PITAN1A I ODGOVORI ZA STRUNI ISPIT

TRGOVAKA DRUTVA I UGOVORI

1. KO1A GOSPODARSKA PRAVA ZA1AMU1E USTAV? Jami se pravo
vlasnitva, jami se pravo nasljeivanja, poduzetnika i trina sloboda, pravo ulaganja
kapitala.
2. PRAVO VLASNITVA-ST1ECAN1E STRANIH OSOBA? Inozemnom ulagau
jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.
3. PRAVO VLASNITVA- ODUZIMAN1E I OGRANIEN1E? akonom je mogu!e
u interesu "# ograniiti ili oduzeti vlasnitvo uz naknadu trine vrijednosti.
$. PODUZETNIKA I TRINA SLOBODA? %oe se ograniiti radi zatite interesa
i sigurnosti "# , prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.
&. DOBRA OD INTERESA RH? %ore , morska obala i oto'i, zrani prostor, rudno
blago i druga prirodna bogatstva, zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, nekretnine i
stvari od osobito kulturnoga , povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja.
(. KO1I PROPIS UREU1E D1ELATNOST POSREDOVAN1A U PROMETU
NEKRETNINA? akon o posredovanju u prometu nekretninama.
). TKO SE MOE BAVITI POSREDOVAN1EM U U PROMETU NEKRETNINA?
*osredovanjem se moe baviti samo ovlateno trgovako drutvo, trgova' pojedina' ili
obrtnik koji ispunjava uvjete za obavljanje posredovanja u prometu nekretninama.
+. OSIGURAN1E OD ODGOVORNOSTI ZA TETU? *osrednik je duan kod
osiguravatelja u "# osigurati i obnavljati osiguranje od odgovornosti koju bi
nalogodav'u ili tre!im osobama mogao prouzroitiobavljanjem posredovanja. ,ajnia
svota ne moe biti manja od 2--.--- kn po jednom tetnom dogaaju, odnosno (--.---
kn za sve tetne za.tjeve u jednoj osiguravateljskoj godini.
/. TKO DONOSI R1EEN1E O ISPUN1AVAN1U UV1ETA ZA OBAVL1AN1E
D1ELATNOSTI POSREDOVAN1A U PROMETU NEKRETNINAMA? "jeenje
donosi %inistarstvo kojem se podnosi za.tjev uz dokaze 0 temeljni akt drutva ili
obrtni'a, ugovor o radu agenta, ugovor o osiguranju1 . 2ko %inistarstvo utvrdi da su
ispunjeni nareeni uvjeti donijet !e rjeenje o ispunjavanju uvjeta.*osrednik moe
zapoeti obavljati djelatnost danom prijema tog rjeenja. %inistarstvo bez odgode
dostavlja rjeenje *oreznoj upravi, 3ravnom inspektoratu i #45. #45 odma. a
najkasnije u roku od 1& dana vri upis u "egistar posrednika.
1-. REGISTAR POSREDNIKA? "egistar se vodi kod #456u . 7blik, sadraj i nain
voenaj "egistra propisuje ministar pravilnikom.
11. TKO 1E AGENT U PROMETU NEKRETNINA? 2gent posredovanja u prometu
nekretninama je 8izika osoba koja je upisana u Imenik agenata posredovanja u prometu
nekretninama.
12. U KO1EM OBLIKU SE SKLAPA UGOVOR O POSREDOVAN1U? 9govor o
posredovanju sklapa se u pisanom obliku i na odreeno vrijeme.2ko stranke nisu
odredile rok smatra se da je sklopljen na rok od 12 mjese'i i moe se sporazumom
stranaka vie puta produiti.
13. SADRA1 UGOVORA O POSREDOVAN1U? 9govor o posredovanju mora
sadravati podatke o posredniku i nalogodav'u, vrsti i bitnom sadraju za koji
posrednik posreduje, o posrednikoj naknadi, te mogu!im dodatnim trokovima.%oe
sadravati i druge podatke npr. rok , uvjete isplate posrednike naknade, podatke o
osiguranju od odgovornosti i sl.
1$. ISKL1UIVO POSREDOVAN1E? 9govorom o posredovanju nalogodava' se
moe obvezati da za posredovani posao ne!e angairati nijednog drugog posrednika pa
u tom sluaju imamo iskljuivo posredovanje. :itno je da ta obveza mora biti izriito
ugovorena.
1
1&. KO1I SE PROPIS PRIM1EN1U1E NA OBVEZNI ODNOS IZMEU
POSREDNIKA I NALOGODAVCA U SLUA1EVIMA KO1E NE UREU1E
ZAKON O POSREDOVAN1U; *rimjenjuju se odredme akona o obveznim
odnosima.
1(. PRESTANAK UGOVORA O POSREDOVAN1U? 2ko je ugovor sklopljen na
odreeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je sklopljen, ako u tome roku nije
sklopljen ugovor za koji je posredovano ili otkazom bilo koje ugovorne strane.
1). OPI UV1ETI POSLOVAN1A? 7p!i uvjeti za svaku vrstu posredovanja moraju
sadravati< odreeni opis poslova koje je posrednik obvezan obaviti, visinu posrednike
naknade i opis poslova koji su obu.va!eni tom naknadom. *osrednik je duan na
vidljivom mjestu istaknuti op!e uvjete poslovanja. %ora poslovati u prostoru koji je u
'ijelosti odvojen od stambenog prostora i koji ima posebnu prostoriju za povjerljive
razgovore.
1+. PAN1A U PRAVNOME PROMETU? *osrednik u obavljanju poslova mora
postupati s pove!anom panjom, prema pravilima struke i obiajima 0 panja dobrog
strunjaka 1.
19. OBVEZE POSREDNIKA?
,astojati na!i i dovesti u vezu s nalogodav'em osobu radi sklapanja posredovanog
posla
9poznati nalogodav'a s prosjenom trinom 'ijenom sline nekretnine
Izvriti uvid u isprave kojima se dokazuje vlasnitvo ili drugo stvarno pravo na
predmetnoj nekretnini i upozoriti nalogodav'a <
6 na oite nedostatke i mogu!e rizike u svezi s neureenim
zemljinoknjinimstanjem nekretnine,
6 upisana stvarna prava ili druga prava tre!i. na nekretninu.
6 pravne posljedi'e neispunjavanja obaveza prema tre!oj strani.
6 nedostatke graevne i uporabne dozvole sukladno posebnome
zakonu
6 okolnosti obveze primjene prava prvokupa
7bviti potrebne radnje radi predstavljanja nekretnine na tritu , oglasiti nekretninu
na odgovaraju!i nain
7mogu!iti pregled nekretnina
*osredovati u pregovorima i nastojati da doe do sklapanja ugovora
=uvati osebne podatke nalogodav'a a po pisanom nalogu nalogodav'a uvati kao
poslovnu tajnu podatke o nekretnini za koju posreduje
2ko je predmet sklapanje ugovora zemljite, provjeriti namjenu zemljita u skladu s
propisima o prostornom ureenju.
7bavijestiti nalogodav'a o svim okolnostima vanim za namjeravani posao.

2-.PRIMAN1E ISPUN1EN1A? *osrednik iznimno moe, u ime i za raun nalogodav'a,

zakljuiti ugovor o posredovanju samo ako mu je nalogodava' za to izdao posebnu punomo!.
21. OBVEZA NALOGODAVCA; 9govorom o posredovanju nalogodava' se obvezuje da !e
obaviti osobito slijede!e<
7bavijestiti posrednika o svim okolnostima koje su vane za obavljanje posredovanja i
predoiti tone podatke o nekretnini, te ako posjeduje dati posredniku na uvid loka'ijsku
, graevnu, odnosno uporabnu dozvolu.
3ati posrdniku na uvid isprave kojom dokazuje vlasnitvo, odnosno uknjiene i
neuknjiene terete
7sigurati razgledavanje nekretnina
7bavijestiti posrednika o 'ijeni i opisu nekretnine
2
,akon sklapanja posredovanog posla , odnosno predugovora, ako je tako dogovorene,
isplatiti posredniku ugovorenu proviziju
2ko je izriito ugovorom ugovoreno nadoknaditi posredniku trokove uinjene
posredovanjem koji prelaze uobiajene trokove posredovanja.
7bavijestiti posrednika pisanim putem o svim promjenama u vezi s poslom za koji je
ovlastio posrednika, a posebno o promjenama povezanim s vlasnitvom na nekretnini.
22. DA LI 1E NALOGODAVAC DUAN PRISTUPITI PREGOVORIMA ZA
SKLAPAN1E POSREDOVANOG POSLA S TREOM OSOBOM KO1U 1E
POSREDNIK NAAO?,alogodava' nije duan pristupiti pregovorima s tre!om
osobom koju je naao posrednik, a odredba kojom je odreeno drukije je nitetna.
,alogodava' !e odgovarati za tetu ako pri tom nije postupio u dobroj vjeri , te je duan
nadoknaditi sve trokove uinjene posredovanjem, a koji ne mogu biti ve!i od
posrednike naknade za posredovani posao.
23 . UGOVOR O POTPOSREDOVAN1U? *osrednik moe prenijeti ugovor o posredovanju
na druge posrednike , ako tako ugovore posrednik i nalogodava'. > tim da nalogodava' ostaje u
ugovornom poslu samo s posrednikom s kojim je sklopio ugovor, a posrednik !e nalogodav'u
predati popis posrednika na koje se ugovor prenosi.
24.EVIDENCI1A O POSREDOVAN1U? *osrednik mora voditi eviden'iju o posredovanju.
?viden'ija mora obu.va!ati<
@rstu ugovora za ije sklapanje posreduje
@rstu nekretnine 0 zemljite s oznakom namjene, stambeni i poslovni prostor i sl1
Aijenu, odnosno najamninu, u ukupnom iznosu i jedininom iznosu za m2
*osrednik je duan na za.tjev nadleni. tijela dravne uprave dati na uvid podatke o
eviden'iji.
25.POSREDNIKA NAKNADA? @isina posrednike naknade odreuje se ugovorom o
posredovanju , a ne smije prelaziti vie od (B kupoprodajne 'ijene nekretnine.
26.POSREDNIKA NAKNADA -DOSP1ELOST? *osrednik stjee pravo na naknadu
nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao , ako nalogodava' i posrednik nisu dogovorili da
se naknada stjee ve! pri sklapanju predugovora.
*osrednik ne moe za.tijevati djelomino pla!enje naknade unaprijed, odnosno prije sklapanja
ugovora, odnosno predugovora. Crokove dodatni. usluga , posrednik moe naplatiti u visini
stvarni. trokova samo ako je to ugovoreno.
,akon prestanka ugovora posrednik ima pravo na naknadu u roku ne duem od vremena
trajanja sklopljenog ugovora i u sluajevima kad nalogodava' sklopi posao s tre!om osobom
koja je posljedi'a posrednikova djelovanja.
*osrednik nema pravo na naknadu ako s nalogodav'em sam kao stranka sklapa ugovor,
odnosno ako takav ugovor sklopi agent koji za posrednika obavlja poslove, ali ima pravo traiti
naknadu od zaposlene osobe.
27.UPRAVNI NADZOR NAD ISPUN1EN1EM ZAKONA O POSREDOVAN1U U
PROMETU NEKRETNINA? 9pravni nadzor nad primjenom ovog zakona obavlja
%inistarstvo. Inspek'ijski nadzor provodi 3ravni inspektorat , te druge inspek'ije sukladno
ovlatenjima.
28.PO1AM TRGOVCA? Crgova' je pravna ili 8izika osoba koja samostalno i trajno
obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili
pruanjem usluga na tritu.
29. PO1AM TRGOVAKOG DRUTVA? Crgovako druvo je pravna osoba iji su
osnivanje i ustroj odreeni akonom o trgovakim drutvima.
30.DRUTVO OSOBA 1ESU : javno trgovacko drustvo, komanditno drustvo i dionicko
drustvo.
31. DRUTVA KAPITALA 1ESU : 3ioniko drutvo i drutvo s ogranienom
odgovorno!u.=lanovi drutva kapitala ne odgovaraju za obveze drutva.
3
32. TRGOVAC PO1EDINAC 1E? Dizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku
djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgova'
pojedina'. Dizika osoba moe traiti da se upie u sudski registar kao trgova' pojedina' ako
njen godinji pri.od prelazi 2 milijuna kuna, a duna je zatraiti upis u sudski registar ako
godinji pri.od prelazi 1& mil. kuna.>vojstva trgov'a pojedin'a stjeu se upisom u sudski
registar.
33. PRAVNA OSOBNOST? Crgovako drutvo svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski
registar, a isto ga gubi brisanjem iz sudskog registra.
34.PODRUNICA? Crgova' pojedina' i trgovako drutvo mogu izvan sjedita imati
podruni'e u kojima obavljaju svoje djelatnosti. 7dluku o osnivanju podruni'e donosi trgova',
a mora je ovjeriti javni biljenik. *odruni'e nisu pravne osobe, ve! posluje pod svojom
tvrtkom i mora navesti svoje sjedite i sjedite osnivaa.
35. ODGOVORNOST TRGOVAKOG DRUTVA I TRGOVCA PO1EDINCA ZA
OBVEZE? Crgovako drutvo odgovara za svoje obveze 'ijelom svojom imovinom. Crgova'
pojedina' odgovara za svoje obveze ukljuuju!i i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u
sudski registar kao trgov'a pojedin'a, osobno, 'ijelom svojom imovinom.
36. ODGOVORNOST LANOVA ZA OBVEZE TRGOVAKOG DRUTVA? =lanovi
javnoga trgovakog drutva i komplementari u komanditnome drutvu odgovaraju za obveze
drutva osobno, solidarno i neogranieno 'ijelom svojom imovinom. =lanovi drutva s
ogranienom odgovorno!u, dioniari dionikog drutva i komaniditori komanditnog drutva ne
odgovaraju za obveze drutva, osim ako je to odreeno akonom.
37. TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA I TRGOVCA- SADRA1? Cvrtka je ime pod
kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Cvrtka se mora
jasno razlikovati od druge tvrtke upisane u sudskom registru.Cvrtka mora sadravati i naznaku
predmeta poslovanja i oblik trgovakog drutva npr. 5omanditno drutvo6 k.d., dioniko
drutvo d.d., drutvo s ogranienom odgovorno!u d.o.o., gospodarsko interesno udruenje
4I9. "ije #rvatska, grb , zastava , mogu se unijeti samo uz suglasnost @lade. Crgovako
drutvo moe upotrebljavati i skra!enu tvrtku. Cvrtka trgovakog drutva mora biti na
.rvatskom jeziku i latininom pismu, a mogu se koristiti arapski brojevi.Cvrtka se mora
istaknuti na poslovnim prostorijama trgovakog drutva.
38 . TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA I TRGOVCA- ZATITA?
,aelo iskljuivosti6 u isti sudski registar ne moe se upisati tvrtka koja je jednaka
ranije upisanoj
,aelo prvenstva6 ako se radi upisa prijave iste tvrtke , sud !e upisati onu tvrtku koja je
ranije prijavljena.
39.PREDMET POSLOVAN1A ? *redmet poslovanja trgovakog drutva moe biti
obavljanje svake doputene djelatnosti 0 djelatnost mora biti upisana u sudski registar 1.
40. S1EDITE TRGOVAKOG DRUTVA? >jedite trgovakog drutva je mjesto u
kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva. Crgovako drutvo moe
imati samo jedno sjedite. >jedite se upisuje u sudski registar.
41. ZASTUPNICI PO ZAKONU; 7vlast za zastupanje trgovakog drutva po zakonu imaju
osobe koje su za pojedini oblik drutva zakonom odreene.
42. ZASTUPNIK PO PUNOMOI? astupnik trgovakog drutva moe dati punomo!
drugoj osobi u grani'ama ovlasti upisane u sudskom registru.7sobe koje zastupaju trgovako
drutvo upisuju se u sudski registar.
43. PUNOMONIK PO ZAPOSLEN1U? *unomo!nik po zaposlenju je osoba ija je dunost
da kao radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari ukljuuje i
sklapanje odreeni. ugovora i poduzimanje odreeni. pravni. radnji u grani'am poslova koje
obavlja.
44.PROKURA - PO1AM; *rokura je trgovaka punomo! iji su sadraj i opseg odreeni
ovim akonom. *rokuru moe dati samo pravna i 8izika osoba koja je trgova' u smislu ovog
akona. *rokura se daje na nain predvien izjavom o osnivanju drutva i daje se u pisanom
obliku.
$
45. PROKURIST MOE BITI? >vaka punoljetna i poslovno sposobna osoba. *rokura se ne
moe dati pravnoj osobi ve! samo 8izikoj.%oe se dati jednoj ili vie osoba.
46. OPSEG OVLASTI IZ PROKURE? *rokurist moe sklapati sve ugovore i poduzimati sve
pravne radnje u ime i za raun trgovakog drutva i zastupati ga u postup'ima pred upravnim i
drugim dravnim organima. *rokurist ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti
nekretnine trgovakog drutva i ne moe davati izjave kojima se zapoinje steajni postupak.
*rokurist ne moe davati punomo! za sklapanje poslova drugim osobama.*rokurist potpisuje
trgovako drutvo uz oznaku p.p.
47. SUDSKI REGISTAR - PREDMET UPISA? 9 sudski registar upisuju se trgov'i i svi
poda'i bitni za pravni promet odreeni zakonom, te promjene ti. podataka. "egistar vode
trgovaki sudovi. 9stroj i voenje registra utvreni su zakonom. 9pis u sudski registar obavlja
se na temelju odluke registarskog su'a.. 9pis u sudski regisar objavljuje se u ,arodnim
novinama.*retpostavka je da netko zna stanje 1(. dana nakon objave upisa.
48. SUDSKI REGISTAR -1AVNOST? >vaka osoba moe u radno vrijeme suda obaviti uvid
u podatke upisane u registar i dobiti ovjereni prijepis i presliku podataka iz registra, a sud ne
smije za.tijevati da se navede razlog radi koje se to trai.
49.TO 1E OBRT? 7brt u smislu zakona je samostalno i trajno obavljanje doputeni.
gospodarski. djelatnosti u skladu s akonom od strane 8iziki. osoba sa svr.om postizanja
dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.7brtnik
obavlja jednu ili vie djelatnosti u svoje ime i za svoj raun, a pri tom se moe koristiti i radom
drugi. osoba.3oputena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
7brti mogu biti < slobodni 0 ne trai se ispit o strunoj osposobljenosti 1, vezani 0 trai se
odgovaraju!a struna sprema ili struni ispit 1 povlateni obrti 0 mogu se obavljati samo uz
dozvolu nadlenog ministarstva 1.
50. OBAVL1AN1E OBRTA? Dizika osoba moe obavljati obrt ako ispunjava slijede!e
uvjete<
3a joj pravomo!nom sudskom presudom nije izreena sigurnosna mjera ili zatitna
mjera obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje.
3a ima pravo koritenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta
51. SLOBODA UREIVAN1A OBVEZNIH ODNOSA? >udioni'i u prometu slobodno
ureuju odnose , a ne mogu i. ureivati suprotno 9stavu "#.
52 . PONAAN1E U ISPUN1AVAN1U OBVEZA I OSTVARIVAN1U PRAVA? >udionik
obvezni. odnosa je duan svoje obveze ispunjavati panjom dobrog gospodarstvenika, panjom
dobrog strunjaka, te u ostvarenju svog prava suzdrati se od postupka kojim bi se otealo
ispunjenje obveze drugog sudionika.
