You are on page 1of 634

Svijet je ovijen neznanjem, poudom mu je pomuen sjaj, prevarom je okaljan, a patnja ga pritie strahom.

Buddha U svim krajevima svijeta ovjek je pozvan, neodgodivo opomenut da probudi ivot koji u njemu drijema. M. M. Davy Kakav je ovo tragian svijet. Ovi dolje su zatvorenici, a krajnja tragedija je da oni to ne znaju, oni misle da su slobodni, i ne razumiju to to znai. Ovo je zatvor, i samo nekolicina ljudi to shvaa. Ali ja znam, on je rekao sebi, zbog toga sam ja ovdje. Da ruim ograde, razbijem metalna vrata, i da raskinem svaki okov. Philip K. Dick Budunost je svijet ogranien od nas samih. Maurice Maeterlinck Drutvo je kompleksno i grubo, zahtijevajui da se naporno bori za preivljavanje. Nitko te ne moe uiniti sretnim. Sve ovisi o tebi, da li e ili ne dosegnuti sreu. . . Ljudsko bie je predodreeno za ivot velike patnje ako je ono slabo i ranjivo prema vanjskoj okolini. Daisaku Ikeda U vrijeme univerzalne prijevare - govoriti istinu jeste revolucionarni akt. George Orwell

PRUI MIRU ANSU


Ljubav i mir su mogunosti za sve nas Mi moemo stvoriti nau vlastitu budunost Ti mora neto zamisliti Prije nego to moe uiniti Svatko je odgovoran za drutvo Nita se nee promijeniti sve dok To svatko od nas ne osjea u svojim srcima Prui miru ansu John Lennon - Give peace a chance, 1980 Priroda svih ljudi je istovjetna, ono to ih dijeli jesu njihovi obiaji. Konfucije U radosti i patnji svi su jednaki. Zato budi uvar sviju, kao i sebe. Shantideva - 8. stoljee Mirotvorci kojih se sjeamo i najvie ih cijenimo jesu oni koji pokuavaju izlijeiti nae drutvo kao Cjelinu, a ne samo kao dijelove. Bernie Glassman Nema veeg prokletstva od udnje za moi. Nema veeg zla od udnje za posjedovanjem. Lao Tse

Vlastita Naklada - Prvo izdanje 2001 Ovo drugo proireno i nadopunjeno izdanje e-book 2014. godine, moe se besplatno skinuti sa: www.warningforseamen.info kao i ostale mini knjizice formata 7,5 cm x 10,5 cm (veliina 1/8 A4 stranice) te 5,2 cm x 7,4 cm (veliina 1/16 A4 stranice) na hrvatskom i engleskom jeziku, a tu su i power point prezentacije. Uredio - odabrao i neto preveo sa engleskog Ivica olak Spoznaj istinu ogromnom snagom Izreke, misli, znanja, mudrosti itd. Veliina knjige 14,5 cm x 20,5 cm ISBN 953-96983-1-6

SADRAJ
Sve istinski mudre misli su bile ve tisue puta pouavane, ali da ih uistinu uinimo svojima, moramo o njima ponovno iskreno razmiljati, sve dok se ne ukorjene u naem osobnom iskustvu. Johann Wolfgang Goethe 1749-1832 itaj ne da proturijei i opovrgava, niti da bi vjerovao i prihvaao kao gotovu injenicu, niti da bi brbljao i raspravljao, nego da ispituje i razmatra. Francis Bacon 1561-1626 Ukoliko elite jasno spoznati istinu, odbacite miljenje za i protiv. Trei patrijarh zena Seng-ts'an umro 606 godine 1. Dijete _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _11 2. ena - Mukarac _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _35 3. Brak _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _52 4. Ljubav _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _70 5. Obrazovanje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 103 6. Religije _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 131 7. Znanost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 251 8. Drava - Vlast - Politika - Porezi - Kriminal _ _ _ _ _ 255 9. Rat - Nenasilje i Mir_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 349 10. Ekonomija-Rad-Biznis _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _410 11. Buddha_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 428 12. Isus _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _431 13. Sloboda_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _436 14. Zdravlje i Lijeenje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _456
15. 16.

Priroda-ivotinje-Zemlja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 491 ovjek i Duhovnost_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 510

17. ivot i Smrt_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 570

ZAHVALA Za izvode iz knjiga od Alice A. Bailey koji su prevedeni sa originalnog engleskog jezika i objavljeni uz dozvolu Lucis Trust koji ima copyright. Neke knjige A. Bailey su prevedene kod nas (MGM - Prijeko, Zadar). Za izvode iz knjige Benjamin Creme i Share International magazina, koji su prevedeni i objavljeni uz dozvolu Share International Foundation koji ima copyright. - Vrijeme je zrelo da svatko preuzme odgovornost za svoja djela. Najvei broj izreka potie od autora koji su ivjeli prije sto do dvjesto godina pa ak i onih od vie tisua godina i kao to vidimo njihove poruke su bile aktualne kako u njihovo davno vrijeme tako i u ovom naem savremenom svijetu. Svrha ove zbirke je da doe do to je mogue ire publike, posebno mladih koji su proli kroz rat i jo osjeaju i osjeat e njegove posljedice. Neka se suprostave korupciji, nasilju i svakoj vrsti fanatizma i uskogrudnosti. Sloboda - mentalna, emocionalna, duhovna i fizika, ekonomska neovisnost - onaj tko stvara, proizvodi treba da bude i vlasnik svoga rada, a po svojoj savjesti da doprinosi drutvu u cijelini, a ne da netko drugi na silu uzima i rasiplje njegov rad pretvoren u novac, i u ime drutva ga pojedinci ili grupe koriste za svoje vlastite ciljeve, a protiv dobrobiti drutva i ivota. Neka mladi stvaraju bolje meuljudske odnose uz razumijevanje ljudske prirode i svijeta u kojem ive. Neka nastane kultura u kojoj e privilegovani, oni koji iskoritavaju druga ljudska bia, ivotinje, biljke, zemlju i svi oni koji su protiv ivota, koji silom nameu svoju vlast, religije i ideologije drugima biti smatrani nepoeljnima, preprekama za stvaranje pravednijeg drutva. Neka mladi budu slobodni i pripadaju sebi, ivotu i cijelom ovjeanstvu. Neka izgraujui - upoznavajui sebe izgrauju ljepi svijet. Nemogue je izgubiti, osim ako se prestanemo boriti. Svaki ovjek voli mir i slobodu, i zbog toga svaki ovjek mora neto uiniti za mir i slobodu. Svako bie ve kad se rodi kao ovjek-ljudsko bie ima pravo da izabere svoj vlastiti nain ivota i da radi to mu volja bude, pazei da pri tom ne povrjeuje i unitava druga bia, koja kao i on sam imaju pravo da gledaju u sunce i njegovom svjetlou budu obasjana. - Ovdje zahvaljujem, i svima ostalima, koji imaju copyrights, te navodim imena knjiga. Istovremeno ova knjiga slui kao pregled knjiga na novi nain citiranjem dijelova samih knjiga koje su izvor informacija i autora od kojih mnogi ve odavno nisu u ivotu, ali koji su stvorili velike rijei i djela, i nesebino ih posvetili drugima. Njihove rijei pripadaju njima, a kako su oni dio ovjeanstva onda pripadaju svakom ovjeku, oni su ih izgovorili i napisali za ljude. Ovo je ujedno i vodi naslova za knjige u kojima se iz navedenih citata moe vie proitati. Ivica

Potraga za stvarnou je najopasnija od svih poduhvata jer e to unititi svijet u kojem ti ivi. Ali ako je tvoj motiv ljubav prema istini i ivotu, ti se ne treba bojati. Nisargadatta Maharaj Svaki ivot, koliko god bio dugotrajan i sloen, sastoji se od jednog jedinog trenutka - trenutka u kojem ovjek otkriva, jednom i zauvijek, svoj istinski identitet. Jorge Luis Borges 1899-1986 Duhovno savrenstvo ovjeka sastoji se u njegovu prerastanju u inteligentno bie - bie koje zna sve to je u stanju nauiti. Maimon Duhovna iskustva dublja su od misli. Mahatma Gandhi Ljepota ivota je u tome, da iako mi ne moemo uinjeno ponititi, mi to moemo vidjeti, razumjeti, uiti iz toga i promijeniti se tako da svaki novi trenutak ne bude proveden u aljenju, osjeaju krivnje, straha ili ljutnje, nego u mudrosti, razumijevanju i ljubavi. Jennifer Edwards Tko nita ne zna, nita ne voli. Tko ne umije nita, ne razumije nita. Tko nita ne razumije, bezvrijedan je. Ali onaj tko poima, taj i voli, zapaa, vidi. . . Vie se voli ono o emu se vie zna . . . Paracelzus 1493-1541 Jednostavan korak hrabrog pojedinca je da ne sudjeluje u lai. Jedna istinita rije nadilazi svijet. Alexander Solzhenitsyn

Ova zbirka izreka, misli, mudrosti vie od 500 autora predstavlja misli ovjeanstva kroz stoljea. U svijetu ima mnogo pripadnika razliitih religija i uvjerenja, politikih ideologija i drutvenih ureenja, ali kao to vidimo ljudi se ne ponaaju ispravno jedni prema drugima, i nemaju potovanja prema Zemlji i ivotu u svakom obliku. Razliita uvjerenja i drugaija gledita ne znae potrebu za preobraenjem, ili za raspravljanjem, svaom mrnjom i ratom - ve poticaj da se pone razmiljati svojom vlastitom glavom, da bi jednog dana bili voeni vlastitom spoznajom, jer emo samo tada biti sposobni uistinu probuditi ljubav i gajiti toleranciju i samilost prema svim ivim biima, i svemu to nas okruuje, obdrava i hrani. Probuena Ljubav se ne odijeva rijeima ve se istinski ispoljava u djelima. Snaga uvjerenja nikada nije ravna snazi vlastitog iskustva i spoznaje. U svekolikoj razliitosti zakon Istine je zakon za sve. Jedinstvo ivota. ISBN 953-96983-1-6
7

(Tekst sa zadnje vanjske korice knjige)

Ono to ovjek pie nije stvoreno od njega, ve je to postojalo prije njega, i postojat e nakon njega; on tome samo daje oblik. Dakle ono to on pie nije njegovo nego nekoga drugoga; on je samo instrument kroz koji istina, ili greka sebe izraavaju. Postoje oni koji piu mehaniki, i takvo pisanje moe proizlaziti iz tri uzroka; intelektualno pisanje moe dolaziti iz pedeset i sedam uzroka, a pisanje Rijei Boga moe proizlaziti iz 10 uzroka. Osoba koja pie bi trebala znati uzrok odakle njegove ideje dolaze, jer samo onaj tko poznaje mudrost moe pisati mudro. Paracelsus 1493-1541 - De Fundamento Sapientice Treba znati da spisi mogu biti shvaeni i protumaeni, u etiri znaenja. Jedno se zove literarno, i to je ono to se ne prua dalje od rijei u bukvalnom smislu, drugo se naziva alegorinim, i to je ono to se krije pod haljinom prianja; tree znaenje se naziva moral, i njega itaoci treba da sa velikom panjom trae u spisima zbog vlastite koristi i svojih uenika. etvrto se zove anagogija, drugim rijeima nadulno, i to je ono koje se dobije kad se neki spis tumai sa duhovne toke gledita, ije i bukvalno znaenje i stvari koje oznaava prikazuju pojave vjenog ivota. A kad se ini ova demonstracija treba uvijek raditi tako da doslovni smisao bude prvi izloen budui da je onaj bez koga je nemogue i besmisleno shvatiti druga znaenja, a naroito alegorino. Dante Alighieri 1265-1321 - CONVIVIO Uenik nalazi isto nasljeivanje u podvrgavanju svake stvari novoj terminologiji, kakvo nalazi djevojka koja je upravo nauila botaniku posmatranjem nove crnice i novogodinjeg doba. Nakon nekog vremena uenik e otkriti da je njegova intelektualna mo porasla izuavanjem uiteljevog uma. Ali u svih neuravnoteenih duhova, razvrstavanje biva dovedeno do idolatrije, smatra se za cilj a ne za brzo istroivo sredstvo, tako da se udaljene zidine sistema mijeaju u njihovom oku sa zidinama svemira; ini im se da se svjetla nebeska njiu o luku izgraenom rukom njihovog uitelja. Oni ne mogu da zamisle kakvo pravo imate vi tuini da vidite - kako vi u stvari moete da vidite. "Sigurno ste svjetlost ukrali od nas". Oni jo uvijek ne opaaju da e se svjetlost, nesistematina, neukrotiva, probiti u svaki sobiak, ak i u njihov. Neka ih, nek jo malo pjevue i nazivaju je svojom roenom. Ako su poteni i dobro napreduju, njihova za sada isuvie uredna nova tamnica postae im uskoro preuska, preniska, napuknue, nagnue se, istrulie, ieznue, i besmrtna svjetlost, mlada sva i razdragana, od milion putanja, od milion boja, ozarie se svemirom kao kada bi jutro, dan prvi. Ralph Waldo Emerson 1803-1882 - SAMODOVOLJNOST Samospoznaja je poetak mudrosti, i mi moemo i moramo otkriti istinu kroz samospoznaju. J. Krishnamurti 1895-1986 - BITI OVJEK Znanje vodi jedinstvu, neznanje vodi nejedinstvu. Sri Ramakrishna 1836-1886
8

Ali gladi i izgladnjelosti uope ne bi smjelo biti. Kako moemo stvoriti bolji svijet ne bavei se ponajprije zlom kao to su glad i nasilje? - Sva su zla uinak nesvjesnosti. Moete ublaiti uinke nesvjesnosti, ali ih ne moete otkloniti ne odstranite li njihov uzrok. Istinska se promjena odvija u nutrini, a ne u vanjskom svijetu. Osjeate li se pozvanim ublaavati patnju svijeta, to je vrlo plemenito, ali zapamtite da se ne usredotoujete iskljuivo na ono vanjsko; inae ete se razoarati i oajavati. Bez duboke promjene u ljudskoj svijesti, patnja u svijetu predstavlja provaliju bez dna. Stoga nemojte dopustiti da vae suosjeanje postane jednostrano. Empatija prema neijoj boli ili nedostatku i elja da pomognete trebaju biti uravnoteene dubokom spoznajom vjene prirode sveukupnog ivota i konanog privida svake boli. Tada dopustite da se va mir pretae u sve ono to radite, pa ete istodobno raditi na razini uinka i uzroka. To takoer vrijedi i podravate li pokret smiljen kako bi duboko neosvijetene ljude sprijeio da ne unite sami sebe, jedni druge i cijelu planetu, ili da ne izazivaju teku patnju drugim osjetilnim biima. Zapamtite: upravo kao to se ne moete boriti protiv tame, tako se ne moete boriti ni protiv nesvjesnog. Pokuate li to ipak uiniti, krajnje suprotnosti e ojaati i dublje e se ukopati. Poistovjetit ete se s jednom od njih, stvorit ete neprija -telja i tako ete i sami potonuti u nesvjesnom. Svijest kod ljudi pojaavajte irenjem informacija ili barem vjebajte pasivni otpor. Ali pobrinite se da u vama nema nikakva unutarnjeg otpora, nikakve mrnje ili negativnosti. Volite svoje neprijatelje, rekao je Isus to je, naravno, znailo: Ne imaj neprijatelja. Jednom kad se upustite u djelovanje na razini uinka, postaje iznimno lako izgubiti se u toj razini. Ostanite budni i jako, jako, prisutni. Uzrona razina treba ostati vaa najvanija arina toka, uenje o prosvjetljenju glavna svrha, a spokojstvo va najdragocjeniji dar svijetu. Eckhart Tolle -MO SADANJEG TRENUTKA - Vodi prema duhovnom prosvijetljenju,1999 Posluaj me, prijatelju i prijateljice moja: - Suprotno od onoga to bi ljudi mogli rei, mi nismo ovdje da donesemo mir ovom planetu. Takva je pomisao puka zabluda i odvlaenje panje. Ovaj je planet neutralan i stoga je savrena pozornica za svaku duu koja je voljna razvijati se kroz nauk o odgovornosti. Mi smo ovdje zato to su nam smjestili. Ovdje smo zato to smo tako eljeli. Ova zemaljska kola najvelianstvenija je od svih dvorana sa zrcalima. Obratite panju na to da su zemlja i srce ista rije, (engleski - Earth-Hearth) samo su im slova drukije rasporeena. Mi smo ovdje i sada kako bismo otkrili da ovdje i sada mir moemo pronai samo kad to iskustvo pruimo vlastitom srcu. Kad sami sebi donesemo mir, zrcalo ovog svijeta uzvraa nam smijehom. Tada nas mir proima odasvud. Michael Brown - PROCES PRISUTNOSTI, 2005
9

Vidjeti greku kod drugog jeste vidjeti svoju vlastitu greku. Diskriminacija izmeu pravog i krivog jeste porijeklo grijeha. Vlastita greka se odraava izvani i pojedinac u neznanju to drugome pripisuje. . .Tvoja utnja e vie djelovati nego tvoje rijei i djela. To je onda razvitak volje. Potom svijet postaje Kraljevstvo Raja koje je u tebi. . . . . . . - Stvarnost je slobodna od svih suprotnosti. Ramana Maharii Psiholoko pravilo kae da kada unutarnja situacija nije osvijetena, ona se dogodi izvana, kao sudbina. Drugim rijeima, ako osoba ne osvijesti svoje unutarnje kontradikcije, svijet e taj konfklikt morati odigrati izvana. Carl Jung Svjetovni ivot i Duhovni ivot, Dvojnost i Identitet, Osuivanje i Pohvala jesu parovi suprotnosti u kojima, bez pomoi jednoga ne moemo razumjeti ono drugo. Identitet ne moe biti shvaen bez dvojnosti; u odsustvu osuivanja vrijednost pohvale ne moe biti shvaena. Svjetovni ivot je bez sumnje vrijedan osude. Ali njegova pomo je potrebna za postizanje hvale vrijednog duhovnog ivota. Mi moramo sve ovo ispravno shvatiti i kroz ispravnu praksu meditacije dosei ljubav i blaenstvo duhovnog ivota. Sri Bhausaheb Maharaj Nema veeg gubitka od osjeaja ja imam neprijatelja, jer kada ja i neprijatelj koegzistiraju moje blago gubi svoj sjaj. Lao Tse Onaj koji trai slobodu, odbacuje strah, odbacuje gnjev i otklanja elju: uistinu taj ovjek je osloboen zauvijek. Kada me tako spozna, koji sam cilj, tvorac svake rtve i svih uzdravanja Gospodar svijetova i prijatelj svih ljudi, o sine Kuntin, nee li on uploviti u mir mojega prisustva? BHAGAVAD GITA to je plemenita Istina prestanka patnje? - To je potpuno iscrpljivanje i prekidanje ove udnje, njeno odbacivanje i naputanje, osloboenje i odvajanje od nje. Prestanak pohlepe, prestanak mrnje, prestanak obmane: ovo se, uistinu, naziva Nirvanom. A za uenika ova -ko osloboenog, ije srce ispunjeno je spokojem, uinjenom nita ne treba dodati, i nita ne preostaje za uiniti. Kao to stijena u jednom dijelu ostaje nedirnuta vjetrom, upravo tako ni oblici, ni zvukovi, ni mirisi, ni okusi, ni doticaji bilo koje vrste, niti poeljno niti nepoeljno, ne mogu uznemiriti takvoga; taj uenik je postojanog uma, ostvarene slobode. A onaj tko je razmotrio sve suprotnosti ovog svijeta, i ne ometa ga vie nita u ovom svijetu, Spokojni, osloboen srdbe, tuge i enje, preao je onkraj roenja i starenja. Ovo nazivam niti nastajanjem, niti nestajanjem, niti mirovanjem, niti raanjem, niti umiranjem. Nema ni uporita, ni razvoja, niti kakve osnove. Ovo je prestanak patnje. Otud, svrha Svetog ivota nije u skupljanju milostinje, asti ili slave, niti u stjecanju moralnosti, usredotoenosti ili oka mudrosti. To neporecivo osloboenje srca: to je, uistinu, svrha Svetog ivota, to mu je sutina, to mu je cilj. Buddha
10

DIJETE
Maxima debetur puero reverentia. Najvee potovanje duguje se djetetu. Juvenal - Satira. Izraz koji znai da se sa velikom obazrivou treba odnositi prema djeci, tako da nita ne bi ukaljalo njihovu nevinu duu. - Kada smo duboko u dodiru sa sadanjim trenutkom, moemo vidjeti da su svi nai preci i svi budui narataji prisutni u nama. Uvidjevi to, znat emo to raditi, a to ne raditi sami za sebe, nae pretke, nau djecu, kao i za njihovu djecu. - Kako biste sauvali sreu drugih, potujte njihova prava i stavove. Budite potpuno svjesni odgovornosti donoenja novih ivota na svijet. Meditirajte o svijetu na koji donosite nova bia. Thich Nhat Hanh - MIR JE SVAKI KORAK, 1991 Mislim da je rjeenje svih naih dvojbi briga o djeci. Kada pogledam neko dijete uvijek pomislim kakav emo mu svijet ostaviti. Misliti o djeci znai misliti o naoj trenutanoj situaciji. To je jedno te isto. A dobro znate, ako nismo miroljubivi, ako nismo postojani, ako se u svojem duhu ne osjeamo dobro, ne moemo podizati ispravno svoju djecu. Stoga mislim da brinuti se za ispravan rast i odgoj djece znai brinuti se o samom sebi, znai biti svjestan situacije u kojoj se nalazimo kako bi uinili napor da popravljajui svijet u kojem ivimo popravljamo budunost naeg djeteta. Pasivnosti glede politikih i drugih zbivanja oko nas ovdje nema mjesta. Thich Nhat Hanh Moe li stanje svjesnosti u vrijeme zaea biti vaan fakor za raanje djece? Odluno "da" odgovor je na ovo pitanje i taj eho odzvanja iz kola misterija koje imaju porijeklo i na Zapadu i Istoku. Sljedbenici Pitagore su vrili rituale da se pripreme za inkarnirajuu duu, a to su radili i Eseni. Manu Samitha, drevna Hindu knjiga zakona daje odreena uputstva za ritual zaea nazvan grabhadhana samskara, ili "ceremonija davanja sjemena". U novije vrijeme izdane knjige kao to su to od Sandre Ray - The Ideal Birth ili od Omraam Mikhael Aivanhov - Education Begins Before Birth, su potakle interes od onih koji su fascinirani ezoterikom stranom zaea. Jeannine Parvati Baker, autorica knjige Conscious Conception (Svjesno zaee) tvrdi da to moe oblikovati neiji cijeli ivot - i roditelja i djeteta. Svjesno zaee, prirodno vodi do vie svjesnom Bojem pristupu prema raanju i brizi za dijete, to konano vodi do ponitavanja materijalnog ega i raa ivot duhovnog blaenstva. Jeannine je majka estoro djece od kojih su petoro roeni kod kue, amanska babica, dugogodinja vegeterijanka i osnivaica Hygieia College. Odrava radionice, putuje, pouava o raanju. I ima vremena za svoju duhovnu praksu. Iz magazina Clarion Call, br.2, 1989
11

- Ako je majka dovoljno zdrava i jaka, moe mnogo da dobije u poroaju bez anestetika, koji se sve vie upotrebljavaju posljednjih godina, i onemoguavaju svjesno uestvovanje ene u roenju djeteta, liavajui je prilike za duhovno buenje. Roenje je primarna inicijacija djeteta, a ansa za duhovnu obnovu majke, jer, prirodno izotravanje duhovnih sposobnosti za vrijeme takvog krunskog dogaaja u prirodi otvara vrata kozmikom jedinstvu. - "Poslije bola, sa sinom na grudima, doao je mir - lebdjela sam na bistrom jezeru tamno plave mirnoe. I, kao to se somotasta, tiha no njeno sputala, dolazilo je moje razumijevanje bola i svrhe, i znala sam zato se raamo. Moj ivot je od tada blagoslovljen". Swami Muktananda Saraswati (Australka) - YOGA ZA ENE, 1983 Virtualno svi lijekovi koji se koriste pri porodu - za muninu, diuretici, sedativi, za oputanje miia, analgetici, za lokalnu anesteziju i opi anestetici - brzo prelaze u placentu (posteljicu) i mijenjaju okolinu ploda im uu u cirkulatorni sistem neroenog djeteta u roku nekoliko sekunda ili minuta im su date majci. The Cultural Warping of Childbirth izvjetaj od Doris Haine, supredsjednica Society for Research in Child Development, br.37, Vol. 35, 1970 - USA Medicinski establiment je jo strukturiran oko nadmonosti mukarca ak i u delikatnom polju raanja djece. Ja nemam povjerenja u mukarce kao jedine poroditelje moje djece. Ja vidim da je ena lake kontrolirana i podlona u stanju uspavanosti pod sedativima, ili neprirodno podjarmljena institualizacijom. Ja ne vidim zbog ega se tako esto smatra da ena bude podjarmljena u raanju. Ubijanje bola pomou umjetnih naina je moderna opsesija i kroz to mi moemo izgubiti mo osjeanja. Da li su mukarci tako ugroeni od enine sposobnosti da dovede ivot do zrelosti da se osjeaju natjerani da enu ubjede da otupi svoju svjesnost u raanju? . . . Prirodno raanje je svjesno raanje. Da bi poroaj bio svjestan, mi moramo biti svjesni za vrijeme trudnoe; mi moramo znati to god je mogue vie o svojim tijelima, umovima i kako oni zajedniki funkcioniraju, oboje i za vrijeme dok se bebe formiraju u maternici i u monim pokretima i osjeajima za vrijeme raanja. . . Priprema nam nudi informaciju i pomo za dostizanje ove potpune svjesnosti. Danae Brook - NATURE-BIRTH - Preparing for natural birth in an age of technology, 1976 (knjiga bogata informacijama o prirodnom raanju) Veina djece koja se danas raa, dola su sluajno ili su neeljena. Nekolicina je naravno eljena, ali ak i u tim sluajevima, elja se obino temelji na razlozima potomstva, nasljedstva imovine, nastavljanja porodine loze ili nezadovoljene ambicije. Meutim, pribliava se dan sustavnih i eljenih roenja, a kada doe omoguiti e bru inkarnaciju sljedbenika i iniciranih. Alice A. Bailey - ESOTERIC PSYCHOLOGY I, 1936
12

Svaka ena je jedan blistajui dragulj Matinog Svjetla, dragulj koji je ukljuuje u svoju krasotu; da bi Nju na Njenom putu oslobodio i promaknuo naprijed. Cijeli svijet bi od tih dragulja trebao blistati, no mnogi od tih dragulja su jo tupi, bez ivota i zamueni oskvrnjenjem. Gdje su ene, koje odraavaju enskosti njen krasan sjaj? Gdje su ene, koje sve ene svih naroda vode na jedan veliki krini put da opet osvoje svog nasljednika i da ga dovedu ka ispunjenju? Koliko dugo e jo trajati, dok se ene sjete na to, da su njihova tijela najsvetiji tabernakuli Matinog svjetla, kod kojih one mogu svoju pobonost vriti uz pomo monih Sakramenata kao to su Sakramenti braka i materinstva? Koliko dugo e jo trajati, da e se djeca - umjesto u udubinama uitka, raati u hramovima? Koliko dugo jo treba da potraje da tijelo malenog djeteta bude u punoj istini sveto ispunjenje stapanja Matinog i Oinskog Svjetla, posveeno plemenitim ciljevima, jer je zaeto u svetoj enji? Moda sve to za moderne pojmove materinstva, enstvenosti i djetinjstva zvui sasvim strano. Ali ja sam proboravio neko vrijeme u stvarnosti, ja sam ivio u dubokoj enji Majke Svijeta, da bi se njena djeca mogla Njoj pribliiti, da ih ona moe pritisnuti na svoje srce, gdje postoji alost, jad i muke, tamo Majka Svijeta njeguje, mazi i tjei, kako to ve znadu mnoge bolom slomljene majke i mnoga osamljena djeca. No ipak bi Ona mogla tako mnogo toga jo i vie uiniti, kad bi se samo ene htjele obratiti k njoj. Krist se je vratio u svoj svijet. Mnogi od nas to ve znaju i pripremaju naem Gostu i Ocu jednu Dobrodolicu, a znamo li mi, da s Njim dolazi takoer i Majka Svijeta? Moda ne u Svojoj vlastitoj prekrasnoj formi, no ipak u tijelima koja su ve za njenu upotrebu posveena. Ona dolazi bez obzira na to, a njeno poslanstvo upravljeno enama svijeta, trebalo bi da ih podsjeti na krasotu enstva i sazvati ih da vode svijet i da Joj daruju velike mueve i ene, i da ih obavee, da enstvo uine vrijednim potovanja isto kao to e i Ona mukarce obavezati da potuju enstvo. Mi molimo svijet, da svom Kristu nazove dobrodolicu. Mi molimo svijet da i svojoj Majci nazove dobrodolicu, jer se Ona vraa sa Svojim Sinom, koji je Njen Kralj. Nepoznat? edna ena je najplemenitija kreacija Ahura Mazde (Boga). ena je udo kreacije. Ona je neusporediva i bez premca u Obliku i Ljepoti u sedam stvarnosti. Ona je cvjetajui cvijet u vrtu ivota koji iri miris oko sebe. Zaratustra - prorok, 600 godina prije Krista (osniva religije) Moja iskustva su me dovela u centar svete spirale da bi povratila moju originalnu ensku prirodu-unutranju stvarnu enu. . . Ja ponekada vidim ene koje su bile prevarene u vezi svog duhovnog nasljedstva isto kao to su bile obmanute u vezi svojih umova i tijela. Ja, se borim protiv te krae. Lynn V. Andrews - JAGUAR WOMAN - And the wisdom of the butterfly tree, 1985 ene se moraju uti jer je potreban njihov utjecaj. Derek Paul
13

Majina volja, misli, osjeaji i elje prije i za vrijeme trudnoe, kao i za vrijeme dojenja i ranog djetinjstva, moe izmjeniti nasljednost i prirodne sklonosti do znaajnog stupnja. Ovaj svjesni majinski utjecaj na djetetovu budunost je posebno istinit u pogledu njihovih mentalnih, emocionalnih, intelektualnih i duhovnih kvaliteta i sposobnosti. Miljenjem, vizualiziranjem, eljenjem i vjernom molitvom, majka moe pomoi djetetu i tako u njemu usaditi vrhunske karakteristike, talenta i osobnosti potrebne za potencijalni uspjeh u ivotu - ak i ako ta eljena svojstva ne posjeduju roditelji. . . Ovo je fundamentalni pincip duhovnih zakona koji su iznad fizikih zakona, ili ono to su materijalistiki usmjereni znantvenici napokon priznali: mo uma nad tijelom!... Koja velika odgovornost, ne samo oblikovati sudbinu potomstva ka dobru ili zlu, ve isto tako i sudbinu nacije u cjelini!... Njoj je data mogunost i privilegija da nosi dijete tako da moe sudjelovati u velianstvenosti stvaranja sa Izvorom Cijelog ivota. Uz to je velika nagrada za majinstvo velika ljubav koja e ispuniti njen ivot, vjerna ljubav njene djece, predana ljubav njenog mua i boanska, beskonana ljubav njenog Tvorca. . . enin opravdan ponos i zadovoljstvo u ostvarenju u bilo kojem drugom polju nikada nee nadmaiti elju da ispoljava ljubav i bude voljena.Paavo Airola-EVERY WOMEN'S BOOK Srea je nae prirodno stanje. Srea je prirodno stanje male djece kojima Kraljevstvo pripada sve dok nisu zagaena i zatrovana glupou naeg drutva. Ne morate initi nita kako biste postigli sreu, jer se srea ne moe postii. Zna li itko zato? Zato jer je ve posjedujemo. Kako moete postii ono to ve posjedujete? Zato je onda ne osjeate? Zato to neto morate odbaciti. Morate odbaciti svoje iluzije. Ne morate dodati nita kako biste bili sretni, morate neto odbaciti. ivot je lak, ivot je radostan. Teke su samo vae iluzije, ambicije, pohlepa, udnje. Znate li od kuda dolaze te stvari? Iz poistovjeivanja sa svakakvim etiketama! Duhovnost znai buenje. Veina ljudi, iako toga nije svjesna, spava. Raaju se spavajui, ive spavajui, ene se i udavaju spavajui, spavajui odgajaju svoju djecu, i umiru spavajui, a da se nikada ne probude. Nikada ne upoznaju dra i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem. Znate, svi mistici - katolici, krani, nekrani, bez obzira na to koju teologiju zastupaju, bez obzira na to koje su vjeroispovijesti - svi se slau u jednoj stvari: da je sve u redu, sve je u redu. Iako je svuda nered, sve je u redu. Anthony de Mello - katoliki sveenik - SVJESNOST Nivo mira koje dijete uiva je stanje neznanja, prije programiranja i uvjetovanja i kako su mu pripisani i dati lani identiteti, koji u mnogim sluajevima, vie nikada u ivotu ponovo ne otkrije pravi identitet. Izuzeci su oni kao to si ti, oni koji poduzimaju korake i vrate se u to stanje mira koji postoji kada smo ponovo jednom osloboeni nauenog neznanja i utjecaja iluzija trojstva tijelo-um-osobnost. Floyd Henderson
14

Majina je nemarnost prema djeci otrija od zmijina zuba, a svijet se odrava dahom djece. Ako si iznevjerio dijete, zar nisi unitio sebe ovjee. Nepoznat? Novoroenoj djeci, budui nemaju prolosti, nedostaju sve obrane; dijete je potpuno otvoreno bilo kakvom uljezu ili tetnom utjecaju, i potpuno je ovisno o vanjskoj zatiti da bi preivjelo. A ipak, paradoksalno, nitko nije manje ranjiv od novoroenog djeteta, stoga to ono nema straha. Iskustvo tek treba stvoriti svoj utisak na ivani sustav, a bez odreenih obrazaca nema prijetnje. Istina je da djeca imaju instiktivne strahove, kao to je strah od padanja, ali to su prije fiziki nego psiholoki strahovi. Fiziki strahovi potpomau opstanak, dok psiholoki mogu sputavati. Prvi izazivaju brze i sigurne reakcije; drugi mogu stvoriti paralizu. Nepoznat? Majke volite svoju djecu - dojite svoju djecu. Majino mlijeko je najprirodnija i najpotpunija ishrana za dijete. (Drutvo za dojenje) Svako dijete ima pravo na majino mlijeko i ono moe osigurati sve potrebne hranjive tvari za najmanje est mjeseci. Mnogim majkama treba pruiti ispravnu pomo i ohrabrenje za dojenje. . . Pravo vrijeme za oduavanje od sisanja se razlikuje kod razliitih pojedinaca. Koliko god je to mogue to mora odluiti samo dijete. VEGAN MOTHERS AND CHILDREN, izdato od, The Movement for Compassionate living, UK Tajna cijele prirode se moe nai u dui djeteta. John Stuart Mill, 1865 Dijete moe biti veliki uitelj na tvome putu prema vioj svjesnosti. Malo dijete ti moe pruiti neprekidnu demonstraciju kako to izgleda ivjeti ovdje i sada, prije nego racionalni um zahvati tok svjesnosti. Dijete moe usmjeriti svoju svijest potpuno i spontano na svaku novu situaciju u ivotu. . . Ovo je vrlo vano kod djece, jer njihova sposobnost da se usklade sa tobom na osjeajnom nivou je vrlo precizna. Ako osjea jednu stvar, a kae drugu ti e ih pouavati neiskrenosti. ak, iako im njihovi racionalni umovi jo ne doputaju da budu majstori u igri sa rijeima, njihova relativna sloboda od racionalnosti ih ini vie osjetljivijim na osjeaje ak iako ih pametno manipulira pomou rijei. Djeca intuitivno osjeaju tvoju neiskrenost i nee ti vjerovati. Meutim, ona e odraavati tvoje ponaanje uenjem kako da manipuliraju tobom pomou rijei. Kada ih oznaava i kritizira, oni e to oponaati oznaavajui i kritizirajui tebe. Kada im prijeti i podmiuje ih, oni e tebi prijetiti i podmiivati te. Ona te esto mogu pobijediti oponaajui tvoje igre. Ken Keys, Jr. - HANDBOOK TO HIGHER CONSCIOUSNESS,1975 (Prirunik za viu svjesnost) Djetinjstvo je blagoslov s neba jer unosi djeli raja u okrutnost ivota. Sve te tisue roenja su novi doprinosi nevinosti i istoe koji se bore protiv nae pokvarene prirode. Frederic Henri Amiel
15

Poznati ruski novelist Turgenjev govori o incidentu iz svoga vlastitog ivota, koji je u njemu pobudio osjeaje koji su proeli njegovo cijelo pisanje sa dubokim i njenim osjeajima. Kada je Turgenjev bio djeak od deset godina otac ga je odveo jednog dana u lov na ptice. Dok su hodali preko smeeg strnita zlatni fazan se je podigao u niskom letu sa zemlje ispred njegovih nogu, i sa uitkom sportaa kojem vri krv u ilama, on je podigao svoju puku i opalio, uzbuen kada je stvorenje palo lepetajui ispred njega. ivot je brzo nestajao, ali je instikt majke bio jai od same smrti, i sa slabanim mahanjem svojih krila majka ptica je dosegla gnijezdo gdje se njeno mlado potomstvo uurilo, nesvjesno opasnosti. Zatim se sa moleivim pogledom i prijekorom njegovo srce zaustavilo nad unitenjem koje je on poinio,- i nikada sve do svoje smrti on nije zaboravio osjeaj okrutnosti i krivice koja ga je u tom trenutku obuhvatila, - mala smea glava je pala preko i samo mrtvo tijelo majke je titilo svoje mlade. On je povikao: Oe, oe, to sam ja uinio? dok je okretao svoje lice proeto uasom prema svome ocu. Ali u oima oca ova mala tragedija nije bila primjeena i on je rekao:Odlino sine moj. To je bilo dobro uinjeno za tvoj prvi hitac. Ti e uskoro biti odlian sporta. Nikad, oe; nikada vie ja neu unititi ni jedno ivo stvorenje. Ako je to sport, ja to ne elim. Za mene je ivot daleko ljepi nego smrt, i kako ja ne mogu dati ivot, ja ga neu ni uzeti. . . M. de Sailly poznati francuski uitelj je govorio: Ja sam oduvijek bio uvjeren da ljubaznost prema ivotinjama dovodi do velikih rezultata, i da to nije samo moan poticaj za materijalni napredak, nego i poetak moralnog napretka. . . Rezultati su vrlo zadovoljavajui. Djeca su manje neumjerena, ljubaznija i osjeajnija jedna prema drugima. Ona osjeaju sve vie i vie ljubaznosti prema ivotinjama i prestala su unitavati gnijezda i ubijati ptice. Ona su dirnuta patnjama ivotinja, i bol koju osjeaju kada vide da se one okrutno iskoritavaju potie druge na saaljenje i samilost. . . Ralph Waldo Trine - EVERY LIVING CREATURE, izdanje 1899 godine Djeca se trebaju pouavati da budu humana. Sama inteligencija moe stvoriti inteligentnog nitkova; to je obrazovanje ljudskosti koje je najpotrebnije, i naalost najvie zaputeno. Znanstvena strana ivota se treba vie pobrinuti za sebe od pjesnike. Istinska kultura zahtijeva uvjebavanje emocija kao i intelekta, inae mi nikada neemo ostvariti ideal Renan-a, koji: nije mogao biti neuljudan ak ni prema psu. Kada smo mi kultivirali uljudnost kod djece, i omoguili kasnije priliku za njeno prakticiranje od mukaraca i ena, problem ispred nas e biti rijeen. . . Budimo humani jedni prema drugima, i duh ovjenosti e se prirodno proiriti na cijelo srodstvo ivota. G.W. Foote 1850-1915 sa predavanja odranog za Humanitarian League 1904 godine, iz magazina Free Thinker Isus je bio najaktivniji rezister (onaj koji prua otpor) moda poznat povijesti. To je nenasilje bilo za primjer. Mahatma Gandhi
16

Odstrani uskogrudno, dogmatsko pouavanje posebno za prazne umove mladih. Neka priroda bez napora pronae smjer do velike gozbe znanja. Mudri mudrac prouava uzrok, izvor i korjen problema. Taoizam Militarizam i klerikalizam potiskuju slobodu preko naela autoriteta, potiskuju samo-odreenje preko stege, potiskuju osjeaj za druge preko ratne slave, potiskuju osjeaj pravde preko poduke vojnika. Vjera da smo nepovratno optereeni grijehom natjerala je ovjeka da takvim i ostane. . . Ljudi koji sada ujedinjuju proturjenosti kranstva i rata da, oni koji u njima nalaze snagu i utjehu - razvili su se tokom tisuljea u pogrenom smjeru upravo zbog nametnutih predodaba. . . Ali mozgovi djece mogu se sauvati od takvih duhovnih izopaenosti, od praznovjerja da su domoljublje i nacionalizam, koji nanose tetu pravu drugih naroda, povezani s pojmom Boga!. . . Ellen Key - DAS JAHRHUNDERT DES KINDES, 1902 (izd. Educa-Stoljee Djeteta) Neodgovorni osjeaji obinog vojnika su uistinu pogreni. On rat pretvara u trgovinu i spreman je da ratuje protiv bilo koje nacije, ili bilo kojeg dijela svoje nacije, gdje god ga poalju. On ne smije imati svoje vlastito miljenje. On samo mora da marira, puca, napreduje ili se povlai, onako kako mu je nareeno, i zato jer mu se nareuje. Kako govori Thomas Jefferson (predsjednik USA iz pisma upuenog John Jay, Svibanj 23, 1788). Podvrgavanje ljudi vojnoj disciplini jeste podvrgavanje njihovog duha pasivnoj poslunosti. to god vojnik postane sliniji maini, on postaje bolji vojnik. Da li je ovo ispravno za Kranina?. . . Nepotivanje ivota, to je temeljna potreba za hrabrog vojnika, jeste grijeh. ivot je naa kunja - na period pripremnog sluenja velikog Boga. . . Cijela struktura vojske je krenje pravila Novog Testamenta. . . . Umjesto Kranskog zakona ljubavi, mora postojati ovjekovo pravilo ponosa. Umjesto prouavanja svih stvari, i drati se vrsto onoga to je dobro, vojnik mora biti uvjebavan kao krvoedni lovaki pas, spreman da bude natjeran protiv bilo kojeg neprijatelja. Umjesto da uzvraa dobrim na zlo, vojska je organizirana tako da izriito povrijeuje iz interesa. . . Pogledaj topove, puke, maeve, bubnjeve, trube, i zastave. Da li ovi ljudi lie na Krane? Da li oni govore kao blagi i ponizni sljedbenici Sina Bojeg? Da li su oni spremni da djeluju kao prijatelji ovjeanstva, i kao sljedbenici Boga kao draga djeca, stremei da sve ljude dovedu do spoznaje njega? Da li su lekcije koje oni svakodnevno ue na vjebama iste kao postignua potrebna za ivot vjere? Da li su njihovi osjeaji prema suprotnoj vojsci, kao oni koji su stvoreni pomou iskrene ljubavi iz istog srca?. . . Ni jedan ratnik ne misli da Krista uzme za svoj primjer. Kako onda sljedbenici Krista ne opaaju suprotnost izmeu profesije religije i profesije oruja? Wickedness of War - Bezbonost Rata, lanak- iz The Christian Review, 1838 godina, str. 230-237 - posjetite: www.ploughshares.org Zato me zovete Gospodine, Gospodine, a ne inite ono to vam govorim? Isus Krist
17

to najbolji i najmudriji (roditelji) ele za svoju djecu, to drutvo mora eljeti za svu svoju djecu. John Dewey - 1859-1952 filozof Glavni i najpogubniji rad Crkve je to je usmjerena na obmanjivanje djece - one same djece za koju je Krist rekao: Jao onima koji povrijede i jednoga od ovih malenih. Od samog buenja prve svjesnosti kod djeteta oni ga poinju obmanjivati, u njega usauju sa potpunom ozbiljnou ono u to ni sami ne vjeruju, i nastavljaju to usaivati u njega sve dok obmana ne postane navikom kod odraslog djeteta. - Neka Crkva prestane hipnotizirati mase, i obmanjivati djecu ak i za jedno kratko vrijeme, i ljudi e poeti razumijevati Kristovo uenje. Ali ovo razumijevanje e biti kraj crkava i cijelog njihovog utjecaja. . . U zemljama gdje postoji dravna religija, oni ue djecu bezumne bogohulne Crkvene katekizme, zajedno sa dunou pokornosti nadreenima. U republikanskim dravama oni ih ue primitivne predrasude o patriotizmu i istoj lanoj pokornosti vladajuoj vlasti. Ovaj proces je u kasnijim godinama podravan od religioznih i patriotskih praznovjerja. . . - etvrti metod se sastoji u odabiru od svih ljudi koji su bili zaglupljeni i porobljeni pomou tri prethodna metoda odreeni broj, i podvrgavaju ih specijalnim i pojaanim nainima zaglupljivanja i injenja ih okrutnima, i tako ih pretvara u pasivne instrumente koji izvravaju sve okrutnosti i neovjenosti koje zahtijeva vlada. . . - Kada su neije oi otvorene za ovu uasnu prevaru koju nad nama prakticiraju, onda se on udi kako uitelji kranske religije i morala, instruktori mladih, ili ak dobronamjerni i inteligentni roditelji koje moemo pronai u svakom drutvu, mogu pouavati bilo kakvu vrstu morala u drutvu u kojem se otvoreno prihvaa (to je tako prihvaeno, pod svim vladama i od svih crkava) da je ubistvo i muenje neizbjean element u cijelom ivotu, i da uvijek moraju postojati posebni ljudi obuavani da ubijaju svoje blinje, i da bilo tko od nas moe postati takav uvjebavani ubojica. Kako mogu djeca, mladi, i ljudi openito biti pouavani takvoj vrsti morala - da ne govorimo o uenju u duhu kranstva - ui zajedno jedno pored drugoga sa doktrinom da je ubijanje potrebno za javno dobro, i zbog toga legalno, i da postoje ljudi, od kojih svatko od nas moe biti onaj, ija je dunost da ubija i mui, i izvrava sve vrste kriminala po volji onih koji imaju vlast. Ako je to tako, i netko moe i treba ubijati i muiti, onda nema, i ne moe biti, nikakvog moralnog zakona, nego jedino zakona da je mo pravo. Lav Tolstoj 1828-1910 - BOJE KRALJEVSTVO JE U VAMA, 1893

Otkupninom ste kupljeni: ne budite robovi ljudima. 1Korinanima 7:23 Sveti Pavao - BIBLIJA
Kranstvo, to je u sutini doktrina pasivne poslunosti; to u sebi ukljuuje pokornost svim uspostavljenim autoritetima, kojima se u stvari ne bi trebali aktivno pokoravati kada oni zapovjedaju ono to religija zabranjuje. John S. Mill 1806-1873 - ON LIBERTY, 1869
18

Pojedinci imaju internacionalne dunosti koje prevazilaze nacionalne obaveze poslunosti. Dakle, (individualni graani) imaju dunost da sprijee kriminal protiv mira i ovjeanstva. Niremberki Sud za ratne zloine, 1950 (Nuremberg War Crime Tribunal, 1950 ) Kranstvo se usudilo umanjiti svoje ideale pred izazovom ljudske pohlepe, ratnog-ludila, i pohlepe za moi; ali religija Isusa je i dalje neokaljana i transcendentni duhovni poziv onome to je najbolje u ovjeku da se izdigne iznad nasljedstva ivotinjske evolucije, i Bojom milou, dosegne moralne visine istinske ljudske sudbine. wwww.urantia.org - THE URANTIA BOOK, 1955 strana 2083 Za mene je ivot daleko ljepi nego smrt, i kako ja ne mogu dati ivot, ja ga neu ni uzeti. Ivan Turgenjev 1918-1883 Ljudski ivot obdaren sa slobodnim vremenom i prilikom je vrlo teko dosei. Biti ljudsko bie je vrlo dragocjeno. Vimalakirti porodini ovjek savremenik Buddhe-VIMALAKIRTI NIRDESA SUTRA Na normalni razgovor djecu tjera na ludilo: okrivljivanje i osramoivanje, propovijedanje i moraliziranje, optuivanje i obasipanje krivicom, ruganje i omalovaavanje, prijetnja i podmiivanje, procjenjivanje i usporeivanje. Dr. Haim Ginott Ono to kao roditelji poduavamo svoju djecu nije razliito od onog to moramo poduiti sami sebe. Deepak Chopra Mi smo majka Krista kada ga nosimo u naem srcu i tijelu sa ljubavlju i istom i iskrenom savjeu. I dajemo mu roenje kroz naa sveta djela koja trebaju sjajiti drugima naim primjerom. Sveti Franjo Asiki 1182-1226

Rat poguba ljudske naravi. Marin Dri 1508-1567


Moda smo estiti u svojemu uvjerenju, ali to ne podrazumijeva cjelovitost. Kako sada stvari stoje, donosimo djecu na svijet, mazimo ih do druge ili tree godine ivota, a onda ih poinjemo pripremati za ratovanje. Povijest nije ljudska bia niemu nauila; kolike li su majke plakale za sinovima poginulim u ratu, a mi jo uvijek nismo u stanju zaustaviti to udovino uzajamno ubijanje. J. Krishnamurti 1895-1986 Iza retorike gdje se vojnik bori protiv vojnika koju prikazuje vojna propaganda i popularni izvjetaji o ratu, djeca su sakaena, muena, prisiljavana da se bore, i bivaju ubijana u dva puta veem broju nego odrasle civilne rtve, a nadilaze broj vojnika koji pogibaju. Ovo su mlade rtve - kojih je do sada poginulo oko dva miliona u priznatim vojnim sukobima samo u posljednjem desetljeu te su rtve obino nevidljive: veina vojnih tekstova, politikih naunih analiza i ratni izvjetaji medija ignoriraju taktiko ciljanje djece. . .
19

Ratna siroad, ona koja su pobjegla iz rata i bila odvojena od svojih roditelja, siromana i oajna, su bila dio trgovine ljudima. Mree koje prodaju djecu internacionalno nisu samo posljedica nekolicine nemoralnih pojedinaca. Biznisi, vlade i vojni slubenici irom svije -ta su to poticali i punili svoje vlastite depove u takvom nelegalnom poslu. . . Dok je o prisilnom regrutiranju djece u vojsku prouavano i u akademskim krugovima, kao i u popularnim emisijama, savremeno porobljavanje ratne siroadi je bilo skrivano, posebno kada su kupci Zapadnjaci. Isto tako, vojni tekstovi rijetko javno dokumentiraju strateko uzimanje djece na metu, iako stvarnosti bojnih polja esto pokazuju da se takve strategije provode. . . U ratnim zonama koje sam ja posjetila, djevojice su uesnice u drami i tragediji rata zajedno sa odraslima. One su meta napada, one izmiljaju bjegove, one trpe muenje, one nose hranu onima kojima je potrebna. . . . Djevojice, djeca su uesnici; ona se ne navode kao rtve - ona ne djeluju. Ona se ne predstavljaju kao da imaju identitete. . . Duboka ironija izgradnje rata i mira, mlade djevojice su se nale u seksualnom paklu tisue vojnika koji odravaju mir. . . Internacionalni pravni sistem tolerira seksualno iskoritavanje djece; Jo ni jedan UN vojnik nije bio kanjen za silovanje djece ili prostituciju. Stavovi koji izgleda opravdavaju djelovanje vojnika na takav nain samo stvari pogoravaju. Na primjer, glavni predstavnik UN misije u Kamboi, Yasushi Akashi, je bio upitan u vezi fizikog i seksualnog zlostavljanja ena i djevojaka od UN trupa, na to je on odgovorio govorei da on nije puritanac osamnaestogodinji vatreni vojnici imaju pravo popiti nekoliko piva i ganjati mlade lijepe stvari suprotnog spola. Akashi je napustio Kambou da rukovodi sa UN mirovnom misijom u bivoj Jugoslaviji gdje su njegovi stavovi, u toj bavi baruta seksualnih zloupotreba mogli samo potpirivati plamenove krenja ljudskih prava. . . Oni koji su ohrabreni da koriste fiziko i seksualno nasilje protiv onih koji se ne bore i mladih u ratu isto tako imaju porodice i osobne ivote. Jedan broj njih nastavlja sa tom vrstom zloupotreba kada se vrate u svoje zajednice. Istraivanja pokazuju da se kuno nasilje (fiziko i seksualno) dramatino poveava za vrijeme rata; i da ljudi u uniformi znaajno pokazuju vii postotak kunog i seksualnog nasilja u ratu i van rata. . . Legalni sistemi su rijetko kaznili prekritelje prava djece, ve su ustvari esto kanjavali same rtve. Ovo nije nekome svojstveni nain ponaanja ve sistem drutvene prakse koja proimlje civilne, sudske, vladine i vojne strukture. Ovo se ne smije previe uopavati: mnogi ljudi rade uporno za ljudska prava, i oni su stvorili sisteme koji pomau da se isprave nepravde. Kada mi budemo mogli odgovoriti na pitanje gdje su djevojke sa vrstim injenicama, a ne sa nekoliko anegdota, onda emo znati da ovo zadnje napreduje. Carolyn Nordstrom - lanak (dijelovi) Behind the Lines iz Peace Matters, 1997

4 lipanj Internacionalni Dan za Djecu rtve Rata


20

Si dilegitis me, mandata mea servate. Ako me voli dri se mojih zapovjedi

- Pristupe uenici Isusu pa ga zapitaju: Tko je, dakle, najvei u kraljevstvu nebeskom? - On dozove dijete, postavi ga posred njih i ree: Zaista, kaem vam, ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, neete ui u kraljevstvo nebesko. Tko god se dakle ponizi kao ovo dijete, taj je najvei u kraljevstvu nebeskom. I tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima. Onomu, naprotiv, tko bi sablaznio (povrijedio) jednoga od ovih najmanjih to vjeruju u mene bilo bi bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen pa da potone u dubinu morsku. Jao svijetu od sablazni! Matej 18:1,2,3,4,5,6,7 - BIBLIJA Ja sam mislio da on radi ispravno, zato jer je bio sveenik. Djeak rtva seksualne zloupotrebe.(1988) To se dogaa u svim crkvama svih vjeroispovijedi i na od crkve-voenim kampovima, kolama i centrima za brigu o djeci. Church Mutual Insurance Company - iz magazina Freetought Today. Dokumentirani sluajevi i analiza u knjizi Annie Laurie Gaylor - Betrayal Of Trust: Clergy Abuse Of Children Do sada je preko 1000 podataka sakupljenih unutar Katolike Crkve u vezi incidenata seksualnog zlostavljanja bilo dostavljeno u toku Birmingham istrage. Ni jedan sveenik, asna sestra ili kranski Brat nije prijavio svog blinjeg iz sveenstva, sve pritube su dole od onih koji su bili njihove rtve. Ured obrazovanja nikada nije intervenirao. Ministar obrazovanja Michael Woods je potpisao dogovor sa 18 religioznih redova da e drava preuzeti obavezu za sva plaanje odteta do 128 miliona eura. Trokovi drave su ve dosegli preko 400 milijuna eura. (preneeno iz Sunday Business Post, 9/5/2002). . . asna sestra Elizabeth Maxell, generalni-sekretar Konferencije o Religiji u Irskoj nam je rekla da su porezni obaveznici: "dobili vrlo dobru vrijednost, mi smo bili vie nego dareljivi". Ovo je ista asna sestra koja je izjavila da od 1997 godine CORI njihova vlastita telefonska linija za pomo je zaprimila vie od 5000 poziva u vezi seksualnog zlostavljanja od strane sveenika ili religioznog personala. Sigurno je to su samo neke rtve koje su se usudile telefonirati na tu liniju pomoi koju vodi sama organizacija kojoj pripadaju njihovi seksualni izrabljivai. br. 6/2002 godina www.struggle.ws - Sve dok postoji motiv da se postane netko, tako dugo dok um vjeruje u mogunost bijega od onoga to je u ovom trenutku, ne moe biti slobode. Krepost e slijediti iz istog razloga kao i porok, a dobro i zlo e se izmjenjivati kao suprotni polovi istog kruga. "Svetac", za kojega se ini da je nadvladao ljubav prema samome sebi duhovnim nasiljem, samo ju je prikrio. Njegov prividni uspjeh uvjerava ostale da je on pronaao "pravi put", pa slijede njegov primjer dovoljno dugo radi prijelaza na suprotni pol, kad razuzdanost postaje neizbjena reakcija na istunstvo i puritanizam. Alan Watts 1915-1973 THE WISDOM OF INSECURITY
21

U kranstvu je bilo velikih ljudi, svetih ljudi, koji su stvarno prakticirali, ili koji su sa strau pokuavali prakticirati, sve ono to su propovijedali, i ija srca su se preljevala od ljubavi, oni su bili ispunjeni prezirom prema zadovoljstvima i dobrima ovoga svijeta. Ali ogromna veina katolikih i protestantskih sveenika koji su, po profesiji, propovijedali i jo propovijedaju doktrine ednosti, apstinencije, i odricanja - poriu svoja uenja svojim primjerom. . . To je onda tako uspostavljeno da oni koji propovijedaju kranske vrline, posveeni od Crkve, sveenici, u ogromnoj veini sluajeva, prakticiraju upravo suprotno od onoga to propovijedaju. Ova veina, univerzalnost ove injenice, pokazuje da ne treba krivicu pripisivati njima kao pojedincima, ve drutvenom poloaju, nemoguem i suprotnom samome po sebi, u kojima se ti pojedinci nalaze. . . tako kada (op. prev. ti ljudski nagoni) ne budu zadovoljeni redovnim i normalnim nainom, oni su uvijek na kraju zamjenjeni sa bolesnim i monstrouznim zadovoljavanjem. Ovo je prirodan i posljedino fatalan i neizbjean zakon kojemu se ne moe oduprijeti, sa razornim djelovanjem u koji neizbjeno upadaju svi kranski sveenici, a posebno oni Rimskokatolike crkve. Mikhail Bakunin 1814-1876 - BOG I DRAVA Naputanje svjetovnog ivota bez unutarnjeg prevladavanja udnji raa licemjerjem. Paramhansa Yogananda 1893-1952 ovjek, rob svojih strasti, ne magnetizira. On opinjuje. . . . Sluenje nekoj od ugoda naziva se strau. Dominacija nad nekom ugodom zove se mo. . . ovjek koji je opinjen gubi svoju slobodnu volju i potpuno pada pod utjecaj opinitelja. Eliphas Levi 1844-1911 O pravom se zareenju moe razmiljati kao o postizanju vrlo stvarnog stupnja duhovne zrelosti, u kojoj osobine duha blistaju tako jasno da ni ne moramo napominjati kako su nazone - i drugi ih mogu uoiti. Caroline Myss - ZATO SE LJUDI NE ISCJELJUJU I KAKO BI MOGLI Onako kako su se prema nama ponaali kad smo bili mali, ponaamo se mi prema sebi ostatak svog ivota. Alice Miller Na meunarodnom kongresu o pedofiliji, registrirana su ak 21000 websiteova na internetu, a takve stranice je posjetilo kliknuto na ak 10 miliona djeijih pornografskih slika i nekoliko tisua sati video materijala s grozomornim prizorima zlostavljanja djece (bievanjem, vezivanjem, tamnienjem) www.earthtrust.org - Dakle problem seksa koji mui tako mnogo ljudi irom svijeta ne moe biti rijeen sve dok se ne bude razumio um. . . . Um porie ljubav i bez ljubavi nema kreposti (op. pr. istote); to je zbog toga to nema ljubavi da vi od seksa stvarate problem. J. Krishnamurti - The First and Last Freedom Prola i sadanja istraivanja kontrole uma ukljuuju neizrecive uase poinjene protiv graana. Moda najuasniji od ovih kriminalnih djela
22

ukljuuju eksperimente kontrole uma na djeci. Zbog odvratnosti prirode takvih eksperimenata postoji jo manje javnih informacija o njima nego uasa kontrole uma poinjenih na odraslima. Ipak, poznato je i dokumentirano da su takvi eksperimenti bili provoeni. Osobi koja tvrdi da je bila rtva vladinih programa kontrole uma openito se nee vjerovati, smatrat e se mentalno bolesnom.Uistinu mnogi ljude pate od neurotskih iluzija da su bile rtve kontrole uma. Ali sve one nisu iluzorne, inae ne bi bilo rtava. Mi znamo da rtava ima, jer znamo da su eksperimenti bili vreni. A. Scheflin vjeruje da cijela pria o vladinom zanimanju za kontrolu uma jo treba biti otkrivena. Znamo bez ikakve sumnje da su programi kontrole uma CIA i vojske bili daleko vei i obuhvatniji nego to o tome imamo za sada znanja. Alan Scheflin navodi 149 projekata u kojima su bila ukljuena djeca iz djeijih ustanova. Kontrola uma je najvanija stvar sa kojom se suoava dananje ovjeanstvo jer se sve ostale stvari, uzroci i izbori ovisni o slobodi misli. . . .svi mi nastojimo da se suprostavimo psiholokom ratu koji se vodi protiv nas od malog broja onih koji to rade. Kelly-ini i moji imenovani muitelji opravdavaju svoju primjenu masovne kontrole uma prizivanjem cijelog spektra vrlina kontrolom stanovnitva za dostizanje svjetskog mira. . . Kontrola uma je nedostajui komad zgonetke koji donosi globalnu politiku sliku u fokus i objanjava tako mnogo onoga to vidimo u dananjem drutvu. U svijetu u kojem su se mnogi ljudi odrekli ljubavi prema ivotu, vano je obnoviti one ljudske vrijednosti koje su nam tako drage i to SADA dok mi jo moemo razmiljati da tako uinimo. . . Ja znam iz svog iskustva da u kontroli uma nema mira, jer bez slobode misli, nema slobodne volje, bez slobodne volje nema ispoljavanja due. Kao nacija, naa sudbina je u pitanju. Vrijeme je da se pridruimo sve veem broju ljudi irom svijeta koji podiu javnu svijest irenjem znanja o ovoj tehnologiji 21-og stoljea za psiholokom kontrolom naeg planeta. Uistinu to je istina koja nas (op.pr. engleska rije us to znai nas je napisana kao u.s. predstavlja USA i nas istovremeno) ini slobodnima! Cathy OBrien-roena 1957 - TRANCE-FORMATION OF AMERICA www.trance-formation.com Kelly treba da dobije priliku za oporavak za njenu unitenu personalnost i mladi programirani um. Visoko tehnoloki i sofisticirani Projekt Monarh na traumi-zasnovane procedure kontrole uma koje je ona pretrpjela, literalno od samog roenja, treba visoko specijaliziranu, kvalificiranu njegu da joj eventualno pomogne da stekne kontrolu nad svojim umom i ivotom. Cathy OBrien - majka od Kelly rtva manipulacije-uma ne zna da je rtva. Za njega su zidovi njegovog zatvora nevidljivi, i on sam vjeruje da je slobodan. Da on nije slobodan to je vidljivo samo drugim ljudima. Njegova poslunost-ropstvo je striktno objektivno. Aldous Huxley 1894-1963 - BRAVE NEW WORLD REVISITED, 1958
23

Da su djeca rasla u skladu sa najranijim poticajima, onda ne bi imali nita drugo osim genija. . . Ljubav ne dominira, ona oplemenjuje. J.W. Goethe Treba znati da je nunost da se pronae unutranje dijete vaan aspekt putovanja svakog ljudskog bia prema cjelovitosti. John Bradshaw Kad smo bili djeca, bili smo nevini i prirodno nam je bilo izraavati ljubav. Ali to nam se dogodilo? to se dogodilo cijelome svijetu? Dogodilo se to da ak i dok smo mi bili djeca, odrasli ve imaju tu mentalnu bolest, a ona je jako zarazna. Kako nam je prenose? Prigrabe nau pozornost i ue nas da budemo slini njima. Don Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI Ako netko voli-ne ideal, nego dijete, onda postoji mogunost da mu po -mogne da razumije sebe onakvim kakvo ono i jeste. J. Krishnamurti Svako novoroeno dijete nosi sa sobom poruku da Bog nije izgubio svoje povjerenje u ovjeka. Rabinadarnath Tagore Svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da formiramo dijete pretvaraju Boga u vraga. Alexander S. Neill 1883-1973 DJECA SUMMERHILLA Kao roditelji, u napasti smo da se odvojimo od djetinjstva. . . Nema boljeg naina za unitavanje djeje bezazlenosti od unitavanja svoje vlastite. . . Dublje od ljubavi nalazi se ono bez ega ne moete a to je bezazlenost. Bezazlenost je izvor ljubavi. Bezazlenost, u smislu kojem ovdje koristim, nije naivnost. Upravo suprotno. Bezazlenost je otvorenost. Zasnovana je na dubokom duhovnom znanju o nekoliko presudnih stvari. Bezazlenost je znanje da moete voditi svoju djecu, ali ih ne moete kontrolirati. Deepak Chopra - SEDAM DUHOVNIH ZAKONA ZA RODITELJE - Kako voditi djecu do uspjeha i ispunjenja Korporacije postaju mnogo znaajnije u odgajanju djece od njihovih roditelja. Moemo poeti s djeijom formulom pogubno i skupo istiskivanje najbolje hrane koju bi djeca ikada mogli jesti. Krenimo dalje na ratne igrake; zatim na prekomjernu upotrebu lijekova kako bi umirili previe aktivnu djecu, djevojice od sedam ili osam godina koje kozmetika industrija ui o kozmetici kako bi kasnije u ivotu postale prikladnim objektima. Poimo do glazbe. Koliko god nam se ona dopadala, namjena joj je izbrisati nam misli dok etamo ulicom sa walkman-om nikada ne dozvoliti pravo razmiljanje koje bi moglo zamijeniti navalu zvuka. Tko odgaja djecu? Odgaja ih djeiji vrti. McDonald ih hrani, a HBO i Disneyland ih zabavljaju. Oni provode vie sa proizvodima, uslugama, zabavom, predani loim navikama korporacija, nego sa odraslima. To sigurno djeluje na njih i svakako izvre i iskrivljuje njihove vrijednosti te raskida smisao za povijest. Aktivist potroaa Ralph Nader je 1990 godine upozorio na Konferenciji za okoli o opasnosti od korporacija i njihove propagande
24

Dobra volja dolazi prije nepovrijeivanja. Nenasilje se razvija postepeno, ali svatko moe imati dobru volju sa kojom je svako dijete ve roeno. To je priroda ljudske psihe da posjeduje dobru volju. To je volja da se ini dobro i svaki pojedinac dolazi sa time u inkarnaciju; to je ljudska priroda. To moe biti poniteno kod pojedinca vrlo rano ako se runo postupa sa djetetom. Dijete moe biti izoblieno psiholoki i njegova-njena dobra volja preobraena u neprestanu mrnju koja donosi nasilje koje je bilo ispoljavano irom svijeta. Izoblienje uroene dobre volje ovjeanstva je moda najvea okrutnost poinjena u svijetu. Okrutnost roditelja prema djeci je nevjerojatna i obino je poinjena nesvjesno. Oni jednostavno prenose na dijete okrutnost, ponaanje u kakvom su i oni sami bili podizani. To se prenosi dalje, ponovo i ponovo, sa generacije na generaciju. U nekim sluajevima je rezultat unitenje dobre volje pojedinca. Takav pojedinac ponekad postaje ubica, ne zbog toga jer u njegovom ustrojstvu postoji neto takvo uroeno - nego zato jer je njegova dobra volja bila osujeena i uguena u najranijim godinama. Prvih pet do sedam godina ivota, posebno prvih pet su veoma vani u stvaranju nenasilnih individualaca. Ako se osoba ne povrijeuje od roenja, takva osoba obino zbog toga postaje nenasilna i nikoga nepovrijeuje. Ako se prema njima postupalo okrutno i zloupotrebljavalo ih se na jedan ili drugi nain, ona nastavljaju okrutnost. Ovo je tuna pria nae sadanje civilizacije. Prije svega, odravajmo dobru volju djece ne dirajui u nju povrijeivanjem - ne usaujui im svoje ideje kakva osoba jeste i kakva bi trebala biti, i na taj nain unitavati njihovu spontanost, njihovu originalnost, njihovu vlastitu veoma specijalnu slobodnu volju. Svatko naruava slobodnu volju svakoga drugog. Jedino Uitelji ne naruavaju slobodnu volju.Naruavanje slobodne volje vrlo brzo vodi do gubitka dobre volje. Kada ima slobodnu volju i ispravno je koristi, onda neizbjeno ima dobru volju. Svijet e se promjeniti, uz pomo miliona ljudi, mukarca i ena sa dobrom voljom. To su na prvom mjestu ljudi sa dobrom voljom koji e odgovoriti na poticaj Maitreje. On e pojaati dobru volju. On e u njima potvrditi njihov stav prema ivotu i tako to pojaati da e On izgraditi svjetsko javno miljenje kojemu se nijedna vlada na svijetu nee moi suprostaviti. Na ovaj nain, kroz obrazovanje, ispravno voeno, pojaanom dobrom voljom masa, dogodit e se promjene u svijetu. To e eventualno prevladati, kada imamo ispravne politike, ekonomske, socijalne i religiozne strukture koje ispoljavaju nenasilje. Benjamin Creme-MAITREYAS MISSION Vol, III (1997) Mi ne moemo dosei Boga preko izmasakriranih tijela, proganjanih umova, ili slomljenih srca naih blinjih bia. Tenja ka prosvjetljenju ili Bojoj-realizaciji ne smije biti ekskluzivan, sebian pothvat. Prakticiranje ljubavi mora biti univerzalno. Mi smo obavezni da volimo - ne slijepo, ve iskreno. Georg Feuerstein
25

