You are on page 1of 12

Dilema kapitalizam, socijalizam ili neto tree

Problematiku emo tu prouiti iskljuivo preko toka novca i kapitala unutar drave te naina emisije novca. 1. Novac Novac je kupovna mo za robe i usluge na tritu drave koja se njime slui. Tj. sam novac ima zanemarivu vrijednost prema vrijednosti robe i usluga kojima se prometuje. Vrijednost novcu daje omjer ponude roba i usluga prema koliini novca. Zbog toga se poveanje koliine novca treba biti razmjerno poveanju ponude roba i usluga. ako je ovo drugo isto praktina stvar provedbe i mogunosti slobodni! kapaciteta da se proizvodnja poveava" oigledno je da koliina novca koji se dodaje ne moe biti po volji velika. #na mora biti u skladu sa mogunostima. 2. Kredit redit je prebacivanje sadanje neije kupovne moi $novca% na ime otplate preko vlastiti! pri!oda. &e'utim" ako je kupovna mo tj. novac nastala produktivnim radom svi! u dravi $ili e nastati ( usluge%" jasno je da kredit u neku ruku pogodovanje. )ad svi! tj. jednog dijela radnika se preko kredita daje u ruke pojedinca ili udruene grupe. *ko je kredit uloen u poslovne svr!e" to pogodovanje u konanici moe stvoriti osnovu za poveanje stvaranja pro+ita $bogaenje%. , kapitalistikom drutvu bi zagovarali ovaj model" osobito ako je ulaganje u poveanje pro+ita. &e'utim" kako je pro+it dio novca koji se dodaje u sustav ili u gorem sluaju neiji dug" posljedice stvaranja velikog pro+ita u prvom sluaju moe biti u stvari promjena u preraspodjeli bogatstva. )ast udjela u ukupnom kolau takorei relativno oduzima kupovnu mo drugima. , stvari raste kupovna mo oni! koji rade vei pro+it. - premda se kredit moe uloiti u poveanje produktivnosti proizvodnje" poveanje pro+ita kvari raspodjelu kupovne moi $novca% te bi stoga svi ostali morali tako'er poveati produktivnost. To vodi ka veem standardu svi! i ne kvari raspodjelu kupovne moi. Na alost" produktivnost u razliitim granama djelatnosti ne moe uvijek pratiti produktivnost ostali!. Tako se moe vidjeti da korporacije prodaju poslove koji im donose manje od planiranog povrata na uloeni kapital. Paljivim biranjem i planiranjem one kao i pojedinci mogu ii za maksimalnim povratom ulaganja. Praktino to znai da je kapitalistiki du! elja da se skupiti to vie kupovne moi $novca% premda se ista esto i ne koristi. * moe se koristiti i za kupovanje materijalni! bogatstava $zemlje" resursa" itd.% te za kupovanje konkurentski! +irmi. .to se vie toga preuzme" smanjuje se irina ulaganja i moe doi u situaciju da +ali trita koje bi moglo !raniti daljnju akumulaciju kapitala. /lobodan tok kapitala i slobodno trite stoga logian nastavak. rajnji domet postizanja visokog pro+ita vodi u preuzimanje svi! djelatnosti u dravi. ako privatni! tako i javni!. *li isto tako" to znai da se kapital zajednice kako privatni" tako i zajedniki moe izgubiti. 0a li situaciju neto poboljava to se ne radi o jednoj obitelji" nego da se radi o nekoliko postotaka stanovnitva" prosudite sami1 , kapitalizmu kupovna mo koja ima pokrie u novcu dolazi od rada svi!" a preraspore'uje se tako da manjina dobiva vei dio $statistike to potvr'uju%.

Naini emisije novca )azmotrimo poznate i predloene naine emisije novca. 2. 3misija novca sa zlatnom podlogom. Premda se ovdje ini dosta primamljivo da je novac pokriven zlatom koje se nalazi po!ranjeno u se+ovima" ovdje imamo niz praktini! problema. ao prvo" jasno je da se novanice mogu pojaviti jedino" ako netko poloi zlato u se+. Tu odma! upada u oi da ustanova koja prima zlatni polog preuzima to zlato i stavljanjem u se+ ga izbacuje iz prometa. , promet se daje papirni novac. ,stanova koja izdaje papirni novac nema nikakvu emisionu dobit" nego ima i trokove odravanja papirni! novanica u dobrom stanju. 3misionu dobit ima donosioc zlata. #n je direktno u mogunosti pretvoriti svoju robu u novi novac na tritu. , ovo sluaju svi vlasnici rudnika zlata imaju odlinu prednost pred ostalima. #ni mogu mijenjati svoj proizvod direktno za novac te zatim kada odbiju trokove i poreze biti mogui ulaga svjeeg novca u dravi. - to kao prvi u lancu. To je isti novac koji svoju vrijednost ne gradi na neijem dugu. &e'utim" ako proizvo'ai zlata svoj pro+it budu dalje plasirali preko davanja kredita gdje se koristi bankarstvo djelomine rezerve oni e tu djelovati kao neka centralna banka u kreditnom sustavu ekspanzije. Poetni novac e dolaziti od nji! i oni e +aktiki moi odluivati o tome koliko e svog pro+ita ubacivati u sustav. Pri tome e se dogoditi da novac vie nema podlogu u zlatu jer bankarstvo djelomine rezerve stvara depozite koji su samo djelom pokriveni rezervom tj. realnom koliinom zlata. Zakljuak je da bi tu bilo dobro da su rudnici zlata u rukama drave. Tada bi drava imala realni izvor novca sa podlogom u zlatu. &e'utim i dalje ostaje problem to je produkcija i ponuda drugi! roba i usluga daleko vea od proizvodnje zlata $kada gledamo u realnom utroenom radu% te je oigledno da ponuda novca i ponuda ostali! roba ne moe biti koordinirana. * bankarstvo djelomine rezerve napu!uje novanu masu u odnosu prema koliini zlata do te mjere da je koliina zlata malena prema koliini novca koji je stvoren. Zlatni standard zbog toga ne moe opstati i biti u +unkciji zajednice" nego samo u +unkciji +inancijskog sektora. #n je jedna vrsta prijevare. Nema bitne razlike sa drugim metalnim standardima. .to je metal dostupniji i je+tiniji" to se nameu problemi sa skladitenjem tog metala i naravno +aktikim izbacivanjem iz korisne upotrebe.

