nismove radionice, bio je Saurus, kojeg je ta japanska tvornica automobila proizvela 1988. godine. Iz Nissana navode kako je Nismo GT-R ponajprije trka}i model s “tvorni~ki ugo|enim” dinami~kim obilje`jima superautomobila, revolucionarno unaprije|enom aerodinamikom i iznimno to~nim upravljanjem. Nissanov model GT-R do dana{njih dana je nenadma{an superautomobil u svijetu, a sada je Nissan razvio i vrhunski GT-R, osloniv{i se na desetlje}a Nismovog trka}eg iskustva. Nissan GT-R Nismo je i u dizajnerskim okvirima vrhunski izveden automobil. Krasi ga poprili~no ekskluzivan vanjski izgled. GT-R Nismo ve} je dostupan u Japanu, a na europskom tr`i{tu bit }e dostupan u rujnu ove godine. Pove}ana je snaga motora koja sad iznosi 600 KS (441 kW) uz 652 Nm obrtnog momenta. Novi turbopunja~i visokog protoka i velikog kapaciteta, koji se koriste u GT3 utrkama, pobolj{avaju dotok zraka, a optimizirana individualna kontrola paljenja za svaki cilindar. Podvozje Nismoa ~ine posebno razvijeni Bilstein amortizeri Damptronic na

prednjem i stra`njem ovjesu. Voza~ Nismoa mo`e birati izme|u tri na~ina rada ovjesa: Comfort, Normal i R, za vo`nju na stazi. Na Nissanovu jurilicu ugra|uju se i specijalne gume koje je razvio Dunlop, a odlikuju ih iznimno prijanjanje i upravljanje. Dimenzije guma su 255/40 ZRF20 naprijed i 285/35 ZRF20 natrag. Kako bi se smanjilo bo~no naginjanje pri vo`nji u zavojima i promjeni smjera, Nissan GT-R Nismo opremljen je {upljim stra`njim stabilizatorom koji smanjuje naginjanje istovremeno smanjuju}i te`inu. Koriste}i najnovije metode simulacije ra~unalne dinamike fluida za analizu protoka zraka, Nismo je razvio aeropaket koji pobolj{ava prijanjanje uz cestu, smanjuje {tetan u~inak otpora zraka, a istovremeno daje automobilu opasan i sna`an izgled. Nissan GT-R Nismo bit }e dostupan u pet boja karoserije: bijela s efektom, crna s efektom, metalik srebrena i jarkocrvena. Crni naplatci sa {est krakova inspirirani su trka}im Nissanom GT-R iz klase GT500. Naravno, u kabini je sve podre|eno voza~u i suvoza~u, pa tako i ergonomski oblikovana Recaro sjedi{ta s naslonima od uglji~nih vlakana. O cijenama Nismoa pri~at }e se nakon `enevskog salona automobila.

64

SLOBODNA BOSNA I 13.2.2014.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful