Hrvatske Oružane Snage 41-45

Odmah po proglaenju NDH l O.
travnja
1941. objavljen je Zakon o osnutku vojske i
mornarice Drave Hrvatske, po kojem
"vojsku i mornaricu Drave Hrvatske
njavaju svi vojni obvezanici dotadanje vojske
i mornarice Kraljevine Jugoslavije i to
i sviju vrsti oruja,
aktivni i rezervni koji su dana l. studenog
1918. bili u ma kojoj koja je
danas sastavni dio Drave Hrvatske ili su
bili toga dana til1
Do 16. travnja 1941. slubeni naziv za novu
hrvatsku vojsku bio je Vojska Drave
Hrvatske.
Na prvoj sjednici dravne vlade 16. travnja
je da se "ustrojstvo nove hrvatske
vojske organizira i vodi po uzoru i na principi-
ma koji su vrijedili za Hrvatsko domobran-
stvo do 1918. godine. Na taj produile
bi sc kroz novu vojsku sve slavne tradicije
prve hrvatske vojske i njene slavom
42. vraje divizije." Nova hrvatska vojska toga
je dana nazvana Hrvatsko domobranstvo, a
dijelila se na Kopnene snage (ubrzo preimeno-
vane u Kopnenu vojsku), Mornaricu i
snage.
U prvo vrijeme u sklopu Hrvatskog domo-
branstva nalazile su se i sve prometne usta-
nove (el jeznice, pota, brzojav, telefon,
radio), kao i s-ve snage sigurnosti objedinjene
u Odjelu za zbor javnog reda i sigurnosti
(dravno redarstvo, i gradsko redar-
stvo, zatita i orunitvo; kasnije je
jedino orunitvo ostalo dijelom oruanili
snaga.) Kad su ustrojeni Narodna zatita 1
Dravna radna sluba, i oni su sma-
trani dijelom Hrvatskog domobranstva.
Zapovjednikom cjelokupne oruane sile i
ministrom Hrvatskog domobranstva postao
je Slavko Kvaternik (sl. 1). On je
formalno na dunosti ministra ostao do 4.
1943., no u stvarnosti je uklonjen s
poloaja u jesen 1942. Neposredni nadzor
nad Ministarstvom preuzeo je Ante a
za vrioca dunosti ministra postavio je gene-
rala Vilka (sJ. 2) koji je na toj dunosti
ostao do 2. rujna 1943. kada je za ministra
postavljen zrakoplovni general Miroslav
Navratil. 29. 1944. godine na
n,egovo mJesto dolazi ustaki pukovriik
Ante Zbog poznatog pripremanja
kojim je zajedno s mi n istrom
unutarnjih poslova Mladenom
pokuao NDH prevesti na stranu
sila bio je 30. kolovoza
1944. Zadnji ministar bio je vice-admiral
Nikola Stcinfel, postavljen 31. kolovoza
1944.
Zapovjednikom Kopnenili snaga postao je 16.
travnja 1941. general pjeatva Slavko Stanzer
l. Hrvatsko domobranstvo
(s/. 3), snaga pukovnik Vlado Kren js/.
4), a Mornarice kapetan bojnog broda
25. svibnja 1941. general Stanzer
postao je glavni inspektor Hrvatskog domo-
branstva, a na njegovo mjesto doao je pod-
maral Vladimir Laxa (s/. 5).
Zapovjednitvo vojske i Ministarstvo Hrvat
skog domobranstva utemeljeno je 16. travnja
1941. kao jedinstvena organizacija koja sc
dijelila na Predsjednitvo i sedam odjela:
I. Odjel kopncnili snaga
II. Odjel za ratnu mornaricu,
plovidbu, obale i pomorstvo
13
Slika 1
Vojskovodja Slavko Kvaternik u odori
Kopnene vojske Hrvotskog domo-
blanst'IIJ.
(HhO!Wpol'ljMIOOI!j}
Slika 2
Gene1ol Vilko glovm Glavnog
stoleJo, u genemlskoj kabanici s uven-
im poJUbimo i uvenom pod-
slovom, 1943.
(S. Pogotii)
Slika 3
Geneml pjeatvo Slavko Stanze1,
zapovjednik Kopnene vojske HJVotskog
domobJonst'lo, 1941. ' '
muzej)
Ill. Odjel snaga Postojali su odjeli:
IV Odjel za eljeznice i promet l. Osobni odjel,
V Odjel za cestovni i 2. odjel,
VI. Odjel pota, brzojava, telefona i radija 3. Pravosudni odjd,
VII. Odjel za zbor javnog reda i sigurnosti 4. Zdravstveni odjel,
Privredni inpektora t kao Vlli. odjel ustro-
jen 2. svibnja 1941.
Do 4. kolovoza 1941. godine kada je
formirano novo Ministarstvo Hrvatskog
domobranstva, s radom su i osta-
la civilna ministarstva, te su odjeli nevoj -
preli u sklop Ministarstva
unutarnjih poslova i Ministarstva prome-
ta. Novo Ministarstvo Hrvatskog domo-
branstva sastojalo se od
14
meda, osam odjela
1
, Glavnog stoera,
Upravnog glavnog stoera i Glavnog
nadzornitva.
!1. Odjel za konjarstvo i veterinarstvo,
6. Odjel za naoruanje i opremu,
7. Vojno-gospodarstveni i upravni odjel,
8. Odjel za Narodnu zatitu.
Svaki odjel dijelio se na vie odsjeka. Na
odjela nalazili su se glavari odjela, a na
odsjeka stajali su odsjeka.
Neposredno Ministarstvu bili su i
Vrhovno nadzornitva Hrvatskog domo-
branstva i Zapovjednitvo vojnih kola.
Naziv Hrvatc;ko domobranstvo prontijenjen je
2. rujna 1942. godine u Domobranstvo, pa je
i naziv samoga ministarstva promijenjen u
Ministarstvo domobranstva.
Ministarstvo domobranstva 21.
1943. mijenja naziv u Ministarstvo oruanih
snaga, te pod njega potpada i Ustaka vojni-
ea, koja je do tada bila samostalna
2
. Naziv
"domobrru1stvo" je neslubeno
vao kopnenu vojsku, a od navedenog nadnev-
ka i slubeno sc pravi razlika izmedu
Domobranstva, Mornarice i Zrakoplovstva.
Po toj zakonskoj odredbi Oruane snage
NDH sastojale su se iz dijelova:
Domobranstvo
Bojno zrakoplovstvo
Plovne snage
Ustaka vojnica
Omnitvo
Narodna zatita
Dravna radna sluba.
Tako je ostalo do kraja rata, uz povremeno
mijenjanje naziva pojedinih dijelova, o
se govori u pojedinim kasnijim poglavljima.
Glavni stoer Ustake vojnice postao je
dijelom Ministarstva oruanih snaga, a neki
njegovi odjeli bili su spojeni s
odjelima dotadanjeg Ministarstva domo-
branstva.
Novo Ministarstvo oruanih snaga sastojalo
sc od dijelova:
l.
2. Glavnostoerni ured,
3. Upravni ured,
4. Osobni ured,
S. Stoer Ustake voj nice,
6. Izvjctaj1li odjel,
7. Odgojni odjel,
8. Redarstvo oruanih snaga,
9. Nadzorno
Uredi su se sastojali od odjela, a odjeli od
odsjeka. Ministar Navratil dobio je titulu
"ministar i zapovjednik oruanih snaga", no
kada je Ante preuzeo Ministarstvo 29.
1944. poloaj "zapovjednil<a orua-
nih snaga" dobio je Matija

Detaljan opis svih organizacijskih promjena
u okviru Millistarstva i svih njegovih ureda
i odjela ne moemo dati na ovome mjestu
jer bi to zahtijevalo prostor od barem jo
stotinjak stranica. Ovo osta.vljamo za
neko drugo djelo koje potanko
opisati ustroj vojnih postrojbi NDH.
Obvezatno djelatno razdoblje (vojni rok)
u Hrvatskom domobranstvu (kasnijim
Omanim snagama) trajalo je dvije
godine, a je vreno u dvade-
set prvoj godini ivota.
2
Vet lg. o!ujko 1942. godine Zakonsko orhedba o oruanoj
vojnice, to odredba nije imolo nikakve prok1i1ne
15
Slika 4
Zrakoplovni pukovnik Vlodimu Kren,
zapovjednik snago.
(1 /l,qkn)
Sliko 5
Vladimir laxo, g lovor
Glavnog stoera.
(S Pogo(oc)
Tablica l.
HRVATSKI NAZIVI:
VOJSKA
ZBOR
DIVIZUA
ZORU Gl
PUKOVNIJA
BOJNA4
(u topnitvu SKLOP)
SA TN IJAS
(u topnitvu BITNICA)
VOD
ROJ
. \
Kopnena vojska
Ustrojstvo Glavnoga stoera
Prvih tjedana postojanja Nezavisne Drave
Hrvatske zapovijedanje Kopnenom vojskom
bilo je u Stoeru Kopnene
vojske koji se sastojao od
ureda i 14 odjela.
Stoer je 20. svibnja 1941. promijenio naziv u
Zapovjednitvo Kopnene vojske, a njegovi
odjeli nazvani su uredima. Zapovjednik je bio
general pjeatva Slavko Stanzer, a od 3 lipnja
1941. podmaral Vladimir
Laxa.
Postojalo je jo jedno zapovjednitvo - Gl avni
st oer - koje je djelovalo pod
neposrednim nadzorom vojskovodc Kva-
ternika, a na mu je bio podmaral August

Zapovjednitvo Kopnene vojske i Glavni
stoer ujedinjeni su 4. kolovoza
1941. godine u Glavni stoer Domobranstva.
Glavar stoera postao je
August a od 4. listopada na njegovo
mjesto doao je Vladimir
Laxa.
Glavni stoer Domobranstva sastojao se od
jednog ureda i devet odjela:
l. odjel,
2. Operativni odjel,
3. Etapni odjel,
4. Odjel za ustrojstvo,
S. Odjel za
6. Nastavni odjel,
7. Odjd za ratnu povijest,
8. Prometni odjel,
9. Odjel za i
naobrazbu,
10. ured.
Glavni stoer Domobranstva zapovijedao je
svim vojnim pothvatima i nadzirao sve
postrojbe, kole i ustanove Kopnene vojske.
16
STAROJUGOSLAVENSKI NAZIVI:
ARMIJA
KORPUS
DIVIZIJA
BRIGADA
PUK
BAT AU ON
(u ortiljeriji OIVIZION)

(u artiljeriji BATERIJA)
VOD
ODEUENJE
su mu bil i i vojni izaslanici i ostalo
vojno osoblje u inozemstvu.
Nadzornitva vrsta oruja su se
nalazila u sklopu Glavnoga stoera. Postojala
nadzornitva: Nadzonutvo pjea-
tva, Nadzornitva konjanitva, Nadzor-
nitva topnitva i Nadzornitva
Kasnijim prcustrojstvom stvoreno je
umjesto Nadzornitva konjanitva Nadzor-
nitva brzih koje je bilo zadueno za
samovozne, oklopne i koturake
postrojbe; je stvoreno
Nadzornitva dojavnitva. Nadzornirva su
organizirala vojnu izobrazbu, predlagala pro-
mjene u ustrojstvu, pravilnike itd.
Nakon stvaranja Ministarstva omanih snaga
u 1943. Glavni stoer Domobranstva
preustrojen je najprije kao Glavni stoer
Oruanih snaga, a zatim kao Glavnostoerni
ured. Time je na neki njegov
smanjen, da je bio tek jedan od nekoliko
ureda Ministarstva, a ne posebno zapovjedno
tijelo. Na Glavnostoernog ureda doao je
general Fedor Dragoj lov; njega je l. rujna 1944.
zamijenio ustaki pukovnik Tomislav
Glavnostoerni ured sastojao se od
odjela:
l. Operativni odjel (poznat i kao
Pothvami odjel ),
2. Ustrojbeni odjel,
3. Nastavni odjel,
4. Pozadinski odjel.
U ureda nalazila su se i sva nad-
zornitva vrsta oruja. Ostali odjeli koji su
ranije bili sastavnim dijelom Glavnog stoera
Domobranstva premijeteni su u druge urede,
te je time odgovornost Glavnostocrnog
ureda smanjena.
Ustrojstvo operativnih postrojbi
U se Kopnena vojska sastojala od
odredenih vrsti oruja i struka. Vrste oruja
bile su pjeatvo, konjanitvo, topnitvo i teh-
(podijeljene na opkoparstvo, dojav-
nitvo, samovostvo i oklop-
rutvo; dvije zadnje grane bile su kasnije
zajedno s konjanitvom spojene u brze
Struke su bile zdravstvena, pravosudna,
intendantska, popunidbena, gospodarska i
Tu su bile jo i struke
nastavnici, glazbenici,
Nazivi formacija Kopnene vojske temeljili su
se na nazivima koji su bili u uporabi u doba
Austro-Ugarske. Neki su nazivi iz tog vreme-
na ipak promijenjeni (tablica 1.)- bataljun u
bojnicu, odnosno bojnu, a brigada u zdrug.
U ustrojbenom pogledu Kopnena vojska sa-
stojala se od pothvat nog (operativnog) i teri-
tOrijalnog dijela. Zborovi, divizije, zdmgovi,
pukovnije, samostalne bojne te sklopovi,
izvravali su operativne i borbene a
zborna popunidbcna zapovjednitva
i doknadne postrojbe izvravale su vojno-teri-
torijalne (administracija,
opskrba itd.).
U je postojalo pet divizijskih po-

Savsko divizijsko
(sa sjediLcm u Zagrebu)
divizij sko
(sa sj editem u Osijeku)
Vrbasko divizijsko
(sa sjeditem u Banja Luci)
Bosansko divizijsko
(sa sjeditem u Sarajevu)
Jadransko divizijsko
(sa sjeditem u Mostam)
Pukovnije bive jugoslavenske vojske najprije
su bile preustrojene kao nove hrvatske
pukovnije s novim nazivima, ali to preustro-
jstvo bilo je samo privremeno, te su u sklopu
divizijskih tijekom travnja i svibnja
1941. godine postrojene 23 pohodne i 24 po-
sadnc bojne.
je tih bojni 29. lipnja 1941. ula u
sklop novopostrojenih l S ptlkovni-
ja. Osim pukovnija stvorene su i
jedna pukovnija, J O
odjela te mnogo manj ih i postrojbi.
Postrojbeni pregled Kopnene voj ske od srpnja
do listopada 1941.:
Savsko divizijsko
l. pukovnija, Bjelovar
2. pukovnija, Zagreb
3. pukovnija, Karlovac
I. odje:!, Varadin
IL odjel, Zagreb
IL odjel
pukovnije, Zagreb
Stoer i Stoerna satnija
pukovnije, Zagreb
Pionirska ptlkovnija, Karlovac
L samovozna bojna, Zagreb
Savska povozna satnija, Zagreb
divizijsko
4. pukovnija, Osijek
S. pukovnija, Poega
6. pukovnija, Vinkovci
III. odjel, Osijek
IV odjel, Petrovaradi n
L odjel pukovnije,
Vuovitica
Pontonirska bojna, Osijek
3. samovozna satnija, Osijek
bojna, Brod na Savi
povozna satnija, Osijek
Bosansko divizijske
7. pukovnija, Sarajevo
8. pukovnija, Tuzla
9. pukovnija, Travnik
V. odjel, Sarajevo
VL odjel, Tuzla
Samostalni odjel, Kalinovik
Il samovozna bojna, Sarajevo
Bosanska povozna satnija, Sarajevo
Vrbasko divizijske
l O. pukovnija, Banja Luka
ll. pukovnija, Sisak
12. pukovnija,
VII. odjel, Banja Luka
VllJ. odjel,
o. samovozna satnija, Banja Luka
Vrbasl<a povozna satnija, Ban ja Luka
Jadransko divizijsko
13. pukovnija, Mostar
14. pukovnija, Trebinje
lS. pukovnija, Knin
IX. odjel, Mostar
X. odjel, Knin
7. samovozna satnija, Mostar
Jadranska povozna satnija, Mostar
Svaka pukovnija trebala je imat i
l .626 i domobrana. Tre-
bala se sastojati od dvije bojne,
stoerne satnije, protuoklopne satnije,
satnije, radnog pol uvoda i pukovnijske glazbe.
Svaka bojna imala je tri
satnije i satniju; satnija
sastojala se od tri voda, svaki vod od t ri roja;
satnija sastojala sc od dva voda, a
svaki vod od roja. Stoerna satnija imala
je razvidni vod, dojavni vod, pionirski vod i
vod. Protuoklopna satnija in'lala je
tri voda sa est protuoklopnih topova.
satnija in1ala je vod i vod.
3
Naziv "zdrug" u je odred, o tek od 1942. yodine se upotrebljavati u "brigada". Od 1942. godine,
pod utj ewjem novog kori jenskog provopiso, umjesto "zdrug" i "zbor" se govorili "sdrug" i "sbor". Ovo promjena dosljedno se potivala u
Ustakoj vojnici, ali u Hrvatskom domobranstvu su i dol je pisali i govorili po starom, po i u slubenim spisima i propisima. godine
ponovo se govoriti "zdrug" i o li samo u Domobranstvu.
U Domobranstvu je u prvo vrijeme koriten no ziv "bataljun", o tek kasnije "bojnica", i od jeseni 1941 ., "bojno"; u Ustakoj vojnici odmah
je uveden naziv "bojnica", to je u Austro-Ugarskoj, u 19. bio naziv za topni1ku bitnicu. Do jeseni 1941. toj naziv promijenjen je u "bojno"
U kon;onitvu i topnitvo koristio se u naziv "odjel", o od 13. prosinca 1941. naziv "sklop".
s 13.. prosinca 1941. naziv "sotnijo" promijenjen je u "sar (mukog rodo}; 9. 1943. ponovno je naziv "satnijo", o 28. oujka 1943.
naziv je ponovno promijenjen u "sar', oli ovoga puto rodo. Neslubeno se uvi jek govorilo "satnijo".
17
' \
U stvarnosti je pojedina pukovnija mogla biti
neto manja ili od propi-
sanoga. Na prin..,;er, l. pukovnija
koja se borila u -Bosni imala je u prosincu
194 L. godine sedam bojni.
Svaki odjel sastojao se od tri
bitnice (svaka s dva voda) i stoerne
bitnice (s dojavnim, premjerni:m i
vodom.); teoretski se odjel sastojao
od 421 i domobrana, 266
konja i 12 haubica od 100 mm.
Cjelokupna Kopnena vojska brojala je u lipn-
ju 1941. godine oko 44.000
ka i domobr;ma.
Kvaternik je 9. svibnja 1941. godine naredio
zatvaranje granice sa Srbijom. 24. travnja
ustrojeno je Zapovjednitvo pogra-
koje je dobilo nadzi-
rati granicu prema Srbiji i Crnoj Gori.
Zapovjednitvu su na raspolaganje stavljene
dvije pohodne bojne (ll. i V). 24. svibnja iste
godine promijenjen je naziv toga zapovjed-
nitva u Zapovjednitvo Hrvatskog
stva, te su mu dodijeljene jo tri pohodne
bojne (III., TV i VII.). 21. srpnja 1941.
dolo je do novog preustrojstva, tc je stvoreno
Zapovjednitvo Vojne krajine, nakon je
formirana Vojna krajina kao posebno vojno,
upravno i sudsko tijelo koje je
kotareve du granice sa Srbijom i Crnom
Gororn. Pridruene pohodne bojne dobile su
nove oznake (I. - V bojna Vojne kra-
jine), a sve ostale oruane postrojbe (Oruni-
tvo, Redarstvo i straa)
su novom Zapovjednitvu Vojne krajine.
kolovoza 194 L. svaka bojna dobila
je i vod brdskih topova od 65 mm.
Posadnu slubu provodila su mjesna zapov-
jednitva kojih je na kraju 1941. bilo dvade-
set tri. Kasnije su postrojene i mnogobrojne
posebne posadne postrojbe, bojne ili
satnije (do kraja 1941. postojalo ih je tek
nekoliko).
Postojala su i popunidbena zapovjednitva
koja Sl!.l brinula o vojnika i njiho-
vom slanju u operativne postrojbe. Do lipnja
1941. stvoreno je 18 takovih zapovjednitava.
Nakon izbijanja borbi u razdoblju od lipnja do
kolovoza 1941. Glavni stoer je pokuao
suzbiti aktivnosti ustanika redovnim oruni-
pa tek zatim i mirnodopskim domo-
branskim postrojbama. Uskoro je postalo
da se Kopnena vojska mora preu-
strojitit kako bi se uspjeno nosila s
vanim borbenim Kvaternik je 31.
srpnja 1941. ustrojio tri posebne postrojbe za
borbu protiv partizana i u Bosni i
dijelovima Hrvatske. Bili su to zdrug,
Sanski zdrug i Kninski zdrug. Ovi zdrugovi
(pri "zdmg" ovdje odred,
a ne brigadu ) in1ali su svoje -posebno opera-
tivno i sve postrojbe Hrvatskog
domobranstva, Ustake vojnice i ostale oru-
ane postrojbe na njihovom bile su
stavljene pod njihovo zapovjednitvo.
U razdoblju od kolovoza do l istopada 1941.
zdrugovi su preustrojeni, a stvorene su i neke
lB
druge privremene posebne postrojbe, kao na
primjer Grupa generala u Doboju
(kasnije sc premjestila u Tuzlu) ili Grupa
generala u Karlovcu koja je bila podre-
talijanskoj 2. vojsci. Grupa generala
pokrivala je cijelo sjeveroisto-
Bosne i kao najvaniju imala je
ulaska partizana iz Srbije i
zatitu pruga
Doboj-Tuzla i Ta je grupa bila
temelj uspostave 4. divizije u stude-
nome 1941.
navedenih privremenih postroj-
bi bila je raznolika i varirala je od potpunog
uspjeha do potpunog neuspjeha, ovisno o
sposobnosti pojedinih zapovjednika i oprem-
ljenosti njihovih sastavnih dijelova. Zbog toga
je Glavni stoer isplanirao korjenito preu-
strojstvo Kopnene vojske koje je na snagu
stupilu l. studenoga 1941.
Tim su preustroJstvom stvorena tri domo-
brans!Gl zbora, tri domobranska zbor na pod-
i Vojna zona br. l . Svaki zbor imao je
po dvije divizije; svaka divizija imala
je dvije do tri pukovnije, jedan do
dva odjela te i pozadinske
postrojbe. Zborovi i divizije bili su operativna,
te ujedno i teritorijalna vojna tijela, to
da su sc stalno nalazili na svome za
koje su bili zadueni u pogledu odravanja
javnoga reda i mira.
Kopnena vojska dijeWa se na zboro-
ve, odnosno zborna
I. domobranski zbor, Sisak
. TI. domobranski zbor, Slavonski Brod
III. domobranski zbor, Sarajevo
I. domobransko zborno
Petrinja
II. domobransko zborno
Banja Luka
III. domobransko zborno
Travnik
Od 3. prosinca 1941. postojala je u o kvim III.
zbornog i pod njegovim zapovjed-
nitvom Vojna zona br. l. je
kotareve Travnik, Fojnica, Bugojno, fajce i

U nadlenosti zapovjednitava domobranskih
zborova bilo je zapovijedanje
nim postrojbama u borbenom, stegovnom i
nastavnom pogledu; uporaba svih postrojbi
na zbora u cilju obrane i
odravanje reda i mira; doglas-
nom slubom, vojnom promidbom u
postrojbama, ustanovama i kod tc
rjeavanje osobnih poslova z.a vojne
slubenike, i vojnike.
Postrojbeni pregled na dan l . studenoga
194L bio je kako slijedi:
I, zbor:
l. divizija, Bjelovar
l . pukovnija, Bjelovar
ll. pukovnija, Sisak
l. odjel, Varadin
n. odjel, Zagreb
l povozna satm1a, Zagreb
2. diVIZija, Blhac
3. pukovruJa, Karlovac
12. pukovnija,
l 5. pukovmja, Kmn
Vlll. odJel,
X. odjel, Zagreb
pukovnija, Zagreb
l piOmrskn boJna, Sl'>:lk
111. piOnirska bojru1, Karlovac
Koturaka bojna, Koprivnica
Golubarska satnija, Zagreb
ll. domobranski zbor:
3. divizija, Vmkovci
6. pukovniJa, Vinkovci
l. bojna l 6. pukovn1je
!postroJba narodne
skupine)
lli. odjel, Doboj
rv. odJel, Petrovaradm
3. povozna satniJa, Osijek
4 d1vizija, Doboj
5 pukovniJa, Sl. Poega
8 pukovruJa, Vinkovct
l O. pukovnija, Banjaluka
Vl odjel, Tuzla
Vl!. odJel, Banjaluka
4 povozna satru)a, Bru1jaluk.a
3. amovozna satnija, Osijek
6. Samovozna satnija, Banja Luka
ll. p1onirska bojna,
rv. piOnirska bojna, Osijek
DoJav11a bojna, Poega
Golubarska poswja, Slavonski Brod
bojna, Slavonski Brod
V. bojna Vojne krajine
Ill. domobranski zbor:
5. dJVJZJja, SaraJevo
7. pukovniJa, Sarajevo
9 pukovru1a, Travnik
V. odJel, Sarajevo
:; povozna saUl!Ja, Sarajevo
6. dJvizija, Mostar
13. pukovm)a, Mostar
14. pukovmJa, Trebmje
LX. odjel, Mostar
6. povozna satnija, Mostar
Lli. srunovozna bojna, Sarajevo
Samoswlni odjel, Sarajevo
Golubarska postaja, Sarajevo
l, II, III. i IV. bojna VoJne krajine
U okviru 4. divizije postrojena su
posebna odreda, tzv. "gromade", radi
borbe protiv parti:wna i
Gromada Matea, Gromada Paja, Gromada
Grum i Gromada
Svako zborno b1lo 1e
zapoVJednitvu domobranskog
zbora na koJega '>e nalazilo a u
svemu O'>talom Mllll'>tar.,tvu Hrvat.,kog
domobranstva.
Zapovjednitvu pod-
bile su u
sve doknadne poMroJix, popun1dbcna zapo-
VJcdmi;tva, 1
dotadanje dlVlzijske 1 posadne bolruce sa
zdravstvenim .,atm)ama, domobranska
lita, ... atnJJC, ob-.krbnc
postrOJbe, domobran.,kJ thvtZII"kl sudoVI i
tuiteljstva, skladita, radion1cc 1 ostale usta-
nove koje nisu neposredno b1le
Miniswrstvu domohranstv;t, a u
materijalnom i sve r<>s
trojbe, ustanove i zavodi Kopnene VOJske na

domobramk1h zhornd1 pod-
vrila 1 osJ).,'UranJc
u ratu, izvravala popumdbcnc po-.lovc (nova-
obveznika.
stoke vozila), odobravala .,u <xllagan)e .,Juzbc
obvczmcmu i pricuvntm 1 doca-
srucnna, poduztmala .,u mJere u obla-.u naro-
dne zatite (d1o kou '>pada u nadlenost
vojske), vrila su poslove VOJnog zdravsl"a 1
veterinarstva p<>zadJn...kc r<>slovc, op.,krbu
svili rostroib 1 U'>tanm na worn
hranom, 1 tvonvom i
orujem, rukovodila su
vima (izgradnJa, odrZ.lV<IIlJc 1 nadzor nad
VOJlllrn gradcvmam;tJ na wom
KraJem 1941 u JC utemelJena 1
Ustako-domobranska pukovnija "Poglav-
nika Dr-a Ante Trcb;tl:t JI.! 1rnati
isu MStav bo redovne pukovn1je,
uz dodatnu s;\lmJu i lOprucku
bitnicu.
Treba spomenuti jo 1 Kotura;;ku bojnu koja
je u 1941 . pm tJ o jena u Koptlvnc, a
sastoJala se od S<lllllje, te Jurinu bojnu
u kao posebnu clium nepo
srcdno podrcdenu VC>JskL>VodJ Kvatermku
Na kraJU 1941 . Kopncn;t VOJ'-!Gl Je
in1ala oko 77 000 doca.,mka 1 domo-
braT13.
U 1942. godmc CiJelo dravno pod
NDH rodJchcnn JC 11<1 J'<llhV<Iln<l (opc-
rauvna) Svaka puko\ruJa, a b-,mjt!
i imala JC svoJe odredeno poth-
vamo 1 wak.1 manJa po.,tro)ba koJa
JC zbog borbcmh zadaca bila na
te pukovnJJL bila JOJ JC podrctlcna u
pogledu borbene uporabe. Rild1 boljeg pokri-
vanJa po.,tn>JCI11 'll Petrinjski
zdrug, Srijemski zdrug (u Runu), Slavonski
zdrug lu OSIJeku, ka'>mic Poegi),
zdrug, 'Ihzlanski i zdrug. To
su b11i staln1 zdrugov1 koJi okupljali mzno-
li.ke postrojbe pod Z.'lpoVJednttvom,
ali jo uvijek rusu mali brigade u
pravom snw.lu tc KraJem 1941. i
1942. godmc u '-Pl'>l
ma spominJu JO .i Dobojski zdrug, U ti njski
zdrug, Kordunski zdrug, Gradiki zdrug 1
19
novopostrojeni zdrug, no nismo sigurni
jesu li oni imali ranijih privremenih
zdrugova u smislu odreda ili novih stalnih
zdrugova.
U travnju l 942. godine postrojena je l. gors-
ka divizija sa sjeditem u Bjelovaru. Ta diviz-
ija nije bila dijelom domobranskih zborova
je bila neposredno podvrgnuta Glavnom
stoem. U prvo vrijeme sastojala sc od
gorska zdruga, svaki s jednom
pukovnijom i jednom bojnom:
l . gorska divizija, Bjelovar
l. gorski zdrug, Zagreb
Ustako-domobranska pukovnija
"Poglavnika Dra Ante
II. bojna
Il. gorski zdrug, Bjelovar
2. gorska pukovnija
ITI. bojna
JJI. gorski zdrug, Poega
3. gorska pukovnija
IY. bojna
IV gorski zdrug
4. gorska pukovnija
V bojna
Nakon otprilike est mjeseci gorski zdrugovi
su preustrojeni tako da su pukovnije
i bojne ukinute, a wnjesto njih stvo-
rene su po bojne u svakome zdrugu;
zdrugovi su imali i po jednu gorsku
bitnicu, pionirski vod i druge pos-
trojbe, a divizija je imala i oklopnu satniju.
U 1943. godine Petrinjski zdrug pre-
ustrojen je u V. gorski zdrug, a neto ranije
utemeljen je i VII. gorski zdrug koji je bio na
izobrazbi u Reichu, u Bruck an der
Leitha. VII. gorski zdntg ukinut je u travnju
1943., a ljudstvo je prelo u ostale gorske
zdrugove ili je u 369. legionarsku
diviziju.
Sredinom 1942. godine formirane su
pukovnije (l. u Zemunu, 2. u Osije-
ku, 3. u Bjelovaru i 4. u Varadinu) koje su
bile zaduene za vojnu naobrazbu novaka.
su postrojene Domobranska veleo-
brtna zatita lo njoj vie u pogl. 1.5.) i
Domobranska poljopriradna zatita Ikoja je
na ugroenim titila polja i
usjeve). Izvrene su sve organizacijske pred-
radnje za ustrojavanje Domobranske pripre-
me kao nasljednice Vojne prednaobrazbe koja
sc formirati u okvim Odjela za prijevo-
i naobrazbu Glavnoga
stoera, Domobranska priprema je
morala obustaviti rad, a njene preuzela
je Ustaka priprema (poglavlje /1-3.).
U travnju 1943. je novo preustro-
jstvo Domobranstva (Kopnene vojske), a
stupilo je na snagu l. kolovoza 1943.
Preustrojstvo je izvreno radi lalclcg zapovi-
jedanja i bolje pothvatne uporabe postrojbi na
osiguranju
Zapovjednitva zborova i zapovjednitva
zbornih spojena su u tri zapovjed-
20
nitva zbornih koja su imala i pot-
hvatnu i upravnu (administrativnu)
Preustrojstvom su ukinuti divizijski stoeri
losin1 6. divizije, koja je bila u tali-
janskoj Il. zoni), a od i svih
gorskih postrojbi stvorena su gorska i
zdruga, svaki s po dvije gorske,
odnosno pukovnije, te po dva top-
sklopa.
Svaki gorski zdrug imao je u svome sastavu
jo i gorsku dojavnu satniju, gorsku obko-
parsku satniju, oklopni vod,
vod, zdravstvenu satniju, veterinarsku sat-
niju, l. i 2. tovarni povoz, samovozni povoz,
pekarsku polusatniju i gospodarski ured.
Svaka gorska pukovnija imala je po tri bojne;
svaka bojna sastojala se od tri sat-
nije i satnije. Stoer bojne imao je
18, saulija 196, a satnija
226 i domobrana, to je
ukupno bilo 832 u svakoj bojni.
satnija imala je osam tekih stro-
jnica i est tekih a satnija
dvanaest lakih strojrlica i tri laka
zdrugovi vjerojatno su imali
sastav, ali potankosti nisu poznate, osin1
da su svu opremu, naoruanje i
streljivo osiguravali Nijemci.
U sklop gorskih i zdrugova ule su i
neke ustake bojne: XI. ustaka djelatna boj-
na postala je III. bojnom 4. gorske pukovnije;
XXXVII. ustaka djelatna bojna je
u 8. gorsku pukovniju, takoder kao Ul. bojna;
IV i VITI. ustaka djelatna bojna postale su
dijelom lO. pukovnije, vjerojatno kao
njena II. bojna.
Evo pregleda postrojbi za ljeto 1943:
I. zborno Zagreb
Zapovjednitvo I. zbornog -
Zagreb
l. gorski zdrug "Poglavnika Dr-a Ante
Bjelovar
l. gorska pukovnija, Zagreb
S. gorska pukovnija, Petrinja
III. sklop, Petrinja
XIV. sklop, Pt:truvaradin
3. gorski zdrug, Petrinja
3. gorska pukovnija, Bjelovar
l l. gorska pukovnija, Sisak
II. sklop, Zagreb
XIII. sklop, Zagreb
4. gorski zdrug, Daruvar-Pakrac-Lipik
4. gorska pukovnija, Sisak
8. gorska pukovnija, Zagreb
I. sklop, Varadin
XII. sklop, Varadin
2. zdrug, Bos. Novi
l. pukovnija, Bjelovar
l O. pukovnija, Banja Luka
IY. sklop, Osijek
VIIl. sklop, Banja Luka
l 2. pukovnija,
15. pukovnija, Knin
Il. bojna,
l. koruraka bojna, Koprivnica
II. zborno Brod
Zapovjednitvo n. zbornog -
Brod
l. zdrug.. Vulkovci, Doboj
6. pukovnija, Vtnkovci
V. sklop, Osijek
XVI. sklop, Osijek
3. zdrug,
5. pukovnija, Slavonski Brod
8. pukovnija, Thzla
VII. sklop,
XVIII. sklop, 'Ibzla
4. zdrug, Banja Luka
7. pukovnija, Sarajevo
13. pukovni;a, Mostar
XI. sklop, Mostar
XXII. Mostar
3. pukovnija, Karlovac (ali
u Bosni)
Sriemski zdrug, Ruma
1llzlanski zdrug, Thzla
Slavonski zdrug, Poega
U. jurina bojna, Brod
zdrug narodnog ustanka
bojnika Tuzla
Domobranska bojna
"Branitelji Kladnja", Kladanj
Domobranska bojna,
Banja Luka
Domobranska bojna,

Domobranska bojna,
Domobranska bojna,
Derventa
Domobranska bojna,

Ul. zborno Sarajevo:
Zapovjednitvo Ill. zbornog
Sarajevo
2. gorski zdrug "Vojskovodje Doglavnika
Slavka viteza Kvaternika", Konjic
2. gorska pukovnija, Sarajevo
9. gorska pukovnija, Jablanica
IX. sklop, Sarajevo
XX. sklop, Sarajevo
6. divizija, Mostar
14. pukovnija,
l . domobranska
pukovnija, Imotski
Domobranska bojna

Domobranska bojna
Kupres
1. pukovnija, Travnik
Izvan sastava zbornih nalazilo sc
osamnaest bojni
("estra" bojni), ko1e su bile nJe
Stoeru za osiguranje eljeznica u
Brodu ("Eisenbahn-Sicherungsstab Kroati-
en"). Postojale su i samovozne bojne (1.
- IY.) koje su imale i broj lakih
tenkova i oklopnih vozila.
Razne doknadne postrojbe koje su prikupljale
ljudstvo za izobrazbu, zdruene su u
1944. u tri doknadna zdruga (po jedan za
svako zborno
I. doknadni zdrug, Zagreb
l. doknadna pukovnija, Zagreb
I. gorska doknadna bojna, Varadin
III. gorska doknadna bojna, Zagreb
IV gorska doknadna bojna, Krievci
I. doknadna
bojna, Petrinja
I. posadna doknadna bojna, Karlovac
I. doknadni sklop, Zagreb
I. doknadna opkoparska bojna, Sisak
I. doknadna dojavna bojna, Zagreb
II. doknadni zdrug, Vmkovci
2. doknadna pukovnija, Zemun
I. doknadna bojna, Zemun
II. doknadna bojna, Vinkovci
II1. doknadna bojna, Hrvatska
Mitrovica
II. doknadna
bojna, Nova Gradika
II. posadna doknadna bojna, Poega
ll. doknadni sklop, Petrovaradin
II. doknadna opkoparska bojna,
II. doknadna dojavna bojna, Poega
Ill. doknadni zdrug, Samjevo
3. doknadna pukovnija, Sarajevo
II. gorska doknadna bojna, Travnik
rv: doknadna bojna, Mostar
ITI. doknadna
bojna,
Ill. posadna doknadna bojna, Visoko
III. doknadni sklop, Sarajevo
III. doknadna opkoparska bojna, Sarajevo
m. doknadna dojavna bojna, Sarajevo
Doknadni zdrugovi vrili su izobrazbu nova-
ka, te djelovali kao operativne pos-
trojbe ukoliko se ukazala potreba.
U travnju 1944. od posadnil1 postrojbi, raznih
i postro-
jbi koje nisu ule u sklop gorskih i
zdrugova, stvoreno je deset posadnih zdru-
gova. U posadne zdrugove su kas-
nije i bojne ("estra-
bojnc") i satnije oklopljcnil1 vlakova.
U 1943. stvoren je Brzi zdrug, koj i je
objedinio samovoznih,
oklopnih i koturakih postrojbi Domobran-
stva. Taj je zdrug krajem 1944. jednostavno
Ustakoj vojnici i dobio naziv Brzi
zdrug Ustake vojnice.
21
Slika 6
Glazbenici Vojske Drave Hrvotske lS.
travnja 1941. Jo se uvijek nose staro-
jugoslovenske oznake ali s
hrvatskom trobojkom iznad oznake
no epoletama; no tvrdim kopo mo
takoder je hrvatsko trobojka.
(HI\'allki povijesni murej)
Postojao je i veW<.i broj pozadinskih postrojbi,
vojnih ustanova i voj nih kola.
Postrojbeni pregled za sredinu 1944. godine:
I. zborno Zagreb
Zapovj ednitvo I. zbornog
Zagreb
l. gorski zdmg, Kutina
3. gorski zdrug, Banja Luka
4. gorski zdrug, Lipik
2. zdmg, Donji Lapac
l. posadni zdmg, Krievci
2. posadni zdmg, Karlovac
3. posadni zdmg,
4. posadni zdrug, Sisak
posadni zdmg, Zagreb
l . doknadni zdmg, Zagreb
II. zborno Brod
l. zdrug, Doboj
zdrug, Brod
4. zdmg, Dvor
5. posadili zdrug, Nova Gradika
6. posadili zdrug, Doboj
7. posadni zdrug, H1vatska Mitrovica
22
lO. posadili zdrug "Bosanski planinci",
Tuzla
2. doknadni zdrug, Vinkovci
Ill. zborno Sarajevo
2. gorski zdmg, Konjic
8. posadni zdrug, Sarajevo
9. posadni zdrug, Dubrovnik
3. doknadtli zdrug, Sarajevo
Izvan sastava zbornih nalazili su se:
Brzi zdrug, Brod na Savi
l. domobranska radna pukovnija, Bjelovar
2. domobranska radna pukovnija, Osijek
3. domobranska radna pukoVIlija, Sarajevo
bojne (ukupno njih
24, s jo tri satnije oklopljenih vlakova)
Doknadne samovozno zapovjednitvo u
Zagrebu s tri bojne (u Zagrebu, Brodu i
Sarajevu)
l . doknadna oklopna sat, Zagreb (kasnije
Doknadne oklopno zapovjednitvo)
Krajem 1944. i 1945. stvoreno je
dvadeset hrvatskih divizija u koje su zdru-
ene sve domobranske i ustake postrojbe. O
tome vie u Ill. poglavlju.
Odore i oznake Kopnene vojske
Prvih dana je nova vojska nosila sta.rojugo-
slavenske odore i oznake ali su s kapa
odmah skinuli kokarde i stavili hrvatsku tro-
bojku. Te su trobojke bile nestandardizirane,
pravokutnoga oblika, a koristili su se i
vijenci sa starojugoslavensltih
kokardi, pri se prethodno skinuo
dvoglavi orao, a umjesto njega stavila troboj-
ka. Trobojne trake stavljane su i na oznake
na gornju stranu epolete (sl. 6).
Ponekad se nosila i iroka trobojna vrpca oko
lijeve nadlaktice (sl. 7) ili mala trobojka iznad
lijevoga depa, odnosno po jedna na svakoj
strani ovratnika.
Fotografije nam pokazuju da su prvih dana
pokuaji prekrajanja omrznutih
starojugoslavenskih da bi se barem
novim oblikom kape razlikovali od stare
vojske (sJ. 8).
Odmah po proglaenju NDH je
povjerenstvo koje je trebalo propise o
novim odorama. povjerenstva bili su
general Vilko major Ferdo pl. Halla,
major Julije Donner i pukovnik Kraus
Odredba o osnutku povjerenstva navodi da
se oznake i rodova stavljati na rukave
i da oznake biti ni zlatne ni srebrne "jer
je to ostatak feudahzma, gdje se moralo zla-
tom i u vanjskom obliku one, koji
vre slubu za domovinu" No, s obzirom na
odluku od 16. travnja 1941. da se organi-
zacija vojske temeljiti na domobranstvu iz
vremena Austro-Ugarske Monarhije, odlu-
je da i odore moraju slijediti tu tradiciju,
dakle, s dosta zlata i srebra.
Nove odore Kopnene vojske napravljene su
tijekom svibnja, a slubeno su predstavljene u
javnosti 13. lipnja 1941. na Antunova kada
su i pitomci bive kraljevske vojne akademije
promaknuti u te su dali i
prisegu.
No, nije bilo na brzinu proizvesti na
novih odora, te je da se i dalje
nose starojugoslavenske odore, ali s novim
oznakama i uz nove kape. dio surki
kraljevske vojske ipak je prepravljen (sl. 9 i l O)
- stavljeni su novi sputeni ovratnici, a pro-
bucne su i mpice za puceta na depovima i
rubovima skuti (puceta na starojugoslaven-
skim surkama nisu bila vidljiva). Ponekad su
stavljeni ovratnici tamnozelene boje, a
ponekad iste boje koje je i odora, dakle masli-
nasto sive. Ponekad je provedena samo jedna
izmjena, ponekad sve ili nijedna, sve je ovisi-
lo o raspoloivom vremenu i materijalu.
Starojugoslavenske kabanice
nisu se prepravljale, tovie, na ovratnici-
ma su ostavljene latice kvadratnog obli-
ka (dok su u Kopnenoj vojsci za kabanice
propisane latice u obliku koplja).
Zbog ratnog stanja te su se prepravljene i
neprepravljene odore nosile jo godinama -
postoje fotografije iz 1945. koje pokazuju
domobrane u starim odorama.
23
Slika 7
Domobrani u storojugoslovenskim
surkamo i novim hrvotskim taborskim
kopomo; no lijevom rukavu nose
povesku u bojo mo hrvotske zostove.
(S.
Sl iko 8
Vojsko Drave Hrvatske 15. travnja
1941. na sprovodu Petra Kvoterniko u
Zagrebu na grobl ju Mirogoj. Vojnici
nose starojugoslavenske injele s
preprovljenim no kojima je
mola hrvatsko trobojka.
(Htwllki IIO'"Ieslll muzej)
Slika 9
Domobranski vodnici - doci no lelu s
porulnikam u prepravljenim staroju-
goslovenskim odoramo s domobran-
skim kapomo i oznokamo 1inoYO,
1941. Koo oznaku doka nose staroju-
goslavenski znak u oblik11 dvo
prekriena mola iznad lijevog depa.
(S
24
Proizvodnja novih odora nikako nije mogla
potrebnu brzinu pa se tijekom 1944.
godine sve vie poj avi juju odore
vojske. Surke su znane pod nazivom "M-43",
a bilo je i dosta kabanica koje se raspoznaju
po izrazito velikim ovratnicima (sl. ll ) .
Tijekom te godine u Hrvatsku je uvezeno vie
od 120,000 kompleta odora, koje
su se osim u Domobranstvu nosile i u
Ustakoj vojnici. Njihova je boja bila
boji domobranskih odora. Na njima su se
nosile sve propisane oznake, osim na ovrat-
niku kabanice gdje se nisu stavljale ni latice,
vjerojatno zbog tednje.

25
Slika 10
Skupina visvkHt Kopnene
vojske Hrvatskog domoilronstva. Drugi
i slijeva nose
storojugoslovenske surke no kojima su
stavljeni novi ovratnici i proiluene
rupice zo puceto; prvi i s lijevo
takoder nose preprovi jene
storojugoslovenske surke, ali s
depovi mo prema novim
propisima; 13 lipnja 1941.
Slika ll
Domoilra n u kabanici i
desetnik u surci M-43 - te
su se odore uvozile tijekom 1944.
godine zbog nedostatka propisnih
domoilro nskih surki i ko ila nica.
Tablica 2
Armiski
Diviziski
Brigadni
Pukovnik
Potpukovnik
Major
Kapetan l. klase
Kapetan ll. klase

Narednik-vodnik l. klase
Narednik-vodnik ll. i lli. kl.
Narednik l. i ll . klase
Podnarednik l. i ll. klase
Oznake
Prvi nazivi bili su potpuna kopija nazi-
va koji su vrijedili do 1918
6
Nakon samo
nekoliko tjedana (slubeno objavljeno 29.
svibnja 1941.), umjesto majora uveden je
bojnika, koji je postojao u Ustakoj
vojnici. Istodobno je razvodnik [najnii
postao desetnikom i obratno, desetnik
razvodnikom. podmarala je do rujna
mjeseca promijenjen u
i to je bila zadnja izmjena naziva do 13.
1945.
u nove za sve one
koji su Hrvatskom domobranstvu pristupili iz
bive kraljevske vojske izvreno je na
prikazan u tablici 2.
General pjeatvo, topnitvo, konjonitvo
7
Podmorol
General
Pukovnik
Podpukovnik
Bojnik
Nodsotnik
Satnik

namjesnika
Stoerni narednik
Narednik
Vodnik
general pjeatva, topnitva ili konjanitva,
i general; stoerni
bili su pukovnik, podpukovnik i bojnik;
su bili nadsatnik, satnik, nad-
i zastavnik, su
bili namjesnik, stoerni narednik,
narednik i vodnik; u su se ubrajali
razvodnik, desetnik i domobran. lO
su se dijelili na vie nam-
jesnik i stoerni narednik) i nie
(narednik i vodnik).
Domobranski imali su iste
nazive kao i ostali (uz dodatak
"glazbenik"), dok su prvih
nekoliko mjeseci imali posebne nazive (to su
u stvari bili starojugoslavenski kojima
je ''klasa" promijenjena u "razred" u
odnosnim padeima). Ti posebni nazivi
ukinuti su 15. srpnja 1941, te su
prevedeni u nove (tablica 3) .
Kod glazbenika Domobranstva umjesto
namjesnika postojao je "kapci-
namjesnik".
Za i 1942. godine uvedeni
su naslovni Tako je npr. razvodnik
mogao naslovnog vodnil<a, pri
je njegov naziv glasio "razvodnik-naslov-
ni vodnik". Uvijek su sc nosile oznake
naslovnih (koje su bile posve jednake
redovnim no nakon prestanka
obavlj anja slube u naslovnom pripad-
nik Domobranstva se u svoj stari
te je dalje nosio oznaku svog starog
Kaplar (s vie od 6 mjeseci slube)
Kaplar {s manje od 6 mjeseci slube)
Redov
Razvodnik
Desetnik
Domobran
Oznake nosile su se na laticama u boji
vrste oruja i struke, koje su se stavljale na
ovratnik (sl. 14). Za uzet
je trolist, sastavljen iz tri dijela, od kojih je
svaki dio izgledao kao dva zupca, te simbo-
prikazivao Hrvatsku i Slavoniju, Bosnu i
Hercegovinu, Dalmaciju i Zahumlje. Trolisti
su za domobrane i bili kotani ili
metalni bijelom pokosti, za
i generale srebrni, a za stoerne
zlatni.
Slika 12
Oznaka domobranskog genera lo
prema propisima iz oujka 1942.
godine.
(S. P<XJoliQ
u nove za bive
starojugoslavenske izvreno je l 7.
lipnja 1941.
U Hrvatskom domobranstvu svi podi-
jeljeni su u nekoliko skupina: generali su bili
Tijekom 1941. za oznaku viih
ka i generala koristila se i srebrna, odnosno
zlatna vrpca s uzorkom austro-ugarskog
Domobranstva (p. 1/15), a 14. oujka 1942.
slubeno je da vrpca mora biti
"istkana tropletom koji je po uzom
onog tropleta kakav se nalazi na splitskoj
krstionici iz X. (p. 1/16; sl. 12).
Prema plVOLnim propisima !aLice sLoernill
bile su 8, iroke 4,5 do 5
cm, pri je srebrni vez bio 7 cm,
a irok 4 cm. Glavnostoerni su imali
6 Nazivi Hrvatsko-slavonskog domobranstvo do 1918. godine glasili su: razvodnik, desetnik, vodnik, narednik, stoerni narednik,
zamjenik, zosftJvnik, satnik, major, pukovnik, general-major, podmorol.
1
Rodi se o Iri iste vrijednosti: general pjeatva, general topnitvo i general konjanitva. krojem 1941. godine nazivi su izmijenjeni u skladu
s novim korijenskim provopisom, po su glasili: general general i general
a Uskoro je toj naziv u skladu s novim korijenskim provopisom promijenjen u nomjestnik.
9 Oo 29. svibnja 1941. umjesto nozivo VJijedio je naziv
ro Ovi nazivi skupina niSlJ se uvijek dosljedno primjenjivoli. Tijekom roto ponekad se umjesto stoerni govorilo vii o umjesto
koristio se izraz nii Ponekad su se u u smislu ubrojali i generali, o ponekad ne. Postojale su i razlike u pisanju
i izgovoru - u se pisalo i govorilo i o od kroja 1941. godine i
26
latice duine l 0,5 cm; srebrni vez je bio duga-
8 cm, izbojak od crnog baruna l cm, a
ostatak latice jo 1,5 cm.
Latice bile su obrubljene sre-
brnom (kod nadsatnika zlatnom) vrpcom
debljine 1,5 mm. Trolisti su se
na 4,5 mm od prednjeg ruba latice, koja je
bila 8 cm i 4,S do S cm iroka.
Trolisti za bili u srebrni, osim za
nadsatnika koji je nosio zlatne troliste.
Latice namjesnika i zastavnika bile
su 8 crn i 4,S do 5 cm iroke. Srebrna
vrpca bila je iroka l crn, a kod zastavnika je
na 3 mm od te vrpce dolazila jo jedna tanja,
irine 3 mm. lako je u svibnju i lipnju
1941. da vrpce moraju biti istkane
hrvatskirn tropletom, one su do 1942. godine
bile ukraene austro-ugarskim cik-cak uzor-
kom (s/. 13).
Kod desetnika, razvod-
nika i vodnika trolisti
su se stavljali na 6
mm od prednjeg
ruba latice. Kod
vm l. razreda
Vii ll. i 111. razreda
Nii l. razreda
Nii ll. razreda
Nii 111. razreda
namjesnik
Stoerni narednik-glazbenik
Narednik-glazbenik
Vodnik-glazbenik
Razvodnik-glazbenik
(s vie od 6 mjeseci slube)
Nii lli. razreda Desetnik-glazbenik
(s manje od 6. mj. slube)
narednika se srebrna vrpca irine S mm sta- Tablica 3
vijala na 5 mm od prednjeg ruba latice, a
zatim trolisti na 3 mm od vrpce. Kod sto-
ernog narednika se na 3 mm od
vrpce stavljala jo jedna tanja, irine 3 mm.
Mjere za latice generala nisu bile propisane,
ali se prema fotografijama da je zlatni vez
bio barem l cm duiJl nego kod latica stoer-
nih
Kad su u oujku 1942. propisane vrpce h
hrvatskim tropletom, odredeno Je da
vrpce za stoerne moraju
biti iroke 33, a za generale 37
27
Slika 13
Domobranski zastavnik s oznakom lina
premo propiSI! iz 1941. (cik-cok
uzorak).
(J No<O<)
Slika ll
domobran
narednik
(oklopnitki)

bojnik
general
Oznake Kopnene vo1ske
Hrvatskog domobranslvtJ; gore -
prema popisu iz svibnja 1941 , dolje
omoke stoiermh i generala,
prema propisu iz oujka 1942.; lin
je isti.
(M(Tt000 Povlow)
bojnik
general
28
desetnik
(obkoporski)
stoerni narednik
(zdroYStveni)
nod
podpukovnik
general-porulnik
padpukovnik
generol-porulnik
razvodnik

tosnilki namjesnik
satnik
vodnik
(eljeznilki)
zastavnik
nodsotnik
pukovnik
(glovnostoerni)
genaral tapniltvo, konjoniltvo
vojskovodja
pukovnik
genaral pjeoltvo, topniltvo, konjoniltvo
Oznake vrsto oruja i struka
Boje latica (suvratki, obojnih oznaka) koje su
svi i nosili na
ovratnicima surki i kabanica (tablica 4) pro-
pisane su 29. svibnja 1941. Samo na latice na
surkama stavljale su se oznake i stru-
ka, a latice u obliku koplja, kakve su stavljane
na kabanice, bile su bez dodatnih oznaka.
Kopljasta latica na kabanici glavnostoernih
bila je eme boje sa crvenim obrubom.
Isprve je bilo da general i pod-
maral, kasniji nose latice
u boji vrste on!ja ili stmke, no uskoro je
da svi generali nose skrletno-crvene
latice.
Tablica 4
Boje latica no odorama
VRSTE ORUJA l STRUKE
generali
Operativni i administrativni
glavni stoer
BOJA l MATERIJAL LATICE
Skrletnocrveno sukno
Skrletnocrveno sukno i izbojak
od crnog baruna
Pjeatvo
Topnitvo
Konjanitvo

Vojni suci
Intendantski
Vojni
Zdravstveni
Vojni veterinari
Ljekarnici
Gospodarski
(upravni, opskr'bni, nii
intendantski i
Planinski lovci
Skladini
Povozni
Samovozne postrojbe
2
5
Svijetlo broiasto crveno sukno
Votrenocrveno sukno
Tamnouto sukno
sukno
sukno
Trenjevostocrveni barun
barun
Svijetlodrap sukno
Golu basta sivi barun
sukno
Svijetlomodro sukno
Poput trave zeleno sukno
krilja sto sivo sukno
Tamno poput neba modro sukno
Crno sukno
3 4
7
Pripadnici struka imali su i posebne
metalne znakove na svojim laticama (si. 15)
Slika 15
Oznake stru ko Kopnene vojske. S lijevo
no desno: lel1eznicko
struka, tehnii'ko struka,
oklopne postrojbe, glazbenici,
l. svi nosili su zmijicu na
tapu; veterinari i ljekarnici vjerojatno su
nosili posebne oznake, ali nismo pronali
fotografiju ili dokumenat koji bi to