Sada, Cijenjeni, (Sue) ja sam govorio o ratu. Ja sam u njega vjerovao. Ja ne znam da li sam bio lud ili ne. Ponekad mislim da sam bio. Ja sam to odobravao; ja sam se pridruio opem pozivu za ludost i oaju. Ja sam poticao ljude da se bore. Ja sam bio siguran jer sam bio prestar za to. Ja sam bio kao i ostali. to su oni radili? Ispravno ili krivo, opravdano ili neopravdano - to ja ne trebam danas raspravljati - to je promjenilo svijet. Duge etiri godine civilizirani svijet je bio ukljuen u ubijanju ljudi. Krani protiv krana, barbari ujedinjeni sa kranima da zajedno ubijaju krane; bilo to da ubijaju. To je bilo pouavano u svakoj koli, ak i na vjeronauku. Mala djeca su se igrala rata. Mala tek prohodala djeca na ulicama. Da li vi mislite da je ovaj svijet ikada bio drukiji od tada? Koliko dugo, Cijenjeni, e trebati svijetu da povrati ljudske osjeaje koji su se polako razvijali prije rata? Koliko dugo e trebati za okorjela srca ljudi prije nego li oiljci mrnje i okrutnosti budu odstranjeni? itamo o ubijanju sto tisua ljudi u jednom danu. O tome itamo i uivamo - ako su to ubijeni njihovi ljudi. Hranjeni smo na mesu i pili smo krv. ak i tepajua beba. Cijenjeni, ja vam ne trebam ovo govoriti; jer vi to znate; ne trebam kazati koliko je mnogo estitih mladia, cijenjenih mladih ljudi bilo na ovom sudu optueno za ubistvo, neki su bili spaeni, a neki poslani u smrt, mladii koji su se borili u ovom ratu i nauili da pridaju malu vrijednost ljudskom ivotu. Vi to znate i ja to znam. Ti mladii su u tome odrasli. Prie o smrti su bile u njihovim kuama, na njihovim igralitima, njihovim kolama; u novinama koje su oni itali; to je bio dio zajednikog ludila - to znai ivot? To nije bilo nita. To je bila najmanje sveta stvar u egzistenciji, a ovi mladii su bili uvjebavani toj okrutnosti. Za to e trebati pedeset godina da se odstrani iz ljudskog srca, ako ikada to bude. Ja znam da se nakon ovog Civilnog rata 1865 takav kriminal nezamislivo poveao. Nitko mi ne treba govoriti da kriminal nema uzrok. Ima ga kao i bilo koja druga bolest, i znam da je iz mrnje i ogorenosti Civilnog Rata dolo do poveanja kriminala u Americi kao nikada prije. Znam da je iza Napoleonskih ratova bilo doba takvog kriminala u Evropi kao nikada prije vienog. Znam da Evropa prolazi kroz isto iskustvo danas; znam da je to sljedilo svaki rat, i znam da je to utjecalo na ivote ovih mladia tako da ivot nije bio isti za njih kao to bi bio da svijet nije bio krvlju obojen u crveno. Ja protestiram protiv kriminala i pogreaka drutva koje su njih sada zadesile. Svi mi imamo u tome udjela. Tu ima mog udjela. Ne mogu rei i nikada neu znati koliko se mojih rijei moglo izroditi u okrutnost umjesto ljubavi, ljubaznosti i samilosti. Cijenjeni, vi znate da je i na ovom sudu kriminal nasilja porastao i nastao iz rata. To ne moraju biti oni koji su se borili, ali to mogu biti oni koji su nauili da je krv jeftina, i ako Drava za tim moe lako posezati zato to ne bi i ovaj mladi? Postoje uzroci za ovaj straan kriminal. Postoje uzroci, kao to sam rekao za sve to se dogaa u svijetu. Rat je dio toga, obrazovanje je dio toga, novac je dio toga - sve
26

se ovo urotilo da uniti ova dva mladia. Ima li sud pravo da u obzir uzima bilo to drugo osim ova dva mladia? Drava kae da vi Cijenjeni imate pravo u obzir uzeti dobrobit zajednice, kao to i imate. Ako bi drutvo imalo koristi od oduzimanja ova dva ivota, onda je to u redu. Ja mislim da e to dovesti do zla koje nitko nee moi izmjeriti. Ima te li Cijenjeni pravo u obzir uzeti porodice ova dva mladia?. . . Ne znam koliko mnogo se moe spasiti kod ova dva mladia. Mrzim ovo govoriti u njihovom prisustvu, ali to tu ima prema emu moemo gledati unaprijed?. . . Najlaka i najpopularnija stvar jeste da objesite moje klijente. Ja to znam. Mukarci i ene koji ne razmiljaju e tome pljeskati. Okrutni i bezumni e to odobravati. . . Znam Cijenjeni da vi stojite izmeu budunosti i prolosti. Znam da je budunost sa mnom, i za ono zbog ega ovdje stojim; ne samo za ivote ova dva momka, nego za sve mladie i djevojke; za sve mlade, i koliko je mogue za sve stare. Molim za ivot, razumijevanje, samilost, ljubaznost i beskonanu samilost koja sve obuhvaa. Molim da prevaziemo okrutnost sa ljubaznou i mrnju sa ljubavlju. Znam da je budunost na mojoj strani, Cijenjeni vi stojite izmeu prolosti i budunosti. Vi moete objesiti ove mladie, moete ih objesiti neka vise dok ne umru. Ali postupajui tako vi ete svoje lice okrenuti prema prolosti. Tako vi oteavate svakom drugom mladiu koji u neznanju i mraku mora probiti svoj put kroz labirinte koje samo djetinjstvo poznaje. Tako ete vi oteati svakom neroenom djetetu. Vi ih moete spasiti i svakom djetetu koje bi moglo stajati tamo gdje stoje ovi mladii olakati. Vi ete olakati svakom ljudskom biu sa inspiracijom i vizijom, nadom i sudbinom. Apeliram za budunost; apeliram za vrijeme kada mrnja i okrutnost nee kontrolirati ljudska srca. Kada budemo mogli uiti razumom i prosuivanjem, razumijevanjem i vjerom da je vrijedno spasiti svaki ivot i da je samilost najvie obiljeje ovjeka. Clarence Darrow 1857-1938 pravnik Apel for Leopold and Loeb1924 (skraeno) apel za spas Leopolda i Loeba od smrtne kazne ovjeanstvo se mora okrenuti. Od kakve koristi su sve te religiozne prakse, od kakve su koristi sva crkvena sluenja, to ima u svom tom oboavajuem pjevanju ako Boja volja nije vrena, a ruke ostaju okrvavljene? to znae vjere ljudi ako je nepravda uinjena siromanima tako obino kao to netko popije au vode? Od kakve koristi je propovijedati boansko ako ak ni najmanji prst nije podignut kada bezbroj djece i siromanih ljudi umiru? www.bruderhof.com alosno je da ozbiljni Krani danas nemaju isto jasno svjedoenje Isusa i ranog kranstva kao to je bilo predstavljano i tako odluno ireno u ranim stoljeima crkava i pokreta. One su osjeale da je rat i vojna profesija nepomirljiva sa pozivom kranstva. Eberhard Arnold iz "Protiv krvoprolia i nasilja od ivotinje prema ljudskom biu" Eberhard Arnold 1883-1935 www.eberhardarnold.com
27

Ja sam protiv rata, protiv nasilja, protiv nasilne revolucije, za mirno rjeavanje razlika, za nenasilne ali radikalne promjene. Promjena je potrebna, a nasilje ustvari nee nita promjeniti: najvie to e uiniti jeste da e samo prenijeti mo sa jedne klike nerazboritih vlasti na drugu. To to govorim ove stvari, to nije zato to se ja vie zanimam za politiku nego za Evanelje. Ja se ne zanimam. Ali danas vie nego ikad prije Evaneoska obaveza ima politike implikacije, zato jer ti ne moe tvrditi da si "za Krista" i podravati politiku svrhu koja podrazumjeva beutnu indiferentnost prema potrebama miliona ljudskih bia i ak suraivati u njihovom unitavanju. Thomas Merton 1915-1968 MYSTICS AND ZEN MASTERS, 1967 katoliki sveenik, pobornik interreligioznog dijaloga posebno izmeu kranstva i budizma Ti se mora prilagoditi. . . ovo je moto napisan na zidovima svih djejih vrtia; i procesi koji lome duh su zapoeti. . . Polako i profinjeno, dijete je oblikovano u preovladavajui kalup, njegove potrebe za ljubavlju i brigom se okreu protiv njega kao oruje za nametanje poslunosti. Jedinstvenost, individualnost, razliitost - na sve se to gleda kao uas, ak i sramotu; u najmanju ruku to se tretira kao bolest, i danas je na raspolaganju vojska specijalista da lijee dijete koje nee ili koje se ne eli prilagoditi. Robert Linder - MUST YOU CONFORM?, 1956 to je potrebno za medije, da ponovo promisle o svojoj ulozi i odlue koje poruke bi trebali ili ne bi trebali iriti ako elimo imati odgovorno i brigom ispunjeno drutvo. . . Svaki put kada mediji ire ili ine privlanim anti-drutveno ponaanje - bilo da je to uzimanje droga, slobodan seks, laganje ili nasilje ono ga normalizira. . . Svaka slika, svaka igra, i svaka rije nas pribliava miru i samilosnijem svijetuili dalje od njega. Moyra Bremner - pisac Virtualno je svaka zamisliva zabranjena tema bila prikazivana na televiziji-osim jedne. Posljednji tabu o televiziji je sama televizija - i kako je ona vrlo naklonjena potroakim oblicima ivota koje zemlja ne moe podravati. . . Nemilosrdan potroaki naglasak na televiziji iskrivljuje na pogled na realnost i drutvene vanosti, ostavljajui nas obogaene zabavom i siromane znanjem. Televizija moe biti na prozor u svijet, ali pogled koji nam prua jeste ogranien i uskogrudan. Televizija moe biti ogledalo u kojemu mi vidimo sebe kao drutvo, ali odraz koji daje je iskrivljen i neuravnoteen. Duane Elgin - pisac, AWAKENING EARTH i VOLUNTARY SIMPLICITY, direktor neprofitne organizacije - Choosing Our Future (Izaberimo nau budunost) Najmanja biblioteka jo sadri vie ideja koje su vrijednije nego to je predstavljeno u cijeloj povijesti televizije. Andrew Ross Televizija je promjenila dijete od neodoljive sile u nepokretan objekt. ?
28

U ovom dobu informacija ti si skrenut od prirodnih izvora sakupljanja znanja za sebe. Tebi je bila prodana ideja da je televizija veliki izvor informacija. Ova takozvana sprava je bila nazvana jednim od najveih izuma ovog stoljea. Meutim, vai mediji su u vlasnitvu i kontrolirani od onih koji ele da vas dre nesvjesnim i zbog toga u zabavljanju. Oni proturaju odreene verzije stvarnosti, a druge u potpunosti izbjegavaju. Televizija usporava tvoj evolucijski proces i ograniava te, posebno kao malo dijete. Kada si ti mlad, rani utisci i imaginacija igraju glavnu ulogu u tome kako e se tvoj ivot razvijati-usmjeravati. Televizija te dri u vrlo uskom rasponu emocionalnog izraavanja - preteno je to u kaosu i strahu. Danas, vie nego ikada prije, postoje velike kampanje da se televizije prodaju, da se ima besplatna kabelska televizija, i da se ljudi potaknu da se dre usmjereni na posljednje verzije skandala i nasilja; kao da je ono to se prikazuje najvanija stvar. Naui da promatra kako se osjea kada gleda televiziju. To je oblik kontrole pomou frekvencija. Ova kontrola je bila tako strano ubrzana; tako da se strah ubrzano iri cijelim planetom kroz televiziju. Veina ljudi na Zemlji su bili hipnotizirani televizijom upravo u ovom trenutku. Naa kampanja vas potie da doivite iskustvo ivota DIREKTNO - ne samo kroz stvaranje slika i ideja drugih. Ti oteuje svoju vlastitu svjesnost i potencijal koju tvoja svjesnost ima kada svoje vrijeme preda televiziji. Ti potiskuje svoju imaginaciju i ne koristi jedan od najveih darova koje posjeduje. To e biti shvaeno nakon mnogo stoljea kako su ljudi dvadesetog stoljea bili poticani u stanja tupoglavosti i navedeni kako da se ponaaju, da budu uspavani i budu bolesni kroz televiziju. Ti rasiplje svoje vrijeme bilo kakvim gledanjem televizije. Ona te dri dalje od ivota i djeluje kao zamjena za stvarno iskustvo, koje, dragi prijatelju, jeste glavni nain za uenje. Neki od vas mogu rei: Pa, postoje i neki dobri programi, i ja gledam samo obrazovne programe. Mi vas pitamo: to je bilo odailjano iznad ili ispod dobrih programa ono to ti svjesno ne primjeuje? Ako ti inzistira na tome da ima televiziju kod kue, dri je neukljuenu. Kroz tvoju televiziju se emitiraju valovi frekvencija ak i kada ona nije ukljuena. Jesmo li mi objasnili na stav? Ponovo razmotri to si nauio o ivotu i izaberi da oslukuje prirodno emitiranje - glas Zemlje dok ona govori. . . Shvaanje Zemlje i tajni koje se u njoj kriju ukljuuje ovladavanje zagonetkama u sebi, posebno dijelova koji su skriveni u korijenima tvog podsvjesnog sebstva. Barbara Marciniak - EARTH- Pleiadian Keys to the Living Library (Zemlja Plejadski kljuevi ive biblioteke) Djeci je potrebna priroda da bi se razvijala fiziki, mentalno i duhovno. Izvedite ih iz grada i dopustite im da postanu individualci, a ne program -mirani roboti kroz televiziju i kontrolirane medije. Nepoznat? Glavna svrha obrazovanja je radije da discipliniramo nego da punimo um; da ga uvjebavamo da koristi svoje vlastite moi, radije nego da ga ispunjavamo sa onim to su drugi sakupili. Tryon Edwards
29

Opasnosti virtualne stvarnosti Imala sam ast prisustvovati posebnoj radionici s Josephom Chiltonom Pearceom, ponajveim autoritetom na polju razvoja djejeg mozga i nunih elemenata potrebnih da bi se odgojilo zdravo dijete, tek nekoliko dana nakon to je navrio 80 godina, 12. sijenja 2006. Premda krhkoga tijela, g. Pearce je vitalan i ustar kao i uvijek, a ima i enciklopedijsko znanje i pamenje. Iako je tema bila neurokardiologija (nova znanost o srcu), obuhvatio je iroki raspon podtema. Evo nekoliko poslastica iz mojih biljeki: Proitajte knjigu Darwinova izgubljena teorija o ljubavi (Darwin's Lost Teory of Love) Davida Loyea. Poznat nam je Darwinov rad na podrijetlu vrsta, ali tko je uo za njegovu knjigu ovjekov pad (The Descent of Man)? Pred kraj ivota Darwin je bio sve vie uvjeren da njegove teorije o podrijetlu vrsta ne objanjavaju kako je nastao ovjek. Ova (posljednja) njegova knjiga ispravlja dosad opeprihvaeno a pogreno miljenje: on je zapravo vjerovao da ljubav i nesebinost, upravo i iskljuivo te dvije znaajke, pruaju objanjenje za podrijetlo i razvoj ljudskoga bia. - Znanost nam sada govori da DNK stvara svjetlosni val koji je osjetljiv na signale iz okolia. Posredstvom ovoga svjetla ostvaruje se hiperkomunikacija izmeu DNA uzvojnica - one meusobno razgovaraju. Usput govorei, kada bi se odmotala jedna jedina uzvojnica DNK bila bi dugaka 180 cm. Jedna od znaajnijih sila koja moe utjecati na DNK je emocija. - Osim razdoblja provedenog u maternici i prve godine ivota, najvanije godine za rast i razvoj mozga predstavlja dob izmeu est i sedam godina (zasienost neuralne mase mozga vea je za 500 do 600%, tako da moe poeti konkretno i funkcionalno razmiljanje/ prosuivanje) te izmeu jedanaest i dvanaest godina starosti (u mozgu dolazi do pojave uma - neuralne stanice su potkresane. (U mojim istraivanjima o novoj djeci utvrdila sam da znaajka koja ih najvie izdvaja od prijanjih narataja jest njihova sposobnost pojmovnog zamiljanja, gotovo od trenutka kada se poinju verbalno izraavati. Prema Pearceu, znanstvenici sad otkrivaju da 50 posto nae nove djece, kada dou u tinejderske godine (neki ak i prije) - izgube tu sposobnost pojmovnog zamiljanja! A krivac je... virtualna stvarnost! - Zbog osjetilnog preoptereenja uzrokovanog virtualnom stvarnou prevelik se broj djece ne moe vie snai u mirnom ili prirodnom okruenju. Dananji prosjeni petogodinjak odgledao je ve oko 6000 sati televizijskog programa. Virtualna stvarnost bilo koje vrste mobiteli, Game Boyi, video igrice, televizija - izravno i negativno utjeu na normalne faze razvoja mozga. U odraslijoj dobi djeca su vrlo pametna i mnogo toga znaju, ali ta nevjerojatna sposobnost koju su neko imali da pojmovno zamiljaju, da razmiljaju izvan utabanih okvira, da sudjeluju u kreativnim, intuitivnim skokovma mate i potencijala ili je nestala ili samo to nije. Djeca se moraju fiziki ukljuiti u ivot, razmiljanjem rijeavati zamrene zagonetke i izazove, a
30

moraju imati i razdoblja kada mogu ne initi nita. Moraju imati slobodu da mogu neobavezno zuriti u prostor ili promatrati plutanje oblaka ili sanjariti. Drugim rijeima, oni moraju - jednostavno MORAJU - imati predah, vrijeme za igru, ali i za obaveze i viestruke projekte koji e predstavljati izazov za njihov um. Ako elektronike naprave zamjenjuju takvu aktivnost djeca e postati poput inteligentnih "glupana". Stvari se ipak mogu popraviti a izgubljeno vrijeme nadoknaditi, mozak se moe iscijeliti na bezbroj naina, a poinje se. . . ogranienjem upotrebe elektronskih naprava! Stvari na koje nas je upozoravao Joseph Chilton Pearce potvrene su i iz jednog drugog izvora. U lanku iz Ujedinjenog Kraljevstva (vidi "Kada ih ne uspijevamo nauiti da se snau u stvarnom ivotu (vidi Failing to Teach Them How to Handle Rea1 Life), http://www.timesonline.co.uk/article/ 02092-2014198,00.htm1) nalazimo sljedei navod: "Ne samo da pameu daleko zaostaju, nai 11-godinjaci su zapravo manje 'inteligentni' od svojih vrnjaka otprije 30 godina. Barem tako kau znanstvenici iz jednog od najcjenjenijih britanskih timova za istraivanje obrazovanja. Nakon prouavanja 25.000 djece u dravnim i privatnim kolama, Philip Adey, profesor obrazovanja na londonskom King's College je uvjeren da inteligencija 11-godinjaka u posljednja dva desetljea zaostaje otprilike tri godine za inteligencijom ranijih narataja". (Upozorila sam na to u svojoj knjizi Onkraj indigo djece, u poglavlju o novim nainima obrazovanja. Nova djeca misle uglavnom u slikama (ona su prostorno-vizuelni tipovi), dok su kolski programi osmiljeni za djecu skloniju verbalnom izraavanju. Izmeu pretjerane izloenosti virtualnoj stvarnosti u preranoj dobi i nastavnih programa koji su im beskrajno dosadni naa nova djeca bjee od karijere i formalnog zaposlenja, markiraju satove ili se na neki nain udaljavaju od opeprihvaene kulture. U neke od pozitivnijih aspekata obrazovnog procesa mogu ih vratiti dobrovoljne aktivnosti, osmiljavanje raznih projekata i poduzetnitvo. Doktorica, P. M. H. Atwater ovjek je skloniji da bude pod utjecajem rijei nego aktualnim injenicama okolne stvarnosti. Pavlov Ti ne moe sustii djetetov duh trei za njim; ti mora stajati mirno i ono e se zbog ljubavi uskoro samo vratiti. Arthur Miller Budi roen bilo gdje, mali embrio romanopisac, ali nemoj biti roen u sjeni velike vjere, ne pod teretom originalnog grijeha, ne pod sudbinom spasenja. Pearl S. Buck Nemoj prisiljavati druge, ukljuujui djecu, na bilo koji nain, da prihvaaju tvoje stavove, bilo autoritetom, prijetnjom, novcem, propagandom ili ak odgojem. Meutim, kroz samilosni dijalog, pomozi drugima da odbace fanatizam i uskogrudnost. Thich Nhat Hanh - zen uitelj, iz Vietnama pjesnik, aktivist za mir - BEING PEACE (Neka bude mir)
31

Nikada ne nameite djeci nikakvu religiju. Ne uvjetujte njihove umove. Dopustite im da sami trae. Pomozite im dok trae, ali nemojte im davati gotove odgovore. Gotovi odgovori vrlo su varljivi. Religiju treba svjesno birati. Ni od koga ne treba praviti kranina, buddhista ili muslimana ovisno o mjestu roenja. Okolnosti roenja nemaju nikakve veze s religijom. Zbog tih okolnosti roenja cijeli svijet izgleda religiozan, a zapravo nitko nije religiozan. Pomozite djetetu da raste, jako ga volite i nemojte mu davati odgovore koje ni sami ne znate. Budite smireni. Roditelji su u odnosu na dijete u golemom iskuenju da budu znalci. To je obmana. Vi nita ne znate o Bogu, a cijelo vrijeme uite o tome dijete. Nije potrebno nekoga uiti religiju jer svatko u sebi nosi osjeaj potrebe za religijom. Ali kao rezultat uenja, ta se potreba smanjuje. Ostavite dijete na miru - nemojte ga uiti - volite ga. Zahvaljujui vaoj ljubavi, u njemu se raa mogunost da jedanom shvati to je to molitva. Volite ga i zahvaljujui vaoj ljubavi, ono e shvatiti da Postojanje za njega predstavlja i majku i oca. Ali ne sugerirajte mu ideju o Ocu Nebeskom, jednostavno mu budite otac. Vae oinstvo dat e mu prvo poimanje da ga netko voli. Njegujte ga tako da osjeti da je Postojanje za njega majka. Nemojte mu govoriti: "Moli se". Priekajte da se pojavi odreeni trenutak, izazovite situaciju u kojoj bi ono bilo sposobno moliti se. Kada dijete vidi iskrenu molitvu oca, ono moe osjetiti milost koja se sputa na oca. Ono moe vidjeti kako otac poslije molitve postaje drugi ovjek - ovjek koji vie voli, meki je, osjetljiviji. I jednom ete otvoriti oi poslije svoje molitve i vidjet ete da dijete sjedi pored vas - njegove su oi zatvorene, kao da je odsutno. Ono je dobilo pravo krtenje. . . - . . . Molitva nije ritual, nije obred. Ako se pretvara u ritual, molitva prestaje biti korisna. Ako se molitva pretvara u ritual, ne moe nas uiniti religioznima, molitva e od nas uiniti kranina, muslimana, buddhista, ali ne i religioznog ovjeka. Molitva je neto spontano, neprogramirano, to je pjesma srca, to nije crkvena tehnologija. Kada nas netko prisiljava da se molimo, obvezuje nas na molitvu, objanjava kako da se molimo, molitva postaje dunost. I poinjemo se malo osjeati krivima ako se ne pomolimo prije jela ili poslije sna; a kada se molimo zbog obveze - ne osjeamo nikakvu radost. Tako se raa poroni krug - ne molimo se i naa krivnja raste. I trudei se izbjei tu krivnju, produavamo je stvarati. To nije molitva. Molitva je nain ivota. to to znai? . . . Molitva je ivotni put, to nije dunost, ve molba, nije podinjavanje i nije prinuda, nije sredstvo za posjedovanje i manipuliranje Bogom. Molitva i zahtijevanje bilo ega ne idu zajedno. Moemo moliti, ali ne i zahtijevati. Moemo moliti onako kao to malo dijete moli majku.... Pripadamo Postojanju. Njegov smo dio. Bit se sastoji od nas. Bit je poeljela nae postojanje i mi jesmo. I zato moemo moliti. Ali u molbi nema nikakva zahtjeva. Ako se ispuni, mi smo zahvalni.
32

Ako se ne ispuni, mi smo zahvalni. U tome je savrenstvo molitve. Zato je ovjek molitve zahvalan i onda kada se molitva ne ispuni? On zna da katkad molimo ono to za nas, nije dobro. Bit zna bolje. Ako je neto nuno - bit e ispunjeno. Bog moe rei "da" i "ne", On donosi odluku. Zahtjev znai da odluujemo mi. Zahtjev pokazuje da elimo upravljati Bogom da bi slijedio nau volju. Molba znai: "Neka bude volja Tvoja, iako imam svojih elja, slijedit u Tvoju volju." Molitva nije neto to radimo, molitva je neto to postajemo. To je stanje postojanja. Molitva je iskustvo preobraaja, ponovnog roenja, novog vienja i novog ivljenja. Molitva nema niega zajednikog s rijeima koje se izgovaraju u hramovima, damijama i crkvama. Molitva je dijalog s Postojanjem, usuglaenost s opim, podudarnost sa skladom cjeline. . . . Zar nemamo potrebu porazgovarati sa zvijezdama? Nismo valjda izgubili elju rei neto Postojanju? To i jest molitva dijalog. Za molitvu treba biti sran. Ponite razgovarati s Posto -janjem, s prirodom, s Bogom. . . .U prolosti ljudi su ivjeli jednostavnim ivotom bez napora jer se svatko mogao moliti. Ljudi su hodali i razgovararali s planinama, rijekama, sa suncem - sve su to Boji likovi ivi, treperavi, pulsirajui. Zato mi tako rijetko razgovaramo sa Suncem koje je tako briljivo, paljivo i mono? Pa Sunce je bolji posrednik do Boga od bilo kojega vraa ili sveenika! Crkve su sagradili ljudi, a prirodu je stvorio Bog. Sve to su stvorili ljudi nosi na sebi peat ljudske muke, bolesti i slabosti. Ako elimo osjetiti Boga, moramo doi do onoga to je On stvorio, do onoga na emu je Njegov autorski potpis. U hramovima, crkvama i damijama ima previe ljudske elje za manipuliranjem, upravljanjem, nareivanjem, suvie je politike, suvie ljudske gluposti. . . . Srea je u nama, a patnja je izvan nas. Nerazumni ljudi uporno trae sreu izvan sebe - u novcu, vlasti, religiji, po cijelom svijetu trae nekoga koji bi ih pouio kako nai sreu. A zapravo treba se vratiti u sebe i ne trati za sreom. Ako niste prepoznali sreu u sebi, kako ete je nai izvan sebe? Ljudi tre za svaim, tako dobivaju ono to im stalno nedostaje. Oni koji ne postignu ono to ele, stalno iznova pokuavaju, govore o "nadi", o trpljenju, o smirenosti. Ali "nada" vodi do pomraenja uma. Nada vas sputa na razinu fizikih zakona. Postoji svijet "imati" i svijet "biti". Nada povezuje razliite fragmente svijeta "imati". U tom svijetu postoje monstrumi kao to su "potraga", "napor", "razoaranje", "pokuaj". Tim monstrumima upravljaju razliiti oblici sveenika, vraeva, "uitelja". Oni mogu ispriati, pokazati, nauiti vas kako se to radi, kako trati za neim, kako traiti, kako nalaziti, kako vjerovati, kako voljeti. Odbacite beskrajne "kako" i jednostavno "budite". Budite bez ikakva razloga. - PORUKA RAZIGRANOG DUHA - Ogledalo Prosvjetljenja (s ruskog prevela T. P. 2005. godine) Posljednje to ovjek moe saznati o Bogu je da spoznamo da Ga ne znamo. Sveti, Toma Akvinski - Questio Disputata de Potentia Dei
33

Djeca Ue Ono to Ona ive Ako djeca ive sa kritikom, ona ue da osuuju. Ako djeca ive sa agresivnou, ona ue da se tuku. Ako djeca ive u strahu, ona ue da budu bojaljiva. Ako djeca ive u saaljenju, ona ue da se osjeaju nesretna. Ako djeca ive sa izrugivanjem, ona ue da se stide. Ako djeca ive sa ljubomorom, ona ue to je to zavist. Ako djeca ive sa stidom, ona ue da osjeaju krivicu. Ako djeca ive u toleranciji, ona ue da budu strpljiva. Ako djeca ive u ohrabrivanju, ona se ue samopouzdanju. Ako djeca ive u hvaljenju, ona ue uvaavanje. Ako djeca ive u odobravanju, ona ue da vole sebe. Ako djeca ive u prihvatanju, ona ue da nalaze ljubav u svijetu. Ako djeca ive u priznavanju, ona ue da imaju svrhu. Ako djeca ive u zajednikom dijeljenju, ona ue da budu dareljiva. Ako djeca ive sa iskrenou i potenjem, ona ue to je to istina i pravda. Ako djeca ive u sigurnosti, ona ue da imaju vjeru u sebe i one oko njih. Ako djeca ive u prijateljstvu, ona ue da je svijet lijepo mjesto u kojem ive. Ako djeca ive u miru, ona ue da imaju mir u umu. Sa ime ive tvoja djeca? Dorothy L. Nolte Dug je put poduavanja, kratak i uinkovit davanja primjera. Seneka - (Djeci su potrebniji uzori nego kritiari. Joseph Joubert) Sva ljubav koju spoznajemo u ivotu proizlazi iz ljubavi koju smo spoznali kao djeca. Thomas J. Langley
34

ENA-MUKARAC
Toka ravnotee izmeu mukarca i ene velika je tajna ljubavi. Eliphas Levi 1844-1911 Moemo sebi dopustiti da duboko volimo, ali druge nikada ne smijemo oslabljivati svojom ljubavlju. Caroline Myss Mukarac nije bolji od ene, niti je ena bolja od mukarca. Ipak, mnogo je vie onih koji enu smatraju utjelovljenjem onoga to je zlo i onoga to je osnova iskuenja. Bog je od poetka odredio da mukarci i ene trebaju ispuniti potrebe jedno drugoga, i djelovati kao dio jedno drugoga. Alice A. Bailey ESOTERIC PSYHOLOGY,Vol. II, izdanje 1942 Dolazak nove epohe je blisko povezan sa uspomenom ene. Kao i u najboljim danima ovjeanstva, budua epoha e eni ponovo dati njeno pravo mjesto pored njenog vjenog saputnika i suradnika ovjeka. Ti se mora sjetiti da je velianstvenost svemira izgraena dvojnim Porijeklom. Da li je onda mogue omalovaavati jedan Njegov Element? Helena Roerich 1879-1955 Svi moni su spoznali samou koja tvori veliinu, ali je Mojsije bio usamljeniji od drugih, jer njegov je princip bio apsolutan i transcendentan u najveoj mjeri. Njegov bog je bio ostvareni muki princip, isti Duh. Da bi ga nametnuo ljudima, on je morao objaviti rat enskom principu, boginji prirode i Evi, vjenoj eni koja ivi u dui Zemlje i u srcu ovjeka. On je borbu protiv nje morao voditi bez predaha, bez milosti, ali ne kako bi je unitio ve potinio i ukrotio. Nema nieg udnog to su Priroda i ena, meu kojima je vladao tajanstveni savez, drhtale pred njim. Ljudi ga nisu osobito voljeli jer je on volio samo Boga. Edouard Schure - jedan od najveih svjetskih egiptologa edna ena je najplemenitija kreacija Ahura Mazde. 161 ena je udo kreacije. Ona je neusporediva i bez premca u Obliku i Ljepoti u sedam stvarnosti. Ona je cvjetajui cvijet u vrtu ivota koji iri miris oko sebe. 162 ena je ovjekova uiteljica plemenitosti. Ona pomae ovjeku da se razvija u moralne visine. Ona je odravajua mo ovjekovog ivota. 163 Fanatik ikonoklast se pretvara u poslunog idol oboavatelja kada pristupi eni, vjeni idol ovjeanstva u tijelu.164 enstvo i Majinstvo jesu enine najsvetije funkcije. 165 Zaratustra - prorok ena je ljubav, i da bi bila istinita, mora biti odgovorna za ljubav do smrti. . . ena je ljubav, njena priroda. Njen karakter je njena odgovornost. Ona treba biti uvar ljubavi na zemlji. . . Korijen problema, svakoga problema jeste odvojenost od ljubavi. Barry Long Sve to ja jesam ili se nadam postati ja dugujem mome anelu majci. Abraham Lincoln - predsjednik USA
35

Dok se stanje ene ne popravi nema anse za dobrobit svijeta. Za pticu nije mogue da leti samo sa jednim krilom. . . Za mene je Majina milost tisuu puta vrijednija od Oeve. Majina vrlina, Majin blagoslov za mene je od najvee vanosti. . . ene se moraju staviti u poloaj da same rjeavaju svoje probleme na svoj vlastiti nain. . . Za svaku enu, neka svakog ovjeka uva kao svoga mua, moda bude njen sin. Za svakog ovjeka, neka svaku enu uva kao svoju vlastitu enu, moda bude njegova majka. . . Ja znam da rasa koja je stvorila Situ - ak i ako su oni nju samo sanjali, imaju neprevazieno potovanje za enu na zemlji. U Indiji se za ime Sita smatra sve ono to je dobro, isto i sveto - sve to u eni mi nazivamo enstvenou. Sita nikad ne povrjeuje - pokuaj biti Sita. . . U Vedama i Upaniadama ene se pouavaju najvioj istini i zasluuju isto potovanje kao i ovjek. . . Ideal savrene enstvenosti je savrena nezavisnost. Swami Vivekananda 1863-1902 Cijeli ton crkvenog uenja u vezi ena je preziran i degradirajui. Religije su se suprostavljale slobodi ena i pouavale o njihovoj inferiornosti i podjarmljivanju; to praznovjerje neprekidno potie ropstvo. . . Mukarci religiozne voe su shvatili da mogu eliminirati polovinu vodstva/moi suparnika, ako bi se drali ove degradacije ena. Katolici, Mormoni i Muslimani su bili veoma uspjeni kao primjer. Elizabeth Cady Stanton 1815-1902 aktivistkinja za enska prava Mukarci imaju vlast nad enama jer je Alah uinio jednog nadmonijim od drugoga. Dobre ene su poslune. 4:34 KURAN Ovlatenje Raja bira odreene mukarce da budu vladari plemena. Chou Dinastija 1120 prije Krista, Kina Stvaranje 3:16 Tvoj mu e biti tvoj gospodar, I-Korinanima 11:3 Glava ene je ovjek, 11:10 ene su pod ovjekovom vlau, 14:34 ene su podlone mukarcima, 14:35-36 ene se moraju pokoravati i sluati. 22:20-21 Mojsije je bio ljut na vojne zapovjednike koji su doputali enama da ive. ene su uzrok kuge i grijeha. Mojsije je zapovjedao da sve ene koje su imale spolne odnose budu ubijene, ali vojnici mogu zadrati nevine za svoju vlastitu upotrebu. Ako se ne mogu pronai dokazi za djevojinu nevinost, onda ona treba biti kamenovana do smrti. BIBLIJA Suata, mlada ena od najstarijeg sina bogatog trgovca, Anathapindada, je bila ohola, nije potovala druge i nije sluala instrukcije svoga mua i njegovih roditelja; zbog te posljedice je dolo do nesklada u porodici. Jedan dan je Uzvieni posjetio Anathapindada i to primjetio. On je pozvao mladu enu Suatu i ljubazno joj govorio: Suata postoji sedam vrsta ena. Postoji ena koja je kao ubica. Ona ima neist um, ne potuje svoga mua i posljedica toga je da svoje srce daje drugom
36

ovjeku. - - Postoji ena koja je kao lopov. Ona nikada ne cijeni rad svoga mua, ve samo misli o svojim eljama za luksuzom. Ona rasiplje zaradu svoga mua da zadovoljava svoje vlastite apetite, inei tako ona krade od njega. Postoji ena koja je kao gospodarica. Ona grdi svoga mua, zanemaruje kuanstvo i uvijek ga napada sa grubim rijeima. Postoji ena koja je kao majka. Ona se brine za svoga mua kao da je dijete, titi ga kao to majka titi svoga sina, i dobro se brine za njegovu zaradu. Postoji ena koja je kao sestra. Ona je vjerna svome muu, i slui ga kao sestra sa umjerenou i suzdranou. Postoji ena koja je kao prijatelj. Ona pokuava da zadovolji svoga mua kao da je on prijatelj koji se je upravo vratio nakon duge odsutnosti. Ona je umjerena, ispravno se ponaa i odnosi se prema njemu sa velikim potovanjem. Napokon, postoji ena koja je kao sluavka. Ona slui svoga mua dobro i vjerno. Ona ga potuje, slua njegove zapovijedi, nema svojih elja, nema osjeaja povrijeenosti i uvijek ga pokuava uiniti sretnim. Amrapali je bila bogata i poznata kurtizana iz Vesalija, drala je mnoge mlade prostitutke, ona je pozvala Uzvienog i upitala ga da joj da neko dobro uenje. Uzvieni (Buddha) je rekao: Amrapali, um ene se lako poremeti i krivo povodi. Ona se dri svojih elja i predaje se mnogo lake ljubomori nego mukarac. Tako je tee za enu da slijedi Plemeniti Put. Ovo je posebno istinito za mladu i lijepu enu. Ti mora krenuti prema Plemenitom Putu prevazilaenjem poude i iskuenja. Amrapali, ti mora imati na umu da mladost i ljepota ne traju, ve ih slijedi bolest, starost i patnja. elje za bogatstvom i ljubavlju su enino neprestano iskuenje, ali Amrapali, to nije vjeno blago. Prosvjetljenje je jedino blago koje zadrava svoju vrijednost. THE TEACHING OF BUDDHA - Bukkyo Dendo Kyokai, Japan ENA Ti to voli i eli enu, nesebino voli enu. Iskrenu, istinitu ljubav uvijek daj joj ti, i tada ona odvest e te svome tvorcu, i tada u eni ogledat e sebe. Ti to voli i eli enu, nesebino voli enu, i nikad, nikad nemoj povrijediti enu, jer ena, ena je zemlja, ena je zemlja. Ivica, 1980
37

Drugi su ljudi zrcala vae vlastite ljubavi. Deepak Chopra Duboko potujte enu, moji Suputnici, i blagosivljajte je. Ne kao majku rase, niti kao suprugu ili ljubavnicu, nego kao bliznakinju mukarca i njegovog sauesnika, svaki sa svojim udjelom, u dugom teaenju i paenju udvojenog ivota. Mikhail Naimy 1889-1988 U ovom razdoblju velika veina mukaraca i ena jo se nalaze pod vlau uma: poistovjeuju se s misliocem i tijelom boli. To, naravno, spreava prosvjetljenje i cvjetanje ljubavi. Kao openito pravilo, glavna prepreka za mukarce je misaoni um, a glavna prepreka za ene je tijelo bola, iako u nekim pojedinanim sluajevima moe biti i obratno, a kod nekih su ta dva imbenika podjednako snana. . . Oito je kako na tjelesnoj razini niste cjelina, niti ete ikada to biti: vi ste ili mukarac ili ena, to znai kako ste polovica cjeline. Na toj se razini enja za cjelovitou - za povratkom jednoti - oituje kao privlanost izmeu mukarca i ene, kao mukareva potreba za enom i enina potreba za mukarcem. To je gotovo neodoljiv poriv za sjedinjenjem sa suprotnim energetskim polaritetom. Korijen toga tjelesna poriva je duhovni: enja za okonanjem dvojstva, za povratkom u stanje cjelovitosti. . . Sve dok nesvjesno tragate za seksom kao sredstvom koje e vam donijeti spasenje, vi pokuavate okonati dvojstvo na razini oblika, gdje ga ne moete pronai. . . Kad ste zajedno osjeate se cjelovitim. Taj osjeaj moe postati tako snaan da ostali svijet nestaje i postaje beznaajnim. Meutim, moda ste u snazi tih osjeaja takoer primijetili i veliku potrebu i sklonost vezanosti. Postali ste ovisni o drugoj osobi i ona na vas djeluje kao droga. U zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali ak i mogunost ili pomisao da te osobe nema pokraj vas moe izazvati ljubomoru, posesivnost, pokuaje manipulacije putem emocionalne ucjene, okrivljavanje i optuivanje - a to je strah od gubitka. Napusti li vas partner, moda e se u vama javiti vrlo snaan osjeaj neprijateljstva ili duboka tuga i oajanje. Ljubavna njenost u trenutku se moe preobraziti u divlji napad ili smrtonosnu tugu. Gdje je sada ljubav? Moe li se ljubav u trenutku preobraziti u svoju suprotnost? Je li to uope i bila ljubav ili samo ovisnika vezanost?. . . Kad egoistiki obrazac svjesnosti i sva ona drutvena, politika i gospodarska ustrojstva koja je stvorio uu u posljednji stupanj raspada, odnosi izmeu mukaraca i ena odraavaju duboku krizu u kojoj se ovjeanstvo sada nalazi. (izbor tekstova) Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA - Vodi prema duhovnom prosvijetljenju Jo se jedan oblik neurotske ljubavi koristi mehanizmom projekcije da bi se izbjegli vlastiti problemi, te se bavimo nedostacima i slabostima ljubljene osobe. Pojedinci se u tom pogledu ponaaju veoma slino kao i grupe, nacije ili religije. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI
38

Tako e doi do toga da ene sudjeluju potpuno i jednako u zbivanjima svijeta, kada one uu sa samopouzdanjem i sposobnou u veliku arenu zakona i politike, rata e nestati; jer e mu ene biti prepreka. Abdul-Baha ena je inkarnacija Ahimse (nenasilja) - bezgranine ljubavi, to znai bezgranine sposobnosti za patnju. Ako je nenasilje zakon naeg bia, budunost je sa enom. Ja sam nauio lekciju o nenasilju od moje ene, kada sam je pokuao potiniti mojoj volji. Njen odluan otpor mojoj volji, u jednu ruku, i njena mirna pokornost patnji i moja glupost su me konano posramile, i izlijeile od moje gluposti mislei da sam ja roen da njom vladam. Mahatma Gandhi 1869-1948 Jedina nenormalnost jeste nesposobnost da se voli. Anais Nin ene nisu jednake mukarcima u niemu osim u odgovornosti. Mi nismo njima podreene, niti smo im nadreene. Mi smo jednostavno razliite rase. Phyllis McGinley - THE HONOUR OF BEING A WOMAN Najvie su cijenjene one ene koje se oslobode slabosti svoga spola i ispoljavaju onu unutranju herojsku snagu i moralnu vrstou. Takve ene su dostojne naj-jaih i najhrabrijih ljudi. W. E. H. Lecky 1838-1903 - HISTORY OF EUROPEAN MORALS Pouavane od djetinjstva da je ljepota enino ezlo, tada um sebe oblikuje prema tijelu, i luta naokolo po svom pozlaenom kavezu, teei samo da oboava svoj zatvor. Mary Wollstonecraft Dragocjena ena, ena je nebeske ljepote, a ne ljudske. Nepoznat ? Proljepavaj sebe sa djelima koja su plemenita i profinjena. Okiti suptilno tijelo sa cvijeem istinitosti, samilou, poniznou, i kozmikom ljubavlju. Neka tvoje srce bude izvor blaenstva. Tako, e ti stvarno uistinu postati lijep. Swami Jyotir Maya Nanda Dosei dva plemenita cilja, nesebinost i besprijekornost, najvii je oblik ljepote. His Kang Ljepota nije u licu, ljepota je svjetlo u srcu. Khalil Gibran ena podlona neznanju prema svojim osjeajima, i pouavana da trai sreu u ljubavi, koja se temelji na senzualnim osjeajima, i koja prihvaa metafizike stavove cijenjenja te strasti, koje ih vode do sramotnog zanemarivanja dunosti prema ivotu, i esto usred tih finih profinjavanja one tonu u stvaran porok. - Ja ne elim da ene imaju mo nad mukarcima; nego nad sobom samima. Mary Wollstonecraft 1759-1797 - Vindication of the Rights of Women Jer ko ne poznaje nutrinu, za vanjtinom se ogleda, pa se u potrazi za plodom vanjtine zanosi uvenjem. THERAGATHA (VII.2 Bhadijo)
39

Ogromna kozmetika industrija nas potie da se bojamo - naa lica, nokte, kosu - svakom bojom koju oni zamisle. Mi se potiemo da budemo raznobojna bia. Moemo se bojati bojama ali to nee stvoriti ljepotu. Ljepota dolazi od naih unutranjih boja. Da bi ostali mladi, da bi imali lijepu kou, moramo te boje proizvesti iznutra u nama; a to je i jeftinije. to god postanemo svjesniji boje i prirode, to se vie boja i priroda usklauju u nama. Mi se moemo hraniti od boja, biljaka, cvijea. Ova svjesnost e promjeniti naa tijela; ono e postati lake i mlae. Samo tada moemo uistinu poeti izgledati ljepi. Vie nee biti vano kako izgledamo izvani jer e nae boje zraiti iz unutranjosti. Okupanu u mirisnim kupkama i naminkanu osobu ponekada ne osjeamo ispravnom u naim dubljim osjeajima. Mi osjeamo kada neto nije u redu sa unutranjim bojama. Otvarajui se istinskom odnosu sa bojama je uistinu otvaranje anelskim stvarnostima, ka Boanskoj svjesnosti. Ono to Crkva naziva stanje Uzvienosti jeste zraenje prekrasnih boja; boja koje imaju mnoge nivoe, svaki sve vie i vie eterski. Odnosi sa drugima jesu odnosi boja, i to god se vie mjenjamo, to e drugi vie primjeivati te promjene. Niti emo ikada vie biti sami. Jednom kada aura postane mjesto ljepote gdje se drugi ljudi osjeaju kod kue, mi postajemo osoba koju svatko cijeni. Mi postajemo okrueni ljudima, ak e se najstidljivi otvoriti za komunikaciju. to god smo svjesniji boja, to smo svjesniji sebe i vie emo se mijenjati. Kako se iznutra mjenjamo shvaamo potrebu za iscjeljivanjem, ozdravljenjem, shvaanjem drugih, postajemo vrijednija osoba u svijetu gdje su mnoge vrijednosti bile unitene. Mi smo sada u procesu izgradnje novog svijeta, nove stvarnosti da prevazie staro. Proces pomou kojeg postaje mogue biti usklaen sa svim ljudima i svim religijama; da proirimo svoju auru u sveobuhvatnoj ljubavi. Sveobuhvatna ljubav znai biti dio vie svjesnosti boja kojima smo proeti sa snagom. Sva ova osjetila su nam otvorena. Svjesnost boja je potraga, avantura. To je gubljenje nas samih da bi se opet pronali. To je najljepa stvar koju emo ikada uiniti u naim ivotima. Annie Wilson i Lilla Bek - WHAT COLOUR ARE YOU? - The Way to Health Through Colour, 1981 U bilo kojoj srceparajuoj situaciji oko nas nestaje napetosti i tjeskobe kada samo jedna osoba pokae istinsko, objektivno razumijevanje druge osobe. ene su obino kljune osobe u mnogim ljudskim zbrkama, i mnoge napetosti oko nas e biti olakane, ako samo nekoliko ena otpone ozbiljno da se poistovjeuje sa drugom osobom. . . ena ne smije biti krivo ponosna na naizgled potovanja vrijednu atmosferu njene mentalne dominacije nad sinom ili kerkom. Jer e rezultat toga biti unitenje - ne nekoga drugoga, ve samog objekta majine dominacije - samog djeteta. . . Mi koji ivimo poteno u ivotu rijetko kada razmiljamo o nemoralnosti kada koristimo drugu osobu za svoje sebine ciljeve, bez obzira kako ti ciljevi izgledali vrijedni potovanja.
40

Na ovaj nain majke koriste svoju djecu i premda su one uvijek toga nesvjesne, posljedice su unitavajue, jer kada jedno ljudsko bie sebino koristi drugo ljudsko bie u tome se krije nemoralnost. Kada se Boji moralni zakoni kre dolazi do nekog oblika unitavanja. U sluaju majke koja vri jaki utjecaj svojim pogledima i ponaanjem na dijete, ona pridonosi unitenju morala i mentalne stabilnosti djeteta kradui od njegovog karaktera prije nego li je ono imalo ansu da ga razvije. Podloan i posluan sin jednog e dana odrasti i tada, ako ne bude sposoban da donosi odluke kao mukarac, njegova ena i ljudi koji su sa njime zdrueni - ali najvie on sam, e platiti zbog majine dominacije. Ker e odrasti, i kada ne bude sposobna da djecu vodi vrsto svojim vlastitim rukama, tada e oni i ona sama platiti za majinu dominaciju. Eugenia Price - GOD SPEAKS TO WOMEN TODAY. Ovdje ena podsjea savremene ene na ljepotu istinskog enstva, opisujui ene uzore iz Biblije. Savjetuje ene o istinskoj Bojoj ljubavi koju ne smiju zaboraviti i koju moraju ispoljavati u svojim vlastitim ivotima. Svatko moe biti osvojen ljubavlju. . . . Sestre, . . . Ja vas zaklinjem, ako imate viak sat, dolar da date, ili izgovorite rije, utedite to, dajte to i izgovorite to za uzdizanje ena! Kada sveenik trai va novac za misionarske svrhe, kaite mu postoje vie, svetije i plemenitije misije koje trebaju biti obavljene kod kue. Kada trai za sveuilita da se obrazuju sveenici, kaite mu da mora obrazovati enu, tako da se ona moe rijeiti potrebe za sveenicima, tako da one mogu biti sposobne za neko korisno zaposlenje. Ako trai da date za crkve (to znai za njega) onda ga pitajte to je uinio za spasenje ene. Kada od tebe trai da ivi asnim ivotom, pitaj ga da li razumije uzroke koji su spreavali mnoge od vaih sestara da budu edne, i koji su ih vodili u degradaciju, grijeh i nesretnost. Kada ti govori o drugom svijetu, kai mu da pomogne u obrazovanju ene, da joj omogui da ivi ivot inteligencije, neovisnosti, vrline i sree ovdje, kao najbolji pripremni korak za bilo koji drugi ivot. I ako ti sa oltara nije rekao nita od ovih stvari; ako ih ne zna, onda je krajnje vrijeme da ga obavijesti, i poui ga njegovoj dunosti ovdje u ovom ivotu. Ernestine L. Rose 1810-1892 - National Woman's Rights Convention Mi neemo da o velikim pitanjima za nas odluuju sporedni posrednici; nai muevi nee doi nama uprljani krvoproliem, za milovanje i pljesak; nai sinovi nam se nebi smjeli uzimati da se odue svega onoga to smo ih mi bile sposobne nauiti o milosru, samilosti i strpljivosti; mi ene jedne zemlje emo biti tako njene prema onima druge zemlje da bi dopustile naim sinovima da budu uvjebavani da povrijeuju njihove sinove. Julia Ward Howe, - Boston, 1870 Biti svjestan mukog, ali zadrati enstvenu mekou, znai postati dolina carstva. Lao Tzu TAO TE CHING
41

ena, davalac-ivota, koja postavlja prvo temelje obrazovanju, ima isto tako pravo da stvara bolje uvjete za one koje moe dovesti u ovaj svijet. Njen zdravi razum, posebno njeno srce, upravljati e njenim mnogobrojnim ispravnim odlukama. Helene Roerich ena je zagonetka ije je rjeenje dijete. Friedrich Nietzsche Kreativni proces ima ensku kvalitetu, i kreativan rad se uzdie iz dubina nesvjesnog - mi moemo rei, iz stvarnosti majki. Carl G. Jung Mukarci su pretvorili ene u proizvodne maine. . . ako bilo koja mo moe promjeniti srca mukaraca i ena to je onda samo kroz duhovnu obnovu od dobronamjernih duhovnih voa. Mi bi trebali poeti razmiljati u ovom pravcu snano, sa predanou i vrstom voljom. ene trebaju da shvate da e one stei svoja prava samo kroz duhovno buenje, jer je to duhovnost to jaa unutranje ja. Ustavni propisi su neto izvan unutranjeg ja i nisu uspjeli da daju unutranju snagu ili stvarna prava. . . Moji roditelji su mi prepustili da biram spoznaju o svijetu ili da imam iskustvo o Bogu, ali su razjasnili da Bog nema spol. To je bio moj prvi korak prema dobivanju prava ukljuujui prava ena. Manjula Barodia - Spirituality as Panacea for Misplaced Feminism lanak iz The Vedanta Kesari asopis izdaje Ramakrishna Math, Chennai, Indija izlazi od 1914 godine. Jedan od glavnih razloga nevolje kod ene bez partnera je stagnacija i ustajalost njene neupotrebljene ivotne snage; grupna svijest, bazirajui se na ovome, spreava ovu stagnaciju i aktivira kruno kretanje ivotnih snaga. Primjeuje se da religijski ili filantropski pokret crpi velike koliine energije iz ena koje nemaju partnere. One sipaju u grupnu svijest onu energiju koju bi potroile na mueve i djecu. Da bi civilizacija napredovala grupna svijest apsorbuje energiju velikog broja ena. Primjeuje se da je tenja svih visoko razvijenih civilizacija da stvaraju super-fluidnost ena, vie no to se moe upotrebiti u zadatku reprodukcije; one su stvorene u posebnu svrhu zato to su traene za grupni rad sredstvima kojima se ispoljavaju vie faze evolucije. Spoznajom ovih injenica i promiljenom upotrebom ovih njihovih mogunosti ena bez partnera moe nai svoje mjesto u svijetu, osjetiti svoju energiju koja se crpi iz nje i ukljuiti se u veliku struju psihikog ivota rase koji je toliko moan izvor inspiracije i zadovoljstva onima koji uestvuju u njemu. Grupna svijest ima dva aspekta: to je rezervoar snage iz koga voe grupa crpe za svoj kreativan rad i ventil za neupotrebljenu i izgubljenu energiju. Znanje ovih injenica nudi vrijedne doprinose u rjeavanju problema. Violeta Firth 1892-1946 magijsko ime Dion Fortune (Dio non fortune-to znai Bog, a ne srea) THE ESOTERIC PHILOSOPHY OF LOVE AND MARRIAGE
42

Seksualni poriv je naj-jai ljudski instikt, osim onoga za opstankom. enski princip u mukarcu je njegov najvei neprijatelj, ako dopusti da njegovu svjesnost povue prema dolje od njegovog istinskog Sebstva. Ali to je isto tako njegov najvei prijatelj, ako ga nadahne da se uzdigne do Boga. U ovom sluaju njegov enski dio je njegova sama mo uzdizanja. ene, koje su utjelovljenje ovog enskog principa, bi trebale shvatiti da je njihova uloga u ovome svijetu, slino tako dvojna. Ako one svojom seksualnom privlanou tee da sebi privuku mukarce sebino, onda one jaaju zahvat te dvojnosti na ljudske umove - a najvie na svoje vlastite umove. One tako nastavljaju sa degradacijom ljudske vrste. Ali ako ene sebe preteno vide u svojoj vioj ulozi kao majke i sestre, i ako one tee da druge ne privlae sebi, nego visokim idealima i principima, one postaju spasenje za ovjeanstvo. Mukarci bi isto tako, trebali gledati na ene u njihovim uzvienim zemaljskim ulogama, cjenei ih, ak oboavajui kao ivim instrumentima Boanske Majke univerzuma. Na ovaj nain mukarci mogu uiti od ena stavove za svoj vlastiti razvitak. Jer, kada se Bog stavlja na prvo mjesto u umovima ljudi, staro-drevna borba izmeu spolova prestaje, a mukarci i ene uistinu pomau jedni druge da se razvijaju do eventualne sjedinjenosti sa Njime. Swami Kriyananda - 14 STEPS TO PERFECT JOY - Yoga correspondence course Jer su mukarac i ena, svatko od njih sutinski izraz boanske ljubavi i svrhe. Oni su sada jedinstvo poraeno i podijeljeno lanim miljenjima i uvjerenjima o tome to je to ljubav i istina. Da se vratim onome to ja jesam kao mukarac ili ena jeste jedina svrha ljubavi meu njima. Barry Long 1926-2003 - TO WOMAN IN LOVE to je vrijednije kod mukarca? Praznina je praznina i pet skhandas (osjetila) su pet skhandas. Ovo je isto i za mukarce i za enu. Dogen - zen uitelj 13. stoljee Pojavljujemo se kao kosturi pokriveni koom - muki i enski - i osjea -mo poudu jedni prema drugima. Nakon posljednjeg izdisaja, meutim, koa puca, spol iezava i ne postoji vie ni visoko ni nisko. Pod koom osobe koju sada milujemo i mazimo nema nita do gomile golih kostiju. Razmisli o tome - visoki i niski, mladi i stari, mukarci i ene, svi su jednaki. Otvori se toj jednoj velikoj spoznaji i smjesta e shvatiti znaenje "neroenih i neumrlih". Ikkyu Sojun 1394-1481 zen uitelj Ako netko stvarno razvija moralnost, koncentraciju i mudrost, onda nije vano da li je netko roen kao mukarac ili ena. Susan Elbaum Jootla - Inspiration from Enlightened Nuns (Buddhist) Novi svijet ne treba biti enin svijet - jer bilo koja misao o eni jeste misao o mukarcu. Novi svijet je ljubav. Barry Long
43

Ako se ljubav bude shvaala kao susret dvije due, a ne samo seksualni, bioloki susret mukih i enskih hormona... Ljubav bi trebala pruiti vie slobode nego li to moe pruiti usamljenost. Ljubav bi za tebe trebala stvoriti bolje mogunosti za razvitak, istraivanje tvoje duhovnosti, ljubav bi trebala pomoi u stvaranju viih meditativnih stanja. Osho 1931-1990 - YAA-HOO! THE MYSTIC ROSE, 1988 - Ljubav je smrtna sve dok je vezana za poudu i uivanje. Da bi postala vjena, mora prerasti u rtvu i postati mo i vrlina. . . . . - U mukaraca, kao i u ena, privlanost osjeta ne zasluuje ime ljubavi: nalik je ivotinjskom parenju. Razuzdani i raskalaeni, i mukarac i ena, nerazumne su zvijeri. Eliphas Levi ivotinjski ovjek je sin ivotinjskih elemenata od kojih je njegova dua roena, a ivotinje su ogledala ovjekova. . . ivotinje slijede svoje ivotinjske instikte, i tako inei one djeluju tako plemenito i to je toliko visoko u Prirodi koliko im to doputa njihov poloaj, i one tako ne padaju nie ispod te razine; to je samo ivotinjski ovjek koji pada nie od ivotinje. ivotinje vole i mrze jedna drugu u skladu sa privlanou ili odbojnou svojih ivotinjskih elemenata: pas voli psa, pas mrzi maku, mukarci i ene su privueni jedno drugome svojim ivotinjskim instiktima, i vole svoje mlade iz istog razloga zbog kojih ivotinje vole svoju mladunad; ali takva ljubav je ivotinjska ljubav to ima svoju svrhu, i nagradu ali to nestaje kada ivotinjski elementi odumru. - - Iste zvijezde (svojstva) koje uzrokuju da vuk ubija, pas krade, maka ubija, pticu da pjeva, itd. uzrokuju da ovjek postane pjeva, prodrljivac, govornik, ljubavnik, ubojica, razbojnik, lopov. Ovo su ivotinjska svojstva, i ona odumiru sa ivotinjskim elementima kojima i pripadaju; ali boanski princip u ovjeku, koji ga ini ovjekom, i pomou kojega se on vrlo razlikuje od ivotinja, i to nije proizvod zemlje, niti je stvoren kroz ivotinjski svijet, nego dolazi od Boga; to je Bog, i besmrtan je, i zato jer dolazi iz boanskog izvora, ne moe biti nita drugo nego boansko. ovjek bi zato trebao ivjeti u harmoniji sa svojim boanskim roditeljem, a ne u ivotinjskim elementima svoje due. - Veza koja sjedinjuje duu sa duhom ljubavi, i ljubav Boja, je dakle, najvie dobro koje moe dosei smrtni ovjek. to, onda, moe biti istinska svrha ovjekovog ivota, osim da dosegne svjesnost o svom vlastitom istinskom i boanskom stanju, i da uvidi da nije ivotinja, nego kao boansko bie koje nastanjuje ljudsko ivotinjski oblik. Paracelzus 1493-1541 Mi moemo pratiti kako energija ljubavi prelazi u nagone, u mo ideja, u stvaralaku snagu na razliitim planovima ivota, u umjetnike slike, pjesme, zvukove, glazbu, poeziju. I lako moemo zamisliti istu energiju kako prelazi u intuiciju vieg reda, u viu svijest koja e nas uvesti u tajanstveni i udesni svijet. P. D. Ouspensky 1878-1947
44

Tamo gdje postoji ovaj istinski brak i ovi idealni seksualni odnosi na sva tri plana, onda postoje pravi uvjeti u kojima due mogu biti opskrbljene sa potrebnim oblicima za utjelovljavanje. Sinovi Boji mogu pronai oblike (tijela) kroz koje se mogu ispoljavati na zemlji. . . Kako mi to shvaamo spol ne postoji to se tie dua, spol postoji samo u ivotu oblika (fizikom). . . Krist je rekao: "Sve dok se ovjek ponovo ne rodi, ne moe vidjeti Kraljevstvo Boje". Ovo je drugo roenje i od tog trenutka se poveava mo spoznaje. Ovo se ponovo zbiva u ovjeku - ova velika drama seksa. Tako u njegovom linom ivotu, on tri puta spoznaje znaenje seksualnog sjedinjenja. 1. Na fizikom planu seksa, ili njegovom odnosu prema svojoj suprotnosti - eni to dovodi do reprodukcije vrste. - 2. U sjedinjavanju niih energija sa viim, to dovodi do stvaralakog rada. - 3. U sjedinjavanju koje se zbiva u glavi - energija linosti sa energijama due - to dovodi do raanja Krista. Cijela svrha naprednog razvitka jeste da se Sin Oca i Majke, dovede do toke potpunog ostvarenja, potpune samo-svjesnosti, i potpunog i aktivnog znanja. Alice Bailey 1880-1949 - ZBIRKA O SEKSU ovjek zna da postoje etiri koraka i naziva ih slijedeim imenima: ovjek, onaj koji je karakteriziran svojim intelektom. Genij, onaj koji je karakteriziran intuicijom. Mudrac, onaj koji je karakteriziran mudrou i univerzalnom ljubavlju. ovjek Bog, posljednji i najvii stupanj, onaj koji je karakteriziran sveznanjem i svemogunou. Tako u materijalnom svijetu nalazimo etiri izraaja koji zajedno objavljuju sedam oktava vibracija. Svako stvorenje emitira vibraciju od koje je sainjena, tj. onu koja ga odrava. - Mineral, najnie stanje svijesti, oituje se kroz saimanje, hlaenje i otvrdnjavanje. - Biljke oituju sebe na dvije razine, materijalnoj i vegetativnoj, koja daje ivot. Biljka ispoljava materijalne vibracije nesvjesno, a tijelo koristi kao odjeu. Njeno stanje svijesti je vegetativna razina koja mineralima daje ivotnu snagu. Oitovana snaga na tom stupnju razvitka ima tri izrazite osobine po kojima se pri njihovoj pojavi, uvijek prepoznaje: traenje hrane, uzimanje hrane i asimilacija ili probava hrane. ivotinjsku razinu manifestiraju tri sile: mineralna, biljna i ivotinjska. Postoji tijelo koje trai hranu, jede i probavlja je, i svjesno je na ivotinjskom nivou. Ima emocije, instinkte, osjeaje, simpatije, antipatije, elje i porive. ivotinja je svjesna na treem razvojnom nivou, nalazei se samo stupanj nie od ovjeka. Prosjean ovjek nalazi se za oktavu vibracija vie. On je svjestan na mentalnom nivou. Ima intelekt i sposobnost razmiljanja, ali se u isto vrijeme ispoljava i na tri ostale razine. Na materijalnoj posjedovanjem tijela, na vegetativnoj traenjem hrane, hranjenjem i probavljanjem hrane. Na ivotinjskoj emocije, elje, simpatije i antipatije. Ali njegova najvanija karakteristika je njegov intelekt. ovjek misli svjesno. Slijedeim stupnjem razvitka ovjek ini
45

veliki skok. On uzdie svoju svijest iznad efektivnog svijeta, na nivo uzroka. Pobuuje nebesku snagu uzronog nivoa izraavajui je u svojoj svijesti kao intuiciju. Pomou inteligencije i spiritualne snage, u mogunosti je izbaciti svoja iskustva i znanja na viu razinu pomou rijei. On dokazuje i postojanje intuicije u umjetnosti, ne ograniavavajui se dimenzijama; u muzici kao skladatelj; u dvije dimenzije pomou linija i boja kao slikar; u tri dimenzije kao kipar ili plesa. Takve kreativne osobe ljudi nazivaju genijima. Oni izraavaju pet oktava vibracija: materijalne, biljne, ivotinjske, mentalne i kauzalne (uzrone) snage. Rjenikom ljudi, slijedee stanje svijesti, viu oktavu vibracija, nazivamo prorokom ili mudracem. Prorok izraava sve snage koje djeluju na prijanjim spomenutim nivoima svijesti, ali je svjestan i na toj vioj razini, stanju boanske mudrosti i ljubavi. Mora biti oprezan kako ne bi uprljao univerzalnu ljubav. Ona je na tom nivou izraena kao duhovna snaga, dok je ljubav na ivotinjskoj razini izraena kao ivotinjski instinkt, rije ljubav je vibracija koja djeluje tri nivoa nie kao nagonska snaga rasploivanja. Takva ljubav je elja za posjedovanjem i ona zahtijeva samo tijelo. Sili osobu da se priblii voljenom zagrljajem, poljupcima, rjeju, posjedovanjem. Tko god je podreen takvoj vrsti ljubavi jo uvijek ivi u svojoj svjesnosti, u boanskoj uvjetovanosti i odijeljenosti, traei za svoju satisfakciju komplementarnog fizikog partnera. Takva ljubav uvijek trai davanje, eli neto imati, posjedovati. Ljubav este razine, ljubav proroka, dolazi iz primordijalnog stanja, iz primordijalnog boanskog jedinstva. To je ljubav univerzalna, uvijek davajua i nikad uzimajua, bez potreba za dopunom fizikim izraavanjima. Uvijek zrai iz svjesnog sveobuhvatnog boanskog jedinstva. Ljudi koji su svjesni na toj razini ne ele nikoga posjedovati. Oni osjeaju beskonanu vjenost. Sedma i najsavrenija manifestacija Boga je potpuno svjestan ovjek, ovjek Bog. Sve ostale forme objavljenja sadravaju i - samo transformirane vibracije, samo dio Boga. ovjek Bog je osoba koja odraava Boga, njegovo vlastito boansko ja potpuno i savreno putem savrene svijesti. To je osoba koja zrai i izraava nebesku kreativnu snagu u praiskonsko nepromjenjivim vibracijama i frekvencijama. ovjek Bog je vrhovna svijest. Ni jedan njegov dio nije nesvjestan. Samo ovjek ima sposobnost zraenja i gospodarenja nad sedam oktava vibracija. Kako nervni sustav odgovara sedam oktava transformirane i netransformirane kreativne snage, ona u njemu i ostaje. No, on je sposoban zraiti samo vibracije one razine koje je postao svjestan, jer sve dok ne postane svjestan postojee razine, odgovarajui nervni centri ostaju prikriveni. Prema tome prosjean ovjek zrait e vibracije etiri razina, genije pet, prorok est, a samo je ovjek Bog sposoban zraiti sedam oktava boanske kreativne snage, prema vlastitoj volji, u njenom netransformiranom obliku, transformirajui i mijenjajui je, provodei je u nie transformirane frekvencije. Elisabeth Haich - INICIJACIJA
46

Da bi se ostvario potpuni razvoj svijesti u ljudskoj formi, proces evolucije je morao da se odigra u sedam skokovitih razvojnih etapa, naime, od kamena do metala, od metala do biljke, od biljke do crva, od crva do ribe, od ribe do ptice, od ptice do ivotinje i, konano, od ivotinje do ljudskog bia, a svaka od tih etapa ima razliite karakteristike. U itavom procesu evolucije, reinkarnacija je bila sasvim spontana posljedica prvobitnog poriva koji se javio u nesvjesnoj dui, za sticanjem svijesti o svom vjenom i beskonanom Jastvu. Kako je ve ranije reeno, sada shvaamo da je ciklus evolucije svijesti due doveo do razvijenijih i viih oblika svijesti usporedo sa evolucijom formi sve viih i razvijenijih tipova kroz proivljavanje impresija formi onih odbaenih niih tipova. Prema tome, evolucija svijesti due oigledno nagoni duu da se poistovjeuje sa sve viim i razvijenijim grubim vrstama formi grubog svijeta i prikuplja njihove mnogobrojne, razliite impresije. Jasno odreene, glavne, konkretne grube forme (poslije onih prvih sedam glavnih, najapstraktnijih, plinovitih i tenih formi) sa kojima se svijest due spajala (svakim novim skokom sve vie i razvijenije svijesti) podeljene su u sedam skokovitih razvojnih etapa od kamena do metala, od metala do biljke, od biljke do crva, od crva do ribe, od ribe do ptice, od ptice do ivotinje i na kraju, od ivotinje do ovjeka. Najkonanija prva impresija prvog poriva podarila je nesvjesnoj dui prvu najogranieniju svijest. Dua je postepeno sticala sve veu konanu svijest pomou raznih impresija i naposljetku je evolucija svijesti okonana onda kada se dua poistovjetila sa prvom-u-nizu-prvih formi ovjeka. U ljudskoj formi dua stie potpunu i savrenu svijest. Poto je sada stekla potpunu i savrenu svijest u ljudskoj formi, dua nema vie potrebu za drugim, viim formama da bi razvijala svijest. Svijest je sada potpuna i savrena. Iako je dua stekla potpunu i savrenu svijest, ona jo uvijek nije svjesna svoga Jastva kao Jednog, nedjeljivog, vjenog i beskonanog i ne doivljava beskonano znanje, mo i blaenstvo. Ona je u potpunosti svjesna samo svoje poistovjeenosti sa ljudskom oblikom i njenim razliitim aspektima i doivljava grubi svijet u potpunosti. Dua koja ima potpunu svijest jo uvijek nije svjesna svog izvornog beskonanog stanja zbog neeljenog (iako neophodnog) bremena grubih impresija ljudske forme od koje se svijest due razdvaja kada ta forma umre. Impresije te mrtve ljudske forme jo uvijek prijanjaju za steenu punu svijest i, kao i obino, svijest due se usredsreuje na grube impresije te upravo odbaene ljudske forme. U nastojanju da rastereti svijest ovih impresija, gruba svijest due navodi duu da proivi i iscrpi te impresije kroz bezbrojna oprena iskustva u itavom nizu reinkarnacija. Dok u procesu reinkarnacije svijest due pokuava da se oslobodi bremena impresija, ona se sve vie zaplie u svakoj novoj fazi reinkarnacije. Ba u trenutku pred samo uspostavljanje savrene ravnotee iskustava oprenih impresija, ravnotea biva poremeena spajanjem svijesti due sa sljedeom, novom ljudskom
47

formom. Inae, da nema ovog spajanja, dolo bi do neutralizacije uticaja impresija (utisaka) uspostavljanjem potpune ravnotee izmeu oprenih iskustava i tako bi se svijest due oslobodila svih impresija suprotnosti. . . . - Jedino se kroz evoluciju forme svijest o neznanju ili znanju Kreacije uveava korak po korak zahvaljujui raznolikim impresijama i jedino u ljudskoj formi individualizirana dua (atma) moe konano da spozna Najvie Jastvo ili Paramatmu. Poto je dua beskonana, svijest due mora takoer da postane beskonana; budui da svijest moe da postane beskonana jedino u ljudskoj formi, ljudska forma predstavlja krajnji stupanj evolucije forme. Meher Baba 1894-1969 - BOG GOVORI Ovaj dio uma je isto tako sjedite apetita; strasti, elja, instikata, senzacija, osjeaja i emocija nieg reda, koje se ispoljava kod niih ivotinja; primitivnih ljudi; barbara; i dananjeg ovjeka, razlika je samo u stupnju kontrole nad njima koja je bila postignuta od viih dijelova uma. Postoje vie elje, tenje, itd, . . . ali ivotinjska priroda pripada Instinktivnom Umu. Tome isto pripadaju osjeaji koji pripadaju naoj emocionalnoj i strastvenoj prirodi. Sve ivotinjske, kao to su to glad i e; seksualne elje (na fizikom planu); sve strasti, kao fizika ljubav; mrnja; zavist, zloba, ljubomora; osveta, itd., jesu dio ovog uma. elja za fizikim (osim ako se ne eli dosei neke vie stvari) i udnja za materijalnim, pripada ovoj razini uma. Pouda tijela; pouda oiju; ponos ivota, pripada Instinktivnom Umu. Meutim, primjeti, da mi ne osuujemo stvari koje pripadaju ovoj razini uma. Sve one imaju svoje mjesto - mnoge su bile potrebne u prolosti, i mnoge su jo potrebne za nastavljanje fizikog ivota. Sve su na svome mjestu u redu, i na odreenom planu razvoja kojem pripadaju, one su pogrene samo kada je netko upravljan njima, ili kada se vrati da pokupi bezvrijedne stvari koje su bile odbaene prilikom razvitka pojedinca. Ova lekcija nema nita sa dobrim i zlim ovih stvari (o tome smo ve govorili), i mi govorimo o ovom dijelu uma da bi mogao razumijeti da ti to ima u svome misaonom ustrojstvu, i da bi mogao razumjeti da misao itd. dolazi odatle, kada ponemo analizirati um kasnije u lekciji. Sve to od tebe traimo u ovom dijelu lekcije jeste da shvati da ovaj dio uma, iako pripada tebi, to nisi Ti, sam. To nije Ja dio tebe. Sljedee po redu, iznad Instinktivnog Uma, je ono to nazivamo Intelekt, taj dio uma rasuuje, analizira; misli itd. Ti to koristi u razmatranju ove lekcije. Ali primjeti ovo: Ti to koristi, ali to nisi Ti, nita vie nego to si ti bio Instinktivni Um koji si malo prije razmatrao. Ti e poeti to odvajati, ako bude mislio. Neemo troiti tvoje vrijeme na razmatranje Intelekta ili Razuma. Pronai e dobar opis toga dijela uma u bilo kojem dobrom osnovnom djelu iz Psihologije. Naa jedina ideja to to spominjemo jeste da bi mogao to klasificirati, i da bi ti nakon toga pokazali da je Intelekt samo alat Ega, umjesto da je stvarno samo Ja, kao to bi mnogi to pomislili. Trei, i najvii, Mentalni Princip je ono
48

to nazivamo Duhovni Um, dio uma koji je skoro nepoznat mnogim ljudima, ali koji se razvio u svjesnost kod skoro svih koji itaju ovu lekciju, jer injenica da te ovo privlai potvruje da se to razvija u tvojoj mentalnoj prirodi u svjesnost. Ovaj dio uma je izvor onoga to nazivamo genije, inspiracija, duhovnost, i sve ono to smatramo najviim u naem mentalnom ustrojstvu. Sve velike misli i ideje dolaze iz polja svjesnosti iz ovog dijela uma. Sve vie misaone ideje koje dolaze ovjeku na njegovom evolucijskom putu prema gore, to tei u smjeru plemenitosti; istinskog religioznog osjeaja; ljubaznosti, ljudskosti, pravde, nesebine ljubavi, milosra, simpatije, itd., je njemu dolo polako kroz razvijajui Duhovni Um. Njegova ljubav prema Bogu i prema blinjim ljudima je dolo kroz ovaj kanal. Yogi Ramacharaka - A SERIES OF LESSONS IN RAJA YOGA Kada se panja usmjeri na duu, onda e se ivot na fizikom planu ispravno obavljati i usmjeravati. Alice Bailey 1880-1949 Budui da veina ljudi seksualnu elju poistovjeuju s idejom ljubavi, oni se lako dadu zavesti na zakljuak da se meusobno vole, ako se ele fiziki. Ako elja za fizikim sjedinjenjem ne podstie ljubav, ako erotska ljubav nije i bratska ljubav, ona vodi do sjedinjenja samo u orgijastikom prolaznom smislu. Spolna privlanost stvara za trenutak privid sjedinjenja, pa ipak to sjedinjenje bez ljubavi ostavlja strance isto tako udaljenima kao to su bili i prije - ponekada se stide jedan drugoga, ili se ak mrze, jer privida nestane i oni osjete meusobnu otuenost jo izrazitije nego prije. Erich Fromm 1900-1980 - UMIJEE LJUBAVI Partner (mukarac ili ena) nije objekat koji treba da se upotrebi i odbaci, ve je ivo bie koje ima duu. . .Ti ljudi pokuavaju da zadovolje svoju udnju za sreom i mentalnom stabilnou samo kroz fiziki, seksualni odnos. Ljudi eznu za ljubavlju, ali ne i za samo fiziko davanje. Mnogi mladi ili stari ljudi, koji su duevno oboljeli mogu da se izlijee samo putem ljubavi, a ne jeftinim seksualnim odnosom ili eljom za oslobaanjem od seksualnih stega i vjerovanjem kako treba da vode promiskuitetan i nekritian seksualni ivot. Moramo da iskusimo seksualnu energiju i u potpunosti da je upoznamo, tako da nam ni jedan njen aspekt ne ostane sakriven. Moemo da uoimo da ak i ljudi na viem nivou svog razvoja, u pubertetu poinju svoj ljudski ivot na niskom nivou, kao seksualni objekti. Ipak tada im treba malo vremena za prelaz od mladenatva do zrelosti, za to su primitivnom ovjeku potrebni milioni godina. Mikro-organizmima su potrebni milioni godina da prou kroz stupnjeve razvoja reptila, ptica, sisavaca, do ovjeka, kakvog ga mi poznajemo, dok ljudski embrion prolazi sve ove faze razvoja od zaea do roenja, u periodu od devet mjeseci. Stoga, ovjek koji je postigao vii nivo moe da proe sve faze razvoja seksualnog ispoljavanja u kratkom periodu mladalatva, od najprimitivnijeg nagona do uzvienog, vieg osjeanja pripadnosti zasnovanog na ljubavi. Elizabeth Haich 1897-1994 - SEKSUALNA ENERGIJA I YOGA
49

Drugi sluatelj: Ali zato potiskivati spolnost - zar to nije prirodna potreba, poput hrane? Roshi: Moemo ivjeti bez seksa, ali kako dugo moemo opstati bez hrane? Poanta je u tome to govorimo o nadilaenju, a ne o represiji (potiskivanju), to je opet neto drugo. Mnogi smatraju da je seks nesputano iskustvo neophodno za intiman odnos. No, ima mnogo parova koji na kraju krajeva dosegnu toku u svom meusobnom odnosu kad prerastu seksualnost u uskom smislu spolnog akta i nastave ivjeti bogatim zajednikim ivotom. Najvea ljubav se ne temelji na seksualnoj vezi ve na pravilnom razumijevanju meusobne povezanosti svake egzistencije i potovanju ivota koje iz toga proizlazi. . . Trei sluatelj: Ali kako znate kakva je vaa karma u pogledu seksa? Roshi: Postoji jednostavan test. Ako vam odricanje ne pada teko, ako je skoro neizbjeno - to znai bez prisile i bez imalo sumnje ili uznemirenosti - moe se s prilinom dozom sigurnosti pretpostaviti da je vaa karma sazrela u pogledu seksa i da ste spremni za celibat. Philip Kapleau - zen uitelj (Roshi) - ZEN - ZORA NA ZAPADU Pitanje: Kako iskorijeniti spolni nadraaj? Ramana: Tako to se iskorijeni pogrena ideja da je tijelo Sebstvo. P: Kako to spoznati? - R: Zato to misli da si tijelo, ti vidi drugog kao tijelo. Javlja se razlika u spolu. Ali, ti nisi tijelo. Budi pravo Sebstvo. Ono nema spola. Ramana Maharshi 1879-1950 Ovo su opasnosti Drveta dobra i zla! ovjek koji je stekao znanje, a da istovremeno s tim nije razvio i svoje moralne snage, koji nije proirio sferu svoje Sutine da obgrli zajednicu i da preobrazi svoj egoizam u univerzalnu ljubav, ulazi u rizik korienja svojih viih snaga u suprotnom pravcu, na dole, poput crnog maga - i ini veliku tetu ovjeanstvu. Samo ljudi koji znaju i koji nemaju ravnoteu u razvoju svojih ivanih i motornih centara, mogu da stave svoja via duhovna ispoljavanja u slubu najniih snaga, putem knjievnosti, kazalita, filma, umjetnosti, muzike, kroz demagogiju, senzualnost, erotiku, poudu, bestidnu seksualnost i pornografiju. Elizabeth Haich - SEKSUALNA ENERGIJA I YOGA Bez ljubavi, postati krepostan, drati se celibata jeste nekreposno. Gdje je ljubav tu je krepost, tu je neiskvarenost. - Ljubav nije stvar koja se moe nauiti; ona nastaje kada ti, problem, nestane. - Bez razumijevanja uitka ti nikada nee biti sposoban razumijeti ljubav. Ljubav nije uitak. J. Krishnamurti Jedino je ljubav osloboena od prianjanja. Kada ti voli sve, onda za niim ne prianja. ovjek je postao zatoenik enine ljubavi, a ena je postala zatoenica ovjekove ljubavi, tako su oboje podjednako nepodobni za vrijednu krunu Slobode. Ali ovjek i ena koji su postali jedno iz ljubavi, nerazdvojivi, neprepoznatljivi su predodreeni za tu nagradu. Mikhail Naimy - KNJIGA MIRDADOVA - Svjetionik i luka
50

Ptahhotep ponovo postaje ozbiljan: Dijete moje misli da ljubav za tebe ne moe biti opasna jer jo ne poznaje tu gigantsku snagu. Gledati opasnosti u lice nije ni hrabro ni odvano. To je jedino neznanje i slabost. Uslijed pomanjkanja iskustva ne poznaje opasnost ljubavi i misli da si sposobna suoiti se s tom silom. Ali ne zaboravi takoer da je ljubav kao i sam Bog. Tu kreativnu silu ne moe unititi. Moe je jedino transformirati. Ali ako ne poznaje tu snagu, ne moe znati nain na koji ona moe biti transformirana... - Sjedinjavanje duha je mogue, ali sjedinjavanje tijela nije. Dva tijela ne mogu zauzimati isti prostor. Zbog tenje prema jedinstvu ljudi pokuavaju sjediniti svoja tijela i zbog toga klize u seks. Elizabeth Haich 1897-1994 - INICIJACIJA ene e u Novom Dobu spoznati i prihvatiti svoju istinsku vanu funkciju majinstva, i jo jednom ponovo nauiti da upravljaju svojom magnetskom i emocionalnom moi mudro i sa blagou. U njima se nalazi sposobnost da nadahnu i potaknu najplemenitije aspekte muevnosti i hrabrosti, vitetva i njenosti, i kroz ta svojstva da stvore zajednitvo koje e se ispoljiti ne samo kroz stabilan i sretan porodini ivot, ve i kroz javno sluenje. Bilo da se one udaju ili ne i raaju djecu, ene su uvijek imale vaan zadatak da se brinu za ovjeanstvo, da zacjeljuju rane i iskazuju simpatiju, srdanu mudrost i praktinu ljubaznost za one kojima je to potrebno. Joan Hodgson - WHY ON EARTH ena koja zaboravlja sebe i koja nestaje u svojoj ljubavi uvijek je uzviena. U tom unitenju ona otkriva svoje nebesko uskrsnue, svoju krunu od svjetlosti i besmrtno zraenje svoga bia. . . Kada mukarac i ena pronau sebe i jedno drugo kroz duboku ljubav i posveenje, njihovo e sjedinjenje predstavljati blistavu snagu, stvaralaku snagu par excellence. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889 Yogi: . . . Osloboenje mukaraca se temelji na razumijevanju da se najvea agonija u ivotu mnogih ljudi temelji na meusobnim odnosima izmeu mukog i enskog. Agonija mukog i enskog je ista - zarobljenost kroz ovisnost. . . Muki i enski principi se moraju uravnoteiti kod uenika da bi mogli initi ono to ine uenici. enski princip koji je princip poivajue (op. prev. nepokretne) energije, potpomae pokret ka transcendenciji, tako on treba biti jak jer je nepodravani muki princip impotentan. Ovo objanjava zato mukarci uvijek jure za enama. Kad ovjek pone pronalaziti svoju unutarnju vlastitu enu, onda potreba za vanjskom enom poinje nestajati. On jo moe biti sa vanjskom enom, ali to je onda stvar izbora, a ne ovisnosti (zarobljenosti). Onda odnos izmeu mukarca i ene postaje slobodan izbor, a ne iz potrebe. To onda postaje neto lijepo, a ne runo. Iz lanka "Oslobaanje mukaraca" iz Osho Times International, 1990 - Intervju sa Swami Dhyan Yogi
51

BRAK
Velika je misterija braka - jer bez njega svijet ne bi postojao. Postojanje svijeta ovisi o ovjeku, a postojanje ovjeka o braku. Isus Krist Melius est nubere quam uri - Bolje je oeniti se nego li eznuti. Rijei svetog Pavla VII, 9. Apostol Pavao je bio pristalica neenstva, ali je govorio da se ipak treba eniti, jer je bolje biti sa enom nego da ovjek bude muen strau mislei na enu. Upotrebljava se kada se govori o ovjekovoj slabosti. Jednom kada shvati koji pravac brak moe uzeti, ti moe koristiti sve aspekte braka da pomogne tvoj spiritualni rast. Kako vi usavravate meusobnu boansku ljubav, va brak e prei u vrstu draesne dostojanstvenosti, uzajamnog potovanja i dovesti do duhovnog napretka - to e za oboje biti izvor vjenog uitka. . . U opisivanju spiritualnog braka, ja elim naglasiti konanu stvar: da brak kao takav, ni na kakav nain nije lijek za sve - ve ono to ti od njega uini, a tako je sa svakim ljudskim stanjem - to odreuje da li e tvoj napredak biti ka sve veoj slobodi ili ka poveanju iluzija. Swami Kriyananda - HOW TO SPIRITUALIZE YOUR MARRIAGE Ne postoji bolja kola za uenike i inicirane od porodinog ivota, sa svojim vrstim odnosima, svojim poljem za prilagoavanjem i usklaivanjem, svojom potrebom za rtvama i sluenjem, i prilikama za potpunim izraavanjem svakog dijela ovjekove prirode. Nema veeg sluenja za obavljanje prema rasi nego osiguravanje tijela za nadolazee due, i pruanja brige i odgojnih uvjeta onim duama u krugu doma. Alice A. Bailey - ESOTERIC PSYHOLOGY Vol.I, 1936 Kada god postoji vezanost za svjetovne stvari tada se radi samo o fizikoj privlanosti izmeu sklopova elemenata, neemu to privlai tijela sve blie, a kako se ona nikada ne mogu dovoljno pribliiti to im na kraju uzrokuje bol. Ali, istinska se ljubav uope ne temelji na fizikoj privlanosti. . . .ednost je prva vrlina mukarca ili ene i vrlo je rijedak onaj mukarac koji koliko god bio zastranio, ne moe biti izveden na pravi put njenou i ljubavlju edne ene. . . . Boja ljubav je jedina ljubav via od majinske, sve ostale su nie. Dunost je majke prvo misliti na dijete, a onda na sebe. Ali ako umjesto toga roditelji uvijek prvo misle na sebe, onda njihov odnos s djecom postaje slian odnosu roditelja i potomstva u ptijem svijetu u kojemu mladi ptii zaboravljaju na svoje roditelje im naue letjeti. Blagoslovljen je ovjek koji na enu moe gledati kao oitovanje boanskog majinstva. Blagoslovljena je ena kojoj mukarac predstavlja boansko oinstvo. Blagoslovljena su djeca koja na roditelje gledaju kao zemaljsko oitovanje boanske ljubavi. Swami Vivekananda
52

Djeca su sjeme budunosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalijevaj ih mudrou i uenjima ivota. Mudrost - amerikih indijanaca Prvo, da bi bila sposobna upravljati u ljubavi ena mora u sebi imati istinsku ljubav prema Bogu, nepoznatom. Bez ovoga ona e neizbjeno mijeati ljubav sa svojim osobnim osjeajima. Bog ili Ljubav nije osoban osjeaj. Osobni osjeaji, ono to se voli ili ne voli, to se mijenja. Ljubav Boja ili nepoznato se ne mijenja. To je tu vie ili manje cijelo vrijeme. Drugo, ena mora da spozna da ljubav nije za njeno osobno uivanje ili sigurnost. Ona treba da shvati da ljubav mukarca ima svrhu. Ta svrha je ponajprije da donese vie ljubavi u njeno sebstvo. Ovo e se pokazati u postepenom smanjivanju njene emocionalnosti, sumnje u samu sebe i negativnih osjeaja i postepenom poboljanju u njenim vanjskim okolnostima. U drugom sluaju svrha ljubavi jeste da se u svijet donese vie ljubavi. To jest, njenom iskrenou i odgovornou za ljubav i istinu, da pomogne mukarcu da odbaci negativne emocije koje skrivaju njegovu prirodnu ljubav i ljepotu. Jer su mukarac i ena, svatko od njih sutinski izraz boanske ljubavi i svrhe. Oni su sada jedinstvo poraeno i podijeljeno lanim miljenjima i uvjerenjima o tome to je to ljubav i istina. Da se vratim onome to ja jesam kao mukarac ili ena jeste jedina svrha ljubavi meu njima. Barry Long 1926-2003 - TO WOMAN IN LOVE, 1994 Sve dok ste potpuno ulovljeni u zamku identiteta oblika, ne moe biti nikakve ljubavi. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA Osloboenje od zarobljenosti nikada nije akcija nego razumijevanje. Osho 1931-1990

Istina je via od licemjerne ljubavi. Ralf W. Emerson


Svako licemjerje mora zavriti u nesrei. Nisargadatta Maharaj Ko god trai enu da bi ispunio prazninu, odlazi sa prazninom u srcu. Isus Krist Brana ljubav stvara ovjeanstvo; prijateljska ga usavrava; ali razuzdana ljubav kvari ga i poniava. Francis Bacon 1561-1626 Kad se jednom prihvati saznanje da ak i meu najbliim ljudskim biima i dalje postoje beskrajne razdaljine, dvoje mogu divno ivjeti jedno pored drugog, samo ako nastave da vole razdaljine koje ih dijele i koje im omoguavaju da vide jedno drugo u cjelokupnosti na pozadini irokog neba. Maria Rainer Rilke 1875-1926 Postoje mnoge estite ene koje su poznate zbog svoje istote i ednosti. One su kao boice na ovoj zemlji. One su ak oboavane i od nebeskih bia. Mahavira, 599. pr.n.ere, osniva ainske religije, Indija
53

Svjetovni ivot i Duhovni ivot, Dvojnost i Identitet, Osuivanje i Pohvala jesu parovi suprotnosti u kojima, bez pomoi jednoga ne moemo razumjeti ono drugo. Identitet ne moe biti shvaen bez dvojnosti; u odsustvu osuivanja vrijednost pohvale ne moe biti shvaena. Svjetovni ivot je bez sumnje vrijedan osude. Ali njegova pomo je potrebna za postizanje hvale vrijednog duhovnog ivota. Mi moramo sve ovo ispravno shvatiti i kroz ispravnu praksu meditacije dosei ljubav i blaenstvo duhovnog ivota. Sri Bhausaheb Maharaj 1843-1914 - NAMA YOGA, 1978 (bio porodian ovjek u knjizi je pisao svojim sinovima i uenicima u vezi duhovnog ivota) Meutim, ako aspirant razumije (intelektualno), to je mnogo lake od doivljavanja sebe, on postavlja pitanje: "Nakon to je spoznaja o sebstvu dostignuta i posesivan ponos za tijelo i um bio odbaen, mogu li se vie obavljati svjetovne dunosti? Sadguru bi mu odgovorio da ga utjei: "Dragi, ak i nakon ostvarenja potpune beskorisnosti tijela i uma, moe se uspostaviti kuanstvo i imati djecu, bez ponosa tijela i uma. Na oboje se moe dobro paziti. Sve odgovarajue dunosti koje je netko prije obavljao, mogu se sa panjom obavljati. Sri Siddharameshwar Maharaj - 1875-1936 - MASTER KEY TO REALIZATION Svi ljudi su uhvaeni u mreu ova tri obiljeja. To je ena, bogatstvo i zemlja. Ova tri obiljeja su garantirana svakome od Boga. Ti bi trebao biti zadovoljan sa ovime do smrti. Ne bi se smio odnositi prema svojoj imovini sa prezirom i smatrati je nepostojeom. Ti ne bi smio udjeti za ove tri imovine od drugih, dan i no i udjeti za njima. Oi koje bulje e biti opeene i spaljene. I um koji je pohlepan za imovinom drugih e biti pougljenjen. Ovo troje su tvoji neprijatelji. Ti e nestati ako bude sljedio njihove zapovjedi. Njima ne bi trebalo dopustiti nikakvu slobodu. Ako udnja uma ne bude mogla biti kontrolirana, onda bi se trebao moliti Bogu da to dobije, ali nikada ne bi smio udjeti za imovinom drugih. Imovina, bogatstvo i zemlja koji pripadaju drugima bi se trebala smatrati kao najgorom vrstom pakla i ti bi trebao biti zadovoljan to god ti je Bog garantirao. (verzija 9) ena, djeca i unuci, nas uvlae u zasljepljenost (op.pr. zaluenost prema njima) i to je poznato kao "Maya", Mi bi trebali izbjei tu zamku, to jest iskuenje. Mi ne bi smjeli voljeti svoju djecu previe. U isto vrijeme, ne smijemo prestati brinuti za njihove potrebe hranu i odjeu. Mi bi se trebali odnositi prema njima kao da su to djeca drugih. Ako im poklonimo previe panje zbog svoje sebinosti, to e ih povrijediti. Djelujui na nain na koji ona djeluju, mi ne bi smjeli pasti u zamku njihovih maya (iluzornih) prianjanja i postati suradnici u njihovim uicima i patnjama. (ver.16) Sri Nimbargi Maharaj 1789-1875 - BODHE SUDHE (trei uitelj iz tradicije Navnath Sampraday - bio je porodini ovjek) Vatra poude kada je potaknuta eljama unitava umu tri svijeta. Blagoslo -vljen je mudrac ija mladost ostaje nedotaknuta ovom vatrom. Mahavira
54

Jer priroda Dvojstva postoji da bi uinila sve stvari dvostrukima i da bi svemu stvorila sjenku. Tako Adam stvori svoju sjenku u Evi, a oboje stvorie za svoje ivote sjenku zvanu smrt. Ali i Adam i Eva, iako osjenani smru, nastavie imati ivot bez sjenke u Bojem ivotu. Neprestano trvenje je Dvojstvo, i to trvenje stvara privid dviju suprostavljenih strana sklonih uzajamnom istrebljenju. A, u stvari, prividne suprotnosti su uzajamno upotpunjujue, uzajamno ispunjavajue i rade ruku pod ruku za jedan i isti cilj - savreni mir, i jedinstvo, i ravnoteu Svetog Razumijevanja. Ali privid je ukorijenjen u ulima i ustrajava dokle god ustrajavaju ula. Mikhail Naimy - Jesi li vezan za enu? Ne trai rastave. Jesi li slobodan od ene? Ne trai ene. - Ali ako se i oeni, nisi sagrijeio; i djevica ako se uda, nije sagrijeila. Ali takvi e imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas rado potedio. - Ovo hou rei, brao: Vrijeme je kratko. Odsada i koji imaju ene, neka budu kao da ih nemaju; - i koji plau, kao da ne plau; i koji se vesele, kao da se ne vesele; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; - i koji uivaju ovaj svijet, kao da ga ne uivaju, jer - prolazi oblije ovoga svijeta. - A rado bih da budete bezbrini. Neoenjen se brine za Gospodnje, kako da ugodi Gospodinu. - A oenjen se brine za svjetovno, kako da ugodi eni, - pa je razdijeljen. I ena neudana i djevica brine se za Gospodnje, da bude sveta i tijelom i duhom; a udana se brine za svjetovno, kako da ugodi muu. - Ovo pak govorim vama na korist, ne da vam postavim zamku, nego da primjerno i nesmetano budete privreni Gospodinu. - Misli li tko da je neprilian prema svojoj djevici kad je preivotan i s njome mora biti, neka ini to je nakanio, ne grijei: neka se uzmu. - Tko je pak nepokolebljivo stalan u srcu te nema potrebe, a u vlasti mu je volja pa to odlui u svom srcu - uvati svoju djevicu - dobro ini. - Tako, tko se oeni svojom djevicom, dobro ini, a tko se ne oeni, bolje ini. - ena je vezana dokle ivi mu njezin. Umre li mu, slobodna je: neka se uda za koga hoe, samo u Gospodinu. Bit e ipak blaenija ostane li onako, po mojem savjetu. Sveti Pavao - 1Korinanima 7: 27- 40 BIBLIJA Suprotno simbiotskom sjedinjenju zrela ljubav je sjedinjenje pod uvjetom ouvanja vlastitog integriteta, vlastite individualnosti. U ljubavi se zbiva paradoks da dva bia postaju jedno, a da ipak ostaju dvoje. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Sve dok se ne sasjee nagon, makar i vrlo malen, mukarca prema eni, tako je dugo i njegov duh zavisan kao tele od majke koja ga doji. DHAMMAPADA - Magga-vago XX-284 Od braka bez ljubavi samo je jedan brak gori: onaj gdje ima ljubavi, ali samo kod jednog od branih partnera. . . Kada se ena ponovo uda to je zbog toga jer joj je prvi mu bio odvratan. Kada se mukarac ponovo oeni to je zbog toga jer je oboavao prvu enu. ene iskuavaju svoju sreu; mukarci svoju rizikuju. Oscar Wilde 1854-1900
55

- Kad se dvije sebine osobe slubeno poveu brakom, mentalno e ostati odvojene dokle god su obje ograene samoljubljem. Zatoene u zatvorskim elijama sebinosti, zajedno nikada nee postii sreu i sklad. U pruanju, a ne u primanju ljubavi, nalazi se klju koji e otkljuati vrata njihovih srca i donijeti im branu sreu. - Zemaljska ljubav, koja ne see dalje od voljene osobe kako bi obuhvatila boanskost, zapravo nije istinska ljubav. Posrijedi je sebino tovanje ega jer proizlazi iz elje. - - Istinska ljubav potjee od Boga. Samo srca proiena samorazvojem mogu prihvatiti puninu takve ljubavi. Osjeaji srca uslijed razvoja postaju kanali kroz koje Boja ljubav pritjee cijelom svijetu. Paramhansa Yogananda 1893-1952 - Incest i silovanje, takoer, die svoje rune glave sa nevienom uesta -lou. Seksualno zlostavljanje djece unutar kruga porodice je tako uobiajeno da je u Velikoj Britaniji telefonski servis nazvan Childline (Djeija linija) bio uspostavljen od onih koji su se specijalizirali u savjetovanju zlostavljane djece. Bilo je objavljeno da ova volonterska organizacija prima preko 1000 poziva dnevno! - - Alkoholizam i zloupotreba droga je gorui drutveni problem modernog drutva. . . . Po British medical journal magazine. . . . Isto je tako objavljeno da ak i umjereno drutveno pijenje od strane trudnih ena moe povrijediti fetus. Bebe su nenormalno male ili imaju male glave ili probleme sa oima. Ovo su posljedice onoga to se naziva fetalni alkoholni sindrom, to u vrlo ekstremnim oblicima stvara poremeenost i zaostajanje razvoja mozga. Alkohol isto tako izaziva nepopravljivo oteenje modanih stanica kod odraslih ak i kada se uzima u malim koliinama, dok vee koliine mogu unititi vitalne organe tijela. Lily de Silva - Radical Therapy Buddhist Precepts in the Modern World Brao, nikada se ne moe dovoljno isplatiti dvije osobe, ja to tvrdim. Koje dvije? Majku i oca. - ak i kada bi netko nosio majku na jednom ramenu a oca na drugom, i tako radio i ivio sto godina, i ako bi ih podravao, maui ih sa pomastima, masirajui i trljajui njihove udove, i oni u meuvremenu mogu na njega ak prazniti svoj izmet ak ni onda ne bi mogao isplatiti svoje roditelje. Meutim, ako bi on svoje roditelje postavio na apsolutnu vlast, u apsolutnom vladanju ovom monom zemljom koja obiluje sa sedam bogatstava - ak ni onda ne bi mogao vratiti roditeljima. Zato ne? Brao, roditelji ine tako mnogo za svoju djecu; oni ih podiu, hrane, oni ih upoznavaju sa ovim svijetom. Meutim, brao, tko god potakne svoje roditelje koji ne vjeruju, uvrsti ih i uspostavi u vjeri; onaj tko potakne nemoralne roditelje, uvrsti ih i uspostavi u njima moralnost; onaj tko potakne svoje krte roditelje, uvrsti ih i uspostavi u dareljivosti; tko potakne svoje nerazborite roditelje, uvrsti ih i uspostavi u mudrosti - takav, jednostavno tako inei, isplauje, ini vie od isplaivanja onoga to duguje svojim roditeljima. ANGUTTARA NIKAYA I.61 (Budizam)
56

ene trebaju da shvate da e one stei svoja prava samo kroz duhovno buenje, jer je to duhovnost to jaa unutranje ja. Manjula Barodia ena ne sazrijeva u tridesetoj ili tridesetpetoj. Ona sazrijeva samo u bezuvjetnoj ljubavi. Barry Long - TO WOMAN IN LOVE Ideal savrene enstvenosti je savrena nezavisnost. Vivekananda Mukarac mora da naui da kontrolira svoju seksualnost. ena mora da prevazie prianjanje za svjetovne stvari. Na put je neprianjanje. Probuenje ene vodit e je do potpunog neprianjanja. Irina Tweedie sufi uiteljica - CHASM OF FIRE (iz duhovnog dnevnika) Ti si stvorena za ljubav, a ne za prijanjanje. I tvoje pismo Anna pokazuje, da iako je teret svijeta sebe prikaio za tebe tokom godina, ti se od toga odvaja. Ti si pronala mo ene u sebi. I ti to ispravno naziva ljubavlju. Tome treba vremena da odbaci teret. Ne budi obeshrabrena. enina ljubav je enina ljubav, a ne mukareva. On mora pronai mukarevu ljubav, da sebe oslobodi od svoga vlastitog tereta, svog samonametnutog svijeta. Barry Long - TO WOMAN IN LOVE Budizam zna za mnoge obiteljske ljude koji su postigli duboko prosvjetljenje. Trojica napoznatijih su Vimalakirti u Buddhino vrijeme, Fu Daishi u 6., i laik P'ang u 9. stoljeu. Fu Daishi je bio zaokupljen duhovnim uenjem, ivei sa enom i dvoje djece, a ipak je imao vremena da se iznimno predano posveti olakavanju patnji svojih sunarodnjaka. Sva trojica su nosila odgovornost obiteljskih ljudi, no istovremeno su u svojim ivotima izraavali samilost i mudrost koje su proistjecale iz njihovog visokog duhovnog stanja. Philip Kapleau - zen uitelj - ZEN-ZORA NA ZAPADU To je samo pitanje zrelosti uma. Oenjen ili neoenjen, ovjek moe da ostvari Sebstvo jer je to stvarnost koja se zbiva ovdje i sada. Kada to ne bi bilo tako, kad bi bilo mogue dostii ga samo u budunosti, kao sticanje neeg novog, tada ne bi bilo vrijedno truda. Ramana Maharshi - Tako u savrenoj ljubavi pronalazimo slobodu nae linosti. Samo ono to je uraeno zbog ljubavi je slobodno uraeno, bez obzira koliko patnji uzrokovalo. Stoga, raditi za ljubav predstavlja slobodu u akciji. - Majka razotkriva sebe kroz pomaganje djeci, odatle naa istinska sloboda nije sloboda od akcije, ve sloboda u akciji, a moe biti postignuta jedino kroz in ljubavi. Rabindranath Tagore - SADHANA OSTVARIVANJE IVOTA Spavao sam i sanjao da je ivot radost, probudio sam se i otkrio da je ivot sluenje. Poeo sam sluiti i otkrio da je sluenje radost. Rabindranath Tagore Zamisli da je tvoja srea jedina svrha ivota - ivot tada postaje bolan i besmislen. Mora prihvatiti ono to ti govori mudrost ovjeanstva, tvoj intelekt i tvoje srce: da je svrha ivota sluenje sili koja te je dovela u vaj svijet. Lav Tolstoj 1828-1910
57

Jedan od razloga zbog kojeg u Novom Testamentu nije naveden Isusov brani status je, da je taj dokaz namjerno odstranjen Crkvenom naredbom. Ovo je otkriveno jo 1958 godine kada je otkriven spis o Ekumenskom Patriarhu od Konstantinopolja u manastiru Mar Saba, istono od Jeruzalema, od Morton Smith-a, profesora Drevne Povijesti na Kolumbija University, USA. . . injenica je da, sa svojom enom koja je bila tri mjeseca u trudnoi, Isus nije samo bio formalno pomazan Mesija Krist kada je dojahao u Jeruzalem na magarcu; on je isto bio budui otac. (svjetski bestseler) Laurence Gardner - BLOODLINE OF THE HOLY GRAIL - The Hidden Lineage of Jesus Revealed, 1996 Da li se treba eniti? Nemogue je napraviti ope pravilo. Za neke je sigurno odricanje najizravniji i najbolji pravac ka boanskoj slobodi. Ali ja sam vidio mnoge ljude koji su prvo eljeli ivjeti ivotom celibata, ali koji su se kasnije oenili, pronaavi da su samo nakon braka u svojim ivotima dosegli duhovnu stabilnost. To e uvijek ovisiti o pojedincu i njegovim osobnim potrebama. J. Donald Walters - KAKO DA PRODUHOVITE VA BRAK - A Isus im odgovori: "Kod nekih naroda mukarac ima vie ena i iz opravdanog razloga otpusti onu koju eli. Kod naroda, gdje ena ima vie mueva i iz nekog opravdanog razloga otjerat e onoga koga eli. Kod drugih naroda mukarac je povezan s jednom jedinom enom u meusobnoj ljubavi, i to je bolji i najvii put". - Niste li itali da je u poetku Bog stvorio ljude da budu jedan mukarac i jedna ena te da je rekao: Radi toga treba mukarac ili ena napustiti oca i majku i prionuti uza svoju enu, odnosno uza svoga mua i dvoje e biti jedno tijelo? - A ja vam kaem: "Tko god odbaci svoju enu, osim iz nekog opravdanog razloga, i oeni se drugom, taj ini brakolomstvo". Tada mu njegovi uenici rekoe: "Ako je takav odnos mua prema njegovoj eni, onda nije dobro eniti se". No on im ree: "Svi ne shvaaju rijei, ve samo oni kojima je dano, jer postoje nevjenani, koji su se kao takvi rodili iz majine utrobe i takvi koji e zbog ljudi ostati nevjenani, te oni koji e svojevoljno ostati nevjenani radi Kraljevstva nebeskog. Tko moe shvatiti, neka shvati!" (Matej 19-3/10 - Biblija) Stapanje dviju energija, muke i enske, vie je velianstvenije od onoga to se moe izraziti samo kroz seks ili prijateljstvo. Deepak Chopra - PUT do LJUBAVI - Kada si ti sama ljubav, ti si iznad vremena i osoba. Ako voli jednoga onda voli sve, kada voli sve, ti voli svakoga. Jedan i svi se ne iskljuuju. Cijeli univerzum e biti tvoja briga; sve ivo ti e voljeti i pomagati najljubaznije i mudro. - U ljubavi nema ak ni jednog, kako moe tu biti dva? Ljubav je odbijanje da se odvaja, da se prave razlike. Prije nego li moe misliti o jedinstvu, ti mora stvoriti dvojnost. Kada istinski voli, onda ne kae: "Ja te volim"; tamo gdje ima mentalne aktivnosti, tu je i dvojnost. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
58

Svi smo mi rezultat ljubavi i zanosa. Lord Byron Zloin je mrziti djevojku koju si jednom volio; takav zavretak prilii divljanim duhovima. Dovoljno je biti ravnoduan: onaj ko mrnjom zavrava ljubav, ili jo voli, ili e mu biti teko prekinuti. eli li se izlijeiti od ljubavi, prije svega izbjegavaj besposlicu. Ona te nagoni na ljubav; ona uva ono to je uinila; ona je uzrok i hrana tomu zabavnu zlu...Ti koji trai kraj ljubavi (ljubav se pred poslom povlai), posla se lati, i bit e siguran. Ovidije Teko je voljeti, jo tee ne voljeti, a najtee je nai voljenog koji te voli. Aleksandar Sergejevi Pukin Postoje ljudi koji vam izvade srce i postoje ljudi koji ga vrate na mjesto. Elizabeth David Ako me mora voljeti, neka to ne bude ni zbog ega drugoga nego zbog same ljubavi. Ko voli vjeruje u nemogue. Elizabeth Barrett Browning Ljubav, ali prava! I sve e ti ostale vrline pasti same u krilo. Ljubav koja je mogla umrijeti nije bila ljubav. Ludwig Andreas Feuerbach Na svim psihikim nivoima, seksualna svjesnost stvara seksualne supro -tnosti i njihove igre skrivanja i traenja, dobitka i gubitka, pobjede i predaje, ljubavi i mrnje, frustracije i ispunjenja. U najboljim trenucima, moe prozreti oiti separatizam due ali ga se nikada ne moe osloboditi. Rijetki trenuci nestajanja separatizma due su uvijek slijeeni sa naglaavanjem u jo stranijem obliku. Ono to porie sve oblike dvojnosti jeste istinska, (op. pr. nesputana, spontana, prava) ljubav. Istinska ljubav ne doputa da se padne u prazninu niti baca u nemilost osjeaja drugoga. To te oslobaa od proganjajueg uzajamnog djelovanja osjeanja dvojnosti ja i ti. Meher Baba Kako kreativna imaginacija moe stvarati dostojnu djecu kada pozornica na kojoj ona funkcionira ve jeste preokupirana sa predrasudama, mrnjom, strahovima, ogorenjem, osvetom i licemjerjem? THE URANTIA BOOK Ljubav kao neprekidno stanje je jo uvijek vrlo rijetka - rijetka kao i svjesno ljudsko bie. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA - Vodi prema duhovnom prosvjetljenju, 1997 Ljubav ima dvije pratilje: dobrotu i strpljivost. Dante Alighieri Ne gledajte na svijet i na ljudska djela, ve se zagledajte u svoju duu; i u njoj ete nai ono dobro koje traite tamo gdje ga nema. Nai ete ljubav, a kad nju naete, spoznat ete da je to dobro tako veliko da onaj tko ga ima u svom posjedu nee ni poeljeti nita drugo. Krishna 3000 godina prije nove ere
59

Duhovni napredak postaje laki ako se mu i ena slau u svojim stavovima u vezi duhovne prakse. . . Najljepi ukras na eni je njena umjerenost. . . ene se ne bi trebale tako lako naljutiti. One moraju vjebati suzdravanje. U ranom djetinjstvu i djetinjstvu njihovi roditelji su jedina njihova zatita, a u mladosti njihovi muevi. ene su openito vrlo senzitivne. Samo jedna rije ih naljuti. Danas su rijei jeftine. One bi trebale imati strpljenja i pokuati biti u miru sa roditeljima i muevima. . . Jedan dan je ena oboavatelj zamolila Svetu Majku da nagovori njenu ker da se uda. Na to je Sveta Majka odgovorila: Zar to nije bijeda biti u cjeloivotnom ropstvu nekoga i uvijek plesati po njegovom taktu? Iako postoji neki rizik ako neko ivi u celibatu, ipak ako netko nije sklon branom ivotu, on se ne bi trebao prisiljavati na to da se preda cjeloivotnoj svjetovnosti. One djevojke koje su privuene idealu potpunog odricanja, trebale bi se poticati da ive u celibatu. . . Mu, sin i tijelo - sve je to Maya (iluzorno). Sve su to okovi iluzije. Sve dok se ti ne bude mogao osloboditi toga, ti nee dosei osloboenje. ak i prianjanje za tijelo, poistovjeivanje sebe sa tijelom mora napokon nestati. Moje dijete, to je ovo tijelo? To nije nita nego kilogram i po pepela (kada izgori). Zato onda tako mnogo tatine u vezi njega? Kako god tijelo moglo biti veliko, njegov vrhunac jesu samo kilogram i po pepela. Ljudi i dalje prianjanju za tijelo. Sri Saradamani Devi-Holy Mother 1853-1920 ena Sri Ramakrishne Emocionalno prianjanje nas vezuje za druge ljude, i njih za nas. Mi prianjamo za svoje roditelje, rodbinu, djecu, prijatelje, jer smo mi toliko nesigurni da se suoimo sa neovisnom egzistencijom. Ali u tom procesu mi sputavamo na i njihov razvitak. Jedan od najfinijih tipova emocionalnog prianjanja moe biti za branog druga. U braku, neprianjanje je potrebno da omoguimo naem branom partneru prostor za razvitak moda ak i do toke gdje on ili ona mogu odluiti da prekinu i nekamo odu. Brakovi i drugi dugotrajni odnosi moraju u sebi ukljuivati neprekidno ponovno obavezivanje od obe strane, a ne emocionalno ropstvo onoga tko je posjedovan od onoga tko posjeduje. Da se pronae srednji put izmeu obavezivanja i posjedovanja jeste veliki izazov za odnose jedan prema jednom. John Nash - iz odlomka Detachment, asopis Beacon, 1989 Osobna ljubav, koliko god bila jaka i iskrena, uvijek porobljava; ljubav u slobodi je ljubav prema svemu. Nisargadatta Maharaj Isus im ree: Kada dvoje uinite jednim, i unutarnje izjednaite sa vanjskim, a vanjsko uinite jednako unutarnjem; Kad a gornje izjednaite sa donjim, kada mukarca sa enom spojite u jedno, tako da mukarac ne bude uinjen mukarcem, a ena enom; Kada stvorite oi na mjestu oka, ruku na mjestu ruke, a stopala na mjestu stopala; na mjestu lika lik, tada ete ui u Kraljevstvo. Tomino Evanelje (Nag Hamadi)
60

Panja je najosnovniji oblik ljubavi; kroz to mi blagoslivljamo i bivamo blagoslovljeni. John Tarrant Idealan Brak Rijetko se sree idealan brak, a ipak svako ljudsko bie koje ulazi u ovo stanje ini to sa nadom da e ga ono dovesti do najvee zemaljske sree. Intuitivno zna da jedino u zajednici sa drugim biem suprotnog pola moe da se realizira ljudska evolucija, i u nadi da e stii do najvieg razvoja za koji je sposobno, zaustavlja se u zajednici sa drugom osobom; sve preputa pukom sluaju, ali rijetko je to njegova elja. Mnogi brakovi opstaju samo na osnovi meusobne tolerancije; mnogi parovi su se odrali zajedno pod pritiskom javnog miljenja, a svako bie je ulo u brak sa osjeanjem potrebe koju samo jedinstvo sa drugim moe da nadoknadi. Dakle, ovo je osnova elje za zajednicom potreba, bilo kao izraz ivotnog pritiska ili naknada manjka energije - i samo to jedinstvo ispunjava svrhu u kojoj jedna osoba u drugoj nalazi potrebu za onim ta ona eli da prui i ispunjenje svojih elja; to bi trebalo da bude razmjena koja uzima od svakog njegovu super-snagu i upotrebljava se da popuni ono ta drugom nedostaje. Ako se ova potronja u svim tokama ne dostigne, tenja za jedinstvom e se nastaviti kao nezadovoljena, ili e se okrenuti na drugu stranu radi svog zadovoljenja izazivajui bijedu i socijalni nered. Ovo zajednitvo moe biti djelomino ili potpuno individualno izazivajui jednog od partnera da trai drugog u nezakonitoj zajednici sa svim prateim posljedicama, ili se moe povui traei intelektualno drutvo i emocionalnu simpatiju i izvlaei iz toga akt fizikog jedinstva koji popularna misao prepoznaje kao seksualni akt. Trebalo bi rei da je mukarac manje muki u svojim odnosima sa enom zato to on izraava svoju elju prema njoj i zadovoljava se samo intelektualnim druenjem. Isus kae da Ko god trai enu da bi ispunio prazninu, odlazi sa prazninom u srcu" i oni koji su prodrli u ljudsku prirodu znaju da imaju vie razloga da budu ljubomorni na vjernost duha no na vjernost tijela; ena ima malo razloga za ponos na osnovu fizikih instinkata koji bi bili plaeni bilo kojoj eni iz vrste, ako joj se mu okrene na drugu stranu. ena je ona koja je objekat ljubavi i koja zaista dri mukarca, a ne ona sa kojom dijeli ime i postelju. Nai zakoni i teologija, sa kratkovidom politkom ne priznaju nita osim fizike vjernosti i ignoriu druge gubitke. Zakoni spajanja, razumljivi od strane ezoterine filozofije, mnogo vie cijene psihiko jedinstvo, prepoznajui sedam tijela (nivoa) svakog ovjeka i seks kao polarnost na svakom od ovih nivoa prema nekoliko uslova. Ezoterina filozofija pouava da e, ako svi planovi tijela mukarca stignu do stanja funkcioniranja, a ukoliko je njihovo jedinstvo nekompletno, on jo uvijek biti gladan seksa, traei enu. Svi ljudi nisu podjednako razvijeni; danas su samo tri prva nivoa sposobna za spajanje: fiziko tijelo, tijelo instinkata i emocija; hoemo rei, on je fiziki sposoban sa eljom za zadovoljenje i njenim osjeajima prema svojoj eni ali sa
61

veoma malo intelektualnog prijateljstva. Razvijeniji ovjek e posjedovati posljednju ideju ako je njegovo mentalno telo u funkciji, i traei sebi enu sa ivotnim interesima slinim njegovim; primitivniji tip, sa druge strane, nee traiti od svoje ene nita osim fizikog uitka i bie sasvim indiferentan prema njoj kada su njegove strasti zadovoljene. Razmotrimo sluaj visoko razvijenog Mukarca koji se priprema za spajanje, i podlee uslovima za takvo jedinstvo. Prvo, treba da se sjeti da njegova razliita tijela dostiu zrelost u razliitim godinama. Fiziko tijelo je kompletno u svim svojim djelovima prilikom roenja, tijelo elje ne poinje da funkcionira do puberteta, koji zaista oznaava kompletiranje tijela-elje; njena osjeanja se razvijaju tokom maloljetnitva, a konkretno mentalno tijelo tokom dvadesetih. Apstraktno tijelo se razvija tokom tridesetih, a spiritualna priroda nee dostii svoj puni razvoj sve do kasnih etrdesetih. Onda e visoko razvijena individua oformiti svoje spajanje kada vidi kojim tokom ide njena evolucija. Mnogi ljudi, na alost, poure u stalno spajanje zbog aktivnosti tijelaelje, i ulaze u brak kada se javi prva pogodna osoba suprotnog spola. Drugi ljudi emocionalno grijee teei za istinitom, pravom zajednicom, ne shvaajui kapacitete vlastite prirode koji mogu da nastave da se razvijaju tokom braka. Dobro je za brane parove ako je njihov rast simultan. Oni e u branom ivotu nai dubinu i bogatstvo svoje ljubavi, kako tijelo za tijelom poinje da funkcionira i sa partnerom u domu stii e do nebesa. . . U savrenom braku partneri sa podjednako razvijenim svim tijelima koja funkcioniraju doivljavaju svakim spajanjem nove dubine ljubavi. Fiziko jedinstvo obostrane elje daje harmoniju i utie na njihov nervni sistem; ljubav e spojiti elje i ciljeve u jedno i povezati Linosti zajedno; zajedniki fond znanja prijateljstvo e uiniti bliim jer vjera u sline koncepte i principe usmjerava njihove ivote u isti kanal; duhovni ciljevi i ideali istog reda kompletiraju njihovo jedinstvo, sve dok svjest nije porasla do Nivoa istog duha. Ova velika ljubav se razvija izmeu dvije due i prei e sva ogranienja i proet e cijeli Univerzum vezama njihovog jedinstva. Kada je ovo postignuto, ezoterina filozofija smatra da je najvei stimulans koji je mogue dati sa fizikog nivoa dostigao krajnju toku evolucije. Ovo dvoje, na svim planovima ulaze u svjetlost i ne izlaze vie kao odvojene Linosti, ve postaju jedna individua sa dvostranom prirodom, kompletna sama po sebi. Takva bia su nadila nivoe naih ivota i ne mogu se prepoznati naim ulima. . . Crkva danas, koju u mnogim sluajevima predvode ljudi koji su se udaljili od izvora inspiracije Prvih Oeva, ne pravi razliku izmeu dva tipa jedinstva, ali nasumce primjenjuje najvie ideale dajui sveti blagoslov onome to nije nita drugo do vrsta ivotinjske veze i traei od ilovae ono to samo duh moe priutiti. . . Istina je po ezoteristima, da je jedinstvo Individualnosti sveto i neraskidivo, ali jedinstvo
62

Linosti na bilo kom nivou traje toliko dugo koliko i funkcioniranje tog nivoa. injenica da takvo jedinstvo proizvodi tijela potrebna za reinkarnaciju dua komplikuje cijeli red koji je bio jednostavan; prava djece su iznad prava roditelja i najvanija su sa toke gledita rase. Dion Fortune - THE ESOTERIC PHILOSOPHY OF LOVE AND MARRIAGE (EZOTERINA FILOZOFIJA LJUBAVI I BRAKA) Odnos izmeu mukih i enskih fizikih tijela (je) nazivan od ovjeka seksualni odnosi, i pridaje mu se velika vanost u dananje vrijeme. U dolini iluzija, taj simbol esto preokupira panju, a ono to predstavlja je zaboravljeno. U rjeavanju ovoga odnosa doi e do rasne inicijacije, zbog toga je rasa sa time zaokupljena. . . Pitanje (seksa) nije prvenstveno religiozno, osim kao socijalni odnos koji su temelje boanskih odnosa. To je temeljno u svom znaenju, i kada se to rijei, mi emo vidjeti uspostavu jednakosti izmeu spolova, odstranjivanje prepreka koje za sada postoje izmeu mukaraca i ena, i zatitu porodice. . . Rjeavanje seksualnog problema oslobodit e umove mukaraca od inhibicija i nepotrebne brige, i tako stvoriti mentalnu slobodu koja e dopustiti dotok novih ideja i koncepata. . . Istinski brak i ispravni seksualni odnosi bi trebali u sebi ukljuivati sva tri aspekta ovjekove prirode; trebalo bi postojati istovremeno spajanje na sve tri razine svijesti - fizikoj, mentalnoj i emocionalnoj. Alice A Bailey 1880-1949 - ESOTERIC HEALING, 1953 Zato vam se ja obraam jeste za vie panje u izboru i koritenju svih prirodnih poriva koji takvim izborom mogu inteligentno biti uinjeni. Kriva planetarna stanja, neisti motivi, nenormalna seksualna elja, poveavanje bolesti, jesu odgovorni za veinu nesretnih brakova u dananjem dobu. . . Helena Roerich 1879-1955 - LETTERS OF HELENA ROERICH, VOL. II Nasilje nad enama je uvijek postojalo u svim dijelovima svijeta i u razliitim oblicima, ali je u posljednjim godinama izbilo vie u prednji plan javne svjesnosti kroz medije koji su objavili sluajeve koji su zavrili na sudu. Tua je uspostava kontrole i straha u odnosima kroz nasilje i nainima ponaanja ukljuujui zastraivanje, prijetnju, psiholoku zloupotrebu i izolaciju, koritena da se prisiljava i kontrolira druga osoba. Nasilje se esto ne mora dogoditi, ali ono ostaje prikriveni (i stalni) faktor teroriziranja. ene svih kultura, rasa, zanimanja, raznih nivoa prihoda i doba su bile premlaivane od svojih mueva, mladia, ljubavnika i partnera. Takva zloupotreba je vrena na svim nivoima drutva - u one koji premlauju su ukljueni i doktori, psiholozi, pravnici, ministri i poslovni ljudi. Barbara Hart - National Coalition Against Domestic Violence, 1988 U Junoafrikoj Republici svake se godine poini milijun silovanja. U USA se svakih 6 minuta prijavljuje silovanje. World Press Review
63

Za ime ja najvie udim? Ja udim da budem znanje bez iega u njemu, bez kraja. Prekidi kratkotrajnog uvida u to, jeste moj pakao. . . Marija . . . P.S. Ti si primjetila da sam u mom odgovoru iao u veliku dubinu, kozmiko tijelo ili svjesnost o mukarcu i eni. To (op. prev. ta svjesnost) je za sada u putenosti, a ta putenost je u povrnom tijelu. Kozmika svjesnost jeste znanje, isto znanje, iznad putenosti, ali u putenosti. Stvar je u tome da kroz moje uenje, moje bie, ja donosim mo istog znanja u tjelesnost, posebno ene. Jer je sadanje vrijeme ene. Ali ova ena, u ovo vrijeme, jo nije ovdje. Sadanja ena je jo seksualno kontrolirana i manipulirana od starog ovjeka, starog doba, stare svjesnosti koja je stvorila ovaj svijet. Taj ovjek je stvorio svijet okrutnim i emocionalnim paklom, posebno za enu - njegovu manifestiranu ljubav. On je nju koristio kao jednu od svojih tegleih ivotinja (to je bio teak rad ak i za njega da izgradi takvo Bezbono mjesto bez ljubavi). Ipak, on joj je dodijelio posebno mjesto koje je nju razlikovalo izmeu ostalih porobljenih i iskoritavanih stvorenja ove zemlje. On je nju uinio svojom ivotinjom za seksualni uitak. I da bi zadovoljio svoju e za besmrtnou on joj je davao djecu, umjesto ljubavi, da bi nastavljala njegovu lozu. I njegovo potomstvo je nastavljalo sa istim krivo usmjerenim besmrtnim arom zagaivati svetu zemlju (posljednja preoptereena teglea ivotinja) unitavajui njenu prirodu, unitavajui njena stvorenja i kvariti ljudsku psihu neprekidno do samih rubova kriza poticanjem emocija kod ene umjesto ljubavi. Sadanja ena je sjena ene. ena koja ona jeste odavno je sa time prekinula, povukla se u tjelesnost. Sjena ene ovdje upravo ini ono to on eli: on je kontrolira potiui njene emocije i koristei je za seks. Ona je tako mnogo u sjeni ovjeka tako da ona ak odlazi u vojske da bi pomagala u ubijanju stvorenja blagoslovljene zemlje, djecu svoje vlastite maternice. Nita ne moe zaustaviti ludilo ovjekovog svijeta. Samo moja ena. Ja ovdje donosim duh ljubavi, Ona, van tijela i nazad zemlji. Ona e doi samo za mene. Ona nee doi u ovaj svijet, to jest, ona nee doi ni za jednog mukarca koji ima taj, njegov svijet, u sebi. On mora umrijeti za svoj svijet zbog nje, zbog ljubavi. To je kraj svijeta za njega. to ti moe uiniti eno, suoavajui se u ogledalu sa sjenom svoje stvarnosti, i u sumnjama i strahu od svojih emocija, dok u sebi osjea ljubav i istinu da si ti uistinu u tijelu? Sluaj moje uenje. To sam, ja, ovjek, ovdje ispriavam se za moj svijet i ono to sam ja uinio tebi u mom neznanju od poetka vremena. Ne misli, ne pokuavaj, ne eli. Sluaj. Da li je ono to ja govorim istina? Novi svijet ne treba biti enin svijet - jer bilo koja misao o eni jeste misao o mukarcu. Novi svijet je ljubav. Barry Long - TO WOMAN IN LOVE (ENI U LJUBAVI)
64

l. Seks je u skladu sa istinom samo kroz odnos nie prirode sa viim Ja (viom prirodom-naim pravim sebstvom), to je podignuto na svjetlo dana da bi ovjek mogao dosei potpuno jedinstvo sa boanskim. ovjek uvia da je seks (koji je do sada bio samo ista fizika funkcija) i koja se ponekad temeljila na impulsu ljubavi uzdignut na svoje pravo mjesto kao boansko vjenanje, koji se uzdie i obavlja na razinama duevne svijesnosti. Ova velika istina lei iznad otrcane i prljave prie o seksualnom izraavanju seksualne magije i moderne tantrike magije. ovjeanstvo je preokrenulo simbolizam i u svojim mislima seks spustilo na ivotinjsku funkciju-i nije uspjelo da ga uzdigne u stvarnost simbolike misterije. Ljudi su kroz seksualno izraavanje traili da stvore unutranje spajanje i harmoniju za kojom oni tee, a to se tim nainom ne moe uiniti. Seks je simbol unutarnje dvojnosti koji sam po sebi treba biti prevazien i doveden do Jedinstva. To se ne prevazilazi fizikim nainima ili ritualima. To je prevazilaenje (transcendencija) u svijesnosti. . . . - Zakon seksa je zakon onih odnosa gdje su ivot i oblik zdrueni da bi se mogla vidjeti boanska svrha. Ovo je osnovni zakon stvaranja, bilo da se bavimo oevidnim ivotom sunevog sistema, sa roenjem ivotinje ili sa pojavljivanjem biljke iz sjemena. Seks je rije koju koristimo da objasnimo odnose koji postoje izmeu energije koju mi nazivamo ivot i sveukupnost djelova sile kroz koju se energija ispoljava i izgrauje oblik. To ispoljava aktivnost koja se odvija kada se parovi suprotnosti zdrue i postaju jedno stvarajui treu stvarnost. Trea stvarnost ili rezultat biva svjedok njihova odnosa, i onda biva vien trei ivot u obliku. Dakle uvijek postoji odnos, sjedinjenje i roenje. Ove tri rijei imaju istinsku vezu sa znaenjem seksa. Ali ovjek je obeastio istinu i stvarno znaenje je bilo izgubljeno. Sada seks znai zadovoljavanje mukareve elje za senzualnim zadovoljstvom, i utaivanje fizikog apetita kroz prostituciju enskog aspekta putem elje i apetita. Ovaj odnos ne vodi rezultatu kao to je bilo namjeravano, ve samo do trenutnog zadovoljstva, i sve je to ogranieno na ivotinjsku prirodu i fiziki plan. Ja preteno uopavam i elim da podsjetim da uvijek postoje izuzeci za svo uopavanje. Ja isto tako moram ovdje dodati da nitko ne misli da je muki aspekt odgovoran za sadanji problem, kada kaem da mukarac koristi enu za svoje zadovoljstvo. Kako ja ovo mogu misliti, kada znam da je svako ljudsko bie cikliki bilo mukarac ili ena. Da su dananji mukarci bili ene, a ene u svojim prijanjim ivotima bile mukarci? Kako mi to shvaamo-spol ne postoji to se tie dua, spol postoji samo u ivotu oblika. Samo u procesu diferencijacije utjelovljujui duhovni ovjek prvo zaposjeda muko tijelo, a potom ensko i tako naizmjenino prelazi iz pozitivnog u negativni aspekt ivota u fizikom obliku. Cijelo ovjeanstvo je krivo podjednako i svi moraju podjednako biti aktivni u procesu stvaranja ispravnih uvjeta, i stvaranja reda iz sadanjeg kaosa. . . . - opa javnost treba biti upoznata, da se
65

sve due inkarniraju i reinkariraju po Zakonu Preporaanja. Tako je svaki ivot ne samo ponavljanje ivotnog iskustva, ve i prihvaanje drevnih obaveza, oporavljanje od starih odnosa, ansa za isplaivanje starih dugova, prilika za nadoknaivanje i napredak, buenje dubokousaenih svojstava, prepoznavanje starih prijatelja i neprijatelja, rjeavanje nepravdi i razjanjavanje onoga to uslovljava ovjeka - i koje e nakon shvaanja razumnih ljudi mnogo pomoi za rjeavanje problema seksa i braka. Alice Bailey - ZBIRKA O SEKSU (izvodi iz knjiga Alice Bailey i Djwhal Khul od Lucis Trust sastavio uenik) Swami Sri Yukteswar u svojoj knjizi SVETA NAUKA navodi, seksualni impuls ima prirodno, ali isto tako i bolesno stanje. U bolesnom obliku taj impuls, kao groznica, sebi privlai ogromnu energiju, traei neprestano zadovoljavanje. Ali u prirodnom stanju seksualni impuls rijetko zahtijeva ispunjenje. Glavni uzrok bolesnom stanju jeste neispravna ishrana; tako proizvedeni otrovi se nakupljaju nisko u crijevima i nadrauju seksualne nerve. Postoje i drugi uzroci pored ishrane za neprirodno seksualno nadraivanje. . . Moderno pouavanje jeste prvi krivac. Pod koji utjecaj mogu doi djeca, kada im iz svijeta odraslih putem novina, knjiga, televizije, kina ili oglasa odrasli uvijek na neki nain poruuju: Seks je odgovor. Velika nada za budunost je odgoj. Djecu treba uiti da mudro koriste svoje kreativne impulse. Oni koji tako rade e kasnije kao odrasli lake produhoviti svoj brak. Meutim, za sada e veina odraslih morati postepeno i prirodno, sa osjeajem zdravog razuma u svojim naporima dosei proienje. Ekstremni napori e u stvari, stvoriti vie problema nego ih rijeiti. . . Swami Kriyananda - HOW TO SPIRITUALIZE YOUR MARRIAGE (Kako da produhovite va brak) Jedino je ljubav osloboena od prianjanja. Kada ti voli sve, ti onda za niim ne prianja. ovjek je postao zatoenik enine ljubavi, a ena je postala zatoenica ovjekove ljubavi, tako su oboje podjednako nepodobni za vrijednu krunu slobode. Ali ovjek i ena koji su postali jedno iz ljubavi, nerazdvojivi, neprepoznatljivi su predodreeni za tu nagradu. Mikhail Naimy - BOOK OF MIRDAD - Lighthouse and a haven Ali neka u vaem zajednitvu bude prostora, neka nebeski vjetrovi pleu meu vama. Volite jedno drugo, ali ne pravite spone ljubavi: Neka ona bude uzburkano more meu obalama vaih dua. Lijevajte au jedno drugome, ali ne pijte iz iste ae. Dajte jedno drugome od svoga kruha, ali ne jedite od istog komada. Pjevajte i pleite zajedno i radujte se, ali dopustite da svatko bude i sam. Kao to su ice na lutnji same, premda trepere istom glazbom. Darujte svoja srca, ali ne jedno drugom u posjed. Jer samo ruka ivota moe obuhvatiti vaa srca. Stojte zajedno, ali ipak ne preblizu - Jer, stupovi hrama stoje odvojeno, a hrast i empres ne rastu u sjeni jedan drugome. Khalil Gibran - pjesma o braku e za posjedovanjem, vezanost - to je lana ljubav. PORUKA RAZIGRANOG DUHA - Ogledalo Prosvjetljenja
66

S najviih se vrhunaca uenja, ivot svjetova odvija prema ritmu Vjenosti. Velianstvena epifanija! Ali pod maginim zrakama razotkri -venog nebeskog svoda, zemlja, ovjeanstvo i ivot otkrivaju nam svoje najdublje tajne. Da bi se osjetila prisutnost Boja, treba ono beskonano veliko pronai i u beskonano malom. Upravo to su osjeali Pitagorini uenici, kad bi im uitelj, kao krunu svog nauavanja, pokazivao kako se vjena Istina oituje u jedinstvu Mukarca i ene, u svetom braku. Ljepotu svetih brojeva, koju su razumijevali i kontemplirali u svjetlu Beskonanosti, mogli su sada vidjeti u samom srcu ivota odakle im Bog otkrivae veliki misterij Spolova i Ljubavi. Antiko doba bijae shvatilo jednu vanu istinu koja je u kasnijim vremenima bila prilino zanemarivana. Da bi mogla dobro obavljati svoje dunosti supruge i majke, ena je trebala biti podvrgnuta poduci i posebnoj vrsti inicijacije. Sasvim enske inicijacije, tj, inicijacije namijenjene iskljuivo enama potjeu upravo iz tog shvaanja. enska je inicijacija postojala u Indiji, u vedskim hramovima, gdje je ena bila sveenica domaeg ognjita. U Egiptu je ona povezana sa Izidinim misterijima, dok je u Grkoj ensku inicijaciju organizirao Orfej. Sve do kraja neznabotva, ona je cvala u dionizijskim misterijama te u hramovima Junone, Dijane, Minerve i Cerere. Sastojala se od simbolikih rituala, ceremonija, nonih svetkovina. Uz to su sveenice ili veliki sveenik aspiranticama davali posebne poduke glede najintimnijih stvari i branog ivota. Davali su im savjete i poduavali ih osnovnim pravilima odnosa meu spolovima, o razdobljima u godini i mjesecima koji su najpogodniji za zaee. Velika se vanost poklanjala fizikoj higijeni i moralu ene za vrijeme trudnoe kako bi se sveti in donoenja djeteta na svijet izvrio u skladu s boanskim zakonima. Jednom rijeju, ene su poduavane znanosti branog ivota i umijeu materinstva, koje se nije odnosilu samo na in zaea i raanja djeteta ve i na njegov odgoj. Do svoje sedme godine, djeca su ostajala iskljuivo pod majinom brigom u posebnim enskim odajama, u koje mu nije zalazio. Prema miljenju drevnih mudraca, dijete je njena biljka i, da ne bi zakrljala, treba joj topla atmosfera majinske ljubavi. Otac bi je mogao deformirati; da bi biljka izrasla, potrebni su joj majini poljupci i milovanja; samo je snana, obavijajua ljubav ene moe obraniti od udara vanjskog ivota koji bi mogli prestraiti njenu djeju duu. Vrei svjesno te uzviene dunosti, koje su u antikim vremenima smatrane boanskima, ena je doista bila sveenica u obitelji, uvarica svete vatre ivota, Vesta domaeg ognjita. enska se inicijacija moe, dakle, smatrati istinskim razlogom ljepote rase, snage generacija i stabil -nosti obitelji stare Grke i Rima. Montesquieu i Michelet su gotovo jedini pisci koji su zapaali vrline grkih supruga. Ni jedan ni drugi, meutim, nisu naveli uzroke tome, koje ja ovdje navodim. Ustanovljujui posebni odjel za ene u okviru svog instituta, Pitagora je samo istio i produbljivao ono to je postojalo prije njega. ene koje je on
67

inicirao, uz ritual su dobivale i posebne upute vezane, za uzviene principe njihove uloge. Tako je kod onih, koje su toga bile dostojne, budio svijest o njihovoj istinskoj ulozi. Otkrivao im je kako se ljubav transformira kroz savreni brak, u kojem se dvije duu meusobno stapaju i proimaju, u samom sreditu ivota i istine. Nije li mukarac svojom snagom predstavnik principa i stvaralakug duha? Ne personificira li ena u svoj svojoj moi samu prirodu, u njezinoj snazi oblikovanja, u njezinim udesnim, zemaljskim i boanskim ostvarenjima? Kada se ta dva bia potpuno promu svojim tijelom, duom i duhom, njihovo jedinstvo personfikacija je univerzuma samog. No da bi mogla vjerovati u Boga, ena ga mora vidjeti kako ivi u mukarcu; i stoga mukarac treba biti posveen. Samo je takav mukarac sposoban svojim dubokim razumijevanjem ivota i svojom stvaralakom voljom oploditi ensku duu i transformirati je u skladu s boanskim idealom. A taj mu ideal ljubljena ena uzvraa mnogostruko kroz svoje prekrasne misli, svoje uzviene osjeaje, svoja duboka proroanstva. Ona mu vraa njegovu sliku preobraenu oduevljenjem, ona postaje njegovim idealom, budui da ga ostvaruje snagom ljubavi u svojoj dui. Kroz nju, on postaje ivim i vidljivim, on postaje krvi i mesom. Naime, ako mukarac stvara eljom i voljom, ena fiziki i duhovno stvara kroz ljubav. U svojoj ulozi ljubavnice, supruge, majke ili nadahnute ene, ona je jednako velika i boanska jo u veoj mjeri no to je to mukarac, budui da ljubiti znai - zaboraviti sebe. ena koja zaboravlja sebe i koja nestaje u svojoj ljubavi uvijek je uzviena. U tom unitenju ona otkriva svoje nebesko uskrsnue, svoju krunu od svjetlosti i besmrtno zraenje svoga bia. Ve vjekovima ljubav poput gospodara vlada modernom literaturom. To nije isto senzualna ljubav koju raspiruje ljepota tijela, kao u antikih pjesnika; to nije ni bljutavi kult apstraktnog i konvencionalnog ideala kao u srednjem vijeku, ne; rije je o ljubavi, koja je istovremeno senzualna i duevna, rije je o slobodnoj ljubavi koja rasplamsava matu. Najee u ljubavi samoj vlada rat meu spolovima. ene su revoltirane egoizmom mukarca i njegovom brutalnou; mukarci, pak, preziru lai i tatine ene; krikovi mesa, nemoni bijes rtava sladostraa, robovanje raspusnosti. U svemu tome, duboke strasti i silovite, snane privlanosti bivaju uguene konvencijama i drutvenim institucijama. Otuda te ljubavi pune oluja, moralnih razaranja i traginih katastrofa, koje predstavljaju iskljuivu potku modernog romana ili drame. Reklo bi se da moderni ovjek, koji ni u religijama ni u znanostima nije uspio nai Boga, uzalud ga pokuava pronai u eni. Premda je u sutini na pravom putu, on ne zna da ga i On u Njoj i Ona u Njemu mogu pronai samo kroz posveenje u velike istine. Izmeu tih dua, koje se meusobno ne poznaju i koje ne poznaju ni same sebe, koje se rastaju katkada oajniki proklinjui jedna drugu, postoji neutaiva ed da proniknu jedna u drugu i da se meusobno potpuno promu, traei u
68

tom stapanju neku nemoguu sreu. Usprkos izopaenostima i zasienjima, koji otuda proizlaze, to oajniko traganje je neizbjeno i izvire iz boanskog nesvjesnog. Upravo ono moe predstavljati vitalnu toku za ponovnu izgradnju budunosti. Kada mukarac i ena pronau sebe i jedno drugo kroz duboku ljubav i posveenje, njihovo e sjedinjenje predstavljati blistavu snagu, stvaralaku snagu par excellence. Psihika ljubav, ljubav-strast due tek je, dakle, nedavno ula u literaturu i univerzalnu svijest, no njezin je izvor u antikoj inicijaciji. injenica da je se kroz grku literaturu jedva moe naslutiti, po svoj je prilici u svezi s time to je predstavljala izuzetnu rijetkost. To proizlazi iz najdublje tajne misterija. Meutim religiozna i filozofska tradicija sauvala je tragove enske inicijacije. Iza poezije i slubene filozofije, pojavljuje se nekoliko likova ena, napola zakrivenih velom koje usprkos tome blistaju svojom veliinom. Ve smo upoznali proroicu Teokleju koja je inspirirala Pitagoru; kasnije e doi sveenica Korina, nadahnuta suparnica Pindara, koji bijae najvei posveenik meu grkim liriarima; konano e se na Platonovoj gozbi pojaviti i Diotima, da bi otkrila najuzvienije tajne o Ljubavi. Pored tih izuzetnih uloga, grka je ena obavljala svoje sveenike dunosti u okviru doma -eg ognjita i u odajama, koje su bile namijenjene enama. Njezino su djelo oni junaci, umjetnici i pjesnici, u ijim se pjesmama, djelima iskle -sanim u mramoru i podvizima mi i danas divimo. Ona ih je zaela u tajni ljubavi, oblikovala u svojim njedrima udnjom za ljepotom, ona ih je rodila i titila svojim materinskim krilima. Dodajmo da je za mukarca i enu, koji bijahu posveeni u raanje djeteta imalo beskrajno ljepi i znaajniji smisao no to ga ima za nas. Budui da su otac i majka znali da je dua djetetova postojala i prije njegova roenja na zemlji, za njih je in zaea predstavljao sveti in, poziv due na inkarnaciju. Izmeu inkarnirane due i majke, gotovo uvijek postoji duboki stupanj slinosti. Kao to zle i perverzne ene privlae demonske duhove, tako i njene majke privlae boanske duhove. Nije li ta nevidljiva dua koju oekuju, dua koja e doi i koja dolazi - tako tajanstveno i tako sigurno u isti mah - neto posve boansko? Bolno e biti njezino roenje, njezino zatoenje u tijelu. Ako se izmeu nje i neba koje je napustila spusti gusti veo, ako se prestane sjeati svoje boanske domovine - ona e patiti! Sveti je i boanski zadatak majke koja toj dui treba stvoriti novo boravite, ublaiti teinu tamnice tijela i olakati iskuenja koja je ekaju na njezinu putu na Zemlji. Tako se Pitagorino poduavanje, koje bijae zapoelo s dubinama Apsoluta i boanskim trojstvom, zavravalo u sreditu ivota ljudskim trojstvom. U Ocu, Majci i Djetetu, posveenik je sada prepoznavao Duh, Duu i Tijelo ivog Univerzuma. Ta je posljednja inicijacija za nj predstavljala temelj drutvenog rada, zdanja zasnovanog na uzvienosti i svoj ljepoti ideala, kojemu je svaki posveenik trebao dodati svoj kamen. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889
69

LJ U B A V
Ne trai sreu u promjenjivom svijetu. Umjesto toga, usavri svoju ljubav. Buddha Volite svoje neprijatelje kao sami sebe. Isus Krist Nema sunca bez svjetlosti, ni ovjeka bez ljubavi. J. Goethe Mi smo ljudi samo zato jer volimo druge ili imamo priliku da to inimo. Boris Pasternak 1890-1960 Svrha ljudske ljubavi je prikazati, vrhunsku, pravu ljubav. To je ljubav koja je svjesna. Ona druga je ta koja ini ovjeka nesvjesnim samoga sebe. Ibn-Al Arabi - 13 stoljee Vjeni su vjera, nada i ljubav. Od svega ovoga ljubav je najvia. Sveti Pavao Duh koji proimlje sve stvari sa ivotom jeste ljubav. Tsehu Hi Svjesnost u tebi i svjenost u meni, naizgled dvoje, stvarno jedno, trai jedinstvo i to je ljubav. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Meditirajui nad ljubavlju i samilou, zaboravio sam razliku izmeu sebe i drugih. Milarepa 1052-1135 tibetanski jogi Prvi korak ka slobodi jest da nauimo najvaniju od svih zemaljskih lekcija: kako voljeti. Stephane Wuttunee Ljubav je umijee, a dobro nauiti ovo umijee najvanija je stvar na svijetu. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Kad se osvrne na svoj ivot, otkrit e da su trenuci koje pamti, trenuci u kojima si stvarno ivio, oni trenuci u kojima si postupao u duhu ljubavi. Henry Drummond 1851-1897 Odbijanje prihvaanja ljubavi, odbijanje da se na nju uzvrati, ovo je precizno znaenje Pakla. Pakao nije mjesto gdje nas Bog postavlja; to je mjesto gdje mi sebe sami postavljamo. Ukoliko vrata Pakla imaju brave, imaju ih iznutra. Kallistos Ware Istinska (bezuvjetna) ljubav je nepobjediva i neodoljiva, ona nastavlja skupljati mo i iri se sve dok eventualno ne preobrazi svakoga koga dotakne. ovjeanstvo e dosei novi oblik bivstvovanja kroz slobodan i neometan tok iste ljubavi od srca ka srcu. Meher Baba 1894-1969 Ne ponosite se ljubavlju prema vaoj zemlji, radije se ponosite ljubavlju za cijeli ljudski rod. Bahaia religija U sluenju ui mo ljubavi u njenom okultnom znaenju. A. Bailey
70

Ljudi ine pogreke - takav je ivot. No voljeti nikad nije pogreno. Romain Rolland Bez Ljubavi, ivot je bezvrijedan Ljubav je Voda ivota, ispij je srcem i duom. Jalaludin Rumi Ako ti nema ljubavi, moe initi ono to eli - slijediti sve bogove na zemlji, baviti se svim drutvenim aktivnostima, pokuavati reformirati siromane, politiku, pisati knjige, pisati pjesme - ti si mrtvo ljudsko bie. Bez ljubavi tvoji problemi e se poveati, umnoavati bez kraja. I sa ljubavlju, ini to god eli, nema rizika; nema sukoba. Onda je ljubav sutina vrline. Um koji nije u stanju ljubavi, nije uope religiozni um. J. Krishnamurti 1895-1986 ivot bez ljubavi Dunost bez ljubavi ini nas zlovoljnima. Vjera bez ljubavi ini nas fanaticima. Mo bez ljubavi ini nas nasilnima. Pravednost bez ljubavi ini nas okrutnima. ivot bez ljubavi ini nas bolesnima. Nepoznat Ono to nam je potrebno da bismo bili slobodni jeste ljubav; ona ima snagu da s radou nosi breme svijeta. Rabindranath Tagore O ljubavi, O iskrena ljubavi, budi, tu, budi sada, Budi sve; svjetovi nestaju u tvom istom beskonanom sjaju, prolazni ivoti preputaju se rasplamtjeti tobom sjajnije nego hladne zvijezde: Uini me tvojim slugom, tvojim dahom, tvojom sri. Jalaludin Rumi 1207-1273 sufi Ja sam ovjek koji pripada drugom svijetu nego li je to ovaj svijet, koji moe izgledati veoma udan jer ja tvrdim da sam ja pokretan ljubavlju, da je ja osjeam cijelo vrijeme. . . Nema nita tako monije od ljubavi i misli, nikakve institucije, nikakve vlade, nikakvi izmi, nikakva sveta pisma, nikakvo oruje. . . ljubav i misao jesu jedini izvori moi. Vinoba Bhave 1895-1982 Ti jesi u svijetu, ali nisi od svijeta. . . Moje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Isus Krist Gdje je ljubav? Svagdje gdje nema niti trgovanja, niti straha, niti trunke interesa, gdje nema nieg drugog osim ljubavi zbog ljubavi prema ljubavi. . . Djelujte u slobodi. Djelujte kroz ljubav. Rije "ljubav" teko je razumjeti, ona nikada ne dolazi kroz ropstvo, ona dolazi kroz slobodu. Swami Vivekananda
71

Ljubav, bez elje za posjedovanjem, znajui da u krajnjem smislu nema posjedovanja: ovo je najvia ljubav. Ljubav, bez govorenja i miljenja o ja, dobro znajui da to takozvano ja jeste samo iluzija. Ljubav, bez odabiranja i iskljuivanja, dobro znajui da tako inei znai stvarati vlastite suprotnosti ljubavi: odbojnost, odvratnost i mrnju. Ljubav, obuhvaa sva bia; velika i mala, daleka i blizu, bilo na zemlji, u vodi ili u zraku. Ljubav, obuhvaa nepristrano sva osjetilna bia, a ne samo ona koja su nama korisna, ugodna ili zabavna. Ljubav, obuhvaa sva bia, bilo da su ona plemenita ili neplemenita, dobra ili zla. Plemeniti i dobri su obuhvaeni jer Ljubav prema njima tee spontano. Neplemeniti i zli su ukljueni jer su oni - oni kojima je Ljubav najpotrebnija. U mnogima od njih sjeme dobrote je moda usahlo samo zato jer je nedostajalo topline za njegov razvitak, jer je uvenulo od hladnoe u svijetu bez ljubavi. Ljubav, obuhvaa sva bia, dobro znajui da smo svi mi suputnici kroz ovaj krug egzistencije da smo svi mi obuhvaeni istim zakonom patnje. Ljubav, ali ne senzualna vatra koja bukti, pri i mui, koja nanosi vie rana nego li ih lijei - koja se sada razbukta, a sljedei trenutak biva ugaena, ostavljajui veu hladnou i usamljenost nego li je prije bila osjeana. Radije, Ljubav koja lei kao meka ali vrsta ljubav na bolesnim biima, nikada ne promjenjena u svojoj simpatiji, bez kolebanja, nezabrinuta sa bilo kojim odgovorom sa kojim se susretne. Ljubav koja je utjena hladnoa za one koji gore u vatri patnje i strasti; koja je toplina koja daje ivot onima koji su odbaeni u hladnoj pustinji usamljenosti, onima koji se tresu na hladnoi svijeta bez ljubavi; onima ija su srca postala prazna i isuena stalnim pozivima za pomo, iz najdubljeg oaja. Ljubav, koja je suptilna plemenitost srca i uma koji zna, razumije i spreman je pomoi. Ljubav, koja je snaga i daje snagu: ovo je najvia Ljubav. Ljubav, koja je od Jednog Prosvijetljenog bila nazvana osloboenje srca, najsuptilnija ljepota: ovo je najvia Ljubav. to je najvia manifestacija Ljubavi? Pokazati svijetu put koji vodi do prestanka patnje, pokazani put, utaban, i ostvaren do savrenstva od Njega, Uzvienog, Buddhe. Nyanaponika Thera - budistiki redovnik iz Njemake - THE FOUR SUBLIME STATES - Contemplations on Love, Compassion, Sympathetic Joy and Equanimity
72

Ljubav (Metta)

Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed to jei, ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar proricanja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere tako da bih brda premjetao, a ljubavi ne bih imao, bio bih nita. Kad bih na hranu siromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje predao da se saee, a ljubavi ne bih imao, nita mi koristilo ne bi. Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. Nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrauje se, zaboravlja i prata zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. --------------------Prorotva? Ona e ieznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavreno je nae znanje, i nesavreno je nae proricanje. Kada doe to je savreno, ieznut e to je nesavreno. Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao dijete. Kad sam postao zreo ovjek, odbacio sam to je djetinje. Sad vidimo u ogledalu nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat. Sada nam ostaje vjera, nada i ljubav - to troje - ali je najvea meu njima ljubav. Sveti Pavao - 1 Korianima 13 - BIBLIJA Boe uini me posrednikom pomirenja tamo gdje je mrnja, dopusti mi da zasijem ljubav; i tamo gdje je uvreda, oprost; gdje je sumnja, vjeru; gdje je tama, svjetlost; a gdje je tuga, radost. O Nebeski Uitelju, podari da - ne budem toliko teio - biti utjeen koliko tjeim; - biti shvaen koliko shvaam; - biti voljen koliko volim. Jer u davanju mi dobijamo, oprataju, nama je oproteno, i umrijevi, mi se raamo u ivot vjeni. - Mi smo majka Krista kada ga nosimo u naem srcu i tijelu sa ljubavlju i istom i iskrenom savjeu. I dajemo mu roenje kroz naa sveta djela koja trebaju sjajiti drugima naim primjerom. Sv. Franjo Asiki 1182-1226 Budi ljubavi dostojan ako eli da bude ljubljen. J. W. Goethe Tvoj zadatak nije da trai ljubav, nego samo da trai i pronae sve barijere u sebi koje si ti podigao protiv toga. Jalaludin Rumi Bojati se ljubavi jeste bojati se ivota, a oni koji se boje ivota su ve tri dijela mrtvaci. Bertrand Russell 1872-1957 Nobelova nagrada 1950 Ja nisam jo volio, ipak ja sam volio voljeti...Ja sam traio to sam mogao voljeti, voljeti da volim. Sveti Augustin - CONFESSIONS
73

Ljubav je neto novo, svjee, ivo. Za nju ne postoji juer i sutra. Ona je iznad zbrke misli. Samo isti um koji zna to je ljubav, samo takav um moe ivjeti u svijetu koji je neist. Da se pronae ova nadnaravna stvar koju je ovjek neprekidno traio kroz rtvu, oboavanje, meusobne odnose, kroz seks, svaki oblik zadovoljstva i bola, je mogue samo onda kada misao doe do razumjevanja same sebe i prirodno doe do svoga kraja. Onda ljubav nema suprotnosti, onda ljubav nema sukoba. J. Krishnamurti 1895-1986 - TOTAL FREEDOM Tamo gdje ljubav vlada, nema volje za moi, a tamo gdje mo prevladava, nedostaje ljubavi. Jedno je sjena drugoga. Carl Jung - On the Psychology of the Unconciousness Naravno, ljubav prema samom sebi moe biti problematina: u svojim poetnim stupnjevima moe se oitovati kao ugaanje samom sebi i narcizam. Ali takva zbivanja mogu zapravo biti dobrodola, jer nas izazivaju da postavimo osobne granice ondje gdje do sad moda nikakve nismo odredili. . . . Bez obzira kakve sve potrebe izranjaju dok se uite poznavati i voljeti sebe, vano je da sebi date pravo izbora, samo-izraavanja i samopotovanja. Na taj ete nain iz prve ruke otkriti istinu da dok ne zavolite sebe, ne moete voljeti ni druge. Caroline Myss - ZATO SE LJUDI NE ISCJELJUJU I KAKO BI MOGLI - Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uope nije sposobna voljeti. - Istina je da sebine osobe nisu sposobne da vole druge, ali one nisu sposobne ni da vole sebe. Erich Fromm 1900-1980 Ljubav! To je sunce neprestanog sjaja, To je ptica sree, blagoslov iz raja! Ljubav nije kao slavuj tugovati, Ljubav je umrijeti, a bez uzdisaja! Omer Hajjam 1048-1122 znanstvenik i pjesnik - RUBAIJE Nemo amat, quos timet - Niko ne voli one (ljude) kojih se boji. Seneka Poetak ljubavi je da onima koje volimo dopustimo da savreno budu ono to jesu, a ne da ih mijenjamo da odgovaraju naim vlastitim zamislima. Inae mi volimo samo odraz sebe koji nalazimo u njima. Thomas Merton 1915-1968 sveenik Ja sam protiv svakog obrazovanja, svih institucija, svih vlada, svih umjetnosti koje odbacuju ljubav. Ja se protivim politiarima koji se oslanjaju na silu i ne znaju nita o ljubavi. Ako ja trebam biti uhapen zbog ovoga to govorim, neka budem stavljen u okove, jer ja vie volim umrijeti brzo od maa nego umrijeti od ei u pustinji bez ljubavi. Toyohiko Kagawa - LOVE THE LAW OF LIFE, 1929 Onaj tko voli po pravilima, malo voli. M.E. de Montaigne 1533-1592
74

Velika nada ovjeka u nadvladavanje osamljenosti povezana je sa ljubavlju i prijateljstvom. Ljubav i jest nadvladavanje osamljenosti, izlaz iz sebe u drugoga, odraz drugoga u meni i mene u drugom. Ljubav je prvenstveno personalistika zajednica, zajednica osobe sa osobom. Za bezlinu ljubav neusmjerenu ni na kakvo bie, nuan je drugi naziv. Staklena ljubav kae Rozanov. Iskvareno kranstvo dalo je povod takvoj ljubavi. . . Ljubav ne eli znati za zakone objektiviranog svijeta. Ona nadvladava osamljenost izvan granica objektiviranog svijeta i zbog toga je ona vezana sa smru. Nikolaj Berdjajev 1874-1948 to se ini iz ljubavi, dogaa se uvijek s one strane dobra i zla. Friedrich Nietzsche 1844-1900 U ljubavi sa Bogom, ja nemam preostalog vremena da mrzim zlo. Rabi'a al-'Adawiyya-roena 717 godine Ako ljubite one koji vas ljube, kakvu nagradu zasluujete i grijenici ljube one koji njih ljube. I ako dobro inite onima koji vama dobro ine, kakva e vam biti nagrada? I grijenici ine isto. . . Ljubi blinjega svoga kao samog sebe. . . Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. Isus Krist to god vie vidimo, vie razumijemo. to god vie razumijemo, to nam je lake imati samilosti i voljeti. Razumijevanje je izvor ljubavi. Razumijevanje je sama ljubav. Thich Nhat Hanh Ja shvaam da ljubav ne moe postojati kada postoji ljubomora; ljubav ne moe postojati kada postoji prianjanje. J. Krishnamurti Rije ljubav je jednostavno omotana oko nae kulture. Za mene je prava ljubav, prelazak sa moi na ljubav, i to zahtijeva ogromnu patnju. Bilo koji stvaralaki rad potie sa tog nivoa, gdje mi dijelimo nau patnju, jednostavno istu patnju ljudskog bia. I tu je stvarna ljubav. Marion Woodman - psihoanalitiar Jungovske orjentacije ivjeti u drugima, s drugima i za druge tajna je ljubavi i vjenoga ivota. Eliphas Levi Ljubav cvjeta na slobodi. Ako pokuate da je uhvatite, ona e neminovno uvenuti kao svaki cvijet koji je otkinut i stavljen u vazu. Janette Rainwater - YOURE IN CHARGE Odbaci svoju vezanost za nestvarno, i stvarnost e se ukazati estoko i njeno u isti mah. S pojavom stvarnosti pojavit e se i velika ljubav koja nije ni izbor ni neka posebna sklonost; ta ljubav nije vezanost ve snaga koja sve stvari ini vrijednim ljubavi. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 - NEKTAR BESMRTNOSTI U najdubljim duhovnim praksama, otkrivamo da je ista svjesnost i ista ljubav nerazluiva. Steven Levine
75

Svjesnost je ljubav na djelu. Nisargadatta Maharaj - Ljubav vas izvlai iz ogranienog ega, i kada se posvetite djelovanju iz ljubavi, moete ivjeti u duhu. - Ljubav se ne temelji na vaem djelovanju ili osjeanju, nego na vaoj razini svjesnosti. - Ljubav je pozornost bez prosudbi. Deepak Chopra - PUT do LJUBAVI Vezanost stvara ropstvo, dok ljubav raa slobodu. . . Kada yogini govore o nevezanosti, oni ne pouavaju nezainteresiranost, ve ue kako na ispravan i nesebian nain voljeti druge. Nevezanost ispravno shvaena, znai ljubav. Nevezanost ili ljubav mogu prakticirati jednako oni koji ive u svijetu, kao i oni koji su ga se odrekli. Swami Rama 1925-1996 Jer ljubav je pobjedonosna u napadu i nepovrediva u obrani. Koga nebo naorua ljubavlju taj uiva vjenu podrku. Lao Tse - TAO TE CHING Ljubav nije sentimentalnost, niti je to oboavanje. Ona je jaka kao i smrt. Ljubav se ne moe dosei kroz znanje; a um koji tei znanju bez ljubavi je um koji se bavi okrutnou i efikasnou. J. Krishnamurti Naa inteligencija stvorena je za istinu, a nae srce za ljubav. Eliphas Levi 1844-1911 Pitanje: Onda, zato sam bio nesretan cijelog svog ivota? Nisargadatta: Zato to niste ili duboko do samih korijena vaeg postojanja, bia. To je vae potpuno neznanje o samom sebi, koje je prekrilo vau ljubav i sreu i ini da tragate za onim to nikada niste izgubili. Ljubav je volja, volja da dijelite svoju sreu sa svima. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Prava ljubav i mrnja ne mogu postojati zajedno, jer ljubav eli drugima sreu, a mrnja nesreu. Privrenost, elja i posesivnost esto prate ljubav, ali nisu ljubav. Mogu postojati zajedno s mrnjom jer im ona nije suprotnost. Matthieu Ricard - SREA-Vodi za razumijevanje najvanije ivotne vjetine Pitao sam svoju pacijenticu: - to vi mislite, koji najvei prijestup ovjek moe napraviti u ivotu? Ona je razmislila i odgovorila: Ubojstvo drugog ovjeka. - - - Postoji vei prijestup - to je ubojstvo ljubavi - zato to prije nego li se ubije ovjeka, treba u sebi ubiti ljubav prema njemu. Ubojstvo osjeaja ljubavi je ono na emu izrastaju mnogi grijesi i nesree. S. N. Lazarev - DIJAGNOSTIKA KARME LJUBAV sebe nikada ne moe ispoljiti kroz nametanje patnje drugima. Mahatma Gandhi Vaa ljubav prema drugima je rezultat samospoznaje, a ne njegov uzrok. Nisargadatta Maharaj Ljubav se ne temelji na vaem djelovanju ili osjeanju, nego na vaoj razini svjesnosti. Deepak Chopra - PUT do LJUBAVI
76

Misao se vidi kao rije; Rije se vidi kao djelo; Djelo postaje navika; Navike postaju karakter. Stoga pazite na svoju misao brino, neka izvire iz ljubavi roene iz razumijevanja za sve to ivi. Buddha Umijee ljubavi postala je gotovo izgubljena vjetina, ali ovjek koji potuje duhovne zakone zna kako je mora opet zadobiti. Florence Scovel Shinn IGRA IVOTA Sve, sve to ja razumijem, ja razumijem samo zato jer volim. Lav N. Tolstoj 1828-1910 Ljubav je najvia motivacija koju ovjek moe koristiti u svom univerzalnom uzdizanju. Ali ljubav bez istine, ljepote i dobrote, je samo prekomjerna osjeajnost, filozofska greka, i psihika iluzija, duhovna obmana. THE URANTIA BOOK Ja ti nudim mir Ja ti nudim ljubav. Ja ti nudim prijateljstvo. Ja vidim tvoju ljepotu. Ja ujem tvoje potrebe. Ja osjeam tvoje sjeaje. Moja mudrost tee iz Najvieg Izvora. Ja pozdravljam taj Izvor u tebi. Radimo zajedno za jedinstvo i ljubav. Mahatma Gandhi 1869-1948 - kad je posrijedi Zakon ljubavi jer izgubi li dodir s mudrou svojega srca, sve je ostalo uzaludno; ako voli, nita ti vie nije potrebno. Ti e zakoni osloboditi ljubav zatoenu u tebi da bi se prelila u svijet u radosnom sluenju za ope dobro. Dan Millman - ZAKONI DUHA Jednostavne, duboke istine za uspjean ivot Bez ljubavi, dobrohotnost postaje egoizam, a muenitvo se pretvara u duhovnu oholost. Martin Luther King, mlai 1929-1968 Neete upoznati radost Ljubavi sve dok bude mrnje u vaim srcima. Mikhail Naimy - KNJIGA MIRDADOVA - Svjetionik i luka, 1946 Ako izaete na ulicu i paljivo pogledate unutranjim pogledom moete osjetiti da je ogroman broj ljudi spreman da proda svoju duu, tj. spreman da se divi i klanja novcu, umu, slavi, ljepoti ali ne i ljubavi. S. N. Lazarev - DIJAGNOSTIKA KARME Gdje je ljubav odsutna, prisutni su strah, osuivanje i nasilje. Gary Zukav - DUA DUI - Poruke iz srca Sama ljubav je konstantna; mijenja se samo tijelo od kojega tu ljubav oekujemo. Gerald Jampolsky - LJUBAV UMJESTO STRAHA
77

Promatrajui zaljubljene osobe kako gledaju jedna na drugu, vidimo da one zapravo gledaju jedna kroz drugu. Zaljubljene u neku ideju, ideal, emociju, koju u sebi nose. Zaljubljenost nije toliko zaokupljenost drugim, koliko svojim odrazom u drugom. Imamo potrebu biti potrebni. Drugog trebamo, jer je drugi otjelovljenje naih potreba. . . . . - No, nije to stvar samo tog trena, ve je to susret dugo iekivan. Dua naa makar toga i ne bili svjesni dugo je meditirala taj pogled i ekala ga. Od najranijeg djetinjstva na njoj se taloila njegova slika. U trenutku stvaranja, Bog nas je svojom ljubavlju ranio ranom, koju samo njegova ljubav iscjeljuje. Platon 347-427 prije nove ere Kad je Bog stvorio ovjeka, u duu mu je utisnuo sebi ravno, poduzetno, neprolazno remek-djelo. To se velianstveno djelo jedino moglo nalaziti u dui, a dua nije mogla biti nita drugo nego djelo Boje. Njegova priroda, njegovo bie i Boanstvenost, sve je to ovisilo o dijelu unutar due. Blagoslovljen, blagoslovljen Bog zbog svojeg djela u dui i jer voli svoje djelo! To je djelo ljubav, a ljubav je Bog. Bog voli sebe i svoju prirodu, bie i Boanstvenost, i kroz ljubav prema sebi voli sva stvorenja, ne kao stvorenja, ve kao Boga. Ljubav koju Bog nosi u sebi sadri ljubav prema cijelom svijetu. Meister Eckhart 1260-1328 Jednog dana upitao sam Uitelja (op. pr. Paramahansa Yoganandu): "Gospodine, kako treba voljeti ljude?" "Najprije mora voljeti Boga" odgovori mi on, "Tada s Njegovom ljubavlju voli ostale. Kad voli ljude zbog njih samih, a ne kao oitovanje Boga, moe se vezati za njih". Drugom nam je prilikom rekao o ljubavi: "Ljudska je ljubav posesivna i osobna. Boanska je ljubav uvijek neosobna. Da bi se predanost razvila na pravi nain, i da bi se zatitila od kvarenja posesivnom ljubavlju, bolje je ne traiti Boga iskljuivo zbog Njegove ljubavi sve dok ovjek visoko ne uznapreduje. Traite Ga prije svega zbog Njegova blagoslova". J. Donald Walters (Swami Kriyananda) THE SHORTENED PATH - Autobiography of a Western Yogi, 1981 Nema te potekoe koju dovoljno ljubavi nee pobijediti. Nema te bolesti koju dovoljno ljubavi nee iscijeliti. Ni vrata koja dovoljno ljubavi nee otvoriti. Ni ponora koji dovoljno ljubavi nee premostiti. Ni zida koji dovoljno ljubavi nee sruiti. Ni grijeha koji dovoljno ljubavi nee iskupiti. Nije vano koliko je nevolja strana, a izgledi beznadni. Koliko je zapetljana ta velika greka. Dovoljno ljubavi rijeit e sve. Pa, ako moete dovoljno voljeti, bit ete najsretnija i najmonija osoba na svijetu. Emmet Fox 1886-1951
78

Ovaj svijet nije drugo nego kola ljubavi; nai odnosi. . ., djecom i roditeljima. . . sveuilite su na kojem bismo trebali nauiti to su prava ljubav i predanost. Swami Muktananda Jedina vana stvar kada budemo odlazili, bit e tragovi ljubavi to emo ih ostaviti za sobom. Albert Schweitzer Velika srca vole, mala trae da budu voljena. Rabindranath Tagore Vrlo je vano voljeti druge, ali je jednako tako vano pomoi i drugima da nas vole! Nepoznat? Drugom ne moete nanijeti zlo svojim mislima, ve iskljuivo Sebi. Ako su vam misli ispunjene ljubavlju, pogodite tko e od toga imati koristi.Vi! James Ray Inteligencija prirode djeluje nenaporno i lako... uz bezbrinost, sklad i ljubav. A kada njegujemo sklad, radost i ljubav, i mi emo nenapornom lakoom stvoriti uspjeh i dobru sreu. Deepak Chopra - SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPJEHA Praktini vodi za ostvarivanje vaih snova Mo stvarne ljubavi uvijek tei da ispolji finije elemente uma, karaktera i ivota. Mo ljubavi, ako je istinska, stalna i jaka, tei da sve pobolja u ljudskom ivotu. Christian D. Larson Neka svatko od vas dosegne kontrolu govora to je obino bio va cilj, ali veoma rijetko vae dostignue, i sjeti se da je u kontroli govora najmoniji faktor srce ispunjeno ljubavlju. Neobuzdani i grub govor, naklapanje i ogovaranje ispunjeno mrnjom, okrutne aluzije, sumnja, pripisivanje pogrenih i zlih motiva osobama ili ljudima, i razmimoilaenje u stavovima je odvojilo mnoge razliite nacije u svijetu, to je tako danas raireno i to je svijet dovelo do dananje nesretne situacije. . Veoma je lako skliznuti u iste navike govora i miljenja koje nalazimo u naoj okolini, i prepustiti se sudjelovanju napadanja (okrivljivanja) u duhu mrnje. Paljivo se uvaj ovoga i nemoj nita govoriti to bi moglo upaliti mrnju i sumnju u vezi bilo koje rase, osobe, bilo koje grupe, ili bilo kojeg voe grupa ili nacija. Ti e se morati uvati sa panjom, tako da ak i u obrani onoga to ti osobno ili nacionalno podrava ti sebe ne prepusti mrnji i tako prekri zakon ljubavi jedini zakon koji istinski moe spasiti svijet. Moda e klju tvoga uspjeha u ovom pravcu biti UTNJA ISPUNJENA LJUBAVLJU. . . Istinsko sluenje je spontani poticaj srca ispunjenog ljubavlju i intelgentnog uma, to je rezultat bivanja na pravom mjestu i ostajanja na istom: to nastaje neizbjenim prilivom duhovne snage, a ne napornom aktivnou na fizikom planu: to je posljedica istinskog ovjekovog bia - Bojeg Sina, a ne posljedica njegovih promiljenih rijei ili djela. Alice Bailey - A TREATISE ON WHITE MAGIC, 1934
79

Razumije se da je ljubav sadrana i u drugim putevima koji vode osloboenju, ali je ljubav, sama po sebi, najljepi i najdelotvorniji put. Njene su osobine portvovanost i radost. . . - Proiavajuem i oslobaajuem dejstvu ljubavi nema premca. Meher Baba - RAZGOVORI U sufizmu, um je rastegnut do toke da ti postane skoro lud za voljenim. . . Na putu dhyane ili zena, uope nema izgaranja jer nema pretpostavke o Bogu. I to nije pitanje ljubavi. ovjek zena je pun ljubavi, ali on nije prakticirao ljubav; to je dolo kao sporedni proizvod njegovog ostvarenja. On je jednostavno ostvario svoje vlastito buddhastvo. Tu nema pitanja o drugome, o Bogu u nekom raju.On je jednostavno dosegao svoj vlastiti centar ivota, i bivajui tu on eksplodra u ljubavi, u samilosti. Njegova ljubav dolazi nakon prosvjetljenja, to nije metod za prosvjetljenje. Ali za sufije, ljubav je metod. Zato to je ljubav metod, to ostaje dio uma. Napor na putu zena jeste ii iznad uma, dosei ne-um, biti potpuno prazan od svih misli, ukljuujui i ljubav. Osho Roeni smo da ivimo u ljubavi koja proimlje cijeli ivot. M. Woodman Dua je skrivena svjetlost. Kada je zanemarimo, ona tamni i gasi se, ali kad se u nju dolije sveto ulje ljubavi, ona se zapali poput besmrtne svjetiljke. Hermes Trismegistos - Tko povrjeuje druga iva bia, neka zna da je odmetnik. Dobra volja prema svim ivim biima jeste prava religija: njeguj u srcu bezgranino dobru volju za sve to ivi. - Tvoj duh ne smije biti pokretan, niti zle rijei smiju potei sa tvojih usana, mora biti milostiv, srcem punim ljubavi, bez skrivene zlobe, u mislima ak i zle treba obuhvatiti ljubavlju, mislima ljubaznim, dubokim i bezgraninim, oien od sve mrnje i ljutnje. Tako trebaju da rade moji sljedbenici. - Sva bia tee ka srei zbog toga iskazuj samilost prema svima. Mrnja se nikad ne odstranjuje mrnjom, mrnja se odstranjuje ljubavlju. Ovo je drevni zakon. Buddha Neka tvoja ljubav tee prema univerzumu, do njegovih visina, njegovih dubina, njegovog irokog dometa, bezgranina ljubav, bez mrnje ili neprijateljstva. Zatim dok ti stoji ili hoda, sjedi ili lei, sve dok si ti budan, stremi tome sa jednousmjerenim usredotoenim umom; Tvoj ivot e donjeti raj na zemlju. Postoji osloboenje srca ljubavlju; esto mu se posveuje odmjerena panja - ovo je spreavanje nastajanja ljutnje koja jo nije nastala, i spreavanje uveanja i snaenja ljutnje koja je ve nastala. Buddha - SUTTA NIPATA Ukusno ili bezukusno, malo ili mnogo, mogue je pojesti sve to je pripremljeno s ljubavlju. Zaista, ljubav je najbolji ukus. Buddha
80

BUDDHA I KURTIZANA Buddha i njegovi uenici doivjeli su neobian dogaaj koji je njegove uenike nakratko zbunio po pitanju karaktera njihova Uitelja. Buddha i njegovi uenici bili su zavjetovani na celibat i odrekli su se tjelesne ljubavi. Pa ipak, dok se slavni Buddha sa svojim uenicima jednog dana odmarao u svjeoj sjeni stabla, prila mu je kurtizana, privuena sjajnim tijelom i licem Uitelja. im je ugledala nebesko lice Buddhe, zaljubila se u njega i rairenih ruku pojurila prema njemu kako bi ga zagrlila i poljubila kliui: "O divni Blistavi, volim te!" Uenici u celibatu zaprepastili su se uvi Buddhin odgovor kurtizani. Rekao je: "Voljena, i ja tebe volim. Ali, sada me ne diraj. Ne jo". Kurtizana je odgovorila: "Naziva me voljenom i meni si voljeni. Zato onda ne doputa da te dodirnem?" Buddha je odgovorio: "Voljena, ponovno ti govorim da u te dodirnuti kasnije; ne sada. Tada u dokazati svoju ljubav prema tebi". Uenici su bili osupnuti, uvjereni da se Uitelj zaljubio u tu kurtizanu. Kad je Buddha, godinama nakon toga, meditirao sa svojim uenicima, odjednom je uskliknuo: "Moram poi! Zove me moja voljena, kurtizana. Potreban sam joj odmah. Moram ispuniti obeanje koje sam joj dao". Uenici su pojurili za svojim Uiteljem u nadi da e ga nekako spasiti iako se doimao ludo zaljubljenim u kurtizanu. Buddha je u pratnji svojih zabrinutih uenika stigao do drveta pod kojim je prije upoznao kurtizanu. Ona je leala ondje, a njezino lijepo tijelo bilo je prekriveno zagnojenim, smrdljivim ranama boginja. Uenici su ustuknuli te ostali podalje od nje, ali Buddha je zagrlio njezino tijelo u raspadanju, uzeo ga u naruje poput djeteta te poloio njezinu glavu na svoje krilo apui joj: "Voljena, doao sam dokazati svoju ljubav prema tebi i ispuniti obeanje da u te dodirnuti. Dugo sam ekao da dokaem svoju istinsku ljubav jer te volim kad su te svi drugi prestali voljeti. Dodirujem te kad te se tvoji prijatelji u dobru vie ne usuuju dodirnuti". Tako govorei, Buddha je iscijelio kurtizanu i pozvao je, proienu od svih tjelesnih udnji, da se pridrui njegovom redu. Buddha je kazao: Istina je, Simha, da ja negiram djelovanja, ali samo ona koja vode zlu u svijetu, kroz misli ili postupke. Istina je, Simha, da ja propovijedam ieznue, ali samo iskorjenjivanje ponosa, udnje, zlih misli i neznanja, a ne opratanja, ljubavi, milosra i istine. Buddha 483-563 pr.n.ere Moje ruke obuhvaaju sve stvoreno sa dubokom simpatijom, jer razumijem na najdublji mogui nain da spoznati sve ne znai samo opratati svima, nego sve voljeti. Paul Brunton 1898-1981 A SEARCH IN SECRET INDIA Ako bi mi mogli itati tajnu povijest naih neprijatelja, onda bi pronali u ivotu svake osobe dovoljno tuge i patnje da ukloni svako neprijateljstvo. Henry W. Longfellow 1807-1882
81

Oprosti da oslobodi u sebi sile ljubavi. Martin Gray Vi se plaite onih kojima ne opratate. I nitko ne moe dosegnuti ljubav dok je uz njega strah. TEAJ O UDIMA Ispitajmo naa vlastita srca i uinimo da budu ispravna prije nego li kritiziramo ili osudimo svoje susjede. Ida Scott Taylor Osjeaj ogorenja i povrijeenosti povezan je s opratanjem sebi, a ne nekome drugome. Louise L. Hay - MO OZDRAVLJENJA JE U NAMA Opratanje samome sebi jedini je nain iscjeljivanja nepovezanosti due, uma i tijela; ono nam omoguuje iscijeliti se na svim razinama. Dr. Carol Ritberger - ISCJELJENJA SE DOGAAJU - uz vau pomo Opratanje je najvii, najljepi oblik ljubavi. Zauzvrat ti e primiti neizrecivi mir i sreu. Robert Muller Tri jednostavne stvari: istina, opratanje i ljubav prema sebi. Uz pomo tih triju stvari cijeli e se svijet iscijeliti i vie nee biti mentalna bolnica. Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI Opratanje iz ljubavi u potpunosti prevazilazi opratanje iz milosra. THE URANTIA BOOK Prema opratanju ego ima podijeljeni odnos-savjetuje nas: "Oprosti, ali ne zaboravi" - odailje stvarno dvostruku poruku. "Nemoj oprostiti potpuno, ne zaboravi prolost, inae e se uiniti ranjivim". Nedostatak volje za opratanjem je "pogonsko gorivo" ega. On treba stalno osuivanje, budui da njegovo preivljavanje ovisi o uvjerenju u realnost krivnje-a ne stvarnost opratanja. Ego prakticira jednu vrstu "pseudo-opratanja". . . koje samo pojaava krivnju jer odailje dvostruku poruku koja stalno odrava razdvojenost izmeu "krivog" i "nevinog". Moram zaista sve moi prihvatiti, svemu oprostiti i pokloniti ljubav i svemu rei DA, kako bi u sebi doivio taj savreni osjeaj cjeline. Gerald G. Jampolsky DOVIENJA KRIVNJI - Oslobaanje straha kroz opratanje Bez iskrenosti, samo-oprotenje je psiholoki hokus-pokus. Pravilo glasi: sebi zapravo ne moete oprostiti sve dok ne sagledate greku iz prolosti i nazovete je pravim imenom. - Na kraju je upoznao mo ljubavi. I mo ljubavi mu je otkrila da se udo doista zbilo; oprostio je sebi. Lewis B. Smedes - OPROSTITI I ZABORAVITI Oprata se onoliko koliko se ljubi.- - - Majino srce je duboki ponor na ijem e dnu uvijek nai oprost. Honore de Balzac 1799-1850 Neete znati za mir dok ne otkrijete kako oprostiti sebi, kako oprostiti drugima i dopustite drugima da oproste vama. Dorothy Rowe - Kad oprostite sebi, poet ete prihvaati sebe i poet e rasti vaa ljubav prema sebi. To je vrhunsko opratanje - kad konano oprostite i samome sebi. Izvedite in moi i oprostite sebi za sve ono to ste uinili u dosadanjem ivotu. Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI
82

Sada, trebamo postaviti pitanje to je to ljubav? to ti misli to je to? Ti voli svoje roditelje, a tvoji roditelji vole tebe. To je ono to oni govore, i to isto ti govori. Da li smo na opasnom terenu? Jesmo li? Moje pitanje je, da li te vole? Ne odgovaraj. Ako te oni vole, onda e se pobrinuti od samog trenutka kada si roen da ne bude uvjetovan, da cvijeta, zato jer si ljudsko bie. Ako ti ne cvijeta, onda si uhvaen u svijetu, ti unitava druga ljudska bia. Ako te tvoji roditelji vole, onda e se pobrinuti da bude dobro obrazovan, ne samo tehnoloki da dobije posao, nego iznutra tako da nema sukoba i ne bude ubijen u ratovima. Sve je ovo ukljueno kada volim moju ker ili sina. Ja ne elim da moj sin bude obrazovan i za dvadeset godina bude raznesen u komade, i onda dobije mramornu plou ili kri zabijen u truleem polju. Ja ne elim da on bude samo dobar biznismen, koji zarauje mnogo novca. Ili da postane odlian specijalista koji izvani moe tu i tamo pomoi-gradei bolje mostove, da postane bolji doktor, da spravlja bolje ljekove. Zbog ega? Onda to je ljubav? to misli to je to? Doi do toga! Zar za tebe nije vano to otkriti? Molim. Zar nisi elio to otkriti dok si promatrao ljude oko sebe, roditelje, djedove, prijatelje, cijeli svijet oko sebe? Svi oni koriste rije ljubav, i ipak se svaaju, postoji nadmetanje, spremni su unititi jedni druge. Da li je to ljubav? to ti osjea? Govori o tome. to je za tebe ljubav? Ja sam siguran da mnogo koristi rije ljubav? to to znai. Tebi je poznata rije mrnja, znaenje te rijei. Ti poznaje te osjeaje, zar ne? Antagonizam, ljutnja, ljubomora-sve je to dio mrnje zar ne? ak je i nadmetanje dio mrnje. U redu? Tako ti zna to znai mrziti ljude, i to moe dobro opisati rijeima. Sada. Da li je ljubav suprotna od toga? Ja nekoga volim, a nekoga mrzim. Ali ako si ti ispunjen ljubavlju moe li onda nekoga mrziti? Moe li neto ubiti, ubijati ljude, bacati bombe, i initi sve ostalo to se dogaa u svijetu? J. Krishnamurti Cilj teaja nije poduavati o znaenju ljubavi, jer to se ne moe nauiti. Cilj je odstraniti blokove koji koe svijest o prisutnosti ljubavi koja je vae prirodno nasljee. Suprotnost ljubavi je strah, ali ono to je sveobuhvatno nema suprotnosti. . . Znanje je istina, pod jednim zakonom, zakonom ljubavi ili Boga. . . Grijeh se definira kao "nedostatak ljubavi". Kako postoji jedino ljubav, Duh Sveti grijeh smatra pogrekom koju treba ispraviti, a ne zlom koje treba kazniti. . . Mi "volimo" druge kako bi i sami neto dobili. To, ustvari, u svijetu snova predstavlja ljubav. Ne postoji vea pogreka od toga, jer ljubav nije sposobna neto traiti zauzvrat. . . . Tvoj um moe biti zaposjednut iluzijama, ali duh je vjeno slobodan. Ukoliko um opaa bez ljubavi, on opaa praznu koljku i nije svjestan duha koji boravi unutra. TEAJ O UDIMA - www.acim.org

Kao to mrak bjei pred svjetlom, tako i najopasniji grijeh uzmie pred ovjekom koji zrai ljubavlju. Tiruvalluvar 9. Stoljee - pjesnik, tkalac i svetac iz Indije
83

Ako je Newton otkrio zakon gravitacije, to ne znai da je on njegov vlasnik i mogu ga rabiti samo njegovi potomci. Zakoni postoje bez izumitelja. Zakoni udorednosti i ljubavi prema Stvoritelju postoje i bez religije. Izumitelji i osnivai religije jednostavno to tajno ine javnim. S. N. Lazarev-DIJAGNOSTIKA KARME (11. knjiga) Ljubav je prvoroena, uzvienija od bogova, Oeva i ljudi. Ti, O Ljubavi, jesi starija od svih, sveobuhvatna moi. Tebi mi odajemo potovanje! Via od prostora zemlje i raja, ili od voda i Vatre, O Ljubavi, starija od svih, sveobuhvatna moi. Tebi mi odajemo potovanje! U mnogim oblicima dobroga, O Ljubavi, ti pokazuje svoje lice. Garantiraj da ovi oblici mogu doprijeti u naa srca. Atharva Veda 9.2.19-20, 25 Ako bi se doista okrenuli svijetu kakav jest, s punom panjom, otkrili bi neto beskrajno vee, nego to je to bilo koja filozofija, vee nego bilo koja knjiga na svijetu, vee nego bilo koje uenje, vee nego bilo koji uitelj. J. Krishnamurti Sve to moe spoznati umom pripada umu, ali ne ti sam. Nisargadatta Maharaj To je rijetki dar da se susretne ljudsko bie u kojem se ljubav - a ovo znai Bog - tako silno ispoljava. Ona odbacuje teoloku oholost kao i pobonu izolaciju. Ona je via nego pravda i via od vjere i nade. To je sama prisutnost Boga Samoga. Jer je Bog ljubav. I u svakom trenutku stvarne ljubavi mi boravimo u Bogu i Bog u nama. Paul Tillich - MO LJUBAVI Ja, koji sam beskonaan, traim beskonana djela - to jest, beskonano savrenstvo u ljubavi. Sveta Katarina Sienska u razgovorima sa Bogom

Najosnovnija vrsta ljubavi, koja lei u osnovi svih tipova ljubavi, jest bratska ljubav. Pod tim pojmom podrazumijevam osjeaj odgovornosti, brige, respekta, kao i poznavanje svakog drugog ljudskog bia, i elju da se unaprijedi njegov ivot. To je vrsta ljubavi o kojoj govori Biblija kad kae: Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe. Bratska ljubav je ljubav koja obuhvaa sva ljudska bia: ona je karakterizirana upravo odsustvom ekskluzivnosti. Ako sam razvio sposobnosti za ljubav, ne mogu a da ne volim svoju brau. Bratska ljubav ostvaruje doivljaj jedinstva sa svim ljudima, doivljaj ljudske solidarnosti, ljudskog izmirenja. Bratska se ljubav zasniva na doivljaju da smo svi jedno. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI
84

Bog je ljubav. I onaj tko boravi u ljubavi boravi u Bogu, i Bog u njemu. (1 Ivan 4:16). Koji je put nazad stvarnoj ljubavi? Ako podignemo svoj duhovni pogled prema sjajeem svjetlu, sve-proimajuem zvuku i finom pulsiranju Boga koji oivljava na cijeli unutarnji i vanjski univerzum, onda se budimo u svojoj Vrhunskoj Prirodi ljubavi. Ako neprekidno smireno promatramo svoj slabaan, spori i mekan dah koji se uzdie kroz nosnice do skrivenog prebivalita Boga - vrha glave postajemo jedno sa tom ljubavi, i bivamo uvreni u istinskoj ljubavi. I to je svrha duhovnog vjebanja: da se sjetimo i ostvarimo da: Iz blaenstva (ljubavi) smo roeni, u blaenstvu ivimo i u blaenstvo emo se vratiti (Taittirya Upanishad 3:6:1). Zbog ovoga ljudi idu u arame, samostane ili duhovna sklonita - Samostan je mjesto gdje netko odlazi da naui umjetnost ljubavi (Sveti Tomas Akvinski). Zbog toga ljudi isto tako uvijek trae vodia, duhovnog uitelja, otjelovljenje besprijekorne istote, koji ih moe pouavati to je to stvarna ljubav. Ali gdje zapoeti? Mi obini ljudi smo tako neoplemenjeni, sebini i zaprljani, kako se momo nadati dostizanju finog vrhunca iste ljubavi Isusa, Bude ili Ramakrishne? Odgovor je ovo: pod pravim okolnostima, bilo koja vrsta ljubavi moe voditi Bogu - zbog ovoga duhovni uitelj pouava kako preusmjeriti svoj ljubavni-poriv prema Bogu. Mnogo primjera je bilo u mnogim religijama. U Indiji je Tulsidas bio opsesivno vezan za svoju enu Ratna, koja je jedan dan rekla: Ako bi mogao imati istu ljubav prema Bogu koju ima prema meni! Ova primjedba je poela stvarati znaajne promjene u svjesnosti Tulsidasa; uskoro je realizirao Boga i postao poznat kao veliki svetac i pjesnik, koji je napisao, izmeu mnogih drugih velikih djela, i jednu verziju Ramayane. U Izraelu, Marija Magdalena je imala prekomjernu ljubav prema mukarcima, ali nakon to se susrela sa Gospodinom Isusom, postala je potpuno preobraena, oiena od svih svojih grijeha, i postala najistaknutija enska uenica Isusa. Kasnije je bila prvo ljudsko bie koje je susrelo uskrsnulog Isusa Krista i tu je dobru vijest prenijela drugima. Nema ljubavi koja je tako neista ili bezvrijedna, kada je koristi da dosegne Boga. U Upanishadama je bilo reeno: Kako bijednik voli svoj novac, kako mlada voli svoga mladoenju, kako pijanica voli svoje vino, ti bi trebao voliti Boga. Tako, sljedei put kada bude osjeao uroeni poriv da voli, koji te naslijepo vodi prema najbliem objektu ili osobi, za privremeni, kratkotrajni osjeaj zadovoljstva, sjeti se Boga u svom stianom i sporom dahu, i ponudi mu poniznu molitvu: O Boe, Ja se molim Tebi, uini me ludim od ljubavi prema Tebi i samo Tebi. I kontempliraj o ovim rijeima koje je rekao Swami Vivekananda u jednom svom predavanju: U naem jeziku postoji izreka: Ako elim biti lovac, ja u loviti nosoroga; ako elim biti pljaka, ja u pljakati kraljevsko bogatstvo. Od kakve je koristi pljakanje prosjaka ili lovljenja mravi? Tako, ako eli voljeti, voli Boga. Swami Sarveshwarananda Giri
85

U ljubavi nema bolne reakcije; ljubav donosi samo reakciju blaenstva; ako ne donosi, to onda nije ljubav; to onda pogreno zamjenjuje neto drugo za ljubav. Kada uspije da voli svog mua, svoju enu, svoju djecu, cijeli svijet, univerzum, na takav nain da nema reakcije bola i ljubomore, nema sebinih osjeaja, onda si u podobnom stanju da ne prianja. . . Mi volimo Boga ne zato jer Ga stvarno elimo, nego zato jer nam je potreban za nae sebine ciljeve. Ljubav je neto apsolutno nesebino, neto to ne misli o niemu osim velianja i oboavanja objekta kojemu smo poklonili svoje osjeaje. To je svojstvo koje se klanja i oboava i nita ne trai zauzvrat. Samo voljeti je jedini zahtjev koji zahtjeva istinska ljubav. . . Samo onda ovjek voli kada otkrije da objekt njegove ljubavi nije, bilo koja niska, smrtna stvar. Samo onda ovjek voli kada otkrije da objekt njegove ljubavi nije gruda zemlje, nego istinit Sami Bog. ena e voljeti mua vie kada misli da je mu Sam Bog. Mu e voljeti enu vie kada zna da je ena Sam Bog. Ona majka e voljeti djecu vie koja misli da su sama djeca Sam Bog. ovjek e voljeti svog najveeg neprijatelja kada zna da je sam neprijatelj Sam Bog. Onaj ovjek e voljeti svetog ovjeka, koji zna da je sveti ovjek Sam Bog, i takav ovjek e isto tako voljeti najnesvetijeg od ljudi, jer on zna pozadinu najnesvetijeg od ljudi, da je ak i On, Gospod. . . Odsutnost misli o sebi jeste sutinska karakteristika ljubavi prema Bogu. Danas je religija postala samo hobi i moda. Ljudi idu u crkvu kao stado ovaca. Oni ne prihvaaju Boga jer Ga trebaju. Veina ljudi jesu nesvijesni ateisti koji samozadovoljno misle da su poboni vjernici. Svi slabi i nerazvijeni umovi u svakoj religiji ili zemlji izraavaju samo jedan nain voljenja svog vlastitog ideala, to jest, mrzei svaki drugi ideal. . . Pogreno je misliti da fanatizam ikada dovodi do razvoja. Ba suprotno: to je unazaujui imbenik koji uzrokuje bijes, mrnju i ratove meu ljudima i koji ih ini nesuosjeajnima. - - - Fanatik je budalast i bezosjeajan i nikad ne uspijeva ispraviti svijet niti se sam proistiti i usavriti. . . Ne smijemo biti fanatici niti jedne vrste, jer fanatizam je suprotnost ljubavi. Swami Vivekananda

Mnoge su zloine poinili ljudi u ime Boga Ljubavi, pokretani tom nonom morom praznovjerja; budi zato jako paljiv da niti traga od toga ne ostane u tebi. Alcyone Fanatizam jednog iskrenog vjernika koji misli da zna, stvara vie zla nego udrueni napori dvije stotine nitkova.
Anthony de Mello 1931-1987 (katoliki sveenik) - SVJESNOST

Mjera ovjekove istine je mjera njegove ljubavi, a Istina je daleko od onoga iji ivot nije upravljan Ljubavlju. Netoleran -tni i oni koji osuuju, ak i ako oni propovijedaju najviu religiju imaju najmanju mjeru Istine. James Allen 1864-1912
86

Kada se duhovne sile prenose od uitelja do uenika, mogu biti prenijete jedino putem ljubavi. Ne postoji nikakav drugi medij koji bi ih mogao prenijeti. Svaki drugi motiv, poput dobitka ili slave, istoga bi trenutka unitio medij koji prenosi. Stoga sve mora biti uinjeno iz ljubavi. Swami Vivekananda Veliina je pravoga duhovnog uitelja u tome to je njegova ljubav tako velika da nema niega to ne bi uradio da nam pomogne izmijeniti navike i vratiti se u svoj pravi dom. Uinit e sve da bi nas natjerao da shvatimo. Kada nam je teko, podrava nas i izraavajui suosjeanje s ljubavlju i njenou, blagoslivlja nas svojom milou. Zaista se rtvuje, - rtvuje svoj osobni ivot, zdravlje, vrijeme, sve. Ima samo jedan cilj: razgorjeti u svakome od nas onu boansku ljubav koja e, kada se razgori, izdignuti duu iznad fizikog tijela na vie razine. . . Ta je ljubav ista, ona nas osvjetljava. Upravo nam ta ljubav pomae u duhovnom razvoju. Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI Ramana Maharshi posjeduje udnovatu mo da u srcu svakog ovjeka probudi ljubav prema sebi; ta predanost uzdie njegove uenike, podiui stupanj njihovog ivota u nesagledivoj mjeri, omoguujui im dodir sa najistijim oblikom ove mone energije koja je moda stvaralac univerzuma. Ljubav i oboavanje sveca ne posjeduju ni jednu od runih osobina obine ljubavi, kao to su ljubomora, posesivnost, iskljuivost, podleganje arima vanjske pojavnosti, neizvjesnost i obmanjivost i konano, ali ne i najbeznaajnije, bol odvojenosti od objekta ljubavi. Ljubav i oboavanje Uitelja ne trae nita zauzvrat. Mouni Sadhu 1897-1971 U DANIMA VELIKOG MIRA (IN DAYS OF GREAT PEACE) Radei s duhovnim prijateljem uimo voljeti na otvoren nain voljeti i biti voljeni bezuvjetno. Nismo navikli na tu vrstu ljubavi. To je ono to svi elimo, ali to nam je svima teko dati. I sama sam nauila kako voljeti i biti voljena gledajui svog uitelja. Pema Chodron - MJESTA KOJA VAS PLAE - Vodi za neustraivost u tekim vremenima
Kada postane svjestan tiine, to je trenutno i stanje unutarnje budnosti. Ti si prisutan. Ti si iskoraio van tisuugodinjeg ljudskog kolektivnog uvjetovanja. Eckhart Tolle - TIINA GOVORI

Okreni svoju panju od rijei prema tiini i ti e je uti. Razumi da um ima ogranienja: da bi se izdigao iznad njega mora pristati na tiinu. - U miru i tiini oklop "ja" se rastvara i unutarnje i vanjsko postaju jedno. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Postoji stanje kada rijei prestaju i tiina prevladava. Istinska tiina znai prebivati u Sebstvu. Ramana Maharshi
87

elja Tiine
Neu vam poeljeti sreu, jer ljudi o srei razmiljaju razliito. Umjesto toga poeljet u vam tiinu, jer tiina u dubini vae svijesti je mjesto na kojem nastaje srea. Mogao bih vam poeljeti mir (da, to vam od sveg srca elim!), ali kako ete ga postii ako ne poznate tiinu koja se nalazi u vama? Jer, mir prati tiinu kao jutro Sunce. Treba vam snaga da svladate sve prepreke i nedae koje vas oekuju! Ali, snagu vam nitko ne moe dati, ako ju vi sami ne pronaete. I ona se nalazi na tihom mjestu u vaoj dui, na mjestu kojeg uporno traite. Ne pada mi na pamet da vam poelim mnogo novaca, jer to jo nikoga nije usreilo. Umjesto toga elim vam obilje tiine, jer tiina je mjesto iz kojeg sve drugo nastaje. Cijeli je svemir stvoren iz tiine. Traite tiinu, tihi izvor u sebi samima, a ostalo e vam biti dano. Moda elite mudrost za sebe? Nije mogue biti mudar, a ne poznavati tiinu u sebi. ivotne radosti i veselja ste eljni? To su plodovi koji rastu na stablu vaeg ivota, a tiina u vama je korjenje tog stabla. Bilo bi lijepo poeljeti vam zdravlje, a da to ne bude prazna elja. Isti korijen tiine koji hrani vaa postignua i donosi vam radost, hrani i odrava vae tijelo. Sluajte svoje tijelo jer ono vam stalno apue. elim vam dovoljno tiine da ujete taj apat. I na posljetku, najvea od svih elja , elja da u vaem srcu ivi ljubav. A, to je ljubav ako ne na najdublji korijen? Kako emo ljubav nazvati bilo ijim imenom, ako ona ne see duboko, duboko do samog izvora koji spaja sve ljude i sva iva stvorenja ovoga svijeta? Da biste voljeli, isto, iskreno i stvarno, morate poznavati tiinu vlastitog srca. Iz tiine i nesagledive dubine ljudske due, nastaju srea, mir, snaga, obilje, mudrost, radost i zdravlje Taj izvor, ta tiina, to je ljubav kojoj jo nismo dali ime. Jer ljubav, kao i istina, ljepota ili suosjeanje, nemaju imena, roda, spola, rase ili nacionalnosti. Ljubav je sila koja nas najvie spaja u tiini. Zbog toga vam iz sveg srca elim upravo to: tiinu. (Izvornik sa interneta; Blog jednog Adriana)?
88

Jedini put potpunog spoznavanja nai emo u inu ljubavi: taj in nadilazi misao, on nadilazi rijei. On je smiono uranjanje u doivljaj sjedinjenja. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Kako iskazati tiinu, a ne naruiti je, pravo je umijee. D.T. Suzuki 1870 -1966 - zen uitelj Samo u dubokoj tiini odbacujemo koncepte. Rijei i jezik se bave samo konceptima, i ne mogu dosegnuti Stvarnost. Ramesh Balsekar Vjerovatno bi bilo mudrije da sami utonemo u tiinu, umjesto to sluamo iskustva "iz druge ruke" one nekolicine koji su u manjem ili veem stupnju "nauili" ovu umjetnost tiine. Bog nam govori u tiini, no, mi rijetko doputamo tiini da doe, rijetko ekamo na Njega da nam govori. Mouni Sadhu - U DANIMA VELIKOG MIRA Rekao je: "Glas tiine je najuzvieniji. Nalazi se iza svih razina svijesti i svih metoda komuniciranja. Naui sluati glas tiine. Umjesto da raspravlja o svetim tekstovima i dokazuje se pred mudracima, uivaj u njihovoj nazonosti. Na putu si. Ne zadravaj se dugo na jednom mjestu i ne vei se ni za to. Tiina e ti dati ono to ti svijet nikada nee moi dati". Swami Rama Stvari srca ne mogu se izuiti jer ono to iz njega izvire nijedna knjiga ne moe opisati. Ne postoji biblioteka gdje stoji kako treba voljeti, jer papir nije u stanju izmijeniti sastav krvi koja prolazi kroz srce. - Znaj da se Znanje ne iri rijeima nego djelima, i da mora postati uzor drugima ne po tome to kae, ve po onome to ini. Rene Gnosis - Kule od karata - Nije ak ni bitno znati tko je "ja" ili to je "ja". To vam nikada nee poi za rukom. Ne postoje rijei kojima bi to mogli opisati. Vano je ispustiti sve etikete. Kao to ue majstori japanskog zena: "Ne traite istinu; samo se odrecite svojih miljenja". - Ponekada bi bila guva bunih posjetilaca i Tiina samostana bi bila razbijena. Ovo bi uznemirilo uenike; ali ne i Uitelja, koji je izgledao zadovoljan sa bukom isto kao i sa Tiinom. Svojim uenicima koji su protestirali, on je jednog dana rekao: "Tiina nije odsustvo zvuka, ve odsustvo ega". Anthony de Mello 1931-1987 Iskustveni ego pada kao rtva Beskonanog. Ramana Maharshi - ISTINA OTKRIVENA (SAD VIDYA) Tiina je univerzalno utoite, zakljuak svih uzaludnih rasprava i svih nerazboritih djela, melem za svaku nau tugu, dobrodola nakon zasienosti kao i nakon razoaranja; ta pozadina koju slikar nee zamazati, bilo da je on majstor ili eprtlja, i, kakvu god runu figuru mi mogli napraviti u prednjem planu, ostaje uvijek nae nepovredivo utoite, gdje uvreda ne moe nasrnuti, niti nas osobnost uznemiriti. Henry D. Thoreau 1817-1862
89

Doi e vrijeme, ja znam, kada e ljudi biti oduevljeni jedni sa drugima, kada e svatko biti zvijezda drugome, i kada e svatko sluati svoga blinjeg kao muziku. Slobodni ljudi e hodati zemljom, ljudi veliki u svojoj slobodi. Oni e hodati otvorenih srca, a srce svakoga e biti osloboeno od zavisti i pohlepe, i tako e cijelo ovjeanstvo biti bez zlonamjernosti, i nita nee postojati to e razdvajati srce od razuma. Onda e ivot biti veliko sluenje ovjeka! Njegova figura e biti uzdignuta do uzvienih visina - jer za slobodnog ovjeka sve se visine mogu dosegnuti. Onda emo ivjeti u istini, u slobodi i ljepoti, a najvie e se cijeniti oni koji e najvie obuhvaati svijet sa svojim srcima i ija e ljubav prema njemu biti najdublja, najbolji e biti oni koji e biti najslobodniji; jer u njima je najvea ljepota. Onda e ivot biti velik, a ljudi koji u njemu ive e biti veliki. Maksim Gorki - MATI Samo ljubav i ispravno razmiljanje e dovesti do istinske revolucije, revolucije unutar nas samih. Ali kako emo imati ljubav? Ne kroz traenje ideala ljubavi, ve samo kada nema mrnje, kada nema pohlepe, kada osjeaj ja (op. prev. ego) koji je uzrok antagonizmu, nestane. ovjek koji iskoritava, koji je zahvaen pohlepom, zaviu, nikada ne moe voljeti. - Bez ljubavi i ispravnog miljenja, ugnjetavanje i okrutnost e se uvijek umnoavati. Problem antagonizma ovjeka prema ovjeku moe biti rijeen, ne traganjem za mirom, nego razumijevanjem uzroka rata koji se nalaze u naem stavu prema ivotu, prema naim blinjima; i ovo razumijevanje moe doi samo kroz ispravnu vrstu obrazovanja. Bez promjene srca, bez dobre volje, bez unutarnje preobrazbe koja je nastala iz samobudnosti, ne moe biti mira, nema sree za ovjeka. - Moderno obrazovanje, u razvijanju intelekta, nudi sve vie i vie teorija i injenica, bez da dovodi do razumijevanja totalnog procesa ljudske egzistencije. Mi smo vrlo intelektualni; mi smo razvili lukave umove, i uhvaeni smo u objanjenjima. Intelekt je zadovoljan sa teorijama i objanjenjima, ali inteligencija nije; i za razumijevanje totalnog procesa egzistencije, mora postojati integracija uma i srca u akciji. Inteligencija nije odvojena od ljubavi. - Za veinu od nas, da bi postigli ovu unutranju revoluciju je vrlo naporno. Mi znamo kako da meditiramo, kako da sviramo klavir, kako da piemo, ali mi nemamo znanje o meditatoru, svirau, piscu. Mi nismo kreatori, jer smo ispunili svoja srca i umove sa znanjem, informacijama i oholou; mi smo puni citata koje su drugi mislili ili izrekli. Ali iskustvo dolazi prvo, ne nain iskustva. Mora postojati prvo ljubav prije nego moe biti ispoljavanja ljubavi. J. Krishnamurti Izbjegavaj koristiti rije kako bi govorio protiv sebe, ili ogovarao druge. Mo svoje rijei usmjeravaj prema istini i ljubavi. Miguel Ruiz - ETIRI SPORAZUMA SA SAMIM SOBOM
90

Ljubav je nepoznato, moramo do nje doi kada odbacimo poznato. J. Krishnamurti Zakljuak je uvijek isti: ljubav je najmonija i jo najnepoznatija energija u svijetu. P. T. de Chardin Ovo je udo koje se dogaa svaki put onima koji stvarno vole; to god oni vie daju, oni vie posjeduju. Rainer Maria Rilke 1875-1926 Nije dovoljno nauiti rijei. Moe poznavati teoriju, ali dok nema stvarnoga iskustva o sebi kao o neosobnom i besvojstvenom sreditu bia, ljubavi i blaenstva, puko verbalno znanje nee ti donijeti ploda. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO ovjek svijest moe prepoznati samo u sebi. P. D. Ouspensky ETVRTI PUT Sloboda je potrebna za rast ljubavi, ljubav je potrebna da biste njegovali slobodu. . . Ljubav treba da postane vaa periferija, vaa akcija, a sloboda treba da postane vae bie, vae sredite, vaa dua. . . Budite slobodni, ali nemojte postati hladni; ostanite topli, topli od ljubavi. Osho - KNJIGA MUDROSTI Mnoge ljude samo ljubav moe natjerati na zloin, na izdaju; samo ljubav moe iznijeti na vidjelo njihove duboko skrivene osjeaje za koje su smatrali da su u njima odavno ugasli. U ljubavi je skrivena silna koliina egoizma, tatine i oholosti. Ljubav je velika snaga koja skida sve maske, a ljudi koji bjee od ljubavi, bjee od nje da bi zadrali svoje maske. . . - Ali u zbilji stvaralatvo se ne sastoji u samom produavanju ivota, ve prije svega i iznad svega u stvaralatvu ideje. Ljubav je golema snaga koja proizvodi ideje, budi stvaralaku sposobnost ovjeka. Kad se ujedine dvije snage to ih sadri ljubav - snaga ivota i snaga ideje ovjeanstvo e svjesno krenuti k svojim viim sudbinama. Zasad to osjea samo umjetnost. - Ljubav je orue spoznaje, ona zbliava ljude, otkriva ovjeku duu drugoga, omoguava da zavirimo u duu prirode, da osjetimo djelovanja kozmikih sila. P. D. Ouspensky - TERTIUM ORGANUM Ako istinski volim nekog ovjeka, volim sve ljude, volim svijet, volim ivot. Mogu li rei nekome: volim te, znai, moram biti sposoban da kaem volim u tebi svakoga, volim pomou tebe svijet, volim u tebi i sebe. Erich Fromm 1900-1980 UMIJEE LJUBAVI Bez obzira kojoj religiji pripadali, ili podravali neku filozofiju istoa je uvijek istoa. Primjeri velike nesebinosti su bili iskazivani u svim religijama i filozofijama, kod religioznih i nereligioznih ljudi koji su u dubini due osjetili i spoznali ljubav - svjetlo koje ih je prosvijetlilo. Ivica, 1989
91

Kada je ljubav savrena, Svetac postaje Mudrac. Ramana Maharshi im sazrije sjeme strpljenja, unutarnje snage, spokoja, ljubavi i suosjeanja, moramo drugima ponuditi njihov plod. Matthieu Ricard Kada uvidimo da su svi dio nas, da je svaka naa kritika zapravo samokritika, prema sebi emo osjetiti bezuvjetnu ljubav i zapaliti je u svijetu. Harry Palmer Osjetiti ljubav ljudi koje poznajemo vatra je koja hrani na ivot. Ali, osjetiti naklonost onih koje ne poznajemo - to je neto jo vee i ljepe jer pomie granice naega bia i sjedinjuje nas sa svim ivim biima. Pablo Neruda Odbaci teret brige za samog sebe i budi ono to jesi - inteligencija i ljubav na djelu. Nisargadatta Maharaj Mislim da je bezuvjetna ljubav cilj koji smo ovamo doli ostvariti. On poinje samoprihvaanjem i ljubavlju prema sebi! Vi niste ovdje da biste se svidjeli drugim ljudima ili svoj ivot ivjeli na njihov nain. Vi moete ivjeti samo na svoj nain i ii svojim putem. Doli ste ovamo da ispunite sebe i izrazite najdublju razinu ljubavi. Ovdje ste da uite i napredujete, da primate i dajete suosjeanje, razumijevanje i ljubav. Kad napustite ovaj planet, neete ponijeti sa sobom ni svoju vezu, ni svoj automobil, niti bankovni raun ili posao. Jedino to ete ponijeti, bit e sposobnost da volite. Louise L. Hay . . . Da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni, da biste mogli razumjeti sa svima svetima to je irina i duina i dubina i visina. Poslanica Efeanima Sv. apostola Pavla 3,17-18 Bez ljubavi sve je zlo. Sam ivot bez ljubavi je zlo. Nisargadatta M. - Ljubav je puno vea i smionija pustolovina od plovidbe oko svijeta. - Nain da se neko voli jest shvatiti da taj neko moe biti izgubljen. Gilbert Keith Chesterton Onaj tko eli initi dobro kuca na vrata, onaj tko voli pronalazi vrata otvorena. Rabindranath Tagore Ljubav ljudskoj dui daje intuiciju apsoluta. Ne postoji na drugi nain. Kada ljubav objavljuje sebe u velikoj dui, to je objavljena vjenost. Sve to geniji otkriju ili privuku iz svjetla sjaji za itavo ovjeanstvo. Srce ovjeanstva ima svoje strune u svim srcima. Eliphas Levi Istinska ljubav ne ovisi ni o emu zemaljskomu, i zato je unitenje zemaljskoga ne moe ubiti. S. N. Lazarev-DIJAGNOSTIKA KARME ovjek se mora dovriti vlastitim naporima. To moemo da shvatimo ako shvatimo prirodu volje i svijesti. Sa tim je povezana sposobnost za razumijevanje. P. D. Ouspensky
92

Vrhunska ljubav - sloboda Svrha ljudske ljubavi je prikazati, vrhunsku, pravu ljubav. Ibn - Al - Arabi 13. Stoljee Svaki ovjek na ovom planetu inicira se u ljubavi. Jedva da itko ima i najmanju predodbu prave ljubavi. Florence Scovel Shinn Samo nesebinom ljubavlju otvaraju se sve tajne svjetova i itavog svemira. DIE MITTEILUNGEN DES EREMITEN (Priopenje pustinjaka) Najvii ideal je univerzalna ljubav, ljubav koja nije sebina. Univerzalna ljubav nije cilj to je ideal. Taisen Deshimaru-zen uitelj Intuicija je sveobuhvatno shvaanje principa univerzalnosti, i kada funkcionira postoji, trenutno, potpuni gubitak osjeaja odvojenosti. U svojoj najvioj toki to je poznato kao Univerzalna Ljubav koja nema veze sa sentimentalnou ili sa osjeajnom reakcijom nego je preteno po prirodi poistovjeivanje sa svim biima. Onda je istinska samilost spoznata; onda kriticizam ne moe postojati; jedino je onda boansko sjeme vieno kao uspavano u svim oblicima. Intuicija je samo svjetlo, i kada funkcionira, svijet je vien kao svjetlo, i svjetlosna tijela svih oblika postaju postepeno vidljiva. Ovo sa sobom donosi sposobnost kontakta sa svjetlosnim centrom u svim oblicima, i tako je ponovo uspostavljen sutinski odnos, i osjeaj nadmonosti i odvojenosti se povlai u pozadinu. Dakle, intuicija sa sobom donosi do pojavljivanja tri svojstva: Prosvijetljenja, Razumijevanja i Ljubavi. Alice Bailey Za mala stvorenja kao to smo to mi, beskonanost se moe podnijeti samo kroz ljubav. Carl Sagan Ljubav je taj osjeaj koji nam ne doputa da se veemo za Zemlju, i samo onaj koji se u ime ljubavi uzdigao iznad rasnih, klasnih, imovinskih, fizikih i drugih barijera moe nai pravu sreu. S. N. Lazare Veliko traganje za svjetlou, ivotom i ljubavlju poinje na fizikom planu. Uzneseno do vrhunca njegov cilj postaje kompletno jedinstvo sa univerzalnom svijeu. Temelj u materijalnom je prvi korak, nakon njega dolazi vii cilj duhovnog postignua. SMARAGDNE TABLICE TOT-a ATLANTIANINA Prevod i interpretacija Dr. Maurice Doreal Opijanje ljubavlju, sjene ljubavi, fantazije o ljubavi, ali jo nema prave ljubavi. Nepoznat? Nije dovoljno nauiti rijei. Moe poznavati teoriju, ali dok nema stvarnoga iskustva o sebi kao o neosobnom i besvojstvenom sreditu bia, ljubavi i blaenstva, puko verbalno znanje nee ti donijeti ploda. Nisargadatta Maharaj . . . trebalo biti glavnim ciljem svakog obrazovanja. Ljubav prema sebi (svijest o sebi), ljubav prema svima oko nas (svijest o grupi), postaju na kraju ljubav prema svemu (boanska svijest)! Alice Bailey
93

Zapravo, za vrijeme spavanja doivljava ovjek besvjesno svjetlost. O djelovanju svjetlosti u fizikom svijetu, o tome kako u dodiru sa stvarima svjetlost stvara sjenke i boje, o tome razmiljamo za vrijeme budnog ivota i to su samo misli o svjetlosti i djelovanjima svjetlosti. Te misli, kao to rekoh, naputamo, a mi samo ulazimo u ivu, ivotvornu svjetlost. Izlijevamo se u ivu ivotvornu svjetlost. I kao to ovdje kao zemaljski ljudi, dok danju idemo po zemlji, kroz zrak, nosimo na sebi fiziko tijelo, nosimo sobom i duu i duh, tako ulazimo kad spavamo u ivu, ivotvornu svjetlost. I sami postajemo tada jedno bie, supstancija satkana iz ivotvorne svjetlosti. Postajemo svjetlost u svjetlosti. Samo kad ovjeka nadahne to to on postaje i sam svake noi, kad mu se to popne u svijest, tada zna: ti ivi tu za vrijeme sna kao svjetlosni oblak u svemirskoj svjetlosti. Ah to ne znai samo ivjeti kao svjetlosna supstancija u svjetlosti, to znai ivjeti u snagama koje u budnom ivotu postaju misli, koje se doivljavaju kao misli. Kroz svjetlost, koju tako doivljavamo, struje svuda snage, struji ono to ivi u biljkama, to ivi u ivotinjama, a postoji i samo za sebe u duhovnim svjetovima. - . . . Ovdje u fizikom svijetu ovjek je zatvoren u svoju kou, a i druge ljude vidi zatvorene u njihove koe. Tamo, za vrijeme spavanja mi smo svjetlost u svjetlosti, a i druga bia su svjetlost u svjetlosti. Ali, tamo ne opaamo svjetlost kao svjetlost, kao to smo navikli ovdje u fizikom svijetu, nego -da se slikovito izrazim- mi, koji smo postali ivotvoran svjetlosni oblak, opaamo drugi objektivni, ivo -tvorni svjetlosni oblak. Taj objektivni svjetlosni oblak je neki drugi ovjek, ili neko bie koje daje ivot biljnom svijetu, ili drugo neko bie koje se uope nikad ne inkarnira u fizikom tijelu, ve uvijek ivi u duhovnom svijetu. Dakle tu ne doivljavamo svjetlost kao zemaljsku svjetlost, nego kao ivu, istinsku duhovnost. Vi znate da kao fiziki ljudi ivimo ovdje na zemlji i u toplini, koju i fiziki opaamo. ovjek zna kad mu je toplo ili hladno. On dakle zna da ovdje svojim osjetilima pri obinoj svijesti ivi u toplom ili hladnom. To to u toplom ili hladnom doivljava, to ovjek osjea. To je osjeanje - opaanje toplote i hladno -e. Sad, ako zaspimo, pa izaemo iz fizikog i eterinog tijela, tada ivimo i kao toplina u svemirskoj toplini, kao to ivimo kao svjetlost u svemirskoj svjetlosti. Dakle nismo samo svjetlosni oblak, nego svjetlosni oblak proet toplinom. Tako isto je i ono to oko sebe opaamo puno topline. Kao to ovdje u snu ne doivljavamo svjetlost kao na zemlji, nego kao neto ivo i duhovno, tako isto biva i s toplinom. - Ni u inspiraciji ne moemo u duhovnom svijetu izai na kraj samo s onim predodbama koje smo stekli u zemaljskom svijetu. Kao to moramo stei drugu predodbu o najkraem putu izmeu dvije toke, tako moramo stei druge predodbe i o svim drugim stvarima. I kao to smo pri doivljavanju svjetlosti doivljavali sebe kao duhove u duhovnom svijetu, tako i pri doivljavanju topline ne doivljavamo onako kao to smo naviknuli u osjetilnom svijetu, nego doivljavamo sebe u svijetu
94

tkanja i zraenja ljubavi. Doivljavamo sebe u izvan-osjetilnom, kao ljubavna bia usred bia koja se jedino sastoje iz ljubavi, koja drukije ne postoje nego kao ljubavi u svemirskoj ljubavi. Za vrijeme spavanja doivljavamo sebe u svijetu duhovne ljubavi. Zato, ako uope elimo ui u te svjetove, gdje se svakog dana nalazimo kad spavamo, moramo pojaati svoju sposobnost ljubavi. Inae nam taj svijet u kome ivimo od trenutka kada zaspimo do trenutka kad se probudimo ostaje, razumije se, stran. U ovom svijetu ovdje ne vlada duhovna ljubav, nego zapravo sam osjetilni ljubavni nagon, a u duhovnom svijetu caruje pak duhovna ljubav onako kao to sam sad opisao. I zato, ako hoemo svjesno ivjeti u svijetu u kojem ionako ivimo svake noi, moemo to samo ako razvijemo snagu ljubavi na ovaj nain. Bez snage ljubavi ne moemo uope doi sebi. To to s nama biva za vrijeme treine cijelog ivota, za vrijeme spavanja, bilo bi nam zauvijek nepoznato, kad to ne bismo mogli doznati razvijenom, ojaanom snagom ljubavi. Dakle, bez snage ljubavi ne bismo mogli ni same sebe spoznati. To to ovjek doivljava od trenutka kad zaspi do trenutka kad se probudi, moralo bi zemaljskim biima zauvijek ostati mrana zagonetka kad ona ne bi napredovala u snazi ljubavi i tako postajala svjesna onog to doivljavaju u snu. Rudolf Steiner 1862-1925 - (iz predavanja) No, praktino govorei, ljubav je jedina sila koja moe da podri na napor da iz uslovljene relativnosti zakoraimo u stvarnost. Na tekom putu ka realizaciji svaka mentalna predstava istinskog cilja, koliko god nam se uzvienom i korisnom inila, pokazat e se nedovoljnom, poto e odmah nestati zajedno sa ponitenjem naeg individualnog uma kada se on vrati u jedini ocean ivota. Drugim rijeima, ovjek koji se bori na putu ka realizaciji zna koliko mu je potrebna ova pokretaka snaga ljubavi, da bi prevaziao sve prepreke. U okultnoj literaturi postoji mnogo dokaza o tome. Dobro je sjetiti se poznatih rijei Svetog Pavla: "I kada bih imao dar proricanja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere, tako da bih brda pokretao, a ljubavi ne bih imao, bio bi nita". Jedino odraz same Istine moe da nam pomogne. Ljubav je taj odraz. A najvii oblik ljubavi koji nam je dostupan, jeste ljubav prema Uitelju. Nita ne moe pomoi ueniku ako on nema ljubavi. On mora da posjeduje ivi primjer, ideal koji je iznad svake sumnje i nesavrenstva. - Ramana Maharshi posjeduje udnovatu mo da u srcu svakog ovjeka probudi ljubav prema sebi; ta predanost uzdie njegove uenike, podiui stupanj njihovog ivota u nesagledivoj mjeri, omoguujui im dodir sa najistijim oblikom ove mone energije koja je moda stvaralac univerzuma. Ljubav i oboavanje sveca ne posjeduju ni jednu od runih osobina obine ljubavi, kao to su ljubomora, posesivnost, iskljuivost, podleganje arima vanjske pojavnosti, neizvjesnost i obmanjivost i konano, ali ne i najbeznaajnije, bol odvojenosti od objekta ljubavi. Ljubav i oboavanje Uitelja ne trae nita zauzvrat. Mouni Sadhu 1897-1971 - U danima velikog mira Nii oblici ljubavi spreavaju oslobaanje iste ljubavi. Meher Baba
95

Sami morate obaviti svoj posao; oni koji su ostvarili cilj samo e pokazati put. DHAMMAPADA Razvijajte meditaciju ljubavi! Razvijanjem meditacije ljubavi, ljutnja nestaje. Razvijajte meditaciju suosjeanja! Razvijanjem meditacije suosjeanja, okrutnost nestaje. Razvijajte meditaciju radosti nad sreom svojom i sreom drugih! Razvojem meditacije radosti, neraspoloenje nestaje. Razvijajte meditaciju spokojstva! Razvijanjem meditacije spokojstva, bijes nestaje. Buddha - Majjhima nikaya 62 Cjelokupna vrijednost dobronamjernoga djela lei u ljubavi koja ga potie. TALMUD - Kada god ima istinu mora je davati sa ljubavlju, inae u suprotnom poruka i glasnik e biti odbaeni. . . Kada god se suoi sa protivnikom. Pobijedi ga ljubavlju. Mahatma Gandhi I tako stalno sam bio vraan ovamo kako bih usavrio svoju ljubav. Uspijem li ovaj put, vie se nikad neu vratiti. Abraham Yehoshua rabin, hasidski uitelj umro 1825. god. (govorio je o svojim deset prolih ivota na zemlji) Boanska ljubav unitava na ego, um, osjetila i oslobaa duu. Dua se iri, a sve ostalo se gasi. Dua svjetli svjetlou bezbroj sunaca. Dua se preobrazila zahvaljujui suzama ljubavi - i sama je postala ljubav. To i jest tajna svih tajni. Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI - Duhovni razgovori Iz unutranjosti (nae) ili s lea svjetlost sija kroz nas na stvari i ini nas svjesnima da smo nita, a svjetlost da je - sve. ovjek je proelje hrama u kome sva mudrost i sva dobrota prebivaju. Ono to obino zovemo ovjekom koji jede, pije, sjedi, rauna, ne predstavlja njega samog onako kako ga mi znamo, ve ga krivotvori. Njega mi ne potujemo, nego duu mu, iji organ je on; i kad bi je pustio da se ispolji kroz njegove radnje, navela bi naa koljena da se poviju. Kad die kroz njegov intelekt, ona je genije; kad die kroz njegovu volju, ona je vrlina; kad protie kroz njegova osjeanja ona je ljubav. Ralph W. Emerson 1803-1882 Ljubav je jedina stvar koja je bez uzroka, koja je slobodna, to je umijee, to je umjetnost. Bez ljubavi nema umjetnosti. J. Krishnamurti Sva bia ovoga univerzuma su obitelj i rodbina jedni drugima. Nitko nije vrijedan prezira. Svi su podjednako vrijedni potovanja i imaju pravo na jednaku ljubav i naklonost. Prabhat R. Sarkar ista ljubav je univerzum dovela do postojanja, ista ljubav to odrava, ista ljubav to uzdie prema gore savrenstvu, prema blaenstvu. Annie Besant - THE ANCIENT WISDOM
96

- to se tie umijea ljubavi, znai da svatko tko tei da postane majstor u tom umijeu, mora zapoeti vjebanjem discipline, koncentracije i strpljenja u toku svake faze svoga ivota. - Najvaniji korak u ovladavanju koncentracijom uinit emo ako nauimo biti nasamo sa sobom a da ne itamo, ne sluamo radio, ne puimo ili ne pijemo. I zaista, biti sposoban da se koncentrira, znai biti sposoban da bude nasamo sa sobom - a ta sposobnost ba i jest uvjet sposobnosti da se voli. Paradoksalno je, ali sposobnost da budemo sami uvjet je sposobnosti voljenja. Erich From - UMIJEE LJUBAVI Prvo umijee jest majstorstvo svjesnosti. To umijee ui nas da budemo svjesni onoga to uistinu jesmo. To je prvi korak prema slobodi, jer ne moemo biti slobodni ako ne znamo to jesmo i za kakvom vrstom slobode tragamo. Tolteci su govorili: "Promatrajmo sebe u istini", pa su stvorili majstorstvo svjesnosti.- Drugo umijee jest majstorstvo preobrazbe. Ono nas ui kako da postanemo duhovni ratnici i razmatramo svoja djela i reakcije, kako bismo se mogli osloboditi od znanja koje nas dri zarobljenima. To majstorstvo pokazuje nam kako mijenjanjem svojih sporazuma i uvjerenja moemo promijeniti san svoga ivota. Majstorstvo u ljubavi posljedica je prvih dvaju umijea. S toltekog stajalita sve je nainjeno od ljubavi. Ljubav je sam ivot. Kad ovladamo ljubavlju, zdruit emo se s duhom ivota koji protjee kroz nas. Vie neemo biti tijelo, um ili dua; postajemo ljubav. Tada svako nae djelo postaje izraz ljubavi, a ljubav na djelu moe dovesti samo do sree. - Kad ovladamo svjesnou, preobrazbom i ljubavlju, ponovo emo moi zahtijevati svoju boanstvenost i postati jedno s Bogom. To je cilj Tolteka. Miguel Ruiz MAJSTORSTVO U LJUBAVI Kao to e majka zatiti dijete po cijenu vlastita ivota, tako i vi otvorite bezgranino srce svim biima. Neka vae misli o bezgraninoj ljubavi promu cijeli svijet. Buddha - Sutta Nipata 149-50 U ljubavi da bi dobro postupio, ovjek mora od ljubavi prema lijepom obliku prijei na ljubav prema svim lijepim oblicima ili fizikoj ljepoti uope; zatim od ljubavi prema lijepim tijelima na ljubav prema lijepim duama, lijepim djelima i lijepim mislima. U tom uzlazu duha kroz moralnu ljepotu iznenada e se pred njim ukazati udesna ljepota, vjena, nestvarajua, apsolutno lijepa: neprisutna ni u lijepom licu, ni u tijelu, ni u misli, ni u znanosti; nigdje prisutna osim u samoj sebi, bilo na nebu bilo na zemlji, u svojem apsolutnom i potpunom jedinstvu vjeno prisutna u sebi i za sebe. Sokrat Srea moe izrasti samo iz vas samih i posljedica je vae ljubavi. Kad postanete svjesni toga da vas ne moe usreiti nitko drugi i da je srea posljedica vae ljubavi, to postaje najuzvienije majstorstvo Tolteka: Majstorstvo Ljubavi. Miguel Ruiz
97

Vaa ljubav je prolazna zato to ljubite jedno prolazno jastvo. Ljubav mukarca prema eni nije ljubav. To je jedan veoma daleki izraz nje. Ljubav roditelja prema djetetu samo je prag k svetome hramu Ljubavi. Mikhail Naimy 1889-1988 - KNJIGA MIRDADOVA - U klaonici ljubavi nita drugo osim dobrog nije rtvovano. Oni koji su slabi i bolesni nisu rtvovani. Da li si ti istinski ljubavnik? Ako je to tako, nemoj bjeati od toga da bude rtvovan; jer se samo leevi ne smatraju pogodnim da budu rtvovani. - Poudan ovjek nije sposoban ostvariti ekstaze Ljubavi isto kao to kuna muha ne moe teiti da oponaa goruu elju nonog leptira da se rtvuje u Vatri Ljubavi. - Ne govori o tajnama Ljubavi i Ekstaze skeptiku, jer je on tako zaokupljen svojim vlastitim ja da on radije eli umrijeti u neznanju o postojanju takvih odlika. Zarathustra 600 godina prije Krista - Ljubav je teko kultivirati - takva je uroena sebinost ovjekove prirode; to je teko primjeniti u svim uvjetima ivota, i njeno ispoljavanje e od tebe zahtijevati najvie to ti moe dati, odbacivanje svojih sebinih aktivnosti. (5-10) - Neka tvoja ljubav ne bude teoretska, ve je istinski shvati. (6-4) - Iznad svega u ivotu, pruaj svima koji trae tvoju pomo potpunu mjeru ljubavi, jer ljubav oslobaa, ljubav usklauje i interpretira, i ljubav lijei, na sva tri plana. (17-353) Alice Bailey - Ti misli da je ljubav igra koja se ogleda u pregalatvu jaeg da izigra slabia: u moru mijene blia je mrnji nego to zamisliti moe. Koliko si volio i jesi li znao voljeti? Jesi li outio bezuvjetnu ljubav koja je sama sobom voena; ljubav koja se uvijek mjeri po svjetlosti u kojoj se raa? - Ne postoji nita vjeno to nije od vjenosti same. I kad si strasno volio mogao si osjetiti da se ljubav mijenja, i da mnoge stvari ija nam se snaga ini neporecivima nestaju pod teretom vlastitih slabosti. Ti bi volio, a da ne zna voljeti, i zato eli to ne moe imati. - Prava je Ljubav mogua samo po Duhu; po Tijelu sve je naopako Zakonima vjenosti i zdravlja. - U onome tko voli iz Duha i zna zraiti tom ljubavlju, ne postoji ljubav niti kao rije, niti kao pismo. - Zar si mislio da je lako voljeti? Zar ti to pomilja da je sve to osjea - ljubav? Pa nije prava ljubav ono to jednom prestaje i postaje sebi suprotnost. Kad naui voljeti prestaje smrt. Ali ti bi elio biti besmrtan, bez da joj spozna istinsko porijeklo. . . Kakav si u sebi, takav si prema drugima! Nemajui ljubavi i potovanja za sebe, zacijelo nee imati ljubavi ni za druge. Takva je ljubav ovog svijeta, tek blijeda i naopaka sjena, tek zrcalni odraz onoga to Ljubav, prema kojoj sve Jest, predstavlja. Rene Gnosis - KULE OD KARATA
98

Svatko se moe doimati "filozofom" ali samo nekolicina iza sebe ima vrlo vrstu filozofiju. Rije filozofija sastoji se od dvije grke rijei philos (ljubav) i sophia (znanje). Ona doslovno znai "ljubav prema znanju". Filozofija nije ljubav prema znanju o injenicama to je ljubav prema znanju o ivotu, znanju o konanoj Stvarnosti. Svako ljudsko bie privlai ljubav prema neemu - ljubav prema sebi, prema nekoj stvari ili prema nekoj osobi za koju je vezano. Ali ljubav prema stvarima je bezvrijedna. Ljubav prema ljudima koji zadovoljavaju nae potrebe takoer je bezvrijedna. Zato ljudi govore da vole jedan drugoga? Zato ne mogu ivjeti jedno bez drugog? Zbog toga jer se osjeaju nepotpuno i nesigurno, i ele biti ispunjeni. Neuka osoba oekuje od druge osobe zadovoljavanje i ispunjavanje njenih elja. Ako netko troi vrijeme za svoje nevane ljubavi, kako onda moe razviti ljubav prema znanju? Kada se ovjek konano dobro nahrani svim sitnim ljubavima, budi se i shvaa da postoji neto vie od ljubavi prema trenutnim zadovoljstvima sa svim svojim ogranienjima. Bez obzira kako veliko mogu izgledati male radosti, one sadre ogranienje koje proizlazi iz ljubavi prema stvarima iz svijeta. Ljudi ele da njihova srea traje zauvijek, ali ugode su trenutne i ne mogu trajati jer su sve stvari na ovome svijetu podlone promjeni; propadaju, unitavaju se i umiru. Zato ih ljudi stalno nadomjetavaju drugim stvarima. Ljubav koja ovisi o nekom predmetu uope nije ljubav. Polako ovjek poinje razumijevati razoarenje i kaos koje nosi ljubav ovisna o stvarima, o onome to je izvanjsko. Tada poinje logino razmiljati o ivotu i njegovim vrijednostima, o svojim odnosima s Univerzumom i o svojim odnosima s apsolutnom stvarnou koja se nalazi iza toga. Mnogi ljudi trae ali plivaju u vodama materijalizma. Trae u krivom smjeru te zato nikada ne pronalaze mir. Najfinija od svih ljubavi je ljubav koja nema svoj cilj - ljubav prema znanju. Najvia od svih elja je elja za spoznavanjem konane stvarnosti, za upoznavanjem Istine koja nas ispunjava. Istraivanje i traenje umire bez prakse; bez istraivanja i traenja postignue nije mogue. Praksa podrazumijeva iskrene napore u svim aktivnostima, govoru i razumu, saznanje da se najviom od svih ljubavi naziva ljubav prema znanju i Istini. To je najvie traenje koje ne ukljuuje ljubav prema bilo kojoj stvari ili predmetu. Naui li ovjek ivjeti tako da prihvaa sve ono to mu donosi radost i ugodu u svijetu kao sredstvo njegova traenja, nee imati problema u razumijevanju filozofije ivota. Ljubav treba pronai svoj put prema gore. Ljubav prema Istini najvia je od svih ljubavi. Postoji li uope nain kako nauiti voljeti bez ikakvog objekta? Jesmo li nauili voljeti samu ivotnu silu ili volimo ivot zato jer imamo tijelo? Kada ovjek ispita sve vidove ivota i shvati da nije samo fiziko bie ve da je i misaono bie koje moe shvatiti to je ispravno a to pogreno, i koje ponekad moe kontrolirati razum, tada eli prouiti druge dimenzije ivota i okree svoj razum prema unutra.
99

Taj postupak zahtijeva privremeno povlaenje od osjetila i njihovih ciljeva jer osjetila uznemiruju i rasplinjuju razum, odvodei ga u izvanjsko, prema stvarima iz svijeta. Postoje dvije metode okretanja prema unutra: vjebanje osjetila i vjebanje razuma. Swami Rama 1925-1996 - CHOOSING A PATH (Izbor Puta) Privui dobro podjednako je lako kao i privui zlo. Biti u skladu s ljubavi podjednako je lako kao i biti u skladu s mrnjom. Iz beskrajnog prostora, iz ogromnosti vaih srca, izlijevajte blagoslove na svijet. Jer sve to je blagoslov svijetu i vama je blagoslov. Molite se za dobro svih stvorova. Jer svako dobro svakog stvora i vae je dobro. Na isti nain je zlo svakog stvora i vae zlo. - Ne poelite ni od jednog ovjeka zadovoljstvo, koje je za njega bol, da vas vae zadovoljstvo ne bi boljelo vie nego bol. Niti poelite od bilo koje stvari dobro, koje je za nju zlo, da ne biste poeljeli zlo sami sebi. Nego elite od svih ljudi i svih stvari njihovu ljubav, jer jedino e njome vai velovi biti uklonjeni, a Razumijevanje zarudjeti u vaem srcu i tako posvetiti vau volju u udesne tajne Svevolje. Mikhail Naimy - KNJIGA MIRDADOVA - Svjetionik i luka Srea je duhovno iskustvo, koje stjeete kada svaki trenutak proivite s ljubavlju, milou i zahvalnou. Denis Waitley Ko je savren u ljubavi, savren je u duhovnom ivotu. Sveti, Toma Akvinski Budunost ljubavi jest istinska ljubav - velianstvena, divna ljubav koja ne nanosi bol, ve radost; ljubav koja nije mala, ve golema; ljubav koja je via od osobne te postaje duhovna. To je odredite naega putovanja - to je na istinski cilj. Daphne Rose Kingma - BUDUNOST LJUBAVI Ne ljubiti - to je pravo samoubistvo. Boris Leonidovi Pasternak Sve to znamo o ljubavi jest da je ljubav sve! Emily Dickinson Ljubav koju dajemo jedina je ljubav koja nam ostaje. Elbert Hubbard - to je ivot bez sjaja ljubavi? - - - Kada bi svaki ovjek volio sve ljude, tada bi svaki pojedinano posjedovao svijet. Svijet je tijesan, a um prostran. Misli ive lako jedna pokraj druge, ali se stvari u prostoru bolno sudaraju. Friedrich von Schiller 1759-1805 Nije dovoljno da smo ivjeli. Mi moramo vrsto odluiti da ivimo za neto. Mogu li ja predloiti da to bude stvaranje uitka za druge, da dijelimo ono to imamo za poboljanje ovjeanstva, donosei nadu za izgubljene i ljubav za usamljene. - Samo kada dajemo sa uitkom, bez okljevanja ili primisli o dobitku, moemo uistinu znati to je ljubav. Leo F. Buscaglia 1924-1998
100

Kristova svijest je univerzalna sila, energija duhovnog razvoja, uvianje due da je mo, mudrost i ljubav potrebno uravnoteiti u umu. Uz Kristovu svijest doivljavate jedinstvo sveg univerzuma - sebe kao dio dubljeg uvianja Boga kao univerzuma i univerzuma kao Boga. Kristova svijest znai oslobaanje od ega kako biste stvorili prostor za duh; kao to je Isus rekao: "Ispraznite se i ja u vas ispuniti". - Doivjela sam kratak trenutak prosvjetljenja u kojemu sam shvatila da kad bi se ta znaajka ljubavi - transcendentna, mistina, sveta ljubav mogla kanalizirati kroz ljudska bia, mnogo ludila naega svijeta iscijelilo bi pred naim oima. U etvrtoj palai u vaoj se dui oslobaa mistina ljubav. Tu mo nazivamo ljubavlju, ali je ona uzvienija od ljubavi. Ljubav je najee vrlo uvjetna emocija, ali koliko je ljudi ikada istinski bezuvjetno voljelo nekoga? Govorimo o ljubavi prema ovjeanstvu, ali ljubav prema cijelom ovjeanstvu nije mogue pojmiti. Pojedinano je srce premaleno za mistinu ljubav, koja bi razorila njegove stijenke. Ljudi se zapravo plae postati kanali kozmike ljubavi jer strahuju da e biti pozvani voljeti previe. Vaa dua tono zna o emu govorim. Zastanite na trenutak. Duboko udahnite i upitajte svoju duu kako bi podnijela transcendentnu ljubav. Ako potee struja neosobne ljubavi, hoete li i dalje biti sposobni voljeti na osobnoj razini, hoete li i dalje biti sposobni skrbiti za svoju obitelj, ili e mistina ljubav zasjeniti sve to? Mnogi se ljudi toga plae. Biti izloen mistinoj ljubavi znai biti pozvan sluiti kao kanal za tu ljubav. Mistina ljubav ne moe ostati u vama. Prodire kroz vas kao to jarka svjetlost prodire kroz ist prozor. Jednostavno ne moete sprijeiti promjenu svijeta uslijed njezine sile. Pa ipak, opisati mistinu ljubav jednostavno kao "ljubav" nije dovoljno: posrijedi je prosvijetljeno stanje svijesti u kojemu sav ivot poimate kao jedinstvenu kolektivnu duu. Zamislite - samo zamislite - da doznate kako je samo jedna vaa molitva ili jedna misao proeta ljubavlju utjecala na sav ivot. To je priroda mistine ljubavi - prekorauje osobne granice i stvara struju koja tee kroz vas. Ovdje u etvrtoj palai nalazite se u srcu svetosti, u mistinom srcu svemira. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui - Ljubav je spontana i udi za izrazom u radosti, ljepoti, istini, pa i u suzama. Ljubav ivi u trenutku; ne gubi se u prolosti i ne tei prema sutranjici. Ljubav je SADA. Ljubav je uvijek otvorenih ruku. Otvorenih ruku doputate ljubavi da dolazi i oldazi kako eli, slobodno, jer bi ona to ionako inila. Ako pokuate zarobiti ljubav, shvatit ete da drite samo sebe. Ljubav je ivot... Ako propustite ljubav, propustili ste ivot. . . - - Savrena ljubav doista je rijetka, da bi bili ljubavnik to e zahtijevati da ti neprekidno ima profinjenost mudrih, prilagodljivost djece, osjetljivost umjetnika, razumijevanje filozofa, smirenost svetaca, snoljivost uenjaka i snagu samopouzdanih. Leo Buscaglia 1924-1998
101

- Sve ljudske ljubavi su u protutei (op. pr. pomijeane) sa ljudskim mrnjama; ali postoji Ljubav koja ne doputa suprotnost ili reakciju; boanska i slobodna od svakog traga sebe (op. pr. ega) koja iri svoj miris na sve podjednako. Uzmi princip boanske Ljubavi, i smireno i marljivo meditiraj o tome sa svrhom da doe do njenog razumijevanja. Usmjeri svoje svjetlo za traganje na sve svoje navike, akcije, govor i odnose sa drugima, svoju svaku tajnu misao i elju. Kako ustraje u tome smjeru, boanska Ljubav e ti se sve vie i vie postati savreno otkrivena, i tvoji vlastiti nedostaci e se jasno pokazivati i sa veim kontrastom, potiui te na obnovljeni napor; i jednom kada uhvati bljesak neusporedive velianstvenosti tog neprolaznog principa, vie nikada nee borviti u stanju svoje slabosti, svoje sebinosti, svoje nesavrenosti, nego e teiti toj Ljubavi sve dok ne odbaci svaki neskladni element, i sebe dovede u savrenu harmoniju sa time. I stanje unutarnje harmonije je duhovna mo. - Svijet ne razumije Ljubav koja je nesebina jer je uronjen u svrhu svojih vlastitih zadovoljstva, i bokiran svojim uskogrudnim ogranienjima na prolazne interese grijeei, u svome neznanju, smatrajui ta zadovoljstva i interese za stvarne i trajne stvari. Uhvaen u vatri tjelesnih pouda, i gorei sa tjeskobom, ne vidi istu i smirenu ljepotu Istine. Hranei se sa svinjskim otpacima greke i samo-obmane, tako je izbaen iz prostrane kue sve-vidjee Ljubavi. Nemajui ovu Ljubav, nerazumijevajui je, ljudi potiu bezbrojne reforme koje ne ukljuuju unutarnju rtvu, i svatko zamilja da e njegova reforma ispraviti svijet zauvijek, dok on sam nastavlja da iri zlo stvarajui ga u vlastitom srcu. Reformom se moe nazvati samo ono to tei da reformira ljudsko srce, jer sve zlo nastaje u njemu, i sve dok svijet, ne odrekne sebinosti i meusobnog svaanja, nee ostvariti Zlatno Doba univerzalnog blagoslova. Neka bogati prestanu prezirati siromane, i siromani osuivati bogate; neka krti naue kako davati, i poudni kako se razvijati u istotu; neka sljedbenik prestane sa svaom, i neka oni tvrdog srca oproste; neka zavidni uivaju sa drugima, i neka se klevetnici postide svoga ponaanja. Neka mukarci i ene krenu ovim putem, i, pogledaj! Zlatno Doba je blizu. Dakle onaj, tko proisti svoje vlastito srce je najvei dobroinitelj svijeta. Iako svijet jeste i bit e za mnogo vremena van Zlatnog Doba, to je realizacija nesebine Ljubavi, ti, ako, eli, moe u njega ui sada, uzdiui se iznad svoga sebinog ja; ako se odrekne predrasuda, mrnje, i osuivanja i prepusti se ljubaznosti i opratajuoj ljubavi. Tamo gdje borave mrnja, netrepljivost i osuivanje, nesebina Ljubav ne boravi. Ona se nalazi samo u srcu koje je odbacilo svako osuivanje. Imena, religije, osobnosti e nestati, ali Zakon Ljubavi nee. Posjedovati znanje ovog Zakona, ui svjesno u sklad sa time, znai postati besmrtan, nesavladiv, neunitiv. James Allen - PUT MIRA (THE WAY OF PEACE)
102

O B R A Z O V A NJ E
Odgoj je temeljna stvar praktinog primjera. Nitko nije sposoban odgajati druge, bilo odrasle, mlade ljude ili djecu da u sebi pobude kreativni i altruistiki stav prema blinjemu, sve dok on sam nije motiviran pomou moi ljubavi u svim svojim svjesnim ili nesvjesnim djelima i ponaanju. Dr. Pitrim A. Sorokin - Forms and Techniques of Altruistic and Spiritual Growth Stvarnost je da mi svoju djecu pripremamo za specijaliziranu, djelominu dehumaniziranu egzistenciju. Ako elimo da potaknemo osobno putovanje prema samo-ostvarenju u kontekstu drutva koje se temelji na slobodi, jednakosti i ljubavi, onda moramo ponovo gledati na proces obrazovanja i to ono tei da postigne. Chris Wright - THE SUFFICIENT COMMUNITY-Putting People First Ja elim da vidim svijet u kojem je obrazovanje usmjereno na mentalnu slobodu. Mi ne smijemo zarobiti umove mladih u kruti oklop dogme s namjerom da ih zatitimo za cijeli ivot. Svijetu trebaju otvoreni umovi i srca, a to se ne moe ostvariti kroz krute sisteme, bilo stare ili nove. Bertrand Russell 1872-1970 Gdje god nalazimo takozvanu oinsku vladu, tu nalazimo i dravno obrazovanje. Bilo je otkriveno da je najbolji nain da se osigura pokornost i poslunost tako da se sa tiranijom otpone u djejem vrtiu. Benjamin Disraeli 1804-1881 dravnik (javne institucije) u sebi ukljuuju ideju trajnosti. . . javno obrazovanje je uvijek troilo svoje energije na podravanje predrasuda. . . . nacionalno obrazovanje je utemeljeno na zanemarivanju prirode uma posljedica toga je da su ljudi u - stanju trajnog uenitva. . . Projekt nacionalnog obrazovanja bi se trebao suglasno obeshrabrivati zbog svoje oite povezanosti sa nacionalnom vladom. . . Njihovi pogledi kao zaetnika sistema obrazovanja nee uspjeti biti suprotni njihovim stavovima u njihovom politikom karakteru. (opaska prevodioca, drav ne ideologije-odgoj u faizmu, komunizmu ili religiozni, vjeronauk u koli itd.) William Godwin 1756-1836 - magazin The Enquirer To je greka vjerovati da: Crkva treba biti odvojena od Drave i Drava od Crkve. Papa - Pio IX (engleski, Pius) Tijekom posljednja dva svjetska rata, nacionalne crkve ak su funkcionirale kao spremne sluge drave, kropei svetom vodicom bojne brodove i pridruivi se monim vojskama u pjesmi "Slavite Gospoda i dodajte streljivo". Izmuen svijet, oajniki molei za mir, esto je otkrio da Crkva moralno odobrava rat. . . - Ne bude li Crkva aktivno sudjelovala u borbi za mir te ekonomsku i rasnu pravdu, izigrat e povjerenje milijuna, zbog ega e je ljudi svugdje u svijetu moi optuiti da je dopustila da joj volja zakrlja. Martin L. King, mlai
103

Oni koji govore da politika nema nita sa religijom, ne znaju to to znai religija. Mahatma Gandhi Religija postaje izopaena i iskvarena u svrhu lanih ciljeva, kao to je sluaj za vrijeme rata kada svaka protivnika nacija prostituie svoju religiju za vojnu propagandu. THE URANTIA BOOK Ne dopusti Crkvi ili Dravi da upravljaju tvojim mislima ili upravljaju tvojim prosuivanjem. Matilda J. Gage 1826-1898 WOMAN, CHURCH AND STATE (ena, crkva i drava) Vlada je najvea fikcija kroz koju svatko pokuava da ivi na raun drugih. Frederic Bastiat 1802-1850 ekonomist, pisac Incestni odnos izmeu vlade i velikog biznisa se razvija u mraku. Jack Anderson Bilo koji pokuaj da se odgovornost roditeljstva prebaci na dravu ili crkvu e se pokazati unitavajuom za dobrobit i napredak civilizacije. THE URANTIA BOOK, 1955 - strana 941 to drava radi sa djecom koju na silu oduzimaju roditeljima? Najsretniji odlaze kod udomitelja, i trokovi za njihovu brigu poveavaju nacionalni dug. Nesretna djeca zavravaju kao stoka za elitu i slue kao svjee meso. Koriste se za medicinska testiranja, mrane filmove (pornografiju/muenje/edomorstvo), pedofilske manijake grupe, i sotonske ceremonije. (iz Personocratia knjizice br. 9: Porodica. . . sijeanj, 21, 2013). Knjiga objavljena pod naslovom: Kevin D. Anett HIDDEN NO LONGER - Genocide in Canada, Past and Present (VIE NISU SKRIVENI - Genocid u Kanadi, proli i sadanji - ovo je novo proireno izdanje). Knjigu izdao Tribunal za kriminal Crkve i Drave Prijatelji i rodbina nestalih Neka se vie ne slue bogovi ili eksploatatori. Nauimo voljeti jedni druge. . . Cijela vrijednost obrazovanja se sastoji od potovanja fizike, intelektualne i moralne volje djeteta. Francisco Ferrery Guardia Svaki politiki kontrolirani obrazovni sistem e prije ili kasnije u sebi ukljuivati doktrinu dravne nadmonosti, bilo kao boansko pravo kraljeva ili volju ljudi u demokraciji. Jednom kada se ta doktrina prihvati, onda to postaje skoro nadljudski zadatak da se oslobodi od stiska politike moi nad ivotom graana. To ima svoje tijelo, imovinu u svome stisku od djetinjstva. . . Porezima podravani obavezni obrazovni sistem jeste potpuni model totalitarne drave. Isabel Paterson - THE GOD OF THE MACHINE Ope dravno obrazovanje je samo izum za oblikovanje ljudi da svi budu isti. Kalup moe biti vladar, sveenstvo, aristokracija ili veina postojee generacije. To uspostavlja tiraniju nad umom, i po prirodnoj sklonosti vodi do tiranije nad tijelom. William Wordsworth 1770-1850
104

Obrazovanje je ispoljavanje savrenstva koje se ve nalazi u ovjeku. ovjek se smatra obrazovanim ako je poloio neke ispite i moe odravati dobra predavanja. Obrazovanje koje masama ljudi ne prua sna -gu za borbu u ivotu, koje im ne izgrauje vrst karakter, duh filantropije i lavovsku hrabrost moe li se to nazvati obrazovanjem? Stvarno obrazovanje je ono koje nekom omoguava i osposobljava ga da stoji na vlastitim nogama. Obrazovanje koje se sada dobiva u kolama i univerzitetima ljude pretvara u vrstu bolesnika. Ljudi rade kao bezdune maine i ive ivotom meduza - vegetiraju. Za mene je sutina odgoja koncentracija, a ne sakupljanje injenica. Ja bi razvijao mo koncentracije i neprijanjanja, a nakon toga bi sa savrenim instrumentom (umom) sakupljao injenice po svojoj volji. Ovome se trebaju pouavati djeca. . . Negativne misli slabe ovjeka. . . Mnogi roditelji koji svojoj djeci govore da ue i itaju, a istovremeno im govore da nikada nita nee nauiti, i da su nesposobna, da takva djeca nita ne naue, i obino postaju nesposobna. Swami Vivekananda Gospodin George T. Angell, predsjednik American Human Society, je rekao: Stojei ispred vas kao advokat niih vrsta, ja tvrdim ono to vjerujem da ne moe biti poreeno, - da to god prije i bre mi u nae kole unesemo pjesme, poeme i literaturu o samilosti prema ovim niim stvorenjima, utoliko emo bre dosei korijenje, ne samo okrutnosti nego i kriminala. . . Tisue sluajeva okrutnosti moe biti sprijeeno ljubaznim rijeima, ljudskim obrazovanjem za svako ono koje moe biti sprijeeno kanjavanjem.One majke koje poinju shvaati mone oblikujue utjecaje prenatalnih stanja shvatit e da svako misaono ili emocionalno stanje u kojemu ivi majka ima utjecaja na ivot djeteta koje se oblikuje, i ona e zbog toga biti paljiva da za vrijeme u kojemu nosi dijete nee poticati nikakve misli ili emocije ljutnje ili mrnje, zavisti, ljubomore, nikakve neljubazne misli bilo koje vrste, - ve nasuprot tome misli njenosti, samilosti i ljubavi; one e utjecati i voditi um djeteta kada se rodi, i uiniti vanjskim svoje posljedice na njegovo tijelo, umjesto da dopusti da se izvana ispoljavaju suprotne otrovne i destruktivne posljedice. . . To su potvrene injenice da uvjebavanje samo uma nije dovoljno. Nita u ovom svijetu ne moe biti istinitije nego da uvjebavanje uma, bez uvjebavanja srca samo poveava neiju mo za zlo, dok obrazovanje srca zajedno sa glavom, poveava neiju mo za dobro, i ovo je uistinu pravo obrazovanje. Jasno je da se treba otpoeti sa djetetom. Lekcije koje su nauene u djetinjstvu se zaboravljaju posljednje. . . Posluajmo sada jednu, dvije reenice od drugog pedagoga, ravnatelja kola. . . Uitelji, uinimo nae pouavanje snanijim i bogatijim. Pruimo naim acima neto raznolikije i privlanije. Dosegnimo vie. Posegnimo za humanistikim odgojem. Tako mnogo takozvanog pouavanja je nevjet rad. Mnogi od nas koji su se zakopali u nae prirunike uputa - su samo mehaniki sluai lekcija, su samo vjeti
105

govornici, opskrbljivai injenica i punjai umova. Ostavimo sve ove stvari i POUAVAJMO. Unesimo nae mozgove i srca u na rad. Postanimo graditelji karaktera. Takav rad e prisiliti ljude da shvate vanu istinu da je pouavanje najdublja nauka, najvia umjetnost, najplemenitija profesija. Ralph Waldo Trine - EVERY LIVING CREATURE, 1899 godine (Svako ivue stvorenje) Velika indiferentnost, apatija, i ak okrutnost koju mi vidimo ima svoje porijeklo u lanom obrazovanju datom mladima u vezi prava ivotinja, i njihove dunosti prema njima. J. Todd Ferrier 1855-1943 - ON BEHALF OF THE CREATURES (U ime stvorenja) Veliko otkrie devetnaestog stoljea, da smo svi mi povezani krvno sa niim ivotinjama, je stvorilo nove etike obaveze, koje se jo nisu probile u javnu savjest profesija sveenstva je tako alosno nemarna u propovijedanju ove oite dunosti. William Ralph Inge 1860-1954 Dean, Inge (crkveni starjeina Inge) iz propovjedi Sva bia mrze bol; dakle, nesmije ih se ubijati. Ovo je sutina mudrosti: ne ubijati bilo to. Sutrakritanga - iri religiju koja je blagoslov za sva stvorenja na svijetu. Acharanga Sutra (ainska religija) Ne ozlijediti nau skromnu brau (ivotinje) naa je prva dunost prema njima, no nije dostatno zaustaviti se na tome. Mi imamo uzvieniju misiju - sluiti im kad god to zatrebaju... ovjek koji bi iskljuio bilo koje Boje bie iz okrilja samilosti i suosjeanja, isto bi se tako ponio i prema drugom ovjeku. Sveti Franjo Asiki Onaj tko povrijeuje nevina bia iz elje da sebi prui zadovoljstvo, nikada ne nalazi sreu, ni iv niti mrtav. Onaj tko ne uzrokuje patnju srodnicima i smrt ivim stvorenjima, nego eli dobro svima, dosee beskrajno blaenstvo. Zakoni Manua Jedno djelo iste ljubavi u spaavanja ivota je vie nego da cijelo vrijeme provodimo u religioznom davanju bogovima. . . Dhammapada Tko ne zna ljubiti, taj ne zna kazati niti iskrenu istinu. Uite, uite, uite i bit ete prosjeni. Ljubite, ljubite i bit ete veliki. Niccol Tommaseo Mudrost amerikih indijanaca (starosjedioci) Nae je vjerovanje da je ljubav prema posjedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlai materijalni dio, a ako joj se dozvoli, s vremenom e poremetiti ovjekovu duhovnu ravnoteu. Zbog toga djeca zarana moraju nauiti ljepotu darivanja. Treba ih uiti da daju ono to najvie vole kako bi mogla osjetiti radost davanja. Ohiyesa, Wahpeton Santee Sioux Naa se djeca nisu rodila da mrze, ona su odgajana da mrze. Thomas della Peruta
106

ak i najbolji uitelji, sa najboljim namjerama, izgleda da ponizuju svoje studente dok rade kroz sistem javne kole. Jer je taj sistem napravljen tako da stvara ono to ponekad nazivamo dobrim graaninom, ali ih ee pretvaraju u dobre vojnike, napokon kroz dravne kole stvaramo armije. Ja se sjeam kako sam bio iznenaen dok sam pouavao na dravnom sveuilitu sa nekolicinom mladia koji su se eljeli suprostaviti regrutaciji, ali im je nedostajala hrabrost ili snaga da jednostavno kau ne. Oni su bili uhvaeni u zamku; oni su uvijek bili pouavani, i uvijek su pokuavali biti dobri. Sada kada su eljeli da odbiju da idu u vojsku, to nisu mogli, jer nisu bili sigurni da mogu podnijeti posljedice kojima su bili pouavani da sljede za takvo odbijanje: zatvor, drutvena sramota, gubitak posla, roditeljski oaj. Oni nisu mogli vjerovati u institucije, ali isto tako nisu mogli vjerovati ni sebi i svojim impulsima i bili su uhvaeni u vlastitoj nemoi; depresivni i ogoreni, ispunjeni samo-mrnjom i osjeajem stida. Takvo stanje se razvija u kolama. Na jedan ili drugi nain nae metode stvaraju kod mladih stanje bola koje izgleda vrlo slino masovnoj neurozi; nedostatku vjere u sebe, praznini duha u koju uskae vlast ili institucija, ovisnost kojom se oni hrane. Studenti se potiu da odbace svoju vlastitu volju, slobodu izbora; oni su pouavani da se vrijednosti i kultura nalaze van njih i mora se stei od institucija, i skoro je sve u njihovom obrazovanju predodreeno da ih obeshrabri od aktivnosti, od toga da poveu ideju i djelo. To je kao da smo htjeli da ih obeshrabrimo da razmiljaju za sebe stvarajui tako bezivotne ideje, tako beznadne, da njihov oaj bude dovoljno jak da ih uinimo podlonim manipulaciji i poslunosti. (Iz jednih novina, Kalifornija, 1971) Tko god eli mir meu ljudima, mora se boriti protiv dravnosti. Ludwig von Mises Sukob se ne moe nastavljati bez tvoga sudjelovanja. Dr. Wayne Dyer Obrazovanje je privatna stvar izmeu osobe i svijeta znanja i iskustva, i ima malo to zajednikog sa kolom ili univerzitetom. Lillian Smith ovjek je neurotian. To ne znai da je samo nekoliko ljudi neurotino, ve da je ovjeanstvo, samo po sebi neurotino. To nije pitanje o ispravljanju nekoliko osoba: u pitanju je lijeenje ovjeanstva kao takvog. Neurotinost je normalno stanje ljudi, jer svaki ovjek proe kroz odgajanje, kroz uvjebavanje. Njemu nije doputeno da bude ba ono, ma to on bio. On biva uoblien u odreeni kalup. Taj kalup stvara neuroze. Drutvo ti daje kalup, oblik. Ti se obrazuje u odreenom vidu i obliku. Samo jednom dijelu tvog bia je doputeno da se ispolji, dok je ostali dio tebe potisnut. To stvara razdor, izofreniju. Jer, dio koji je potisnut bori se da se ispolji. Zato je svaki ovjek izofrenian, razjedinjen. . . odjeljen od sebe, u borbi je sa sobom. Osho 1931-1990
107

Moderno obrazovanje ne samo da kvari srca mladih pomou okrutnog ropstva na koje ih osuuje, ono isto tako slabi njihov razum - na prvom mjestu sa nerazumljivim argonom kojim su obasuti, i na drugom mjestu sa tako malo panje koja im je data da bi prilagodili svoja nastojanja njihovim sposobnostima. U svijetu nema veeg objekta saaljenja od djeteta koje je prestraeno od svakog pogleda, i koje oekuje sa tjeskobom neizvjesnosti hirove pedagoga. . . Istinska svrha obrazovanja je generacija sree. (1783) Nema veeg izvora veselja od svjesnosti da sam ja od neke vanosti u svijetu. Dijete obino osjea da je ono nitko i nita. Roditelji, se u obilju svoje panje, dobro pobrinu da im pripomognu u tim gorkim sjeanjima. Kako se rijetko dijete uzdigne do zavidnog stupnja sree, kada osjea da ono ima ast da mu se moe vjerovati i moe biti savjetovano od svojih nadreenih. (1797 godina) William Godwin 1756-1836 - magazin The Enquirer Ako se osvrnemo na staro kinesko drutvo, nai emo da dva filozofska predanja igraju komplementarnu ulogu - konfucijanstvo i taoizam. Openito govorei, prvi se bavi jezinim, etikim, pravnim i ritualnim konvencijama koje drutvu obezbjeuje sistem za komunikaciju. Konfucijanstvo se, drugim rijeima, bavi konvencionalnim znanjem, a u njegovom krilu djeca se odgajaju tako da se njihove, prvobitno svojevoljne i udljive prirode, dovode u sklad sa Prokrustovom posteljom drutvenog reda. Pojedinac definira sebe i svoje mjesto u drutvenim terminima formule konfucijanstva. Taoizam, s druge strane, obino je cilj kojem streme stariji ljudi, a posebno oni koji se povlae iz aktivnog ivota u zajednici. Njihovo povlaenje iz drutva neka je vrsta vanjskog simbola za osloboenje od veza konvencionalnih obrazaca misli i djelovanja, jer se taoizam bavi nekonvencionalnim znanjem, razumjevanjem ivota neposredno, umjesto u apstraktnim, linearnim terminima reprezentativnog miljenja. Konfucijanstvo, dakle, vri nadzor nad drutveno neophodnim zadatkom da se prvobitna spontanost ivota podredi silom pod kruta pravila konvencije-zadatak koji ne znai samo sukob i bol, ve i gubitak te posebne prirodnosti i nesamosvjesti zbog kojih su djeca tako omiljena, a koju ponekad sveci i mudraci uspjevaju da povrate. Svrha taoizma je da odstrani neizbjenu tetu od sistematske obuke i ne samo da uspostavi, ve i da razvije prvobitnu spontanost, koja se naziva tzu-yan ili takva sopstvenost. Jer je spontanost djeteta ipak djetinjasta, kao i sve ostalo kod djece. Obrazovanje potie rigidnost, ne spontanost. Kod nekih ljudi je taj sukob izmeu drutvene konvencije i potisnute spontanosti tako silovit da se ispoljava kao zloin, ludilo, neuroza, a sve je to cijena koju plaamo za, inae, nesumnjive prednosti reda. Ali se taoizam ni u kom sluaju ne smije shvatiti kao revolucija protiv konvencije, iako je ponekad bio korien kao izgovor za revoluciju. Taoizam je put osloboenja, do njega se nikad ne dolazi putem revolucije, a po zlu
108

je uveno da veina revolucija uspostavlja jo goru tiraniju od one koju unitava. Biti slobodan od konvencije ne znai odgurnuti je s prezirom, ve ne dopustiti da te ona zavara. To znai biti sposoban da je iskoristi kao instrument, umjesto da bude iskorien. Zapad nema priznatu instituciju koja bi odgovarala taoizmu, poto naa hebrejsko-kranska tradicija izjednaava Apsolutno-Boga sa moralnim i logikim redom konvencije. To je skoro najvea drutvena katastrofa, jer time se drutveni red optereuje pretjeranim autoritetom, a to trai ba onakve revolucije protiv religije i tradicije koje su tako karakteristine za povijesti Zapada. Jedna je stvar osjetiti da smo u sukobu sa drutveno sankcioniranom konvencijom, a sasvim druga sa samim korjenom i osnovom ivota, sa samim Apsolutom. Ovo zadnje osjeanje stvara osjeanje krivice koje je toliko izopaeno da mora dovesti bilo do pobijanja vlastite prirode, ili do odbacivanja Boga. Kako je prva od ovih mogunosti na kraju krajeva nemogua - kao kad bismo vakali vlastite zube - druga postaje neizbjena, gdje takva olakavajua sredstva kao to je to ispovjed postaju nedjelotvorna. Po prirodi revolucija, revolucija protiv Boga ustupa goroj tiraniji apsolutistike drave-goroj jer ne moe, ak, ni oprostiti, a i zato jer ne priznaje nita do mo svoje vlasti. Jer, iako je ovo zadnje vailo za Boga, njegov svjetovni predstavnik, Crkva, uvijek je bila spremna da prihvati da-iako su zakoni Boji nepromjenjivi - niko ne moe da se usudi i pretpostavi granice njegove milosti. Kada prijestolje Apsoluta ostane prazno, relativnost ga uzurpira i time ini akt stvarne idolatrije, stvarne pogrde Boga-apsolutizirajui koncept, konvencionalnu apstrakciju. Ali, malo vjerovatnoe ima da bi prijestolje ostalo prazno da, na neki nain, to ve nije bilo - da je tradicija na Zapadu posjedovala neki nain da spozna Apsolutno neposredno, s one strane termina konvencionalnog reda. Alan W. Watts 1915-1973 - THE WAY OF ZEN, 1957 (PUT ZENA) Istinsko obrazovanje je rezultat nauke o povezivanju integralnih djelova ovjeka, i isto tako povezivanje sa njegovom okolinom, a potom sa veom cjelinom u kojoj ona ima da odigra svoj dio. . . Prvi napor u obrazovanju da se dijete civilizira, bit e da se obuava i ispravno usmjere njegovi instikti. Drugo, obaveza pedagoga e biti da pokae njegovu istinsku kulturu, obuavajui ga da ispravno koristi intelekt. Trea dunost obrazovanja e biti da potakne i razvije intuiciju. Kada se ovo troje razvije i profunkcionira, tada e imati civilizirano, kulturno i duhovno probueno ljudsko bie. ovjek e onda biti instiktivno ispravan, intelektualno zdrav i intuitivno svjestan. Njegova dua, njegov um i njegov mozak e funkcionirati kako bi i trebali u ispravnom odnosu jedno sa drugim, i tako ponovo stvarati ko-ordinaciju i ispravno usklaivanje. . . Jedno od naih trenutnih ciljeva mora biti odstranjivanje takmiarskog duha, i zamjena sa ko-operativnom svjesnosti. Alice A. Bailey - EDUCATION IN THE NEW AGE, 1954
109

Izum kvocijenta inteligencije je uinio veliku tetu kreativnosti u obrazovanju. . . Individualnost, osobnost, originalnost, su tako vrijedni da bi se u to mijeali amateri psihijatri iji su uzorci za cjelovitu personalnost neizbjeno njihovi vlastiti. John Hildebrand Ljudi su roeni kao neznalice, a ne kao glupani. Oni su uinjeni glupima kroz obrazovanje. Bertrand Russell Obrazovanje je metoda gdje se stie vii nivo predrasuda. Laurence J. Peter U svijetu obrazovanja shvaanje ovjekove istinske prirode e dove -sti do fundamentalnih promjena u metodama pouavanja. Naglasak e biti stavljen na pouavanje ljudi INJENICI Ega (due) na njegovom vlastitom planu, prirodi lunarnih tijela, i metodama usklaivanja niih tijela tako da Ego moe direktno komunicirati sa fizikim mozgom, i tako kontrolitrati niu prirodu i raditi na svojoj svrsi. Ljudi e biti pouavani kako da kroz koncentraciju i meditaciju razjasne znanje za sebe, kako razviti intuiciju, i tako se oslanjati na izvore Ega. Zatim e ljudi biti pouavani da MISLE, da preuzmu kontrolu nad mentalnim tijelom, i tako razviju svoje latentne moi. Alice A. Bailey - A TREATISE ON COSMIC FIRE, 1925 Ukratko, kole ulau svoje napore u pouavanju djece TO MISLITI, a neuspijevaju u vanijoj stvari pouavati ih KAKO MISLITI. U obrazovanju nita nije vanije od toga - i ipak to se najvie zanemaruje. . . . U vie od osamdeset zemalja svijeta, u tisuama gradova i sela na ovome planetu, mala djeca bivaju indoktrinirana sa bilo kojom svrhom ili glupou njihovi odrasli ele. Iskustvo je pokazalo da skoro nema ogranienja apsurdnostima koja mala djeca mogu progutati. Mi poinjemo kae Bain, vjerovanjem u bilo to. Djeca koja su pouavana TO MISLITI ali ne i KAKO MISLITI mogu samo ponavljati greke koje su ljudi inili stoljeima. Umjesto da zrelo procjenjuju njihove verbalne smjernice i smjernice drugih ljudi oni se mogu samo sukobljavati u vezi toga. Svatko je od nas imao iskustvo kad se je usprotivio To nije tako nakon ega smo bili odalamljeni. Ovo je u mikrokosmosu oblik rata. . . Kako emo mi uiti nau djecu? Kako moemo prenjeti vrijedna iskustva i velike tradicije prolosti, i u isto vrijeme potaknuti dolazeu generaciju da ih prilagodi svijetu budunosti? . . . Ja i moja ena nau djecu pouavamo o ispravnom i krivom onako kako mi to vidimo. Ona e otpoeti sa stavovima koje imamo. Mi osjeamo da im moramo pruiti odreeni moral; da im moramo dati neke ideje kako se ponaati u svijetu; da ih moramo upoznati sa naim prijateljima i neprijateljima. Ali mi ne osjeamo da je ispravno da ona moraju nastaviti sa naim prijateljstvima ili svaama. Naa djeca ue da koriste orua za razmiljanje. Mi ih uimo da su nae ideje najbolje, ono to smo mi bili sposobni
110

shvatiti. Ali ona isto tako ue da je to do njih samih da razrade ideje koje su primili od nas i prenesu ih u boljem obliku svojoj djeci. Mi stavljamo njima u zadatak i obavezu da razrade i promjene ideje kojima smo ih mi pouavali kada pronau da te ideje ne odgovaraju njihovim ivotnim injenicama. . . Mi im govorimo: Mi smo imali mnogo vie iskustva od onoga to ete vi pronai iz naih verbalnih uputstava. . . Ali u ovom promjenjivom svijetu okolnosti se mjenjanju. Kako vi sazrijevate, vi ete morati poeti stvarati vlastita miljenja. Ken Keys Jr. - TAMING YOUR MIND, 1975 General G. Brock Chisholm, izvrni sekretar Ujedinjenih Nacija za Svjetsku Zdravstvenu Organizaciju upozorava: Svijet se mjenja i nastavit e se mjenjati tako brzo da je nemogue dati jasne i potpune planove za ivljenje nae djece. Za nas je nemogue da im predstavimo smjernice za stvarnost sa bilo kojim stupnjem uvjerenja da e te smjernice imati vrijednost nakon prolaska dvadeset ili trideset godina. Djeca od svojih roditelja ne trebaju zemljovid svijeta kakav je on bio, niti uvjerenja svojih roditelja ili predaka, ve veliki poklon slobodu da misle, sposobnost da sami jasno gledaju na stvarnost i da stvaraju svoje vlastite misli o tome kako da najbolje urede svoje odnose sa stvarnou koju oni jasno vide. G. Brock Chisholm iz The Christian Register Prolo iskustvo u sebi nosi sa svim svojim prednostima nedostatke da se stvari nikada ne dogaaju ponovo na isti nain. Winston Churchill Ja pouavam moje dijete, i kada mi se prui prilika, ja govorim svoj drugoj djeci svih godita - predkolskoj, u koli, na univerzitetu: Da nita nije konano uinjeno ispravno. Da nita nije spoznato pozitivno i potpuno. Da je cijeli svijet njihov u potpunosti . . . Njima je drago kao i meni, da je neto ostalo za njih da otkriju, kau, misle i obave. Neto? Sve je ostavljeno mladima da preuzmu, i to je nadahnue za njih kada ja priznajem za sve odrasle: Mi za sada nemamo i nikada u povijesti svijeta nismo imali dobru vladu. . . Da najbolja slika jo nije bila nacrtana, najljepa pjesma jo nije otpjevana, najupeatljiviji roman jo nije napisan; najboanstvenija muzika jo nije bila komponirana. . . U nauci, moda devedeset i devet posto mogue poznatoga jo treba biti otkriveno. Lincoln Steffens - LINCOLN STEFFENS SPEAKING, 1936 Nije uveliavanje rei da je navika traenja svega u knjigama tako duboko ukorijenjena, tako da mnogi inae inteligentni uenici, imaju odbojnost prema usmjeravanju svoje panje na same stvari - izgleda da je jednostavnije zaokupiti um sa neim to je netko drugi ve rekao o ovim stvarima. Dok je to glupost ne upotrijebiti razborito otkria i dostignua drugih, zamjena vienja drugih umjesto za koritenje vlastitih oiju je tako suprotan princip da mu i ne treba kritika. John Dewey 1859-1952 filozof - EDUCATION TODAY, 1898
111

Onoliko dugo koliko nastavljamo da sputavamo inteligenciju nae djece ne uei ih kako da misle, moemo oekivati da imamo uestale ratove, siromatvo, kriminal i ostala zla. Ovaj biznis pouavanja djece irom svijeta da razmiljaju ljubazno, tako da mogu rijeiti svoje nesuglasice zrelom raspravom umjesto lananom reakcijom urana nije neto to moe biti uinjeno za jedan dan ili tjedan ili godinu. To je neto na emu moramo raditi. Za to e trebati dosta vremena ali jedini nain da to uinimo je da to ponemo raditi. Moramo oblikovati nae ideale. Moramo ih objasniti drugim ljudima. Ne smijemo propustiti priliku da pouavamo nau djecu da VIDE jasnije, MISLE zrelije, i OSJEAJU dublje. Civilizacija je spor proces uenja kako biti ljubazan. Moramo se sjetiti Voltera ovjek e nastavljati initi zloine onoliko dugo koliko bude nastavljao vjerovati u apsurdnosti. Oni e nastavljati vjerovati u apsurdnosti sve dok se ne budu pouavali KAKO MISLITI - a ne samo ispunjavani lokalnim idejama TO MISLITI. Uiti djecu da ispravno misle nije potpuno rjeenje za zla ovoga svijeta, ali to je nuana poetna toka. Onoliko dugo koliko mi utuvljivamo u glave djece TO MISLITI i ne uspijevamo ih obuavati KAKO MISLITI, toliko dugo emo imati razliite paklove na zemlji. Ovo je izazov dananjice. Moemo li se sa time suoiti. To je do TEBE i to je do MENE. Da zakljuimo. Ovaj svijet treba mislioce, a ne papagaje. Ken Keys, Jr. - TAMING YOUR MIND, 1975 Jednog dana e biti shvaeno kao smrtonosna povreda da odgajamo dijete na lanim vrijednostima koje ono ne moe nikada samo shvatiti da bi pronalo svoj istinski odnos sa svijetom. . . Kada svi budu spremni da se oblae u svilu i hrane voem i oraastim plodovima onda e cijeli svijet postati vonjak. Nee biti kapitala ni radnika, ni zaraivanja novca ni siromatva. Trgovina e biti zamjenjena razmjenom darova izmeu zemalja koje proizvode specijalne svile i voe, a tvornice e biti pretvorene u lijepe drutvene zanatske-radionice u kojima e mukarci, ene i djeca sretni, sami za sebe izraivati neka jednostavna orua i stvari koje su im potrebne. Adela Curtis Svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da formiramo dijete pretvaraju Boga u vraga. Djeca koja dolaze u moju kolu su mali vragovi, mrze svijet, destruktivna su, bezobrazna, lau, kradu, zlovoljna su. Za est mjeseci postanu sretna, zdrava djeca koja ne rade nita loe. Nisam ja nikakav genije, ja sam samo jedan ovjek koji odbija voditi djeje korake. Putam ih da sama odrede svoje vrijednosti, a vrijednosti su uvijek dobre i drutvene. Religija koja ini ljude boljima, ini ih gorima, ali religija poznata kao sloboda ini sve ljude dobrima jer unitava sukob koji od ljudi stvara vragove. Alexander Sutherland Neill - DJECA SUMMERHILLA U biti, ljubav je razvoj svijesti o cjelini. Nazivamo je grupnom svijesti. A. Bailey
112

Vjerujem da pod duhovnou mislite na univerzalnu duhovnost, onu koja je iznad bilo koje odreene religije ili vjeroispovjesti. Slobodne kole imaju holistiki pristup odgoju i obrazovanju i nastoje zadovoljiti u okviru onoga to je mogue, razliite potrebe i elje uenika. U pravilu nemaju religijski odgoj u onom obliku koji se u nas u posljednje vrijeme provodi u kolama. to ne znai da se ne ui o razliitim religijama u okviru povijesti ljudske civilizacije ili kroz prouavanje literature, kroz umjetnost. Osobno smatram da duhovnost ini okosnicu ljudske egzistencije i da joj treba posvetiti dunu panju s naglaskom na duhovnost 21. stoljea koja je osloboena vjerskih ogranienja i koja ide ka ujedinjenjuju svih itelja Planeta, s ciljem da nas sve uzdigne na jedan vii nivo suivota u miru i meusobnom uvaavanju i, ak se usudim rei, u ljubavi. Dragana Boljei Kneevi - predsjednica udruge Slobodna kola (iz intervjua Plodovi Summerhilla u Hrvatskoj iz asopisa Svjetlost, srpanj 2009) Sustav A. S. Neilla je jedno radikalno pribliavanje podizanju djeteta. Po mom miljenju, njegova knjiga (kola Summerhill) je od velike vanosti jer predstavlja istinsko naelo odgoja bez straha. U koli Summerhill autoritet ne prikriva sustav manipulacije. Summerhill ne izlae neku teoriju; on povezuje stvarno iskustvo od skoro 40 godina. Autor potvruje da "sloboda funkcionira". Osnovni principi Neillovog sustava su predstavljeni u toj knjizi jednostavno i bez dvosmislenosti. Oni su tu saeti. 1. Neill se vrsto dri vjere "u djetetovu kvalitetu". On vjeruje da se prosjeno dijete ne raa kao sakato, mlitavo, ili kao bezduni automat, nego puno mogunosti voljeti ivot i s interesom za ivot. 2. Cilj odgoja - ustvari cilj ivota - je raditi radosno i traiti sreu. Sreom, prema Neillu, prosjeni su zainteresirani za ivot; ili dodao bih, odgovaraju ivotu ne samo svojim mozgom nego cijelom svojom osobnou. (1960 god.) Erich From 1900-1980 Trebate znati da je teoretska podloga waldorfske pedagogije i suvremene pedagoke i psiholoke znanosti danas ve gotovo identina. Dakle, razlika u odnosu na druge vrtie nije u teoriji ve u beskompromisnom provoenju osnovnih pedagokih naela u svakodnevnom radu s djecom. Waldorfski program izabrali smo ba zato, jer ve vie od 80 godina uspijeva u praksi ostvariti ono to danas suvremena pedagoka znanost tvrdi da je dobro za dijete. - A to je? To ukljuuje tri stvari: najvanije je omoguiti predkolskom djetetu uenje putem stjecanja vlastitog iskustva, aktivnog istraivanja i oponaanja odraslih. Osim toga, valja se ophoditi s djetetom tako da se ono osjea sigurno, zatieno i potovano. I stalno treba imati na umu da sve to odrasla osoba radi u prisutnosti djeteta - odgaja dijete.
113

Vladimira Kezele - osnivaica i voditeljica - Waldorfskog vrtia Suncokret - www.waldorfska-skola-zg.hr Djeca bez pomoi mogu stvoriti drutvo reda. Za nas odrasle su potrebni zatvori, policija, vojska i oruje. Djeca rjeavaju svoje probleme mirno. Maria Montessori - www.montessori-skola.hr Moda uimo dijete kako e zahvaliti Bogu i moliti ga, ali ne uimo ga kako e cijeniti ovjeka, taj najvii izraz bojeg stvaranja. Zanemarujemo sve one ljude koji su dali svoje ivote kako bismo mi mogli bolje ivjeti. Djetetu moramo osvijestiti da svako civilizacijsko postignue zahvaljujemo mnogima kojih vie nema. Ako mu otkrijemo kako se dolo do odreenih znanja od samih poetaka ono e vie uivati u uenju. Piemo itamo i djetetu moemo otkriti kako je nastalo pismo, kako i ime se zapisivalo u poetku, kako se razvilo tiskanje i kako se dolo do toliko velikog broja knjiga. Svaka zemljopisna karta krije iza sebe napore nebrojenih istraivaa i pionira, koji su osvajajui nepoznate krajolike otkrivali nova mjesta, rijeke, jezera i uinili svijet za nas veim i bogatijim. Potaknimo djecu da usmjere pozornost na tisue onih koji su svojim radom doprinijeli velikim stvarima, a koji sami nisu bili slavni. Maria Montessori, 1948 Osnovna Montessori kola Barunice Dde Vranyczany prva je Montessori kola u Republici Hrvatskoj. Dobila je ime po barunici Vranyczany koja je 1934. godine u Zagrebu, na adresi Dolac 9, otvorila prvi Montessori vrti. Montessori kolu su 2003. godine osnovali roditelji djece koja su pohaala Montessori vrtie. U elji da nastave svoje obrazovanje po metodi kojom su bili zadovoljni i roditelji i djeca, okupili su se u Udruzi roditelja Maria Montessori Zagreb i graanskom inicijativom uspjeli u osnivanju kole - Maria Montessori - godine 1909. u Citta di Castello organizira prvi teaj na kojem se ui o njenoj metodi za uitelje, objavljuje svoju knjigu Metoda (Il metodo), a 1912. i prijevod na engleski jezik. 1948. su objavljene knjige na engleskom What You Should Know About Your Child i The Discovery of the Child, a godinu dana kasnije objavljena je knjiga The Absorbent Mind. Dobre knjige za proitati o odgoju: - Erich From - Umijee ljubavi - Alice Bailey - Obrazovanje u novoj eri, 1954 - J. Krishnamurti - Education and Significance of Life, 1981 - Steiner Rudolf - The Education of the Child, 1981 - Coles Robert - The Spiritual Life of Children, 1990 U svijetu postoje internacionalne organizacije koje pomau obrazovanje djece irom svijeta pa je dobro pogledati i njihov nain obrazovanja i zatite djece. www.savethechildren.net djeluje u 120 zemalja svijeta, sa jo trideset drugih organizacija, djeluje ve 90 godina u zatiti djece.
114

Ljudi sve vie i vie irom Amerike se bude i uviaju jaz izmeu onoga to se ui u kolama i zdravog razuma koji nam govori to bi trebali znati. to ti moe uiniti u vezi toga. John Taylor Gatto - je bio proglaen New York State Uiteljem Godine. Pobornik reforme kola. Napisao je poznatu knjigu Dumbing Us Down: The Hidden Curriculum of Compulsory Schooling i - Weapons of Mass Instruction. Najbolji je onaj uitelj koji radije daje sugestije nego li dogmatizira, i nadahnjuje svoga sluatelja sa eljom da pouava samog sebe. Edward Bulwer-Lytton Nijedna pojedinana povijesna kultura ili civilizacija ne moe svojatati apsolutnu univerzalnost. . . Budua kultura trebat e da se uzdigne do univerzalne vizije ovjeka i ljudskog ivota. . . Jedinstvo kulture ne treba traiti u jedno-obraznosti nego u skladu. . . Sarvepalli Radhakrishnan - indijski predsjednik od 1962. do 1967. ija su djeca vlasnitvo? vlasnitvo drave ili vlasnitvo crkve? ije su vlasnitvo odrasli ljudi? - vlasnitvo (robovi) drave ili (robovi) vlasnitvo crkve? - Sve politike ideologije, ak i vae zakonske strukture, su zloudne izrasline religiozno misleeg ovjeka. U. G. Krishnamurti 1918-2007 - sa interneta - O djeci, spolnosti, seksu, obrazovanju, roditeljstvu, dravi, religiji, ivotu i slobodi. Nepoznat? Vaa djeca nisu vlasnitvo drave. Vi ste ih rodili, othranili i za njih skrbite. O vama roditeljima ovisi to e i kakva e postati vaa djeca. Vi ste kao roditelji odgovorni za odgoj i obrazovanje svoje djece. Hrvatska biskupska konferencija, iz letka 2013. godine Civilizacija smatra da roditelji preuzimaju sve dunosti, a djeca kao da imaju sva prava. Potovanje djeteta prema roditeljima nastaje, ne zbog spoznaje obaveze koja proizlazi iz roditeljskog raanja-stvaranja, nego prirodno nastaje kao rezultat brige, odgoja, i naklonosti koje je sa ljubavlju iskazivano u pomaganju djetetu da pobijedi u borbi ivota. Istinski roditelj je zauzet neprekidnim sluenjem-brigom koje mudro dijete prepoznaje i cijeni. . . Ali opstanak same civilizacije se temelji na sve veoj voljnosti jedne generacije da uloi u dobrobit slijedee i budu -ih generacija. Bilo koji pokuaj da se odgovornost roditeljstva prebaci na dravu ili crkvu e se pokazati unitavajuom za dobrobit i napredak civilizacije. (stana 941) THE URANTIA BOOK, 1955 ena koja je na prsima drala dijete je rekla, govori nam o djeci. On je rekao: "Vaa djeca nisu vaa djeca. Ona su sinovi i keri ivota koji tei samome sebi. Ona dolaze kroz vas ali ne iz vas, ona su sa vama i ne pripadaju vama. Vi im moete dati vau ljubav ali ne i vae misli, jer ona imaju svoje vlastite misli. Vi moete pruiti dom njihovim tijelima, ali ne i njihovim duama. Jer njihove due prebivaju u kui budunosti koju vi ne moete posjetiti, ak ni u vaim snovima. Vi moete teiti da budete kao i oni, ali ne teiti da njih uinite sline vama. Jer ivot se ne kree unazad, niti zadrava u prolosti". Kahlil Gibran
115

"Djeca su moja, imetak je moj" - tako razmilja budala. Ali ni sam nije svoj, a kamoli djeca, kamoli imetak. DHAMMAPADA Nijedno dijete nee napredovati ivei u strahu kod kue, u koli ili u crkvi. Disciplina kojoj ue potivani roditelji raa ljubavlju, a ne strahom. ivotna dob je produena otkad se prestalo straiti paklenom vatrom i ognjenim sumporom. Moralnost koja se odrava strahom nije dobra za zdravlje, niti je uope moralnost. Ukloni strah, nestat e i nasilja. Ljubav i strah se iskljuuju. Ljude se uilo da se boje Boga i da ga istovremeno ljube. Gdje je strah stvaran, ljubav je prividna. Ljubav je temelj na kojem se gradi etika. Ljubav temeljena na strahu gradi lanu etiku, a to je podloga svih konvencionalnih lai nae civilizacije. Dr. J. H. Tilden - SVE BOLESTI NASTAJU USLIJED ZATROVANJA - Dodue, smatram da se vjerske zajednice i ne bi trebale mijeati u kurikulum kola, jer ovo je sekularna drava. Slijedom toga, ni vjeronauk se ne bi smjelo predavati u kolama, nego mu je mjesto u vjerskim zajednicama, a u javne kole treba uvesti vjersku kulturu. Neki se plae da je etvrti modul uvod u legalizaciju homoseksualnih brakova. Pa, ako emo i o tome, to e legalizirati parlament, nije to neto ime e se baviti vjerske zajednice. Osvrui se na kurikulum zdravstvenog odgoja, rabin je dalje komentirao: U potpunosti razumijem roditelje koji ele da im djeca ive po njihovim svjetonazorima, ali treba shvatiti da svijet oko nas nije u skladu ni sa ijim vjerskim svjetonazorima. - Ako pogledamo broj razvoda, abortusa, stopu kriminala, internet i druge medije gdje seksualnost vriti prema nama sa svih tih stranica, jasno je da djecu treba pripremiti za taj svijet koji ne ivi prema vjerskim svjetonazorima. Dobro je da ih kola informira o seksualnosti i svim tim temama, a da roditelji svoj svjetonazor objanjavaju kod kue. Jer i danas ima djevojica ije mame ne objasne nita o menstruaciji, pa su u udu kad uju od prijateljica. Iz tog pubertetskog doba nosimo kojekakve frustracije cijeli ivot. - Podravam to da zdravstveni odgoj rade strunjaci, dunost kole je da formira djecu da budu kompletni lanovi drutva, da mogu djelovati na svim podrujima i tu je informacija o seksualnosti jako bitna. Mislim da bi zdravstveni odgoj trebalo i proiriti, da bi se dodatno trebalo govoriti o nenasilju, ne samo prema partnerima, nego nenasilju u irem smislu te rijei, nenasilju prema ivotinjama. - Talmud kae da je ono to djeca govore na ulici ono to su ula kod kue, od oca ili majke. Konano, zdravstveni odgoj otvara mogunost roditeljima da osjete potrebu i obvezu da svoj svjetonazor pojaano objanjavaju djeci, da moda manje gledaju turske sapunice, a da se vie bave djecom. Luciano Moe Prelevi, rabin u Zagrebu o seksualnom odgoju mladih iz Jutarnji list, 14. veljae, 2013 (ovdje samo njegove rijei iz lanka Nisu ba sve vjerske zajednice protiv zdravstvenog odgoja, idovi ga podravaju! - podnaslov - Razumijem roditeljske elje, ali u sekularnoj dravi vjerski odgoj se provodi kod kue)
116

- Sjetimo se vane stvari. to obrazovanje moe uiniti kada slijedi pogrene tokove dobro se vidjelo u Njemakoj s unitenjem idealizma, forsiranjem pogrenih ljudskih odnosa i stavova i slavljenjem svega to je sebino, brutalno i agresivno. Njemaka je dokazala da kada se obrazovni sustav dobro nadgleda i organizira, sustavno planira te prilagouje jednoj ideologiji, on ima snaan efekt posebice ako se dijete uzme dovoljno rano i ako ga se titi od suprotnih uenja dovoljno dugo vremena. Podsjetimo se da u isto vrijeme ta isprobana mo moe djelovati u dva pravca i da ono to je djelovalo na krivim zasadama moe jednako uspjeno djelovati na pravilnim. Takoer treba shvatiti da moramo uiniti dvije stvari: moramo obrazovni naglasak staviti na djecu mlau od esnaest godina (to mlaa to bolje) i drugo, moramo poeti s onim to imamo ak i kada priznajemo ogranienja sadanjeg sustava. Moramo ojaati dobre i poeljne aspekte, razviti nove pristupe i tehnike koje e osposobiti dijete za potpuni ivot i tako ga uiniti potpuno humanim, kreativnim, konstruktivnim lanom ljudske obitelji. Ono najbolje to je bilo mora se sauvati, ali samo kao temelj boljeg sustava i mudrijeg pristupa u cilju.- promijeniti u potpunosti dananji stav svjetske mladei prema okolini, od najranijih dana prihvatit e ulogu koju mora igrati i odgovornosti koju mora preuzeti te da je obrazovanje nain pripreme za tu korisnu budunost bogatog sadraja. Stoga postaje sve jasnije da se budue obrazovanje u novom i irem smislu moe definirati kao Znanost ispravnih ljudskih Odnosa i Socijalne brige. To daje relativno novu svrhu ve uvedenim nastavnim planovima i programima i ukazuje da nita to je dosada uvedeno ne treba izbaciti, samo treba razvijati pozitivnu motivaciju, a nacionalistike i sebine predodbe izbjegavati. Ako se povijest, na primjer, prezen -tira na osnovi ideja koje su vodile ovjeanstvo naprijed, a ne na osnovi agresivnih ratova i nacionalnih i internacionalnih lopovluka, pedagogija e se baviti pravilnom percepcijom i upotrebom ideja te njihovom transformacijom u radne ideale i njihovom primjenom kao eljom za dobrim, istinitim i lijepim. To e dovesti do potrebne promjene dananjih natjecateljskih i materijalistikih ciljeva u one koji e potpuno izraziti Zlatno Pravilo i koji e uspostaviti pravilan odnos izme -u pojedinaca, grupa, partija i nacija u cijelom svijetu. - Naposljetku, obrazovanje bi svakako trebalo predstaviti realnost due u ovjeka kao unutranji faktor koji stvara dobro, istinito i lijepo. Na taj e nain kreativni izraz i humanitarni napor dobiti loginu bazu. No, to se nee uiniti kroz teoloku ili doktrinarnu prezentaciju, kao to je danas obiaj, ve prezentacijom problema kroz istraivanje i kroz napor da se odgovori na pitanje: to je ovjek, to je njegova sutina u shemi svih stvari? Prouavat e se ivotna mo i proklamirani ciljevi kroz stalno djelovanje kulturalnih i artistiko duhovnih elnika tijekom stoljea, zajedno s njihovim ivotima, kako s historijskog tako i s psiholokog aspekta. To e pred mla117

dim ljudima svijeta otvoriti problem elnitva i pobuda. Obrazovanje e dakle biti prueno u vidu zanimanja za ljudski, dostignua i ljudske mogunosti, i to na takav nain da ne samo da e sadraj uenikova uma biti obogaen povijesnim i literarnim injenicama, ve e se i njegova imaginacija rasplamsati te pobuditi njegove ambicije i htijenja. Takoer e se u tonoj perspektivi prikazati svijet prolih ljudskih napora te otvoriti .budunost pokuavajui potaknuti individualni napor i dati osobni doprinos. Gornji reci ni na koji nain nisu optuba prolih metoda, osim utoliko to danas svijet predstavlja optubu samog sebe. Reci ne tvore nestvarnu viziju ili mistinu nadu, koja bazira na razmiljanju punom nade. Oni se bave stavom prema ivotu u budunosti koji imaju mnogi ljudi dananjice, a meu njima i mnogi pedagozi svake zemlje. Greke prolih metoda oigledne su, ali nema potrebe gubiti vrijeme naglaavajui ih ili nagomilavajui primjere. Ono to je potrebno to je realizacija neposrednih mogunosti uz shvaanje da e biti potrebno mnogo vremena da se promijene ciljevi i metode. Potrebno je na drugaiji nain obrazovati nastavnike, a bit e potrebno mnogo vremena dok se ne pronau novi i bolji naini, napiu novi udbenici i nau mukarci i ene koji se mogu odueviti novom vizijom i koji e raditi za novu civilizaciju. Nastojao sam staviti naglasak na principe, to inim u saznanju da mnogi od njih nisu novi, ve samo trae novi pristup. Pokuao sam pokazati da se danas otvaraju mogunosti budui da se sve mora ponovno izgraditi s obzirom na to da je u veem dijelu svijeta sve bilo uniteno. Rat je dokazao da nismo pravilno uili. Bolji obrazovni sustav trebao bi dakle biti izgraen na nain da prezentira mogunosti ljudskog ivota koji e sruiti barikade, ukloniti predrasude i omoguiti djetetu u razvoju da kada odraste ivi s drugim ljudima u harmoniji i u dobroj namjeri. To se moe postii ako se razviju harmonija i razumijevanje i ako pedagozi shvate da "gdje nema vizije tu nestaje ovjek". - Internacionalni sustav obrazovanja koji se razvija u zajednitvu irokoumnih nastavnika i autoriteta u svakoj zemlji danas je neophodan i sluit e ouvanju svjetskog mira. Prema tom cilju ve su poduzeti odreeni koraci i grupe pedagoga razmatraju koji e sustav omoguiti da djeca razliitih nacija (poevi s milijunima djece kojima sada treba obrazovanje) budu odgojena bez predrasuda i nepristrano. Svjetska e se demokracija oblikovati kada se ljudi svugdje ponu tretirati kao jednaki; kada se djeacima i djevojicama objasni da nije vano da li je ovjek Azijat, Amerikanac, Europljanin, Britanac, idov ili poganin, ve da svatko ima historijsku pozadinu koja mu omoguuje da doprinese dobru cjeline i da je glavna potreba dobronamjerni stav i stalni napor da se postignu ispravni ljudski odnosi. Svjetsko jedinstvo postat e injenicom kada djeca svijeta budu nauena da su razlike u religiji veinom stvar roenja. Ako je ovjek roen u Italiji vjerojatno e biti rimokatolik, ako je roen kao idov slijedit e idovsko uenje, ako je
118

roen u Aziji bit e musliman, budist ili e pripadati jednoj od hindu sekti, ako se rodi u drugim zemljama moe biti protestant itd. Nauit e da su razlike u religiji uglavnom razlike koje su nastale kao rezultat ljudskih nesuglasica u interpretaciji istine. Time se postepeno nae razli -ke i nesuglasice ublaavaju, a ideja o Jedinstvenom ovjeanstvu prodrijet e kod svih. . . . - Svi pak, bez obzira na njihove poetne sposobnosti mogu prihvatiti Znanost Ispravnih Ljudskih Odnosa i time odgovoriti glavnom cilju nadolazeeg evolucijskog sustava. Indikacije za to mogu se vidjeti posvuda, ali dosada naglasak nije postavljen na obuavanje nastavnika ili savjetovanje roditelja. Mnogo, veoma mnogo napravile su u prosvijetljenju grupe ljudi u svim zemljama. To su postigli prouavajui potrebe graanstva, poduzimajui istraivake poduhvate povezane s pravilnim drutvenim odnosima (opinskim, nacionalnim i internacionalnim) te uz pomo mnogih organizacija koje nastoje ljudskim biima ucijepiti osjeaj odgovornosti za ljudsku sreu i dobrobit. Ipak, pravi posao u tom smjeru trebao bi poeti u ranom djetinjstvu tako da svijest djeteta (koja se tako lako usmjerava) moe od najranijih dana zauzeti nesebian stav prema svojim blinjima. To se vrlo lako moe zapoeti ako to roditelj eli; moe se nastaviti ako roditelji i nastavnici demonstriraju u vlastitom ivotu ono to propovijedaju. Pod tim uvjetima naposljetku e doi vrijeme krize u kasnoj adolescenciji, potrebne i planirane u ivotu mladog ovjeka tijekom koje e postati postojan na odreeni nain, kako to odredi sudbina, da bi ispunio svoj zadatak pravilnih odnosa posredstvom profesionalnog sluenja. To je posao spajanja, koji mora biti obavljen sada, spajanja izmeu onoga to je danas i to e biti sutra. Ako tijekom sljedeih 150 godina razvijemo tehniku premoenja mnogih prepreka koje postoje u ljudskoj obitelji i prevladamo rasnu mrnju i separatistike tenje naroda, uspjet emo stvoriti svijet u kojem e rat biti nemogu i u kojem e se ljudi osjeati lanovima jedinstvene ljudske obitelji, a ne ratobornom masom naroda i ljudi koji pokuavaju nadmeui se dobiti najbolje i koji uspjeno nameu mrnju i predrasude. To je, kao to smo vidjeli, bila prolost. ovjek se razvio od izolirane ivotinje, voen samo instinktima samo-odranja, jedui i parei se, kroz etape obiteljskog, plemenskog i nacionalnog ivota do dananje toke kada prihvaa iri ideal - internacionalno jedinstvo, tj. skladno funkcioniranje Jedinstvenog ovjeanstva. Taj rastui idealizam probija se u prve linije ljudske svijesti bez obzira na mnoga separativna neprijateljstva. Upravo su ova odgovorna za sadanji kaos i za udruivanje zemalja Ujedinjenih Nacija. To je stvorilo suprotne ideologije koje trae svjetski izraz; to je stvorilo i (takozvane) nacionalne spasitelje, proroke, idealiste, oportuniste, diktatore, pronalazae i humaniste. Ti su suprotni idealizmi zdrav znak, slagali se mi ili ne. Oni u potpunosti koriste ljudsku tenju, hitnu i pravilnu, za boljim uvjetima, za vie
119

svjetla i razumijevanja, za boljom ko-operacijom, za sigurnou, mirom i izobiljem u svijetu terora, straha i gladi. Modernom je ovjeku teko zamisliti vrijeme kada nee postojati rasne, nacionalne ili razliite religijske svijesti. Jednako je tako bilo teko zamisliti prapovijesnom ovjeku period nacionalnog razmiljanja, to moramo imati na umu. Vrijeme kada e ovjeanstvo moi razmiljati na svjetskoj razini lei daleko pred nama, ali injenica da o tome moemo razgovarati, da to moemo eljeti i planirati znak je da to nije nemogue. ovjeanstvo je oduvijek napredovalo u etapama prosvi -jetljenja i slave. Mi smo sada na putu prema daleko boljoj civilizaciji no to ju je svijet ikada upoznao i prema prilikama koje e osigurati daleko sretnije ovjeanstvo, koja e dokinuti nacionalne razlike, klasna obiljeja (bez obzira da li su bazirana na nasljednom ili financijskom statusu) i koje e osigurati puniji i bogatiji ivot za svakoga. . . - - - Ja se iskljuivo bavim institucionalnim aspektima obrazovnih sustava i dokazanim utjecajem na mlade ljude svih nacija koji su bili podvrgnuti tim sustavima. Ciljevi koje su nastavnici institucija postavljali pred sebe bili su uski, a krajnji efekt njihova uenja i rada bilo je stvaranje sebine, materijalistiki orijentirane osobe, koje je glavni cilj bio napredovanje u materijalnom smislu. To je bilo upravo zapanjujue potpomognuto gdje god se pojavila kakva individualna ambicija koja je vodila dijete ka uskim i sebinim ciljevima nastavnika. Prirodni idealizam djeteta (a koje dijete nije roeni idealist?) polako se i stalno guio teinom materijalizma svjetskog pedagokog stroja i sebinom pristranou svjetskog biznisa u mnogim granama uz stalnu tenju zaraivanja novca. Malo po malo to pogubno stanje stvari (koje je dolo do vrhunca u ranim godinama naeg stoljea) pomalo se mijenja tako da danas u mnogim zemljama dobrobit same drave, dobro carstva, potrebe nacije bivaju stavljeni pred dijete od njegovih najranijih godina kao najvei mogui ideal. Dijete se ui da mora sluiti dravi, carstvu ili naciji s najboljim to je u njemu; snano se utiskuje u njegovu svijest da njegov individualni ivot mora biti potinjen viem idealu drave ili nacije i da je njegova dunost zadovoljavanje nacionalnih potreba, ak i po cijenu ivota. Dijete se ui da u vremenu velikih opasnosti ono, kao individua, uope nije od znaaja, ve da je jedini vani faktor vea organizaciona cjelina, koje je on mali dio. To je odreeni korak naprijed u irenju svijesti koju mora dosegnuti ljudska vrsta. Ovdje u vas podsjetiti da je irenje svijesti, poveanje osjetljivosti i sposobnosti opaanja cilj cijelog boanskog i hijerarhijskog napora. Cilj nije poboljanje materijalnih uvjeta. Oni e se automatski postii kada se razvije svjesnost. Budunost ovjeanstva odreena je njegovom tenjom i sposobnou da odgovori na idealizam koji danas preplavljuje svijet. U ovo se vrijeme poduzima daljnji korak: u svakoj zemlji ljudi se ue, od najranijih godina, da nisu samo individualci, da nisu samo lanovi drave, carstva
120

ili nacije, da nisu samo ljudi s individualnom budunou, ve da im je svrha sluiti odreenim velikim grupnim ideologijama demokratskim, totalitarnim ili komunistikim. Te su ideologije u krajnjoj analizi materijalizirani snovi ili vizije. Moderna mladost ui se da za njih mora raditi, truditi se, a ako je potrebno i boriti se. Oigledno je da iza svih povrinskih nemira i kaosa, koji se danas tako ruilaki uvlae u svijest ovjeanstva, te iza svih strahovanja i zebnji, mrnje i separativnosti, ljudska bia poinju mijeati u sebi tri stanja svijesti: individue, graanina i idealista. Ta tenja da ovjek bude sve to troje istovremeno sada se protee na svim razinama ljudskog ivota pa ak i meu one koje nazivamo "najniom klasom". Sve je to dobro i dio je zacrtanog plana. Bez obzira da li je to demokratski ideal, ili vizija totalitarne drave, ili pak san odanog komunista, utjecaj na svijest ovjeanstva kao cjeline nedvojbeno je dobar. Njegov osjeaj za ljudsku svijest sigurno raste. Rapidno se razvija njegova mo shvaanja sebe kao dio cjeline, to je poeljno i pravilno i sadrano je u boanskom planu. . . - U dananjim kolama (osnovnim, srednjim i viim) moe se uoiti nesavrena i simbolika slika trostrukog cilja novog obrazovanja: civilizacija, kultura, jedinstvo. Osnovne kole mogu se smatrati uvarima civilizacije. One moraju osposobiti dijete da postane graaninom, uiti ga njegovu mjestu u socijalnoj zajednici, naglaavati njegov odnos s grupom i na taj ga nain osposobljavati za inteligentan ivot, budei u njemu nacionalnu memoriju, kroz lekcije, u cilju da se postave temelji za ispravne ljudske odnose. Bit e zastupljeno itanje, pisanje i aritmetika, elementarna povijest (s naglaskom na svjetsku povijest), zemljopis i poezija. Mora ga se nauiti osnovnim injenicama ivota, temeljnim istinama, koordinaciji i kontroli. Srednje kole trebale bi biti uvarima kulture, one bi trebale naglaavati povijesne i knjievne vrijednosti, te pruiti odreeno razumijevanje umjetnosti. One bi trebale poeti pouavati djeake i djevojice toj buduoj profesiji ili nainu ivota to e ih oigledno usmjeravati. Detaljnije e se govoriti o graanskom pravu, ukazivat e se na svijet pravih vrijednosti i svjesno e se i postojano njegovati idealizam. Naglaavat e se potreba praktine primjene ideala. Mlade svijeta trebala bi se obrazovati na takav nain da se u njihovoj svijesti pone sjedinjavati vidljivi svijet pojava i svijet vrijednosti i znaenja. Ono e (dijete) poeti uspostavljati odnos izmeu objektivnog, vanjskog i unutarnjeg subjektivnog ivota. Ove rijei paljivo biram. Nae vie kole i fakulteti trebali bi biti nastavak svega do sada navedenog. Oni trebaju uljepati i dovriti ve podignutu strukturu i trebaju se baviti direktnije svijetom znaenja. Internacionalni problemi: ekonomski, socijalni, politiki i religijski moraju biti obraeni, a ovjek se treba jo vie i odreenije odnositi prema svijetu kao cjelini. To ni na koji nain ne znai da se nacionalni i individualni problemi zanemaruju, ve da ih je potrebno inkorporirati u cjelinu kao integralne i efikasne dijelove i time izbjei razdvajaki stav koji je i doveo do
121

propasti naeg modernog svijeta. Vie kole i fakulteti trebali bi biti veza, na polju obrazovanja, sa svijetom Hijerarhije; oni bi trebali biti uvari metoda, tehnika i sustava misli i ivota koji e povezati ljudsko bie sa svijetom dua, s Bojim Kraljevstvom, a ne samo s drugim ljudskim biima na fizikoj razini; ne samo sa svijetom vanjskih pojava, ve i s unutarnjim svijetom vrijednosti i kvaliteta. Ponavljam, ospo -sobljavanje ovjeka da zauzme mjesto u Kraljevstvu Bojem nije nuno religijska aktivnost koju trebaju obavljati predstavnici velikih svjetskih religija. To bi trebao biti zadatak visokog obrazovanja, koje e dati svrhu i znaaj svemu onome to je prije toga napravljeno. Ako vam se to ini nemoguim i idealistikim, dopustite da vas uvjerim da e do vremena potpunog procvata Doba Vodenjaka to biti priznati i dokazani ciljevi pedagoga toga vremena. Alice Bailey - OBRAZOVANJE U NOVOJ ERI, 1954 (ovaj izbor odlo -maka u prevodu MBM Izdavako drutvo d.o.o. - Preko (Zadar) kod kojih se moe naruiti knjiga na hrvatskom jeziku, od A. Bailey) U svijetu u kojem je obrazovanje preteno verbalno, visoko-obrazovanim ljudima je skoro nemogue obratiti ozbiljnu panju na bilo to osim rijei i pojmova. Za to uvijek ima novca, uvijek postoje doktorati o tome, o uenoj glupariji istraivanja o onome to je, za znanstvenike, problem nad problemima: tko je utjecao na koga da kad kae to? ak i u ovom dobu tehnologije cijeni se verbalna humanistika. Neverbalna humanistika, vjetina da se izravno bude svjestan danih injenica naeg postojanja, gotovo se sasvim zanemaruje. Katalog, bibliografija, konano izdanje ipsissima verba (ipsissima verba latinski - njegove tone rijei; vlastite rijei) nekog treerazrednog stihoklepca, ogroman indeks svih indeksa - svaki pravi aleksandrinski projekt sigurno se odobrava i dobiva financijsku podrku. Ali, kada je u pitanju to da se otkrije kako vi i ja, naa djeca i unuci, moemo postati osjetljiviji, intenzivnije svjesni unutarnje i vanjske stvarnosti, otvoreniji Duhu, manje skloni da, psiholokim zloupotrebama, sebe napravimo tjelesnim bolesnicima, vie u stanju kontrolirati vlastiti autonomni ivani sustav - kad je u pitanju bilo koja vrsta neverbalnog obrazovanja temeljitijeg (i vjerojatnije praktino upotrebljivog) od vedskih vjebi, nijedna zaista cijenjena osoba s bilo kojeg cjenjenijeg sveuilita ili crkve nee uiniti nita oko toga. Verbalisti su sumnjiavi prema neverbalnom; racionalisti se boje date, neracionalne injenice; intelektualci se boje da je "ono to primamo okom (ili na bilo koji drugi nain) nama strano i kao takvo ne treba nas suvie impresionirati". Osim toga, ovo pitanje obrazovanja na polju neverbalne humanistike ne uklapa se ni u jedan postojei pretinac. Nije ni religija, ni neurologija, ni gimnastika, ni moral ili graansko pravo, ak ni eksperimen-talna psihologija. Poto je tako, taj predmet za akademske i eklesijastike (sveenike) svrhe ne postoji i moe se potpuno ignorirati ili prepustiti, s nadmonim
122

smijekom, onima koje farizeji verbalnog pravovjerja nazivaju udacima, nadrilijenicima, arlatanima i nekvalificiranim amaterima. "Uvijek sam smatrao," pisao je Blake s dosta gorine, "da su Aneli tako tati da govore o sebi kao jedinima mudrim. To ine sa samouvjerenom nadutou koja proizlazi iz sustavnog razmiljanja". Sustavno razmiljanje je neto bez ega, i kao vrsta i kao pojedinci, nikako ne moemo. No, ukoliko elimo ostati razumni, ne moemo niti bez izravnog opaanja, to nesustavnijeg to bolje, unutarnjih i vanjskih svjetova u kojima smo roeni. Ta dana stvarnost je beskraj koji nadilazi svako razumijevanje, a ipak doputa da se izravno i u nekom smislu potpuno shvati. To je transcendencija koja pripada drugom redu, a ne ljudskom, a ipak se moe osjetiti kao imanentno, iskustveno sudjelovanje. Biti prosvijeenje biti svjestan, uvijek, totalne stvarnosti u njenoj imanentnoj razliitosti - biti je svjestan, a ipak ostati u stanju preivjeti kao ivotinja, misliti i osjeati kao ljudsko bie, pribjei gdje god treba sustavnom razmiljanju. Na je cilj otkriti da smo oduvijek bili tamo gdje trebamo biti. Na nesreu, sami sebi izu -zetno oteavamo taj zadatak. U meuvremenu, postoje nezasluene milosti u obliku djelominih i prolaznih shvaanja. Aldous Huxley VRATA PERCEPCIJE - Raj i Pakao, 1954 Ne postoji nita zagonetnije u ovom svijetu, ja mislim, nego imati svoje dijete, a ono je ipak misteriozno stranac. Agatha Christie Ako se odnosi prema bolesnom djetetu kao odraslom, a odraslom kao prema bolesnom djetetu, sve obino biva dobro. Ruth Carlisle Svaka dua mora ispuniti svoju vlastitu sudbinu. Ona nije spaena pokajanjem (ispovjedanjem) drugom ovjeku koji to za nas obavlja, ve poticajem Krista. Nema vee usluge koja se moe drugome uiniti do potaknuti ga da pronae i slijedi svoje unutranje vlastito svjetlo najvea usluga koju roditelji i uitelji mogu pruiti maloj djeci jeste da im pomognu da otkriju to svjetlo i ive po njemu. Pod pritiscima modernog ivota za ljude nije lako da odvoje vrijeme za istrai -vanje svojih vlastitih unutranjih osjeaja, niti vremena da promatraju gdje ih vodi savjest. Zbunjujui zahtjevi modernih psiholokih ideja, ortodoksnih religioznih uvjerenja, i brzo razvijajue nauke prosjenu osobu ostavlja u labirintu zagonetki, to JE ispravno initi ili u to vjerovati. Da bi se pronalo unutarnje svjetlo-jedini istinski vodi kroz labirint znanja i argumenata koje okruuju modernog ovjeka zahtijeva svakodnevnu disciplinu za koju su samo neki spremni, da se pridravaju. To znai ostavljanje vremena za tihu meditaciju i kontemplaciju. To znai povlaenje iz dnevne buke, povlaenje u svetite najunutarnijeg bia, i uz pomo napora volje i tenje smi-riti sve misli i elje vanjskog svijeta. Joan Hodgson - WHY ON EARTH Ljude ne moemo niemu pouiti, moemo im samo pomoi da to otkriju u sebi. Galileo Galilei 1564-1542 matematiar, astronom
123

Sljedei stupanj naziva se Pratjahara, to je to? Ti zna kako dolazi do osjeanja. Prvo dolaze vanjski instrumenti, potom unutranji organi koji djeluju u tijelu kroz modane centre, zatim dolazi um. Kada se svi oni zajedno poveu i obuhvate neki vanjski predmet tada mi osjeamo.. Istovremeno je veoma teko koncentrirati um i zadrati ga na jednom organu, um je rob. Mi ujemo da nam govore Budi dobar, Budi dobari Budi dobar, svi to govore irom svijeta. Teko da emo nai bilo koje dijete irom svijeta kojemu nije bilo reeno: Ne kradi, Ne lai, ali nitko djeci ne kae kako da to ne rade. Govorenje mu nee pomoi. Zbog ega on ne bi postao lopov? Mi ga ne uimo kako da ne ukrade, mi mu jednostavno kaemo: Ne kradi. Jedino ako ga uimo kako da kontrolira um mi mu stvarno moemo pomoi. Sve unutranje i vanjske akcije nastaju kada se um povee sa nekim centrima, nazvanim organi. Voljno ili nevoljno oni su pokrenuti da se vezuju za te centre i to je razlog da ljudi ine nerazborita djela i osjeaju patnju. Ta djela oni ne bi inili da im je um pod kontrolom. to e biti rezultat kontrole uma? Tada se um nee vezivati za te centre osjeanja i prirodno je da e osjeanje i htijenje biti pod kontrolom. Da li je to mogue? To je u potpunosti mogue. Swami Vivekananda - RAJA YOGA ili ovladavanje nutarnjom prirodom Muzika igra vrlo vanu ulogu u ivotu i isto tako u odgoju. Pomou ritma i melodije um moe biti nadahnut oboavanjem, ili potican da rizikuje ivot u borbi; omekan osjeajima ljubaznosti i ljubavi; potaknut na smijeh, ublaen relaksacijom; ili potaknut na ljutnju i nasilje. Zato nae kole ne pouavaju ljudske vjetine, kako se odnositi prema drugima? Kako se odnositi ispravno prema sebi? Kako ivjeti zdravo? Kako se koncentrirati? Kako razviti svoje latentne moi i vjetine? Kako postati dobar zaposlenik, ili dobar ef? Kako pronai odgovarajueg sudruga? Kako uspostaviti harmoniju kod kue? Kako postii ravnoteu u ivotu?. . . Mi vidimo osnovnu slabost naeg modernog obrazovnog sistema: ono je vie teoretsko nego praktino. . . Pogledaj mo televiziju-ogledalo javnog stava i miljenja. im upalimo televiziju suoavamo se moda, ve u prvih pet minuta sa primjerima skoro neugodne nezrelosti. Vika sa ljutnjom, uvreda drugih, udaranje sa akama i nogama, odbijanje da se slua sa zdravim razumom, ak imamo pucanje na druge-ova vrsta ponaanja je predstavljena kao da su to manje ili vie normalne stvari. Sebina indiferentnost prema potrebama drugih se izgleda prihvata kao gotova injenica. . . Znanost nas je pouavala da uimo od prirode. Sada je vrijeme da se obratimo sebi da vidimo to moemo nauiti od ljudske prirode. J. Donald Walters - EDUCATION FOR LIFE (Obrazovanje za ivot) Djeci preporuite krepost i vrline; samo ih to moe usreiti, a ne zlato. Ludwig van Beethoven elite li vidjeti to sve dijete moe napraviti, prestanite mu poklanjati stvari. Norman Douglas
124

Bringers of the Dawn - Barbara Marciniak DONOSITELJI NOVOG SVITANJA Moderna tehnologija je jedno od najveih oruja kontrole frekvencije. Bit e vam prodavani ureaji za zabavu i udobnost, i koji su svi upleteni u kontrolu frekvencije. Mi vam snano preporuujemo da se rijeite svojih tv prijemnika. To je primarno orue koje se koristi za manipulaciju vae svjesnosti na dnevnoj bazi. Taj eksperiment je tako fino utiman da vi podsvjesno prihvaate bolesti putem televizije. I tako postoji jedna cijela generacija koja se "ubija" putem gledanja televizije i podravanjem medicinskog drutva za to vrijeme. Ponekad se emitira oslobaajua informacija - ak i new age show. Ipak, mogue je gledati tv show o tome kako moete biti uzvieni i neogranieni, dok ste podsvjesno udarani frekvencijom koja vas sprjeava od originalnog razmiljanja. To podsvjesno vas dri nepokretnim, i dri vas u jednom drutvu tipa "PREIVI!", "STIGNI!", "DOI NA VRIJEME", "UTI!", "IDI NA POSAO!" Televizija promovira neaktivnosti i statinost i takav stil ivota. Pogledajte oko sebe. Probudite se ljudi! Veina podsvjesnog na televiziji je sprovedena putem tehnologije koja je razvijena u suradnji sa neplanetarnim biima. Koritenje podsvjesnog da uznemiri ljudsku svjesnost je postao svjetski program. Ako razmislite o kuama koje imate: dva, tri i etiri televizora u njima, morate se sloiti da je to vrlo dobar marketinki program. Neki ljudi koji znaju o podsvjesnom na televiziji, misle da su imuni na to. Ipak, efekti televizije su tako prijemivi da bez obzira koliko tvrdite da ete biti, ne moete izbalansirati ono to u sadanje vrijeme tehnologija ini vaoj vibracijskoj frekvenciji. Rekli smo da postoje bia koja se hrane na vaim emotivnim tijelima. Zamislite kakvo lukavo orue je za njih televizija. Svuda po svijetu milijarde ljudi emitiraju emotivne sokove u atmosferu, ovisno o onome to su gledali na televiziji. Oni ne moraju vie imati tako puno ratova da vas nabruse - oni mogu jednostavno snimiti filmove! Ljudi koji imaju potrebu gledati televiziju nisu oni koji posegnu u bogatstvo informacija unutar svog uma ili onih informacija oko nas koje su svima odmah dostupne. U stvari, ako se stvarno elite razviti nemojte itati novine, nemojte sluati radio i nemojte gledati televiziju. Ako ste u stanju biti kroz dua razdoblja bez medija i ako ste se u stanju odmaknuti od uestalosti kaosa, tjeskobe, stresa, strke i izazova svih vrsta koje ne trebate, poet ete gledati jasnije. Poet ete sluati ono to se dogaa unutar vas samih i ivjeti na svijetu, a ne istovremeno biti izgubljeni u njemu. Postanete jasni. Ne moemo to dovoljno naglasiti! Elektronika vam isto napravi guvu na vaoj frekvenciji. ak i ako nisu konstruirani da stvore guvu na vaoj frekvenciji, ponekad se vaa i elektronska frekvencija jednostavno ne podudaraju. Uz to, kao to smo rekli, mnoge su napravljene tako da izazovu kod vas statiku tako da ete uvijek ostati na odreenom vibracijskom nivou koji vas pretvara u sigurnu, bezopasnu, neaktivnu i produktivnu
125

stoku. A to sa komjuterima? Druga najvanija stvar u Sjedinjenim Dravama je kompjuter. Koliko vas radi za kompjuterima i zavrava sa glavoboljama, posebno kad radite za velike korporacije i vezani ste unutar njihovih centralnih kompjutora (mainframe)? Velike kompanije bave se aspektima kontrole uma; oni koriste va um da bi proizveli energiju i postigli neto za sebe. Osobni kompjuteri (PC's) nisu toliko moni i snani. U tom podzemlju izuma neki novi izumi e isplivati na povrinu jer nikada nee dobiti patente da bi bili promovirani na tristu. Postojati e itava podzemna ekonomija temeljenja na razmjeni u kojoj e odreeni izumi biti razmjenjivani meu ljudima. Postojat e tehnologije koje mogu djelovati na frekvencijsku kontrolu: te tehnologije mogu promijeniti kvalitetu vaeg zraka i vode i mogu zapeatiti va dom tako da budete jedan nezavisni skup energije i da vas nita ne moe bombardirati. Postoje tehnologije koje rade fenomenalne stvari. Da li razumijete kako je tehnologija koritena protiv vas? Nije koritena za vas. Televizija nije nuno loa sama po sebi, ali je koritena u loe svrhe. Nema nieg loeg u tehnologiji. Vano je kako se koristi tehnologija. U tome je razlika. Sistem kolovanja je jo jedno podruje gdje ste kontrolirani. Sve emu VAS ue su gluparije i besmislice. VI marljivo radite, uzimate kredite i plaate novcem da nauite neto to je zastarjelo i prije nego to zakoraite u carstvo znanstvenog, matematikog, psiholokog i medicinskog istraivanja. to initi kad ivite u drutvu koje vas vrednuje prema diplomama? Poinjete govorei, "JA vjerujem da JA OBLIKUJEM SVOJ SVIJET. Ja vjerujem da ja ne trebam ove preporuke da definiraju moje postojanje. Ja mogu biti jedinstven samome sebi, nezavisan prema sebi". Nai metodu ili put da prouava svijet bez diploma. Naobrazba je zapravo potraga za znanjem, a znanje moe doi i iz etnje pustinjom. Ono ne mora doi listanjem knjiga. Nije tetno malo upoznati kolovanje, ali nemojte povjerovati ideji da je sve to uite tono. Vi ste kontrolirani i podijeljeni sa stvarima koje udaraju u samu sr vaih emocija. Pobaaj/proivot problem nije globalni problem, nego je nacionalni problem. Ponekad izgleda kao da su nedune rtve gaene dogaajima koji naizgled nemaju nita s njima. Naravno, to su vas uili - da ste bespomoni i jedino moete biti spaeni voljom bogova, to nikad nije sluaj. Oni kojima je ivot oduzet u nesrei ili zbog nasilja, to su birali. Pobaaj/proivot problem je bio namjerno orkestriran u Sjedinjenim Dravama s razliitim faktorima u vladi da se napravi nedostatak harmonije. Podijeli i pobijedi i ovladaj ljudima. Dopusti ljudima izbor, slobodu i mogunost da svjesno poboljavaju svoj ivot i ne moe ovladati njima. Uvijek kada ljudi proturjee ljudima, oni koji imaju kontrolu uvijek imaju koristi ak i kada je u pitanju problem kao to je abortus. Kako oni profitiraju? Prijee enama da se ujedine i ljudima jedne s drugima ovdje u Sjedinjenim Dravama. Oni dre ljude u strahu. Oni vas uvjere stalnim iznoenjem problema pred vas, tako da
126

ena nema kontrolu nad procesom roenja u njezinom tijelu. Vi ne trebate abortus: nikad vam ne treba da zatrudnite ako to stvarno ne elite. Kako? Snagom volje. ena moe rei sama sebi, "jo nisam spremna u ovo vrijeme za dijete". Ili, u drugom sluaju,"spremna sam za dijete". Kada posjedujete cijelog sebe, nee vam biti potrebno doputenje od vlade to smijete napraviti sa svojim tijelom. Nasilje na ulicama metropola je drugi profinjen nain kontrole. Veliki gradovi u Sjedinjenim Dravama - Los Angeles, New York City, Washington D.C. itd. su energetski rezervoari, ili energetske rupe, gdje energija dolazi na Sjeverno Ameriki kontinent ili bar je do sad. Dogodilo se poveanje nasilja u tim gradovima jer je poznato da ako nezadovoljstvo ostane usijano i zabiljeeno, moe biti mogue vozilo za manipulaciju cijelog naroda. Te stvari su s namjerom stavljene u pokret na fizikom nivou i pomae na eterikom nivou jer to se vie straha proizvodi oni na vlasti mogu se vie hraniti. Kada ena izae van s porodicom i biva napadnuta, a njezin mladi sin, naizgled neduna rtva, bori se s napadaima i umire pod noem, totalno neoekivano na svom godinjem odmoru, strah koji se producira u takvim situacijama, hrani puno ljudi. Fenomenalno koliko je straha prouzroio rat na Bliskom Istoku. Otrgnuta vam je ivotna snaga i ako ima neto to vi kao pripadnici ljudske rase imate zajedniko, to je da su vam otrgnute vae emocije. Drugi su svirali po vaim emocijama kao da su instrumenti i nikad vam nisu dali do znanja koju snagu imate u svojim emocijama. itava ta pria uvijek se vraa na emocije. Emocije su kao karte koje vas mogu dovesti na neko mjesto i ukljuiti vas. NEVJEROVATNO STE BOGATI. Kad bi samo mogli shvatiti kakvo bogatstvo ste VI sa SVOJIM emocijama. Nia vibracijska bia, ako moemo biti tako hrabri da ih tako nazovemo, egzistiraju na emocijama koje su u vrlo malom rasponu frekvencija emocija, a baziraju se na strahu, kaosu i nasilju. Sposobnost da koristite ljudsku volju iznad ljudskog uma je va krajnji izvor. Ta sposobnost da savladate kontrolu tijelom u odnosu na vau volju je upravo ono to ljudi koji upravljaju planetom NE ELE DA VI SHVATITE. to vie vi postajete samostalni i vladate svojom vlastitom frekvencijom, oni koji ne ele ovdje novu frekvenciju, donijet e novu frekvenciju ne bi li kreirali kaos, konfuziju i polarizaciju. Uvijek, kad god je drutvo na rubu velikog skoka ili promjene, dolazi do dijametralno suprotnih aktivnosti. Uvijek gledajte na problem iz perspektive krupnijeg plana tako da unutar toga ostanete neutralni, jer slika se uvijek poveava. Planeta je na putu jednog velikog suoenja sa odreenim entitetima. Mi to jednostavno naglaavamo; nismo ovdje da promoviramo strah. Strah je ono to suprotni tim eli da osjeate. Mi elimo da razumijete da moete promijeniti sve to elite promijeniti. U budunosti sve e to biti igra brojkama, jer ete RADITI ZAJEDNO ne bi li doli do mjesta osnaenja. Traimo od ljudi da profunkcioniraju u
127

potpunosti kao lanovi Obitelji Svjetla vizualizirajui i punei energijom stup svjetla i vukui ga unutar tijela. Zapovijedite to. Uinite svojom svakodnevnom namjerom da djelujete sa snopom svjetla, jer vas frekvencija svjetla spaja i puni vas zatitom i informacijama. Osjetite kako se kree u sr vae kraljenice, po tijelu dolje u zemlju i isto tako kako izlazi iz podruja vaeg solarnog pleksusa kao vodoskok i formira zlatni tit svjetla oko vas. Dok koristite podruje solarnog pleksusa da bi ustanovili to se dogaa, nauiti ete biti razboriti kroz osjeaje. Vlasnici zemlje nisu eljeli da ljudi shvate da su njihovi osjeaji i emocije kao urod, kao to je ito spremno za etvu. Ako ste vi sami vlasnik svoje etve, onda vas drugi ne mogu iskoritavati i koristiti vas bez vae dozvole. Kad djelujete sa odreenom frekvencijom i suverenou, oni koji vas ele kontrolirati, nisu zainteresirani za vas. Oni ele prestraenu, kaotinu frekvenciju, jer to je ono to ih hrani. Strah i kaos prevladali su na ovoj planeti jer su ih ti entiteti uzburkali. Oni su podijelili i zavladali svugdje, ne bi li kreirali tu frekvenciju. Kada djelujete u miru i ljubavi i sa informacijama, drastino mijenjate strukturu ovog mjesta: DONOSITE IZBOR FREKVENCIJE NATRAG NA OVAJ PLANET. Bringers of the Dawn - Barbara Marciniak - DONOSITELJI NOVOG SVITANJA To je ova duhovna sloboda - koja ne moe biti oduzeta - to ini ivot smislenim i svrhovitim. Viktor Frankl 1905-1997 OVJEKOVA POTRAGA ZA SMISLOM, 1946 Sada prelazimo u jednu novu frekvenciju, novu dimenziju gdje emo imati novu Zemlju, a ona e biti izuzetno lijepa. Opisali su je klijenti u mojim knjigama: prekrasnih je boja i tamo je sve potpuna ljubav. Miemo se dalje od negativnosti Stare Zemlje i sada svi skupa kreemo ka totalnom, gotovo nevjerojatnom zaokretu. Nae je odredite Nova Zemlja. Biblija u Otkrivenju govori o novom nebu i novoj zemlji. Istu stvar imamo i sada. Samo to Sv. Ivan, kad je imao viziju na otoku Patosu, nije znao da e trebati proi jo dvije tisue godina prije negoli se to dogodi. Najvanija stvar je to da ivimo u najznaajnijem vremenu u povijesti univerzuma, i da je silno vano da sada budemo ovdje. . . Jednom kada shvatite koliko ste moni moete ostvariti bilo to, jer ako ste svi Bog nita vam nije nemogue. Dolores Cannon iz magazina The Edge Ti ne moe uti svoju vlastitu Istinu ako lae drugima. Poni govoriti istinu u najmanjim stvarima. To te vodi ka tvojoj cjelovitosti. esto govori istinu i bit e ispunjen ljepotom. Imat e zdravlje. Hodat e putem zdravlja/cjelovitosti/svetosti. Tvoja istina e blagosloviti sve sa kojima se susretne. Nemoj se bojati otkriti svoju vlastitu jedinstvenost, jer je to dio tvoga blagoslova. Susun S. Weed - Wise Woman Herbal - HEALING WISE, 1989
128

Najsigurniji nain da se iskvari mladi ovjek, jeste da ga se pouava da vie cijeni one koji misle kao i on, nego one koji misle drukije. Friedrich Nietzsche 1844-1900 filozof To je paradoks da obrazovanje, jednom najuniverzalnija i potencijalno najvie obeavajua od takozvanih profesija za skrb je postala temelje na kojem se logika ekonomije novca - tih najviih impersonalnih snaga oslanja. Poticaj ekonomskog rasta je uistinu poremetio svaki aspekt ljudske egzistencije. Pritisci koji se primjenjuju na korporacijski svijet biznisa se sada primjenjuju na zdravlje, obrazovanje i drutvene usluge jer vie nema razlike izmeu ciljeva i njihovih znaenja za ljudsku egzistenciju. Ekonomija, efikasnost i djelotvornost jeste sve, a to znai odreivanje tvoga produkta - dostignua u obrazovanju, uloenih kapaciteta i brojke smrtnosti u zdravlju - i sve vie uskogrudno usmjeravanje na demonstraciju da ti proizvodi vrijednosti za novac. . . Stvarnost je da mi svoju djecu pripremamo za specijaliziranu, djelominu dehumaniziranu egzistenciju. Ako elimo da potaknemo osobno putovanje prema samo-ostvarenju u kontekstu drutva koje se temelji na slobodi, jednakosti i ljubavi, onda moramo ponovo gledati na proces obrazovanja i to ono tei da postigne. Chris Wright - THE SUFFICIENT COMMUNITY- Putting People First Mnogo od onoga to mi nazivamo kultiviranje i kultura nije nita drugo nego kultiviranje jo profinjenijeg osjeaja zadovoljavanja, umjesto stvaran napredak u svjesnosti i razvitku. Yogi Ramacharaka (WilliamW.Atkinson 1862-1932) -A SERIES OF LESSONS IN RAJA YOGA Onaj ko eli da ispravi svoju prirodu prostim uenjem, da bi je time vratio u prvobitno stanje, i ko eli da upravlja svojim eljama pomou prostih misli, da bi tako doao do vidovitosti, tome je duh zbrkan i zasljepljen. Stari mudraci koji su se bavili taom, hranili su svoju inteligenciju smirenou. . . Odreci se znanja, odbaci uenost, i narodu e to sto puta biti korisnije. Stoga nastojmo da uoimo jednostavnost, da prigrlimo svoju prvobitnu prirodu, da potisnemo sebinost, i da smanjimo elje. . . Odbaci uenost i nestae nemira. . . Razmeete se svojom superiornou i nastojite da svojim sjajem pomraite sunce i mjesec. Na taj nain sav svijet odbijate od sebe. . . Istinsko saznanje potie od iskustva, a ne posmatranja. . . Chuang Tzu (Taoizam) Ovdje treba objasniti i to su civilizirani bijelci uinili svojim obrazovanjem koje su uz prisilu nametnuli amerikim starosjediocima, indijancima po njihovom miljenju divljacima. Amerika Vlada je odvajala djecu od roditelja i silom ih tjerala u vladine kole sa cjelodnevnim boravkom, da bi ih preobratili i da bi zaboravili svoj jezik i svoje korijenje. Roditelji su ak skrivali svoju djecu kada bi dolazili vladini ljudi, ali vladin odgovor je bio da su oeve zatvarali u zatvore, a neki su ak bili poslani i u po okrutnosti prema zatvorenicima-poznati zatvor Alkatraz. Ponekada je ak i vojska bila koritena da bi se
129

indijanci prisilili da se pokoravaju vladinim naredbama. Vlada je ak zabranila tradicionalno Hopi vjenanje, esto su zatvarali mladoenju i mladu u zatvor dok ne bi podlegli obiaju Bahana (bijelaca) i pristali da se vjenaju po kranskoj tradiciji. Kada je USA 1917 ula u Prvi svjetski rat Hopi indijanci su se regrutirali za vojsku. To se je od njih zahtijevalo iako se nisu smatrali graanima USA i nisu mogli glasati? Kada su traili da se na osnovu religioznih uvjerenja oslobode sluenja vojske jer su mrzili rat, bili su zatvarani dok ne bi promijenili svoje miljenje. Neki nikada nisu to uinili i ostali su u zatvoru. Bijelci su mogli biti osloboeni vojske zbog religioznih uvjerenja. Vlada je skoro u potpunosti uspjela i posljednji od indijanaca gube svoje korijenje, oni koji su bili povezani sa duhom Zemlje i ivota, a ta veza je kod bijelaca nestala pa je namjeravaju zatrti i kod svih onih koji tu vezu imaju. Evo kako ih u proroanstvu Hopi indijanaca opisuju: Bahana (bijelci) ljudi koji su voljeli da oblikuju druge po svojoj vlastitoj slici. U jednoj njihovoj brouri oni su ovo objasnili ovako: Nae starjeine su bile u pravu. Obrazovanje po stranim konceptima je pogreno za sve ljude indijanaca starosjedilaca. Strano obrazovanje se ne moe mijeati sa naom kulturom i tradicijama. Po njoj smo bili oblikovani od drevnih vremena. Ovo e obrazovanje zagaditi nae umove i priiniti velike tete naoj kulturi i tradiciji. Nae duhovne vrijednosti, identitet i jezik e biti izgubljeni. Najvanije, sva naa zemlja e biti izgubljena. . . Slijedi dio iz pisma poslatog 1949 godine predsjedniku Harry Truman, u kojem odbijaju bilo kakvo uestvovanje u vojnim akcijama NATO saveza. Slina pisma su slali i drugim predsjednicima, senatorima kongresmenima, i efovima specijalnih vladinih komiteta. Ova zemlja je sveti dom Hopi ljudi. . . Ona je data Hopi ljudima da je tite. . . pokoravanjem naim tradicionalnim i religioznim uputstvima bivajui vjerni naem Velikom Duhu Massaw. . . Mi nikada nismo prepustili na suverenitet bilo kojoj stranoj moi ili naciji.

Dolazi vrijeme kada e ovjeanstvo biti pozvano da promjeni nivo svjesnosti, da dosegne vii moralni stav. Wangari Maathai
Bog je ljubav. I onaj tko boravi u ljubavi boravi u Bogu, i Bog u njemu. 1 Ivan 4:16 BIBLIJA - Ljudi stvaraju prolazne dogme i nazivaju ih Istinom. Istina se ne moe formulirati; to je neizrecivo, i uvijek iznad dosega uma. - Onaj tko je strpljiv, smiren, ljubazan i oprata u svim okolnostima, takav ispoljava Istinu. Istina nikada nee biti potvrena rjeitim i uenim raspravama, jer ako ljudi ne opaaju Istinu sa beskonanim strpljenjem, neprolaznim opratanjem i sveobuhvaajuom samilou, onda im nikakve rijei to nee moi pokazati. - Neka onda ljudi, prestanu sa uzaludnim i strasnim raspravama o Istini, i neka misle i govore i rade one stvari koje doprinose harmoniji, miru, ljubavi i dobroj volji. James Allen - PUT MIRA
130

RELIGIJE
Iza svake podjele stoji neto nedjeljivo. Iza svake rasprave stoji neto o emu se ne moe raspravljati. Sveti ovjek obuhvaa sve, ali ljudi se svaaju da bi istakli svoje miljenje. Tako je reeno: svaka rasprava podrazumjeva parcijalno vienje stvari. . . Chuang Tzu Ja neu ispitivati tvoja uvjerenja. Neu se uplitati u tvoju vjeru. Neu ti kazivati svoju vjeru. Sve to govorim jeste istrauj, ispitivaj. Promatraj prirodu stvari. Istrauj osnove za i protiv svojih uvjerenja. Spoznaj zato vjeruje, razumi ono u to vjeruje, i imaj razlog za vjeru koja je u tebi. Frances Wright 1795-1852 Divisions of Knowledge 1. SUTINA RELIGIJA

Nenasilje je vrhunska religija. Mahavira Religija Ljubavi nadilazi sve druge religije. . . Jalaludin Rumi

2. RELIGIJE I BOG Kada budu osloboene od tereta dogmatskog tumaenja, linih naziva, personifikovanih predstava i plaenog sveenstva, temeljne nauke svih Religija pokazat e se kao Jedna Jedinstvena Cjelina. K. H. Kada pokuava razumijeti Boga radije nego Ga voljeti onda Ga krivo razumije, i tvoje neznanje hrani tvoj ego. Um ne moe dosei ono to je iznad njega. Bog je beskonaan i izvan dosega uma. Meher Baba 3. ISKVARENOST RELIGIJA Povijest velikih svjetskih religija je izvjetaj o borbama i ratovima, kao to je to povijest i dananjih lanih religija - socijalizma, dravnosti i nacionalizma. Ludwig von Mises Da bi spoznali religiju neke osobe ne trebamo sluati njeno propovjedanje vjere, nego moramo pronai njeno obiljeje netolerancije. Eric Hoffer 1902-1983 Da bi vjerovao u svoj vlastiti put, nema potrebe da dokazuje kako je tui pogrean. Paulo Coelho 4. RELIGIJE I BUDUNOST

Istina nije niije vlasnitvo, ni pojedinac, ni rasa, ni bilo tko moe da na nju polae neko specijalno pravo. Istina je priroda svih dua. Zapamtimo da je najvia istina uvijek naj-jednostavnija, uinimo je praktinom, tako da moe zalaziti u sve pore ljudskog drutva i postati vlasnitvo najvieg intelekta kao i obinog ovjejeg uma, eninog i djetinjeg istodobno. Sve ove racionalizacije, logike, sve ove barijere metafizike, sve ove teologije i ceremonije, bile su dobre u svoje vlastito vrijeme - ali pokuajmo stvari pojednostavniti i dovesti do zlatnih dana kada e svaki ovjek biti vjernik i STVARNOST u svakom ovjeku biti objekt vjere. Swami Vivekananda 1862-1902
131

SUTINA RELIGIJA Ahimsa parmo dharmah - Nenasilje je vrhunska religija. Mahavira Suosjeanje sa svim stvorenjima jeste istinska religija. Buddhacarita Rad za ope dobro najuzvienija je vjera. - Bilo koja religija ili filozofija koja se ne temelji na potovanju za ivot nije istinska religija ili filozofija. Albert Schweitzer 1875-1965 Umjetnost Mira je religija koja nije religija; to usavrava i upotpunjava sve religije. Morihei Ueshiba 1883-1969 Blagoslovljeni su mirotvorci, jer e ih poznati kao djecu Boju. I nemojte osuivati pa neete biti osueni. Ljubite svoje neprijatelje. Dobro inite onima koji vas mrze. Blagosivljajte one koji vas proklinju, . . Kako eli da drugi tebi ine, tako ti ini njima. Isus Krist Tko uvrijedi drugoga kad drugi uvrijede njega, ini zlo sebi i drugome. Kada si povrijeen, ali ne povrijedi drugoga, tada znaj da si pobijedio. Ova praksa i ova pobjeda donosi dobro i tebi i njemu. Kad shvati gdje je u tebi korijen ljutnje, i gdje je u njemu, tvoj um ima istinski mir, radost i lakou misli.Ima lijek kojim lijei sebe i lijei njega. Buddha Nikada ne stvarati bol u mislima, rijeima i djelima bilo kojem ivom biu se naziva nenasilje. Nema vee vjetine od nenasilja. Nema vee sree od one koju ovjek ostvari kada se pridrava nenasilja prema svim oblicima ivota. . . Onaj tko eli biti slobodan treba da ovlada nenasiljem. Swami Vivekananda 1862-1902 U ustrojstvu uistinu hrabrih ne bi trebala postojati ljutnja, nepovjerenje ili strah od smrti. Nenasilje sigurno nije za one koji ne posjeduju ova bitna svojstva. Nenasilje je nemogue bez samo-proiavanja. Nenasilje se ne moe propovjedati ono treba biti prakticirano. Mahatma Gandhi 1869-1948 Povrjeivanje te sputa ispod tvojih neprijatelja, osveivanje te samo ini njima ravnima; opratanje te izdie iznad njih. Benjamin Franklin 1706-1790 Znaj da istinska religija poinje kada se izdie iznad tjelesne svjesnosti. Swami Sivananda Tamo gdje se mnogi putevi sastaju, ne premiljajte se koji slijediti. Za srce koje trai Boga, svi putevi vode k Bogu. Mikhail Naimy ini drugima kao to bi htio da oni tebi ine. Ovo je cijeli zakon ostalo su komentari. idovski TALMUD: Shabbat 31 ovjek ne smije mrziti ni jedno ivo bie. Bhagavad Gita, Hinduizam
132

Usprkos svakom izgledu, nitko nije stvarno zao. Oni su voeni na pogrean put neznanjem. Ako ti uvijek duboko razmilja o ovoj istini onda e pruiti vie svjetla, radije nego okrivljivanja i osuivanja. DHAMMAVADAKA (budizam) Neka ne bude nasilja u religiji. Kuran Svatko govori Bojim jezikom. Zato ne biti pristojan i sluati ga? Hafiz - sufijski pjesnik 14. Stoljee Ti si ono to namjerava udariti, povrijediti, muiti, kazniti, porobiti ili ubiti. . . Ne postoji nita manje ili suptilno kao atom niti bilo koji element tako velik kao prostor. Isto tako, ne postoji kvaliteta due suptilnija od nenasilja, i nema vrline duha vee od potovanja za ivot. . . . . . . Svi Arhati (dostojni potovanja) prolosti, sadanjosti i budunosti, objavljuju, savjetuju, predlau i zajedniki propisuju. Ne povrjeuj, ne zlostavljaj, ne ugnjetavaj, ne napadaj, ne mui ili ne usmrti bilo koje stvorenje ili ivo bie. Mahavira - prije 2500 godina uvrstio ainsko uenje nenasilja Nemoj povrijeivati druge na naine koji bi tebe povrijeivali. . . Ne ubi ni jedno bie obdareno dahom. Buddhizam Smatraj dobitak susjeda kao vlastiti, a njegov gubitak kao svoj.Taoizam Ne povrijeuj osjeaje drugih. Zarathushtra - 600 g. prije Krista Okrivljuj sebe kao to bi okrivljivao druge. Oprosti drugima kao to bi oprostio sebi. Konfucije 551 pr.n.e. Religija pouava disciplinu, i kontrolu nae ljutnje i mrnje, a ne da to stvaramo ili poveavamo. . . Ako prihvata vjeru onda je mora iskreno slijediti. Dalaj Lama Svi narodi bi morali postati jedne vjere, a svi ljudi kao braa; kako bi veze privrenosti i jedinstva meu sinovima ljudskim ojaale; kako bi nestale razlike meu religijama, a razlike meu rasama bile dokinute. Bahaullah 1817-1892 osniva Bahaia religije - Prvenstveno, ahimsa (nenasilje) znai ono to samo po sebi objanjava: Ne povrijeuj. To nije initi dobro to je na prvom mjestu, nego prestati povrijeivati, ne dodavati na patnju. Zadovoljavati druge nije ahimsa. (nenasilje). Zaboraviti svoje sebstvo je najvea povreda, sve nesree slijede iz toga. Pobrini se za ono najvanije, ono manje vano e preuzeti brigu za sebe. Ti ne isti mranu sobu. Ti prvo otvori prozor. Putajui unutra svjetlo sve olakava. Dakle, priekajmo sa poboljavanjem (ispravljanjem) drugih sve dok ne vidimo sebe onakvima kakvi jesmo - i promjenimo se. Nema potrebe da se vrtimo u krug u beskonanom ispitivanju; pronai sebe i sve e doi na svoje pravo mjesto. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
133

Stara predodba sukoba iskljuivo kao borbe samo suava nau viziju, ograniava nam izbor i gura nas u beskrajne bitke nadmetanja suprotnosti. Stvaranje neprijatelja umanjuje nam mo i onemoguava nam da preuzmemo odgovornost za svoje ivote. Umjesto na rjeavanje sukoba, usredotoujemo se na strah, mrnju i napadanje uoenih neprijatelja. Diane Dreher -THE TAO OF INNER PEACE (Tao unutarnjeg mira) Napredak je nemogu bez promjene, i oni koji ne mogu promijeniti svoj um, ne mogu promijeniti nita. Georg Bernard Shaw Jesi li spreman biti obrisan spuvom, izbrisan, poniten, uinjen niim? Jesi li spreman biti uinjen niim? Gurnut u zaborav? Ako nisi, nikada se nee uistinu promijeniti. D.H. Lawrence 1885-1930 Duhovno iskustvo pripada cjelokupnoj povijesti ovjeanstva i svim kulturama te ga svaki pojedinac moe u odreenom trenutku u sebi otkriti. Holger Kalweit Sveci i mistici kroz povijest su ukrasili svoja duhovna ostvarenja razliitim imenima i dali im razliita oblija i tumaenja, ali ono to su svi u osnovi iskusili jest bitnost prirode uma. Krani i idovi to zovu "Bog"; Hindusi to zovu "Jastvo", "Shiva", "Brahman" i "Vishnu"; Sufi mistino zovu "Skrivena bit"; a Buddhisti "Buddhina priroda". U sri svih religija je vrsto uvjerenje da postoji temeljna istina, i da je ovaj ivot posveena prilika da je otkrivamo i ostvarimo. Sogyal Rinpoche TIBETANSKA KNJIGA O IVLJENJU I UMIRANJU Treba ponovo uspostaviti lanac velikih posveenika, onih koji su bili istinski posveenici ovjeanstva. Tada e se snaga svakog od njih pomnoiti sa snagom svih drugih i jedinstvo istine pojavit e se u svoj razliitosti njezina izraza. Edouard Schure - egiptolog VELIKI POSVEENICI, 1889 Nikada se ne bismo smjeli stidjeti odobravati istinu niti je stjecati, o kojem god izvoru bila rije, ak i ako dolazi od stranih naroda i drava daleko od nas. Onome tko trai istinu nita nema veu vrijednost. Niti e istina biti podcijenjena niti e njezin zagovornik biti ponien. Jer, doista, istina ne poniava nikoga, a oplemenjuje sve. Rasalil al-Kindi - arapski filozof Sve istinski mudre misli su bile ve tisue puta pouavane, ali da ih uistinu uinimo svojima, moramo o njima ponovno iskreno razmiljati, sve dok se ne ukorjene u naem osobnom iskustvu. Johann W. Goethe 1749-1832 Najsigurniji nain da se iskvari mladi ovjek, jeste da ga se pouava da vie cijeni one koji misle kao i on, nego one koji misle drukije. Friedrich Nietzsche 1884 -1900
134

Duh je jedan, i najbolji duhovi, oni koji vole istinu zbog nje same, malo razmiljaju o pravu na istinu. Oni je sa zahvalnou prihvaaju sa svih strana, i ne odreuju je niti obiljeavaju imenom nekog odreenog ovjeka, jer je ona njihova davno prije toga, i od vjenosti je. Ueni i umni nemaju iskljuivo pravo na mudrost. Silina njihovog usmjerenja ini ih u izvjesnom stupnju nepodobnima da misle istinito. Mnoga dragocjena zapaanja dugujemo ljudima koji nisu suvie otroumni niti duboki, a koji bez napora iskazuju stvar koja nam nedostaje i koju smo dugo uzalud traili. Djelatnost due ea je u onom to se osjea i ostavlja neizreenim nego u onome to je u nekom razgovoru reeno. Ralf W. Emerson 1803-1882 Bog je ljubav i ljubav je Bog. Kako Bog ne moe biti omeen, sputan ili ogranien na bilo koju odreenu vjeru, kult, rasu, isto tako Religija ljubavi ne moe biti ograniena ili omeena zemljopisnim ogranienjima ili granicama. Religija Ljubavi Sri Guru Nanak Sahiba jeste kozmika i univerzalna u svom dosegu, svetom obujmu i dimenzijama. To je Religija koja zrai sa dubokom eu za Boanskim i sa najviim evaneljem o istoti srca, uma, tijela, govora i djela. To je Religija koja uspostavlja bratstvo cijele globalne zajednice bez obzira na boju, kastu, vjeru, rasu i nacionalnost, i temelji se na istoj ljubavi i jednakosti, sva bia su djeca istog ljubaznog Boga. Ovo je religija Sikha i njihovog uitelja Guru Nanaka Osnovna postavka kvekerskog ivota i prakse je uvjerenje da u svakome od nas ima neto Bojeg duha: da svaka dua moe imati trenutnu komunikaciju sa Bogom. Kvekeri sebe nazivaju prijateljima i sljede uenja Isusa. Natpis na kui za sastanke kvekera u Fallston-u, Maryland, USA. - Kada se Prijatelji sastaju, onda se oni ne oslanjaju na sveenike, sveenstvo ili voe. Susret poinje u ivoj tiini, u kojoj se buka svakodnevnog ivota stiava i onda moemo uti glas Boga. Potom moe sljediti izgovaranje molitve ili neka propovjed od bilo koga tko je prisutan. Kada tako sljedimo u skladu sa Bogom, mi moemo u bilo koje vrijeme ili bilo gdje osjetiti vjeno koje je iznad prolaznosti svakodnevnih dogaaja. Ovo je za nas sveti ivot koji ne mora biti obiljeen vanjskim ritualima. Ovaj se stav moe temeljiti samo na ivotu i uenju Isusa. To ukljuuje pokuaj da se literarno prihvati zapovjed da volimo Boga i jedni druge. To iskljuuje rat. To prepoznaje zlo ali se sa njime suoava sa aktivnom dobrom voljom koja ga nadivljava ili preobraava. Takvo vjerovanje ukljuuje rtvu i mnogo patnje. Naa brojnost nije velika. lanstvo je otvoreno za one koji prihvaaju na stav i koji u oboavanju sa nama pronalaze svoj "dom". Ovaj jednostavni izraz nije van mjesta, jer kvekerski nain ivota nas vodi da mislimo o mukarcima i enama irom svijeta kao djelovima Boje porodice. Moe li ti biti promjena koju eli vidjeti u svijetu? Mahatma Gandhi
135

Ako od tisuu licemjera uspijete jednoga preobratiti k bezazlenoj estitosti, onda je velik, zaista, va uspjeh. Mikhail Naimy 1889-1988 Putevi objave Duha razliiti su. No ista se nebeska istina moe vidjeti u svakoj pojedinoj. Ikkyu Sojun - 1394-1481 - zen uitelj Veliki mudraci ne poistovjeuju se ni sa jednom religijom ili vjerovanjem. Oni su iznad takvih razliitosti. Oni pripadaju itavom ovjeanstvu. Swami Rama 1925-1996 . . . odbijanje prihvaanja ljubavi, odbijanje da se na nju uzvrati, ovo je precizno znaenje Pakla. Pakao nije mjesto gdje nas Bog postavlja; to je mjesto gdje mi sebe sami postavljamo. Ukoliko vrata Pakla imaju brave, imaju ih iznutra. Kallistos Ware Jedinstvo koje je jednako mnotvu i od njega neodvojivo. . . Ublaava otrinu, razrjeava vorove, usklauje svjetlost, sjedinjuje prah (ljude) To se naziva Mistikim jedinstvom. Lao Tse-TAO TE CHING Budni imaju jedan jedini i zajedniki svijet, a oni koji spavaju okreu se svaki k svome vlastitome. Heraklit 535-475 prije Krista Sve nevolje potiu od ideje o odvojenosti jednog atoma od drugog. Vedanta nam kae, da ta odvojenost ne postoji, da nije stvarna. Ona je samo vanjski privid. U srcu stvari uvijek postoji jedinstvo. Ako prodrete ispod povrine, vidjeete to jedinstvo izmeu jednih i drugih ljudi, jednih i drugih rasa, velikih i malih, bogatih i siromanih, bogova i ljudi, ljudi i ivotinja. Ako prodrete dovoljno duboko, sve e vam se prikazati kao varijacija Jednog, a onaj koji je stekao takvu koncepciju jedinstva vie ne zna za opsjenu. Swami Vivekananda - JNANA YOGA Traite onu svijest u kojoj smo svi mi jedno. Doao sam da vam pokaem jedinstvo iznad svake suprotnosti. Doao sam da otklonim podjele meu religijama. Maha avatar Babaji Ljudska bia su stigla na sudbonosno mjesto u svojoj evoluciji, i ovo doba krajnje pometnje zahtijeva uenje s razmjerno krajnjom moi i jasnoom. Ja sam isto tako shvatio da moderni ljudi hoe put odsjeen od vjerskih naela, fundamentalizma, iskljuivosti, zamrene metafizike i kulturnih egzotinih raznovrsnih sitnica, put jednostavan i istodobno dubok, put koji ne zahtijeva da bude primjenjivan u aramima i samostanima nego onaj koji moe biti neodjeljiv od svakodnevnog ivota i bilo gdje primjenjivan. Sogyal Rinpoche - TIBETANSKA KNJIGA O
IVLJENJU I UMIRANJU

Mnoge razliite religije predstavljaju razliito izraavanje duhovnosti. . . . . Bilo koje od ovoga troje, znanost, duhovnost i umjetnost, treba biti nadahnuto etikom, inae se pretvara iz blagoslova u prokletstvo. Julia Keel - pisac, slikarica i instruktorica borilakih vjetina Opravdano je pitanje je li mogua vjera bez religije. Filozofija nastaje iz tog pitanja. Karl Jaspers
136

Mi sebe odcjepljujemo od ostatka procesa vjene promjene koja je univerzum. Zatim jadikujemo kako se osjeamo usamljeni. Ignoriramo nau uroenu povezanost sa svim drugim biima i odluujemo da ja treba dobiti vie za sebe; zatim se udimo kako su pohlepna i neosjetljiva ljudska bia. I tako se to nastavlja. Svako zlo djelo, svaki primjer bezosjeajnosti u svijetu proizlazi direktno iz ovog lanog osjeaja ja kao odvojenog od svega drugoga to je tamo. Uniti iluziju toga koncepta i tvoj cijeli univerzum se mijenja. Meutim, ne oekuj da to uini preko noi. Ti si proveo svoj cijeli ivot izgraujui taj koncept, jaajui ga sa svakom misli, rijei i djelom sve te godine. To trenutno nee nestati. Ali to e nestati ako mu da dovoljno vremena i dovoljno panje. Bhante Gunaratana - buddhistiki redovnik MINDFULNESS IN PLAIN ENGLISH, 1990 (Panja put svjesnosti) - Nema nikakve sumnje da narodi svijeta svoju inspiraciju crpe iz jednog Nebeskog izvora i da su podanici jednoga Boga. Razliku u zapovijedima po kojima ive treba pripisati razliitim zahtijevima i potrebama doba u kojem su one bile otkrivene. . . O, SINE DUHA! Najdraa od svih stvari u mojim oima je Pravda; ne okrei se od nje eli li Me i ne zanemaruj je da se ja mogu uzdati u tebe. Uz njenu pomo vidjet e svojim oima, a ne oima drugih, znat e svojom vlastitom spoznajom, a ne znanjem tvojih susjeda. Dobro razmisli u svom srcu o tome kakvim ti dolikuje biti. Zaista, Pravda je Moj poklon tebi i znak Moje ljubavi i naklonosti. Postavi je, tad, pred svoje oi. Bah'u'llh - "Skrivene rijei" osniva Bahai religije U sloenom svijetu gdje su srea i uspjeh jedne zajednice usko povezani sa zadovoljstvom i interesima drugih zajednica i drutava, nema mjesta za vjersku netrpeljivost i rasizam. Dalaj Lama Shvati jedan filozofski stav kroz sveobuhvatno prouavanje drugog stava. ainizam-Acarangasutra Svaki je spis od Boga nadahnut i koristan za pouku. 2 Timotej 3.16 Uzviene je stvari mogue izrei na bilo kojem jeziku. Niske stvari ne treba izgovarati ni na jednome. Maimon Ja tebe volim kada se klanja u damiji, klei u svome hramu, moli u svojoj crkvi. Jer ti i ja smo sinovi jedne religije, a to je duh. K.Gibran Nemojte postati izvorom nesloge i razdora ili mrnje i neprijateljstva! Iz Bahai religije Znanje vodi jedinstvu, neznanje vodi nejedinstvu. Ramakrishna Priroda svih ljudi je istovjetna; ono to ih dijeli jesu njihovi obiaji. Konfucije 551- 479 pr. Krista Iza svijeta koji imenima opisujemo nalazi se neimenovano: na istinski dom i izvor. R. Maria Rilke
137

Nema uzvienije vjere od ljudskoga sluenja. Rad za ope dobro najuzvienija je vjera. Albert Schweitzer 1875-1965 - Budi milosrdan prema susjedu koji ti je srodnik, susjedu koji je stranac i tvoj pratilac. - Nije pravi vjernik onaj od ijeg runog govora nije poteen njegov susjed. - - Nije vjernik onaj tko je sit dok mu je susjed gladan. - inite li dobro, inite dobro za vlastitu duu; inite li zlo, inite ga sebi. Muhamed - KURAN Poni sve vidjeti Bogom, no dri to tajnom. Hafiz 14. Stoljee Svaka stvar, svako stvorenje, svaki mukarac, ena i dijete imaju duu i sudbina je svih da vide kako Bog vidi, da znaju kako Bog zna, da osjeaju kako Bog osjea, da budu kao to Bog jest. Meister Eckhart Razboriti i nerazboriti, svi trae da umiru od ljubavi za Njega, bilo u damiji, hramu, crkvi. Jer je samo Bog - Jedan Bog Ljubavi, i Ljubav poziva svih njih, svakoga Svojoj kui. Sufi izreka Dijete treba zatititi od obiaja ili navoda koji potiu rasnu, vjersku ili bilo koju drugu vrstu diskriminacije. Treba ga odgajati u duhu razumijevanja, tolerancije, prijateljstva izmeu naroda, mira i opeg bratstva, te u svijesti da sve njegove snage i nadarenost trebaju sluiti ovjeanstvu. Deklaracija Ujedinjenih Nacija o Pravima Djeteta Stvar je u tome da dogme i doktrine, teologija i dogmatske tvrdnje, ne pokazuju istinu onako kako ona postoji u umu Boga, sa ijim umom veina onih koji interpretiraju tvrde da su upoznati. Teologija je jednostavno ono to ljudi misle da je u umu Boga. Alice Bailey - SERVING HUMANITY (Sluenje ovjeanstva) Dogmatizam i indoktrinacija su nespojive sa demokracijom i ljudskim pravima. . . "Gigantska povijesna greka" dogmatizma povezana sa metodama indoktrinacije je sada uoena kao sutinski suprostavljena osnovnoj prirodnoj religioznosti svih ljudskih bia. Bert Tellan Jednom rijeju, povijest jedne religije uvijek je uska, puna predrasuda i lai; istinita je samo povijest religije ljudskog roda. S te visine moemo osjetiti same struje koje se obavijaju oko zemaljske kugle. Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889 Ratovima upravlja neki oblik ljubavi, ali pogreno shvaene ljubavi. Da bi ljubav zasjala, potrebno je osloboditi je sputanosti i ogranienja. Ljubav postoji u svim fazama ljudskog ivota; ali je ili pritajena, ili proeta i zatrovana linom ambicijom, rasnim ponosom, lokalnim privrenostima i rivalstvima, pa i vezanou za pol, nacionalnost, sektu, stale ili religiju. Da bi ovjeanstvo ponovo uskrslo, vrata ovjekovog srca moraju se raskriliti kako bi se rasplamsala nova ljubavona koja ne zna za pokvarenost, te je u potpunosti osloboena individualne ili kolektivne pohlepe. Meher Baba
138

Ljepota prirode ima na tisue likova koji se mogu spoznati (shvatiti) na tisue razliitih naina; na Stazi Spoznaje, tko moe da odredi ispravan nain ili sklonost koja je predodreena pojedincu? Akbar U ovom globalnom drutvu, mi moemo imati mo da unitimo "idole" drugih, ali nai vlastiti idoli ostaju podmuklo u naoj religioznoj sjeni ekajui da se okrenu protiv nas. . . Najvie duhovno djelo za nas na zemlji jeste da sebe predamo sa ljubavlju, suosjeanjem, uitkom i smirenou, da transcendiramo naa ogranienja, da odbacimo ograniavajue puteve svijeta, da ponizno hodamo sa svojim Bogom, da se duboko poklonimo pred Buddhom. Samo kada je nae srce i ruka otvoreno, mi moemo primiti najvii poklon. Mir u raju i na zemlji. Iz govora "Divine Qualities of Spiritual Dialogue" od Piya Tan na estoj Singapore Bahaia Studies Annual Conference "Dialogue Among Civilizations", 2001 godine (Dijalog meu civilizacijama) Postoji sekte koje ne priznaju postojanje boga - barem ne linog boga. Ako ne elimo da te sekte ostavimo vani u zimi, . . . potrebno je da proirimo svoju platformu tako da obuhvati cijelo ovjeanstvo. . . Ja mislim da treba voljeti svog brata bez obzira na to da li vjerujemo u Boga kao sveopeg oca ili ne, i da svaka religija i svaka vjera priznaje boanstvenost ovjeka. Swami Vivekananda I dvije religije koje postoje u Kini, osim buddhizma, Laoceova i Konfucijeva, isto su tako ateistike. Pri tome je potrebno napomenuti da rije ateizam insinuira podmuklu pretpostavku da je teizam prvobitno sam po sebi oevidna istina. Arthur Schopenhauer Bog je ljubav, i sposobnost da se voli je uroena u svakom ivuem stvoru, a najvie kod ljudskih bia. Dakle, onda je jedino ispravno da Ljubavnik koji nam je dao sami ivot i ljubav, bi isto tako i od nas trebao primati ljubav. Boja ljubav je kreativna i nesebina, i sebe daje za uitak i korist stvorenoga. Ako mi ne volimo Boga sa svim naim srcem i duom, i ako ne volimo druge slobodno i nesebino, onda ljubav u nama gubi svoj boanski karakter i pretvara se u sebinost. Ljubav onda postaje prokletstvo. Sundar Singh 1889-1929 kranski mistik, preobratio se na kranstvo) - WISDOM OF THE SADHU Opredjeljenja su izazvala vie nevolja nego sve kuge i potresi na svijetu. Francois Voltaire Dopustite mi da podsjetim da ako elimo ostvariti mir na zemlji, najprije moramo biti odani ekumenizmu, a ne podvojenosti. Naa odanost mora nadilaziti nau rasu, nae pleme, nau klasu i na narod; a to znai da moramo razviti miljenje koje prihvaa cijeli svijet... - Bog je iznad naih vjerskih pripadnosti. Martin L. King, mlai Nemoj biti ljut to druge ne moe uiniti onakvima kakvim ih eli uiniti, jer ti ne moe sebe uiniti onakvim kakav ti eli biti. Thomas a' Kempis 1380-1471, religiozni pisac
139

Ne inite poput sveenika svih vjeroispovjesti koji prihvaaju ekumenat pod uvjetom da pripada njihovoj religiji. Anne i Daniel Meurois-Givaudan Vezanost Ubija Ljubav Uskrsava Zbog elje da vladate - vi ubijate. Uzajamnost je mogua samo tamo gdje je prisutna sloboda, ali vi ne doputate drugom ovjeku da bude slobodan jer vaa ljubav nije prava. Ovo se ne odnosi samo na ljubav izmeu mukarca i ene: ako poinjete voljeti Isusa, sve se to ponavlja. ak i tu pokuavate vladati. Krani smatraju da Krist pripada njima. I da se nalazi samo u njihovu hramu. Povijest poznaje mnogo sluajeva krvavih bitaka za hramove meu onima koji smatraju da Bog, Istina pripadaju samo njima. Bog ne moe biti ni moj ni va. Zar je On stvar, kua ili roba? Kada je religija zasnovana na elji za vladanjem, postaje opasnost za mir, postaje licemjerje, privid, politika, trgovina. elja za vladanjem ubija vau ljubav, vae poklonstvo, vau molitvu. PORUKA RAZIGRANOG DUHA - Ogledalo Prosvjetljenja (prevod sa ruskog - Zerkalo prosvetlenia - poslanie igrajueg Duha) Kad steknu osjeaj sigurnosti, vanosti i cijenjenosti, ljudi vie nee trebati umanjivati vrijednost drugih kako bi u odnosu na njih izgledali bolji. Virginia Arcastle 2. 256. U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti - pravi put se jasno razlikuje od zablude! 10. 99. Da Gospodar tvoj hoe, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zato onda da ti nagoni ljude da budu vjernici? 10. 101. Reci: "Posmatrajte ono to je na nebesima i Zemlji!" - A ni od kakve koristi nee biti dokazi i opomene narodu koji nee da vjeruje. 2. 148. Svatko (svaki narod) ima neku stranu kojoj se okree, pa se natjeite u dobrim djelima. . . 2. 115. Boji su istok i zapad, pa na koju god se stranu okreete tamo je Boja strana. KURAN Liberalan stav rabija Gamaliela je potaknuo (idovsko) vijee da Petru i njegovim apostolima dopuste slobodu propovijedanja kranskog evanelja u Jeruzalemu. Krani koriste ovo poglavlje da se bore za toleranciju prema nekonvencionalnim sektama i njihovim miljenjima. Gamalielovo naelo, da e poduhvati ljudi doivjeti neuspjeh ali da oni od Boga ne mogu biti poraeni, je u skladu sa idovskim uenjem. Biblija - Djela 5.34-39 Ti stvarnost preputa konceptima, dok su koncepti iskrivljivanje stvar nosti. Odbaci sve konceptualizacije i budi stian i paljiv. Budi iskren u vezi toga i sa tobom e biti sve u redu. Nisargadatta Maharaj 1897-1981- I AM THAT Budi miran i znaj, da sam Ja Bog. Psalm 46:10 - BIBLIJA
140

Duboko u sebi moramo istinski voljeti jedni druge, jasno spoznati ili prepoznati zajedniki opeljudski poloaj. Istodobno moramo otvoreno prihvaati sve ideologije i sustave, kao nain rjeavanja problema ovjeanstva. Jedna drava, jedna nacija, jedna ideologija, jedan sustav. . . to jednostavno nije dovoljno. Korisno je imati niz razliitih pristupa na temelju dubokih osjeaja o temeljnoj jednakosti unutar ovjeanstva. Nakon toga moemo zajedniki uloiti trud u cilju rjeavanja problema cijelog ovjeanstva. Problema s kojima se ljudsko drutvo suoava u smislu gospodarskog razvoja. Dalai Lama - MUDRA UENJA Prava religija nije represivna, kao to to nije ni sam ivot. Set - /J. R./ Istina ima mnoge aspekte. Beskonana istina ima beskonana ispoljavanja. Iako mudraci govore na razliite naine, oni izraavaju jednu i istu Istinu. Neznalica je onaj koji kae: "Ono to ja govorim i znam je istina; drugi su u krivu". To je zbog ovog stava neznalica da je bilo sumnji i krivog shvaanja o Bogu. Ovaj stav stvara svae meu ljudima. Ali sve sumnje nestaju kada se stekne samokontrola i dosegne smirenost ostvarivi sutinu Istine. Tako i svaama isto tako dolazi kraj. Hinduizam - Srimad Bhagavatam 11.15 Prianjati za neki odreeni stav i gledati na stavove drugih kao manje vrijednim - ovo mudar ovjek naziva okovom. Buddha 483-563 pr. n. ere - Sutta Nipata 798 Petar tada ree: Sad uistinu shvaam da Bog nije pristran, nego - u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga priznaje i ini pravdu. Djela 10:34, 35 Doista, tko god vri volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka. Matej 12:50 U prispodobama im zborim zato to gledaju i ne vide i sluaju i ne uju i ne razumiju. Matej 13:13 BIBLIJA Dua mora potpuno izgubiti svo ljudsko znanje, sve ljudske osjeaje, da bi mogla u potpunosti primiti boansko znanje i boanske osjeaje. Sveti Ivan od Kria U srcu onoga koji zaista voli Boga stalno gori oganj ljubavi i gori tako jako, da se sve to prodre u tu svetinju pretvori u pepeo. Hazrat Khwaja Chisti - sufi Tako se ispunja na njima prorotvo Izaijino koje govori: Sluat ete, sluati - i neete razumjeti; gledat ete, gledati - i neete vidjeti! Matej 13:14 BIBLIJA Zlo je patoloko stanje. Drutvo koje je postalo rtvom slijepog bijesa usmjerenog na drugi dio ovjeanstva samo je skupina pojedinaca koju su otuili neznanje i mrnja. Matthieu Ricard - SREA - Vodi za razumijevanje najvanije ivotne vjetine, 2004
141

- Hoete rei da znate tko je Isus Krist, a ne znate tko ste vi sami? Kako znate da ste razumjeli Isusa Krista? Tko je ta osoba koja to razumije? Prvo to saznajte. To je temelj svega, zar ne? Upravo zato to to nismo razumjeli, svi ti bezumni vjernici vode te bezumne vjerske ratove: muslimani protiv idova, protestanti protiv katolika, i ostale gluposti. Ne znaju tko su, jer da znaju, ne bi bilo ratova. - Nemojte traiti od svijeta da se promijeni - promijenite prvo sebe. Uklonite prvo brvno iz svojeg oka. Ako to ne uinite, izgubit ete pravo da mijenjate bilo koga i bilo to. Dok niste svjesni samog sebe nemate pravo dirati bilo koga, niti se uputati u mijenjanje bilo ega u svijetu. Kada pokuavate promijeniti ljude ili stvari postoji opasnost da to inite zbog vlastite koristi, ponosa, dogmatskih uvjerenja i miljenja, ili samo zato da ispraznite svoje negativne osjeaje. Prvo se pobrinite za svoje negativne osjeaje tako da, kada krenete mijenjati druge, neete biti potaknuti mrnjom ili negativnim osjeajima nego ljubavlju. - Svijet ne boluje od nedostatka religije kako je obino shvaamo, nego boluje od nedostatka ljubavi, nedostatka svjesnosti. A ljubav se stvara svjesnou i nikako drugaije, nikako drugaije. Shvatite kakve zapreke sebi postavljate na putu do ljubavi, slobode, i sree i zapreke e nestati. Ukljuite svjetlost svjesnosti i tama e nestati. Anthony de Mello 19311987 - katoliki sveenik (isusovac) - AWARENESS, 1990 (Svjesnost) - Oni nisu od svijeta kao to ni ja nisam od svijeta. - I za njih posveujem samog sebe da i oni budu posveeni u istini. - da svi budu jedno kao to ti, Oe, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet povjeruje da si me ti poslao. - I slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao to smo mi jedno. BIBLIJA Ivan 17:11, 14, 16, 18, 19, 21, 22 Probudite se svi vi koji spavate, vi ljudi koji ne vidite da smo svi dijelovi jednoga, jedinoga tijela, jednoga - jedinoga svijeta. Sluajte na glas vi ratnici i kraljevi, prosjaci i trgovci, koji mislite da je va brat neto drugo nego vi, da je vaa pobjeda nad njima va uspjeh. Osluni slijepi ovjee da tebe nema - bez mene, da zlo koje nanosi meni, nanosi sebi i djeci svojoj. Probudite se svi vi koji spavate i ne vidite jedinstvo svijeta. Zagledaj se u neprijatelja ratnie zagledaj se u bijednika silnie - prepoznaj u njemu sebe. Toak ivota okree se i sve se vraa. Krv tee zemljom, a krikovi ranjenih i uzdisaji gladnih tvoji su krikovi. Probu di se ovjee i ne ivi za sebe jer nisi sam. Osluhni zvuk stvaranja, zvuk vjeitoga OMA, uj dah kozmosa koji die i dii s njime. Om Mane Ommm. - Sveta tibetanska knjiga - KANUR Mnoge su zloine poinili ljudi u ime Boga Ljubavi, pokretani tom nonom morom praznovjerja; budi zato jako paljiv da niti traga od toga ne ostane u tebi. Alcyone - DO NOGU UITELJA, 1910 Zlo proizlazi iz uma, i umom se nadilazi. Sutra Buddhinih imena
142

Veina ljudi nee da shvati da smo ovdje osueni na smrt. Meu onima koji to shvate svae se lako izmiruju. DHAMMAPADA Prirodno, religije su se degenerirale. Mnoge religiozne voe i sveenici su postali samo propagandisti. Oni tee imenu i slavi. Oni ele da poveaju broj svojih sljedbenika bez imalo brige za njihov moralni razvitak. Oni pribjegavaju svim podlim nainima djelovanja i postaju sebini i netolerantni. Ovakvi sveenici i voe krivo vode svoje sljedbenike i pretvaraju ih u zadrte pristae. Vrana voli svoje mlade, i sa zadovoljstvom rtvuje svoj ivot za njih kada su u opasnosti; ali ista vrana nemilosrdno raskomadava mlade od drugih ptica, bez obzira koliko god one mogle biti lijepe. Isto tako, ovi licemjerni sveenici i njihovi sljedbenici ne osjeaju ni najmanju simpatiju i toleranciju prema sljedbenicima drugih sekti, bez obzira koliko god oni mogli biti dobri i plemeniti. Oni su zaboravili stvarnu svrhu i cilj religije. Oni su zanemarili poruke svojih osnivaa. To je samo zbog nedostatka moralnog razvitka ljudi i nedostatka moralnosti u njihovom ponaanju da u ovom svijetu postoji tako mnogo krvoprolia u ime Boga i religije. Ako bi sve razliite religiozne sekte obratile posebnu panju na moralnost, i njihovi sveenici i sljedbenici sebe uinili savreno moralnim, cijeli svijet bi mogao biti pretvoren u pravi raj. Ali na nesreu! iako razliite religije tee istom cilju i idealima, i imaju izvriti istu misiju - sve one su na vrlo ruan nain promaile jedan vodei princip ivota-potrebu za striktnim pridravanjem pravila moralnog ponaanja za ljudsku dobrobit, mir i napredak. Isto je istinito za razliite vlade u svijetu. Swami Narayananda - THE SECRETS OF MIND CONTROL, 1954 Svijet je moja zemlja, cijelo ovjeanstvo su moja braa, i initi dobro je moja religija. Thomas Paine Sve su religije podjednako lane i podjednako istinite, ovisno o tome kako ih promatrate. Moete ih koristiti u slubi ega ili ih moete koristiti u slubi Istine. Vjerujete li da samo vaa religija predstavlja Istinu, tada je za vas religija u slubi ega. Ako se tako odnosite prema religiji, ona postaje ideologija i stvara prividan osjeaj nadmonosti, a uz to i podjele i sukobe meu ljudima. . . Religijska uenja u slubi Istine predstavljaju putokaze pokraj puta ili karte koja su nam ostavila probuena ljudska bia kako bi nam pomogla u duhovnom buenju, u oslobaanju od poistovjeenosti s oblikom. . . . . Istina se ne moe odvojiti od onoga tko jeste. Ako za istinom tragate negdje drugdje, svaki put ete se prevariti. Istina je samo Postojanje koje jeste. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA, 2005 Da bi bili istinski religiozni, moramo razviti religiozan stav: istou srca, ljubav i suosjeanje za sve. Villiam Hart - UMJETNOST IVLJENJA
143

Ja sam vidio veliku tragediju, koja je uzrok svemu ostalome, neuspjeh ovjeka da ostvari svoju vlastitu boanstvenost. Franklin Merrell-Wolff - 1887-1985 - PATHWAYS THROUGH TO SPACE, 1976 (Staze kroz prostor) - Do tolerancije se ne dolazi uenjem nego uvidom. Razumijevanjem da bi svakome trebalo dopustiti da putuje putem koji je podoban za njegov temperament. - Sav nesklad u svijetu uzrokovan religioznim razlikama je posljedica ovjekovog neuspjeha da razumije da je religija Jedna, istina je Jedna, Bog je Jedan. Kako mogu mogu postojati dvije religije? Hazrat Inayat Khan 1882-1927 utemeljitelj Sufi Order International Istina ne moe biti prenesena onima koje prezirete. Kiti Mohan Sen Bog ovjenosti je stigao pred vrata unitenog hrama plemena. Iako jo uvijek nije pronaao svoj oltar, molim ljude bezazlene vjere, gdje god bili na svijetu, neka mu prinesu rtve, i neka vjeruju kako je puno bolje biti mudar i uvaen nego domiljat i ponosit. Molim ih neka podre pravo ovjeanstva na prijateljstvo prema ljudima, a ne pokuaj odreenog tatog naroda ili nacije da ostvari kobnu tenju vladanja ljudima. Trebali bi sa sigurnou znati da takvi vladari vie nee biti tolerirani u novom svijetu jer je on sasvim izloen suncu duha i slobodno kua dah ivota. Rabindranath Tagore - OVJEKOVA VJERA, 1930 - U svakom prebivalitu blista svjetlost; no ti si slijep i ne vidi. Kad neprestano gledajui napokon uvidi, bit e pokidani velovi ovoga svijeta. Kabir U tovatelju je papir na kojem su slovima ivota zapisani sveti spisi. Rijetki ih ele itati; okreu gluho uho poruci srca. Rajjab - Dduov muslimanski uenik Moramo razumjeti ne samo um koji promilja, ve i stvaralaku imaginaciju, ljubav i mudrost. Oni pripadaju Vrhovnom, iji je Duh posvud oko nas. Ljubav prema njemu ukljuuje ljubav prema svim stvorenjima, nadvisivi dubinom i snagom sve druge ljubavi, vodei tegobnim naporima i muenitvu bez drugoga dobitka osim njenog ispunjenja. Rabindranath Tagore To je rijetki dar da se susretne ljudsko bie u kojem se ljubav - a ovo znai Bog - tako silno ispoljava. Ona odbacuje teoloku oholost kao i pobonu izolaciju. Ona je via nego pravda i via od vjere i nade. To je sama prisutnost Boga Samoga. Jer je Bog ljubav. I u svakom trenutku stvarne ljubavi mi boravimo u Bogu i Bog u nama. Paul Tillich - MO LJUBAVI
144

uvaj se od ograniavanja na odreenu vjeru, i poricanja svega ostaloga, jer mnogo dobroga e te ustvari - obmanuti, znanje stvarnosti e te obmanuti. Budi svoj u svim oblicima vjere, jer je Bog tako ogroman i beskrajan da bi bio ogranien na jednu vjeru. Ibn Al-Arabi - 13 stoljee Kad su baula pitali zbog ega ne slijedi svete spise, odgovorio je: "Zar smo psi, pa nam treba lizati tue ostatke? Hrabri se ljudi raduju izraavanju vlastite energije, stvaraju svoje sveanosti. Kukavice se, nemajui mo radovanja, moraju osloniti na druge. Zabrinuti da e svijetu sutra nedostajati sveanosti, uvaju za kasniju upotrebu mrvice svojih prethodnika. Zadovoljavaju se slavljenjem predaka jer sami ne znaju stvarati." "eli li znati tog ovjeka, Jednostavnost mora biti tvoje postignue. K podruju jednostavnog putovati mora. Sljedbenici staze neijeg djela, Oni koji prate gomilu skupljajui njihove lane ostatke, Kakve novosti dobivaju od Stvarnosti?" Jednom sam u Vikrampuru sjedio na obali rijeke s nekim baulom. "Oe," upitao sam ga, "zbog ega nemate nikakvih povijesnih zapisa o sebi za potrebe buduih narataja?" "Mi slijedimo sahaj (jednostavnu) stazu," odgovorio je on, "stoga ne ostavljamo trag." Nastupila je oseka pa je korito rijeke bilo gotovo suho. Tek je poneki laar gurao brod kroz blato. Baul je nastavio: "Zar brodovi koji plove poplavljenom rijekom ostavljaju trag? Sto znaju ovi laari potrebom gonjeni preko blata o sahaju (jednostavnoj) stazi? Istinsko je postignu e naprosto odravati plutanje strujom oboavanja koja pritjee ivotima tovatelja - pomijeavi vlastito oboavanje s njihovim. Postoje mnoge klase meu baulima, ali su svi oni bauli-nemaju drugog postignua ili povijesti. Sve rijeke koje dosegnu Gangu postaju Ganga. Tako i mi moramo izgubiti sebe u opoj struji, inae e ona zamrijeti." Baul znai hirovit, od bdyu (sanskrtski vayu) u smislu nestalnog protoka. Postao je priziv onih ljudi koji se ne pridravaju ustanovljenih drutvenih obiaja. Istinska ljubav, prema baulima, nespojiva je s bilo kakvom prisilom. Ako se ne raskinu okovi nunosti, nije mogue postii osloboenje. Ljubav predstavlja izobilje ivota koji ima vie no to mu treba... - Kiti Mohan Sen - u asopisu - Visvabharati Quarterly Ljubav je dovela ovjeka iz svijeta jedinstva u svijet mnogostrukosti, i ista snaga ga moe ponovo vratiti nazad u svijet jedinstva iz svijeta mnogostrukosti. Hazrat Inayat Khan Od koga usmjerena misao tei k odreditu? - U slijepu tamu ulazi ko se klanja neznanju, u jo veu tamu ide ko uiva u spoznanju. Za neto se kae da izlazi iz znanja, za neto iz neznanja. Kena Upanishad
145

Sve jeste, ta je tvrdnja jedna krajnost. Nita nije, ta je tvrdnja druga krajnost. Naputajui obje te krajnosti, Usavreni ukazuje na istinu iz sredita. Samyutta Nikaya. XXII, 90 Uravnoteen je (sud onoga) tko je napustio dobro i zlo. Sutta-nipata, 520 Uravnoteeni smo samo onda kada smo posve cjeloviti. To znai biti zdrav, imati um koji je lien predrasuda i koji u sebi sadri dobrotu. J. Krishnamurti Ljepota prirode ima na tisue likova koji se mogu spoznati (shvatiti) na tisue razliitih naina; na Stazi Spoznaje, tko moe da odredi ispravan nain ili sklonost koja je predodreena pojedincu? Akbar - Ja imam dva naina da Tebe (Boga) volim: sebini nain i drugi nain koji je vrijedan Tebe. U mojoj sebinoj ljubavi, ja se sjeam Tebe i samo Tebe samoga. U drugoj ljubavi, Ti odstranjuje veo i doputa mi da napajam svoje oi na Tvome ivome Licu. - O moj Gospode, ako ja Tebe oboavam zbog straha od Pakla, sagori me u Paklu; i ako Tebe ja oboavam zbog nade (dolaska) u Raj, uskrati mi Raj. Ali ako ja Tebe oboavam zbog Tvoje vlastite svrhe, onda mi nemoj uskratiti Tvoju Vjenu Ljepotu. Rabia al-Adawiyya roena 714 - 801 umrla - Religija Ljubavi nadilazi sve druge religije; onima koji vole, Bog je jedina vjera, jedina vjeroispovijest. - No onima, koji su se s Bogom sjedinili duhovnim, ne treba nita osim njihova nutarnjeg oka, i boanske svjetiljke vjere; njima nisu potrebni putokazi, pa ak ni cesta kojom bi putovali. Takvi ljudi postaju tada znakovi drugima. - Um je oblikom dvojak. Prvi se oblik stjee, ui se iz knjiga i od uitelja, razmiljanjem se i pamenjem, logikom i znanou njeguje. Na taj nain jaaju umne moi, ali to vie znanja stjee, to vei teret nosi. Drugi oblik uma dar je Boji. Njegov je izvor samo srce ljudske due. Kad voda boanskoga znanja prokljua iz duha u um, um se tada razbistri i sjaji, da se vie nikad ne zamuti, nikad ne umrtvi. - Vjekovima kucam na Boja vrata ali kad otvorila su se napokon uvidio sam da kucam iznutra. Jalaludin Rumi 1207-1273 Svi se raamo za ljubav. Ona je naelo egzistencije i njezina jedina svrha. Benjamin Disraeli
146

Iako ovjek nikada nije prouavao niti jedan filozofski pravac, iako ne vjeruje u Boga i nije se pomolio niti jednom u ivotu, snaga ga dobrih djela moe uzdignuti do stadija na kojemu je spreman drugima dati sve to ima, ukljuujui i svoj ivot. On dolazi do iste toke do koje religiozan ovjek dolazi molitvom, a filozof svojim razmiljanjem. Vidimo da se sva trojica: radnik, posveenik i filozof, susreu u jednoj toci, toci samo-odricanja. Koliko se god razlikovale njihove religije ili filozofija, svi e ljudi sa strahopotovanjem gledati na ovjeka koji je spreman rtvovati se za druge. I nije u pitanju nikakva vjera ili dogma, jer ak i ljudi koji su potpuno opreni religiji, osjeaju potovanje kada vide neko djelo potpuna samortvovanja. Zar niste vidjeli i najtvrdokornijeg Kranina kako, dok ita "Svjetlo Azije" Edvina Arnolda, potuje Buddhu koji nije propovijedao o Bogu niti o bilo emu drugom osim samo-odricanju? Samo to taj tvrdoglavac ne zna da je njegov vlastiti ivotni cilj upravo isti kao i kod onih od kojih se on (navodno) toliko razlikuje. Predanik takoer, mislei neprestano na Boga i bivajui u okruenju dobra, naposljetku dolazi do iste toke i kae: "Neka bude volja Tvoja", te vie nita ne zadrava za sebe. I to je samo-odricanje. Filozof, svojim znanjem uvia da je prividan ovjek ("Ja") samo varka, te ga s lakoom naputa. I to je samo-odricanje. Swami Vivekananda Zbog zaborava svijeta se postaje poklonik (rahrav, sadhak), zbog zaborava drugog svijeta se postaje svetac; zaborav sebe znai Realizaciju, a zaborav zaborava je Savrenstvo. Meher Baba 1894-1969 - BOG GOVORI - Nema potrebe za bilo to biti sebian. Odbaci svaki sebini-motiv im ga uoi i ti ne treba traiti istinu; istina e pronai tebe. - To je sebinost, zbog samo-identifikacije sa tijelom, to je glavni problem i uzrok svih drugih problema. Sebinost ne moe biti odstranjena naporom, samo jasnim uvidom u uzroke i posljedice. - - Nesebian rad vodi vas do tiine, jer kad radite nesebino, nemate potrebe da traite pomo. Nezainteresovani za rezultate rada, vi ste voljni da radite pod najnepovoljnijim uslovima. Ne vodite brigu o tome da budete dobro nagraeni i dobro opremljeni. Niti traite priznanje i pomo. Vi samo radite ono to treba da se uradi, preputajui uspjeh i neuspjeh nepoznatom. Sve je prouzrokovano bezbrojnim injenicama od kojih je jedna va osobni napor. Ipak, takva je magija ljudskog uma i srca da se najnevjerovatnije stvari i pojave dogaaju kada se sjedine ljudska volja i ljubav. - Samo nesebino drutvo koje se temelji na zajednikom dijeljenju moe biti stabilno i sretno. To je jedino praktino rjeenje. Ako to ne elite onda se - borite. - Sebinost je izvor sveg zla. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 JA SAM TO Najvee dostignue je nesebinost. Atisha - 982-1054
147

Da li si ti nesebian? To je pitanje. Ako jesi, onda e biti savren bez da ita jednu, jedinu religioznu knjigu, bez da odlazi u jednu, jedinu crkvu ili hram. Swami Vivekananda - Ljudska inteligencija ne moe isijavati svjetlo tako jako da obasja sve stvari kao to to moe sunce. Ne moe se ljudska ljubav usporediti sa sunevim svjetlom koje grije sve ljude, i dobre i zle. Ne moe ljudska mo donijeti ivot zemlji i svim njenim stanovnicima kao to to moe sunce. Ueni, politiari, filozofi, umjetnici, heroji po ijim primjerima ljudi oblikuju svoje ivote, nikada nisu pruili tako savren primjer kao to to daje sunce, neprekidno osvjetljavajui druge, grijui ih, ispunjavajui ih ivotom. - Sunce je postojalo eonima, neprekidni primjer ispred nas. . . ali mi se ne obaziremo na najveeg od svih uitelja. Omraam Mikhael Aivanhov 1900-1986 Moralni kod je samo temelje na kojima poiva religija, vlada i civilizacija. Neiskren, pokvaren ili nemoralan ovjek ne moe napredovati u religiji. Swami Narayananda - Krani osuuju ateiste; ateisti se rugaju kranima; katolici i protestanti su u neprekidnom ratu rijeima, i duh zbrke i mrnje vlada tamo gdje bi trebali biti mir i ljubav. Onaj tko mrzi svoga brata je ubojica, razapinja boanskog Duha Ljubavi; i sve dok ti ne bude gledao na ljude svih religija i onih bez religija sa istim nepristranim duhom, sa potpunom slobodom od preziranja, i sa savrenom ravnodunou, ti mora jo stremiti toj Ljubavi koja obdaruje onoga koji je posjeduje sa slobodom i spasenjem. Ostvarenje boanskog znanja, nesebine Ljubavi, u potpunosti unitava duh osuivanja, rastjeruje svo zlo, i uzdie svjesnost u visine iste vizije gdje Ljubav, Dobrota, Pravda, biva viena kao univerzalna, vrhunska, svepobjeujua, neunitiva. . . (. . .) Postoji jedan veliki sveobuhvaajui Zakon koji je temelje i uzrok univerzuma, Zakon Ljubavi. - Imena, religije, osobnosti e nestati, ali Zakon Ljubavi nee. - isto srce je kraj svih religija i poetak boanstvenosti. - Ako ti stvarno trai Istinu, . . ti e biti voljan uiniti potreban napor za njeno dostignue. James Allen -1864-1912 - PUT MIRA Boansko blaenstvo lako je dostupno samo onima koji svoju duhovnu praksu temelje na ljubavi. P. R. Sarkar - MISLI Samospoznaja i sluenje svijetu, 1981 Umrijeti za religiju je lake nego je u potpunosti ivjeti. Jorge Luis Borges 1899-1986 - Biti na licu mjesta, ak i ako nas to boli, bolje je nego izbjegavati. - Meditiranjem ne pokuavamo dostii neku vrstu ideala sasvim suprotno. Mi samo boravimo u svojem iskustvu, kakvo god da ono jest. Pema Chodron
148

RELIGIJE I BOG Ciuis regio illius religi - ija je vlast njegova je i religija. Kada budu osloboene od tereta dogmatskog tumaenja, linih naziva, personifikovanih predstava i plaenog sveenstva, temeljne nauke svih Religija pokazat e se kao Jedna Jedinstvena Cjelina. Mahatma - K.H. . . . univerzalna je teologija nemogua, ali univerzalno iskustvo ne samo da je mogue ve je i nuno. TEAJ O UDIMA Religija je univerzalna i jedna. Naravno, da nikako ne moemo proglasiti univerzalnim posebne obiaje i uvjerenja, ali zajedniki element religije jest univerzalan, i od svakog se moe traiti da ga slijedi i slua. Paramhansa Yogananda - AUTOBIOGRAPHY OF A YOGI Ostati pri obiajima i ritualima razliitih religija koji imaju jedno izvorno znaenje ne predstavlja zapreku za pravu religiju. Svaka religija ui ta ope priznata uenja i univerzalnu povezanost meu svim ljudskim biima - bratstvo ljudi pod oinstvom Boga. Religija je posve jednostavan osnovni primjer kojim moemo spoznati sebe, tek kad se uzdignemo iznad njene ogranienosti. www.Unity-of-Man.org Kroz sadanji trenutak moemo doprijeti do moi samoga ivota, koju tradicionalno nazivamo Bogom. im se odvojite od njega, Bog vie nije stvarnost u vaemu ivotu i preostaje vam samo misaona ideja Boga, u koju neki ljudi vjeruju, a drugi je nijeu. ak je i vjera u Boga tek bijedna zamjena za ivotnu stvarnost: Boga koja se oituje u svakom trenutku vaega ivota. Eckhart Tolle -NOVA ZEMLJA, 2005 Sjedinjenje s Bogom mogue je vlastitim naporom i ne ovisi o teolokim uvjerenjima i hirovima Kozmikog Diktatora. Lahiri Mahasaya Stajao sam na platou negdje u svemiru, gdje su mi znanost i tehnologjja omoguile stii. Ali za ono to sam gledao i, jo vanije, za ono to sam osjeao u tom trenutku, znanost i tehnologija nisu imale odgovore. . . Jer, bio sam ondje, i vi ste bili ondje, Zemlja - dinamina, silna - i osjeao sam da je svijet jednostavno. . . bilo je previe svrhe, previe logike. Bilo je prelijepo da bi bilo sluajno. Nedvojbeno postoji neto vee od vas, i vee od mene, i to mislim u duhovnom smislu ne u vjerskom. Mora postojati stvoritelj univerzuma koji je iznad religija koje sami stvaramo i odravamo u svojim ivotima. Gene German astronaut Appolo 10 i Apollo 16, let na mjesec - (U sjeni mjeseca) Crkveni obredi, slike i svetita slue tek neukima, poput igraaka koje zabavljaju djecu. Oni napredniji moraju se osloboditi tih stvari koje ih samo odvraaju od unutarnje kontemplacije. Sveti Ivan od Kria 15421591, mistik, pripadnik Terezinog Reda bosonogih karmeliana osuen od inkvizicije umro u zatvoru. Rehabilitiran i proglaen svecem 1726.
149

Ako elimo nai Boga, nije potrebno ii na hodoaa, paliti svijee i tamjan pred slikom boanstva, niti je potrebno stavljati ulje ili bojiti tu sliku purpurnom bojom. Jer On ivi u naim srcima. Kada bismo mogli potpuno izbrisati u sebi svijest o naem fizikom tijelu, onda bismo mogli vidjeti Njegovo lice. Mahatma Gandhi - Pyarelal, 1946 ili 1947 godine Bog je iznad naih vjerskih pripadnosti. M. L. King, ml. 1929-1968 Bog je ljubav. I onaj tko boravi u ljubavi boravi u Bogu i Bog u njemu. 1 Ivan 4:16 Biblija Bog je isto nitavilo, skriveno u sadanjem trenutku: to manje posee prema njemu, to e se jasnije pojavljivati. Angelus Silesius 1624-1677 Bog spava u stijeni, sniva u biljci, vrpolji se u ivotinji i budi u ovjeku. Sufistiko uenje Dua je, sama po sebi, najljepi, savren odraz, Boga. Sveti Ivan od Kria Uz Boga, kada vidi svoju ljepotu bit e sam sebi uzor. J. Rumi Ako sebe ne uini jednakim Bogu - ne moe osjeati Boga. Anonimni kranski mistik, 3. st. Tiina je jezik kojim govori Bog sve ostalo je lo prevod. Thomas Keating Ali same rijei nikada ne mogu obuhvatiti doivljaj Boga - svi moramo zasluiti svoj put do tog dragocjenog, unutarnjeg stanja spokojstva. . . - Neka va Dvorac postane sveto tlo pod vaim nogama. ivite mo svoje due. Sluajte i slijedite savjete vae due. Niste sami. Ovaj ivot nema uzvienije svrhe od poziva u mistian odnos s boanskim. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui, 2007 Nita ne morate uiniti da biste dosegnuli Boga i prosvjetljenje, da bi se probudili. Nema nikoga tko bi vas mogao odvesti Bogu. Tko god tvrdi da e vas odvesti Bogu laac je, jer ste vi ve ondje. Postoji samo jedno ivo bie. eljeli vi to ili ne, odupirali se tome ili ne, vi ste ve sada, bez ikakva napora, s Bogom. Kad spoznate to da se mo koja je ivot nalazi u vama, prihvatit ete svoju vlastitu Boanstvenost, a ipak ostati skromni, jer ete i u svim drugim ljudima vidjeti tu istu Boanstvenost. Vidite kako je lako razumjeti Boga, jer sve to postoji Njegovo je oitovanje. Tijelo e umrijeti i um e se raspriti, ali to se nee dogoditi vama. Vi ste besmrtni; . . . . . . Don Miguel Ruiz - MAJSTORSTVO U LJUBAVI
150

Mi smo dva koraka udaljeni od Boga. Jedan korak je u ovom, a drugi u drugom svijetu. Mansur al Hallaj 859-992 sufi mistik, nakon izjave: Ana'l-Haqq "Ja sam Bog" osuen i pogubljen, molio je za oprotenje grijeha svojih krvnika. - - Ljudi zamiljaju da je to drska tvrdnja dok je zapravo drsko rei Ana'l-abd, "Ja sam Boji rob;" i "Ana'l-Haqq, "Ja sam Bog", izraz je velike poniznosti. ovjek koji kae Ana'l-abd, "Ja sam Boji rob", potvruje dva postojanja, svoje vlastito i Boje, dok je onaj koji kae Ana'l-Haqq "Ja sam Bog", uinio sebe nepostojeim i predaje sebe govorei "Ja sam Bog", to jest, "Ja sam nita", On je sve; nema drugog bia osim Bojeg". To je vrhunac skromnosti i poniznosti. Jalal Al-Din Al-Rumi 1247-1273 rasprava o Al-Hallaje-voj besmrtnoj reenici Ana 'l-Haqq Kada ljudi nisu svjesni posvemanjeg Bojeg prisustva, tada moraju traiti Boga posebnim nainima i posebnim vjebama. Takvi ljudi nisu dosegli Boga. Gledajui izvana oni koji dosljedno provode svoje pobone vjebe sveti su. Meutim, iznutra obini su magarci, jer znaju o Bogu ali ne poznaju Boga. . . Traiti Boga pomou rituala znai dobiti ritual i u tom procesu izgubiti Boga jer se on skriva iza toga. U drugu ruku, traiti Boga bez varke, znai uzeti ga onakvim kakav on i jeste, i tako inei ovjek ivi "po Sinu" i biva sami ivot. - Oko kojim ja vidim Boga jeste isto oko kojim Bog vidi mene. Moje oko i Boje oko jesu jedno i isto - jedno u vienju, jedno u znanju, i jedno u ljubavi. - ovjekovo posljednje i najvie odricanje nastaje kada, zbog Boje svrhe, on naputa Boga. . . - Izai iz sebe u potpunosti, iz ljubavi prema bogu, a bog e iz ljubavi prema tebi potpuno izai iz sebe. A kad i jedan i drugi tako izaete iz sebe, ono to ostaje je isto jedinstvo. - Meister Eckhart 1260-1328 sveenik, mistik - nakon ulaska u dominikanski red u mjestu Erfurt, predavao je i stekao akademsko obrazovanje u Parizu. Eckharta je za herezu optuio nadbiskup Hermann von Virneburg, iako ga je toga razrjeio Nicholas od Strasburga koji je bio zaduen za dominikanske samostane u Njemakoj. Ipak, Virneburg je nastavio sa optubama. Nekoliko Eckhartovih djela je proglaeno herezom koja on nije odbacio. - 27 03 1329 Papinska bula osuuje Eckharta. Njegovo djelo je nastavilo ivjeti u djelima njegovih uenika usprkos poduzetim mjerama od crkvenih vlasti. Eckhartova djela su bila prouavana sa zadovoljstvom onih italaca koji su imali sreu da se susretnu sa njegovim djelima. Eckhartove ideje imaju slinosti sa Taoizmom. Lao Tzu u Tao Te Chingu pie: "Tao koji moe biti imenovan nije vjeni Tao". Neka djela: Meister Eckhart from Whom God Hid Nothing: Sermons, Writings, and Sayings, 1996 /- Matthew Fox - Breakthrough: Meister Eckhart's Creation Spirituality, in New Translation, 1980 www.op.org Crkva nije podravala mistike, zato jer oni mogu ii pravo Bogu bez da ikada moraju ii kroz Crkvu! Nepoznat?
151

Svjesnost je tako ista da sve to god ti radi da tu svjesnost proisti jeste samo dodavanje neistoe toj svjesnosti. U.G. Krishnamurti Odnosi due prema boanskom duhu toliko su isti da je skrnavljenje traiti bilo kakvo posredovanje. Ralf W. Emerson 1803-1882 Vjekovima kucam na Boja vrata ali kad otvorila su se napokon uvidio sam da kucam iznutra. Jalaludin Rumi 1207-1273 Gladna ovjekova dua odbija da bude zadovoljna sa bilo ime osim osobnom realizacijom ivueg Boga. www.urantia.org Ne mogu vam rei tko ili to je Bog, ali sam u svojem radu otkrio boji odraz u svakom ovjeku. Carl Jung U licima mukaraca i ena ja vidim boga. Walt Whitman Putovanje prema Bogu je putovanje duboko u podsvjesno gdje je Bog skriven iznad svakog kipa, slike i misli. Bede Griffiths 1906-1993 sveenik- benediktinac Bog, stvoritelj svijeta i svega to je u njemu, On koji je Gospodar neba i zemlje, ne prebiva u hramovima sagraenim rukom niti ga posluuju ljudske ruke, kao da bi trebao neto On koji svima daje ivotni dah i sve ostalo. . . Budui da potjeemo od Boga, ne smijemo drati da je boanstvo slino zlatnoj, srebrnoj ni kamenoj stvari - tvorevini ljudskog umijea i mate. Djela Apostolska 17, 24-29 - Sv. Pavao Tko god pravi kipove, nitavan je, i dragocjenosti njegove ne koriste niemu. Svjedoci njihovi nita ne vide i nita ne znaju, da im budu na sramotu. Tko pravi Boga i lijeva kip da od toga koristi ne oekuje? Gle, svi e tovatelji likova biti osramoeni, izraivai njihovi vie od bilo koga. Nek se saberu svi i pojave: prepast e se i postidjeti odjednom... Izaija 44, 9-20 BIBLIJA U elji da proniknemo u Boju tajnu, Boansko procjenjujemo vrijednostima naih misli. To nije po sebi krivo, meutim to znai vjerovati u Boga misli, a ne u Boga zbilje. Tako Bog postaje sluga naim krhkim, neuhvatljivim, leteim i nasilnim mislima, ba kao to je i nae najbolje miljenje krhko i neuhvatljivo. Potrebno je paljivo preispitati ljudsko razmiljanje o Bogu. Misli o Bogu izrezane su iz iste tkanine iz koje su izrezani i glineni idoli poganskih klanjanja. Idol je projekcija otuene ljudske slabosti u materijalnom obliku. A misli o Bogu, u mjeri u kojoj ih oboavamo, misaoni su idoli skrojeni od misaonoga tkiva. Idoli, bez obzira jesu li glineni ili misaoni, ne kazuju nita o Bogu. Oni odraavaju iskustvo koje imamo o samima sebi. Ako Boga zamiljamo kao strogog suca, pokazat emo sliku o sebi kao neodgovornom djetetu. Ako Boga zamiljamo kao milosrdnog i suosjeajnog oca koji prata, zamiljat emo se temeljno nemoralnima, grenima i slabima. Ako Boga zamiljamo kao ljubavnika koji
152

bezuvjetno ljubi, vidjet emo sebe kao nevrijedne ljubavi i bezvrijedne. Misli o Bogu samo su projekcije poput naih slabosti koje smo iskusili, izvrnute naopake ili moda zaodjevene u ljepe ruho, ali jednako tako nae slabosti. Miljenje ne otkriva Boga: ono otkriva ljudsko miljenje. Ono je po sebi lijepo. Ali miljenje nije Bog, a bila bi idolatrija misliti da jest. U najboljem sluaju - najvei domet miljenja je da otvara vrata Bogu, Posljednjoj Zbilji. . . . - . . . Posluajmo rije svetoga Tome Akvinskoga: Kada se pribliimo Bogu na nain uklanjanja prepreka, najprije mu odriemo tjelesnost; zatim ak intelektualnost kakvu nalazimo u stvorenjima, poput dobrote i mudrosti te tako u naem razumu preostaje samo da on jest i nita vie. To uzrokuje odreenu zbunjenost glede njegova postojanja. Konano, odriemo ak i to njegovo bivanje u stvorenjima, te on tako ostaje u tami neznanja, a mi smo, prema Dioniziju, u tom neznanju, kakvo dolikuje putniku, najbolje povezani s Bogom: To je tama u kojoj kako se kae, stanuje Bog. Sveti Toma upuivao je, naravno, na Pseudo Dionizija, nepoznatog uitelja apofatske duhovnosti (4) koji je ivio u petom ili estom stoljeu a iji su spisi temelj kranske mistike (mistcizma). Nakon to je potvrdio i objasnio Boju prirodu u Boanskim imenima, nastavlja svoj nauk sa svojom Mistinom teologijom. U njoj negira sve mogue tvrdnje o Boanskom: Uzrok svega jest iznad svega. Nije nepostojei, nije beivotan, nije bezuman. Nije materijalno tijelo i stoga nema oblik, formu, kvalitetu, kvantitetu ili teinu. Ne nalazi se na nekom mjestu i ne moe ga se vidjeti ni dodirnuti. Nezamjetljiv je i nespoznatljiv. Ne podlijee neredu, ni nemiru, ne obuzimaju ga zemaljske strasti. Nije bespomoan ni podloan osjetilnim podraajima. Ne moe ga se liiti ivota. Ne podlijee promjenama, uruavanju, podjeli, gubitku, plimi, oseki i niem to se osjetilima moe dohvatiti. Nita se od svega toga ne moe o njemu identificirati niti mu se pripisati. . . Nije dua ili um, ne posjeduje matu, uvjerenje, govor ili razumijevanje. Nije neki svoj govor ili svoje razumjevanje. O njemu se ne moe govoriti i ne moe ga se razumom obuhvatiti. Nije broj ni red, nije veliina niti malenost, jednakost ili nejednakost, slinost ili razliitost. Nije nepokretan, pokretan niti miran. Ne posjeduje mo, nije mo niti svjetlo. Ne ivi i nije ivot. Nije substanca, vjenost ili vrijeme. Ne moe se spoznati razumom jer nije ni znanje ni istina. Nije kraljevstvo. Nije mudrost. Nije jedan niti jednina, nije boanstvo ni dobrota. Nije duh u smislu kako razumijemo taj pojam. Nije sinovstvo ili oinstvo i nije nita to je nama ili bilo kome drugome biu poznato. Ne potpada pod predikat nebia, a ni bia. Poznata bia ga ne poznaju takvog kakav jest, a ni on njih ne poznaje kakva jesu. Ne postoje rijei za nj, a ni znanje o njemu. Tama i svjetlo, greka i istina nijedno od toga. Iznad je tvrdnje i poricanja. Mi tvrdimo i poriemo sve to mu se pripisuje ali nikad o njemu, jer on je iznad svake tvrdnje budui da on jest savren i jedinstven uzrok svega postojeeg i po svojoj nadmonoj jednostavnoj i apsolutnoj naravi
153

osloboenoj svakog ogranienja, iznad je svakog ogranienja i svakog poricanja.(5) Prava je istina prema Pseudo Dioniziju u tome da Bog nije samo poricanje svih tvrdnji to se mogu pripisati boanskome, ve je on takoer poricanje svakog poricanja. . . . Sveti Ivan od Kria savreno opisuje to iskustvo. Nakon kontemplativnog iskustva koje je nadilo sve njegove sposobnosti, napisao je ovu pjesmu: Uoh u nepoznato, pa ipak kad spazih sebe Ne znajui gdje sam, uvidjeh velike istine: to osjeah, izrei ne mogu jer bijah u neznanju. To savreno znanje bijae mir i svetost zastalo u nepominosti duboke samoe: To bijae neto tako tajnovito te zanijemih. Posve obuzet, proet, utonuo, moj duh, bez osjeta, u neshvaanju, spozna neko shvaanje. Kad istinski stigne, naputa sebe; sve to si znao sada je nita, tvoje znanje uvis leti, a ti ostaje u neznanju. to vie leti, manje shvaa, jer oblak je taman to tminu obasja: tko god spozna ovo zasvagda u neznanju osta. Znanje - po neznanju nadasve je mono monije od svih rasprava mudraca, jer njihovo znanje ne dosee znanje - po neznanju. To najvie znanje nadvisuje sve visine nedokuivo je svakom znanju: onaj tko sobom ovlada, znanjem po neznanju, uvijek e nadvisivati. I ako eli uti: to najvie znanje lei u najdinijoj Bojoj biti: njegove milosti je in, da puta te u neshvaanju iznad svakog znanja. UJ PUSTINJU Tajne duhovnog sazrijevanja pustinjskih Oeva i Majki, (ranih krana) (LISTEN TO THE DESERT, 1996) S ovog stajalita ne bismo trebali imati potekoa u shvaanju nekih pradavnih zapisa. Dhamma-pada, zbirka Buddhinih izreka, poinje ovako: "Sve to jesmo rezultat je onoga to smo mislili. Utemeljeno je na naim mislima; stvoreno je od naih misli". Zapravo, to je ista tvrdnja kojom poinje i Evanelje po Ivanu: "U poetku bijae Rije, i rije bijae kod Boga - Rije bijae Bog. . . Sve je po njoj postalo i nita to je postalo nije bez nje postalo". Mislima ili mentalnim rijeima razlikujemo ili "radimo" stvari. Bez misli, nema ni "stvari"; postoji tek nedefinirana stvarnost. Ako ste pjesniki raspoloeni, ovu nedefiniranu stvarnost moete usporediti s Ocem, jer je ona izvorite ili osnova "stvari". Tada misao moete nazvati Sinom "koji je od iste supstancije kao i Otac" - Sin "po kojem je sve postalo", Sin koji mora biti razapet elimo li ugledati Oca, jednako kao to u stvarnost moramo gledati bez rijei, da bismo je vidjeli onakvom kakva jest. Potom Sin uskrsava od mrtvih i vraa se na nebo kao to mi, nalik tome, kad jednom sa154

gledamo stvarnost onakvom kakva jest, postajemo slobodni koristiti se mislima, ne doputajui im da nas zavaraju. Misao se "vraa u nebo" u smislu da je sad prepoznajemo kao dio stvarnosti, a ne kao neto to se nalazi izvan nje. Inae moemo se koristiti negativnim, metafizikim jezikom kad se govori o ovoj nedefiniranoj stvarnosti. Ona je beskonana, a ne konana. Ona je vjena, uvijek prisutna, a ne prolost i budunost, ne tek dogovor o misli i vremenu. Ona je neizmjenjiva jer je ideja promjene samo druga rije, druga definicija, koju je stvarnost nazvala nadilaenjem promjene. . . . . . Metafiziki jezik negativan je zato jer nastoji rei da rijei i ideje ne objanjavaju stvarnost. Alan Watts - diplomirao je teologiju. Naputa crkvu, najpoznatiji tuma zen-buddhizma i kineske i indijske filozofije. Nijedna naa misao ne moe obuhvatiti Boga, ni jedan ga jezik ne moe definirati. Nai osjeti ne mogu pojmiti ono to je bestjelesno, nevidljivo i bez oblika; ono to je vjeno ne moe biti izmjereno kratkim mjerilom vremena; Bog je, dakle, neizreciv. Istina, nekima koji su izabrani Bog moe prenijeti sposobnost da se uzdignu iznad prirodnih stvari, kako bi osjetili koju zraku najvieg savrenstva - ali ti izabrani ne mogu pronai rijei, kojima bi na tu nematerijalnu viziju, koja ih je navela da uzdrhte, mogli prevesti na jezik svijeta. Oni ljudima mogu objasniti sekundarne uzroke stvaranja, koji prolaze pred njihovim oima kao slike univerzalnog ivota, ali prvi uzrok ostaje zakriven velom i do njega moemo doi tek onda kad proemo kroz vrata smrti. Hermes Trismegistos 7000 godina prije Krista Prolost i budunost kriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem. Jalaludin Rumi Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotakne. Od vremena nema vee prepreke do Boga. Meister Eckhart Rije Krist moete zamijeniti izrazom prisutnost, ako vam je taj izraz smisleniji. Krist je vaa Boja sutina ili Jastvo, . . . Mnogi e se nesporazumi i lana uvjerenja o Kristu razjasniti spoznate li kako u njemu nema ni prolosti ni budunosti. Rei da je Krist bio ili da e biti samo je po sebi proturjeje. Isus je bio. Bio je to ovjek koji je ivio prije dvije tisue godina i spoznao boansku prisutnost, svoju istinsku prirodu. Stoga je rekao: Prije nego to je Abraham bio, ja jesam. Nije rekao: ivio sam i prije nego to se Abraham rodio. To bi znailo da se jo nalazi u dimenziji vremena i da je poistovjeen s oblikom. Rijei ja jesam izgovorene u reenici koja poinje s prolim vremenom ukazuje na temeljit pomak, prekid tijeka u vremenskoj dimenziji. Ta reenica po svojoj dubini nalikuje tvrdnjama ena. Isus je znaenje prisutnosti, samo-spoznaje, pokuao prenijeti izravno, a ne kroz diskurzivnu misao. Zakoraio je s onu stranu dimenzije svijesti kojom upravlja vrijeme, u carstvo bezvremenosti. U njegov je svijet ula
155

dimenzija vjenosti. Naravno, vjenost ne oznaava beskrajno vrijeme, nego bezvremenost. Tako je ovjek Isus postao Kristom, prenositelj iste svijesti. A kako Bog definira samoga sebe u Bibliji? Je li Bog rekao: Ja sam oduvijek bio i uvijek u biti? Naravno da nije. To bi prolosti i budunosti dalo oznaku stvarnosti. Bog je rekao: JA SAM ONAJ KOJI JESAM. Ni ovdje se ne spominje vrijeme, nego samo prisutnost. Drugi dolazak Kristov preobrazba je ljudske svijesti, pomak od vremena u prisutnost, od razmiljanja do iste svijesti, a ne dolazak nekog mukarca ili ene. Kad bi se Krist sutra vratio u nekom tjelesnom obliku, to bi on ili ona uope mogli rei, osim ovoga: Ja sam Istina. Ja sam boanska prisutnost. Ja sam ivot vjeni. Ja sam s vama. Ja sam ovdje. Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemojte ograniavati na identitet i oblik. Ja sam sada. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA Pitanje: Zato religije govore o Bogovima, nebu, paklu itd? Bhagavan: Samo zato da bi ljudima na posredan nain postalo jasno da su u jedinstvu sa postojeim svijetom i da je sva istina o tome sabrana u njihovom Sebstvu. Religije odgovaraju psiholokim oekivanjima vjernika, jer tome i slue. - - P: to je cilj takvim opisima? Bg: Da uvrste ovjeka u stvarnosti Sebstva. P: Bhagavan (Ramana) se uvijek izraava sa najvieg gledita! Bg: (Smjeei se) Ljudi ne opaaju neposrednu i istu Istinu svog svakodnevnog, uvijek prisutnog i bezvremenog bivanja u samoj stvarnosti. To je Istina Sebstva. Ima li nekoga tko nije svjestan sebe? Pa ipak, tu svjesnost Sebstva oni ne ostvaruju do kraja, ve naprotiv, oajniki hoe da znaju to je izvan toga: o svijetu, nebu, paklu, ponovnom roenju. . . . . svemu. Zato to oni vole tajne, a ne jednostavnu Istinu, religije im ugaaju - samo kako bi ih na kraju doveli Sebstvu. Ma koliko lutao uokolo, na kraju e morati da se vrati Sebstvu. Zato to ne bi uinio ve ovdje i sada? Bg: Sebstvo ne moe biti pronaeno u knjigama. Ti mora to pronai sam za sebe u sebi. P: Biblija tvrdi da ovjekova dua moe biti izgubljena. Bg: Uvjerenje "Ja mislim" sainjava ego i on je uzrok svakog nespokojstva. Istinski identitet je neuslovljen i on se izraava rijeima "Ja sam onaj koji jesam". SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne - ovjek koji ne misli svojom glavom, ne misli uope. Uasno je sebino misliti da bi svi ljudi trebali misliti - isto. - - Sebinost nije kad ivi kako eli, ve kad od drugih zahtijeva da ive na tvoj nain. - Najgluplje stvari uvijek su uinjene iz najplemenitijih pobuda. - Ljudi oblikuju svoga Boga u skladu sa vlastitim shvaanjem. Oni prvo naprave svoga Boga i nakon toga ga oboavaju. Oscar Wilde 1854-1900
156