53. PRIM1ENA OBIA1A I PRAKSE U OBVEZNIM ODNOSIMA? %eu trgov'ima
primjenjuju se trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili, praksa koju su meusobno razvili te
trgovaki obiaji koji se primjenjuju u slinim odnosima ako i. sudioni'i nisu izrijekom
iskljuili.
54. TRGOVAKI UGOVOR 1E? Co su ugovori koje sklapaju trgov'i meu sobom u
obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednog od nji. ili su u vezi s
obavljanjem ti. djelatnosti.
55. NOVANA OBVEZA? 5ad obveza ima za inidbu iznos nov'a, dunik je duan isplatiti
onaj broj novani. jedni'a na koji obeza glasi.
&(. 52%2C?;>topa ugovorni. kamate ne moe biti ve!a od stope zakonski. kamata kaja je
vrijedila na dan sklapanja ugovora.
57. USTUP TRABINE -CESI1A? @jerovnik moe ugovorom sklopljenim s tre!im prenijeti
na ovoga svoju trabinu. a ustup trabine nije potreban pristanak dunika, ali je ustupitelj
duan obavijestiti dunika o ustupanju.
58. PRI1ENOS UGOVORA? >vaka ugovorna strana moe, ako na to pristane druga strana,
prenijeti ugovor na neku tre!u osobu koja time postaje nositelj njezini. prava i obeza iz toga
ugovora.
&
59. NAGODBA? 9govorom o nagodbi osobe izmeu koji. postoji spor o nekom pravnom
odnosu, uzajamnim poputanjima , prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju
svoja uzajamna prava i obveze.
60. PRESTANAK OBVEZA? 7bveza prestaju sporazumom sudionika u obveznom odnosu,
ispunjenjem i u drugim zakonom odreenim sluajevima. *restankom glavne obveze gase se
jamstvo, zalog i druga sporedna prava.
61. KAD 1E UGOVOR SKLOPL1EN? 9govor je sklopljen kad su se ugovorne strane
suglasile o bitnim sastoj'ima ugovora.*ostoji suglasnost ponude i pri.vata.
62. IZ1AVA VOL1E? @olja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim
znakovima iz kojega se moe sa sigurno!u zakljuiti o njezinu postojanju , sadraju i identitetu
davatelja izjave. Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno.Eutnja nije pri.vat osim u
iznimnim sluajevima 0 npr. stalna poslovna veza, utnja na dobiveni nalog 1.
63. PREGOVORI; *regovori koji pret.ode sklapanju ugovora ne obvezuju, ali strana koja je
pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja odgovorna je za tetu
koja je time prouzroena drugoj strani. 0 ako jedna strana ue u pregovore s drugom stranom
bez prave namjere da sklopi ugovor1.
64. PONUDA? *onuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi, koji sadri
sve bitne sastojke ugovora tako da njegovim pri.va!anjem moe nastati ugovor. *onuda moe
biti < op!a, izlaganjem robe 0 na robi mora biti istaknuta 'ijena, inae je reklama 1 slanjem
kataloga itd.
65. PREDUGOVOR? *redugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi
drugi, glavni ugovor. *redugovor obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora.>klapanje
glavnog ugovora moe se za.tijevati u roku od ( mjese'i od isteka roka predvienog za njegovo
sklapanje.
66. SUGLASNOST ZA SKLAPAN1E UGOVORA PRAVNE OSOBE? *ravna osoba moe
sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. 5ad je statutom ,
drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe odreeno i u registru upisano da njezin
zastupnik moe sklopiti ugovor samo uz suglasnost nekog njezinog tijela, suglasnost se moe
dati pret.odno, istodobno ili naknadno.
67. MANE VOL1E- PRI1ETN1A? 2ko je ugovorna strana ili netko tre!i nedoputenom
prijetnjom izazvao opravdani stra. kod druge strane tako da je ona sklopila ugovor zbog toga,
druga strana moe za.tijevati da se ugovor poniti.
68. MANE VOL1E- BITNA ZABLUDA? abluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora,
bitna svojstva ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor , a strana koja je u zabludi ne bi
inae sklopila takav ugovor. >trana koja je u zabludi moe za.tijevati ponitenje ugovora.
69. MANE VOL1E - PRI1EVARA? 2ko jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili
je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana moe
za.tijevati ponitaj ugovora i za.tijevati naknadu tete.
70 . OBLIK UGOVORA? 9govor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako zakonom
nije drukije ureeno.
71. OPI UV1ETI UGOVORA? Co su ugovorne odredbe sastavljene za ve!i broj ugovora
koje jedna ugovorna strana predlae drugoj , bilo da su sadrani u 8ormalnom ugovoru , bilo da
se na nji. ugovor poziva.
72. ROK- RAUNAN1E VREMENA? "ok poinje te!i prvog dana poslije dogaanja od
kojega se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka.
73. KAPARA ? 2ko je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos
nov'a ili drugi. zamjenjivi. stvari kao znak da je ugovor sklopljen, ugovor se smatra
sklopljenim kad je kapara dana. 2ko to drugo nije dogovoreno , strana koja je dala kaparu ne
moe odustati od ugovora ostavljanjem kapare, niti to moe druga strana davanjem dvostruke
kapare 0 osim ako kapara nije ugovorena kao odustatnina 1.
74. ZASTUPAN1E -UOPE? 9govor kao i drugi pravni posao moe se sklopiti preko
zastupnika. 9govor to ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u grani'ama ovlatenja
obvezuje neposredno zastupanog i drugu stranu.astupnik ne moe prenijeti svoja ovlatenja na
drugog.
(
75. TUMAEN1E UGOVORA? *ri tumaenju sporni. odredbi ne treba se drati doslovnog
izriaja , ve! treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja.
76. NITETNOST UGOVORA- RAZLOZI? 9govor koji je protivan 9stavu "#, prisilnim
propisima ili moralu drutva. ,itetan je ugovor kojim netko koriste!i se stanjem nude ili
tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom ili lakomisleno!u ,
ugovori korist za sebe ili nekog tre!eg. 9 sluaju nitetnosti ugovora svaka strana duna je
vratiti ono to je primila, a ako to vie nije mogu!e ima se dati odgovaraju!a naknada u nov'u.
77. KAD 1E UGOVOR POBO1AN; 9govor je pobojan kad ga je sklopila strana ogranieno
poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje. 9govorna strana moe traiti
ponitenje takvog ugovora.2ko je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima
se vratiti, a ako to vie nije mogu!e ima se dati odgovaraju!a naknada u nov'u.*onitaj
ugovora moe se traiti u roku od godine od saznanja, a to pravo u svakom sluaju prestaje
istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.
78. UGOVORNA KAZNA; @jerovnik i dunik mogu ugovoriti da !e dunik platiti vjerovniku
odreeni novani iznos ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili
ako je uredno ne ispuni.
79.UGOVOR O KUPOPRODA1I? 9govorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje da !e
predati kup'u stvar u vlasnitvo, a kupa' se obvezuje da !e mu za to platiti 'ijenu.
80. KUPOPRODA1A S PRAVOM PRVOKUPA? Cu se kupa' obvezuje izvijestiti
prodavatelja o namjeravanoj prodaji stvari odreenoj osobi, a i o uvjetima te prodaje, i ponuditi
mu da on stvar kupi za istu 'ijnu.
81. UGOVOR O DAROVAN1U ? 9govor o darovanju nastaje kad se darovatelj obvee
prepustiti obdareniku bez naknade stvar ili imovinsko pravo , a to obdarenik pri.vati. 3arovati
se mogu sadanje i budu!e stvari.
82. UGOVOR O ZAKUPU? 9govorom o zakupu obvezuje se zakupodava' predati zakupniku
stvar na koritenje, a ovaj se obvezuje pla!ati mu za to odreenu zakupninu.
83. UGOVOR O NA1MU? 9govorom o najmu obvezuje se najmoprima' predati odreenu
stvar najmoprim'u na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to pla!ati odreenu najamninu.
84. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVAN1U? 9govorom o doivotnom
uzdravanju obvezuje se jedna strana da !e drugu stranu uzdravati do njegove smrti, a druga
strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine , s time da je stje'anje stvari i prava
odgoeno do trenutka smrti primatelja uzdravanja.
85.UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVAN1U? 9govorom o dosmrtnom uzdravanju
obvezuje se jedna strana da !e drugu stranu uzdravati do njegove smrti, a druga strana se
obvezuje da !e mu za ivota prenijeti svu ili dio svoje imovine.
86. UGOVOR O GRAEN1U? 9govorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom
projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, a naruitelj
se obvezuje isplatiti mu za to odreenu 'ijenu.
87. UGOVOR O NALOGU? 9govorom o nalogu obvezuje se i ovla!uje nalogoprima'
poduzimati za raun nalogodav'a odreene poslove.
88. PRAVNI POSLOVI ZA KO1E 1E POTREBAN 1AVNOBIL1ENIKI AKT?
5od ugovora o raspolaganju imovinom maloljetni. osoba i osoba kojima je oduzeta
poslovna sposobnost
3arovni. ugovora bez predaje stvari
>vi. pravni. radnji meu glu.im, slijepim osobama , koji ne znaju itati ili nijemi koji
ne znaju itati i pisati.
>udioni'i u pravnom poslu mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog
biljenika i kad zakon to ne propisuje.*rivatnu ispravu javni biljenik !e ispitati u
skladu s odredbama akona i ako za to ne nae zapreka 0 to znai da isprava odgovara
po svom obliku i sadraju propisima javnobiljenikog akta 1, te ako su je potpisali
sudioni'i , potvrdit !e je ime ona time dobiva snagu javnobiljenikog akta.Co je
postupak potvrde 0 solemnizacije 1 privatni. isprava.Javnobiljeniki akt je izvrna
isprava, pa nakon dospjelosti obveze moe se provesti prisilno izvrenje.2ko je na
temelju javnobiljenikog akta u zemljinim knjigama upisana .ipoteka na odreenoj
)
nekretnini moe se traiti izvrenje radi naplate osiguranog potraivanja, nakon njegove
dospjelosti, ali samo ako je dunik na to u tom aktu izriito pristao.
89.PREUZIMAN1E ISPRAVA, NOVCA, VRI1EDNOSNIH PAPIRA I
DRAGOC1ENOSTI RADI UVAN1A I PREDA1E? Javni biljenik je duan preuzeti na
uvanje isprave svi. vrsta, moe preuzeti nova', ekove, mjeni'e, obvezni'e i dr.o emu !e
sastaviti zapisnik.2ko postoje opravdani razlozi moe to i odbiti.apisnik potpisuje osoba koja
je predala i javni biljenik, a javni biljenik stavlja na zapisnik i slubeni peat. @rijednosne
papire, duan je preuzeti samo kad su mu dati u povodu sastavljanja javnobiljenikog akta da
bi i. izruio izvjesnoj osobi.7 preuzimanju javni biljenik !e starn'i potvrdu u kojoj !e
spe'i8i'irati nova' i vrijednosne papire koji su mu predani, a uvat !e i. odvojeno od svog
nov'a i vrijednosni. papira u posebnom omotu na kojem !e napisati predmet i ime stranke.2ko
javni biljenik nije u mogu!nosti izvriti naloenu mu predaju u odreenom roku , duan je
stran'i najkasnije u roku 1& dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti preuzete
vrijednosti.
90. TO SE SMATRA NEPOTENIM TRGOVAN1EM? *od nepotenim trgovanjem se
radi o radnjama kojima se povreuju dobri poslovni obiaji.,epoteno trgovanje je zakonom
zabranjeno. *od tim se naroito podrazumjeva <
6 oglaavanje ponude vlastite robe i usluga navoenjem podataka ili
izraza kojim se vrijea ugled konkurenata,
6 vrijeanje ili omalovaavanje drugog trgov'a na na'ionalnoj, rasnoj,
politikoj ili vjerskoj osnovi
6 davanje podataka o drugom trgov'u ako ti poda'i tete ili mogu
nanijeti tetu ugledu drugog trgov'a
6 prodaja robe koja nije ispravno deklarirana,
6 ugovaranje izvoza roba ili usluga po nioj 'ijeni, ako je ve! neki
trgova' izvoz takve robe po vioj 'ijeni
6 neopravdana uporaba imena, 8irme ili marke drugog trgov'a
6 davanje ili obe!avanje davanja darova da bi se davatelju omogu!ila
pogodnost na tetu drug.og trgov'a
6 pridobivanje kupa'a davanjem nesrazmjerni. nagrada
6 protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgov'a.
91. POTROA 1E? To je svaka 8izika osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tritu
u svr.e koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti.
92. PROIZVOD 1E? Co je svaka roba ili usluga, ukljuuju!i nekretnine, prava i obveze
ponuene na prodaju potroau.
93. UGOVOR O PRAVU NA VREMENSKI OGRANIENU UPORABU NEKRETNINE
1E? akon o zatiti potroaa ureuje da je to jedan ili vie ugovora koji se sklapaju za
razdoblje od najmanje tri godine. Cim ugovorom trgova' osniva ili prenosi na potroaa pravo
uporabe jedne ili vie nekretnina tijekom odreenog razdoblja u godini dok se potroa
obvezuje da !e mu zato platiti ukupnu 'ijenu.9govor mora biti u pisanom obliku, napisan na
slubenom jeziku drave u kojoj potroa ima prebivalite te na slubenom jeziku drave gdje
se nekretnina nalazi.
94. ZABRAN1ENI SU SPORAZUMI IZMEU PODUZETNIKA < 5oji kao 'ilj imaju
sprjeavanje , ograniavanje ili naruavanje trinog natje'anja na mjerodavnom tritu a
naroito oni kojima se <
6 utvruju kupovne ili prodajne 'ijene
6 ograniava ili nadzire proizvodnja
6 dijele trita ili izvori nabave
6 primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s razliitim
poduzetni'ima
6 uvjetuje sklapanje ugovora pri.va!anjem od drugi. ugovorni. strana
dodatni. obveza, koje po svojoj prirodi nisu u vezi s predmetom ti.
ugovora.
>porazumi kojima se sprijeava, ograniava ili naruava trino natje'anje nistavi su.
+
OPI PRAVNI OKVIR POSREDOVAN1A U PROMETU
NEKRETNINAMA
1. KOLIKO VRSTA PRAVA VLASNITVA POSTO1I U STVARNOPRAVNOM
SUSTAVU RH? >amo je jedna vrsta prava vlasnitva
2. KO1A STVARNA PRAVA POSTO1E U RH? ZV - zatvoreni broj stvarnih prava
: Pravo vlasnistva, pravo slunosti , prava iz stvarnog tereta, pravo graenja i zalono
pravo.
3. TO MOE BITI PREDMET PRAVA VLASNITVA I DRUGIH STVARNIH
PRAVA; %oe biti svaka pokretna ili nepokretna stvar.
$. TO 1E NEKRETNINA ; ,ekretnine su esti'e zemljine povrine , zajedno sa svime
to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini, ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije
odreeno.
5. TO ZNAI NAELO PRAVNOG 1EDINSTVA NEKRETNINE?
@ je ponovno uspostavio naelo pravnog jedinstva nekretine. >ve to je na povrini
zemlje, iznad ili ispod nje izgraeno s namjenom da tamo trajno ostane ili je u nekretninu
ugraeno ili s njom na bilo koji drugi nain trajno povezano dio je nekretnine dok se od nje
ne odvoji.Izuzet'i ovog pravila su pravo graenja i kon'esija. 5od prava graenja zemljite
i zgrada nisu trajno povezane jer i. odvaja stvarno pravo koje ovla!uje svog nositelja da na
tuem zemljitu ima zgradu u svom vlasnitvu.>lino je i kod kon'esije gdje kon'esionar na
tuem zemljitu ima vlastitu zgradi ili graevinu u svom vlasnitvu dok traje kon'esija.
(. TO 1E POS1ED;*osjed je 8aktina vlast koju neka osoba ima glede neke stvari ili
prava. Co je 8aktino stanje zati!eno pravom.Ima 8aktini. stanja koja nisu posjed, a
posjed se od nji. razlikuje upravo po tome to pravo daje zatitu upravo tom 8aktinom
stanju koje se naziva posjed . *ravni poredak ne dozvoljava da se samovlasno mijenja
tue 8aktino posjedovno stanje.9sprkos pravnoj zatiti koju mu prua pravni poredak
posjed nije pravo 0 u posjedovnoj parni'i ne raspravlja se o pravu na posjed nego samo o
injeni'i posljednjeg mirnog posjeda i o inu smetanja 1.
). TKO 1E SAMOSTALNI POS1EDNIK; Cko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik
ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava F samostalni je posjednik.
+. TO ZNAI BITI POMONIK U POS1EDOVAN1U.; 7soba koja je u radnom
odnosu ili slinom odnosu tj. postupa prema tuim nalozima glede neke stvari ili prava,
pa izvrava tuu 8aktinu vlast, ona nema posjed stvari ili prava , nego je samo
posjednikov pomo!nik u posjedovanju.
/. TO ZNAI DA 1E POS1ED STEEN IZVORNO; *osjed je steen izvorno kad
stje'atelj uspostavi svoju 8aktinu vlast glede stvari jednostranim inom.5od nekretnine
takav posjed stie se u pravilu tako da se stupi na zemljite, a kod pokretnina da se stvar
uzme u ruke 0 malo ale < posjed pokretnina stjee se rukama, a nekretnana nogama 1.
1-. TO ZNAI DA 1E POS1ED STEEN IZVEDENO ; *osjed je steen izvedeno
kad je steen voljom dosadanjeg posjednika.Cu se u stvari radi o prijenosu
posjeda.*rijenos posjeda pokretni. stvari vri se 8izikom predajom stvari iz ruke u ruku
ili simbolikom predajom pomo!u znakova, isprava i sl., a kod nekretnina stupanjem na
zemljite.
11. U KO1EM MOMENTU SE NASL1EU1E POS1ED? 7staviteljev posjed stvari i
prava prelazi na njegova nasljednika u asu smrti ostavitelja.
12. TO 1E PRAVO VLASNITVA;*ravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj
stvari koje ovla!uje svoga nositelja da s tom stvari i koristima ini to ga je volja te da
svakog drugoga od tog iskljui , ako to nije protivno tuim pravima ili zakonskim
ogranienjima.
/
13. PRAVA VLASNIKA NAD STVARI? @lasnik ima pravo posjedovanja, uporabe,
koritenja i raspolaganja svojom stvari.
1$. KO1E SU OBVEZE VLASNIKA? @lasnitvo obvezuje i vlasnik je duan pridonositi
op!em dobru. *rilikom izvravanja svoga prava duan je postupati obzirno prema
tuim interesima. @lasnik se ne smije sluiti svojim pravom s jedinim 'iljem da
drugome teti ili smeta, mora dozvoliti tui za.vat na svojoj stvari da bi se otklonila
teta koja neposredno nekome prijeti 0 ali ima pravo naknade za pretrpljenu tetu 1.
1&. KADA SE PRAVO VLASNITVA MOE ODUZETI? *ravo vlasnitva moe u
interesu "# biti zakonom oduzeto u kojem sluaju vlasnik ima pravo na naknadu
prema propisima o izvlatenju.
1(. TO ZNAI DA POSTO1I PRETHODNO I POTON1E VLASNITVO? 7dredi li
vlasnik pravnim poslom uvjet ili rok pravu vlasnitva, to ga obvezuje.*ret.odni vlasnik
je vlasnik ije !e pravo prestati ispunjenjem uvjeta ili istekom roka , potonji vlasnik je
onaj koji eka da time stekne vlasnitvo odnosno postane vlasnik.