2. postrojbe - 4. 1944.
propisan je i znak" za pripad
nike struke -
s krilom.
3. stmka - za pripadnike
struke propisan je 29. svibnja 1941. znak
u obliku
29
op kapari.
Slika 16
General u odori s oznakama
cima uvedenimo u oujku 1942. i
znakovima za kopu uvedenimo u stu-
denome 1942. godine.
(nomoo O.
Slika 17
Dojavni vodnik u zimskoj slubenoj
odori.
Slika 18
Vodnik s oznakom
postrojbi i
ralV1ldnik Ivan Zamuda,
1943.
(J Ncvul)
30
4. Dojavne postrojbe - okmnica od 26.
travnja 1942. propisuje "dojavni znak" u
obliku dvaput prelomljene strelice od
metala za sve pripadnike dojavnitva
(sl. 17). Prije toga neki su
nosili starojugoslavenski znak - dvije
prekriene munje.
5. Oklopne postrojbe - od 1941. pripad-
nici oklopnih postrojbi nosili su na crnoj
!atici samovostva i znak bojnih kola, ali
nije sigurno, radi li se o starojugoslaven-
skom znaku, ili novom domobranskom
znaku. Od kraja 1943. uvedene su posebne
odore i oznake za oklopne postrojbe
(opisane na str. 46-49).
6. Glazbenici - 8. studenoga 1943. propisan
je znak "lira" za sve
i glazbt:nikt: Domobranstva. Prije toga su
glazbenici nosili starojugoslavenski glazbe-
znak, vrlo onom domo-
branskom [sl. 19).
7. Opkopari - 4. 1944. propisan je
"opkoparski znak" za pripadnike opkopar-
ske struke - dvije ukrtene
lopate i pijuk.
Pripadnici dojavni-
ci, i opkopari nosili su znakove na
laticama, glazbenici na crve-
nim laticama, a oklopnici na crnim laticama.
Znakovi su bili od srebrnastog metala za nie
i te od zlatnog
metala za vie Generali nisu nosili
znakove struke.
Prvih mjeseci, pa i duboko u 1942. godinu,
nosili su se i razni starojugoslavenski znaci
stmka [sl. 18 i 19). Neki od njih nosili su se
uz slubenu dozvolu, a neke su pripadnici
Kopnene vojske upotrebljavali samoinicija-
tivno, uglavnom zato da malo ukrase odoru.
Tako je 1942. godine jednom
okrunicom najstroe zabranjeno dacima
(svrenim gimnazijalcima) na odsluenju
obvezatnog djelatnog razdoblja nositi staroju-
goslavenske prekrienc bo oznaku
daka iznad lijevog depa haljinca !surke) i na
hjCVOJ strani kabanice.
29. svibnja 1941. prop1sane su i boje lampasa
na za generale, boje podstava i poru-
ba na kabanicama, te poruba na i ka-
pama. Svi imali su porubc u boji latice,
tj. boji oruja i struke. Za glavnostocr-
ne it: da moraju imati poru-
bc skrletnocrvene boje, osim poruba na
mn koji su morali biti malinastocrvcne boje.
Za generale je propisano svi i
generali imali su lampase, podstavu
i pombe od skrletnocrvcnog sukna; generali u
operativnom (podhvatnom) i administra-
tivtlom (upravnom) glavnom stoeru nosili su
takoder skrletnu boju; generali - vojni suci
nosili su sukno; intendantski gene-
rali trenjevastocrveno sukno; generali- vojni
sukno.
Ovo je ubrzo ukinuto tc su svi generali imali
lampase, podstavu i porube od skrletnocrve-
nog sukna. Isto tako je ukinuto noenje
maslinastocrvcn ih poruba na za
glavnostoerne pa su nadalje nosili
skrletnocrvene porube.
Krilni Poglavnika je nosio
latice, pombe i lampase od skrletnocrvenog
sukna.
31
Slika 19
Na1ednik so starajugoslavenskom
oznakom glazbenika
IS
Slika 20
novih
Kopnene vojske Hrvatskog domo-
branstvo, Zagreb 13. trovnjo 1941.
nose odoru so est
puceto.
{Hrvutlkil""it!llltmuzei)
Slika 21
Domobranski u odori
no Borongaj u 21. rujno 194 L
{ HNolsko muzet)
Slika 22
Oomobronski vodnik i razvodnik (s
kacigom) podnose prijovok Po(llovniku;
Bosansko Kostajnica 5/6. kolovoza
1942.; Nose ljetne odore s nepoznatim
znakom iznad desnog depa
(HMJtsiJ l""iresno muzej)
' '
Surke, kabanice, kape i
bile su maslinastosive boje.
Prvi propisi objavljeni sredi-
nom 1941 . godine navodili su
da svi i mom-
moraju imati ovratnike tam-
nozelene boje, a generali tamno-
11
Umjesto nozivo "surka" se koristio naziv "haljinac".
boje. Ovo je krajem 1941. unekoliko
izmijenjeno: su samo na slubenojl
2
odori nosili tamnozelene ovratnike, a na
odori nosili su ovrat-
ruke. Generali su i dalje uvijek nosili tam-
a i tamnozelene
ovratnike.
surke bile su zatvorenoga laoja s
mekim sputenim ovratnikom tarnnozclcnc
11
Pod izrazom odora" podrozumijevo se svokodneVIlo rodno, odnoSilo ratno odora.
32
boje za slubenu i boje za
nu odoru. Kako je rat odmkao proizvodilo se
sve vie surki s ovratnicima iste boje kao i
sama surka. Surke su imale naivena
depa s prorczom u sredini,
nisu imale naramenice, a na krajevima ruka-
va bila su dva rnala puceta za pritezanje.
Slubena i surka krojem nisu bile
posve jednake. je bila od boljeg mate-
rijala i sc sa est metalnih puceta
maslinasto zelene boje s troliMom u tropleru
!sl. 20 i 21 ). Slubena je bila od
sukna", dakle grublje izrade, a se
s pet metalnih maslinasto zelenih puceta bez
ukrasa.
Surke za i (sl. 17) bile su
iste kao slubene surke (uvijek s
tanmozelenim ovratnikom), s tim da su imale
jo i naramenice tamnozelene boje (koje su
isto kao i ovratnici tijekom rata, zbog tednje,
sve vie pravljene u boji odore). Neke
su surke na desnoj naramenici imale valjak,
koji je sluio za pridravanje puke. Puceta su
bila metalna, maslinastosive boje, bez ukrasa.
Generalske surke imale su ovra-
tnike i zlatna puceta s trolistom u tropletu.
ljetne surke
Ljetne surke za bile su zimskim
slubenim surkama, s tim da su bile napra-
vljene od tanjeg platna, na krajevima rukava
su imale samo po jedno puce, dzepovi nisu
imali prorez u sredini, a ovratnici su uvijek
bili iste boje kao i sama surka.
Ljetne surke za i domobrane bile su
iste kao i za ali su imale jo i nara-
menice iste boje kao i sama surka, a bile su
ponekad i od neto slabijeg materijala (s/. 22,
23 i 24).
i generalima bilo je lj eti dozvolje-
no noenje surke bijele boje, to se u praksi
rijetko
33
Slika 23
Domobransko glazbo u Varadinu,
liponj 1942. Svi nose ljetne surke.
(J hovok)
Slika 24
Oomobron u ljetnoj surci, s
kacigom M-16.
Slika 25
Domobronskr wvmr u kobonrcomo,
1941. tosnrk je glovnOSioierni
pukovnik.
r.:'d\b polle\ll'jl
16
Sotnk Mo1norK u kabanici,
Zagreb 1942
(li /hOIIC)
Slika 27
Sl< ur no d... brano u kobctnkomo
0 H
(
Okrumcom od 22. svibnJa 1943. ukmuto
JC noenJe latica u boJi na hctn.im surkama
za sve domobrane bez zbog tednje.
Ni1h .,u, mcduum, domobram i
pnJc mctko no.,lh
bile -.u otvorenoga
kro,a bez naramenica, ., dva ill>Jt!tena
depa s kosun prcklopcuna i dva reda
po est metalmh rna!>hna!>wsivih pucc-
t;l ., troh.,tom 1 tropletom. Kabamcc '>U
llll<llc narukavl1c !> prcdnJC 1 '>tranje Mranc
prema gore h/. 25 i 26). Prednja
strana, preklopci depova, spojnica na
lcdima 1 namkav(Je bili \u obmbheni ll
boJI OruJa th <,trukc, IDJe
provodeno zbog Ovratnici btli
tamnozelene boJe na sluzbenim kabani-
cama, odnosno tamno-.mcdc boje na
34
kabanicama. Na ovratnicimH '>ll sc
nosue latice u bojt vrste oruja ili stntkc ll
obliku koplja s malun maslinastosivim pucc-
tom na vrhu, ukral.enim tropletom 1 troh-.-
tom (p. l 17'
Generalske kaban1cc tmale su tamno!>mcdi
ovratnik i zlatna puccta. Latice, obrub1 1 pod-
stava kabanica bili su skrletno crvene boje.
Generali su prva dva puceta nosili neza-
tako da sc vtdJcla crvena pod..,tava
bl. 2).
1 kabamcc bile su
... hc::ne no msu tmalc obrube u
boJt, puceta na laucama, mu naruk:wl1a (\/.
27). Puceta za hiJa '>ll glatka,
maslinastosive boje. Na krajevima rukava
n<tlazilo se po Jedno malo puce za pritezanje.
Ovratnici 1 nar,tmcntcc bih su tamnozclcru,
no 1942. dosta proizvederuh kabaruca
tmaJo je ovratnike t naramenice boje
odore.
Kape
Tvrde kape (tzv.
Isprva su ih nosili samo i generali, a
od 1943. i Bile su
kroja sa crnim suncobranom i srebrnim (zlat-
nim za generale) podbratkom. Kod niih
podbradak su tvorile dvije okmgle
pletenice upletene deset puta (s/.
20 i 21 ), a kod viih pletenice od tro-
pleta {p. 1!10). Isto je bilo i kod generala,
samo to su njihove zlatne pletenice bile
neto deblje. Na sredini gornjeg dijela kape
nosio se zlatni znak" sa slovima
NHD {p. 1/3 i 1!4), a ispod, na sredini vijenca
kape, vezeni ili srebrni metalni (zJatni za ge-
nerale) znak u obliku poluvijenca od lipovog
s hrvatskom okruglom trobojkom u sre-
dini (p. 2/6). Prema Domobranskom
ku iz 1942. godine znak je izradio
slikar J. Horvat prema zamisli Poglavnika.
Novi je oblik podbratka 9. lipnja
1942. Morao je biti od aluminija sive boje, u
obliku tropleta irine 1,8 cm za vie
l cm za nie dok su generali nosili po
starom.
28. studenog 1942. je da svi pod-
bratci moraju biti jedan cm iroki, aluminij -
ske boje (za generale zlatne boje) {p. 1/11).
Uvedeni su i novi znaci za kape (sl. 28) -
umjesto ovalnog NHD znaka stavljeno je
slovo "U" u tropletu visine i irine 25 mm {p.
1/2)_ Umje<;to poluvijenca od lipovog i
trobojke, stavljen je poluvijenac od hrastovog
s dravnim znakom NDH u njt:mu {p.
1/71. Taj je znak bio srebrn, a za generale zla-
tan, visine 38, a irine 33 mm. Generali su
smjeli nositi taj znak vezen.
Kape su uvijek bile obmbljene u boji vrste
oruja ili struke. Vijenac kape bio je za gene-
rale i boje.
1943. godine uvedene su tvrde kape za
One su bile krojem iste kao za
s time da im je podbradak bio u
obliku tropleta zelene boje irine jedan cm.
Na gornji dio kape stavljao se znak U u tro-
pletu, kao i kod {p. 1!2), a na vijencu
se nosio znak s taborske kape sa
slovima NDH {p. 1!9).
i generali mogli su ljeti uz bijelu
surku nositi i bijelu kapu sa crnim suncobra-
nom.
Tabors ke kape
Taborske su kape oblikom slijedile tradiciju
hrvatskog domobranstva do 1918. Na vrhu
kape nosio se zJatni ovalni znak sa slovima
NHD (s/. 29; p. 1/3 i 4).
Taj je znak 28. studenog 1942. zamijenjen
ali sa slovima NDH {p. 1/9). Tada se
pojavila i razlikovnost u pogledu metala -
su nosili zlatne znakove, sre-
brne, a i Postoje
i znakovi obojeni maslinasto-zelenom bojom.
Generalske kape imale su zla ma puceta s tro-
listom i tropletom, maslinasto zele-
na puceta s trolistom i tropletom za
tj. bez ukrasa za slubene kape, a i
kape imale su glatka maslina-
stozelena puceta.
35
Slika 28
Domobranski s tvrdom
kopom i znakovljem uve<lenim 28. stu-
denoga 1942. godine.
IS Pogaoi)
Slika 29
Taborsko kopo Kopnene vojske.
(S. Sabljorii)
Slika 30
neke domobranske
postrojbe, 1 94 2.
(HMJtski pllVijesni muzej)
Slika 31
sctnik muslimanske nacional
nosti no mimohodu u zimskoj
odori.
{Nocrloo O. PoviOVIQ
Slika 32
Domobran Musliman u prepravl jenoj
storajugaslavenskaj odori s crvenim
fesom.
(S Pogoiic)
Taborske kape za oklopi jenih vlakova
Taborske kape sa titnikom smetale su vojni
cima u oklopljenim vlakovima, jer zirnici kod
strojnica i strijelci nisu imali slobodan vidik,
a i motriteljima na kupoli je titnik smetao.
Zato su okmnicom od 24. mjna 1943. za
oklopljenih vlakova uvedene kape
bez titnika, krojem jednake onima sa
titnikom.
Fesovi
i muslimanskih
postrojbi obavezno su za vrijeme slube
nosili crveni fes umjesto taborske kape
(sl. 31 i 32). U slobodno vrijeme nosila
se kapa ili fes, po volji. 1., 2., 3., 4., i
6. pukovnija bile su sastav
ljene od Muslimana, a u
su se nalazile u Bjelovaru,
Zagrebu, Karlovcu, Osijeku i
Vinkovcima.
Isprve su i i i
na fesu nosili zla uu ovahli znak sa
slovima NHD, a od 28. studenog 1942.
ci su na fesu nosili znak (ovalni znak
sa slovima NDH u vijencu od hrastova
36
kao to se nosio na tvrdim
kapama. Ostali su dobili
znakove istoga oblika
kao i ranije sa slovi
ma NDH.
i
Postojalo je pet vrsta
- nosili su ih samo uz
ili slubenu odoru. Uz njih su se
nosile crne
Duge nosili su ih i
izvan slube ilf u uredskoj slubi (sl. 21). Uz
njih su sc nosile eme cipele.
Duge eme - nosili su i generali
u prilikama, uz eme cipele.
Bosanske nosili su i
uz slubenu odoru u prvim godina-
ma rata 9). Uz njih :.u st: nu:.ili i
duboke crne cipele.
- tzv. ili skijake
nosili S\. 1 i
negdje od 1942. godine, umjesto bosanskih
s koje su se izbacivale iz
uporabe. Uz njil1 su se nosili glenjaci masli-
nastosive boje koji su se s tri
masli nastosiva puceta i duboke eme cipele, ili
niske kroja (sl. 29).
duge i duge crne za
imale su na vanjskom avu nogavica obrub u
boji vrste oruja odnosno struke, irine dva
nm1. Generalske su imale skrletnocrve-
ne lampase.
Glavni je stoer 26. 1942. propisao
nonju ili "skijakih" te
i bosanskoga kroja, dakle onih
koje su se nosile u slubi:
kroja nosili su pjeatvo
(osim onili postrojbi koje su nosile fes i
bosanskoga kroja, dakle muslimanske postroj-
be), te pionirske, dojavne, zdrav-
stvene, obskrbne, korurake, oklopne i samo-
vozne postrojbe i svi zavodi.
kroja nosile su sve i
postrojbe, a bosanskoga kroja sve one
postrojbe koje nose fes, ukoliko nisu pripadale
konjanitvu.
Okrunicom od lO. rujna 1943. ukinuta je
zbog tednje proizvodnja a
i od tada su dobi-
vali od (slabijeg) tvoriva.
Svi ostali dobivali su cipele.
kino kabanica i konati kaput
je l. kolovoza 1941. odobreno no-
enje (pelerine) svijetlosivomaslinaste
bojt: od m:promocivug :.ukna, lodt:na ili od
bilo kojeg drugog impregniranog ili gumenog
materijala. a ovratnike suknenih
stavljale su se latice kopljastog oblika u boji
vrste oruja ili struke, a na gumirane
latice se nisu stavljale. se nisu nosili.
sc nosio u slubi i izvan slube, a
su morali sami mbaviti i platiti,
ako su ga eljeli nositi.
Osim je odobreno i noenje
starojugoslavenskih ili novoizradenlh kinih
kabanica "ako im se boja ne razlikuje previe
od temeljne maslinastosive boje" (sl. 33).
Smjeli su nositi i kratke konate kapute.
Negdje od l943. su nositi 1
maslinastosive konate kapute
proizvodnje.
Na kine kabanice i kapute nisu se stavljale
latice ni oznake
Postojale su i dolamice koje su
na starojugoslavenskc, pa je teko da li su
izvorne hrvatske dolamice bile proizve-
dene. Na njima se nisu nosile oznake
su se na ovratniku nosile kopljastc latice
kao na kabanici. Dolamice su kaban-
ica nosili pripadnici Kotu rake boJne; latice su
bile ute boje, kao za konjani tvo.
Bod i sabljo
bod propisan Je okrunicom od 24.
lipnja 1941. Dobijao samo Jednom, a reM-
ea se dobijala svake godi ne nova.
Glavica drka boda bila je od ma tira-
noga posrebrenog bakrenog lima. Bila JC okru-
gla oblika s plosnatim stranicama omede-
nima krunim tropletnim ornamcntom u
je sreditu na prednjoj strani
bio natpis NHD (umjesto NDII, to je
iz estetskih razloga, odnosno zbog
bolje prilagodljivosti slova N i D krunom
obliku glavice). Na stranjoj stmni glavice
svakom je bilo dozvoljeno ugravirati
slova svoga imena i prezimena u
sredite unutar tropletnog ornamenta.
37
Slika 33
Domobron\ki i nokoplovni
narednik u kinim kaba ni coma,
Scrojevo 1942.
(S l'ogolii)
Slika 34
Boo za losnike Kopnene voj5ke.
(S PogOO<l
Slika 35
nodporu(nik no
u zimskoj Nosi kacigu
uzorka M-l i storoju-
goslovensku soblju.
D. l'oi41M()
Drak boda imao je kruni namrckani oblik
od osam koje se blago proiruju
prema sreditu rukohvata. Bio je izraden od
bijele mase, plastificira-
nog drveta ili drveta prebojanog bijelom
bojom (u zakonskim tekstovin1a spominje e
drak od kosti).
Rukobran je bio pljosnatog oblika s jedna-
O kinl ornamentima s obje strane (sredinji
dio bio je kombinacija krunog i kumog
pletera, a po rubu je bio sitan kruni pleter).
Krajevi rukobrana bili su blago zavinuti tvo-
pritom kruni oblik du se rubova
protezao sitni kruni pleter. Rukobran je bio
izradivan od matiranoga posrebrenog
bakrenog lima.
() Otrica boda se od poni-
klane kovine, a na njenom gornjem
dijelu je bila utisnuta oznaka
Knaus" ili "T osip
Bobek"). Po duini otrice
su mogli ugravirati slogan postro-
jbe ili nadnevak uz naznaku
nekog svog uspjeha (npr. najbolji
strijelac, pohvala itd.), ali su
takve gravure izuzetno rijetke.
Tok (korice) boda se od
matiranog posrebrenog
lima. Na otvoru toka je bilo
ugravirano une a ispod
njega se nalazio sitni kruni pleter.
Za njin1 je slijedio kutni
tropletni ornament ispred ko-
jega se nalazila
irine 2 mm, na koju se
nadovezivala karika za nos-
ni remen boda. Potom je
slijedila dua neravna
(sitne kmne po-
vrina koja je zavravala s
za drul:,'U kari-
ku nosnoga remena. Ispod
druge karike pa do samoga
vrha toka nalazilo se deset
trolista se
smanjivala prema vrhu, a
okruivao ih je kruni tro-
picUli ornament koji se tako-
der suavao. Vodoravno u
odnosu ua spojna mjesta tro-
pletnoga ornamenta nalazili
su se sa svake
strane mali cvjetni motivi
ljiljana. Tok je bio jednak s ob-
je strane.
Resica za bod bila je
od zlatnog prediva za generale,
srebrnog prediva za i
od tamnomodre svile za
nike. Donji djo resice bio je u
obliku jajolikog oblika,
tkaninom crvene
boje (post oje i druge ali
je jedino ova slubeno propisa
na). Resica se vezala za drak
boda tako da je okrugli dio visio
s donjeg dijela drka u duljini od
10 do 12 cm.
38
Visak (nosni remen) za bod bio je od
koe i s prednje strane zlamim pre-
divom za generale, srebrnim predivom za
i tamnomodrom svilom za
U se na zlatnom i srebrnom
predivu naJazio ukras u
obliku cik-cak linija
austrijskog uzorka, a
kasnije (vjerojatno
od oujka 1942.
kad su izmijenjeni
i ukrasi na
ma generala i viih
ukras u obli-
ku hrvatskoga
tropleta.
lako postoji veliki broj resica
i ni j(:dna ud njih nije bila slubeno
propisana i standardizirana.
Bode se nosio uz lijevi bok odore,
ispod surke ili kroz lijevi dep
kabanice, ili je visio sa pojasa.
Ok! uI.ticom ud 24. lipnja 1944. uvcd<.:nc su u
Domobranstvo sablje. One su sc u konjani-
stvu nosile i ranije, ali su !>ada pravo da ih
nose dobili jo i glavnostOcrru,
samovozni, obkoparski,
doJavni i i od
