Dilema kapitalizam, socijalizam ili nešto treće

Problematiku ćemo tu proučiti isključivo preko toka novca i kapitala unutar države te načina emisije novca. 1. Novac Novac je kupovna moć za robe i usluge na tržištu države koja se njime služi. Tj. sam novac ima zanemarivu vrijednost prema vrijednosti robe i usluga kojima se prometuje. Vrijednost novcu daje omjer ponude roba i usluga prema količini novca. Zbog toga se povećanje količine novca treba biti razmjerno povećanju ponude roba i usluga. ako je ovo drugo čisto praktična stvar provedbe i mogućnosti slobodni! kapaciteta da se proizvodnja povećava" očigledno je da količina novca koji se dodaje ne može biti po volji velika. #na mora biti u skladu sa mogućnostima. 2. Kredit redit je prebacivanje sadašnje nečije kupovne moći $novca% na ime otplate preko vlastiti! pri!oda. &e'utim" ako je kupovna moć tj. novac nastala produktivnim radom svi! u državi $ili će nastati ( usluge%" jasno je da kredit u neku ruku pogodovanje. )ad svi! tj. jednog dijela radnika se preko kredita daje u ruke pojedinca ili udružene grupe. *ko je kredit uložen u poslovne svr!e" to pogodovanje u konačnici može stvoriti osnovu za povećanje stvaranja pro+ita $bogaćenje%. , kapitalističkom društvu bi zagovarali ovaj model" osobito ako je ulaganje u povećanje pro+ita. &e'utim" kako je pro+it dio novca koji se dodaje u sustav ili u gorem slučaju nečiji dug" posljedice stvaranja velikog pro+ita u prvom slučaju može biti u stvari promjena u preraspodjeli bogatstva. )ast udjela u ukupnom kolaču takoreći relativno oduzima kupovnu moć drugima. , stvari raste kupovna moć oni! koji rade veći pro+it. - premda se kredit može uložiti u povećanje produktivnosti proizvodnje" povećanje pro+ita kvari raspodjelu kupovne moći $novca% te bi stoga svi ostali morali tako'er povećati produktivnost. To vodi ka većem standardu svi! i ne kvari raspodjelu kupovne moći. Na žalost" produktivnost u različitim granama djelatnosti ne može uvijek pratiti produktivnost ostali!. Tako se može vidjeti da korporacije prodaju poslove koji im donose manje od planiranog povrata na uloženi kapital. Pažljivim biranjem i planiranjem one kao i pojedinci mogu ići za maksimalnim povratom ulaganja. Praktično to znači da je kapitalistički du! želja da se skupiti što više kupovne moći $novca% premda se ista često i ne koristi. * može se koristiti i za kupovanje materijalni! bogatstava $zemlje" resursa" itd.% te za kupovanje konkurentski! +irmi. .to se više toga preuzme" smanjuje se širina ulaganja i može doći u situaciju da +ali tržišta koje bi moglo !raniti daljnju akumulaciju kapitala. /lobodan tok kapitala i slobodno tržište stoga logičan nastavak. rajnji domet postizanja visokog pro+ita vodi u preuzimanje svi! djelatnosti u državi. ako privatni! tako i javni!. *li isto tako" to znači da se kapital zajednice kako privatni" tako i zajednički može izgubiti. 0a li situaciju nešto poboljšava što se ne radi o jednoj obitelji" nego da se radi o nekoliko postotaka stanovništva" prosudite sami1 , kapitalizmu kupovna moć koja ima pokriće u novcu dolazi od rada svi!" a preraspore'uje se tako da manjina dobiva veći dio $statistike to potvr'uju%.

Načini emisije novca )azmotrimo poznate i predložene načine emisije novca. 2. 3misija novca sa zlatnom podlogom. Premda se ovdje čini dosta primamljivo da je novac pokriven zlatom koje se nalazi po!ranjeno u se+ovima" ovdje imamo niz praktični! problema. ao prvo" jasno je da se novčanice mogu pojaviti jedino" ako netko položi zlato u se+. Tu odma! upada u oči da ustanova koja prima zlatni polog preuzima to zlato i stavljanjem u se+ ga izbacuje iz prometa. , promet se daje papirni novac. ,stanova koja izdaje papirni novac nema nikakvu emisionu dobit" nego ima i troškove održavanja papirni! novčanica u dobrom stanju. 3misionu dobit ima donosioc zlata. #n je direktno u mogućnosti pretvoriti svoju robu u novi novac na tržištu. , ovo slučaju svi vlasnici rudnika zlata imaju odličnu prednost pred ostalima. #ni mogu mijenjati svoj proizvod direktno za novac te zatim kada odbiju troškove i poreze biti mogući ulagač svježeg novca u državi. - to kao prvi u lancu. To je čisti novac koji svoju vrijednost ne gradi na nečijem dugu. &e'utim" ako proizvo'ači zlata svoj pro+it budu dalje plasirali preko davanja kredita gdje se koristi bankarstvo djelomične rezerve oni će tu djelovati kao neka centralna banka u kreditnom sustavu ekspanzije. Početni novac će dolaziti od nji! i oni će +aktički moći odlučivati o tome koliko će svog pro+ita ubacivati u sustav. Pri tome će se dogoditi da novac više nema podlogu u zlatu jer bankarstvo djelomične rezerve stvara depozite koji su samo djelom pokriveni rezervom tj. realnom količinom zlata. Zaključak je da bi tu bilo dobro da su rudnici zlata u rukama države. Tada bi država imala realni izvor novca sa podlogom u zlatu. &e'utim i dalje ostaje problem što je produkcija i ponuda drugi! roba i usluga daleko veća od proizvodnje zlata $kada gledamo u realnom utrošenom radu% te je očigledno da ponuda novca i ponuda ostali! roba ne može biti koordinirana. * bankarstvo djelomične rezerve napu!uje novčanu masu u odnosu prema količini zlata do te mjere da je količina zlata malena prema količini novca koji je stvoren. Zlatni standard zbog toga ne može opstati i biti u +unkciji zajednice" nego samo u +unkciji +inancijskog sektora. #n je jedna vrsta prijevare. Nema bitne razlike sa drugim metalnim standardima. .to je metal dostupniji i je+tiniji" to se nameću problemi sa skladištenjem tog metala i naravno +aktičkim izbacivanjem iz korisne upotrebe.

4. 3misija novca preko kredita korištenjem centralni! banaka 0anas je to najčešći oblik ekspanzije novčane mase. Popularnost može za!valiti bankarima. #ni su priželjkivali i na kraju stvorili sustav u kojem neće imati problema sa manjkom početne količine novca. * u tom sustavu ima varijacija gdje npr. američka centralna banka ( 530 može početni novac posu'ivati samoj državi. , 3, je sistem drugačiji i početni krediti od 3678a uglavnom idu bankama. * banke ga uz povećanje kamate posu'uju dalje. Vrijednost novcu daje zakon ponude i potražnje reguliran kamatom. &e'utim" to objašnjava samo kako se postiže neki omjer novca prema robama i uslugama" ali se zaboravlja" da kad je novčana masa kredit, da tada cijelo vrijeme ide kamata na tu novčanu masu. 7olje rečeno" korištenje novca se masno plaća $ali se nikad ne može platiti% svima koji su u sustavu ekspanzije novčane mase. 0a se stvar zamaskira" pro+it centralne banke u nekim državama se daje samoj državi. &e'utim" taj pro+it je zanemariv prema pro+itu koji postižu banke preko multiplikacije početnog kredita od centralne banke. )ezultat svega je da ukupni dug uvijek prelazi količinu novca i to baš za zadržani pro+it banaka. Tj. dok banke rade sa pro+itom" dug će rasti brze od novčane mase. To bi značilo da u teoretskom slučaju" kada je dug jednak

novčanoj masi" da bi banke morale raditi bez pro+ita. Tu se čak čini da je nacionalizacija banaka put ka rješenju. /amo se tada i dalje plaća kamata na korišteni novac $ovaj puta državi%. Pri tome i dalje ne bi imali sigurne banke. Te banke rade sa djelomičnom rezervom. /vako masovnije podizanje depozita može dovesti do bankrota banke. Pri tome imamo i najvažniji paradoks da je sva ponuda robe i usluga na tržištu pod !ipotekom kredita za novčanu masu. )ealni rad i stvaranje u konačnici daje dug koji je veći $a u najboljem slučaju jednak% onome što je stvoreno tim novcem. #vo je skoro klasični odnos kamatara i zajmoprimca 8 9dug za posu'eni novac uvijek mora biti veći od mogućnosti dužnika da ga plati:. To je ekonomsko ropstvo. ;ak i kada je vlasnik banaka država to i dalje ostaje ekonomsko ropstvo. Negativne strane kreditne ekspanzije novca su stvaranje ekonomskog ropstva" nesigurne banke" ponudu novca diktira +inancijski sektor" a vlasnici banka stvaraju pro+it čak i kod veliki! kriza koje uglavnom vode ka uništavanju manji! banaka. Velike banke će se najčešće održati jer će i! centralna banka uvijek podržati pozajmicom1< rize se tu koriste za čišćenje sitnije konkurencije iz posla" ali i za ekonomski udar na države. 0ruga stvar je što se država mora zaduživati za de+icit proračuna te dugoročno dolazi do veliki! posljedica na +unkcioniranje zajednice. ada su banke koje +inanciraju državu privatne" tada se porezi dižu" a socijalna prava i usluge padaju. Zbog toga se moraju raditi nepotrebne privatizacije $koje nisu rješenje%. ada su te banke državne" tada se država nastavlja zaduživati sve više i više te stvara visoku in+laciju. Naime" pozajmica države se u +inancijskom sustavu multiplicira te izdani krediti traže više novca za povrat od početne pozajmice države. =ednakost >?k@> u iteraciji kada je multiplikator novčane mase 9k: veći od jedan daje eksponencijalnu +unkciju u vremenu. 0evalvacija valute nema e+ekta. ,bačeni novac se multiplicira tokom nekog vremena. &e'utim" premda se u vrijeme visoke in+lacije brzina optoka novca se povećava" ipak se realna vrijednost novčane mase može početi smanjivati. Tj. što nominalna emisija novca raste prema ukupnoj novčanoj masi to realna vrijednost novčane mase teži da padne na vrijednost te emisije. Velika emisija obezvre'uje novčanu masu" ali i njenu ukupnu realnu vrijednost. Velika in+lacija smanjuje 70P jer brzo pada kupovna moć novca u cirkulaciji. ,brzavanje cirkulacije novca ne može slijediti !iperin+laciju iz čisto +izički! razloga.

A. 3misija novca bez duga 3misija novca bez duga nastaje u biti iz potrebe da se prekine sa prijevarama i korupcijom $pogodovanju interesima neki! manji! skupina% u ekspanziji novca. *ko se držimo ovi! smjernica vidjeti ćemo da postoje ideje o emisiji novca bez duga koje ne isključuju korupciju. Pogodovanje interesima neki! manji! skupina ljudi u biti znači da se nismo previše maknuli od postojeći! rješenja. Vjerujem da se takva rješenja i donose sa ciljem da se poveća ponuda u rješenjima i da se na kraju ne odabere najbolje rješenje za zajednicu. Teško je reći da se to doga'a iz neznanja. , biti 6!artalizm i kasnije &oderna monetarna teorija $&&T% imaju odlične početne osnove. /ve je tu na čisto znanstvenoj logici. &e'utim" problem nastaje u konkretnoj implementaciji. &ožda bi tu mogli govoriti o kapitalističkoj i socijalističkoj verziji. apitalistička verzija rješenja ide na ruku privatnom kapitalu $osobito krupnom kapitalu%" a socijalistička bi trebala ići na ruku svima tj. velikoj većini u zajednici.

#snove postavke dobre emisije novca $u daljnjem tekstu nekreditnog novca% suB
• • •

emisija novca ne treba stvarati dug državi ekspanzija novčane mase mora biti zadana emisijom novca novčana emisija mora biti u skladu sa povećanje ponude roba i usluga

Chicago plan $ CCC.im+.orgDe>ternalDpubsD+tDCpD4E24DCp244E4.pd+ % razdvajanja emisije novca od kredita ima stvara dva izvora novca. =edan izvor je za stvaranje novca bez duga" a drugi izvor novca je isključivo podloga za emitiranje kredita. Tim planom je prekršena druga točka emisije novca bez duga jer se ukupna novčana masa dobiva zbrajanjem ti! dviju emisija. #visno u čijem vlasništvu su banke i kome se daju krediti" možemo govoriti o kapitalističkoj ili socijalističkoj verziji. Npr. *ko su banke društvene" a kreditiraju krupni kapital u poslovnim projektima" onda ovdje imamo klasično pogodovanje $korupciju%. 0avanje nekome kredita" znači davanje jednog dijela kolača iz ukupnog stvaranja svi!. *ko je to iskorišteno za stvaranje pro+itabilnog biznisa" onda to vodi ka većoj privatizaciji u proizvodnji. Proširenje pro+itabilni! poslova kapitaliste vodi u povećanje udjela iz emisije novca. * taj pro+it na kraju završava u rukama kapitalista koji predstavljaju manjinu u zajednici. To znači da se time pogoduje preraspodjeli bogatstva stvaranja. 0ržavna banka je tu radila za interese kapitalista. *ko su banke privatne" bez obzira kome daju kredit" one" sve dok vlasnici banke ostvaruju iznadprosječan pro+it $u odnosu na pro+it" tj. štednju radnika%" vode ka preraspodjeli novca" a time i plodova rada svi! koji su pokriće vrijednosti novca. MMT u svojoj implementaciji ne vodi računa o dosadašnjim kreditnoj ekspanziji i ne preuzima nikakve mjere da se ta privatna emisija i kamata koja ide na nju stavi pod kontrolu. &&T tako'er predvi'a otplatu napravljeni! dugova države preko izdani! obveznica. /ve to govori o &&T8u kao o teoriji koja ide na ruku sadašnje +inancijske elite. &&T je tu kapitalistički model implementacije nekreditnog novca. Novac koji se pojavljuje $dodaje% u zajednicu ne smije biti dug ili uvećani dug. Novac je kupovna moć za robe i usluge koje smo stvorili svojim radom. ako onda možemo biti dužni više nego što smo stvorili1 Ne možemo biti dužni niti ono što smo stvorili" jer je onda naš produktivni rad sav pod !ipotekom tog kredita. *ko novac ne smije u svom pojavljivanju biti dug" jasno je da ga se mora davati tamo gdje se mora raditi sa novčanim gubitkom. /a novčanim gubitkom rade svi koji nisu sposobni za rad $djeca" umirovljenici" invalidi" itd. %. To je logično. *ko nisu sposobni za rad" a imaju troškove života" njima se treba pomoći. /posobnim ljudima se ne smije poklanjati novac. Time oni dijele kuponu moć drugi!" a ne doprinose stvaranju te kupovne moći. #vdje treba opaziti da produktivni znanstveni rad može biti tako'er mjesto gdje se može koristi nekreditni novac. Naime" znanstvena otkrića koja se mogu primijeniti u poboljšanju standarda $povećanje produktivnosti" uštede na resursima" nove te!nologije" itd.% ima smisla +inancirati nekreditnim novcem. oliko je ovo drugačiji pristup gdje oni koji ostvaruju najveće pro+ite imaju i mogućnosti +inancirati razvoj znanosti" ali i +avorizirati odre'ene grane i te!nologije koje će im u budućnosti osiguravati pro+it. Tu dolazi do moguće i vjerojatne razlike u kapitalističkoj i socijalističkoj implementaciji nekreditnog novca. )azlika je očita u +inanciranju" ali tako'er" bitno je vidjeti ako su znanstvena otkrića +inancirana radom svi! $djelom nekreditne emisije% da se ona mogu kasnije iskoristiti na socijalistički i kapitalistički

način. apitalistički način bi značio da će se otkrića $bez obzira na izvor +inanciranja% koristiti za povećanje pro+ita $kapitalno% sposobne manjine ili za sabotiranje korištenja ti! otkrića kada se procijeni da nova te!nologija nije u interesu. /ocijalistički način bi bio da se znanstvena otkrića koriste za povećanje produktivnosti postojeći! društveni! +irmi ili za otvaranje novi! društveni! +irmi. Teško je pretpostaviti da će društvene +irme sabotirati korištenje znanstveni! otkrića. 7ojazan bi mogla biti u slučajevima kada povećanje produktivnosti znači da je potrebno manji broj radni! sati i time možda gubitak radni! mjesta. &e'utim" višak radne snage se može riješiti skraćivanjem skraćivanjem radni! sati i povećanjem broja radnika. *ko u državi sve subjekti $osim same države% žele pokriti svoje troškove i možda ostvariti neki pro+it od svog rada" tada je jasno da državni proračun mora imati de+icit. Pri tome uzimamo da je vanjskotrgovinska bilanca na nuli $kao što je ona nula na nivou zemaljske kugle%. Tako bi mogli reći da svi mogući pro+iti svi! na svijetu dolaze od de+icita proračuna svi! država. Problem je jedino u tome što novac pojedini! država daje kupovnu moć za proizvode iz ti! država" ali ne automatski i za strane proizvode. Premda jedinstvena valuta izgleda primamljivo i praktično za pojedinca" postoje mnogi konkretni problemi. 0ržava mora osigurati +inanciranje de+icita proračuna emisijom novca bez duga. 0ržava može +inancirati i de+icit platne bilance sa inozemstvom emisijom nekreditnog novca. Premda tako radi *merika $samo novac nije nekreditan%" ona to može jer je osigurala da se na+ta plaća u dolarima. Pa i! zbog toga i zovu petrodolari. .to je tu nelogično nećemo sad istraživati. *ko bi naša država +inancirala de+icit de+icit platne bilance sa inozemstvom $plaćanjem u našoj valuti%" novac koji tako emitira prije ili kasnije bi se mogao iskoristiti. , kapitalističkoj verziji nije uopće važno na što će strani posjednik naše valute iskoristiti novac. To bi moglo biti za robe i usluge" ali bi moglo biti za kupovinu +irmi" zemljišta" nekretnina" prava na eksploataciju $koncesija%. /ocijalistički model bi tu morao ograničiti korištenje tog novca $u rukama stranog vlasnika% na kupovanje roba i usluga. Naravno" ako bi naša socijalistička država koristila plaćanje u našoj valuti za stjecanje nekretnina" tvornica i drugi! prava u strani državama" morala bi prema reciprocitetu dozvoliti isti obujam isti! prava i kod nas. To pravilo ima smisla kada se uzme u obzir da su neke strane države znatno veće od naše države. , socijalističkom modelu se na isti način se mogu gledati i dosadašnji krediti koje smo dobili. *ko su oni potrošeni na robe i usluge" tada se i dug treba na jednak način otplatiti. apitalistički model otplate dugova tu ne bi radio razliku i omogućavao bi da se na ime dugove preuzmu +irme" zemljišta" koncesije" banke itd. * to se praktično i doga'a. ada država preuzima ekspanziju novčane mase" ona mora riješiti i problem dosadašnje ekspanzije novca koja je +aktički u privatnom vlasništvu banaka. Prema socijalističkom modelu svi krediti koji su bili izdani" a koji su stvorili povećanje novčane mase u opticaju se moraju staviti u državno $društveno% vlasništvo. Nadalje ukupna kamata koja se naplaćuje na ime izdani! kredita ne smije sigurno biti veća od emisije nekreditnog novca. * praktično ona ne bi smjela prijeći FEG tog iznosa da bi realni sektor gospodarstva imao od kuda ostvariti globalni pro+it od proizvodne djelatnosti. apitalistički model bi bio da bankama posudi novac $novom emisijom% koji im +ali za FEG obaveznu rezervu i da im se na taj novac naplaćuje kamata. Tako'er" kamata bi se odre'ivala prema zakonima ponude i potražnje. To što iznos mogući! zaračunati! kamata može prelaziti i vrijednost emisije nekreditnog novca bi riješili zakoni tržišta. možda bi 6!icago plan tu bio praktičniji za korištenje u kapitalizmu. =er kojeg smisla

ima ograničavati +inancijsko poduzetništvo" ako je krajnji cilj pro+it tj. što više pro+ita. /a tog stanovišta je i sama primjena nekreditnog novca u kapitalizmu dosta upitna. apitalizam i sad odlično +unkcionira za malobrojnu manjinu. Nekreditni novac bi kapitalizmu oduzeo mogućnost da državi stvara dugove" ali bi i dalje ostalo stvaranje pro+ita od kapitalnog uloga. Tj. rad većine bi se mogao kapitalizirati i bez limita povećavati pro+it kapitalista. Tako'er" kapitalisti će !tjeti smanjivati poreze da se smanje davanja i da ojačaju konkurentnost proizvodnje na globalnom tržištu. Zbog toga će težiti da se sva javna davanja zamijene privatnima. Tako će školstvo" zdravstvo" mirovinski +ondovi" trebati postati trošak korisnika" a ne zajednice. , stvari kapitalistički model je model u kojem se svi bore protiv svi!. * nekad se i udružuju u toj borbi ujedinjenjem ili dogovornom podjelom tržišta. /ocijalni standard radnika u tom slučaju nije bitan. apitalisti pro+itiraju kada je velika nezaposlenost. Zbog obilja radne snage" plaće radnika mogu biti niske jer se uvijek na'e radnik koji će !tjeti raditi za istu ili čak za manju. , socijalističkom modelu" zaposlenost i socijalna prava je više nego bitna. 6ilj nije veliki pro+it" nego zadovoljavanje životni! potreba. Zbog toga socijalistički model sa porastom produktivnosti može ići na smanjenje radnog vremena i zapošljavanje ljudi ili na proširenje standarda otvaranjem novi! proizvodni! pogona. #ni tu mogu birati" ali treba uzeti u obzir da je do sada svako povišenje standarda uvijek vodilo u povećano trošenje resursa. Pa stoga socijalistički model može lakše pri!vatiti smanjenje standarda jer u tome svi učestvuju podjednako. /av emitirani novac u državi završi na nečijim računima. ada je u pitanju kapitalistički model" cijene ne treba kontrolirati. Tržište će samo napraviti balans. Naravno" to će nekima donijeti ogromne pro+ite" a nekima i gubitke. &e'utim" kapitalizam počiva na konkurenciji i vještini postizanja pri!oda koji sigurno pokrivaju troškove i rade pro+it. Ne vodi se previše računa o posljedicama tog djelovanja. , socijalističkom modelu se rast i nivo cijena treba kontrolirati. Neopravdano dizanje cijena uvijek vodi prema povećanju pro+ita i za!vaćanja u kolač zajedničkog stvaranja. &e'utim" socijalistički model može nekreditnu emisiju koristiti i za dotiranje nepro+itabilni!" ali društveno važnim djelatnostima. Takve +irme zovemo poznatim nazivom 9gubitaši:. Prije dotacija je naravno potrebno napraviti racionalizacije u poslovanju i provjeriti da li se +irma koristi kao paravan za velike pro+ite uprave" radnika" vanjski! suradnika" kooperanata ili dobavljača. Tj. da li se iza gubitaka +irme krije preplaćen posao ili je problem u nedovoljnoj potražnji za uslugama i proizvodima te +irme. #vo zadnje može biti razlog za pokretanje procesa restrukturizacije i proširenja proizvodnje na proizvode koji se traže ili zadržavanje postojeće proizvodnje sa manjim brojem radnika $redukcijom troškova% i dotacijom gubitaka. /ve ovisi o važnosti djelatnosti. Naime" poznato je da je većina +irmi koja proizvodi kvalitetne i trajne proizvode u riziku da kada zasite tržište da do'e do pada potražnje. , socijalističkom modelu mi možemo zadržati proizvodnju jer je zbog kvalitete i trajnosti društveno isplativa. Pro+it se ovdje ostvaruje time što proizvedeni proizvodi i dugo imaju upotrebnu vrijednost i samim time standard postižemo bez održavanja visoke proizvodnje kratko upotrebljivim proizvodima. apitalistički model proizvodnje zbog stavljanja pro+itabilnosti na prvo mjesto mora voditi ka stvaranju proizvoda kraćeg trajanja da bi se pro+it nastavio stvarati stalnom produkcijom radi zamjene kratkotrajni! proizvoda. Tako je poznato da su električne žarulje sa žarnom niti namjerno te!nički realizirane da im se ograniči trajnost. * da ne govorimo da su mnoge +irme" koje su radile trajne strojeve na kraju bankrotirale.

=ednostavno" tržište nije trebalo veću količinu. * osim toga" konkurentska je+tinija proizvodnja manje trajni! proizvoda je bila je+tinija. , tom momentu kupci nisu možda ni znali da je+tiniji proizvodi ne traju kao oni kvalitetniji. * možda su se vodili prema trošku amortizacije. *ko novi proizvodi traju kraće" ali imaju niže troškove amortizacije" čine se više isplativima. &e'utim" na taj način se povećava količina smeća i potrošnja resursa. /ocijalistički model ima mogućnost da odluči da li će podržavati proizvodnju koja dugoročno smanjuje korištenje resursa. apitalističkom to ne može biti u interesu. Pro+it je na prvom mjestu.

ako cijeli emitirani pro+it završava u nečijem pro+itu i štednju" tako socijalistički model podrazumijeva da ta kupovna moć" a osobit kod veliki! +irmi" treba biti iskorištena dalje kao kapital kojim se može podići standard vlastiti! radnika. Tako smo u socijalizmu imali ulaganja u modernizaciju" obrazovanje" stanove" odmarališta" kulturu" sport" druženja" itd. , kapitalističkom modelu" ovo doslovce izgleda kao utopija. &odernizacija se koristi uvijek da se smanje troškovi i poveća proizvodnja te samim time poveća pro+it. 5irma smije ulagati u nepro+itne ciljeve i one koji povećavaju trošak" ali time slabi svoju konkurentnost jer ima veće troškove za isti proizvod. , biti kapitalista se bori na tržištu da bi postao bolji i preuzimao druge +irme. *ko tako ne radi" dolazi u situaciju da će možda njega netko preuzeti. &oto je 9preuzmi ili ćeš biti preuzet:. - to vrijedi to više što je +irma što veća. Poznato je da velike +irme imaju strategiju preuzimanja manji! i perspektivni!. ;esto to rade i da uklone opasnu konkurenciju. Naravno da kada socijalističke +irme koriste kapital da povećaju standard svoji! radnika" da one tada prividno počinju zaostajati za kapitalističkima. &e'utim" to je stvar izbora. /ocijalistički model to može nadoknaditi me'usobnim dijeljenjem rezultata znanstveni! istraživanja" kao i svog vlastitog. ,mjesto patentni! prava +irmi" ovdje se može govoriti o patentnom pravu za cijelu državu i sve njene +irme. ,druživanjem kompletnog razvoja i dijeljenjem otkrića je moguće otkloniti ove nedostatke socijalističkog modela vezane za dilemu potrošnja ili razvoj. 0ruštveno vlasništvo se može promatrati kao jedna zajednička korporacija koja ima radnike za dioničare. , tom slučaju bi razvoj znanosti trebao biti na službu svima te zajednice. ako +irmama" tako i osobno pojedincima koji su radnici u tim istim +irmama. ,mjesto konkurencije sa ciljem preuzimanja u socijalizmu se može udruživati sa drugim +irmama i iskoristiti potencijale razvoja obiju +irmi na najbolji način. ;esto su u socijalizmu udruživanje uspješne +irme sa manje uspješnijima. Na taj način se dobra organizacija iz prve +irme mogla prenijeti i na dugu bez da ona prva bude u riziku da primjena bolji! metoda ne stvori konkurenciju koja bi mogla ugroziti poslovanje prve. 0ok se u kapitalističkom sustavu ovo može nazvati stvaranjem monopola i nedozvoljenja operacija" u socijalizmu to nije. )azlika je u tome u koju svr!u se ulaže pro+it. , kapitalizmu pro+it privatiziran u ruke mali! broja ljudi. Pa zbog toga" monopoliziranje u biti omogućava diktiranje pro+ita bez granica. Zbog toga u socijalističkom modelu mora postojati kontrola rasta i nivoa cijena. Ne smije se dopustiti da monopolistički položaj $premda je u službu velikog broja radnika% bude razlog da se iskoristi za uzimanje većeg kolača iz kupovne moći $većeg pro+ita%. Tako'er je važno vidjeti globalni pro+it svi! nastaje kao zbroj svi! pro+ita umanjeni! za sve gubitke. Zbog toga" socijalistički model mora paziti da kao prvo smanji gubitke. * kao drugo" da zbroj svi! pro+ita koji nastaje na povećanoj ponudi roba i usluga zadrži odnos prema postojećoj razini cijena. Zbog toga se može dogovoriti i veća nekreditna

emisija novca" ali će ona rezultirati in+lacijom. apitalistički model tu teško da može izbjeći in+laciju. ao prvo" kapitalisti ne žele kontrolu cijena. * kako se nekreditna emisija ipak mora na neki način odrediti" to znači da će u kapitalističkom modelu doći do konkurencije u do!vaćanju dijela tog kolača. =edna od najsigurniji! metoda je preuzimanje poslova javni! poduzeća" a i time dobivanja monopola na odre'enom teritoriju $vodovod" struja" komunalije" ceste" željeznice" zatvori" itd.%. Takva privatizacija nema dobre e+ekte na zajednicu. Tu sa samo pojavljuje jedan posrednik izme'u korisnika i oni! koji realno stvaraju uslugu" a koji razmišlja samo kako da iskoristi poziciju za stvaranje dobrog pro+ita. apitalistička konkurencija i optimiranje cijene za maksimalan pro+it mora voditi do in+lacije. /vako dizanje pro+ita da bi se ostvario maksimalan pro+it od djelovanja uglavnom završava na tome da je bolje prodati manje uz veći pro+it" nego više uz manji. )azlog je što manji promet u svakom slučaju znači i smanjenje troškova prometa i skladištenja. * isto tako manji promet uz veću maržu znači da je proizvo'ač ostvario manju zaradu. Time je i udio vlastitog pro+ita u sumi svi! pro+ita veći. Veća cijena stvara i veće troškove drugima te i! na taj način tjera u smanjenje pro+ita i u gubitke. * to je opet prilika za proširenje poslovanja na druge djelatnosti. Neki kapitalisti čak i koriste dobre pro+ite u jednom poslu kao pokriće za dampingške cijene u drugom poslu. Nadalje" država mora za svoje potrebe nabavljati robe i usluge te izvoditi radove na održavanju i proširenju javne in+rastrukture. Postoje velike razlike izme'u socijalističkog i kapitalističkog modela. apitalistički podrazumijeva da će se izvo'ač tj. dobavljač izabrati javnim natječajem. Tu država ima mogućnost odabrati je+tiniju ponudu. ;ak se država trudi da centralizira nabavu da bi na veće količine dobila najnižu cijenu. Zbog toga se na velike natječaje mogu javiti samo +irme koje imaju dovoljno kapaciteta da tu narudžbu i izvrše ili se čak udružuju da bi dali ponudu. Takav sistem ide na ruku samo tim velikima. * mali dobavljači će morati raditi poslove koji nisu za državu ili će se morati udružiti. #vaj način u biti uvijek pre+erira privatnog dobavljača ili udruženu grupu privatnika. Pri tome pro+it odlazi dobrim dijelom u ruke kapitalista. To je u biti pogodovanje kapitalistima. =edino što se ne zna tko će biti taj kapitalista. /ocijalistički model državni! nabava treba pre+erirati društvene +irme. - to baš iz razloga jer one dobit raspodjeljuju na veći broj ljudi $svoje radnika% i rade u smjeru podizanja standarda svoji! radnika. * kako su radnici ujedno i najveći dio proizvodni! snaga društva" logično je da oni imaju prednost u javnim nabavama. Nadalje" moguće je da za jednu nabavu konkurira više društveni! +irmi. &e'utim" socijalizam bi trebao težiti racionalizaciji proizvodni! kapaciteta tako da ne ulaže u višestruke kapacitete koji nemaju potrebno tržište. Tako'er se može koristiti i rad u A smjene. Time se ista proizvodna sredstva maksimalno iskorištavaju. To je racionalnost koji socijalizam treba" a kapitalizam je teško može postići. Nedostatak kapaciteta u kapitalizmu može značiti znači i nekonkurentnost koju može neki dugi kapitalista iskoristiti" ako ponudi dovoljne kapacitete i nižu cijenu. Tu je očigledno da su kapaciteti proizvodnje narasli samo radi konkurentske borbe i da je slobodno tržište +aktički vlada zakon jačega. Tako'er" moramo znati da ako država ima vlast nad emisijom novca" tada se ona može iskoristiti za stvaranje društveni! tvornica i poduzeća koja će zadovoljavati državne potrebe uz minimalan pro+it. Na taj način društvo kao velika korporacija ulaže u svoja $zajednička% poduzeća da bi maksimalno disperzirala pro+it na veći broj ljudi $radnika%. 0obro planiranje potreba i kapaciteta te izbor te!nologije koja će se koristiti je važan +aktor da se izbjegne poznati e+ekt 9#brovac: tj. napravi promašaj u ulaganju.

Dugovi Problem u implementacije nekreditnog novca je i kako riješiti nagomilan dugove. , stvari" nastanak i gomilanje ti! dugova nas tjera da tražimo izlaz iz te krize u novcu bez duga. 0ugove su nagomilale +irme" osobe i država. 0o sada se prezaduženost države rješavala rasprodajom državni! +irmi. *li jasno je da je uzrok problem to što nije postojao novac za pro+it ti! +irmi. Pa tako privatizacija ne donosi ništa novoga. Nisu mogle sve +irme biti pro+itabilne jer nije bilo uvjeta. /ada kada imamo uvjete za pro+itabilnost" možemo reći da se vidi kako je ideja što veće privatizacije bila prijevara. Tj. za kapitalističku državu je to samo način da se poveća i osigura pro+it za kapitaliste. *li za socijalnu državu je to prijevara. #čigledno je da su korištena rješenja bila tu sa ciljem da rasture socijalnu državu. 0ržava se zaduživala izvana za novac koji je +alio za de+icit platne bilance sa inozemstvom" ali i za globalni pro+it +irmi i osoba $štednju%. Zbog toga je jako brzo narastao ukupan dug. ada bi se nekreditni novac iskoristio samo za stvaranje novca za unutrašnji pro+it" već time bi se smanjilo daljnje zaduživanje. &e'utim" kapitalistički model dozvoljava poduzetničku slobodu i zaradu. Pa tako kod tog modela nemamo ni što razmišljati o rješenju. Naime" postojeći dug koji stoji je prema kapitalistima i to je potpuno u skladu sa kapitalističkim smjernicama. Za!vati da se tu nešto promijeni bi značili +avoriziranje jedni! kapitalista u odnosu na druge. - to bi bilo protiv slobode poduzetništva. ako uopće riješiti dugovanja1 Prema socijalističkom razmišljanju" problem postoji što smo svi zadužena prema malom broju vjerovnika. To tu znači da su oni koji su stvarati novac za zaduženje u stvari svu naši proizvodnju stavili pod !ipoteku ti! dugova. Potpuno je nelogično da neka manjina ima takve ovlasti jer se to kosi sa postojećim zakonima naše države. ada država bude napravila dokapitalizaciju banka na ime potrebne visoke obavezne rezerve $FEG na oročena sredstva i 2EEG na sve ostalo% biti će u poziciji da preuzme i spasi banku od propasti. 7anka neće imati novac za tako velike rezerve" a da bi kasnije pro+it od tog biznisa imao limitiranu kamatu. *ko država preuzme banke koje su kupovale njene obveznice" tada može riješiti i taj unutrašnji dug. 0ug koji je prema mirovinskim +ondovima se može lako isplatiti. , socijalističkom modelu će mirovinski +ondovi morati postati državni tj. društveni. 0evizna štednja kada je preuzme država ne može biti garantirana nego samo isplatom u domaćoj valuti što garantira i zakon. 0eviza ima samo u iznosu koji je banka imala u rezervi. 0evizni depoziti ne može biti pokrivena državnom dokapitalizacijom. #staje još socijalističko rješenje vanjskog duga. Veliki vanjski dug samo za kamate bez otplate glavnice traži masu deviza. To bi značilo da bi država morala stvoriti uvijete za veliki su+icit u platnoj bilanci. #mjer iznosa su+icita vanjskotrgovinske uplatne bilance prema ukupnom dugu pokazuje koliku se kamatu uopće može plaćati. Npr. za Njemačku je to A"4G. To znači da je sadašnju našu kamatu nemoguće plaćati čak i Njemačkoj. ;esto se baš taj pritisak na izvoz radi stvaranja deviza za otplatu duga koristi da bi se spustila cijena proizvoda i usluga. Zbog toga je logično da bi se umjesto zara'ivanja deviza trebalo dug isplatiti u domaćoj valuti i vezati njegovo korištenje samo na proizvode i usluge" a ne na vlasništvo. /amo ni tada vraćanje duga neće biti jednostavno jer svaki proizvod u sebi ima i troškove proizvodnje. To znači da se mora napraviti višestruko već promet od iznosa dugova da bi se isti mogao otplatiti na taj način. #sim što se dug može tako isplatiti" ukupni iznos duga treba reducirati na mjeru koja je te!nički moguća. Tj. vjerujem da je otpis HEG duga više nego potreban.

je!avanje duga in"lacijom Treba možda analizirati rješenje unutrašnji! dugova putem +orsirane emisije novca. Premda to rješenje ima plemenitu nakanu da obezvrijedi dug treba ga malo pojasniti u koracima da bi se vidjele moguće posljedice. Pretpostavimo da postoji novčana masa iskazana u kunskim depozitima. *ko je ukupna rezerva u odnosu na depozite oko 4EG to kao prvo znači da u biti samo petina novca realno postoji. Zbog toga čak i da se !oće i da ima deviza u deviznim rezervama IN78a" ne može se cijela kunska aktiva promijeniti u deviza pa zatim devalvirati tečaj i otkupiti devize po novom tečaju. To bi značilo da se moraju svi računi osoba" +irmi i države provući kroz isti proces kao i gotovina koja postoji u nečijim novčanicima i kasicama. Takva sinkronizacija doga'anja i pored problema sa konverzijom kuna8J devize" devalvacija" devize8Jkune je jako teška. *ko bi proces slabljenja kune išao dok su kune u nekom razdoblju sa tendencijom da se tečaj obori 2E puta onda bi tu sigurno najbolja taktika bila da se emisija novca koristi za otkup deviza. To je prokušana metoda koja je od 2KKE. do kraja 2KKA. urodila znatnom in+lacijom. Pri tome su je važno za vidjeti da bi se u tom procesu čak i da se uspije sačuvati realna vrijednost novčane mase dogodilo da oni koji imaju devize za prodaju za kune u stvari imaju popust na tečaj kao prvi koji dolaze do kuna. Njima kuna vrijedi najviše. ada se te kune dalje troše" njima pada vrijednost te ostali u krugu cirkulacije novca rade sve manji realni promet. #vom metodom bi država mogla skupiti dosta deviza. Naravno pod uvjetom da ima oni! koji žele mijenjati devize za kune. 0rugi način da se oslabi valuta je da se emitirani novac počne trošiti. &e'utim sama pomisao da se treba potrošiti 2E puta više novca nego što ga ima u svim depozitima vodi u niz problema. Prvo na što će se potrošiti toliko novca1 &ožda bi bilo najjednostavnije otisnuti kuna koliko treba da se kupe banke. &e'utim" tko bi spriječio vlasnike banaka da ne zatraže da im IN7 doznaku kuna promijeni u devize1 #sim toga" ako se počne sa snažnim državnim trošenjem novca" jasno je da bi dobar dio ljudi odma! poželio zara'ene i ostale kune konvertirati u devize. Nastala i navala na mjenjačnice i teoretski bi IN7 u roku keks mogao ostati bez devizni! rezervi. Vjerojatno bi i banke odma! počele sa konverzijom svoji! kunski! viškova u devize. * sad recimo da ograničimo službenu promjenu kuna u devize. , tom slučaju bi procvalo crno tržište. Tada bi bilo najbolje da država prvo kupiti sve banke" a zatim da počne kupovati devize. &e'utim" novac ne bi svi mogli promijeniti u devize te bi nastala trka da se potroši novac na bilo što korisno prije nego što in+lacija ne uništi kupovnu moć. &e'utim" i dalje imamo problem kako oslabiti valutu 2EEEG. ;ak i za godinu dana to je stra!ovito puno i dovelo bi do pada realne vrijednosti novčane mase. * ubrzanje cirkulacije ma!nitim trošenjem to ne bi moglo slijediti. ada bi država trošila novac na nešto korisno. Npr. na izgradnju in+rastrukture tada bi najviše pro+itirao izvo'ač radova. #n bi prvi u lancu trošio zara'eno. Pri tome bi sigurno radio sa pro+itom. *ko to gledamo sveobu!vatno" privatne +irme koje bi dobile poslove u to vrijeme i da se preko nji!ovi! radova provuče toliko puno novca već od male marže bi zaradile ogromna bogatstva. &ožda bi najjednostavnije bilo da se promijeni izgled i naziv valute sa +aktorom konverzije 2E za jednu kunu. *ko bi se zabranila konverzija dugova" nego samo konverzija depozita time bi se na jednostavan način riješili dugova. &e'utim" time bi pogodovali svima koji su imali kredite. Znači ne samo osobama" nego i +irmama. - to bi bilo veće pogodovanje što je veći dug bio. * najveće dugove imaju poduzetni kapitalisti.

#eliko otvoreno tr$i!te u velikoj %ajednici dr$ava 0obro zvuči. Veliko tržište omogućava puno konkurencije. Netko bi pomislio da bi prema zakonima tržišta tu sve trebalo biti odlično. &e'utim" veliko tržište ima još veće igrače. Pro+iti koji se tu ostvaruju sa vremenom mogu pomoći polaganom uklanjanju konkurencije. Prema statistici *merike" različitost vlasništva veliki! klaonica tokom prošlog stoljeća se smanjivala. Time se praktično dokazuje da djelatnosti koje imaju preduvjete da se mogu monopolizirati moraju prije ili kasnije voditi do stvaranja monopola ili oligopola. Zbog orijentacije kapitalista da dolaze u posjed visoko pro+itabilni! poslova" pro+iti koje tako ostvare mogu koristiti daljnja ulaganja. apitalistički model je tu uvijek poznat i predvidiv. #tvoreno tržište je tu samo prostor da korporacije još više ojačaju. * znamo da mnoge korporacije i vrše pritiske da se uspostavi otvoreno tržište. , velikom otvorenom tržištu imamo pojačane e+ekte kao i u svakoj državi. Postoje razvijeniji i manje razvijeni krajevi. #ni koji su manje razvijeni obično su to zbog povećani! troškova rada $izoliranosti% ili zbog loši! uvjeta za bavljenje djelatnostima. Zbog toga neka područja mogu biti izložena odljevu stanovništva" te na kraju opustjeti. /ituaciju pogoršava korištenje iste valute koja omogućava lako seljenje kapitala iz jedne u drugu državu članicu. Nejednaka razvijenost se teško može kompenzirati jer je očigledno da se krajevi sa većim troškovima moraju novčano dotirati. Tada se razvijena područja osjećaju kao da i! nerazvijeni pljačkaju. &e'utim" istina je drugačija. 0obar skor razvijeni! dolazi od nji!ovi! dobri! uvjeta" ali i od toga što možda sa nerazvijenim krajevima posluju bez gubitkom. =er kada bi nerazvijeni imali dobar pro+it i oni bi se sa vremenom mogli razviti. , biti prema tom načelu koliko odre'eni kraj ima protok kapitala i da li ga koncentrira ili s kapital odljeva tako se doga'a ili ne doga'a razvoj. apitalistički model u biti ne želi ispravljati uvjete za pro+itabilnost jer se time dodatno stvara trošak zbog odvajanja za poticanje. &e'utim" sa socijalističkog stanovišta se mora raditi da se odre'eni krajevi ne opustoše i da se u manje razvijenim krajevima organizira život. Pro+it u socijalizmu ne može biti na prvom mjestu. Primjer je ukidanje željeznički! veza za krajeve koji su ionako slabije naseljeni. * kao razlog se navodi nerentabilnost. ako" ako je željeznički transport je+tiniji od cestovnog1 Troškovi cestovnog prijevoza mogu biti ukupno i veći. *ko pogledamo" kako svaka država zatvara proračun sa svojim de+icitom koji će dati globalni pro+it od stvaranja na njenom terenu" bilo bi možda logično da i svaka lokalna uprava dobije dio nekreditnog novca u svoj budžet. &e'utim" nekreditnom novcu vrijednost daje upravo rad na stvaranju proizvoda i usluga. *ko lokalna uprava nije u mogućnosti pokriti svoje troškove $nrp. dijaliza" izvanredni troškovi zbog nepogoda % tada bi se te trebalo uskočiti i emisijom novca u biti solidarno pokriti troškove. Nekreditna emisija novca je bitna kod teški! elementarni! katastro+a. apitalistički model tu omogućava da se kapitalisti okoriste povećanom potražnjom i povise cijene premda prodaja ide dobro. /ocijalistički model to ne bi smio nikako dozvoliti. Već samo povećana potražnja stvara isplativost posla. Zbog toga je svaka kriza u kapitalističkom modelu velika pomoć da se postignu ekstra zarade kod dijela poduzetnika. Nije ni čudno da je je zadnji! sto godina obilježeno ratovima. Teško je reći da to nema veze sa kapitalističkim poduzetnicima.

&aključak Zbog pro+ita kapitalista na prvom mjestu" uvo'enje nekreditnog novca u kapitalistički sustav neće bitno poboljšati kapitalizam" a niti riješiti probleme u državi. Nekreditni novac ne može povećati socijalnost kapitalističke države. Nekreditni novac može otkloniti prijevaru na emisiji novca. *li ta prijevara je postojala i prije kapitalizma. 7itno stabilnije banke" ali bez kontrole kamatne stope mogu opet nadvladati u preraspodjeli pro+ita nad realnim sektorom. apitalizam sa ljudskijim licem se može postići samo velikim regulacijama. &e'utim" ako razvoj bude rukovo'en samo pro+itnim ciljevima" zabrazditi će u smjeru koji nije najbolji za zajednicu. Nasuprot kapitalizmu" socijalizam koji bi koristio nekreditni novac bi se odlično nadopunjavao. Nekreditni novac je odličan način ekspanzije novčane mase koji može osigurati stabilniju vrijednost novca nego klasična emisija novca sa multiplikacijom depozita u bankama. 7anke bi bile društvene i stabilne" ali bi radile sa bitno manjim pro+itom. Nešto treće u svemu tome je da se u socijalizmu može dozvoliti privatno poduzetništvo do odre'ene vrijednosti poduzetničkog kapitala. Neograničeni rast kapitala može se dozvoliti samo društvenim +irmama. Najveći nedostatak socijalizma je odgovarajuća nagrada za inovativnost i tromost u prilago'avanju. Treba naći načina da se dopusti privatna inicijativa" a da time ne bude dovedena u pitanje ravnomjernija preraspodjela pro+ita od rada. Tako'er" socijalizam mora podržavati razvoj je+tiniji! metoda liječenja" razvoju novi! korisni! te!nologija i otkrića koje se ne baziraju na pro+itabilnosti. Zagreb" 4L.EA.4E2A. Nostradurus Zagrebački