17. TO SU OPA DOBRA?
Stvari izvan pravnog prometa Fnitko na njima ne moe imati vlasnitvo 0 more i morska
obala,voda u rijekama i jezerima1
18. TO SU 1AVNA DOBRA U OPO1 UPORABI?
Co su stvari u vlasnitvu "# namjenjena za uporabu svi. 0 javna dobra u op!oj uporabi1
>vatko ima pravo sluiti se tim dobrima po pravilima koja vrijede i za op!a dobra.
19.TO SU 1AVNA DOBRA U 1AVNO1 UPORABI?
>tvari namjenjene neposrednom izvravanju prava i dunosti "#, njezini. tijela i ustanova
0zgrade sudova,poli'ije i sl.1
20.TO 1E SUVLASNITVO? >uvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj 8iziki
nepodjeljenoj stvari po djelovima koji su alikvotno 0 idealno 1 odreeni.9dio pojedinog
suvlasnika odreuje se razlomkom *ravo vlasnitva izmeu suvlasnika je podjeljeno, ali ne
po sadraju ve! po obujmu. Co znai da svaki suvlasnik ima sva vlasnika ovlatenja na
stvari, ali samo u veliini svog suvlasnikog udjela.
21.KAKO SUVLASNICI MOGU RASPOLAGATI STVRI KO1E SE NALAZE U
SUVLASNITVU? >uvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim
dijelom stvari, ako time ne dira tua prava. 5ad suvlasnik prodaje svoj dio ostali suvlasni'i
nemaju pravo prvokupa, osim ako im to ne pripada po posebnom pravnom temelju.
22. TO 1E ZA1EDNIKO VLASNITVO?
Kad na nepodjeljenoj stvari postoji vlasnitvo dviju ili vie osoba koje sve u njemu imaju
udjela, ali veliina udjela nije odreena iako je odrediva.
23.NA TEMEL1U EGA STVAR MOE BITI U ZA1EDNIKOM VLASNITVU?
>tvar moe biti u zajdnikom vlasnitvu samo na temelju zakona..
2$.KAKO ZA1EDNIARI MOGU RASPOLAGATI ZA1EDNIKOM STVARI?
Zajedniari raspolau zajedniki,pojedini od nji. mogu stvarju raspolagati samo na temelju
ovlasti koju su mu za to dali svi ostali.
25.TO 1E VLASNITVO POSEBNOG DI1ELA NEKRETNINE ILI ETANO
VLASNITVO? @lasnitvo posebnog dijela nekretnine 0 etano1 proizlazi i ostaje
neodvojivo povezano s odgovaraju!im suvlasnikim dijelom nekretnine na kojem je
uspostavljeno.@lasnitvo posebnog dijela nekretnine ovla!uje suvlasnika na ijem je
suvlasnikom dijelu uspostavljeno da izvrava sve vlasnike ovlasti kao da je posebni dio
samo njegovo vlasnitvo.
26.TO SVE MOE BITI PREDMETOM VLASNITVA POSEBNOGA DI1ELA
NEKRETNINA I NA EMU MOE BITI USPOSTAVL1ENO? @lasnitvo posebnoga
dijela moe biti uspostavljeno samo na odgovaraju!em suvlasnikom dijelu nekretnine koji
ini samostalnu uporabnu 'jelinu 0 npr. stan, poslovni prostor, samostalna garaa i sl 1.
27.NA EMU MOE BITI USPOSTAVL1ENO VLASNITVO POSEBNOG
DI1ELA NEKRETNINE?
1-
%oe biti uspostavljeno na odgovaraju!em suvlasnikom dijelu nekretnine koji se sastoji od
zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom.
28.KAKO SE U RH ST1EE PRAVO VLASNITVA? @lasnitvo nekretnine stjee se
zakonom predvienim upisom u zemljinoj knjizi na temelju valjano oitovane volje
dotadanjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasnitvo prijee na stje'atelja.
29.KO1IM ZEML1INOKNINIM UPISOM SE MOE STEI VLASNITVO NA
NEKRETNINI? Uknjizbom prava vlasnitva.*redbiljebom !e vlasnitvo biti steeno uz
uvjet naknadnog opravdanja te predbiljebe.2ko nekretnine nisu upisane u zemljinu knjigu
vlasnitvo se stjee polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjibu odnosno
predbiljebu.
30.DA LI SE OSIM PRAVNIM POSLOM VLASNITVO MOE STEI NA DRUGI
NAIN? @lasnitvo se moe ste!i osim pravnim poslom i odlukom suda ili druge vlasti,
nasljeivanjem i zakonom.7dlukom suda ili druge vlasti vlasnitvo se stjee
pravomo!no!u odluke, nasljeivanjem u asu smrti ostavitelja, pravnim poslom na osnovi
valjanog pravnog osnova i upisa u zemljine knjige.
31. NA KO1I NAIN PRESTA1E VLASNITVO NAD STVARI? @lasnitvo nad
stvari prestaje<1. stavljanjem izvan prometa 0 stvar vie nemoe biti predmet vlasnitva
2. tuim stje'anjem
3. odreknu!em od vlasnitva 0 ako je vlasnitvo upisano u zemljinoj
knjizi prestaje tek brisanjem 1
$. prestankom na temelju zakona
&. propa!u stvari
32. TO SU SLUNOSTI? >lunost je ogranieno stvarno pravo na tuoj stvari koje
ovla!uje nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari ma ija ona bila, a njezin
vlasnik je duan to trpjeti.
33. KO1E VRSTE SLUNOSTI POZNA1EMO U RH? 2ko je svr.a slunosti bolje
gospodarenje nekretninom onda je slunost >C@2",2, a inae je 7>7:,2.
34. TO SU STVARNE SLUNOSTI?
>tvarne ili zemljine slunosti su stvarna prava na tuoj nekretnini koja vlasniku
gospoduju!eg zemljita daju ovlatenje nad drugim tzv. poslunim zemljitem.
5od zemljini. slunosti mora se uvijek raditi o razliitim vlasni'ima i dvjema
zemljitima.>lunost se osniva u korist svakodobnog vlasnika jednog zemljita u korist
svakodobnog vlasnika drugog zemljita.Co znai da je zemljina slunost uvijek vezana uz
zemljite, pa jednom osnovane zemljine slunosti postoje makar se mijenjali vlasni'i
zemljita.9 ove slunosti spadaju < 1. poljske slunosti 0 slunost puta ili staze, progona
stoke, slunost vode, slunost pae, slunost sjee drva idr.1 i 2. ku!ne slunosti 0 pravo
naslonit teret svoje ku!e na tuu, imati prozor u tuem zidu i dr. 1
35. NA TO 1E VEZANA STVARNA SLUNOST?
>tvarne ili zemljine slunosti vezane su za zemljita.Co znai da zemljine slunosti kao
stvarna prava, kad su jednom osnovana, postoje i dalje, makar se vlasni'i zemljita
mijenjali.
36. MOE LI SE U RH SLUNOST OSNOVATI I U KORIST NEKE ODREENE
OSOBE; %oe 0 to su osobne slunosti 1.
37. KO1E OSOBNE SLUNOSTI POSTO1E U RH; 7sobne slunosti su stvarna prava
na tuoj stvari na temelju koji. ovlateniku pripada pravo uporabe tue stvari ili
koritenje njome.Co su slunosti ustanovljene u korist neke osobe, a svr.a im je da
osobi ovlatenika osiguraju materijalna sredstva potrebna za ivot.7sobne slunosi su<
6 *ravo ploduivanja
6 pravo uporabe
6 pravo stanovanja
7sobne slunosti vezane su uz osobu ovlatenika, neprenosive su, nenasljedive i gase se
smr!u ovlatenika ako nisu ustanovljene na odreeno vrijeme 0 ako jesu gase se kad proe
vrijeme na koje su ustanovljene1.
11
38. TO 1E STVARNI TERET? >tvarni teret daje svom korisniku stvarno pravo na
nekretnini koju optere!uje ovla!uju!i ga da mu se na teret njezine vrijednosti
ponavaljano daju stvari ili ine radnje koje su sadraj toga stvarnog tereta.>adraj
stvarnog tereta je inidba na koju korisnik ima pravo na teret vrijednosti optere!ene
nekretnine.>tvarni teret obvezuje svagdanjeg vlasnika optere!ene nekretnine da
korisniku tereta ispunjava sadraj tereta.>tvarni teret ne moe se odvojiti od nekretnine
koju optere!uje, pa tko god na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasnitvo optere!ene
nekretnine, stekao je nekretninu optere!enu stvarnim teretom.>tvarni teret osnovan u
korist neke osobe ne moe se prenositi s ovlatenika na drugu osobu.
39. TO 1E PRAVO GRAEN1A? *ravo graenja je ogranieno stvarno pravo na
neijem zemljitu koje ovla!uje svoga nostitelja da na povrini toga zemljita ili ispod
nje ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik tog zemljita duan je to trpjeti. %ogu!e je
zasnovati pravo graenja i na nekretnini na kojoj je ve! sagraena zgrada.*ravo
graenja je otuivo i nasljedivo.*ravo graenja je mogu!e opteretiti slunostima,
stvarnim teretima i zalonim pravom. grada koja je izgraena dio je prava graenja pa
se prenosi, nasljeuje i optere!uje zajedno s pravom graenja.
40. NA KO1I NAIN SE OSNIVA PRAVO GRAEN1A? *ravo graenja osniva se <
6 na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koja se optere!uje
6 odlukom suda
*ravo graenja osnovano je kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom.
*ravo graenja osniva se dvostrukim upisom tog prava u zemljinu knjigu, i to
njegovim upisom kao tereta na zemljitu koje optere!uje te njegovim upisom kao
posebnog zemljinoknjinog tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom
utoku.
41. TO 1E VAL1ANI PRAVNI TEMEL1 KOD OSNIVAN1A PRAVA GRAEN1A
NA TEMEL1U PRAVNOG POSLA?Co je valjani ugovor o pravu graenja kojemu je
'ilj osnutak prava graenja, a to pravo izvodi se iz vlasnitva nekretnine koja je njime
optere!ena.*ravni posao mora sadravati odredbe o osnivanju prava graenja na
odreenoj nekretnini i mora biti zakljuen u pismenoj 8ormi. 5od suvlasnitva ili
zajednikog vlasnitva svi moraju biti suglasni.
42. MOE LI PRAVO GRAEN1A BITI OPTEREENO , OTUENO ODNOSNO
NASLI1EENO? *ravo graenja je otuivo i nasljedivo kao i druge nekretnine. *ravo
graenja je mogu!e opteretiti slunostima, stvarnim teretima i zalonim pravom.grada
koja je izgraena dio je prava graenja pa se prenosi, nasljeuje i optere!uje zajedno s
pravom graenja.
43. TKO 1E VLASNIK ZGRADE SAGRAENE NA PRAVU GRAEN1A ? U
vlasniki list se upisuje nositelj prava graenja.
44. TO 1E ZALONO PRAVO? alono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari koje
ovla!uje svog nositelja da odreenu trabinu , ne bude li mu po dospije!u ispunjena,
namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdanji vlasnik, duan je to trpjeti.
45. KAKO SE 1O NAZIVA ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI? alono pravo
na nekretnini naziva se .ipoteka.
46. TO MOE BITI PREDMET ZALOGA?*redmet zaloga mogu biti pokretne i
nepokretne stvari , te prava.
47. KO1I 1E UINAK ZALONOG PRAVA? Zaloznim se pravom osigurava namirenje
novene trabine iz vrijednosti zaloga.*ored glavne trabine osigurava se i namirenje
kamata, trokova i sl.3ok traje zalono pravo, namirenje trabine osigurava zalog kao
'jelina.
48. NA KO1I NAIN SE OSNIVA ZALONO PRAVO?
,a nekretninama je mogu!e osnovati zalono pravo jedino kao .ipoteku.7bjekt
zalonog prava je nekretina, zapravo itavo zemljinoknjino tijelo jednog vlasnika.a
osnivanje .ipoteke potreban je pravnio osnov. Co moe biti < ugovor, odluka vlasti
odnosno zakon. >amo zalono pravo stjee se upisom u zemljine knjige.#ipotekarni
vjerovnik ne dobiva posjed nekretnine, nego .ipotekom dobiva pravo da svoje
12
potraivanje namiri prodajom zaloene nekretine.Ista nekretnina moe biti zaloena
nekoli'ini vjerovnika."edosljed meu njima ravna se po asu zatraenog upisa .ipoteke
u zemljine knjige.
49. KADA PRESTA1E ZALONO PRAVO(HIPOTEKA) KO1A 1E UPISANA U
ZEML1INU KN1IGU?
Prestaje upisom brisanja u zemljisnoj knjizi.

50. TO 1E POTREBNO DA BI STRANA FIZIKA ILI PRAVNA OSOBA STEKLA
PRAVO VLASNITVA NA NEKRETNINI U RH? >trana 8izika osoba je osoba
koja nema dravljanstvo "#. @lasnitvo nekretina te oso-be mogu stje'ati
nasljeivanjem, a pod pretpostavkom uzajamnosti. Isto tako stran'i pod pretpostavkom
uzajamnosti mogu stje'ati vlasnitvo nekretnina ako suglasnost dade ministar nadlean
za poslove pravosua "#. 7d -1. -2. 2--/. godine graani drava lani'a ?9 mogu
stje'ati nekretnine pod istim uvjetima kao dravljani "#.
ZAKON O POL1OPRIVREDNOM ZEML1ITU
1.TO 1E POL1OPRIVREDNO ZEML1ITE? *oljoprivredno je zemljite dobro od
interesa za "# i ima njezinu osobitu zatitu . 5oristi se , zati!uje i njime raspolae na
naino odreen zakonom.*oljoprivredno zemljite < orani'e, vrtovi, livade, panja'i ,
vinogradi, kao i drugo semljite koje se moe privesti svrsi.
2.MOGU LI STRANE FIZIKE OSOBE STEI VLASNITVO NA
POL1OPRIVREDNOM ZEML1ITU? >trane 8izike i pravne osobe ne mogu biti
nositelji prava vlasnitva na poljoprivrednom zemljitu.
ZAKON O ZATITI PRIRODE
1.TO SU ZATIENA PODRU1A U SMISLU ZAKONA O ZATITI PRIRODE?
1. U zakonu pod zati!enim podrujima se navode< strogi rezervat , na'ionalni park,
posebni park, park prirode, spomenik prirode, park uma 1
2. TKO MOE BITI VLASNIK NEKRETNINA NA ZATIENIM PODRU1IMA?
Vlasnik nekretnina unutar ,a'ionalnog parka je "#, a ostala zati!ena podruja upanija ili
grad sa zati!enog podruja.
3.TKO IMA PRAVO PRVOKUPA UKOLIKO VLASNIK NEKRETNINE ELI
PRODATI NEKRETNINU KO1A SE NALAZI U ZATIENOM PODRU1U?
@lasnik nekretnine je duan ponuditi na prodaju nekretnine koje namjerava prodati "#,
zatim upaniji ili 4radu agrebu, te potom gradu ili op!ini na ijem se podruju
nekretnina nalazi 0 za na'ionalni park, park prirode, strogi rezervat1, a u ostalim
zai!enim podrujima duan ju je ponuditi prvo upaniji ili 4radu agrebu, a zatim "#,
te potom gradu ili op!ini u kojoj se nekretnina nalazi.
ZAKON O UMAMA
1.MOGU LI STRANE FIZIKE ILI PRAVNE OSOBE STEI PRAVO
VLASNITVA NA UMSKOM ZEML1ITU?
>trane pravne i 8izike osobe ne mogu ste!i vlasnitvo nad umama i umskim zemljitem.
2.NA KO1I NAIN SE RASPOLAE UMAMA I UMSKIM ZEML1ITEM KO1E
1E U VLASNITVU RH; Eume i umska dobra u vlasnitvu "# mogu se izdvojiti iz
umskog gospodarskog podruja i prijeneti u vlasnitvo druge osobe ili se mogu osnovati
slunost pod uvjetom da je to u interesu "# 0 radi provedbe dokumenata prostornog plana,
radi obrane "#, obiljeavanja masovni. grobni'a i sl. 1
3.KO1I 1E VLASNIKI STATUS POMORSKOG DOBRA I DA LI SE NA
POMORSKOM DOBRU MOE ST1ECATI PRAVO VLASNITVA? ,a pomorskom
dobru ne moe se stje'ati pravo vlasnitva ni druga stvarna prava po bilo kojoj
osnovi.*omorsko dobro moe se dati u kon'esiju.
ZAKON O ZEML1INIM KN1IGAMA
13
1. TO SU ZEML1INE KN1IGE; Co su javni registri koje vode op!inski sudovi.
adatak zemljini. knjiga je da omogu!e jednostavnu eviden'iju nekretnina i stvarni.
prava na njima i da osiguraju zakonom predvieni nain stje'anja stvarni. prava na
nekretninama. emljine knjige omogu!uju i pruaju pravnu sigurnost u prometu
nekretninama. Cemelje se na poda'ima katastarske izmjete. @ode se po sustavu realni.,
a ne personalni. 8olija .
2. TO SE SVE UPISU1E U ZEML1INE KN1IGE? 9pisuju se nekretnine i stvarna
prava na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi u svezi s nekretninama vani za
pravni promet.
3. TKO VODI ZEML1INE KN1IGE? emljine knjige vode op!inski sudovi.
$. NA KO1I NAIN SE VODE ZEML1INE KN1IGE? *ostupak vodi i poslove
obavlja voditelj zemljini. knjiga kojega odredi predsjednik suda, pod nadzorom su'a.
a rad zemljino knjini. slubenika odgovara zemljinoknjini voditelj, osim za rad
ovlatenog zemljinoknjinog re8erenta.
&. TKO IMA UVIDA U ZEML1INU KN1IGU? emljina knjiga je javna i svatko
moe za.tijevati uvid u zemljinu knjigu i sve pomo!ne popise u nazonosti voditelja
zemljine knjige i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise, a da pritom ne mora
dokazati postojanje nekog pravnog interesa.
(. TO ZNAI NAELO POV1EREN1A U ZEML1INE KN1IGE? emljine knjige
uivaju vjeru i imaju dokaznu snagu javni. isprava, te se smatra da zemljina knjiga
potpuno odraava injenino i pravno stanje nekretnine.>vatko tko postupa poteno
moe sa sigurno!u uzeti da ono to je upisano u zemljinoj knjizi stvarno postoji, a ono
to nije upisano da u stvarnosti i ne postoji.Nitko se nemoze pozvati na cinjenicu da
mu stanje u zemljisnoj knjizi nije bilo poznato. ,a povjerenje u zemljine knjige
moe se pozvati samo onaj koji nije znao ili nije morao znati da se izvanknjino stanje
ne slae sa knjinim. *ostavlja se pitanje to stje'atelj nekretnine u stvari mora znati ;
>tje'atelj mora poznavati stanje u zemljinoj knjizi i mora poznavati 8aktino
posjedovno stanje. *osjed je injeni'a koja se moe i mora saznati. Cek tad je stje'atelj
postupio poteno i moe se pozvati na povjerenje u zemljine knjige.
). NA KO1IM PODACIMA SE TEMEL1E ZEML1INE KN1IGE? Cemelje se na
poda'ima katastarske izmjere.
+. TEMEL1EM EGA SE VRI PROM1ENA BRO1A, IZGRAENOSTI, OBLIKA
KATASTARSKE ESTICE U ZEML1INO1 KN1IZI? Cemeljem rjeenja koje
zemljinoknjini sud donosi po slubenoj dunosti poto mu katastar dostavi prijavni
list o toj promjeni u katastru zemljita.