narednika na vie. Svi om koji su bili
odredeni za uredsku slubu nisu smjeli nositi
sablje.
Sablja se nosila u prilikama: kod
prut:daba vojne naravi mimoho-
da, polaganja prisege, sve-
polaganja vijenaca), kod vojnih alob-
nih i voj1tih ukopa, na
kod sluhe Boje voinc naravi (ako je
no!>itclj bio prisutan slubeno), kod priredaba
dravnih, poludravnih i samoupravrtih obla-
sti i ustanova naravi, te u slubi.
U odrede1tim moglo se birati
li sc nositi sablja ili bod i to kod prireda-
ba naravi (privatnih)
ustanova i priznatih vjera, izv;m sluhe, te
kod slube Boje vojne naravi (ako je nositelj
bio dobrovoljno).
U ratnoj slubi, na svim straama (osim po-
prilikom ophodnje u posadama, te u
slubi nadzornog ili nosio
sc obavezno pripasni remen san1okresom,
bez sablje ili boda.
Domobranstva iz vrsta oruja i stru-
ka koje nismo gore naveli, svi odre-
deni za uredsku slubu i vojni nosili
su i dalje samo bod j to u pngodama koje smo
naveli za noenje sablji.
Uz sablju se nosio pojas u sv1m vojn-
im prigodama, te na stra-
I, a pripasni remen bez samokresa u
svim prigodanu kuje bile
naravi, kod slube Boje vojne naravi
1 kod priredaba dravnih, poludravnih i
oblasti j ustanova
naravi.
Sablja sc nosila na lijevoj strani, a visila je o
nosni remen koji je bio za uski pri-
pasni remen, koji se opet nosio bpod haljinca
ili kabanice. Nosni remen bio je za generale
zlatan, za srebrn, a za od
bijele svilene ili vunene tkanine.
Na sablji sc nosila resic.1 u sablju koja je za
generale bila zlama, za srebrna, a
od bijele svilene ih vunene tkanine.
Kad.!><: nosila kabanica ili kabanil:a sabl-
ja je visila o nosnom remenu koji je virio kroz
prorez kabanice iznad depa.
Ako je ili bio oboruan
sabljom, a zapovijedao je postrojbom u zboru
oboruanom vatrenim orujem, tada je sablju
morao unati iz korica, a ako postro-
Jba nije nosila vatreno oruje, tada ju je drao
u koricama.
U vrijeme donoenja tc okrunice Hrvatska
Jtije imala svoju proizvodnju sablji, tako ela su
i smjeli nositi sablje bivega
Kraljevskog ugarsko-h rvatskog domobranstva
koje su sc nosile do 1918. Ako i
snici nisu imali tih sablji su korice prema
propisima morale bHi pocrnjene, nosih su
pripasni remen sa samokresom ili pak bod.
Dodatni dijelovi
pripasni remen: bio je irine S cm !>
iz kovine. Isprve se tok s
pitoljem nosio na desnoj strani, a od l 2.
1944. odredeno je da se mora nositi "
lijeve strane.
pojas: bio je irine S cm, a postojala
je za -vezen srebrom, s plete-
rom u narodrum bojama, s okruglom '>re-
brnom u obliku znaka
{p. 2/15), tc za generale, koji je bio jednak
ali vezen zlatom i s okmglom
zlatne boje. Postojala je jo jedna ina-
pojasa za generale, na kojoj sc
du pojasa nalazi iri pletemi ornament vezen
zlatom, a je zlatne boje i ovalnog obli-
ka du ruba se nalazio vijenac od lipova
(sl. 16). Nosio sc u prilikama,
na mimohodima, primanjin1a i
Rukavice !>U bile sive boje, hetne su b1lc
a z1mskc konate.
Kacige
Koriten je veliki broj raznih vrsta kaciga. U
prvim danima rata najvie se koristila kaciga
&ancuskc proizvodnje M-lS (s/. 36).
Postoji veliki broj te kacige, a njena
posebnost je izdignuta metalna "kresta'' po
vrhu kacige.
39
Slika 36
Razvodnik i domobran u potpuno11
domobronskrm odorama s
lizmomo. Domobran rrna lwcigu fron-
cuskogo u zorko
(S fngol'd)
Slika 37
padpukovnik Kopnene l'ojske
u zimskoj odori s kacigom
uzorka.
(noctroo D. Mvlovii)
Koristile su se i kacige i austro-
ugarske vojske iz prvog svjetskog rata M-16,
M-17 i M-18 a proizvo-
dile su se i u laaljevini pod slubenom ozna-
k<lm M-20. Posebnost ove skupine kaciga su
dva izdignuta vrka smjetena na prednjim
!aa jevima kacige. Ove kacige b Lie
su najrasprostranjenije i u uporabi su
zadrane do kraja rata (sl. 35).
, M-34 bila je kaciga
proizvodnje, a koristila se i proizvodi-
la u kraljevini Tugoslaviji pod nazivom
"Model Bila je posebnog jajo-
llkog oblika (sl. 54 i 37).
l
Koristile su se, dakako, i novije kacige
proizvodnje - M-35, M-42 i
M-43. Posebno su postale od 1942.
godine nakon povratka prvih legionara s
bojita.
Oznake na kacigama
Treba naglasiti da je kod znakovlja na kaciga-
ma raznolikost, te da te
oznake nikada nisu bile slubeno propisane.
Kacige su uglavnom bile zagastio maslinas-
tozelene boje, a manji dio il1 je bio
modre, odnosno crne boje.
U danima NDH na veliki broj kaciga
ucrtane s11 bojom na kaciga neke od
oznaka:
- slovo "U" sa i bez bombe,
l O-IS cm,
- hrvatska trobojnica,
- hrvatski grb (bez slova U iznad grba).
Tijekom 1942. godine, vjerojatno po uzom na
vojsku, znakovlje je premjeteno
na strane kaciga. S jedne strane (naj-
desne) nalazio se dravni grb (hrvatski
grb s U u tro pletu iznad ili samo hrvatski grb),
a na lijevoj strani hrvatska trobojka u obliku
tita s poljima poloenin1 u koso. Hrvatski
dravni grb prikazan je na kacigama u obliku
panjolskog, poljskog i francuskog tita, a pos-
toje i gdje nisu bojana crvena polja
je lik grba preko ablone tako da su iser-
tana samo bijela polja. Treba napomenuti da
je veliki broj kaciga bio bez ikakvih oznaka.
Noenje odore za
Domobranstva
10. studenoga 1944. objavljena je okrunica
Upravnog ureda MINORS-a koja je propisala
vrstu i noenja odora za
Domobranstva. Okrunicom je odredeno da
postoje tri vrste odora:
slubena i
odom su:
40
a) kapa (tvrda kapa ili taborska
kapa, odnosno fes)
b) surka
e) ili poljske boje
(misli se na maslinastosivu boju)
d) cipele ili
e) pripasni remen sa samokresom
f) sive mkavice
odora nosila se u slubi izvan
postrojbe i izvan slube u prilikama.
Uz odoru bilo je obavezno noenje jed-
noga hrvatskoga odlikovanja. U nedostatku
samokresa bilo je dozvoljeno nositi bod.
Slubena odora sastojala se od ovih dijelova:
a) kaciga ili taborska kapa, odnosno fes
b) surka
e) ili poljskt:
d) ili cipele
e) pripasni remen sa samokresom
f) sive rukavice
Uz obavezno su se nosili gle-
njaci. Kaciga sc nosila onda kada ju je nosila
postrojha. su morall nositi
punu ratnu opremu, ako je s njome bila opre-
mljena postrojba. Ova se odora nosila i
u postrojenoj (u zboru), u nadzornoj slu-
bi, na prijavk:u i pri nastupima kad
nije odora. U
prilikama su morali uz slubenu
odoru nositi sva odlikovanja.
odoru su:
a) tvrda kapa
b) surka
e) s cipelama ili
s poljske boje
d) bod
e) pojas
f) sive rukavice
g) sva odlikovanja luvatska i inozemna
odora nosila se kod svih svetkovina u
kojima su sudjelovale postrojbe, a su
izvan postrojbe, na slubama
Bojinl, na i
nim primanjima, i kad se to zapovije-
di. Okrunica kao dio odore navodi
poljske boje, no poznato je da su za sve-
prilike postojale i crne boje, koje su
se zbog tedr!je prestale proizvoditi.
Kabanica se ubrajala u dijelove svih triju vrsta
odora i pripasni remen, odnosno
pojas, obavezno su se morali nositi preko nje,
a ne ispod
Kina kabanica ili plat (pelerina) mogli su se
nositi kod svih triju vrsta odora, ali su se kod
odore morali skinuti za vrijeme tra-
janja
Koni kaput se nosio umjesto kc1.banice, osinl
kod odore kad se morala nositi
kabanica.
ili kratki kaput mogli su se nositi
samo uz odom.
Umjesto mogli su se nositi koni
glenjaci s cipelama, osim kod odore.
Hrvatski zatitni lovci
Hrvatska sLranka bila je
stranka u Banovini Hrvatskoj. prije uspo-
stave banovine HSS je utemeljio svoju polu-
vojnu organizaciju Hrvatsku zatitu
IHSZ), koja se u gradovima nazivala Hrvatska
zatita IHGZ). 1940. godine
HSZIHGZ je postala nekom vrstom pomo-
redarstva, a njeni pripadnici su obavlja-
li slubu strae gdje god je to bilo potrebno.
oko 140,000 ljudi bilo je pripadnicima
zatite.
Po proglaenju NDH pripadnici zatite ra-
zoruali su veliki broj starojugoslavenskih
vojnika, te nedirnuta vojna skladita.
Bataljun zatite je 20. travnja 1941. u
sklopu odjela u
Sarajevo gdje je sudjelovao u preuzimanju
vlasti.
Vojskovoda Kvaternik je zbog velikih zasluga
Hrvatske zatite u Zagrebu, ovu
organizaciju 19. travnja 1941. !okrunica je
objavljena 23. svibnja 1941.) u sklop
Hrvatskog domobranstva pod posebnim
nom- Hrvatski zatitni lovci. To se odnosi-
lo samo na HGZ u Zagrebu, a ne na ostale
dijelove zatite. dva mjeseca
kasnije Hrvatski zatitni lovci su ukinuti, a
njihovi pripadnici u razne
dijelove Kopnene vojske.
41
Slika 38
Pripadnici Hrvatske grodonske Mtite u
Zagrebu u starojugoslovenskim lntelr
ma, twvonj 1941
{l
Slika 39
Pripadnici Hrvotske zohle u
korrbinezonimo 1 kaputima, travon1
1941.
(S ,..lii)
Slika 40
Desetnik (prvi s desno) i vodnik s
desno, s kacigom o uz01ko)
Domobranskoga orunitvo u ljetnim
odorama. No donjem dijelu lijevoga
rukovo imaju notpis DOM.
ORUNITVO. pletera s dvo
iro koji nosi vodnik nije poznato.
Izmedu njih je redarstveni straar u
tamno-plavoj odori.
(S i'Qgoflt)
Slika 41
Oznake za majstore oruore
(tlo(lloo X Mikulon)
l \
Iako je poznato da je dio pripadnika HGZ u
Zagrebu prije rata nosio posebne odore
s m ede boje i posebne oznake nije bilo
utvrditi kako su te odore i ti
izgledali. Fotografije iz travnja 1941. pokazu-
ju nam pripadnike HGZ u starojugoslaven-
skim kabanicama i njihovim karakteristi-
eirima (s/. 38), ili u kombinezonima
nepoznate boje i civilnim kaputima (sl. 39).
majstor oruor
X. poloaj ne grupe
majstor oruor
IX. poloojne grupe
Domobransko orunitvo
Domobransko orunitvo je vrilo slubu
vojnoga redarstva i to prema zapovjedi ma
mjesnih i posadnih zapovjedn.itava.
13
Te su
se postrojbe do kraja listopada 1941. slubeno
nazivale vodovi", a L. stu-
denog 1941. naziv im je promijenjen u
"domobranski vodovi". Sredinom
majstor oruor
VIli. poloojne grupe
majstor aruar
VII. poloajne grupe
lJ U Zagrebu je 1941. postrojen Domobranski vod Zagreb. U Petrinji, Sisku, Sl. Brodu, Banjo luci, Travniku i Sorojevu ustmjeni su domobran-
ski vodovi l. razreda, o u Vamdinu, Bjelovaru, Karlovcu, Biharu, Osijeku, Vinkovcima, Petrovaradinu, Zemunu, Doboju, Tuzli, Kninu, Sinju,
Mostaru, Trebinju i Dubrovniku domobranski vodovi ll. razreda. Vodovi l. rorreda imoli su po 40 ljudi, o stroreni su u sjeditima zopo'ljed-
nitova zborova i zbornih vodovi ll. razreda imoli su po 26 ljudi, o utemeljeni su kod mjesnih zapovjednitava. Kasnije su domobranski
vodovi postrojeni i kod pojedinih zdrugovo i imoli su ulogu vojnoga redorstvo no pothvofllom odredenogo zdruga
42
majstor
X. poloaj ne grupe
majstor podkiva1
IX. poloajne grupe
1942. nazvani su vodovi", a
zadnjih mjeseci rata u slubenim se spisima
spominju kao vodovi".
Okrunicom od ll. svibnja 1943. Domo-
bransko omnitvo je postalo neka vrsta
izvrnoga tijela novoutemeljenoga Redarstva
oruanih snaga i to kad god je to od njih
zahtijevano.
Okrunicom objavljenom 5. prosinca 1941.
propisana je kao obiljeje i
domobranskih vodova
vrpca svijetloplave boje, irine 8-l O cm s otis-
nutim crnim slovima DO (kratica za "domo-
branski orunik"). Vrpca se nosila priivena
oko lijevoga rukava iznad lakta.
Kasnije je uvedena i posebna za
Domobransko orunitvo. Bila je srebrnaste
boje s natpisom DOM. ORU. (p. 1/5), te
vrpca za rukav svijetle boje i s tamnim slovi-
ma DOM. (sl. 40).
Majstori oruori i
U pozadinskim postrojbama Domobranstva
bile su zaposlene osobe reda koje
su svoj posao obavljale u svome
odijelu. To je, /(tetno
uticalo na red i stegu kod njih samih i kod
domobrana koji su kao radna sila
zaposleni u (ili omarnica-
ma) jer su domobrani obukom i
nastavom odgojeni i navikli smatrati pred-
postavljene samo osobe u odori s
vidljivom oznakom", pa je za majstore
oruare l. kolovoza 1941, a za majstore
26. rujna 1941. propisano noenje
domobranske odore s posebnim oznakama
koje su se nosile na gornjem dijelu lijevoga
rukava. Majstorima su izdane
odore, te im je strogo zabranjeno dolaziti u
slubu u odijelu.
Oznake majstora oruara (sl. 41) bile su od
crvenoga sukna s obrubom od srebrne vitice i
odredenim brojem pravokutnih srebrnih
VIpCi, ovisno o poloajnim grupama, koje su
vrijedile za i
Majstor VII poloajne grupe
Majstor VIli poloaj ne grupe
Majstor IX poloaj ne grupe
Majstor X pololajne grupe
3 srebrne vrpce
2 srebrne vrpce
l srebrn a vrpca
bez ikakove vrpce
l. H rvatsko domobranstvo
majstor podkiva1
VIli. poloajne grupe
majstor pod k ivo(
VII. poloojne grupe
Oznake majstora (sl. 42) bile su od
golublje sivog sukna s obrubom od srebrne
vitice i brojem vodoravnih srebr-
nih vrpci, ovisno o poloajnim grupama koje
su bile iste kao za majstore oruare.
da je postojalo jo raznih vrsta obrtni-
ka u Domobranstvu (sedlari, pukari, meha-
itd. J, je da su i oni dobili odore
i oznake kao to je u Zakonu o
radnom osoblju kod Hrvatskog domobranstva
od 24. 1942. Izgled tih oznak..'l nije
poznat.
Hrvatskog domobranstvo
U NDH je ivjelo oko 180.000 Nijemaca,
uglavnom u Slavoniji, Srijemu, ali i
drugdje po Hrvatskoj i Bosni. Kao dravljani
NDH bili su duni sluiti u Hrvatskom
domobranstvu, ali im je odobreno stvaranje
posebnih jednonacionalnih postrojbi u okviru
Kopnene vojske. Th su se postrojbe slubeno
zvale Hrvatskog domo-
branstva.
Prva takva postrojba u okviru Hrvatskog
domobranstva bila je I. bojna 16.
pukovnije, a se stvarati u studenom
1941. u Rumi. Za zapovjednika bojne odreden
43
Slika 42
Oznake zo majstore potkivole
(llocrtaa < lobkulon)
Slika 43
Domobran - pripadnik 1eto
(Noooooloo i knjilnico)
Slika 44
Oznaka zo rukov
{S. Pogo1ii)
Slika 45
Domobranski zdrovstvenik u
storojugoslovenskoi odori
(S. Pogooi}
44
je bojnik Johann Strecher. U 1942.
bojna je nazvana I. bojna. U tijeku
1942. formirane su i tri
bojne, koje su vrile osiguranje pruge Zagreb-
Zemun. tih postrojbi je
sredinom 1943. u SS diviziju "Prinz Eugen" i
714. diviziju, a ostaci su
popunjeni ljudstvom starijih godita.
Slubeni i zapovjedni jezik bio je a
jezik s hrvatskim postrojbama hrvat-
ski.
Odore i oznake bile su iste
kao i za redovnu Kopnenu vojsku Hrvatskog
domobranstva, s tim to se na lijevom tu-
kavu, s gornje strane, nosio znak"
- crni kukasti kri na okruglom crvenom
polju, sve obavijeno vijencem od hrastova
(sl. 43 i 44). Znak je slubeno uveden
okrunicom od 2. 1942.
Domobransko veleobrtno zatita
Za vrenje slube osiguranja u od
vanrednog za oruane snage ili
dravu, stvorena je Zakonskom odredbom od
7. travnja 1942. Domobranska veleobrtna
zatita (DVZ). Zatitnici su se dijeWi na dje-
latne i Djelatni su stalno nosili
domobransku odom i omje, a su
svoju slubu obavljali u odijelu
i to samo u potrebe, te su tada dobi-
vali omje koje su kasnije u skladita.
Zatitnici i njihovi zapovjednici bili su
postrojeni iz redova radnika i
svakog i bili su podvrgnuti
domobranskim popunidbenim zapovjedni-
tvima.
Nadzor nad svim postrojbama DVZ-a povje-
ren je posebnom Zapovjednitvu Domobran-
ske veleobrtne zatite u Zagrebu.
Kao vanjsko obiljeje zatitnika odredena je
16. svibnja 1942. uta vrpca irine l O cm s
tamnomodrim slovima DVZ visine 6 cm.
Vrpca se nosila na nadlaktici lijevoga rukava.
Zdravstveno-nadzorno sluba
U Zagrebu, Sisku i Bosanskom Brodu oforml-
jene su tzv. raskune postaje koje Stl vrile ku-
panje i razuivanje vojnika iz "zaraenih pred-
jela drave" (juno od Save). Radi osiguranja
tih djelatnosti stvorena je na
kolodvorima Zagreb, Sisak i Brod Zdravstve-
no-nadzorna sluba. Pripadnici slube pre-
gledavali su putne isprave i potvrde o obavl-
jenom kupanju i razuivanju, a nedisciplini-
rane su pod pratnjom na izvrenje
zapovjedi.
Pripadnici slube nosili su na lijevoj nadlakti-
ci domobranske odore bijelu povesku sa
znakom crvenoga kria i NAD-
ZORNA ZDRAVSTVENA SLUZBA.
Pripadrnci redovnih zdravstvenih postrojbi
nosili su kao posebnu oznaku bijelu vrpcu sa
znakom crvenoga kria na lijevoj nadlaktici
(sl. 45).
Gorski i zdrugovi
Gorski 1 zdmgovi predstavljali su
elitne postrojbe Hrvatskog domobranstva, a
'>U ih mladi vojn1 obvezmci, a ne
kao to je to b10 kod
pukovru)a.
Gorslo zdrugovi formiraru su od novaka koji
u pozvam u domobr<tn'>tvO u 1941.
Izobrazbu u Z..1VThlh u travnJu 1942., te Je
utemelJena l. gor..ka dtviziJa s gorska
zdruga ko11 c;u rimskim brojevima
od I do IV
Pnpadruc1 gor..loh zdmgova no!>Lll !lu po!>ebne
na hJeVOJ strani taborske kape.
su imale runske brojeve od l do rv, ovisno o
zdrugu (\1. 46).
U svibnJU I 943. gorslo se :dmgovi nakon
prcustrOJ'>lVa arapskim brojevima
od l do 4, J !>astoje !>e od po 2 gorske pukovni-
Je, 2 sklopa i postrojbi.
Oznake se nisu mijenjale.
U svibnju 1943. utemeljeni su i zdm-
gQvi l'>tog sastava kao i gorski zdrugovi.
Po!>tiOJt!na su 4 zdmga bro-
Jevima od l do 4.
Pripadnici zdmgova nosih
su na gornjem diJelu lijevog mkava
posebnu oznaku u obliku crnog
trokuta, obrubljenog srebrnom vrp-
com, na kojem sc nalaz10
runoli'>t (s/. 47, 48 i 49). met-
alni runolist nostl1 su i na lijevoJ
strani tabor..kc kape (\/. SO).
45
Slika 46
Znak za kopu IV. gor9.og zdruga
{S l'ooJiu/
Slika 47 (lijevo)
Domobran- lovollih zdru
govo. Znak U no lijevom depu
go koo pripodnrko ustakog
pokreta. No lijevom rukow ima uni
trokut sa Slebrnim runolistom, o no
lijevoj strani nepropisne taborska kape
(bez suncobrana) ima metalni runolist.
(S l'oga1K)
Slika 48
Oznaka zo rukov lovolklh zdrugovo
iHa<llao D i'lloiiM:)
Slika 49
Zastavnik postrojbe primo
odlikovonte, 1943. Na li1Mm rukavu
je oznoko lovolkih zdrugovo.
(S. !'ogoli<)
Slika 50
Oznaka zo tolmke ko pe
zdrugow
D FMMI)
Slika 51
Oznaka za rukav lsto11ke domobranske
pukovnije
(S Pogaic1
Slika 52
lbnobronski narednik Istarske domo-
branske u toliton5koj odori s
hrvatskim cznakoma, 1943/1944