4. 3misija novca preko kredita koritenjem centralni! banaka 0anas je to najei oblik ekspanzije novane mase. Popularnost moe za!valiti bankarima. #ni su prieljkivali i na kraju stvorili sustav u kojem nee imati problema sa manjkom poetne koliine novca. * u tom sustavu ima varijacija gdje npr. amerika centralna banka ( 530 moe poetni novac posu'ivati samoj dravi. , 3, je sistem drugaiji i poetni krediti od 3678a uglavnom idu bankama. * banke ga uz poveanje kamate posu'uju dalje. Vrijednost novcu daje zakon ponude i potranje reguliran kamatom. &e'utim" to objanjava samo kako se postie neki omjer novca prema robama i uslugama" ali se zaboravlja" da kad je novana masa kredit, da tada cijelo vrijeme ide kamata na tu novanu masu. 7olje reeno" koritenje novca se masno plaa $ali se nikad ne moe platiti% svima koji su u sustavu ekspanzije novane mase. 0a se stvar zamaskira" pro+it centralne banke u nekim dravama se daje samoj dravi. &e'utim" taj pro+it je zanemariv prema pro+itu koji postiu banke preko multiplikacije poetnog kredita od centralne banke. )ezultat svega je da ukupni dug uvijek prelazi koliinu novca i to ba za zadrani pro+it banaka. Tj. dok banke rade sa pro+itom" dug e rasti brze od novane mase. To bi znailo da u teoretskom sluaju" kada je dug jednak

novanoj masi" da bi banke morale raditi bez pro+ita. Tu se ak ini da je nacionalizacija banaka put ka rjeenju. /amo se tada i dalje plaa kamata na koriteni novac $ovaj puta dravi%. Pri tome i dalje ne bi imali sigurne banke. Te banke rade sa djelominom rezervom. /vako masovnije podizanje depozita moe dovesti do bankrota banke. Pri tome imamo i najvaniji paradoks da je sva ponuda robe i usluga na tritu pod !ipotekom kredita za novanu masu. )ealni rad i stvaranje u konanici daje dug koji je vei $a u najboljem sluaju jednak% onome to je stvoreno tim novcem. #vo je skoro klasini odnos kamatara i zajmoprimca 8 9dug za posu'eni novac uvijek mora biti vei od mogunosti dunika da ga plati:. To je ekonomsko ropstvo. ;ak i kada je vlasnik banaka drava to i dalje ostaje ekonomsko ropstvo. Negativne strane kreditne ekspanzije novca su stvaranje ekonomskog ropstva" nesigurne banke" ponudu novca diktira +inancijski sektor" a vlasnici banka stvaraju pro+it ak i kod veliki! kriza koje uglavnom vode ka unitavanju manji! banaka. Velike banke e se najee odrati jer e i! centralna banka uvijek podrati pozajmicom1< rize se tu koriste za ienje sitnije konkurencije iz posla" ali i za ekonomski udar na drave. 0ruga stvar je to se drava mora zaduivati za de+icit prorauna te dugorono dolazi do veliki! posljedica na +unkcioniranje zajednice. ada su banke koje +inanciraju dravu privatne" tada se porezi diu" a socijalna prava i usluge padaju. Zbog toga se moraju raditi nepotrebne privatizacije $koje nisu rjeenje%. ada su te banke dravne" tada se drava nastavlja zaduivati sve vie i vie te stvara visoku in+laciju. Naime" pozajmica drave se u +inancijskom sustavu multiplicira te izdani krediti trae vie novca za povrat od poetne pozajmice drave. =ednakost >?k@> u iteraciji kada je multiplikator novane mase 9k: vei od jedan daje eksponencijalnu +unkciju u vremenu. 0evalvacija valute nema e+ekta. ,baeni novac se multiplicira tokom nekog vremena. &e'utim" premda se u vrijeme visoke in+lacije brzina optoka novca se poveava" ipak se realna vrijednost novane mase moe poeti smanjivati. Tj. to nominalna emisija novca raste prema ukupnoj novanoj masi to realna vrijednost novane mase tei da padne na vrijednost te emisije. Velika emisija obezvre'uje novanu masu" ali i njenu ukupnu realnu vrijednost. Velika in+lacija smanjuje 70P jer brzo pada kupovna mo novca u cirkulaciji. ,brzavanje cirkulacije novca ne moe slijediti !iperin+laciju iz isto +iziki! razloga.

A. 3misija novca bez duga 3misija novca bez duga nastaje u biti iz potrebe da se prekine sa prijevarama i korupcijom $pogodovanju interesima neki! manji! skupina% u ekspanziji novca. *ko se drimo ovi! smjernica vidjeti emo da postoje ideje o emisiji novca bez duga koje ne iskljuuju korupciju. Pogodovanje interesima neki! manji! skupina ljudi u biti znai da se nismo previe maknuli od postojei! rjeenja. Vjerujem da se takva rjeenja i donose sa ciljem da se povea ponuda u rjeenjima i da se na kraju ne odabere najbolje rjeenje za zajednicu. Teko je rei da se to doga'a iz neznanja. , biti 6!artalizm i kasnije &oderna monetarna teorija $&&T% imaju odline poetne osnove. /ve je tu na isto znanstvenoj logici. &e'utim" problem nastaje u konkretnoj implementaciji. &oda bi tu mogli govoriti o kapitalistikoj i socijalistikoj verziji. apitalistika verzija rjeenja ide na ruku privatnom kapitalu $osobito krupnom kapitalu%" a socijalistika bi trebala ii na ruku svima tj. velikoj veini u zajednici.

#snove postavke dobre emisije novca $u daljnjem tekstu nekreditnog novca% suB

emisija novca ne treba stvarati dug dravi ekspanzija novane mase mora biti zadana emisijom novca novana emisija mora biti u skladu sa poveanje ponude roba i usluga

Chicago plan $ CCC.im+.orgDe>ternalDpubsD+tDCpD4E24DCp244E4.pd+ % razdvajanja emisije novca od kredita ima stvara dva izvora novca. =edan izvor je za stvaranje novca bez duga" a drugi izvor novca je iskljuivo podloga za emitiranje kredita. Tim planom je prekrena druga toka emisije novca bez duga jer se ukupna novana masa dobiva zbrajanjem ti! dviju emisija. #visno u ijem vlasnitvu su banke i kome se daju krediti" moemo govoriti o kapitalistikoj ili socijalistikoj verziji. Npr. *ko su banke drutvene" a kreditiraju krupni kapital u poslovnim projektima" onda ovdje imamo klasino pogodovanje $korupciju%. 0avanje nekome kredita" znai davanje jednog dijela kolaa iz ukupnog stvaranja svi!. *ko je to iskoriteno za stvaranje pro+itabilnog biznisa" onda to vodi ka veoj privatizaciji u proizvodnji. Proirenje pro+itabilni! poslova kapitaliste vodi u poveanje udjela iz emisije novca. * taj pro+it na kraju zavrava u rukama kapitalista koji predstavljaju manjinu u zajednici. To znai da se time pogoduje preraspodjeli bogatstva stvaranja. 0ravna banka je tu radila za interese kapitalista. *ko su banke privatne" bez obzira kome daju kredit" one" sve dok vlasnici banke ostvaruju iznadprosjean pro+it $u odnosu na pro+it" tj. tednju radnika%" vode ka preraspodjeli novca" a time i plodova rada svi! koji su pokrie vrijednosti novca. MMT u svojoj implementaciji ne vodi rauna o dosadanjim kreditnoj ekspanziji i ne preuzima nikakve mjere da se ta privatna emisija i kamata koja ide na nju stavi pod kontrolu. &&T tako'er predvi'a otplatu napravljeni! dugova drave preko izdani! obveznica. /ve to govori o &&T8u kao o teoriji koja ide na ruku sadanje +inancijske elite. &&T je tu kapitalistiki model implementacije nekreditnog novca. Novac koji se pojavljuje $dodaje% u zajednicu ne smije biti dug ili uveani dug. Novac je kupovna mo za robe i usluge koje smo stvorili svojim radom. ako onda moemo biti duni vie nego to smo stvorili1 Ne moemo biti duni niti ono to smo stvorili" jer je onda na produktivni rad sav pod !ipotekom tog kredita. *ko novac ne smije u svom pojavljivanju biti dug" jasno je da ga se mora davati tamo gdje se mora raditi sa novanim gubitkom. /a novanim gubitkom rade svi koji nisu sposobni za rad $djeca" umirovljenici" invalidi" itd. %. To je logino. *ko nisu sposobni za rad" a imaju trokove ivota" njima se treba pomoi. /posobnim ljudima se ne smije poklanjati novac. Time oni dijele kuponu mo drugi!" a ne doprinose stvaranju te kupovne moi. #vdje treba opaziti da produktivni znanstveni rad moe biti tako'er mjesto gdje se moe koristi nekreditni novac. Naime" znanstvena otkria koja se mogu primijeniti u poboljanju standarda $poveanje produktivnosti" utede na resursima" nove te!nologije" itd.% ima smisla +inancirati nekreditnim novcem. oliko je ovo drugaiji pristup gdje oni koji ostvaruju najvee pro+ite imaju i mogunosti +inancirati razvoj znanosti" ali i +avorizirati odre'ene grane i te!nologije koje e im u budunosti osiguravati pro+it. Tu dolazi do mogue i vjerojatne razlike u kapitalistikoj i socijalistikoj implementaciji nekreditnog novca. )azlika je oita u +inanciranju" ali tako'er" bitno je vidjeti ako su znanstvena otkria +inancirana radom svi! $djelom nekreditne emisije% da se ona mogu kasnije iskoristiti na socijalistiki i kapitalistiki

nain. apitalistiki nain bi znaio da e se otkria $bez obzira na izvor +inanciranja% koristiti za poveanje pro+ita $kapitalno% sposobne manjine ili za sabotiranje koritenja ti! otkria kada se procijeni da nova te!nologija nije u interesu. /ocijalistiki nain bi bio da se znanstvena otkria koriste za poveanje produktivnosti postojei! drutveni! +irmi ili za otvaranje novi! drutveni! +irmi. Teko je pretpostaviti da e drutvene +irme sabotirati koritenje znanstveni! otkria. 7ojazan bi mogla biti u sluajevima kada poveanje produktivnosti znai da je potrebno manji broj radni! sati i time moda gubitak radni! mjesta. &e'utim" viak radne snage se moe rijeiti skraivanjem skraivanjem radni! sati i poveanjem broja radnika. *ko u dravi sve subjekti $osim same drave% ele pokriti svoje trokove i moda ostvariti neki pro+it od svog rada" tada je jasno da dravni proraun mora imati de+icit. Pri tome uzimamo da je vanjskotrgovinska bilanca na nuli $kao to je ona nula na nivou zemaljske kugle%. Tako bi mogli rei da svi mogui pro+iti svi! na svijetu dolaze od de+icita prorauna svi! drava. Problem je jedino u tome to novac pojedini! drava daje kupovnu mo za proizvode iz ti! drava" ali ne automatski i za strane proizvode. Premda jedinstvena valuta izgleda primamljivo i praktino za pojedinca" postoje mnogi konkretni problemi. 0rava mora osigurati +inanciranje de+icita prorauna emisijom novca bez duga. 0rava moe +inancirati i de+icit platne bilance sa inozemstvom emisijom nekreditnog novca. Premda tako radi *merika $samo novac nije nekreditan%" ona to moe jer je osigurala da se na+ta plaa u dolarima. Pa i! zbog toga i zovu petrodolari. .to je tu nelogino neemo sad istraivati. *ko bi naa drava +inancirala de+icit de+icit platne bilance sa inozemstvom $plaanjem u naoj valuti%" novac koji tako emitira prije ili kasnije bi se mogao iskoristiti. , kapitalistikoj verziji nije uope vano na to e strani posjednik nae valute iskoristiti novac. To bi moglo biti za robe i usluge" ali bi moglo biti za kupovinu +irmi" zemljita" nekretnina" prava na eksploataciju $koncesija%. /ocijalistiki model bi tu morao ograniiti koritenje tog novca $u rukama stranog vlasnika% na kupovanje roba i usluga. Naravno" ako bi naa socijalistika drava koristila plaanje u naoj valuti za stjecanje nekretnina" tvornica i drugi! prava u strani dravama" morala bi prema reciprocitetu dozvoliti isti obujam isti! prava i kod nas. To pravilo ima smisla kada se uzme u obzir da su neke strane drave znatno vee od nae drave. , socijalistikom modelu se na isti nain se mogu gledati i dosadanji krediti koje smo dobili. *ko su oni potroeni na robe i usluge" tada se i dug treba na jednak nain otplatiti. apitalistiki model otplate dugova tu ne bi radio razliku i omoguavao bi da se na ime dugove preuzmu +irme" zemljita" koncesije" banke itd. * to se praktino i doga'a. ada drava preuzima ekspanziju novane mase" ona mora rijeiti i problem dosadanje ekspanzije novca koja je +aktiki u privatnom vlasnitvu banaka. Prema socijalistikom modelu svi krediti koji su bili izdani" a koji su stvorili poveanje novane mase u opticaju se moraju staviti u dravno $drutveno% vlasnitvo. Nadalje ukupna kamata koja se naplauje na ime izdani! kredita ne smije sigurno biti vea od emisije nekreditnog novca. * praktino ona ne bi smjela prijei FEG tog iznosa da bi realni sektor gospodarstva imao od kuda ostvariti globalni pro+it od proizvodne djelatnosti. apitalistiki model bi bio da bankama posudi novac $novom emisijom% koji im +ali za FEG obaveznu rezervu i da im se na taj novac naplauje kamata. Tako'er" kamata bi se odre'ivala prema zakonima ponude i potranje. To to iznos mogui! zaraunati! kamata moe prelaziti i vrijednost emisije nekreditnog novca bi rijeili zakoni trita. moda bi 6!icago plan tu bio praktiniji za koritenje u kapitalizmu. =er kojeg smisla

ima ograniavati +inancijsko poduzetnitvo" ako je krajnji cilj pro+it tj. to vie pro+ita. /a tog stanovita je i sama primjena nekreditnog novca u kapitalizmu dosta upitna. apitalizam i sad odlino +unkcionira za malobrojnu manjinu. Nekreditni novac bi kapitalizmu oduzeo mogunost da dravi stvara dugove" ali bi i dalje ostalo stvaranje pro+ita od kapitalnog uloga. Tj. rad veine bi se mogao kapitalizirati i bez limita poveavati pro+it kapitalista. Tako'er" kapitalisti e !tjeti smanjivati poreze da se smanje davanja i da ojaaju konkurentnost proizvodnje na globalnom tritu. Zbog toga e teiti da se sva javna davanja zamijene privatnima. Tako e kolstvo" zdravstvo" mirovinski +ondovi" trebati postati troak korisnika" a ne zajednice. , stvari kapitalistiki model je model u kojem se svi bore protiv svi!. * nekad se i udruuju u toj borbi ujedinjenjem ili dogovornom podjelom trita. /ocijalni standard radnika u tom sluaju nije bitan. apitalisti pro+itiraju kada je velika nezaposlenost. Zbog obilja radne snage" plae radnika mogu biti niske jer se uvijek na'e radnik koji e !tjeti raditi za istu ili ak za manju. , socijalistikom modelu" zaposlenost i socijalna prava je vie nego bitna. 6ilj nije veliki pro+it" nego zadovoljavanje ivotni! potreba. Zbog toga socijalistiki model sa porastom produktivnosti moe ii na smanjenje radnog vremena i zapoljavanje ljudi ili na proirenje standarda otvaranjem novi! proizvodni! pogona. #ni tu mogu birati" ali treba uzeti u obzir da je do sada svako povienje standarda uvijek vodilo u poveano troenje resursa. Pa stoga socijalistiki model moe lake pri!vatiti smanjenje standarda jer u tome svi uestvuju podjednako. /av emitirani novac u dravi zavri na neijim raunima. ada je u pitanju kapitalistiki model" cijene ne treba kontrolirati. Trite e samo napraviti balans. Naravno" to e nekima donijeti ogromne pro+ite" a nekima i gubitke. &e'utim" kapitalizam poiva na konkurenciji i vjetini postizanja pri!oda koji sigurno pokrivaju trokove i rade pro+it. Ne vodi se previe rauna o posljedicama tog djelovanja. , socijalistikom modelu se rast i nivo cijena treba kontrolirati. Neopravdano dizanje cijena uvijek vodi prema poveanju pro+ita i za!vaanja u kola zajednikog stvaranja. &e'utim" socijalistiki model moe nekreditnu emisiju koristiti i za dotiranje nepro+itabilni!" ali drutveno vanim djelatnostima. Takve +irme zovemo poznatim nazivom 9gubitai:. Prije dotacija je naravno potrebno napraviti racionalizacije u poslovanju i provjeriti da li se +irma koristi kao paravan za velike pro+ite uprave" radnika" vanjski! suradnika" kooperanata ili dobavljaa. Tj. da li se iza gubitaka +irme krije preplaen posao ili je problem u nedovoljnoj potranji za uslugama i proizvodima te +irme. #vo zadnje moe biti razlog za pokretanje procesa restrukturizacije i proirenja proizvodnje na proizvode koji se trae ili zadravanje postojee proizvodnje sa manjim brojem radnika $redukcijom trokova% i dotacijom gubitaka. /ve ovisi o vanosti djelatnosti. Naime" poznato je da je veina +irmi koja proizvodi kvalitetne i trajne proizvode u riziku da kada zasite trite da do'e do pada potranje. , socijalistikom modelu mi moemo zadrati proizvodnju jer je zbog kvalitete i trajnosti drutveno isplativa. Pro+it se ovdje ostvaruje time to proizvedeni proizvodi i dugo imaju upotrebnu vrijednost i samim time standard postiemo bez odravanja visoke proizvodnje kratko upotrebljivim proizvodima. apitalistiki model proizvodnje zbog stavljanja pro+itabilnosti na prvo mjesto mora voditi ka stvaranju proizvoda kraeg trajanja da bi se pro+it nastavio stvarati stalnom produkcijom radi zamjene kratkotrajni! proizvoda. Tako je poznato da su elektrine arulje sa arnom niti namjerno te!niki realizirane da im se ogranii trajnost. * da ne govorimo da su mnoge +irme" koje su radile trajne strojeve na kraju bankrotirale.

=ednostavno" trite nije trebalo veu koliinu. * osim toga" konkurentska je+tinija proizvodnja manje trajni! proizvoda je bila je+tinija. , tom momentu kupci nisu moda ni znali da je+tiniji proizvodi ne traju kao oni kvalitetniji. * moda su se vodili prema troku amortizacije. *ko novi proizvodi traju krae" ali imaju nie trokove amortizacije" ine se vie isplativima. &e'utim" na taj nain se poveava koliina smea i potronja resursa. /ocijalistiki model ima mogunost da odlui da li e podravati proizvodnju koja dugorono smanjuje koritenje resursa. apitalistikom to ne moe biti u interesu. Pro+it je na prvom mjestu.

ako cijeli emitirani pro+it zavrava u neijem pro+itu i tednju" tako socijalistiki model podrazumijeva da ta kupovna mo" a osobit kod veliki! +irmi" treba biti iskoritena dalje kao kapital kojim se moe podii standard vlastiti! radnika. Tako smo u socijalizmu imali ulaganja u modernizaciju" obrazovanje" stanove" odmaralita" kulturu" sport" druenja" itd. , kapitalistikom modelu" ovo doslovce izgleda kao utopija. &odernizacija se koristi uvijek da se smanje trokovi i povea proizvodnja te samim time povea pro+it. 5irma smije ulagati u nepro+itne ciljeve i one koji poveavaju troak" ali time slabi svoju konkurentnost jer ima vee trokove za isti proizvod. , biti kapitalista se bori na tritu da bi postao bolji i preuzimao druge +irme. *ko tako ne radi" dolazi u situaciju da e moda njega netko preuzeti. &oto je 9preuzmi ili e biti preuzet:. - to vrijedi to vie to je +irma to vea. Poznato je da velike +irme imaju strategiju preuzimanja manji! i perspektivni!. ;esto to rade i da uklone opasnu konkurenciju. Naravno da kada socijalistike +irme koriste kapital da poveaju standard svoji! radnika" da one tada prividno poinju zaostajati za kapitalistikima. &e'utim" to je stvar izbora. /ocijalistiki model to moe nadoknaditi me'usobnim dijeljenjem rezultata znanstveni! istraivanja" kao i svog vlastitog. ,mjesto patentni! prava +irmi" ovdje se moe govoriti o patentnom pravu za cijelu dravu i sve njene +irme. ,druivanjem kompletnog razvoja i dijeljenjem otkria je mogue otkloniti ove nedostatke socijalistikog modela vezane za dilemu potronja ili razvoj. 0rutveno vlasnitvo se moe promatrati kao jedna zajednika korporacija koja ima radnike za dioniare. , tom sluaju bi razvoj znanosti trebao biti na slubu svima te zajednice. ako +irmama" tako i osobno pojedincima koji su radnici u tim istim +irmama. ,mjesto konkurencije sa ciljem preuzimanja u socijalizmu se moe udruivati sa drugim +irmama i iskoristiti potencijale razvoja obiju +irmi na najbolji nain. ;esto su u socijalizmu udruivanje uspjene +irme sa manje uspjenijima. Na taj nain se dobra organizacija iz prve +irme mogla prenijeti i na dugu bez da ona prva bude u riziku da primjena bolji! metoda ne stvori konkurenciju koja bi mogla ugroziti poslovanje prve. 0ok se u kapitalistikom sustavu ovo moe nazvati stvaranjem monopola i nedozvoljenja operacija" u socijalizmu to nije. )azlika je u tome u koju svr!u se ulae pro+it. , kapitalizmu pro+it privatiziran u ruke mali! broja ljudi. Pa zbog toga" monopoliziranje u biti omoguava diktiranje pro+ita bez granica. Zbog toga u socijalistikom modelu mora postojati kontrola rasta i nivoa cijena. Ne smije se dopustiti da monopolistiki poloaj $premda je u slubu velikog broja radnika% bude razlog da se iskoristi za uzimanje veeg kolaa iz kupovne moi $veeg pro+ita%. Tako'er je vano vidjeti globalni pro+it svi! nastaje kao zbroj svi! pro+ita umanjeni! za sve gubitke. Zbog toga" socijalistiki model mora paziti da kao prvo smanji gubitke. * kao drugo" da zbroj svi! pro+ita koji nastaje na poveanoj ponudi roba i usluga zadri odnos prema postojeoj razini cijena. Zbog toga se moe dogovoriti i vea nekreditna

emisija novca" ali e ona rezultirati in+lacijom. apitalistiki model tu teko da moe izbjei in+laciju. ao prvo" kapitalisti ne ele kontrolu cijena. * kako se nekreditna emisija ipak mora na neki nain odrediti" to znai da e u kapitalistikom modelu doi do konkurencije u do!vaanju dijela tog kolaa. =edna od najsigurniji! metoda je preuzimanje poslova javni! poduzea" a i time dobivanja monopola na odre'enom teritoriju $vodovod" struja" komunalije" ceste" eljeznice" zatvori" itd.%. Takva privatizacija nema dobre e+ekte na zajednicu. Tu sa samo pojavljuje jedan posrednik izme'u korisnika i oni! koji realno stvaraju uslugu" a koji razmilja samo kako da iskoristi poziciju za stvaranje dobrog pro+ita. apitalistika konkurencija i optimiranje cijene za maksimalan pro+it mora voditi do in+lacije. /vako dizanje pro+ita da bi se ostvario maksimalan pro+it od djelovanja uglavnom zavrava na tome da je bolje prodati manje uz vei pro+it" nego vie uz manji. )azlog je to manji promet u svakom sluaju znai i smanjenje trokova prometa i skladitenja. * isto tako manji promet uz veu maru znai da je proizvo'a ostvario manju zaradu. Time je i udio vlastitog pro+ita u sumi svi! pro+ita vei. Vea cijena stvara i vee trokove drugima te i! na taj nain tjera u smanjenje pro+ita i u gubitke. * to je opet prilika za proirenje poslovanja na druge djelatnosti. Neki kapitalisti ak i koriste dobre pro+ite u jednom poslu kao pokrie za dampingke cijene u drugom poslu. Nadalje" drava mora za svoje potrebe nabavljati robe i usluge te izvoditi radove na odravanju i proirenju javne in+rastrukture. Postoje velike razlike izme'u socijalistikog i kapitalistikog modela. apitalistiki podrazumijeva da e se izvo'a tj. dobavlja izabrati javnim natjeajem. Tu drava ima mogunost odabrati je+tiniju ponudu. ;ak se drava trudi da centralizira nabavu da bi na vee koliine dobila najniu cijenu. Zbog toga se na velike natjeaje mogu javiti samo +irme koje imaju dovoljno kapaciteta da tu narudbu i izvre ili se ak udruuju da bi dali ponudu. Takav sistem ide na ruku samo tim velikima. * mali dobavljai e morati raditi poslove koji nisu za dravu ili e se morati udruiti. #vaj nain u biti uvijek pre+erira privatnog dobavljaa ili udruenu grupu privatnika. Pri tome pro+it odlazi dobrim dijelom u ruke kapitalista. To je u biti pogodovanje kapitalistima. =edino to se ne zna tko e biti taj kapitalista. /ocijalistiki model dravni! nabava treba pre+erirati drutvene +irme. - to ba iz razloga jer one dobit raspodjeljuju na vei broj ljudi $svoje radnika% i rade u smjeru podizanja standarda svoji! radnika. * kako su radnici ujedno i najvei dio proizvodni! snaga drutva" logino je da oni imaju prednost u javnim nabavama. Nadalje" mogue je da za jednu nabavu konkurira vie drutveni! +irmi. &e'utim" socijalizam bi trebao teiti racionalizaciji proizvodni! kapaciteta tako da ne ulae u viestruke kapacitete koji nemaju potrebno trite. Tako'er se moe koristiti i rad u A smjene. Time se ista proizvodna sredstva maksimalno iskoritavaju. To je racionalnost koji socijalizam treba" a kapitalizam je teko moe postii. Nedostatak kapaciteta u kapitalizmu moe znaiti znai i nekonkurentnost koju moe neki dugi kapitalista iskoristiti" ako ponudi dovoljne kapacitete i niu cijenu. Tu je oigledno da su kapaciteti proizvodnje narasli samo radi konkurentske borbe i da je slobodno trite +aktiki vlada zakon jaega. Tako'er" moramo znati da ako drava ima vlast nad emisijom novca" tada se ona moe iskoristiti za stvaranje drutveni! tvornica i poduzea koja e zadovoljavati dravne potrebe uz minimalan pro+it. Na taj nain drutvo kao velika korporacija ulae u svoja $zajednika% poduzea da bi maksimalno disperzirala pro+it na vei broj ljudi $radnika%. 0obro planiranje potreba i kapaciteta te izbor te!nologije koja e se koristiti je vaan +aktor da se izbjegne poznati e+ekt 9#brovac: tj. napravi promaaj u ulaganju.

Dugovi Problem u implementacije nekreditnog novca je i kako rijeiti nagomilan dugove. , stvari" nastanak i gomilanje ti! dugova nas tjera da traimo izlaz iz te krize u novcu bez duga. 0ugove su nagomilale +irme" osobe i drava. 0o sada se prezaduenost drave rjeavala rasprodajom dravni! +irmi. *li jasno je da je uzrok problem to to nije postojao novac za pro+it ti! +irmi. Pa tako privatizacija ne donosi nita novoga. Nisu mogle sve +irme biti pro+itabilne jer nije bilo uvjeta. /ada kada imamo uvjete za pro+itabilnost" moemo rei da se vidi kako je ideja to vee privatizacije bila prijevara. Tj. za kapitalistiku dravu je to samo nain da se povea i osigura pro+it za kapitaliste. *li za socijalnu dravu je to prijevara. #igledno je da su koritena rjeenja bila tu sa ciljem da rasture socijalnu dravu. 0rava se zaduivala izvana za novac koji je +alio za de+icit platne bilance sa inozemstvom" ali i za globalni pro+it +irmi i osoba $tednju%. Zbog toga je jako brzo narastao ukupan dug. ada bi se nekreditni novac iskoristio samo za stvaranje novca za unutranji pro+it" ve time bi se smanjilo daljnje zaduivanje. &e'utim" kapitalistiki model dozvoljava poduzetniku slobodu i zaradu. Pa tako kod tog modela nemamo ni to razmiljati o rjeenju. Naime" postojei dug koji stoji je prema kapitalistima i to je potpuno u skladu sa kapitalistikim smjernicama. Za!vati da se tu neto promijeni bi znaili +avoriziranje jedni! kapitalista u odnosu na druge. - to bi bilo protiv slobode poduzetnitva. ako uope rijeiti dugovanja1 Prema socijalistikom razmiljanju" problem postoji to smo svi zaduena prema malom broju vjerovnika. To tu znai da su oni koji su stvarati novac za zaduenje u stvari svu nai proizvodnju stavili pod !ipoteku ti! dugova. Potpuno je nelogino da neka manjina ima takve ovlasti jer se to kosi sa postojeim zakonima nae drave. ada drava bude napravila dokapitalizaciju banka na ime potrebne visoke obavezne rezerve $FEG na oroena sredstva i 2EEG na sve ostalo% biti e u poziciji da preuzme i spasi banku od propasti. 7anka nee imati novac za tako velike rezerve" a da bi kasnije pro+it od tog biznisa imao limitiranu kamatu. *ko drava preuzme banke koje su kupovale njene obveznice" tada moe rijeiti i taj unutranji dug. 0ug koji je prema mirovinskim +ondovima se moe lako isplatiti. , socijalistikom modelu e mirovinski +ondovi morati postati dravni tj. drutveni. 0evizna tednja kada je preuzme drava ne moe biti garantirana nego samo isplatom u domaoj valuti to garantira i zakon. 0eviza ima samo u iznosu koji je banka imala u rezervi. 0evizni depoziti ne moe biti pokrivena dravnom dokapitalizacijom. #staje jo socijalistiko rjeenje vanjskog duga. Veliki vanjski dug samo za kamate bez otplate glavnice trai masu deviza. To bi znailo da bi drava morala stvoriti uvijete za veliki su+icit u platnoj bilanci. #mjer iznosa su+icita vanjskotrgovinske uplatne bilance prema ukupnom dugu pokazuje koliku se kamatu uope moe plaati. Npr. za Njemaku je to A"4G. To znai da je sadanju nau kamatu nemogue plaati ak i Njemakoj. ;esto se ba taj pritisak na izvoz radi stvaranja deviza za otplatu duga koristi da bi se spustila cijena proizvoda i usluga. Zbog toga je logino da bi se umjesto zara'ivanja deviza trebalo dug isplatiti u domaoj valuti i vezati njegovo koritenje samo na proizvode i usluge" a ne na vlasnitvo. /amo ni tada vraanje duga nee biti jednostavno jer svaki proizvod u sebi ima i trokove proizvodnje. To znai da se mora napraviti viestruko ve promet od iznosa dugova da bi se isti mogao otplatiti na taj nain. #sim to se dug moe tako isplatiti" ukupni iznos duga treba reducirati na mjeru koja je te!niki mogua. Tj. vjerujem da je otpis HEG duga vie nego potreban.

je!avanje duga in"lacijom Treba moda analizirati rjeenje unutranji! dugova putem +orsirane emisije novca. Premda to rjeenje ima plemenitu nakanu da obezvrijedi dug treba ga malo pojasniti u koracima da bi se vidjele mogue posljedice. Pretpostavimo da postoji novana masa iskazana u kunskim depozitima. *ko je ukupna rezerva u odnosu na depozite oko 4EG to kao prvo znai da u biti samo petina novca realno postoji. Zbog toga ak i da se !oe i da ima deviza u deviznim rezervama IN78a" ne moe se cijela kunska aktiva promijeniti u deviza pa zatim devalvirati teaj i otkupiti devize po novom teaju. To bi znailo da se moraju svi rauni osoba" +irmi i drave provui kroz isti proces kao i gotovina koja postoji u neijim novanicima i kasicama. Takva sinkronizacija doga'anja i pored problema sa konverzijom kuna8J devize" devalvacija" devize8Jkune je jako teka. *ko bi proces slabljenja kune iao dok su kune u nekom razdoblju sa tendencijom da se teaj obori 2E puta onda bi tu sigurno najbolja taktika bila da se emisija novca koristi za otkup deviza. To je prokuana metoda koja je od 2KKE. do kraja 2KKA. urodila znatnom in+lacijom. Pri tome su je vano za vidjeti da bi se u tom procesu ak i da se uspije sauvati realna vrijednost novane mase dogodilo da oni koji imaju devize za prodaju za kune u stvari imaju popust na teaj kao prvi koji dolaze do kuna. Njima kuna vrijedi najvie. ada se te kune dalje troe" njima pada vrijednost te ostali u krugu cirkulacije novca rade sve manji realni promet. #vom metodom bi drava mogla skupiti dosta deviza. Naravno pod uvjetom da ima oni! koji ele mijenjati devize za kune. 0rugi nain da se oslabi valuta je da se emitirani novac pone troiti. &e'utim sama pomisao da se treba potroiti 2E puta vie novca nego to ga ima u svim depozitima vodi u niz problema. Prvo na to e se potroiti toliko novca1 &oda bi bilo najjednostavnije otisnuti kuna koliko treba da se kupe banke. &e'utim" tko bi sprijeio vlasnike banaka da ne zatrae da im IN7 doznaku kuna promijeni u devize1 #sim toga" ako se pone sa snanim dravnim troenjem novca" jasno je da bi dobar dio ljudi odma! poelio zara'ene i ostale kune konvertirati u devize. Nastala i navala na mjenjanice i teoretski bi IN7 u roku keks mogao ostati bez devizni! rezervi. Vjerojatno bi i banke odma! poele sa konverzijom svoji! kunski! vikova u devize. * sad recimo da ograniimo slubenu promjenu kuna u devize. , tom sluaju bi procvalo crno trite. Tada bi bilo najbolje da drava prvo kupiti sve banke" a zatim da pone kupovati devize. &e'utim" novac ne bi svi mogli promijeniti u devize te bi nastala trka da se potroi novac na bilo to korisno prije nego to in+lacija ne uniti kupovnu mo. &e'utim" i dalje imamo problem kako oslabiti valutu 2EEEG. ;ak i za godinu dana to je stra!ovito puno i dovelo bi do pada realne vrijednosti novane mase. * ubrzanje cirkulacije ma!nitim troenjem to ne bi moglo slijediti. ada bi drava troila novac na neto korisno. Npr. na izgradnju in+rastrukture tada bi najvie pro+itirao izvo'a radova. #n bi prvi u lancu troio zara'eno. Pri tome bi sigurno radio sa pro+itom. *ko to gledamo sveobu!vatno" privatne +irme koje bi dobile poslove u to vrijeme i da se preko nji!ovi! radova provue toliko puno novca ve od male mare bi zaradile ogromna bogatstva. &oda bi najjednostavnije bilo da se promijeni izgled i naziv valute sa +aktorom konverzije 2E za jednu kunu. *ko bi se zabranila konverzija dugova" nego samo konverzija depozita time bi se na jednostavan nain rijeili dugova. &e'utim" time bi pogodovali svima koji su imali kredite. Znai ne samo osobama" nego i +irmama. - to bi bilo vee pogodovanje to je vei dug bio. * najvee dugove imaju poduzetni kapitalisti.

#eliko otvoreno tr$i!te u velikoj %ajednici dr$ava 0obro zvui. Veliko trite omoguava puno konkurencije. Netko bi pomislio da bi prema zakonima trita tu sve trebalo biti odlino. &e'utim" veliko trite ima jo vee igrae. Pro+iti koji se tu ostvaruju sa vremenom mogu pomoi polaganom uklanjanju konkurencije. Prema statistici *merike" razliitost vlasnitva veliki! klaonica tokom prolog stoljea se smanjivala. Time se praktino dokazuje da djelatnosti koje imaju preduvjete da se mogu monopolizirati moraju prije ili kasnije voditi do stvaranja monopola ili oligopola. Zbog orijentacije kapitalista da dolaze u posjed visoko pro+itabilni! poslova" pro+iti koje tako ostvare mogu koristiti daljnja ulaganja. apitalistiki model je tu uvijek poznat i predvidiv. #tvoreno trite je tu samo prostor da korporacije jo vie ojaaju. * znamo da mnoge korporacije i vre pritiske da se uspostavi otvoreno trite. , velikom otvorenom tritu imamo pojaane e+ekte kao i u svakoj dravi. Postoje razvijeniji i manje razvijeni krajevi. #ni koji su manje razvijeni obino su to zbog poveani! trokova rada $izoliranosti% ili zbog loi! uvjeta za bavljenje djelatnostima. Zbog toga neka podruja mogu biti izloena odljevu stanovnitva" te na kraju opustjeti. /ituaciju pogorava koritenje iste valute koja omoguava lako seljenje kapitala iz jedne u drugu dravu lanicu. Nejednaka razvijenost se teko moe kompenzirati jer je oigledno da se krajevi sa veim trokovima moraju novano dotirati. Tada se razvijena podruja osjeaju kao da i! nerazvijeni pljakaju. &e'utim" istina je drugaija. 0obar skor razvijeni! dolazi od nji!ovi! dobri! uvjeta" ali i od toga to moda sa nerazvijenim krajevima posluju bez gubitkom. =er kada bi nerazvijeni imali dobar pro+it i oni bi se sa vremenom mogli razviti. , biti prema tom naelu koliko odre'eni kraj ima protok kapitala i da li ga koncentrira ili s kapital odljeva tako se doga'a ili ne doga'a razvoj. apitalistiki model u biti ne eli ispravljati uvjete za pro+itabilnost jer se time dodatno stvara troak zbog odvajanja za poticanje. &e'utim" sa socijalistikog stanovita se mora raditi da se odre'eni krajevi ne opustoe i da se u manje razvijenim krajevima organizira ivot. Pro+it u socijalizmu ne moe biti na prvom mjestu. Primjer je ukidanje eljezniki! veza za krajeve koji su ionako slabije naseljeni. * kao razlog se navodi nerentabilnost. ako" ako je eljezniki transport je+tiniji od cestovnog1 Trokovi cestovnog prijevoza mogu biti ukupno i vei. *ko pogledamo" kako svaka drava zatvara proraun sa svojim de+icitom koji e dati globalni pro+it od stvaranja na njenom terenu" bilo bi moda logino da i svaka lokalna uprava dobije dio nekreditnog novca u svoj budet. &e'utim" nekreditnom novcu vrijednost daje upravo rad na stvaranju proizvoda i usluga. *ko lokalna uprava nije u mogunosti pokriti svoje trokove $nrp. dijaliza" izvanredni trokovi zbog nepogoda % tada bi se te trebalo uskoiti i emisijom novca u biti solidarno pokriti trokove. Nekreditna emisija novca je bitna kod teki! elementarni! katastro+a. apitalistiki model tu omoguava da se kapitalisti okoriste poveanom potranjom i povise cijene premda prodaja ide dobro. /ocijalistiki model to ne bi smio nikako dozvoliti. Ve samo poveana potranja stvara isplativost posla. Zbog toga je svaka kriza u kapitalistikom modelu velika pomo da se postignu ekstra zarade kod dijela poduzetnika. Nije ni udno da je je zadnji! sto godina obiljeeno ratovima. Teko je rei da to nema veze sa kapitalistikim poduzetnicima.

&akljuak Zbog pro+ita kapitalista na prvom mjestu" uvo'enje nekreditnog novca u kapitalistiki sustav nee bitno poboljati kapitalizam" a niti rijeiti probleme u dravi. Nekreditni novac ne moe poveati socijalnost kapitalistike drave. Nekreditni novac moe otkloniti prijevaru na emisiji novca. *li ta prijevara je postojala i prije kapitalizma. 7itno stabilnije banke" ali bez kontrole kamatne stope mogu opet nadvladati u preraspodjeli pro+ita nad realnim sektorom. apitalizam sa ljudskijim licem se moe postii samo velikim regulacijama. &e'utim" ako razvoj bude rukovo'en samo pro+itnim ciljevima" zabrazditi e u smjeru koji nije najbolji za zajednicu. Nasuprot kapitalizmu" socijalizam koji bi koristio nekreditni novac bi se odlino nadopunjavao. Nekreditni novac je odlian nain ekspanzije novane mase koji moe osigurati stabilniju vrijednost novca nego klasina emisija novca sa multiplikacijom depozita u bankama. 7anke bi bile drutvene i stabilne" ali bi radile sa bitno manjim pro+itom. Neto tree u svemu tome je da se u socijalizmu moe dozvoliti privatno poduzetnitvo do odre'ene vrijednosti poduzetnikog kapitala. Neogranieni rast kapitala moe se dozvoliti samo drutvenim +irmama. Najvei nedostatak socijalizma je odgovarajua nagrada za inovativnost i tromost u prilago'avanju. Treba nai naina da se dopusti privatna inicijativa" a da time ne bude dovedena u pitanje ravnomjernija preraspodjela pro+ita od rada. Tako'er" socijalizam mora podravati razvoj je+tiniji! metoda lijeenja" razvoju novi! korisni! te!nologija i otkria koje se ne baziraju na pro+itabilnosti. Zagreb" 4L.EA.4E2A. Nostradurus Zagrebaki