/. KO1I SU PODACI M1ERODAVNI ZA PRAVNI PROMET NEKRETNINA?
%jerodavni su poda'i u zemljinoj knjizi.
1-. OD EGA SE SASTO1I ZEML1INA KN1IGA; emljina knjiga se sastoji od
glavne knjige , zbirke isprava, zbirke katastarski. planova i pomo!ni. popisa.
11. TO 1E GLAVNA KN1IGA I OD EGA SE SASTO1I? To je dio zemljisne knjige
u koji se upisuju nekretnine i sve promjene na nekretninama, te stvarna prava na
nekretninama i promjene tih prava. Glavna knjiga obuhvaca zemljista jedne
katastarske opcine. Prema tome, u jedniom opcinskom sudu nalazi se toliko
glavnih knjiga koliko ima katastarskih opcina.Glavna knjiga sastoji se od
zemljisno knjiznih ulozaka.
12. TO 1E ZEML1INOKN1INI ULOAK? To je dio glavne knjige koji se odnosi
na jedno zemljisnoknjizno tijelo. TO 1E PODULOAK : Co je sastavni dio z.k.
uloka koji se na prijedlog ovlatene osobe otvara za odreeni idealni dio z.k. tjela
0 znamo da svaki suvlasnik ima pravo traiti da se za njegov idealni dio otvori
poduloak 1, zatim otvara se i za posebni dio nekretnine F etano vlasnitvo.5od ?7*
zemljine knjige nema potrebe za postojanje poduloka.
13. TO 1E ZEML1INOKN1INO TI1ELO; Co je jedna ili skup esti'a koje se nalaze
u jednoj katastarskoj op!ini i imaju u prometu isti pravni status0poloaj1.
1$
1$. OD EGA SE SASTO1I ZEML1INOKN1INI ULOAK? >astoji se od
posjedovni'e 0 popisni list, list 21 vlastovni'e 0 vlasniki list, list :1 i teretovni'e
0teretni list A1
1&. TO SE UPISU1E U POS1EDOVNICU? 9 posjedovni'u se upisuju sve esti'e koje
ine jedno zemljinoknjino tijelo.=esti'e se upisuju katastarskim brojem,nazivom
esti'e, imenom predjela u kojem lee, kulturom i povrinom.
1(. TO SE UPISU1E U VLASTOVNICU? 9 vlastovni'u se upisuje ime vlasnika i sva
ogranienja kojima je vlasnik stegnut u raspolaganju svojim zemljino6knjinim
pravima 0 npr. poslovna nesposobnost, i dr. 1. 5ada je u zemljinoj knjizi upisano op!e
dobro u vlastovni'i !e to biti vidljivo.9 vlasniki list upisuje se i pravni osnov stje'anja
vlasnitva.
1). GD1E SE U ZEML1INU KN1IGU UPISU1E VLASNITVO POSEBNOG
DI1ELA NEKRETNINE? @lasnitvo posebnog dijela nekretnine upisuje se u
vlastovni'u, uz navoenje na koji se odreeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove
odnosi.
1+. TO SE UPISU1E U TERETOVNICU? 9pisuju se stvarna prava kojima je zemljite
optere!eno 0 npr. slunost, zalono pravo 1.Cu se upisuju i etiri obvezna prava 0 najam,
zakup, prekup i nazadkup 1 Cu se upisuju i stvarnopravna ogranienja vlasnitva 0 npr.
zabrana otuenja 1.
1/. OD EGA SE SASTO1I ZBIRKA ISPRAVA? birka isprava sastoji se od
kronolokim redom poredani.originala ili ovjereni. prijepisa svi. oni. isprava na
temelju koji. je izvren upis u glavnu knjigu.
2-. TO 1E ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA? a svaku glavnu knjigu postoji
zbirka katastarski. planova. ,ji. je izradilo tijelo nadleno za katastar zemljita,
prikazuju!i u njima poloaj i oblik svi. katastarski. esti'a i zgrada, odnosno objekata
koji se nalaze na njima ili ispod nji.ove pvrine.
21. KO1I POMONI POPISI SE VODE U ZEML1INO1 KN1IZI? a svaku glavnu
knjigu vodi se popis kat. esti'a i popis nji.ovi. adresa, popis vlasnika i nositelja prava
graenja, popis predbiljeeni. vlasnika te drugi pomo!ni popisi odreeni
zakonom.>lue za laku orjenta'iju u glavnoj knjizi.
22. KO1I SU KN1INI UPISI? 5njini upisi su < uknjiba, predbiljeba i zabiljeba.
23. TO 1E UKN1IBA? Co je svaki bezuvjetan i de8initivan upis stje'anja , prijenosa,
ogranienja i prestanka knjini. prava, koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka.
2$. TO 1E PREDBIL1EBA; *redbiljeba je upis kojima se knjina prava stjeu ,
prenose, ograniuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u
kojemu naknadno budu opravdana.7pravdana predbiljeba ima znaenje uknjibe.
2&. TO 1E ZABIL1EBA? Co je upis kojim se ine vidljivim osobni odnosi i pravne
injeni'e relevantne za pravni promet 0 npr. zabiljeba spora 1.
2(. TO 1E PREDMET UKN1IBE ILI PREDBIL1EBE? 9pisuje se pravo
vlasnitva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa,
najma, zakupa, kao i kon'esije zatim osobni odnosi nositelja knjini. prava te pravne
injeni'e za koje je akon odredio da se upisuju u zemljine knjige. *rava koja se
upisuju u zemljinu knjigu moraju se odnosit na nekretninu.
2). KAKO SE UPISU1E SUVLASNITVO U ZEML1INO1 KN1IZI? >uvlasnitvo se
upisuje po udjelima odreenima s obzirom na 'jelinu, izraenim razlomkom.2ko
suvlasniki djelovi nisu odreeni pretpostavka je da su isti. Gist :
2+. KAKO SE UPISU1E ZA1EDNIKO VLASNITVO U ZEML1INO1 KN1IZI?
9pisuje se u korist i na ime svi. zajedniki. vlasnika, s naznakom da se radi o
zajednikom vlasnitvu. 3jelovi nisu odreeni ali su odredivi.Gist :
2/. KAKO SE UPISU1E PRAVO GRAEN1A U ZEML1INO1 KN1IZI; 3vostruki
upis u uloku gdje je upisano zemljite kao teret u listu A , a ujedno se otvara novi
zemljinoknjini uloak gdje se pravo graenja upisuje kao nekretnina.
1&
3-. MOE LI SE HIPOTEKA UPISATI KAO TERET PO1EDINOG SASTAVNOG
DI1ELA ZEML1INOKN1INOG TI1ELA, ODNOSNO PO1EDINE
KATASTARSKE ESTICE? %oe se upisati samo kao teret 'ijeloga
zemljinoknjinog tijela ili kao teret idealnog dijela nekog suvlasnika. #ipoteka se ne
moe upisati kao teret pojedini. sastavni. dijelova zemljinoknjini. tijela.
31. KAKO SE UPISU1E HIPOTEKA U ZEML1INU KN1IGU? #ipoteka se moe
upisati samo glede tono odreene svote u nov'u,u skladu s valutnom klauzulomGistA
32. TO 1E ZA1EDNIKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA;
2ko jedno zemljino knjino tijelo nebi bilo dovoljno za podmirenej trabine moe se
za istu trabinu zaloiti vie zemljinoknjini. tijela istog vlasnika. Cako nastaje
zajednika ili simultana .ipoteka.
33. TKO 1E KN1INI PREDNIK?9pisi u zemljinu knjigu doputeni su samo protiv
osobe koja je u asu podnoenja prijedloga za upis upisana kao vlasnik zemljita ili
nositelj prava, glede kojega se upis za.tijeva, ili koja bar istodobno budu kao takva
uknjiena ili predbiljeena 0 5njini prednik1
3$. KAKVA MORA BITI ISPRAVA KO1A 1E TEMEL1 UPISA U ZEML1INU
KN1IGU? emljinoknjini sud dopustit !e uknjibu samo na temelju javni. isprava ili
privatni. isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na nain propisan posebnim
zakonom. 9 ispravi mora biti tono oznaen pravni osnov 0 npr. mora pisati< ugovor o
kupoprodaji 1. Isprava nesmije imati vidljivi. mana 0 nesmije biti nita brisano,
pre'rtavano i sl. 1.7sobe koje sudjeluju u pravnom poslu moraju biti tono oznaene
0 7I: obvezan 1
3&. TO 1E PRVENSTVENI RED UPISA U ZEML1INU KN1IGU?*rvenstveni red
upisa u zemljinu knjigu utvruje se prema asu u kojem je zemljinoknjinom sudu
stigao prijedlog za upis, odnosno odluka drugoga suda.
3(. KAKVA 1E OPA ILI GENERINA PUNOMO? *osebna ili generina izdaje se
za sklapanje 'ijele vrste pravni. poslova, a koja nije u asu podnoenja prijedloga starija
od jedne godine.0npr. daje se odvjetniku za zastupanje u jednoj parni'i1
37. KAKVA 1E SPECI1ALNA PUNOMO?
Punomoc koja je izdana za jedan odredeni pravni posao.
3+. NA TEMEL1U KO1IH 1AVNIH ISPRAVA SE MOE DOPUSTITI UKN1IBA?
Isprave koje su o pravnim poslovim sastavili javni biljenik u grani'ama svoje ovlasti i
propisanom obliku, odluke suda koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovrnim
ispravama prikladnim za upis prava.
3/. KADA SE MOE DOZVOLITI PREDBIL1EBA?2ko isprava na temelju koje se
za.tjeva upis ne odgovara svim prepostavkama za uknjibu, dozvolit !e se prebiljeba,
te ako je pristanak za upis dan uvjetno ili oroeno.
$-. KAKO SE OPRAVDAVA PREDBIL1EBA? ,a temelju isprave prikladne za
uknjibu, kojom se otklanja nedostatak radi koga nije bila doputena uknjiba. ,a
temelju potvrde o ovrnosti odluke suda, na temelju pravomo!ne presude.
$1. KADA SE MOE ODREDITI UPIS ZABIL1EBE? 5ad je to predvieno zakonom.
5ad zakon predvia mogu!nost zabiljebe ,nju na prijedlog ovlatene osobe rjeenjem
odreuje zemljinoknjini sud .
$2. TKO 1E OVLATEN TRAITI ZABIL1EBU PRVENSTVENOG REDA?
@lasnik je ovlaten za.tijevati zabiljebu da namjerava svoje zemljite otuiti ili
osnovati zalono pravo, kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prva koje !e se
upisati na temelju ti. poslova.
$3. TO 1E ZABIL1EBA SPORA? Co je upis kojim se ini vidljivim da se glede
knjinoga prava vodi pred sudom spor iji bi is.od mogao utje'ati na uknjibu,
pripadanje, postojanje, opseg ili optere!enje tog prava.abiljebu spora moe za.tjevati
svaka stranka u postupku, ako ima za to pravni interes.
$$. KO1I 1E UINAK ZABIL1EBE SPORA? Ima uinak da pravomo!na presuda
donesena povodom tube djeluje i protiv oni. osoba koje su stekle knjina prava nakon
to je prijedlog za zabiljebu spora stigao zemljinoknjinom sudu.
1(
$&. KO1I 1E UINAK ZABIL1EBE TUBE RADI POBI1AN1A DUNIKOVIH
PRAVNIH RADN1I? %oe za.tijevati zabiljebu te tube u zemljinoknjine uloke u
kojima je radi ostvarenja tubenog za.tjeva potreban zemljinoknjini upis.
$(. TO 1E EOP- ZEML1INA KN1IGA? Co je eviden'ija voena elektroninom
obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, koja se
sastoji od katastarski. podataka o obliku, povrini i izgraenosti zemljita te podataka
zk. suda po.ranjeni. u :* 0 baza zemljini. podataka 1
$). OD EGA SE SASTO1I EOP-ZEML1INA KN1IGA? >astoji se od glavne knjige
0 popis upisa i popis izbrisani. upisa 1 i zbirke isprava.
$+. TO 1E ZA1EDNIKI INFORMACI1SKI SUSTAV (ZIS) ZEML1INE KN1IGE
I KATASTRA? :aza zemljini. podataka 0:*1 i poda'i digitalni. katastarski.
podataka povezatuju se u ajedniki in8orma'ijski sustav 0I>1
$/. KAKO SE OSTVARU1E UVID U EOP-ZEML1INU KN1IGU? Izdavanjem ispisa
iz :*.
PRAVILNIK O UNUTARN1EM USTRO1U , VOEN1U
ZEML1INIH KN1IGA I OBAVL1AN1U DRUGIH
POSLOVA U OD1ELIMA SUDOVA
1. NAKON STUPAN1A NA SNAGU ZEML1INOKN1INOG POSLOVNIKA 1E
LI KN1IGA POLOENIH UGOVORA SAMOSTALNA EVIDENCI1A? ,ije ve!
je to dio zemljine knjige koja se vodi za katastarsku op!inu za koju se vodi knjiga
poloeni. ugovora.
2. DA LI 1E POTREBNO KOD POVEZIVAN1A KN1IGE POLOENIH
UGOVORA I GLAVNE KN1IGE OBAVEZNO PRILOITI ETANI
ELABORAT? Nema potrebe za etaznim elaboratom.
3. KAKO SE VRI POVEZIVAN1E KN1IGE POLOENIH UGOVORA I
GLAVNE KN1IGE? *rovodi se na nain da se u zemljinoj knjizi u kojoj je upisano
zemljite na kojem je izgraena zgrada provodi promjena izgraenosti zemljita te
upisuju vlasni'i posebni. dijelova nekretnine.
$. TO SE UPISU1E U KN1IGU POLOENIH UGOVORA?9pisuje se pojedini stan
bez obzira da li je zgrada u kojoj se stan nalazi upisana u zemljinu knjigu.@odi se za
svaku katastarsku op!inu odvojeno.
&. OD EGA SE SASTO1I KN1IGA POLOENIH UGOVORA? >astoji se od glavne
knjige i zbirke isprava. ajedno s knjigom *9 vode se pomo!ne knjige FImenik
vlasnika stanova i *opisnik upisani. stanova.
(. TO SADRI SVAKI PODULOAK?>vaki poduloak sastoji se iz popisnog lista
2 , @lasnikog lista : i teretnog listaA.
ZAKON O DRAVNO1 IZM1ERI I KATASTRU NEKRETNINA
1. ZATO SU TEMEL1 PODACI IZ KATASTRA? *oda'i dravne izmjere i katastra
temelj su za zemljine knjige i voenje drugi. slubeni. oevidnika u svezi s prostorom
koji se vode prema ovom akonu.Cemelj su za upis u list 2
2. TO 1E DRAVNA IZM1ERA? 3ravna izmjera je sustav mjerni. i opisni.
podataka trodimenzionalnog prikaza podruja "# utemeljen na prikupljanju , obradi i
prikazivanju topogra8ski. i zemljini. podataka geodetskim metodama.
3. TO 1E KATASTAR NEKRETNINA? 5atastar nekretnina je eviden'ija o esti'ama
zemljine povrine , zgradama i drugim graevinama koje trajno lee na zemljinoj
povrini ili ispod nje te o posebnim pravnim reimima na zemljinoj povrini.
$. KO1A 1E OSNOVNA PROSTORNA 1EDINICA KATASTRA NEKRETNINA?
5atastarska esti'a.
1)
&. TO 1E KATASTARSKA ESTICA; 5atastarska esti'a dio je podruja katastarske
op!ine , odnosno katastarskog podruja na moru, odreen brojem katastarske esti'e i
njezinim grani'ama.Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina.
(. TO 1E KATASTARSKA IZM1ERA? Co je prikupljanje i obrada svi. potrebni.
podataka kojemu je svr.a osnivanje katastarski. esti'a , evidentiranje zgrada i drugi.
graevina , evidentiranje posebni. pravni. reima na zemljitu i naina uporabe
zemljita te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.
). TO 1E TEHNIKA REAMBULACI1A? Co je ogranieno prikupljanje i obrada
potrebni. podataka koje se provodi u svr.u u koju se provodi i katastarska izmjera.
8. KO1I SE PODACI PRIKUPL1A1U TI1EKOM KATASTARSKE IZM1ERE ILI
TEHNIKE REAMBULACI1E?
*oda'i o meama i drugim grani'ama
*odatak o adresi katastarske esti'e
*oda'i o nainu uporabe katastarske esti'e i njezini. dijelova
*oda'i o povrini kat. esti'e
*oda'i o posebnim prvnim reimima koji su uspostavljeni na kat. esti'i
/. I1I SU PODACI M1ERODAVNI GLEDE NOSITEL1A PRAVA NA
NEKRETNINAMA, A TI1EKOM STVARAN1A KATASTRA NEKRETNINA?
*romjene nositelja prava na zemljitu 0 ovlatenika u posjedovne listove 1 provode se u
katastaru zemljita na temelju obavijesti koju ini rjeenje zemljinoknjinog suda ili na
temelju geodetskog elaborata i pravomo!nog rjeenja katastra donesenog u upravnom
postupku.
OBITEL1SKI ZAKON
1. TKO MOE ZASTUPATI DI1ETE PRILIKOM SKLAPAN1A PRAVNIH
POSLOVA?"oditelji imaju dunosti i pravo u skladu s akonom upravljati imovinom
djeteta do punoljetnosti.
2. KADA PRESTA1E RODITEL1SKA SKRB? *restaje kad dijete stekne poslovnu
sposobnost ili kad je posvojeno.
3. KADA SE ST1EE POSLOVNA SPOSOBNOST? >tjee se punoljetno!u ili
sklapanjem braka prije punoljetnosti.%aloljetnik stariji od 1( god.koji je postao
roditelj .ako mu to odobri sud u izvanparninom postupku
$. MOE LI MALOL1ETNIK STEI POSLOVNU SPOSOBNOST I PRI1E
NAVRENIH 18 GODINA IVOTA; %oe ako sklopi brak *oslovnu sposobnost
moe ste!i maloljetnik stariji od 1( godina koji je postao roditelj.
&. KADA SE PUNOL1ETNA OSOBA MOE LIITI POSLOVNE SPOSOBNOSTI?
>ud moe djelomi'e ili potpuno liiti poslovne sposobnosti punoljetnu osobu koja zbog
duevni. smetnji ili drugi. uzroka nije sposobna brinuti o sebi, o svojim pravima i
interesima ili ugroava prava i interese drugi. osoba..
(. TKO 1E SKRBNIK?Osoba koja zastupa sticenika. >amostalno obavlja poslove
redovitog upravljanja ti!enikovom imovinom, ako odlukom 'entra za so', skrb nije
drukije odreeno.
). TREBA LI SKRBNIK ODOBREN1E CENTRA ZA SOCI1ALNU SKRB ZA
PODUZIMAN1E POSLOVA U IME TIENIKA I AKO TREBA KADA?
a poduzimanje vaniji. mjera glede osobe , osobnog stanja ili zdravlja ti!enika
skrbniku je potrebno odobrenje 'entra za so'. >krb. 9z odobrenje moe<
7tuiti ili opteretiti ti!enikove nekretnine
7tuiti iz ti!enikove imovine pokretnine ve!e vrijednosti
"aspolagati ti!enikovim imovinskim pravima
1+
+. NA KO1I NAIN RODITEL1I MOGU RASPOLAGATI IMOVINOM SVO1E
MALOL1ETNE D1ECE? "oditelji mogu odobrenjem 'entra za so'ijalnu skrb otuiti
ili opteretiti imovinu maloljetnog djeteta radi njegova uzdravanja, lijeenja, odgoja,
kolovanja, obrazovanja ili podmirenja neke druge vane potrebe djeteta.
9. KO1I 1E STATUS IMOVINE - NEKRETNINA BRANIH DRUGOVA
STEENIH RADOM ZA VRI1EME TRA1AN1A BRANE ZA1EDNICE?
Ca imovina ima status zajednike imovine.
ZAKON O NA1MU STANOVA
1. TO 1E STAN? >tanom se smatra skup prostorija namijenjeni. za stanovanje s prijeko
potrebnim prostorijama koje ine jednu zatvorenu graevinsku 'jelinu i imaju poseban
ulaz.
2. U KO1EM OBLIKU SE ZAKL1UU1UE UGOVOR O NA1MU? >klapa se u
pisanom obliku.
3. KAKO MOE BITI ODREENA NA1AMNINA?Najamnina moze biti:
6 zati!ena najamnina 0 koja se odreuje na temelju uvjeta i mjerila
koje utvrduje RH)
6 slobodno ugovorena najamnina.
4. KO1I SU BITNI ELEMENTI UGOVORA O NA1MU?
9govorne strane
7pis stana, odnosno dijela stana koji se daje u najam
@isinu najamnine i nain pla!anja
@rstu trokova koje se pla!aju u svezi sa stanovanjem i nain na koji !e se to
pla!ati
*odatke o osobama koje !e zajedno s najmoprim'em koristiti stan
@rijeme trajanja najma
7dredbe o odravanju stana
7dredbe o uporabi zajedniki. prostorija
7dredbe o primopredaji stana
5. KO1E SU OBVEZE NA1MODAVCA?
*redaje najmoprim'u stan u stanju pogodnom za stanovanje
>astavljaju zapisnik o primopredaji
3uan je odravati stan u stanju pogodnom za ivot
6. KO1E SU OBVEZE NA1MOPRIMCA?
3uan je koristiti stan na nain da ga uva od ote!enja
,e smije vriti preinake u stanu i zajednikim prostorijama
3uan je obavijestiti najmodav'a o nunim poprav'ima koje je duan snositi
najmodava'.
). KAKO PRESTA1E UGOVOR O NA1MU? 2ko se najmoprima' koristi stanom
suprotno zakonu o najmu stana, a osobito<
,epla!anje najamnine i druge trokove u ugovorenom roku
2ko najmoprima' daje stan u podnajam bez doputenja najmodav'a
2ko najmoprima' ometa ostale korisnike zgrade
2ko se stanom koristi osoba koja nije navedena u ugovoru u roku od 3- dana bez
doputenja, osim branog druga , potomku
2ko se najmoprima' ne koristi stanom za stanovanje ve! za druge namjene.
,ajmodava' treba dati pismeno opomenu da u roku od 3- dana daje otkaz
,ajmodava' ima pravo dati otkaz i bez opomene ako najmoprima' vie od dva puta
postupi suprotno ugovoru.
+. KAKO SMRT ILI PRESTANAK POSTO1AN1A NA1MODAVCA UT1EE NA
SUDBINU UGOVORA O NA1MU?*rava i dunosti najmodav'a prelaze na njegova
nasljednika ili pravnog sljednika.
1/
/. KAKO SMRT ILI PRESTANAK POSTO1AN1A NA1MOPRIMCA UT1EE NA
SUDBINU UGOVORA O NA1MU? *relaze na njegova branog druga. 2ko nema
branog druga prelaze na dijete ili usvojenika koji je naveden u ugovoru o najmu.
1-. MOE LI SE UGOVOR NA ODREENO VRI1EME OBNOVITI PREUTNO
BEZ SKLAPAN1A NOVOG UGOVORA?%oe ako ni jedna ugovorna strana
najmanje 3- dana prije isteka ugovorenog vremena ne obavijesti u pisanom obliku
drugu stanu da ne namjerava sklopiti novi ugovor za daljnje razdoblje.
11. TO ZNAI DA SE STAN PRIVREMENO KORISTI? >tan tada slui za
privremeni smjetaj 0 turisti , a'i, i sl.1
12. KADA NA1MOPRIMAC MOE DATI STAN U PODNA1AM?9z suglasnost
najmodav'a.
ZAKON O PRODA1I I ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA
1. TO SE SMATRA POSLOVNIM PROSTOROM U SMISLU ODREDABA
ZAKONA O PRODA1I I ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA?>matraju se
poslovna zgrada , poslovna prostorija , garaa i garano mjesto.
2. TO 1E POSLOVNA PROSTORI1A? >matraju se jedna ili vie prostorija u
poslovnoj ili stambenoj zgradi namjenjeni. obavljanju poslovne djelatnosti koje u
pravilu ine graevinsku 'jelinu i imaju poseban ulaz.
3. KAKO SE ZASNIVA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA? >klapa se u pismenom
obliku.
$. KO1I SU BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU POSLOVNOG
PROSTORA?
,aznaku ugovorni. strana
*odatke o poslovnom prostoru
3jelatnost koja !e se obavljati u poslovnom prostoru
7dredbe o koritenju zajedniki. prostorija u zgradi, te zajedniki. usluga
"ok predaje poslovnog prostora zakupniku
@rijeme na koje je ugovor sklopljen
Iznos zakupnine i rokovi pla!anja
7dredbe o prestanku ugovora, posebno o otkazu i otkaznim rokovima
%jesto i vrijeme sklapanja ugovora
&. NA KO1I NAIN SE DA1U U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR U VLASNITVU
RH , OPINA, GRADOVA , UPANI1A, GRADA ZAGREBA, TE PRAVNIH
OSOBA U N1IHOVU VLASNITVU ILI PRETEITOM VLASNITVU?3aje se
u zakup putem javnog natjeaja.
(. KO1A 1E OSNOVNA OBVEZA ZAKUPODAVCA? akupodava' je duan predati
zakupniku poslovni prostor u roku utvrenom ugovorom, duan je odravati poslovni
prostor u stanju utvrenim ugovorom
). KO1E SU OBVEZE ZAKUPNIKA? ,e smije initi preinake u poslovnom prostoru,
duan je platiti zakupninu u roku utvrenom ugovorom i sve trokove. 3uan je platiti
teku!e trokove0 i!enje, soboslikarski radovi, sitniji poprav'i na instala'ijama1 ,ema
pravo dati prostor u podzakup.
+. KAKO PRESTA1E UGOVOR O ZAKUPU ZAKL1UEN NA ODREENO
VRI1EME?*restaje istekom vremena na koji je sklopljen.
/. KAKO PRESTA1E UGOVOR O ZAKUPU ZAKL1UEN NA NEODREENO
VRI1EME? *restaje otkazom. 2ko ugovorom nije utvren otkazni rok je tri mjese'a i
to samo prvog ili petnaestog u mjese'u.
1-. TO SE DOGAA AKO ZAKUPODAVAC PRODA POSLOVNI PROSTOR
TREO1 OSOBI? akup ne prestaje.
11. TKO R1EAVA SPOROVE IZMEU ZAKUPODAVCA I ZAKUPNIKA?
,adlean je sud.
2-
POREZI I FINANCI1SKO POSLOVAN1E
1. KO1I SU RAZLOZI ZA OBNOVU POSTUPKA I PONITEN1E R1EEN1A O
UTVRIVAN1U POREZA NA PROMET NEKRETNINA?
6 raskid ugovora o prijenosu vlasnitva na nekretnini voljom stranaka
prije negose obavi prijenos u zemljinim knjigama na novog vlasnika
6 raskid i ponitanje ugovora odlukom suda

2. KO1EM PRORAUNU PRIPADA ODNOSNO I1I 1E PRIHOD POREZ NA
PROMET NEKRETNINA? ajedniki je pri.od dravnog prorauna , prorauna
upanije i op!ine ili grada na podruju koji. se nekretnina nalazi.9dio drava $-B i
gradHop!ina (-B
3. TO SE GLEDE OPOREZIVAN1A POREZOM NA PROMET NEKRETNINA I
PDV-A SMATRA NOVOSAGRAENOM GRAEVINOM? >matraju se graevine
ili nji.ovi dijelovi koji su sagraeni ,isporueni ili pla!eni nakon dana poetka primjene
akona o porezu na dodanu vrijednost.
$. U KO1IM SLUA1EVIMA OTUITEL1 NEKRETNINE PLAA POREZ NA
DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA PO OSNOVI OTUEN1A
NEKRETNINE?
7brtom i s obrtom izjednaenim djelatnostima u smislu zakona o porezu na do.odak
smatra se i otuuje0prodaja,zamjena1 vie od 3 nekretnine iste vrste u razdoblju od &
god.
3o.odak je razlika izmeu poslovni. primitaka i poslovni. izdataka nastali. u
poreznom razdoblju.do.odak se ne oporezuje izmeu brani. drugova,predaka i
potomaka i izravnoj vezi.
5. KO1E SU NEKRETNINE PREDMET OPOREZIVAN1A ZAKONOM O
POREZU NA PROMET NEKRETNINA, A KO1E ZAKONOM O PDV-U?
Novosagradene gradevine od 1998 oporezuju se PDV-om po stopi od 22 a sve
ostale porezom na promet nekretnina po stopi 5
(. POD KO1IM UV1ETIMA I PO KO1O1 STOPI POREZ NA PREMET
NEKRETNINA PLAA1U STRANE OSOBE? 3oma!e i strane 8izike ili pravne
osobe izjednaene su glede pla!anja poreza na promet nekretnina ako to nije
meunarodnim ugovorom drukije odreeno.
). KAKO SE OPOREZU1E ISPORUKA NOVOSAGRAENE NEKRETNINE?
7porezuju se prema akonu o porezu na dodanu vrijednost.*orez na promet nekretnina
&B na vrijednost zemljita i naknade za komunalno ureenje zemljita prema odlu'i
mjerodavni. tjela, te *3@ na graevinsku vrijednost po stopi 22B.
8. NA KO1I NAIN SE UTVRU1E DOHODAK PO OSNOVI NA1MA I ZAKUPA
NEKRENINA?
3o.otkom od imovine i imovinski. prava smatra se razlika izmeuprimitaka po osnovi
najamnine i zakupnine, iznamljivanje stanova , soba... primitaka od otuenja nekretnina
i izdataka koji su poreznom obveznikuu poreznom razdoblju nastali u svezi s tim
primi'ima.
5od do.otka od imovine na temelju najma ili zakupa priznaju se izda'i u visini od
3-B
*orezna osnovi'aI primitak6 3-B paualni. izdataka
*orez na do.odakIporezna osnovi'a J 1&B
/. TO 1E PREDMET OPOREZIVAN1A POREZOM NA PROMET
NEKRETNINA? *redmetom oporezivanja je promet nekretnina. >vako stje'anje
vlasnitva nekretnine u "#.
1-. U KO1IM SLUA1EVIMA SE MOE PODNI1ETI ZAHT1EV ZA POVRATOM
POREZA NA PROMET NEKRETNIA TE U KO1EM ROKU SE POSTUPA PO
21
ZAHT1EVU ZA POVRAT POREZA? 7soba koja plati porez na promet nekretnina
koju nije bila obavezna platiti ima pravo na povrat. "askid ugovora voljom stranaka ili
ponitenje ugovora odlukom suda razlozi su za povrat poreza u roku od 3- dana od dana
podnesenog za.tjeva..
11. TKO 1E POREZNI OBVEZNIK , TE TO SE SMATRA POREZNOM
OSNOVICOM KOD KUPN1E NEKRETNINA? *orezni obveznik je stje'atelj
nekretnine, a osnovi'a je trina vrijednost nekretnine.
12. NA KO1I NAIN SE UTVRU1E OSNOVICA ZA OBRAUN POREZA NA
PROMET NEKRETNINA NOVOSAGRAENIH NEKRETNINA ,TE TO U
TOM SMISLU MORA UINITI ISPORUITEL1 NOVOSAGRAENE
NEKRETNINE?
Isporuitelj mora raslaniti 'ijenu nekretnine
*orez na promet nekretnina pla!a se na vrijednost zemljita i naknade za komunalno
ureenje zemljita prema odlu'i mjerodavni. tijela po stopi od & B ,a *3@ na
graevinsku vrijednost po stopo od 22B.
2ko je stje'atelj novos.nek. mogao samo djelomino odbiti zaraunati *3@ kao
pretporez , u daljnjem prometu ove se graevine oporezuju porezom na promet nek. u
dijelu u kojem je stje'atelj nije mogao odbiti *3@ kao pretporez.
13. PODLI1EE LI USLUGA OBAVL1AN1A NA1MA I ZAKUPA NEKRETNINA
OPOREZIVAN1U I AKO DA U KO1IM SLUA1EVIMA I KO1IM
POREZOM? Podlijeze! 5od do.otka od imovine na temelju najma ili zakupa
nek.priznaju se 3-B izda'i od ostvarene najamnine
porezna osnovicaprimitak - paualni iznos 3-B
porez na dohodak porezna osnovica x 15
2ko je porezni obveznik u sustavu *3@6a mora voditi poslovne knjige i porez pla!a na
ostvareni do.odak.
1$. PLAA LI SE POREZA NA PROMET NEKRETNINA NA USTUPAN1E ILI
ODRICAN1E O D NASL1EDSTVA U TI1EKU OSTAVINSKOG POSTUPKA ,
TE TKO 1E POREZNI OBVEZNIK KOD ST1ECAN1A NEKRETNINA
NASL1EIVAN1EM; 7bveznik je nasljednik ili zapisovnik.,e pla!e se porez po
ovome zakonu na odri'anje , odnosno ustupanje nasljedstva.
1&. NA KO1E NAINE SE OBAVL1A1U PLAAN1A IZMEU SUDIONIKA U
PLATNOM PROMETU?*la!anja preko rauna obavljaju se na temelju naloga za
pla!anje, preko iro rauna na iznos preko 1-- ---kn.
1(. TO SE SMATRA TRINOM VRI1EDNOU NEKRETNINE I KAKO SE
ONA U PRAVILU UTVRU1E? *od time se razumijeva 'ijena nekretnine koja se
postie ili moe posti!i na tritu u trenutku njezina stje'anja.Crina vrijednost
utvruje se u pravilu na temelju isprava o stje'anju 0ugovor1.
Porezna uprava ovlastena je procjenom utvrditi trinu vrijednost nek.
1). NAVESTI POSTUPAK OPOREZIVAN1A PDV-OM KOD PRI1ENOSA
NEKRETNINE UNUTAR GOSPODARSKE C1ELINE; 2ko obraunati porez na
dodanu vrijednost pri stje'anju gospodarske 'jeline stje'atelj u 'ijelosti moe odbiti kao
pretporez, tada se ne pla!a porez na dodanu vrijednost , a taj se prijenos smatra
neoporezivim.
18. KADA 1E OTUITEL1 NEKRETNINE OBVEZNIK NA DOHODAK OD
OBRTA I S OBRTOM IZ1EDNAENIM D1ELATNOSTIMA?
2ko 8izika osoba u roku & godina otui vie od 3 istovrsne nekretnine, raunaju!i od
dana otuenja prve nekretnine.,ekretnine su istovrsne ako imaju ista obiljeja i
namjenu, a dijele se u dvije vrste < 1. zemljita i 2. graevine.

19. KO1A OSLOBOEN1A OD PLAAN1A POREZA NA PROMET
NEKRETNINA SMATRAMO OPIM OSLOBOEN1EM?
"# i jedini'e lokalne samouprave na temelju posebni. propisa
3iplomatska i konzularna predstavnitva
22
7sobe koje stjeu nekretnine u postupku vra!anja oduzete imovine
*rognani'i i izbjegli'e koji stjeu nekretnine zamjenom svoji. nekretnina u
inozemstvu
4raani koji kupuju stambenu zgradu ili stan na kojem su imali stanarsko pravo
7sobe koje stjeu nekretnine na temelju ugovora o doivotnom uzdravanju a
koji su nasljedni'i prvoga nasljednog reda
4raani koji kupuju prvu nekretninu kojom rjeavaju stambeno pitanje u uvjet <
da imaju .rvatsko dravljanstvo, da prijavljuju prebivalite u mjestu i na adresi
gdje se nekretnina koju kupuju nalazi, da nekretnina koju kupuju ne prelazi
povrinu kako slijedi< 16&-m2,26(&m2,36+-, $6/-m2,&61--m2,11-m2,12-m2.
2ko prelazi onda pla!a samo viak prostora. 3a graanin te lanovi ue obitelji
0 ena , dje'a1nemaju u vlasnitvu drugu nekretninu ili ku!u za odmor te druge
nekretnine znatnije vrijednosti.
*orez se pla!a ako se nekretnina otui u roku od & godina od dana nabave
,e pla!aju graani koji kupuju zemljite do (-- m2 , na kojem !e graditi ku!u
za rjeavanje stambenog pitanja, ali se pla!a ako se u roku od & godina ne
sagradi ku!a.
2-. MOE LI OSTVARITI PRAVO NA OSLOBOEN1E OD PLAAN1A
POREZA NA PROMET NEKRETNINA GRAANIN KO1I KUPU1E PRVU
NEKRETNINU KO1OM R1EAVA VLASTITO STANBENO PITAN1E KAO
NOVOSAGRAENU NEKRETNINU I U KO1EM DI1ELU?
4raanin porezni obveznik koji kupuje prvu nekretninu F novosagraenu kojom rjeava
vlastito stambeno pitanje ,a kumulativno ispunjava uvjete iz akona ,ostvarit !e se pravo na
osloboenje od pla!anja poreza na promet nekretnina ali samo na vrijednost zemljita i
iznos naknade za komunalno ureenje zemljita prema odlu'i mjerodavni. tijela,jer se na
ostatak graevinske vrijednosti novosagraene nekretnine pla!a *3@.
21. TO SE SMATRA OSLOBOEN1IMA OD PLAAN1A POREZA NA PROMET
NEKRETNINA PRI UNOSU NEKRETNINA U TRGOVAKO DRUTVO; 5ada
se nekretnine unose u trgovako drutvo kao osnivaki ulog ili pove!anje temeljnog
kapitala ne pla!a se porez na promet nekretnina.
22. NA KO1I NAIN SE UTVRU1E POREZ NA DOHODAK OD IMOVINE I
IMOVINSKIH PRAVA PO OSNOVI OTUEN1A NEKRETNINE?
*orez na do.odak od imovine i imovinski. prava je razlika izmeu primitaka od
otuenja nekretnine 0 to se utvruje prema trinoj vrijednosti nekretnine koja se
otuuje1 i nabavne vrijednosti nekretnine uve!ane za rast proizvoaki. 'ijena
industrijski. proizvoda.*orez se obraunava kad je nekrertnina otuena unutar 3 god.
23. MOE LI SE PRENOSITI DOBIT KO1U NEREZIDENT OSTVARI IZRAVNIM
ULAGAN1EM U INOZEMSTVO I POD KO1IM UV1ETIMA?
%oe ako je posao prijavljen u skladu s deviznim zakonom te ako su podmirene sve
porezne obveze iz tog posla u "#.
24. NA KO1I NAIN I U KO1EM ROKU SE PRI1AVL1U1E NASTANAK
POREZNE OBVEZE POREZA NA PROMET NEKRETNINA?
Porezna obveza prijavljuje se u roku 3- dana od dana nastanka porezne obveze i to
ispostavi *orezne uprave na ijem je podruju nekretnina. 9z poreznu prijavu obveznik
jeduan podnijeti ugovor o kupoprodaji, ugovor o darovanju nekretnina odnosno sudsku
odluku ili odluku tijela dravne uprave.

*orezna obveza nastaje u trenutku
6 zakljuivanja ugovora
6 pravomo!nosti sudske odluke ili odluke tijela dravne uprave
6 smrti primatelja uzdravanja
6 zakljuivanje ugovora o dosmrtnom uzdravanju
23
2&. TKO 1E POREZNI OBVEZNIK , TE TO SE SMATRA POREZNOM
OSNOVICOM KOD UGOVORA O DOIVOTNOM UZDRAVAN1U? *orezni
obveznik kod ugovora o doivotnom uzdravanju je davatelj uzdravanja .
Poreznom osnovicom smatra se vrijednost nekretnine u asu smrti uzdravatelja uz
primjenu porezne olaki'e umanjenja poreza od &B za svaku godinu uzdravanja.
2(. PO KO1O1 STOPI SE PLAA POREZ NA DODANU VRI1EDNOST KADA
PODUZETNIK OBAVL1A USLUGU NA1MA STAMBENOG PROSTORA?
*orezni obveznik koji do.odak od imovine ostvaruje najmom ili zakupom,a obveznik je
poreza na dodanu vrijednost prema akonu o porezu na dodanu vrijednost po stopi od
22B.
2). NA KO1I NAIN SE UTVRU1E DOHODAK OD SAMOSTALNE
D1ELATNOSTI PO OSNOVI OTUEN1A NEKRETNINE? 3o.odak od
samostralne djelatnosti po osnovi otuenja nekretnina je razlika izmeu poslovni.
primitaka i poslovni. izdataka nastali. u poreznom razdoblju.
2+. TO SE SMATRA OBRAUNSKIM PLAAN1EM U SMISLU ZAKONA O
PLATNOM PROMETU? 7braunsko pla!anje je namira meusobni. novani.
obveza i potraivanja izmeu sudionika bez uporabe nov'a. 7bavlja se kompenza'ijom,
'esijom, asigna'ijom, preuzimanjem duga.
2/. KAD NASTA1E POREZNA OBVEZA OBZIROM NA PO1EDINE OBLIKE
ST1ECAN1A NEKRETNINA? ,astaje u trenutku sklapanja ugovora, odnosno drugog
pravnog posla kojim se stjee nekretnina, u trenutku sklapanja dosmrtnog ugovora,u
trenutku smrti ako se radi o ugovoru o doivotnom uzdravanju,u trenutku
pravomo!nosti rjeenja o nasljeivanju odnosno sudske odluke.
3-. U KO1EM ROKU I KOME SE PRI1AVL1U1E NASTANAK POREZNE
OBVEZE?9 roku od 3- dana od dana nastanka porezne obveze, i to *oreznoj upravi na
ijem podruju se nekretnina nalazi.
31. KO1A 1E RAZLIKA IZMEU UGOVORA O DOIVOTNOM
UZDRAVAN1U U ODNOSU NA TZV. UGOVOR O DOSMRTNOM
UZDRAVAN1U, TE KAKO TA RAZLIKA UT1EE NA UTVRIVAN1E
POREZA NA PROMET NEKRETNINA? Ugovor o dosmrtnom uzdrzavanju -
pravo vlasnistva prenosi se prije smrti primatelja uzdrzavanja ,dakle za zivota
primatelja uzdrzavanja,porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja navedenog
ugovora, a iznosi 5 od trzne vrijednosti nekretnina .Kod ugovora o dozivotnom
uzdrzavanju, vlasnistvo se prenosi na davatelja uzdrzavanja u casu smrti
primatelja uzdrzavanja. stopa poreza je 5, a smanjuje se za svaku godinu
izvrsenog uzdrzavanja za 5.
32. KAKO ST1ECATEL1 NOVOSAGRAENE NEKRETNINE NI1E MOGAO
ODBITI ZARAUNATI POREZ NA DODANU VRI1EDNOT KAO
PRETPOREZ U CI1ELOSTI KAKO SE TA NEKRETNINA OPOREZU1E U
DAL1N1EM PROMETU? 2ko je stje'atelj novosagraeni. graevina mogao samo
djelomino odbiti zaraunati *3@ kao pretporez, u daljnjem prometu ove se graevine
oporezuju porezom na promet nekretnina samo u onom dijelu u kojem stje'atelj nije
mogao odbiti *3@ kao pretporez.
33. TKO 1E POREZNI OBVEZNIK, TE TO SE SMATRA POREZNOM
OSNOVICOM KOD KUPN1E NEKRETNINA; 7bveznik poreza na promet
nekretnina je stje'atelj nekretnine, a osnovi'a za porez je trina vrijednost nekretnine u
trenutku stje'anja.
3$. MOE LI PRODAVATEL1 NEKRETNINA BITI OBVEZNIK POREZA NA
PROMET NEKRETNINA?*rodavatelj nekretnine jami solidarno za naplatu poreza
na promet nekretnina ako je ugovorom preuzeo obvezu pla!anja tog poreza.
3&. KO1EM PRORAUNU PRIPADA ODNOSNO I1I 1E PRIHOD POREZ NA
DODANU VRI1EDNOST PO OSNOVI ISPORUKE NOVOSAGRAENE
NEKRETNINE? *ri.od pripada dravnom proraunu.
2$
3(. POSTO1E LI OSLOBAAN1E ZA ST1ECAN1E NEKRETNINA NA
PODRU1IMA POSEBNE DRAVNE SKRBI, AKO DA POD KO1IM
UV1ETIMA?ne pla!a se porez kada<
6 8izika osoba prijavljuje ili mijenja prebivalite unutar tog podruja
pod uvjetom da se nekretnina ne otui ili naseljenik ne promjeni
prebivalite izvan podruja **3>6a u roku 1- godina od dana nabave
nekretnine
6 se kupuje nekr. koja !e kup'u , koji ima prebivalite ili sjedite u **3>
sluiti za obavljanje djelatnosti pod uvjetom da se ne otui u roku 1-
godina
6 darovanje na tom podruju
3). PRIZNA1U LI SE IZDACI KOD UTVRIVAN1A DOHOTKA OD IMOVINE I
IMOVINSKIH PRAVA O OSNOVI NA1MA/ZAKUPA NEKRETNINE; 5od
do.otka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina ili nekretnina priznaju se
izda'i u visini od 3-B od ostvarene najamnine ili zakupnine.
3+. KADA OBVEZNICI PROVEDBA M1ERA PREMA ZAKONU O
SPR1EAVAN1U PRAN1A NOVCA IMA1U OBVEZU IZV1ETAVATI URED
ZA SPREAVAN1E PRAN1A NOVCA O IZVRENO1 TRANSAKCI1I? %oraju
tele8onom ili 8aJom obavje!ivati 9red o transak'ijama ako postoji sumnja da se radi o
pranju nov'a, prije nego to obave transak'iju i javit rok kada !e to obaviti.
Ured za sprecavanje pranja novca zvjestavaju kada je transakcija veca od 200 000
kn, a ako se radi o zivotnom osiguranju ako je zbroj premija veci od 40 000kn
godisnje te uvijek ako postoje sumnja da se radi o pranju novca.
3/. U KO1EM SLUA1U OBVEZNICI PROVEDBA M1ERA PREMA ZAKONU O
SPR1EAVAN1U PRAN1A NOVCA UTVRU1U IDENTITET STRANKE?
*rilikom otvaranja svi. vrsta bankovni. rauna ili drugi. oblika uspostavljanja trajnije
poslovne suradnje sa strankom.9 sluaju da je transak'ija vrijedna 1-& --- kn ili vie ,a
za ivotno osiguranje ako godinje premija prelazi $- ---kn uvidom u 7I:, osobnu
iskazni'u ili domovni'u.
PROSTORNO UREEN1E
1. TO 1E GRAEVINSKO ZEML1ITE? Co je zemljite unutar i izvan graevinskog
podruja, koje je izgraeno ili prostornim planom namjenjeno za graenje graevina i
ureenje javni. povrina.
2. TO 1E GRAEVNA ESTICA ? Co je esti'a zemljita s pristupom na prometnu
povrinu koja je izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano
utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie esti'a zemljita ili nji.ovi. dijelova te
izgraditi, odnosno urediti.
3. TO 1E PRIZEML1E; Co je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na
povrini , odnosno najvie 1,& m iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjeren na
najnioj toki uz proelje graevine ili iji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.
$. TO 1E SUTEREN; >uteren je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja i ukopan je do &-B svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz
proelje graevine, odnosno najmanje jednim svojim proeljem izvan terena.
&. TO 1E PODRUM? Co je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja odnosno suterena.
(. TO 1E KAT?Co je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda iznad
prizemlja
). TO 1E POTKROVL1E? Je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i
neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
+. NA KO1I NAIN SE M1ERI VISINA GRAEVINE? @isina graevine mjeri se od
konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem
2&
dijelu do gornjeg ruba stropne konstruk'ije zadnjeg kata, odnosno vr.a nadozida
potkrovlja, ija visina ne moe biti via od 1,2 m.
/. NA KO1I NAIN SE M1ERI UKUPNA VISINA GRAEVINE? 9kupna visina
graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena na njegovom najniem
dijelu uz proelje graevine do najvie toke krova 0 sljemena1.
1-. TO 1E OBALNA CRTA? 7balna 'rta je 'rta plimnog vala na obali.
11. TO SE SMATRA OPREMAN1EM GRAEVINSKOG ZEML1ITA; Co je
osiguranje uvjeta za graenje i prikljuivanje na komunalnu in8rastrukturu kojim se
omugu!uje graenje i uporaba zemljita u skladu s namjenom odreenom u dokumentu
prostornog ureenja.
12. TO 1E POVRINA 1AVNE NAM1ENE? Co je svaka povrina ije je koritenje
namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima 0 javne 'este, uli'e, trgovi, trni'e, igralita,
parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u naselju, rekrea'ijske povrine1
13. TO 1E PROMETNA POVRINA? Co je povrina javne namjene ilii povrina u
vlasnitvu vlasnika graevinski. esti'a ili povrina na kojoj je osnovano pravo
slunosti prolaza a kojom se osigurava pristup do graevni. esti'a.
1$. TO SE SMATRA ZATIENIM OBALNIM PODRU1EM MORA? 7*
obu.va!a sve otoke, pojas kopna u irini od 1---m od obalne 'rte i pojas mora u irini
od 3-- m od obalne 'rte.
1&. KAKO SE DI1ELE DOKUMENTI PROSTORNOG UREEN1A PO TOME
TKO IH DONOSI? *rostorni plan na dravnoj razini, podrunoj 0 regionalnoj 1 i
lokalnoj razini.
1(. KAKO SE DI1ELE DOKUMENTI PROSTORNOG UREEN1A S OBZIROM
NA NAM1ENU; 3ijele se na strateke i provedbene. Strateski dokumenti < >trategija
prostornog razvoja i *rogram prostornog ureenja "#, prostorni plan podruja posebni.
obiljeja, prostorni plan upanija i grada agreba i prostorni plan ureenja velikog grad,
odnosno op!ine
Provedbeni dokumenti : urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja.
17. KO1I SU ZA1EDNIKI DOKUMENTI PROSTORNOG UREEN1A?Za
podrucje dviju ili vise zupanija moze se donesti zajednicki prostorni plan
zupanija.Za podrucje dvije ili vise opcina, odnosno gradova, moze se donijeti
zajednicki prostorni plan uredenja, a za podrucje otoka sa vise opcina, odnosno
gradova, zajednicki prostorni plan uredenja otoka.
1+. NA KO1I NAIN SU DOKUMENTI PROSTORNOG UREEN1A TE N1IHOVE
IZM1ENE I DOPUNE DOSTUPNI NA UVID 1AVNOSTI? %oraju biti dostupni
javnosti u sjeditu nositelja izrade u svim 8azama izrade i donoenja osim ako nije
povjerljive naravi.
1/. ZA KO1E PROSTORNE PLANOVE 1E NOSITEL1 IZRADE PROSTORNOG
PLANA DUAN PRIBAVITI SUGLASNOST MINISTARSTVA PRI1E
N1EGOVA DONOEN1A?*rije donoenja prostornog plana upanije odnosno grada
agreba , prostorni. planova podruja posebni. obiljeja, svi. prostorni. planova
unutar 7*6a i prostorni. planova iji se dijelovi nalaze unutar tog podruja ,nositelj
izrade duan je pribaviti suglasnost ministarstva.
2-. ZA KO1E PROSTORNE PLANOVE 1 E NOSITEL1 IZRADE PROSTORNOG
PLANA DUAN PRIBAVITI SUGLASNOST UPANA? *rije donoenja
prostornog plana ureenja velikog grada, grada i op!ine , nositelj izrade je duan
pribaviti suglasnost upana.
21. POSTUPAK NOSITEL1A IZRADE PROSTORNOG PLANA U SLUA1U AKO
MINISTARSTVO ODNOSNO UPAN ODBACI IZDATI SUGLASNOST NA
PROSTORNI PLAN? Ako ministarstvo odnosno zupan odbaci izdati suglasnost na
prostorni plan,nositelj izrade najkasnije u roku od 90 dana dostavlja m
Ministarstvu odnosno zupanu ponovni zahtjev za suglasnost i ispravljeni prijedlog
konacnog prijedloga prost. plana u skladu s razlozima odbacivanja izdavanja
suglasnosti .Ako ministarstvo odnosno zupan najkasnije u roku od 30 dana od
2(
dana zaprimanja ponovnog zahtjeva ne izda ili ne odbaci izdati suglasnost na
ispravljeni konacni prijedlog pros. plana na nacin i prema postupku iz Zakona
,smatra se da je suglasnost izdana.
Ako ministarstvo odnosno zupan ponovno odbaci izdati suglasnost na prost.plan ,
postupak izrade i donosenja se obustavlja.

22. TKO DONOSI PROSTORNE PLANOVE? >trategiju donosi >abor, a *rogram
donosi @lada. *rostorni plan na'. parka, parka prirode i podruja posebni. obiljeja
donosi #r. sabor. *rostorni plan podruja posebni. obiljeja ija je obveza izrade
utvrena planom upanije donosi upanijska skuptina. *rostorni plan upanije ili 4rada
agreba donosi upanijska odnosno 4radska skuptina. *rostorni plan velikog grada i
op!ine donosi op!insko vije!e. 9rbanistiki plan ureenja i detaljni urbanistiki plan
donosi 4radska skuptina , odnosno op!insko vije!e.
23. GD1E SE OB1AVL1U1E ODLUKA O DONOEN1U, ODNOSNO ODLUKA O
DONOEN1U IZM1ENA ILI DOPUNA PROSTORNOG UREEN1A?7bjavljuje
se u ,arodnim novinama.,odnosno u slubenim lokalnim i podrunim glasilima.
2$. TO 1E LOKACI1SKA DOZVOLA? Goka'ijska dozvola je upravni akt koji se izdaje
na temelju akona o prostornom ureenju i propisa doneseni. u skladu s dokumentima
prostornog ureenja .
2&. ZA KO1E SE GRAEVINE IZDA1E LOKACI1SKA DOZVOLA; Goka'ijska
dozvola izdaje se za sve graevine ija graevinska 0 bruto 1 povrina prelazi $--m2, a
kod zgrada za obavljanje iskljuivo poljoprivredne djelatnosti kad graevinska 0 bruto 1
povrina nije ve!a od (-- m2.
2(. NADLENOSTI ZA IZDAVAN1E LOKACI1SKE DOZVOLE? Goka'ijsku
dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo< upanije na ijem se prostoru planira za.vat
ako se radi u prostoru izvan velikog grada, Grada Zagreba za za.vate na njegovom
podruju, Ministarstva za za.vate koje @lada ureuje uredbom, te za.vate na podruju
dviju ili vie upanija.
27. U KO1EM SLUA1U 1E PODNOSITEL1 ZAHT1EVA DUAN ISHODITI
IZM1ENU ILI DOPUNU LOKACI1SKE DOZVOLE?Ako tijekom izrade glavnog
projekta, odnosno gradenja namjerava na zahvatu uciniti promjene kojima se
mijenjaju lokacijski uvjeti.
2+. U KO1EM ROKU 1E NADLENO TI1ELO DUNO RI1EITI O ZAHT1EVU
ZA IZDAVAN1E LOKACI1SKE DOZVOLE? %inistarstvo je duno rijeiti za.tjev
za izdavanje loka'ijske dozvole u roku od (- dana, a nadleno upravno tijelo u roku 3-
dana od dana uredno podnesenog za.tjeva.
2/. KO1I 1E PRAVNI LI1EK PROTIV LOKACI1SKE DOZVOLE ODNOSNO
PROTIV R1EEN1A O ODBI1AN1U ZAHT1EVA ZA IZDAVAN1E
LOKACI1SKE DOZVOLE KO1E IZDA1E MINISTARSTVO, A KO1I PROTIV
LOKACI1SKE DOZVOLE ODNOSNO PROTIV R1EEN1A O ODBI1AN1U
ZAHT1EVA ZA IZDAVAN1E LOKACI1SKE DOZVOLE UPRAVNOG TI1ELA
UPANI1E I GRADA? 1. protiv loka'ijeske dozvole koju je izdalo nadleno upravno
tijelo moe se izjaviti alba %inistarstvu
2. protiv loka'.dozvole koju je izdalo %inistarstvo nije doputena alba ,ali se moe
pokrenuti upravni spor.
3-. VAEN1E LOKACI1SKE DOZVOLE? Goka'ijska dozvola prestaje vaiti ako se
za.tjev za izdavanje potvrde glavnog projekta, odnosno graevinske dozvole ne
podnese nadlenom dravnom tijelu, odnosno %inistarstvu u roku od dvije godine od
dana pravomo!nosti loka'ijske dozvole.@aenje lok.dozvole produljuje se na za.tjev
podnositelja za.tjeva jednom za jo 2 godine , ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s
kojim je loka'ija izdana.
31. U SKLADU S IM SE PROVODI PARCELACI1A ZEML1ITA UNUTAR
GRANICA GRAEVINSKOG PODRU1A I PARCELACI1A
GRAEVINSKOG ZEML1ITA IZVAN GRANICA TOG PODRU1A?>amo u
2)
skladu s rjeenjem o uvjetima graenja , loka'ijskom dozvolom rjeenjem o utvrivanju
graevinske esti'e i detaljnim planom ureenja. *ar'ela'ija zemljita izvan
graevinskog podruja radi pove!anja graevinske esti'e unutar grani'e graevinskog
podruja nije doputena.
32. NA TEMEL1U EGA SE PROVODI AKT O PARCELACI1I GRAEVINSKOG
ZEML1ITA UNUTAR I IZVAN GRAEVINSKOG PODRU1A? *rovodi se u
katastru zemljita, odnosno katastru nekretnina na temelju par'ela'ijskog elaborata za
koji je upravno tijelo nadleno za izdavanje lok dozvole, odnosno %inistarstvo, izdalo
potvrdu o njegovoj usklaenosti s rjeenjem o uvjetima graenja, loka'ijskom
dozvolom ,rjeenjem o utvrivanju graevne esti'e ili detaljnim planom ureenja.
33. KAD SE DONOSI R1EEN1E O UTVRIVAN1U GRAEVNE ESTICE?
Kada za postojecu gradevinu nije utvrdena gradevna cestica ili zemljiste nuzno za
redovitu uporabu gradevine parcelacija gradevinskog zemljista provodi se u
skladu s rjesenjm o utvrdivanju gradevne cestice. Navedeno rijesenje moze se
donijeti:
6 ako su na istoj kat. cestisi izgradene dvije ili vise gradevina koje
nisu cjelina
6 ako je gradevina izgradena na cestici cija je povrsina veca od
nuzne za redovitu uporabu gradevine
6 ako je postojeca kat. cestica takva da se ne moze smatrati
zemljistem nuznim za redovitu uporabu te gradevine
6 ako se radi o gradevini bez grad. dozvole, ali u skladu s
prostornim planom.