46
/.
Istarsko domobransko pukovnija
Nakon kapitulacije ltalije NDH je polagala
pravu na Dalmaciju, Istru, Rijeku i Boku Ko-
torsku, ali je dobila samo Dalmaciju, dok je
ostatak stavljen pod upravu. Ipak,
utemeljeno je jo i Upravno povjerenitvo
Suak-Krk, na ie slubeni jezik
bio hrvatski, ali je i dalje bilo u sklopu
Operativne zone Jadransko pri-
morje (Adriatisches Kustenland). Na Suaku
je utemeljena Istarska domobranska pukov-
nija, koja je kasnije, kad Istra i Rijeka budu
Hrvatskoj, trebala prerasti u divi-
ziju.
Za pripadnike te pukovnije propisana je po-
sebna oznaka koja se nosila na gornjem dijelu
lijevoga lUkava - tit od tarnnoplavog sukna s
istarskom kozom bijele boje koja stoji na ze-
lenom polju; znak je bio obrubljen srebrnom
vrpcom (sl. 51 ). Zbog ove oznake dobili su
naziv "kozari". Osim tOga pripadnika
pukovnije nosila je talijanske zelenkaste
odore otvorena kroja, pa i talijanske eire s
perom, na koje su stavili dumubranskt
(sl. 52).
U okviru Hrvatskih oruanih snaga 1945. pu-
kovnija je dobila naziv Hrvatska istarska pu-
kovnija. U travnju 1945. u pukovniji je osta-
lo samo 14 i 300 i vojnika,
a ubrzo se potpuno raspala.
Oklopne
Oklopne Hrvatskog domobranstva bile su
podvrgnute Nadzornitvu brzih pri Glav-
nom stoeru, a bile su u
sarnovozne bojne i neke manje samostalne
postrojbe. Na 1944. od tih samo-
voznih bojni i postrojbi
stvoren je Brzi zdrug.
Pripadnici oklopnih isprva su nosili
domobransku odoru, a u borbi
radne odore (sl. 531, s tim to su na
ovratniku domobranske surke imali eme lati-
ce i metalni znak u obliku tenka, a na ovrat-
niku radne odore samo metalni znak u obliku
tenka i ponekad oznaku Imali su
taborske kape ili kape bez sunco-
brana, na su lijevu stranu neslubeno
stavljali metalni znak u obliku tenka.
l. studenoga 1943. donijet je propis o poseb-
noj odori i oznakama oklopnih oruanih
snaga. Oznake (s/. 56) slijedile su
u zrakoplovstvu, s tim da
su se epolete mogle skinuti. Sve naramenice
imale su obrub tamnocrvene boje, a narame-
nice bile su jo i podstavljene crnim
barunom. i nosili su
oznake bijele boje, su imali sre-
brne naramenice sa zlatnim trolistima, a
general zlatne naramenice sa srebrnim trolis-
tima.
Odora je bila crne boje, krojem vrlo
zrakoplovnoj (sl. 54, 55, 57, 601. Surka je bila
otvorenoga kroja s naivenim depovima i
pucetima boje kovine s tropletom i trolistom.
Ovratnik surke bio je opiven sre-
brnom viticom irine 2 mm, a ovratnik
surke vrpcom irine 8 mm.
Sa svake ne ovratnika nalazio se znak boJ-
nih kola (\/. 59) na podlozi
opivenoj srebrnom viticom od 2 mm (za
odnosno na suknenoj podlozi opi-
venoj tamnocrvenim dvopletom od 2 mm (za
i domobrane).
47
Slika 53
Pnpodnici Oklopnih (eto Hrvolskog
domobranstvo negdje u Bosni,
liponVSiponj 1942. Dvo vojnika krojn
je desno pripadnici su Ustake voj nice
muzej)
Slika 54
Poru1niko Oklopnih (eto; posebno crno
odora nosilo se od kJojo 1943. do
kroja 1944. godine, o uz izmjenjene
oznake do kJojo roto
(No111oo D Pllvlit'IC)
Slika 55
{asni k Oklopnih lero, 194 S. Na kap1
imo oznake uvedene 13.
1945. (vidi Ill. poglavlje)
{D Samodol)
momo k desetnik
o
nod
Slika 56
Oznake linow Oklopnih
(i>o<rtoo D follow)
Slika 57
Pripadnici Oklopnih u crnim
odoromo.
(S Pogooi)
razvodnik vodnik narednik stoerni narednik namjestnik zastavnik
satnik nadsotnik bojnik podpukovnik pukovnik general
48

Hrvatske Oružane Snage 41-45

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatske Oružane Snage 41-45

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Odmah po proglaenju NDH l O.

You might also like