3$. U KO1IM SLUA1EVIMA SE NOVE GRAEVINE I UREA1I KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE ILI N1IHOVI DI1ELOVI TE DRUGE
INFRASTRUKTURNE GRAEVINE NE MOGU PRIKL1UIVATI NA
POSTO1EE GRAEVINE I UREA1E KOMUNALNE INFRASTRUKTURE?
7ne koje kapa'itetom ili drugim obiljejima ne udovoljavaju novim graevinama i
ureajima odnosno nji.ovim dijelovima.
3&. TO SE SMATRA UREENOM GRAEVNOM ESTICOM? Goka'ijska
dozvola, rjeenje o uvjetima gradnje, rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog
stanja za zgrade na dijelu graevinskog podruja za koje je propisana obveza donoenja
urbanistikog plana ureenja ili detaljnog plana ureenja moe se izdati samo za
graenje na ureenoj graevinskoj esti'i.
9reena graevna esti'a je ona koja ima pristup s prometne povrine, odvodnju
otpadni. voda, i propisani broj parkirni. mjesta.
36. IZNIMKA OD PRAVILA DA SE GRADITI MOE SAMO NA UREENO1
GRAEVNO1 ESTICI
Za gradenje zamjenskih gradevina i za rekonstrukciju postojecih gradevina.
37. NA KO1I NAIN I KO1IM DOKUMENTOM PROSTORNOG UREEN1A SE
MOE ZABRANITI IZDAVAN1E LOKACI1SKE DOZVOLE, R1EEN1A O
UV1ETIMA GRAEN1A, R1EEN1A O IZVEDENOM STAN1U I POTVRDE
IZVEDENOG STAN1A DO IZRADE URBANISTIKOG PLANA UREEN1A ILI
DETAL1NOG PLANA UREEN1A? 2ko je obveza izrade propisana prostornim
planom ireg podruja, predstavniko tijelo jedini'e lokalne samouprave moe odlukom o
izradi na podruju obu.vata tog plana zabraniti izdavanje loka'ijske dozvole ili rjeenja o
uvjetima gradnje za graenje novi. ili rekonstruk'iju postoje!i. graevina te te rjeenja o
izvedenom stanju, ali ne due od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke.
38.U KO1IM 1E SLUA1EVIMA DRAVA TE 1EDINICA LOKALNE I
PODRUNE SAMOUPRAVE DUNA NA ZAHT1EV VLASNIKA ZEML1ITA
ODNOSNO GRAEVINE PRODATI ZEML1ITE PO TRINO1 CI1ENI BEZ
PROVEDBE 1AVNOG NAT1EA1A?
2+
3io neizgraenog zemljita potrebnog za 8ormiranje neizgraene graevne
esti'e u skladu s detaljnim planom, ako taj dio ne prelazi 2- B povrine
planirane gra. =esti'e.
3io zemljita potrebnog za 8ormiranje izgraene esti'e u skladu s detaljnim
planom
emljite koje ini graevnu esti'u graevine za stalno stanovanje, koja je
izgraena bez graevne dozvole, ali samo ako je izgraena u skladu s prostornim
planom
39U KO1IM SLUA1EVIMA VLASNIK NEIZGRAENOG GRAEVINSKOG
ZEML1ITA MOE OVO ZEML1ITE PREDATI U VLASNITVO LOKALNE
SAMOUPRAVE? 9 sluaju da je na njegovom zemljitu detaljnim planom ureenja ili
urbanistikim planom planirana gradnja graevina javne namjene koje on nemoe biti
vlasnik.Isto tako i vlasnik neizgraenog zemljita na kojem se nemoe gradit jer se ne moe
8ormirat graevinska esti'a u skladu s prostornim planom..
40.U KO1IM SLUA1EVIMA 1E VLASNIK GRAEVINSKE ZEML1E DUAN
PREDATI 1EDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE DIO TOG ZEL1ITA ODNOSNO
SKLOPITI UGOVOR O OSNIVAN1U SLUNOSTI? Vlasnik je duzan prije dobivanja
lok.dozvole ,odnosno rjeenja o uvjetima graenja predati jedini'i lokalne samouprave dio
zemljita koje je prostornim planom odreeno za gradnju graevine ili komunalne
in8rastrukture koja slui njegovoj esti'i ili graevini koju !e na njoj izgraditi.Isto tako
duan je s jedini'om lokalne samouprave sklopiti ugovor o osnivanju slunosti provoza ili
prolaza na svojoj esti'i ili graevini koja !e biti izgraena kada je to prema prostornom
planu potrebno. 9 oba sluaja vlasniku pripada naknada u visini trne vrijednosti predanog
zemljita odnosno naknada u visini umanjene vrijednosti zemljita uslijed osnivanja
slunosti.
41.ZA ZEML1ITE NA KO1EMU 1E PLANIRANO GRAEN1E GRAEVINA I
UREA1A KOMUNALNE INFRASTRUKTURE, A KO1E 1E VLASNIK PREDAO
1EDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE ILI KADA SKLOPI UGOVOR O
OSNIVAN1U SLUNOSTI NA SVO1O1 GRAEVNO1 ESTICI ILI GRAEVINI
ZA KORIST GRAEVINE ILI UREA1A KOMUNALNE INFRASTRUKTURE;
*ripada mu naknada u visini trine vrijednosti predanog zemljita, odnosno naknada u
visini umanjenja vrijednosti zemljita uslijed osnivanja slunosti.,aknada se ispla!uje
najkasnije u roku od 2 godine od dana sklapanja ugovora ,zemljite vlasnik predaje izjavom
koju daje na zapisnik uredu dravne uprave u upaniji, odnosno 4radu agrebu.
42.PRED KO1IM TI1ELOM I U KO1EM POSTUPKU SE ODREU1E NAKNADA
ZA PREDANO GRAEVINSKO ZEML1ITE RADI GRAEN1A I UREA1A
KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ODNOSNO OSNIVAN1E SLUNOSTI ZA
KORIST GRAEVINE ILI UREA1A KOMUNALNE INFRASTRUKTURE? Ured
drzavne uprave u zupaniji, odnosno Grad Zagreb na prijedlog vlasnika zemljista
zakazuje raspravu u svrhu sporazumnog utvrdivanja naknade za predmetno
zemljiste.Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu
visine naknade nadlezni sud ce ovu naknadu odrediti u izvanparnicnom postupku.
43.TKO IMA PRAVO PRVOKUPA NEKRETNINA POTREBNIH ZA GRAEN1E
GRAEVINA PROMETNE , ELEKTROOPSKRBNE I TELEKOMUNIKACI1SKE
INFRASTRUKTURE TE ZDRASTVENIH , OBRAZOVNIH UPRAVNIH I 1AVNIH
GRAEVINA POTRBNIH ZA IVOT I RAD U 1EDINICI LOKALNE
SAMOUPRAVE? Vlada ili Predstavnicko tijelo zupanije ili Grada Zagreba, velikog
grada, grada i opcine moze odlukom odrediti podrucje na kojem ima pravo prvokupa
nekretnina potrebnih za gradenje objekata prometne, elektroopskrbne infrastr. te
obraz. uprav. sudskih i drugih javnih gradevina potrebnih za rad i zivot u jedinici
lokalne samouprave.
44. NA KO1I NAINNOSITEL1 PRAVA PRVOKUPA RADI UREEN1A
GRAEVINSKOG ZEML1ITA MOE ODREDITI PODRU1E NA KO1EMU
IMA PRAVO PRVOKUPA
2/
,avedeno podruje odreuje se na katastarskoj ili odgovaraju!oj posebnoj geodetskoj
podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo prvokupa.7dluka se
objavljuje u ,arodnim novinama odnosno slubenim lokalnim glasilima .
45. U KO1EM ROKU 1E NOSITEL1 PRAVA PRVOKUPA KO1EMU 1E
STAVL1ENA PONUDA ZA PRODA1U NEKRETNINE NA PODRU1U NA
KO1EM POSTO1I PRAVO PRVOKUPA DUAN IZ1AVITI DA PONUDU
PRIHVAA 1ER 1E NAKON ISTEKA TOGA ROKA VLASNIK NEKRETNINE
MOE PRODATI DRUGOM? @lasnik nekretnine nad kojom postoji pravo prvokupa koji
namjerava prodati ovu nekretninu duan je putem javnog biljenika istu ponuditi nositelju
prava prvokupa i priop!iti mu 'ijenu i uvjete prodaje.2ko nositelj prava prvokupa ne
odgovori u roku (- dana vlasnik nekretnine moe istu prodati drugome ali samo pod istim
uvjetima ili za viu 'ijenu.
46.ROK ZA TUBU RADI PONITEN1A UGOVORA O KUPOPRODA1I
NEKRETNINE IZMEU NOSITEL1A PRAVA PRVOKUPA I VLASNIKA
NEKRETNINE NA KO1O1 POSTO1I PRAVO PRVOKUPA. Tuzba za ponistenje
ugovora ne moze se podnijeti nakon proteka tri godine od dana njegova sklapanja.
47.TKO MOE SNOSITI TROKOVE ILI DIO TROKOVA POTREBNIH ZA
IZRADU URBANISTIKOG PLANA UREEN1A ILI DETAL1NOG PLANA
UREEN1A TE ZA UREEN1E GRAEVINSKOG ZEML1ITA I NA KO1I
NAIN SE TO UGOVARA? *otrebne trokove moe snisiti vlasnik zemljita kome to
ureenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedini'om lokalne samouprave sklopi
ugovor o 8inan'iranju.ureenja gra. zemljita.9govor o 8inan'iranju sklapa se u pisanom
obliku., a sadri osobito, naziv stranaka, naziv i obu.vat prostornog plana, obvezu lokalne
samouprave da donese prostorni oplan ,vrstu i opseg za.vata na ureenju zemljita i dr.
48.SVRHA URBANE KOMASACI1E? *rovodi se radi preoblikovanja esti'a
graevinskog zemljita u podruju komasa'ije u graevne esti'e , uz istodobno sreivanje
vlasniki. i drugi. stvarno pravni. odnosa na tom zemljitu , tako da se vlasni'ima
nekretnina omogu!i graenje , uporaba i ureenje graevinskog zemljita u skladu s
planom.
49.KO1IM DOKUMENTOM PROSTORNOG UREEN1A SE ODREU1E
PROVEDBA POSTUPKA I PODRU1E KOMASACI1E; *rovedba postupka
komasa'ije odreuje se prostornim planom ureenja op!ine ili grada ili urbanistikim
planom ureenja. *odruje komasa'ije je obu.vat detaljnog plana.*rovedba postupka i
podruje komasa'ije odreuje se po stanju u zemljinim knjigama ,ako se ne podudara
uzima se stvarno stanje.
50.U SKLADU S KO1IM PLANOM SE PROVODI KOMASACI1A? Komasacija se
provodfi se u skladu s detaljnim planom uredenja.
51.KO1E ZEML1ITE NA PODRU1U KOMASACI1E NE MOE BITI
PREDMET KOMASACI1E? Predmet komasacije su sva zemljista osim :
4raevni. esti'a izgraeni. u skladu s vae!im detaljnim planom ureena
,eizgraeni. esti'a koje imaju oblik i povrinu odreenu vae!im detaljnim
planom
Izgraeni. esti'a koje se promjenom oblika i povrina mogu uskladiti s vae!im
detaljnim planom
=esti'e na kojima su izgraene graevine bez graevne dozvole koje se mogu
uskladiti s vae!im detaljnim planom.
52.KO1E STAN1E SE UZIMA M1ERODAVNIM U POGLEDU VLASNITVA
NEKRETNINA I DRUGIH STVARNIH PRAVA TE N1IHOVOG OBLIKA ,
VELIINE I IZGRAENOSTI ZA POTREBE KOMASACI1E? %jerodavno je stanje
u zemljinim knjigama osim ako se ono ne podudara sa stvarnim stanjem kada !e se kao
mjerodavno stanje uzet stvarno stanje.
3-
53.STRANKE U POSTUPKU KOMASACI1E? >tranke u postupku komasa'ije su
vlasnik izgraene esti'e kojem se u postupku komasa'ije dodjeljuje dio zemljita za
8ormiranje graevinske esti'e i posjedni'i zemljita koje je predmet komasa'ije.
54.TO INI TROKOVE PRIPREME, PROVEDBE, I NAKNADNE TROKOVE
POSTUPKA KOMASACI1E I TKO IH SNOSI?=ine trokovi izrade odnosno
pribavljanje pro'jene , isprava i dokumenata koji se prilau za pokretanje postupka
komasa'ije. Crokovi geodetski. radova, trokove postupka i trokove geodetski. radova
snosi jedini'a lokalne samouprave.
55. TKO POSEBNIM R1EEN1EM ODREU1E OBVEZU,IZNOS I NAIN
PLAAN1A NAKNADNIH TROKOVA POSTUPKA KOMASACI1E
Obvezu ,iznos i nain pla!anja naknadni. trokova postupka komasa'ije strankama u tom
postupku ,ako takvi postoje,odreuje 57%2>2AIJ>57 *7@J?"?,>C@7 posebnim
rjeenjem.
56.TRINA VRI1EDNOST ZEML1ITA U POSTUPKU KOMASACI1E? Izraena
je u 'ijeni koja se za komasirano zemljite na podruju komasa'ije moe posti!i na tritu a
koja ovisi o ponudi i potranji.
57.KOME SE DOD1EL1U1U U VLASNITVO GRAEVINE I DRUGE ESTICE
FORMIRANE OD ZEML1ITA KO1E 1E PREDMET KOMASACI1E ZA
GRAEN1E I UREA1A KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ODNOSNO
DI1ELOVI ZEML1ITA POTREBNI ZA FORMIRAN1E GRAEVNIH ESTICA
NA KO1IMA SU IZGRAENI OVI UREA1I I ZGRADE? 3odjeljuju se u vlasnitvo
jedini'i lokalne samouprave.
58.TKO PLAA NAKNADU U NOVCU KO1A PRIPADA SUDIONIKU
KOMASACI1E ILI DRUGO1 OSOBI? *la!a jedini'a lokalne samouprava, po
konanosti rjeenja o komasa'iji.
GRADN1A- ZAKON O PROSTORNOM UREEN1U I
GRADN1I
1. TO PREDSTAVL1A ELABORAT ISKOLEN1A GRAEVINE; Co je
dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine na terenu i nain kojim su
stabilizirane toke planirane graevine.
2. TO 1E GEODETSKI SITUACI1SKI NACRT STVARNOG STAN1A ZA
IZGRAENU GRAEVINU? Co je na'rt koji je , prema pravilima koja ureuju
8ototopogra8sku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlatena za obavljanje poslova
dravne izmjere i katastra nekretnina.
3. TO SE SMATRA GRAEN1EM? 4raenje je izvedba graevinski. i drugi. radova
0 pripremni, zemljani, konstruk'ijski, instalaterski zavrni 1 kojima se gradi nova
graevina ili rekonstruira, uklanja ili odrava postoje!a.
$. TO 1E REKONSTRUKCI1A GRAEVINE? Co je izvedba graevinski. i drugi.
radova kojima se utjee na ispunjavanje bitni. za.tjeva za postoje!u graevinu ili
kojima se mijenja usklaenost postoje!e graevine s loka'ijskim uvjetima u skladu s
kojima je izgraena.
&. TO SE SMATRA ODRAVAN1EM GRAEVINE? Co je izvedba graevinski.
radova radi ouvanja bitni. za.tjeva za graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne
mijenja usklaenost graevine s loka'ijskim uvjetima.
(. KAKVE GREEVINSKE I DRUGE RADOVE PREDSTAVL1A UGRADN1A?
9gradnja je izvedba graevinski. i drugi. radova kojim se povezuju graevni proizvodi
, instala'ije,oprema tako da postaju sastavni dio graevine.
). KO1E RADOVE PODRAZUMI1EVA UKLAN1AN1E GRAEVINE ILI
N1EZINA DI1ELA? Co je izvedba radova razgradnje graevine ili njezina dijela s
mjesta gdje se nalazi, ukljuivo i zbrinjavanje otpada nastalo razgradnjom.
31
+. TO SE SMATRA GRAEVINOM? 4raevina je graenjem nastao i s tlom
povezan sklop, svr.ovito izveden od graevni. proizvoda sa zajednikim instala'ijama i
opremom.
/. TO 1E POSTO1EA GRAEVINA; Co je graevina izgrena na temelju
graevinske dozvole ili drugog odgovaraju!eg akta i svaka druga graevina koja je
prema ovom akonu s njom izjednaena.
1-. POSTRO1EN1E 1E ; Co je skup svr.ovito povezane opreme za obavljanje
te.nolokog ili drugog pro'esa kojemu je namijenjena graevina.
11. TO 1E ZAM1ENSKA GRAEVINA? Co je nova graevina izgraena na mjestu ili
u neposrednoj blizini mjesta pret.odno uklonjene postoje!e graevine unutar iste
graevne esti'e, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utje'aj na okoli
dotadanje graevine.
12. TO SE SMATRA ZGRADOM? Zgrada je zatvorena i natkrivena gradevina
namijenjena boravku ljudi, odnosno smjestaju zivotinja, biljaka i stvari.
13. TO SE SVE URAUNAVA U GRAEVINSKU BRUTO POVRINU ZGRADE
DO 400 M2 I ZGRADE ZA OBAVL1AN1E ISKL1UIVO POL1OPRIVREDNIH
D1ELATNOSTI I1A GRAEVINSKA POVRINA NI1E VEE OD 600 M2? 9
tu povrinu uraunavaju se i povrine drugi. graevina ako se grade na istoj graevnoj
esti'i.
1$. TKO SU SUDIONICI U GRADN1I? Investitor, projektant, revident, izvoa,
nadzorni inenjer.
6 investitor je pravna ili 8izika osoba u ije ime se gradi graevina
6 projektant je 8izika osoba ovlatena za projektiranje
6 revident je 8izika osoba ovlatena za kontrolu projekta
6 izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na
graevini.%ora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti
graenja.Izvoa imenuje ininjera gradilita koji kao odgovorna
osoba vodi graenje.
6 nadzorni ininjer je 8izika osoba koja prema posebnom zakonu
provodi u ime investitora struni nadzor graenja.,adzorni ininjer ne
moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini.7n
kontrolira sve ivo. 2 nain otklanjanja nedostataka, odnosno
nepravilnosti graevine upisuje se u graevinski dnevnik.
1&. NA TEMEL1U KO1EG AKTA SE MOE PRISTUPITI GRAEN1U
GRAEVINE I1A GRAEVINSKA POVRINA NI1E VEA OD 400M2; 2ko
povrina objekta nije ve!a od $--m2 bruto graevinske povrine moe se pristupiti
graenju na temelju pravomo!nog rjeenja o uvjetima graenja, a ako se graevine
grade na osnovi uredbe @lade potrebna je graevinska dozvola. "jeenje o uvjetima
gradnje i graevinska dozvola su upravni akti. 4raenji ostali. graevina moe se
pristupiti na temelju potvrenog glavnog projekta.Jednostavne graevine i radove ijem
se graenju moe pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje odreuje ministar.
1(. KO1U DOKUMENTACI1U INVESTITOR PRILAE ZAHT1EVU ZA
IZDAVAN1E R1EEN1A O UV1ETIMA GRAEN1A? Cri primjerka idejnog
projekta ija je situa'ija prikazana na odgovaraju!oj posebnoj geodetskoj podlozi.
*osebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturni. dobara za graevinu
koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u "egistar kulturni. dobara.
*isano izvje!e i potvrdu o nostri8ika'iji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima. 3okaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg !e se 8ormirati graena
esti'a,odnosno na postoje!oj graevini.
1). TO SE SMATRA DOKAZOM DA INVESTITOR IMA PRAVO GRADITI?
Izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj
prava graenja na graevnoj esti'i
9govor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje je investitor stekao
pravo vlasnitva, pravo graenja ili pravo slunosti.
32
9govor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, iji je 'ilj zajedniko
graenje
9govor o kon'esiji kojim se stjee pravo graena
*isana suglasnost vlasnika u sluaju rekonstruk'ije
*isana suglasnost 8idu'ijarnog vlasnika
18. KO1U PRO1EKTNU DOKUMENTACI1U INVESTITOR PRILAE ZAHT1EVU
ZA IZDAVAN1E POTVRDE GLAVNOG PRO1EKTA?
Cri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane loka'ijske
dozvole
*isano izvje!e o kontroli glavnog projekta , ako je kontrola potrebna
*otvrdu o nostri8ika'iji , ako je glavni projekt izraen po stranim propisima
?laborate o geote.nikim i drugim istranim radovima, te te.noloke , prometne i
druge elaborate, ako su poda'i iz ti. elaborata posluili za izradu glavnog projekta.
*ar'ela'ijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i uz potvrdu
nadlenog tijela koje je izdalo loka'ijsku dozvolu
3okaz da ima pravo graditi na graevnoj esti'i
19. KO1E TI1ELO IZDA1E GRAEVINSKU DOZVOLU, A KO1E R1EEN1E O
UV1ETIMA GRAEN1A I POTVRDU GLAVNOG PRO1EKTA?Potvrdu
glavnog projekta i rjesenje o uvjetima gradenja izdaje tijelo lokalne i podrucne
samouprave,a gradevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo(MZOPUG)
2-. KO1I AKT TREBA ISHODITI U SLUA1U IZM1ENE TI1EKOM GRADN1E
GRAEVINE ZA KO1U SE IZDA1E R1EEN1E O UV1ETIMA GRAEN1A?
Creba is.oditi zmjenu i dopunu rjeenja o uvjetima graenja.
21. KAD SE IZDA1E R1EEN1E O IZVEDENOM STAN1U? a graevine ija bruto
graevinska povrina ne prelazine $-- m2 te za zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivredni. dijlatnosti ija bruto povrina ne prelazi (--m2.
22. TO SE PRILAE ZAHT1EVU ZA IZDAVAN1E R1EEN1A O IZVEDENOM
STAN1U?
Cri primjerka ak.itektonskog snimka izvedenog stanja
3okaze o ispunjenom bitnom za.tjevu me.anike otpornosti i stabilnosti u vrijeme
graenja, izraenim po osobama ovlatenim za projektiranje
3okaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg !e se 8ormirati graevinska esti'a
23. TO SE SMATRA IZGRAENOM GRAEVINOM ZA KO1U SE IZDA1E
POTVRDA IZVEDENOG STAN1A 1ER 1E IZGRAENA BEZ POTVRDE
GLAVNOG PRO1EKTA? >matra se de je izgraena kad su joj dovreni dijelovi bitni
za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te graevine.
2$. TKO PODNOSI ZAHT1EV ZA IZDAVAN1E R1EEN1A O IZVEDENOM
STAN1U I POTVRDE IZVEDENOG STAN1A? *odnosi investitor ili vlasnik
zgrade.
2&. KAD SE MOE POETI KORISTITI ZGRADA I1A GRAEVNA POVRINA
NI1E VEA OD 400M2?2ko su joj dovreni najmanje jedna etaa i krov te dijelovi
prikladni za uporabu.,akon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi za tu
zgradu zavrno izvje!e nadzornog ininjera.
2(. TKO IZDA1E UPORABNU DOZVOLU? Izdaje %inistarstvo za izgraenu graevinu
ili nadleno upravno tijelo nakon to se te.nikim pregledom utvrdi da je graevina
izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom.
2). POD KO1IM UV1ETIMA KATASTARSKI URED EVIDENTIRA GRAEVINU
U KATASTARSKOM OPERATU?61. ako je za tu graevinu izdana uporabna
dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta ,2. zavrno izvje!e nadzornog inenjera za
graevine za koje se izdaje rjeenje o uvjetima graenja, 3.rjeenje o izvedenom stanju i
potvrda izvedenog stanja , $.odnosno potvrda nadlenog upravnog tijela da se za
graevinu ne izdaje uporabna dozvola .
33
2+. UPORABA I ODRAVAN1E GRAEVINE - OBVEZE VLASNIKA?@lasnik
zgrade odgovoran je za njezino odravanje, tako da se tijekom njezinog trajanja ouvaju
bitni za.tjevi za graevinu.
2/. TKO ODRAVA GRAEVINU, PRATI STAN1E GRAEVINE , VRI
PREGLEDE I UTVRU1E POTREBU ZA OBAVL1AN1E POPRAVAKA I
DRUGE SLINE STRUNE POSLOVE?@lasnik graevine , odnosno osoba koja
obavlja poslove upravljanja graevinom.
3-. U KO1EM SLUA1U 1E POTREBNO ISHODITI DOZVOLU ZA
UKLAN1AN1E GRAEVINE? 9 svakom sluaju osim za graevine ija bruto
povrina nije ve!a od $--m2.
31. O EMU SE MORA VODITI RAUNA PRILIKOM UKLAN1AN1A
GRAEVINE? ,e smije utje'ati na stabilnost okolnog zemljita i graevina, niti
ugroziti javni interes na drugi nain ,a i s gra. otpadom mora se postupati sukladno s
odredbama akona.
32. KO1A DOKUMENTACI1A SE PRILAE ZAHT1EVU ZA IZDAVAN1E
DOZVOLE ZA UKLAN1AN1E GRAEVINE ILI N1EZINA DI1ELA?
Tri primjerka projekta uklanjanj gradevine ili njezina dijela
Dokaz o vlasnistvu gradevine
Potvrde tijela ili osoba odredenih zakonom ako se uklanjanjem moze ugroziti
javni interes
33. PO KO1OM ZAKONU E SE DOVRITI POSTUPCI ZAPOETI PO
ODREDBAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREEN1U I ZAKONA O
GARDN1I? *o odredbama akona o prostornom ureenju i akona o gradnji i propisa
doneseni. na osnovi ti. zakona.
3$. KO1I ZAKON E SE PRIMI1ENITI NA POSTUPAK IZDAVAN1A
LOKACI1SKE DOZVOLE ZA ZGRADE I1A POVRINA NI1E VEA OD 400
M2? akon o prostornom ureenju i gradnji.
3&. KO1I SE ZAKON PRIM1EN1U1E NA POSTUPAK UPISA GRAEVINE U
ZEML1INE KN1IGE ?7 9 postupku upisa graevine u zemljine knjige zapoetom
do stupanja na snagu akona o prostornom ureenju i gradnji 0 ,, )(H-)1 primjenjuju
se odredbe akona o gradnji l. 1$1. 3anom poetka postupka upisa graevine u
zemljine knjige smatra se datum dostave prijavnog lista nadlenom zk. sudu.
3(. TO SE SMATRA DANOM POETKA POSTUPKA UPISA GRAEVINE U
ZEML1INE KN1IGE? 3atum dostave prijavnog lista nadlenom zemljinoknjinom
sudu.
3). NA TEMEL1U KO1EG AKTA SE MOE PRISTUPITI GRAEN1U
GRAEVINE ZA KO1U 1E IZDANA GRAEVINSKA DOZVOLA NA
TEMEL1U ZAKONA O PROSTORNOM UREEN1U , A NI1E PODNESEN
ZAHT1EV ZA IZDAVAN1E GRAEVINSKE DOZVOLE. ,a temelju glavnog
projekta kojeg je potvrdilo nadleno upravno tijelo prema ovom akonu.
3+. ROK VAEN1A NAELNE DOZVOLE IZDANE NA TEMEL1U ZAKONA
KO1I 1E VAIO DO STUPAN1A NA SNAGU ZAKONA O PROSTORNOM
UREEN1U? *restaje vaiti danom stupanja na snagu ovog akona.,a na temelju koje
nisu u roku od & god. od dana njene pravomo!nosti podneseni za.tjevi za izdavanje
graevinski. dozvola,prestaju vaiti.
3/. KAKAV DOKAZ PREDSTAVL1A PRAVOMONO R1EEN1E O
ZADRAVAN1U U PROSTORU OB1EKATA DONESENO NA TEMEL1U
ZAKONA O POSTUPAN1U S OB1EKTIMA GRAENIM U POSTUPKU
DONOEN1A R1EEN1A O IZVEDENOM STAN1U? 3a je postoje!e stanje
zgrade u skladu s prostornim planom, odnosno u postupku izdavanja potvrde izvedenog
stanja smatra se pravomo!nom loka'ijskom dozvolom.
$-. KAKO SE DOKAZU1E DA 1E GRAEVINA IZGRAENA PRI1E 15.02.1968.
9vjerenje izdaje katastarski ured, odnosno >redinji ured 3ravne geodetske uprave na
temelju podataka kojim raspolae 0 katastarski operat,katastarski plan, posjedovni list,
3$
#rvatska osnovna karta, snimka iz zraka 1 koji se smatraju dokazom da je neka
graevina izgraena do 1&. veljae1/(+. god.
PRAVILNIK O 1EDNOSTAVNIM GRAEVINAMA I
RADOVIMA
1. KO1E SE GRAEVINE MOGU GRADITI BEZ AKTA KO1IM SE
ODOBRAVA GRAEN1E?
*omo!ne graevine koje se grade na graevnoj esti'i zgrade i to 'isterne za
vodu i septike jame zapremnine do 2) m3, podzemni ili nadzemni spremni'i
goriva zapremnine do 1-m3, vrtne sjeni'e, nadstreni'e povrine 1&m2, bazeni
tlo'rtne povrine do 2$ m2 i dubine do 2m i solarni kolektori.
4raevine protugradne obrane
7bjekt signaliza'ije
4raevine za sigurnost zranog prometa
3jeja igralita
"eklamni panoi do 12 m2
7grade graevinske visine do 1.( m i potporni zid visine do -,+
grobni'e
spomeni'i
2. 57JI% >? "237@I%2 %7K? *"I>C9*ICI :? 25C2 57JI% >? 737:"2@2
4"2L?,J?
6 radovi na postoje!oj graevini kojim se ne mijenja usklaenost
graevine s loka'ijskim uvjetima
6 radovi na ureenju graevinske esti'e kao to su gradnja staza i
stazi'a,stuba idr.
6 radovi na stubama, .odni'ima i drugim prostorima na pristupima
graevini
6 radovi koji su nuni za reguliranje vodotoka
6 pripremni radovi za potrebe graenja graevine kada se izvode unutar
gra. esti'e
ZAKON O ZATITI I OUVAN1U KULTURNIH DOBARA
1. TO SVE MOE BITI NEPOKRETNO KULTURNO DOBRO?
4rad , selo, naselje
4raevina
?lementi povijesne opreme naselja
2r.eoloko nalazite
@rtovi, perivoji
2. VAEN1E R1EEN1A O PREVENTIVNO1 ZATITI? 3onosi nadleno
tijelo prema mjestu gdje se nalazi kulturno dobro,rjeenjem se utvruje predmet
preventivne zatite i rok na koji odreuje...ali ne moe biti dulji od 3 god. osim
za ar.eoloka i podvodna ar.. nalazita 6 ne dulji od ( god..
3. KO1IM TI1ELIMA SE DOSTAVL1A R1EEN1E KO1IM SE
UTVRU1E SVO1STVO NEPOKRETNOG KULTURNOG DOBRA?
"jeenjem kojim se utvruje svojstvo nepokretnoga kulturnoga dobra obvezno
se utvruju prostorne mee kulturnoga dobra koje se zati!uje ,a istodostavlja
nadlenom katastru i sudu radi zabiljebe u zemljine knjige.
3&
$. TKO PROVODI POSTUPAK VREDNOVAN1A KULTURNIH DOBARA
OD NACIONALNOG ZNAEN1A; 9pisije se u posebni dio "egistra, a
postupak vrednovanja obavlja posebno struno povjerenstvood & lanova koje
imenuje ministar kulture iz reda istaknuti. strunjaka za kulturnu batinu.
&. OD EGA SE SASTO1I REGISTAR KULTURNIH DOBARA KO1I
VODI MINISTARSTVO KULTURE? >astoji se od tri liste i to< Giste
zati!eni. kulturni. dobara, Giste kultrurni. dobara na'ionalnog znaenja i
Giste preventivno zati!eni. dobara.
(. UZ I1E PRETHODNO MIL1EN1E MINISTARSTVO KULTURE
DONOSTI R1EEN1E O PRESTANKU SVO1STVA KULTURNOG
DOBRA? ,a temelju miljenja %inistarstva kulture, uz pret.odno miljenje
#rvatskog vije!a za kulturna dobra.
). KOME SE OBAVEZNO DOSTAVL1A R1EEN1E O PRESTANKU
SVO1STVA NEPOKRATNOG DOBRA? ,adlenom katastru i sudu radi
brisanja zabiljebe u zemljinim knjigama.
+. GD1E SE OB1AVL1A1U UPISI U REGISTAR KULTURNIH DOBARA
RH , PROM1ENE I BRISAN1E IZ REGISTRA; 9 ,arodnim novinama.
/. TKO MOE PROGLASITI ZATIENIM DOBRA ZA KO1E PREMA
ODREDBAMA ZAKONA O ZATITI I OUVAN1U KULTURNIH
DOBARA NI1E UTVRENO DA 1E POD ZATITOM KAO
KULTURNO DOBRO? *redstavniko tijelo upanije, 4rada agreba, grada i
op!ina.
1-. TKO POSTA1E VLASNIKOM KULTURNOG DOBRA KO1E NEMA
VLASNIKA ILI SE ON NE MOE UTVRDITI ILI 1E NEPOZNAT ILI
KULTURNO DOBRO OSTANE BEZ VLASNIKA?"epublika #rvatska.
11. I1E 1E VLASNITVO DOBRO ZA KO1E SE PREDMNI1EVA DA IMA
SVO1STVO KULTURNOGA DOBRA A NALAZI SE ILI NAE U
ZEML1I , MORU ILI VODI; "epublike #rvatske.
12. OBVEZE VLASNIKA KULTURNOG DOBRA?
*ostupati s kulturnim dobrom s dunim potovanjem , osobito ga uvati i
odravati
*rovoditi mjere zatite
7 svim promjenama na dobru , ote!enju ili unitenju, krai, najkasnije
sljede!eg dana obavijestiti nadleno tijelo.
7mogu!iti dostupnost dobra javnosti
13. TKO PROVODI PROPISANE M1ERE ZATITE KULTURNIH
DOBARA AKO IH VLASNIK NE PROVEDE NI NAKON OPOMENE OD
NADLENOG TI1ELA? ,adleno tijelo na troak vlasnika.
1$. TKO SNOSI TROKOVE U SVEZI S OUVAN1EM I ODRAVAN1EM
KULTURNOG DOBRA, TE PROVEDBOM M1ERA TEHNIKE
ZATITE? @lasnik kulturnog dobra.
1&. KO1A 1E OBVEZA PRODAVATEL1A ODNOSNO POSREDNIKA U
KUPOPRODA1I KULTURNOG DOBRA PREMA KUPCU U SLUA1U
N1EGOVE PRODA1E?3uan ga je najprije istodbno ponuditi "#, upanije,
4radu agrebu, gradu ili op!ini , navode!i 'ijenu i druge uvjete.
57J2 J? 7:@?2 VLASNIKA KO1I NAM1ERAVA PRODATI KULTURNO
DOBRO?Vlasnik kulturnog dobra kao i posrednik u kupoprodaji obvezan je
kupcu dati do znanja da je predmet kupoprodaje kulturno dobro zasticeno
Zakonom, predociti dokaz o vlasnistvu kulturnog dobra i predociti isprave o
odricanju od prava prvokupa prame Zakonu. Kupac kulturnog dobra duzan je
obavijestiti nadlezno tijelo na podrucju gdje se kupljeno kulturno dobro nalazi.
3(
1(. KO1E SU MOGUE POSL1EDICE AKO VLASNIK PRODA
KULTURNO DOBRO PROTIVNO ODREDBAMA ZAKONA KO1E SE
ODNOSE NA PRAVO PRVOKUPA; %oe do!i do ponitenja
kupoprodajnog ugovora.putem tube u roku /- dana od dana saznanja da je
sklopljen ugovor o kupoprodaji ,ali najkasnije u roku & god. od dana sklapanja
ugovora.
ZAKON O ZATITI PRIRODE
1. KO1E SU ZATIENE PRIRODNE VRI1EDNOSTI PREMA ZAKONU O
ZATITI PRIRODE?
ati!ena podruja0 strogi rezervat, na'ionalni park, park prirode, park uma...1
ati!ena svojta0 strogo zati!ena divlja svojta, zati!ena zaviajna svojta1
ati!eni minerali, sirovine , 8osili
2. KO1IM PROPISIMA SE ODREU1U ZAHVATI ZA KO1E 1E OBVEZNA
OC1ENA PRIHVATL1IVOSTI ZA PRIRODU? *ropisuje ministar pravilnikom uz
pret.odnu suglasnost elnika sredinjeg tijela dravne uprave za poslove okolia.
3. TKO DONOSI R1EEN1E O DOPUTEN1U ZAHVATA U PRIRODU ILI
R1EEN1E O ODBI1AN1U ZAHT1EVA ZA IZVOEN1E ZAHVATA U
PRIRODI?%inistarstvo nadleno za zatitu u podruju na'ionalnog parka,rezervata
,parka prirode,a upravno tijelo upanije,odnosno grada nadleno za poslove zatite
prirode na podruju regionalnog parka,park6ume itd.
$. TKO IZDA1E DOPUTEN1E ZA PROVOEN1E PLANIRANOG ZAHVATA U
PRIRODU ZBOG 1AVNOG INTERESA AKO PLANIRANI ZAHVAT NI1E
PRIHVATL1IV ZA PRIRODU I POD KO1IM UV1ETIMA? a te za.vate potrebna
je pro'jena utje'aja na okoli. a.vate za koje je obvezna ta pro'jena, sadraj, rok i
nain utvrivanja o'jene pri.vatljivosti za.vata za prirodu i nain izrauna jamevine za
uklanjanje mogiu!i. posljedi'a ministar !e propisati *ravilnikom uz pret.odnu
suglasnost elnika dravne uprave za zatitu okolia.
&. U KO1EM SLUA1U MINISTARSTVO KULTURE UTVRU1E POSEBNE
UV1ETE ZATITE PRIRODE U POSTUPKU IZDAVAN1A LOKACI1SKE
DOZVOLE? a graevine od vanosti za "#.
6. U KO1EM SLUA1U URED DRAVNE UPRAVE U UPANI1I ODNOSNO
UPRAVNO TI1ELO GRADA ZAGREBA UTVRU1E POSEBNE UV1ETE
ZATITE PRIRODE U POSTUPKU IZDAVAN1A LOKACI1SKE DOZVOLE?
U slucaju zahvata na podrucju regionalnog parka, znacajnog krajobraza, park -
sume, spomenika parkovne arhitekture, te izvan granica gradevinskog podrucja.
3)