Mnogi religiozni sistemi ovjeka potjeu od formulacija ljudskog intelekta, ali Boja svjesnost nije dio takvih groteksnih sistema religioznog ropstva. THE URANTIA BOOK, 1955 Ratova, holokausta i genocida e biti sve dok se Bog prikazuje i smatra uskogrudnim zakonodavcem, feudalnim gospodarem, ljutim kraljem, vrlo osjetljivim vjetim Majstorom? . . . Ali kad ljudska vrsta duhovno odraste, i kada pojedinci steknu osobno iskustvo o Bogu kojega su oboavali sa strahom, oni e spoznati da se veliki dio njihove teologije temelji na nonim morama. To e biti dan mira. George Fowler "Dance of a Fallen Monk" I vi iz damija, i vi iz katedrala, i vi iz ostalih hramova - Ako ste isti Bog vam je isti, Bog vam je isti. Ako ste isti. Zbog vaeg rata, nikada nisam rekao TATA. Nikada nisam rekao TATA. Zbog vaeg rata. - Zavretak iz pjesme uvajte mir od Vladislav M. Galovi iz zbirke Pjesma Mira, 1998 (Osijek, Dani kulture mira -Centar za mir, nenasilje) Onda kao da sam odjednom ugledao tajnu ljepotu njihovih srca, dubine kamo ni grijeh ni elja ne mogu doprijeti, gdje je svaka osoba u oima Bojim. Da su bar sebe mogli vidjeti kakvima doista jesu. Kad bismo samo jedni druge mogli vidjeti na taj nain - ne bi bilo razloga za rat, za mrnju, za okrutnost. . . Moda bi veliki problem bio taj da bismo svi pali niice i oboavali jedni druge. Thomas Merton Bog ivi u dui svakog ovjeka, On nam je blii nego mi sami sebi... Boga meutim ako Ga uope ima, tada Ga ima posvuda; na ulici i meu ljudima, kao i u crkvi ili pustinji ili u eliji. Izmeu Boga i mene ne postoji "izmeu". Meister Eckhart - 1260-1328 Gdje da idemo traiti Boga ako ga ne vidimo u naim vlastitim srcima i srcima svakog ivog bia. . . Bog je duh i treba biti oboavan u duhu istine. Swami Vivekananda 1863-1902 ovjek je bie svojih navika i obiaja, a ne svoje uroene prirode i temperamenta. Jer ono na to se ljudi priviknu, ubrzo njima postaje njihova druga priroda. Ibn Haldun Nije poboan onaj, ijoj je pobonosti izvor strah. Ciceron Religija nije ropski strah od kazne niti vjera u magino postignue mistinih nagrada u budunosti. . . Ljudska bia proivljavaju nesavladivu elju da stvore simbole za svoje ogranieno vienje Boga. Ljudska svijest o moralnom zakonu i njegov duhovni idealizam, predstavljaju sustav vrijednosti - na iskustvenoj razini - koji je teko definirati kroz simbole koje koristite. Kozmika svijest znai prepoznavanje Prvobitnog Uzroka, i jedine, nestvorene Realnosti. Bog, Univerzalni Otac, funkcionira na tri Bogorazine boanskog izraza: THE URANTIA BOOK, 1955
157

Jedina razlika izmeu Krista i nas ili izmeu Buddhe ili Krishne i nas jest da su oni svoju boanskost izrazili. Znaju da su Boji sinovi i pokazuju to. Mi ne znamo da smo Boji sinovi. U crkvama su nas pouavali drukije: uili su nas da smo roeni u grijehu i Boga moemo spoznati samo posredstvom Isusa. Naravno, Boga moe spoznati bilo tko, u svakom trenutku. Nije potrebno da ste kranin, hinduist, budist ili musliman da biste ga spoznali. Boga moete spoznati bez obzira jeste li vjernik ili ateist, vjerujete li u njega ili ne. To nije povezano s vjerovanjem, ve s neposrednim iskustvom. Zato jer jeste Bog, zato jer ste boanski, bez obzira vjerujete li ili ne, Boga moete spoznati neposrednim iskustvom ivota - kao to to svako dijete automatski i instinktivno ini kada doe na svijet, premda prije nije ulo da je roeno u kranskoj, budistikoj, muslimanskoj ili hinduistikoj obitelji. Ne zanima ga to, ve iskustvo ivota. Boga ne zanima jeste li budist, hinduist ili kranin. To su privremene manifestacije u vremenu i prostoru i zavise o tome gdje ste roeni. Ako ste roeni na Zapadu, vjerojatnije je da ete biti kranin. Ako ste roeni na Istoku, vjerojatnije je da ete biti hinduist ili budist. Ako ste roeni na Srednjem Istoku, vjerojatno ete biti idov ili musliman. Te potpuno umjetne podjele u svijetu postavili su fanatini predstavnici kranstva, islama, hinduizma, idovske vjere, budizma i tako dalje. To koi razvoj ovjeanstva. Zadrava nas i spreava stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa. Stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa je sljedei korak koji ovjeanstvo treba napraviti i stoga sve to ga zadrava ne moe biti dobrodolo. Benjamin Creme - NAUK VJENE MUDROSTI - Uvod u duhovno naslijee ovjeanstva, 1996 Istina je vjena. ovjek je moe opaziti; on je ne moe stvoriti. Jednom kada je njegovo opaanje dovoljno izotreno da shvati Apsolutnu Istinu, on e sudjelovati u stvarnosti u kojoj su svi oni koji su dosegli tu viziju. Velike religije su dole ovjeku iz ovih predjela. Veliki duhovni uitelji u svim vremenima su govorili iz te vizije. To su svjetovni ljudi sve iskvarili, ukljuujui i religije, sa svojim personalnim predrasudama - jer oni vide to kroz filter svojih vlastitih ideja i emocija. Napor velikih uitelja je uvijek da vrate ovjeka nazad centralnim, vjenim stvarnostima. Ako ovjek previe zastrani prema jugu, oni mu onda kau da ide prema sjeveru. Ako on onda stvori dogmu o kretanju prema sjeveru, prekomjerno zastranjujui u tom smjeru, onda mu oni kau da mora ii na jug. Oni kojima je bilo reeno da idu na jug e se svaati sa onima drugima kojima je bilo reeno da idu na sjever; ali samo zato jer su obe grupe slijepe za injenicu da je sve to su njihovi uitelji htjeli da oni urade je bilo da pronau duhovni ekvator centar njihovog bia. To je ovo uenje koje sadri istinsku tradiciju religije; to je samo zbog ovog razloga da veliki uitelji podravaju stare tradicije. Swami Kriyananda - 14 STEPS TO PERFECT JOY
158

Nema rijei koje mogu izraziti veliki uitak i pobjedu koju sam doivio (op.prev. dok je bio prosvjetljen sa svjesnou Boga). Dok sam u tome stanju, moj duh je trenutno vidio kroz sve i prepoznao Boga u svim stvarima, ak i u ljekovitom bilju i travi; i znao je to je to Bog i to je Njegova volja. Potom, veoma brzo moja se volja razvila u tom svjetlu, i primila jaki poticaj da opie boansko stanje. Jacob Boehme - neobrazovani obuar, nazivao se Teutonski Teozof Ljepilo koje zajednice dri na okupu. . . jest strah. to se pojedinac vie boji, to e se snanije poistovjeivati sa svojom zajednicom i to e je silovitije braniti. Gary Zukav - IZBOR DUE - Ljudska bia se raaju u istini, ali odrastaju vjerujui u lai. - Promijenimo li uvjerenje, tada e se mrnja preobraziti u ljubav. Don Miguel Ruiz - GLAS ZNANJA - praktini vodi do unutarnjeg mira, 2004 elja za personalnim Bogom je duboko ukorijenjena. To bi moglo biti, kao to je Gerald May ukazao, da imati Boga kao objekt jeste nain ega da se dri svog iluzornog stava kao neovisnog subjekta. Joan Rieck - biva asna sestra ovjek koji moe podnijeti da se religija koja ga je vodila rui, a on i dalje uspijeva proniknuti u Zvijezde obogauje se svojim razdiranjem. On vie ne oboava. On zapoinje razgovor s Jednim. Anne i Daniel Meurois-Givaudan - PUT U SHAMBALU, 1986 Opaanje istine je bolno, ali je jo bolnije uvjeravati se da su lai istine. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui Kod religioznog genija, jaka duhovna vjera je tako esto vodila direktno do pogubnog fanatizma, do velianja religioznog ega. . . THE URANTIA BOOK, 1955 Bez ljubavi, dobrohotnost postaje egoizam, a muenitvo se pretvara u duhovnu oholost. Martin L. King, mlai Ljutnja pokazuje tvoj nedostatak tolerantne bratske ljubavi plus nedostatak samopotovanja i samokontrole. Isus iz The Urantia Book - Ako niste pripitomili unutarnjeg neprijatelja - vlastitu ljutnju, borei se s vanjskim neprijateljima samo uveavate njihov broj. Zbog toga bodhisattva ima obiaj pripitomiti vlastiti um vojskom koju tvore dobrostivost i suosjeanje. - Ako usred gomile ljudi netko otkrije vae skrivene nedostatke i zbog njih vas izvrijea, smatrati ga duhovnim prijateljem i nakloniti mu se s potovanjem praksa je bodhisattva. Ngulchu Togme - THE 37 PRACTICES OF A BODHISATTVA
159

- Traiti Boga pomou rituala znai dobiti ritual i u tom procesu izgubiti Boga jer se on skriva iza toga. U drugu ruku, traiti Boga bez varke, znai uzeti ga onakvim kakav on i jeste, i tako inei ovjek ivi "po Sinu" i biva sami ivot. - Kada sam ja doao iz Boga, to jest, u mnogostrukost, tada su svi objavili, "Bog postoji" (to jest/personalni Bog/, /Tvorac svih stvari/). Ovo me ne moe uiniti blagoslovljenim, jer u ovome ja sebe ostvarujem kao, stvorenje. Ali prolaenjem (to jest/kroz sva ogranienja/) ja sam vie od svih stvorenja, ja nisam ni Bog ni stvorenje; ja sam to to sam bio prije i uvijek u biti. Tu ja primam poticaj koji me nosi iznad svih anela. Ovim iznenadnim dodirom, postao sam tako bogat da Bog (to jest/Vrhovni Bog/) nije dovoljan za mene, onoliko koliko je on samo Bog i u svim svojim boanskim djelima. Jer ovim prolaenjem ja opaam to smo Bog i ja zajedniki. Tu sam ja ono to sam bio. Tu se ja niti poveavam niti smanjujem. Tu sam ja nepokretno koje pokree sve stvari. Tu je ovjek ponovo stekao ono to je on uvijek bio (to jest/u svom sutinskom biu/) i uvijek e biti. Ovdje Bog (to jest/ Vrhovni Bog/) jeste primljen u duu. - Ideja ne predstavlja ili oznaava sebe. Ona uvijek pokazuje na neto drugo, ono to predstavlja njezin simbol. Kako ovjek nema ideja, osim onih koje zahvaa iz vanjskih stvari kroz osjetila, onda on ne moe biti blagoslovljen idejom. - Um nikada ne miruje ve mora stalno oekivati i pripremati se za ono jo nepoznato i ono to je jo skriveno. U meuvremenu, ovjek ne moe spoznati to je Bog, ak i ako moe biti siguran u ono to Bog nije; inteligentna osoba e to odbaciti. Onoliko dugo koliko to nema uporinu toku, um moe samo ekati kao to i materija eka na njega. Materija nikada ne moe pronai mir osim u obliku; isto tako, um ne moe nikada pronai mir osim u sutinskoj istini koja je zakljuana u njemu - istinu o svemu. Sama zadovoljena sutina i Bog se povlai, sve dalje i dalje, da se probudi umno stremljenje i privue ga da sljedi i napokon shvati istinsko dobro koje nema uzroka. Tako, zadovoljen sa niim, um vapi za najviim dobrom za sve. - Tok raja je izvan vremena - i ipak vrijeme proizlazi iz kretanja. Nita tako ne ometa duevnu spoznaju o Bogu kao vrijeme i prostor, jer su vrijeme i prostor dijelovi, dok je Bog jedno! Dakle, ako dua treba spoznati Boga, onda ga mora spoznati izvan vremena i izvan prostora; jer Bog nije ovo niti ono, kao to su te mnogostruke stvari. Bog je jedno! - . . . tamo gdje je dua obuzeta sa praizvornom istotom, obiljeena sa igom istog bia, gdje sama doivljava Boga, kao to je on bio prije nego je uzeo na sebe oblike istine i znanja, gdje sve to moe biti imenovano jeste odbaeno - tu dua zna sa svojim najistijim znanjem i uzimlje Bie u svojoj najsavrenijoj slinosti. - . . . ovjek bi trebao sjajiti sa boanskom Prisutnou bez da na tome radi. On bi trebao izvui sutinu iz stvari i ostaviti same stvari. To ispo160

etka zahtjeva panju i odgovarajue utiske, slino kao i kod uenika i njegove umjetnosti. Tako mora biti proet sa boanskom Prisutnou, upuen u oblik voljenog Boga koji je u njemu, tako da moe zraiti tu Prisutnost bez da na njoj radi. - Oko kojim ja vidim Boga jeste isto oko kojim Bog vidi mene. Moje oko i Boje oko jesu jedno i isto - jedno u vienju, jedno u znanju, i jedno u ljubavi. - ovjekovo posljednje i najvie odricanje nastaje kada, zbog Boje svrhe, on naputa Boga. Meister Eckhart 1260-1328 nakon ulaska u dominikanski red u mjestu Erfurt, Eckhart je predavao i stekao akademsko obrazovanje u Parizu. Tokom ivota je boravio u Cologne i Parizu kao uitelj, Eckharta je za herezu optuio nadbiskup Hermann von Virneburg, iako ga je toga razrjeio Nicholas od Strasburg-a koji je bio zaduen za dominikanske samostane u Njemakoj. Usprkos tome, Virneburg je nastavio sa optubama. Nekoliko Eckhartovih djela je proglaeno herezom koja on nije odbacio. Eckhartovo djelo je nastavilo ivjeti u djelima njegovih uenika usprkos poduzetim mjerama od crkvenih vlasti. Zaboravljen nakon mnogo godina Eckhartova pisanja je u 15 stoljeu otkrio Franz von Baader, nakon ega su Eckhartova djela bila prouavana sa zadovoljstvom onih italaca koji su imali sreu da se susretne sa njegovim djelima. Eckhartove ideje imaju slinosti sa Taoizmom. Lao Tzu u Tao Te Chingu pie: "Tao koji moe biti imenovan nije vjeni Tao". Tao je ono to je postojalo prije svih razlikovanja koja su bila uinjena, prije nego li su se bia otrgla od svoje vjene sjedinjenosti. Sljede neka djela: Eckhart, M. (1996) Meister Eckhart from Whom God Hid Nothing: Sermons, Writings, and Sayings. Matthew Fox - Breakthrough: Meister Eckhart's Creation Spirituality, in New Translation, 1980. Clark, J. The German Mystics: Eckhart, Tauler, and Suso, 1970. Franklin, C. Meister Eckhart on Divine Knowledge, 1977. Hollywood, A. - The Soul as Virgin Wife: Mechthild of Magdeburg, Marguerite Porete, and Meister Eckhart (Studies in Spirituality and Theology, Vol. 1), 1995 Ti moe biti siguran da si stvorio Boga u svojoj vlastitoj imaginaciji kada se pokae da Bog mrzi iste ljude kao i ti sam. Anne Lamott Boga ne moemo spoznati milju ve samo ljubavlju. kranski tekst OBLAK NESPOZNATOG, 14. stoljee Bog nije stvar od uma, to ne dolazi kroz samo-projekciju, to dolazi samo kada postoji vrlina, koja je sloboda. J. Krishnamurti Ja vjerujem da na svakom nivou drutva - porodinom, plemenskom, nacionalnom i internacionalnom - da je klju za sretniji i uspjeniji svijet razvitak samilosti. Mi ne moramo postati religiozni, niti mi moramo vjerovati u nekakvu ideologiju. Sve to je potrebno za svakoga od nas jeste da razvijemo naa dobra ljudska svojstva. Tenzin Gyatso - etrnaesti Dalaj Lama
161

Onaj tko ne doivi nee znati. Dovljavanje daleko nadmauje ono to se uje, tako je znanje onoga tko doivi, iznad znanja onoga tko uje. Sveti Anselm Buddhizam je ponekad bio nazivan ateistiko uenje i to ili u pozitivnom, povlaujuem smislu (od slobodnih mislilaca, racionalista i drugih) ili mnogo ee u pogrdnom smislu, podjednako kao to se i rije bezboan upotrebljava kao omalovaujui pridjev. Oni koji upotrebljavaju rije ateizam, esto je povezuju s materijalistikom doktrinom, koja ne zna nita vie od ovog svijeta osjetila i neznatne ugode koju svijet osjetila prua. Buddhizam nije neto takvo. Buddhizam se podudara s drugim religijama u pogledu toga da se istinska i trajna srea ne moe nai u ovom svijetu, niti kao to to Buddha dodaje na nijednom viem, no ipak nepostojanom planu egzistencije, kojem se daje ime rajskog ili boanskog svijeta. Ipak, dok su spiritualne vrijednosti spram kojih buddhizam upuuje usmjerene stanju koje transcendira svijet, nibbani, (nirvani) one ne stvaraju jaz izmeu preko i sada i ovdje. Te vrijednosti imaju vrsto korjenje u samom svijetu, jer one vode najviem ostvarenju ve u ovom sadanjem postojanju. Nanaponika Thera - Buddhism and the God Idea, The Wheel Publication Velika snaga Buddhizma je u tome to su njegovi sljedbenici slobodni da izaberu istinu iz svih religija; takva sloboda izbora je rijetko obiljeavala vjere na Urantia (Zemlji). U tom pogledu je Shin sekta u Japanu postala jedna od najnaprednijih religioznih grupa u svijetu; ona je ponovo oivjela drevni misionarski duh Gautaminih sljdbenika i poela slati uitelje drugim ljudima. Ova voljnost da se uzima istina iz bilo kojeg i svih izvora je uistinu preporuljiva tendencija koja bi se trebala pojaviti kod vjernika za vrijeme prve polovice dvadesetog stoljea nakon Krista. Sam Buddhizam prolazi kroz renesansu u dvadesetom stoljeu. Kroz kontakt sa kranstvom socijalni aspekti Buddhizma su bili mnogo poboljani. elja da se ui je bila ponovo potaknuta u srcima redovnika sveenika i njihovog bratstva, irenje obrazovanja kroz cijelu tu vjeru e sigurno biti provokativno za nova napredovanja u religioznoj evoluciji. THE URANTIA BOOK, str. 1041 Pitalac: Kae se da je Buddha ignorirao pitanje o Bogu. Bhagavan: Da, i zato je bio nazvan bezbonikom. Zapravo, Buddha se bavio prije svega vodstvom tragaoca ka ostvarenju stvarnosti, ovdje i sada, a ne akademskim raspravama o Bogu, svijetu i tako dalje. . . THE TEACHINGS OF BHAGAVAN SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne Pitanje: to je Buddhina nirvana? - Maharshi: Gubitak individualnosti. Maharshi: Nabolji govor je govor srca srcu i sluanje srca srcem. To je najbolja upadesha (duhovno uputstvo). T. N. Venkataraman - Talks with Sri Ramana Maharshi, 1984
162

Govorei od danas, ja ne smatram intelektualno vrijedno biti pristran u stvarima religije. Ja vidim religiju isto kao to vidim druge osnovne fascinacije kao umjetnost i znanost, u kojima ima mjesta za mnoge razliite pristupe, stilove, tehnike, i gledita. Tako ja nisam formalno posveeni lan bilo koje vjere ili sekte i ne drim se nekog odreenog religioznog gledita ili doktrine kao neeg apsolutnog. Ja ne odobravam misionarsku gorljivost, i smatram ekskluzivnu posveenost i zagovaranje za bilo koju odreenu religiju, kao najbolju ili jedini istinski put, skoro kao nereligioznu oholost. Ipak moj rad i ivot se u potpunosti bave religijom i misterija bia je moja vrhunska fascinacija, iako, kao mistik bez stida, ja se vie zanimam za religiju kao osjeaj i iskustvo nego za predodbe i teoriju. Alan Watts - IN MY OWN WAY, 1972 P: Da li je va dom u Bogu? - Maharaj: Voljeti i oboavati Boga - takoer je neznanje. Moj je dom iznad svih pojmova, koliko god bili uzvieni.- Pitanje: Ali Bog nije pojam! To je stvarnost iznad postojanja. M: Vi moete koristiti bilo koju rije koju volite. to god ti moe misliti o tome, ja sam iznad toga. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Prolog puta sam objasnio podjelu ljudi na sedam kategorija. Ova ideja, povezana sa idejom ovjekove mogue evolucije, daje veoma dobar metod da se razumiju razlike ili podjele u mnogim stvarima. Na primjer, od poetka uzimamo razliite ljudske manifestacije u razliitim poljima djelatnosti, u religiji, znanosti, umjetnosti itd, i pokuavamo da ih sagledamo iz perspektive spomenute podjele na sedam kategorija. Odmah ete uvidjeti da, ako ima sedam kategorija ljudi, mora prema tome da bude i sedam kategorija svega to ljudima pripada. Mi ne znamo ljude broj 5, 6 i 7, ali znamo razliku izmeu ovjeka broj 1, 2 i 3, tako da lako moemo da razumijemo da e religija ovjeka broj 1, kako god se zvala, biti primitivna religija, pojednostavljena u svakom smislu. Bogovi su prosti, vrline su proste, grijehovi su prosti - sve je prosto, jer ovjek broj 1 ne voli mnogo da razmilja. Religija ovjeka broj 2 bit e sentimentalna, emocionalna, puna iluzija i fantazije. A religija ovjeka broj 3 bit e religija koja se sastoji od teorija, rijei i definicija za sve. To su jedine vrste religija koje poznajemo, iako, ukoliko postoje ljudi vieg nivoa, mora takoer da postoji i religija ovjeka broj 5, religija ovjeka broj 6 i religija ovjeka broj 7. . . . - Vjera mora da se usmjeri prema velikim stvarima, . . . - Prava vjera je vie osjeanje, koje pripada viem emocionalnom centru. U naem obinom emocionalnom centru moe da postoji samo imitacija vjere. Prava vjera ne podrazumijeva samo osjeanje, ve takoer i znanje. . . . - Ako elimo da razvijemo svijest i poboljamo nae funkcije, istovremeno nam se od samog poetka posmatranja sebe savjetuje da pokuamo da zaustavimo neke od naih funkcija koje ne samo da nisu korisne, ve su definitivno tetne. Na primjer, dok posmatra sebe, posebno dok posmatra emocionalnu funkciju, pokuaj da to je vie
163

mogue zaustavi svako izraavanje negativnih osjeanja. ivot mnogih ljudi se praktino sastoji od njih; oni negativna osjeanja izraavaju u svakom moguem trenutku, ili u svakoj prilici, pogodnoj ili nepogodnoj; oni uvijek u svemu mogu da nau neto pogreno. Osnovna tenja ovjeka broj 1, 2 i 3 je da odmah izrazi sva svoja negativna osjeanja. Ako uloi napor da ovo izraavanje zaustavi, to mu daje materijal za posmatranje, i on vidi sebe iz sasvim drugog kuta. Ako uloi ozbiljne napore u ovom pravcu, vrlo brzo e se uvjeriti da nema volju, jer zaustavljanje tih negativnih osjeanja jeste najtea stvar. A istovremeno je neophodna. Druga beskorisna funkcija je nepotreban govor. Mi suvie priamo. Mi priamo i priamo i priamo, a to nikad zaista ne primjeujemo. Uglavnom mislimo da govorimo veoma malo, suvie malo, a posebno oni ljudi koji priaju najvie misle da nikad ne priaju. To je veoma pogodan predmet za posmatranje.Vidjet e kako ti prolaze dani, koliko mnotvo stvari mehaniki govori u odreenim uslovima, koliko mnogo drugih stvari mehaniki govori u drugim uslovima. Uvidjet e, meutim, da pria i pria jer ti to prua zadovoljstvo, ili ti ispunjava vrijeme. Neophodno je da se uoi i prekine bar nekoliko takvih nepotrebnih razgovora. Pria, fantazija, laganje i izraavanje negativnih osjeanja su zapravo nae glavne funkcije. Ako sada elite da me neto pitate, pokuat u da vam objasnim. Ne smijemo da ove ideje prouavamo samo u obliku u kom su date, nego moramo i da ih primjenimo na razliite probleme. One pruaju dobre naine da se mnogi od njih rijee. P. D. Ouspensky - ETVRTI PUT Stvarnost je oduvijek jedna i ista. Stvarnost je slobodna od svih suprotnosti. Ramana Maharshi ovjek je u sebi izgradio slike kao ogradu sigurnosti - religiozne, politike, osobne. To se ispoljava kao simboli, ideje, vjerovanja. Teret tih slika vlada ovjekovim miljenjem, njegovim odnosima i svakodnevnim ivotom. Te slike su uzroci naih problema jer one odvajaju ovjeka od ovjeka. Njegovo opaanje ivota je oblikovano konceptima ve uspostavljenim u njegovom umu. J. Krishnamurti Sve filozofije su mentalne izmiljotine. Nikada nije bilo jedne jedine doktrine pomou koje bi netko mogao ui u istinsku sutinu stvari. Nagarjuna Prijenos posebne vrste, bez obraanja svetim knjigama, neovisan o rijeima i slovima. Usmjeriti se neposredno na ljudski duh, motriti vlastitu prirodu i dosegnuti Buddhastvo. Bodhidharma - prvi zen patrijarh - U ovoj su strofi sadrana osnovna naela zen-buddhizma Jedino je Prenoenje Duha Duhom dobro koritenje duha. Huang Po - zen uitelj 9. Stoljee Znaj da samo razumijevanje da si Buddha nije spoznaja puta Buddha. Dogen zen uitelj 13. stoljee
164

Zen praksa nije proiavanje koncepata, ve odbacivanje unaprijed stvorenih stavova i ideja i svetih tekstova i svega ostalog. Daikaku - zen uitelj Sutina tvog uma nije roena pa nikad nee niti umrijeti. Bassui Pitanje: Zbunjen sam problemom negativnih osjeanja: ako je imati pozitivna osjeanja iznad uobiajenog ljudskog iskustva, a kae nam se da ne izraavamo negativna osjeanja, znai li to da neemo izraavati nikakva osjeanja? - - Odgovor: Ne, neophodno je da se orijentira izmeu te dvije stvari. Moramo da budemo to je mogue osjeajniji jer proputamo mnoge opaaje, ideje, razumijevanje, zato to u datom trenutku nismo osjeajni. Mnoge percepcije dolaze pomou osjeanja. Mi nemamo pozitivnih osjeanja, ali se moe rei da imamo negativna osjeanja i prijatna i neprijatna osjeanja koja nisu negativna. P: Pozitivno znai "nije negativno"? - - O: Da, i mnogo to osim toga. Osjeanje koje ne moe da postane negativno daje ogromno razumijevanje, ima ogromnu spoznajnu vrednost. Ono povezuje stvari koje se u obinom stanju ne mogu povezati. U religijama se savjetuju i preporuuju pozitivna osjeanja, ali one ne kau kako ih stei: "Imajte vjere, imajte ljubavi". Kako? Krist je rekao: "Volite svoje neprijatelje." To nije za nas; mi nismo u stanju da volimo ni svoje prijatelje. To je isto kao kad kaete slijepcu "Mora da vidi"! Slijep ovjek ne moe da vidi, inae ne bi bio slijep. To je ono to pozitivna osjeanja znae. P: Kako moemo da nauimo da volimo svoje neprijatelje? O: Najprije naui da voli sebe - ti ne voli sebe dovoljno; voli svoju lanu linost. Teko je da se razumije Novi Zavjet ili budistiki spisi, jer su to zapisi koji su pisani u koli. Jedan red tih zapisa odnosi se na jedan, a drugi na drugi nivo. - - P: Postoji li ime za neko oseanje koje nije negativno? - - - O: To moe biti zadovoljstvo, ili patnja. Oba, meutim, mogu da postanu negativna, jer ta tendencija postoji; svako osjeanje moe ili da postane negativno ili da izrodi druga negativna oseanja. - - - - O: . . . Religija je relativan pojam. Svi ljudi se dijele na ljude razliitih nivoa i sve religije se dijele na taj nain. Svaka religija ima sve stupnjeve. Veoma je vano da se ta stvar razumije. Mi poznajemo samo horizontalne podjele - povijesne i zemljopisne. Postoje, meutim, druge podjele. Postoje religiozni putevi, a religija ne protuvrjei nijednom drugom sistemu - razlike lee u razliitim nivoima. Pretpostavimo da poznaje religiju broj 2 - to nije dovoljno ako eli da prouava sebe i postane broj 4. A pretpostavimo da zna da je ovaj sistem na odreenom nivou, a ne poznaje religiju na dovoljno visokom nivou - tada je mogue neslaganje. Neslaganje je mogue samo izmeu razliitih nivoa. . . . O. Na etvrtom Putu ovjek mora, ne odjednom, da rtvuje sve nepotrebne stvari; pogrene teorije, prianje, imaginarnu patnju. Imaginarna patnja je glavna prepreka. P. D. Ouspensky 1878-1947 - ETVRTI PUT
165

Ja se ne brinem da znam za vae razliite teorije o Bogu. Kakva je korist raspravljanja o svim tim finim doktrinama o dui? ini dobro i budi dobar. I to e te odvesti do slobode i bilo koje istine koja se tu nalazi. Niti vatra, niti vjetar, ni roenje, niti smrt ne moe izbrisati naa dobra djela. - Ne usvajajte ono to ujete da se govori, ne usvajajte tradiciju, nemojte prebrzo zakljuivati da tako mora biti, ne usvajajte izjave to su napisane u knjigama, niti na temelju pretpostavke da je to prihvatljivo, a niti zato to je to rekao va uitelj. Buddha A ja, uenici, nauavam samo jedno, danas kao i ranije: patnju i iskorjenjivanje patnje. Buddha "Bit uenja je u svladavanju vaega vlastita uma. uvajte svoj um od pohlepe i odrat ete svoje ponaanje ispravnim, a um istim i rijei ispravnima. Razmiljajui uvijek o prolaznosti vaega ivota, bit ete u stanju oduprijeti se pohlepi i ljutnji, i bit ete u stanju izbjei sva zla". "Nae li vam se um zaveden i zapleten pohlepom, trebate uguiti i svladati zavedenost; budite gospodari vlastita uma". "Vlastiti um moe ovjeka uiniti Buddhom, ali moe od njega stvoriti i zvijer. Zaveden pogrekom, ovjek moe postati demonom; prosvijetljen, ovjek postaje Buddhom. Zato, vladajte svojim umom i ne dozvolite da skrene s ispravne staze". "Svi opisi stvarnosti samo su privremene pretpostavke". Buddha. Postoji neto, o, uenici, to nije roeno, nije stvoreno, nije sainjeno, nije sastavljeno. Kad ne bi, o, uenici, bilo ovog neeg to nije roeno. . . . ne bi bilo ishoda za ono to je roeno. Buddha - Udana, VIII, 3 Ako elite da tragate za Buddhom morate da sagledavate vlastitu prirodu (sing) jer je ta priroda sam Buddha. Ako niste sagledali vlastitu prirodu od kakve je koristi to to razmiljaljate o Buddhi, recitirate sutre, odravate post ili se pridravate pravila? Razmiljajui o Buddhi, moda ete zadobiti plodove zaslunih djela, recitirajui sutre moda ete izotriti inteligenciju, pridravajui se pravila moda ete se ponovo roditi u raju, upranjavajui milosre moda ete biti obilno nagraeni, ali to se tie traganja za Buddhom vi ete biti daleko od njega. Bodhidharma - EST ESEJA Kima je put ka Beskonanom. Tvoje vlastito tijelo je hram Boji. U tvom vlastitom sebstvu treba biti realiziran Bog. Koje god vanjsko mjesto hodoaa ti posjetio, i kakve god vanjske rituale ti vrio, konano hodoae mora biti unutranje. Konani religiozni ritual mora biti predavanje svoje ivotne-sile na oltar unutranje Boanske-veze. Paramahansa Yogananda -THE ESSENCE OF SELF-REALIZATION Tako dugo dok ovjek raspravlja o dogmama i doktrinama, nije okusio nektar istinske ljubavi. Sri Ramakrishna 1836-1886
166

Dakle, oni koji itanjem izuavaju trebalo bi da samo prelistaju spise, a potom se poure odloiti ih (i iskuati ih na djelu). Ako ih se ne odreknete, sve e se svesti samo na nauk posredovan rijeima - takvo se to nimalo ne razlikuje od potrage za ledom uz pomo uskljuale vode. Tako sva objanjenja, posredovana rijeima, to ih moete uti od Buddha, govore samo o neizrecivome. U sreditu stvarnosti svih pojava postoji ono neizrecivo, a da pritom ipak nita ne ostaje neizreeno. Ako to umijete pojmiti, tisue e slijediti onoga tko prvi ustane. U Lotus sutri ovako je reeno: Ni istinito, ni lano, ni tako niti ikako drukije. Huike - redovnik razdoblja Qi Kako iskazati tiinu, a ne naruiti je, pravo je umijee. D.T. Suzuki 1870 -1966 - zen uitelj - ZEN I KRANSTVO Koje su glavne razlike izmeu kranstva i budizma? Ako mislite da razlike postoje, tada postoje. Ako mislite da razlika nema, tada ih nema. Izvor je isti, ali ljudi uvijek pokuavaju uspostaviti kategorije. Kada ih gledate izvana, oni su potpuno razliiti. No, u njihovom najdubljem duhu ja ne nalazim nikakve razlike. Oni su meuovisni. Budizam je imao jaki utjecaj na neke kranske teologe i vice versa: ima sveenika i pastora koji su utjecali na budizam. Oba su utjecaja bila duboka. U biti, sve se svodi na jednu i istu religiju. Otac Lassalle nikad ne predaje o kranstvu; on govori o zenu. Mnogi drugi krani ine isto. Ponekad u svojim predavanjima govorim o kranstvu, ponekad zaboravim Buddhu i govorim samo o Bogu i Kristu. Prema nekim su autorima, osnivatelji budizma, kranstva, islama, judaizma i taoizma, bili velika petorka "iniciranih". Zato morate shvatiti korijene. Zen znai pokuaj da se razumiju korijeni svih religija. Sve ostalo je dekoracija. - Koja je razlika izmeu Kristove strasti i Buddhinog suosjeanja? Krist se suprostavio vlasti svojeg vremena. Istinski religiozan ovjek trebao bi se suprotstaviti looj politici. On se rtvuje za druge. Da Krist nije razapet, kranstvo se ne bi razvilo; zbog toga je Kri vaan. Kasnije su apostoli irili i organizirali njegova uenja i gajili duh suosjeanja u odnosu na njegovu okrutnu smrt. Kristova je smrt stvorila snagu njihovog poslanja. Za Krista i Buddhu vana je univerzalna ljubav suosjeanje znai ljubav i razumijevanje uma drugih ljudi: za nekoga tko pati treba osjeati "simpatiju". Ipak, veina je ljudi zavidna, to je suprotno od suosjeanja. Ako je netko sretan i uspjean, mi smo sretni s njim; ako je tuan, i mi smo tuni. Na kraju, strast i suosjeanje nisu razliiti. Buddha je bio star on je sousjeao s ljudima; Krist je bio mlad i ono to je on ivio bila je strast. Krist je imao manje ivotnoga iskustva; to je jedina razlika. Kada itate Bibliju, u njoj je sve moralno. Kada mladi ljudi itaju sutre, u njima nalaze mnotvo proturjenosti zato to one obuhvaaju mnogo stvari, lijevu stranu, desnu stranu. Krist je ljepota, istoa, osjeanje; moralizatorska strana kranstva je vrlo
167

otra, vrlo jaka. U budizmu je isto tako, ali na kraju sve iluzije postaju satori. Buddha je imao mnogo iskustava, ivot u palai, puno ena, zatim est godina muenja i ponienja. Na kraju je bio polumrtav. Ispod drveta Bodhi iskuavale su ga i uznemiravale sve vrste unutarnjih demona. Kada je od njega ostala samo koa na kostima, o njemu se brinula Sujata dajui mu svaki dan mlijeko. Zahvaljujui ovoj eni, malo po malo, Buddha je povratio ljubav za pravi ivot, tijelo i um vratili su mu se u normalno stanje: satori. Vana je ravnotea. Loe je i pretjerano uivanje i pretjerano samo-odricanje. Nakon to je iskusio pravi ivot i pravu slobodu, osnovao je budizam. Budizam se nije slagao s tradicionalnim religijama, u to vrijeme preasketskim ili moralizatorskim. Kai, pravila, su dola kasnije; i kada je hinayana budizam postao previe formalan, mahayana budizam je stvorio novu mudrost koja je na kraju takoer postala previe uronjena u tradiciju. Religije uvijek moraju biti ive, ne smiju stvarati kategorije koje um ine uskim i zbrkanim. Religija nije znanost, ona ne treba kategorije. Taisen Deshimaru 1914-1982 - zen uitelj - PITANJA ZEN UITELJU . . . Moralni in zaista je moralan samo kada je slobodan, bez prinude razuma ili potrebe. Ovo je takoer najdublje znaenje kranske doktrine o slobodnoj volji, jer raditi sjedinjen sa Bogom znai raditi ne iz prisile straha ili ponosa, niti radi nagrade, ve sa bezrazlonom ljubavlju prema nepokretnom pokretau. Alan W. Watts - THE WAY OF ZEN Bog koji boravi u mojim grudima moe duboko da pokrene moje najdublje bie. On koji je ustolien na najviem mjestu iznad mojih moi, ne moe pomjeriti ni jednu stvar izvan mene. J. Goethe (Faust 1. dio) Ne moe opisati, ne moe naslikati, ne moe pohvaliti, ne moe osjetiti to je tvoje pravo bie, koje se ne moe nigdje sakriti. Kada unite itav svijet, ono e ostati neunitivo. Mumonkan-zen uitelj Patnja kao to je vidi i kranstvo i buddhizam, svatko na svoj vlastiti nain, jeste dio naeg samog ego-identiteta i empirijske egzistencije, i jedina stvar koju u vezi toga moemo uiniti je da se bacimo u samo sredite kontradikcije i zbrke da bi bili preobraeni pomou onoga to Zen naziva "Velika Smrt" i to kranstvo naziva "umrijeti i uzdignuti se sa Kristom" . . . - "Zen je savreno podudaran sa kranskim vjerovanjem i uistinu sa kranskim misticizmom (ako smo razumijeli zen u svom istom stanju, kao metafiziku intuiciju)" - Ova opsjednutost sa doktrinalnim formulama, i ritualna preciznost je esto ljude navelo da zaborave sutinu katolicizma, isto tako, ivo iskustvo jedinstva u Kristu koje daleko prevazilazi sve konceptualne formule. Thomas Merton 1915-1968 (katoliki sveenik, trapist) - ZEN AND THE BIRDS OF APPETITE
168

- Kada sam prvi put proitao - prije vie od pola stoljea, malenu knjiicu s nekoliko propovjedi Meister Eckharta duboko su me se dojmile jer uope nisam oekivao da bi bilo koji drevni ili suvremeni kranski mislilac mogao iznositi tako smione stavove kakvi su tamo izloeni. Iako se ne sjeam koje su propovijedi tvorile sadraj ove malene knjige, te su ideje bile jako bliske buddhistikoj misli, doista toliko bliske da se gotovo moglo proglasiti kako su proizvod buddhistikog promiljanja, Ipak, koliko mogu procijeniti, Eckhart je bio izuzetno kranski nastrojen. - Kako iskazati tiinu, a ne naruiti je, pravo je umijee. Iz tog razloga zen, to je vie mogue izbjegava oslanjanje na jezik i tjera nas da krenemo iznad rijei, kao da bismo trebali iskopati to se tamo nalazi. Eckhart to neprestano radi za vrijeme svojih propovijedi. On izvlai iz Biblije nekakve nedune rijei i puta ih da otkriju "unutarnji in" koji je iskusio u svojoj nesvjesnoj svjesnosti. Njegova misao uope nije u rijeima. On ih pretvara u instrumente vlastite namjere. Na slian nain zen majstor koristi bilo to u vezi sa sobom, ukljuujui vlastitu osobnost, drvee, stijene, tapove, itd. . . - isto iskustvo nastupa kada um spazi sebe odraenog u sebi, u inu samoraspoznavanja, stanju takovosti. To je mogue jedino kada je sam po sebi sunyata (praznina), to jest, kada je lien svih moguih sadraja osim sebe. Ali izraz "osim sebe" je iznova lako pogreno shvatiti. Jer, mogue je postaviti pitanje to je to "sebstvo"? Moramo odgovoriti na isti nain kao i sveti Augustin: "Kad pita, ne znam; ali kad ne pita, onda znam". D. T. Suzuki - 1870-1966 - zen uitelj - KRANSKI I BUDDHISTIKI MISTICIZAM, 1957 Bez glasa ili mirisnih tapia raj i zemlja uvijek ponavljaju nenapisane svete spise. Sontoku Sav ivot je Jedno; dakle, ne moe postojati Bog i ovjek, niti univerzum i Bog. Bog koji nije u svijetu jeste lani bog, a svijet koji nije u Bogu jeste nestvaran. Sve stvari se vraaju Jednom, a Jedno djeluje u svima. Nyoken Senzaki-zen uitelj Ljudi me esto pitaju kako budisti odgovaraju na pitanje: "Da li bog postoji?" Drugi dan ja sam hodao uz rijeku. ...Odjednom sam postao svjestan sunca koje je sjalo kroz stabla. Njegova toplina, svjetlost, i sve to potpuno slobodno, potpuno besplatno. Jednostavno tu za nas da uivamo. I bez moga znanja, potpuno spontano, moje ruke su se spojile; i shvatio sam da izvodim gassho (sklapanje ruku). I tada mi je sinulo da je to sve to je potrebno: da se mi moemo pokloniti, duboko pokloniti. Jednostavno tako. Jednostavno tako. Eido Tai Shimano - zen uitelj citirano u "A Deep Bow: Gratitude as the Root of a Common Religious Language" David Steindl-Rast Ne osuuj uvjerenja drugih zato jer se ona razlikuju od tvojih. Oboje moete grijeiti. Dandamis
169

U djelu Smjeak Taoa (1978), Lawrence Durrell pie: ". . . Rije, Tao meni sugerira razliite stavove, jedno stanje potpune raspoloivosti i potpunog preputanja, potpunu, iscrpnu i bezrezervnu svijest o onom trenutku kada izvjesnost prosto bode oi. U tom trenutku je duh u savrenom skladu sa velikom metaforom svijeta, a to je Tao. Realnost, koja tada preovladava, oslobaa se glomaznog konceptualnog aparata svjesnog miljenja. To je kljuni trenutak u kome se duh stapa sa cijelim stvorenim svijetom. Ta poezija, to je Tao". Pravi je problem u tome to taoizam, prema naim zapadnjakim mjerilima, nije ba sasvim religija, nije ni filozofija, a jo manje nauka. On nije doktrina, nije crkva, ne moe se svesti na obrede ili nepogreivu dogmu. Osim toga on ne prua moralnu pouku u nama poznatom smislu, niti sadri neko nepromjenjivo uenje ili pak norme koje treba potovati. Sve je to daleko prostije! Taoizam se, u stvari, zasniva na izvjesnom broju naela koja se obraaju koliko ovjekovom srcu, toliko i njegovom duhu. Kao to emo vidjeti, ova naela su vanvremenska, promjenjiva, i da bi postojala nije im neophodna ni kola ni povijesni okvir, niti pak drutveno-kulturni kontekst. Ona postoje, i toka; nude nam jedan novi poredak u odnosu prema prirodi i sebi samima. U tom smislu, taoizam se mnogo prije javlja kao simbolika predstava svijeta, a na ljudskom planu kao direktno vienje ili shvatanje ivota, kao jedan nain postojanja u svemiru, prostoru i vremenu. Razumjeti Tao i ui u njega jeste jedno intuitivno iskustvo. To je jedan korak, stav, stanje, a ne fond znanja. Susresti ga znai susresti neogranienu svjesnost u kojoj se brie svaka razlika izmeu objekta i subjekta ili, da se izrazimo jezikom psihologije, izmeu "ja" i "ne-ja". Anton Kjels - LE TAOISME, 1984 Ukratko, meni se uang Tse svia zato to je onakav kakav jeste, i ne osjeam nikakvu potrebu da taj svoj afinitet opravdavam bilo pred sobom, bilo pred drugima. uang Tse je suvie veliki da bi mu neto znaila moja apologija. Svakako, mogue je pogreno ga razumijeti, ali je on u sutini jednostavan i direktan. Kao i svaki drugi veliki mislilac, i on se trudi da otprve pogodi u sr stvari. Thomas Merton - Kad je u itavom svijetu nastao straan nered, mudraci i sveci se vie nisu pojavljivali. Nije vie bilo jedinstva u doktrini. Previe se ljudi zadovoljavalo svojim djelominim vienjem. To je isto kao i sa uima, oima, nosem i ustima. Svaki od tih organa opaa ono to opaa, ali meu njima nema komunikacije. . . - Mnogi se posveuju metodama i disciplinama. Svako je uvjeren da su njegova metoda i njegova disciplina savrene. Gdje da pronaemo ono to su stari mudraci nazivali disciplinom taoa? Tao je svuda. . . - Ubijajui ljepotu svemira, unitavajui strukturu bia i smanjujui sveobuhvatnu viziju starih mudraca, malo ko moe uspjeti da obgrli ljepote svemira i odrazi pravo lice duha. Chuang Tse
170

Jasno je da na viim razinama jogistikog postignua i duhovne spoznaje ne treba oekivati velike razlike izmeu pripadnika razliitih religija. Jedan ostvareni mistik postie isti iskustveni uvid u Stvarnost bilo koji put da slijedi. Jedina znaajna razlika izmeu taoista i budista, osim njihovog odnosa prema inkarnaciji, jeste, to ovi zadnji stavljaju vei naglasak na uenje o samilosti koje, udrueno sa drugim oblicima mudrosti ini samo jezgro budizma. . . . Konfuije, Mencije ang Ji, u Hsi, Vang Jang Ming i drugi bili su svjesni da ovjekova veliina ne dolazi od njega samoga ve da proistie iz Tao-a. Isto je i sa velikim misticima drugih religija, kod kojih nalazimo i takve pojmove kao to su itadeva, unutarnje boanstvo, i Krist iznutra. John Blofeld - PUT DO BESMRTNOSTI - Postoje dva puta koja vode u jedinstvo sa Taom. Prvi putem prihvaanja. Potvrdi svakoga i sve. Slobodno proiri svoju dobru volju i vrlinu u svakom smjeru, bez obzira na okolnosti. Obuhvati sve stvari kao dio Skladne Jedinstvenosti, i onda e to poeti opaati. Drugi put je poricanja. Prepoznaj da sve to vidi i misli jeste lano, iluzija, veo oko istine. Odstrani svaki veo, i dosei e Jedinstvo. Iako su ovi putevi u potpunosti razliiti,oni e te dovesti na isto mjesto: spontanu budnost o Velikom Jedinstvu. - - Prosvjetljenje znai razumijevanje, razumijevanje znai velikodunost, velikodunost znai sveprisutnost, sveprisutnost znai ivjeti u skladu s prirodom. Biti u skladu s prirodom znai biti u skladu s Taom. Biti u skladu s Taom znai besmrtnost. Za takvog nema vie patnje. Lao Tse 570-490 prije Krista Postoje tri knjige koje bi trebale biti u rukama svakog uenika, Bhagavad Gita, Novi Zavjet i Yoga Sutre, jer ove tri knjige sadre potpunu sliku due i njenog razvitka. - U Giti nam je prikazan (u njenih 18 poglavlja) opis due, Krine, drugog aspekta u njegovoj istinskoj prirodi kao Bog u manifestaciji to dostie svoj vrhunac kada on sebe otkriva Arjuni, ueniku kao duu u svim stvarima, i toku slave iznad vela svakog oblika. U Novom Zavjetu za nas je opisan ivot Sina Bojeg u potpunoj manifestaciji, gdje, osloboena od svakog vela, dua u svojoj istinskoj prirodi hoda na zemlji. Postaje nam oito, kako prouavamo ivot Krista, to to znai razviti moi due, da se dosegne osloboenje, i postanemo, u punoj velianstvenosti, Bog koji hoda na zemlji. U Yoga Sutrama (od Patanjalija) za nas su prikazani zakoni postajanja, pravila, metode i naini koji - kada se slijede - ovjeka ine "savrenim ak kao to je i va Otac u Raju savren". Korak po korak za nas je otkriven postepeni sistem razvitka, koji vodi ovjeka od stadija obinog dobrog ovjeka, kroz onaj aspiranta (uenika kandidata), iniciranog i uitelja sve do one uzviene toke na kojoj sada stoji Krist. Ivan, voljeni uenik, je rekao: "Mi emo biti kao on, jer emo ga vidjeti onakvim kakav on i jeste". Otkrie due ovjeku na fizikom planu inkarnacije
171

ini uvijek veliku preobrazbu. Sam Krist je rekao: "Via djela nego ih ja inim, ete vi initi", drei za nas obeanje "kraljevsto, mo i slavu" pod uvjetom da imamo tenje i upornosti dovoljne da nas nose tim bodljikavim putem Kria, i omogue nam da slijedimo put koji "vodi prema vrhu cijelim putem" na vrh Planine Preobraaja. THE YOGA SUTRAS OF PATANJALI - Paraphrased by Djwhal Khul with commentary by Alice Bailey, 1927 Uenici treba da se sjete da predanost Putu ili Uitelju nije dovoljna. Oni Veliki trae inteligentne suradnike i djelatnike vie nego li Oni trae oboavanje Njihovih Osobnosti, i uenik koji neovisno hoda u svjetlu svoje vlastite due se od Njih smatra prikladnijim instrumentom nego li fanatik koji oboava. (13-17/20) Alice Bailey Rupica sam frule kojom tee Kristov dah. Posluaj tu glazbu. Hafiz - sufistiki uitelj 14. Stoljee Prije nego to sam stigao izraziti svoje uenje, Sen objasni: "Ti se udi mome potivanju Krista. Svi mi: posveeni i Majstori, u Kristu vidimo Sina Bojega. Unutranja bit svake religije na svijetu slae se s uenjima Sina Bojega. Mi ovdje u Indiji samo idemo jednim drugaijim putem koji je razumljiviji naoj naravi, sposobnosti i okolini. Mi slijedimo uenje Buddhe i Brahme ija su uenja u osnovi ista kao i ona Sina Bojega. Vi krani imate prednost to ste primili izravne upute Sina Bojega i to ih moete razumjeti! Ali vi prezirete taj najdivniji dar kojeg je ovjeanstvo ikada dobilo. Mi posveeni svih religija - jer duboka bit svih religija je jedna i uvijek ista - imamo samo jedan religiozni i to isti pogled na svijet koji odgovara onome stvarno pravoga kranstva. Stoga meu nama posveenima postoji samo jedno podruje religije; sasvim svejedno pomou koje religije mi postiemo majstorstvo!" Nakon to sam neko vrijeme utio i razmiljao o tome to sam uo, primijetio sam govorei kao sam sebi: "Kako to da upravo krani najvee uenje koje ovjeanstvo posjeduje toliko malo potuju, a vi, koji ste preko drugih religija doprli do prareligije, tu prareligiju prepoznajete kao pravo i stvarno uenje Kristovo i time potujete Krista kao Sina Bojega mnogo prisnije, dublje i iskrenije od veine krana?" "Jedan od osnovnih razloga", primjeti Sen objanjavajui, "jest, to je veina krana suvie voena razumom. Razum i osjeaji neophodni su za postizanje prave mudrosti i za shvaanje dubokih istina Kristovog uenja. A vi krani suvie zapostavljate osjeaj u vaoj religiji. Oboje mora biti u jednakoj mjeri zastupljeno: razum i osjeaj! Tamo gdje prevladava jedno, tamo je ravnotea poremeena i vi dobivate krivu sliku, otprilike kao kad netko dobija, iskrivljenu sliku svijeta ako nosi naoale koje ne odgovaraju njegovim oima. - DIE MITTEILUNGEN DES EREMITEN (PRIOPENJE PUSTINJAKA knjiga napisana prije I svjetskog rata, Pustinjak nepoznatog identiteta)
172

Kinezi su rijetko pristalice gledita da pripadnost jednoj religiji spreava pripadanje drugoj ili nekolicini religija. Tradicija je da su veina Kineza istovremeno bili konfuijanci, taoisti, budisti i sljedbenici stare narodne vjere koja nikada nije dobila svoje ime. Sve do ovog stoljea u njihovom jeziku nije, zapravo, ni postojala rije religija, te su konfuijanizam, taoizam i budizam nazivani zajednikim imenom Tri uenja, izrazom koji je esto obuhvaao i narodnu vjeru. John Blofeld - PUT DO BESMRTNOSTI Jednostavno reeno, o mojem dijalogu s budhizmom mogu rei ovo: uinio me i nastavlja me initi boljim sluateljem. A to je duboko utjecalo na to kako razumijem sebe kao osobu, te kako razumijem svoje redovniko zvanje. Jer, dok sada nastojim retrospektivno pogledati to dugotrajno "multireligijsko iskustvo" taj intrareligijski dijalog, vidim kako su moje itanje budhistikih tekstova i moja praksa budhistike meditacije uistinu pomogle u otvaranju "uha (mojeg) srca" na takav nain da mogu bolje pratiti i prepoznati bogatstvo ne samo vlastite kranske vjere i redovnikog nasljea, ve i moje osobnosti, koja nadilazi i ukljuuje oboje. Drugim rijeima, kroz, s, u, i putem mojeg iskustva budhizma, postao sam "srdaniji" uitelj, pa sam time sve vie uronjen u svoju kransku vjeru, u svoje redovniko zvanje, i u sebe samoga na uvijek nove i ivotne naine. . . . . iako sam tek povrno upoznat s "unutarnjom znanou" budhizma, iako sam posvjedoio tek naznake budhistike znanosti uma, mogu rei iz svojeg skromnog iskustva da sam imao znatne dobrobiti od dosadanje ograniene izloenosti tim uenjima. Specifinije, osjeam da sam stekao neto uvida u prirodu i funkcioniranje mojeg srca-uma. Shodno tome, osjeam da sam svjesniji i, otud, malo slobodniji od svih misli, pria, nada, strahova, snova, planova, sudova, elja i uloga kojima sam ranije toliko prianjao i s kojima sam se poistovjeivao. Dakle, osjeam se obdaren kreativnijom slobodom i prostranijim ili stvarnijim osjeajem sebstva, dok se postepeno sve vie nalazim u dubljoj spoznaji mojeg raanja i umiranja u ljubavi - skrivenoj, neopisivoj cijelosti beskrajne, bezvremene tekue aktivnosti, koja je tajnovita samo-osvjetljena i ivotom obdarujua bit onog to uvijek i ve jesmo. Drugim rijeima, moj osjeaj osobnog identiteta se promjenio i nastavlja se mijenjati u takvoj mjeri da se vie ne mogu prepoznati u mnogim statikim opisima ili protuslovnim oznakama koje su me nekad, inilo se, definirale i razlikovale od drugih. Tako, kroz ovaj dar, kroz moje prouavanje budhistike "znanosti uma" i budhistike meditacije osjeam da sam u izravnijem doticaju - to znai u izravnijem iskustvu s mojim istinskim sebstvom i stvarnou u cijelosti. Gregory Perron - benediktinski sveenik "Listening to the Lions RoarNotes on the Intrareligious Dialogue"
173

To je vjerovatno opa istina da se u povijesti ljudske misli najee dogaa plodan razvitak u onim tokama gdje se dva razliita toka misli susreu. Ove veze mogu imati svoje korijenje u potpuno razliitim dijelovima ljudske kulture, u razliitom vremenskom periodu ili razliitoj kulturnoj sredini ili razliitim religioznim tradicijama. Dakle, ako se one uistinu susretnu, to jest, ako se one poveu jedna sa drugom onda se stvaran utjecaj moe dogoditi, onda se moe nadati da e slijediti nov i zanimljiv razvitak. Werner Heisenburg - fiziar U dananje doba svjedoci smo golemog napretka na podruju materijalnog razvoja. Kao rezultat ljudski ivot je postao zamjetno olakan. Ali, u isto vrijeme smo se uvjerili da materijalni razvoj sam po sebi ne moe ispuniti snove ovjeanstva. tovie, kako materijalni razvoj dosee sve vii stupanj, ponekada uviamo da stvara razliite komplikacije to znai vie problema i izazova. Zbog toga mislim da sve velike svjetske religijske tradicije mogu pridonjeti dobrobiti i blagostanju ovjeanstva i zadravaju svoju vanost u dananje doba. Ali, kako su se mnoge od velikih svjetskih religija razvijale tijekom dugog povijesnog razdoblja, posve sam siguran da mnogi vidovi njihovih uenja i tradicije odraavaju potrebe i probleme svojstvene razliitim razdobljima i kulturama. Stoga mislim da je vano uvidjeti razliku izmeu onoga to nazivam "sr" i "bit" religijskih uenja i kulturolokih vidova pojedine tradicije. Ono to podrazumjeva "sr" ili "bit" religijskih tradicija jesu osnovne religijske poruke kao to su naela ljubavi, suosjeanja i sl., budui da ta naela uvijek zadravaju svoju relevantnost i vrijednost bez obzira na razdoblje i okolnosti. . . mislim da je najvanija zadaa svakog vjernika preispitati sebe, svoj um, i pokuati promjeniti svoje tijelo, govor i um te postupati u skladu s uenjem i naelima religijske tradicije kojoj pripada. To je vrlo bitno. S druge strane, ako vjera i vjerska praksa ostanu samo na razini intelekta, kao to je primjerice poznavanje odreenih uenja bez njihove primjene u vlastitom ponaanju i ophoenju s drugima, tada mislim da se ini velika pogreka. Ustvari, ako netko ima odreeno znanje o religijskim tradicijama ili uenjima, a unato tome njegova savjest i razmiljanje ostaju potpuno netaknuti tim znanjem, onda to moe biti iznimno razorno po njega. To moe dovesti do situacije u kojoj osoba, zato to ima znanje o religijskim naelima, moe iskoristiti religiju u svrhu iskoritavanja i manipulacije. Stoga drim da je nama, kao onima koji vjeru ive, prva odgovornost paziti na svoje postupke. . . Stoga ako nismo oprezni i ne koristimo svoju inteligenciju moe doi do sukoba prouzroenog razliitim religijskim vjerovanjima i kulturama. Zato je vrlo vano razviti stajalite koje uzima u obzir pluralitet religija. Najbolji nain suoavanja s takvim izazovom jest ne samo prouavanje knjiga ve, to je puno
174 OBRAANJE SVIM VJERAMA

vanije, upoznavanje ljudi iz razliitih religijskih tradicija tako da se s njima razmjene iskustva i doivljaji te ui iz njihovog iskustva. Uspostavite li osobni kontakt, bit ete u mogunosti cijeniti vrijednost drugih religijskih tradicija. . . Povijest ovjeanstva prepuna je traginih dogaaja iji su uzrok bile vjerske razlike. ak i dan danas vidimo kako izbijaju sukobi u ime religije, a ljudsko je drutvo sve vie podijeljeno. Kad bismo prihvatili taj izazov, siguran sam da bismo tada otkrili kako postoji dovoljno velik temelj na kojem moemo izgraditi sklad meu razliitim religijama i razviti istinsko meusobno potivanje. . . . Dalaj Lama, iz govora odranog u Londonu 1993 godine Jadna nacija i ovjek koji zaboravi stvarnu unutranju duhovnu sr religije i mehaniki poudno kao smrt zahvaa u vanjske forme i oblike, nikada ih ne naputajui. . . Sljedee svojstvo Advaita sistema jeste da je od samog poetka nedstruktivan. "Ne remeti vjeru drugih, ak ni onih koji kroz neznanje prianjaju za nie oblike vjere i oboavanja". To hoe rei ne remeti ve pomozi svakom da ide sve vie i vie, ukljuujui cijelo ovjeanstvo. irom svijeta dualisti vjeruju u Personalnog Boga koji je isto antropomorfan, koji je kao vladar u ovom svijetu sa nekima zadovoljan, a sa drugima nije. On je izabrao ljude ili rase koje titi ili blagosilja. . . Neki dualisti su toliko uskogrudni i misle da je samo nekoliko njih odreeno da budu Boji miljenici i da e ih On spasiti, a ostali to mogu pokuavati i opet nee biti primljeni. Ja te pitam da mi pokae jednu dualistiku religiju koja nema manje ili vie ove ekskluzivnosti. Po svojoj prirodi dualistike religije su potaknute da se meu sobom svaaju i sukobljavaju, i to su uvijek radili. . . Ono to Vede govore nije strana kombinacija nepomirljivih zakona koji ne oprataju, nije beskrajni okov uzroka i posljedice, ve zakon nad svim zakonima, u i kroz svaki dio materije i energije stoji Jedan: "Pod ijom komandom vjetar pue, vatra gori, pada kia i smrt se nadvija nad zemljom". Swami Vivekananda Jednom je Ramana Maharshi kada su ga pitali "to je praroditeljski grijeh" o kojem govori jedna od velikih svjetskih religija, odgovorio: "To je iluzija izdvojenog linog postojanja". To je uistinu izvor i korijen svih grubih pogreki i patnji. Doista, to moe da se oekuje od povlaenja u uzak krug sebinog linog ivota? Samo neizbjeno unitenje ovjeka koji sam stavlja ma u ruke smrti, ija je dunost da poniti ono to, u stvari, nikada i nije bilo vie od nitavnosti. . . . Intuicija treba da obezbjedi svjetlost iz izvora koji um ne moe dosegnuti. . . Mnotvo teorija u bezbrojnim knjigama, mnogo sekta i religija u gotovo neminovnom meusobnom neprijateljstvu - bez obzira koliko se ono vjeto maskiralo - pokazuju nedostatak jedinstva, to jedino moe da bude dokaz da u svima njima ima malo ili nimalo istine. Sadhu Mouni (ovo je pseudonim poljaka, iz Poljske) - IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957
175

ISKVARENOST RELIGIJA to je ljubav? Mnogo o njoj govorimo - ljubav prema Bogu, ljubav prema ovjeanstvu, ljubav prema domovini, ljubav prema obitelji - a ipak, udno, tu ljubav prati mrnja. Volite svog boga, a mrzite tueg boga. Volite svoju naciju, svoju obitelj, ali ste protiv druge obitelji, protiv druge nacije. I sve vie i vie, svuda u svijetu, ljubav se povezuje sa seksom. Mi ne osuujemo, ne prosuujemo, ne vrednujemo; mi naprosto promatramo ono to se uistinu dogaa; a ako zna kako promatrati, to vam daje ogromnu energiju. - ovjek je uvijek tragao za neim to nadilazi svakodnevno ivljenje, s njegovim bolom, uitkom i patnjom; on je uvijek htio otkriti neto trajnije. I u svojoj potrazi za tim neim to nije mogue imenovati, on je izgradio hramove, crkve, damije. U ime religije uinjene su neobine stvari. Bilo je ratova za koje su religije odgovorne; ljudi su bili mueni, spaljivani, unitavani; jer vjerovanje je bilo vanije od istine, dogma bitnija od neposrednog opaanja. Kada vjerovanje postane presudno, tada ste za njega spremni sve rtvovati; je li to vjerovanje istinsko ili bez ikakve vrijednosti, sporedno je sve dok ono prua utjehu, sigurnost, osjeaj postojanosti. J. Krishnamurti Ciuis regio illius religi - ija je vlast njegova je i religija. . . . to je greka vjerovati da: Crkva treba biti odvojena od Drave i Drava od Crkve. Papa - Pio IX (Pius) Mnogi religiozni sistemi ovjeka potjeu od formulacija ljudskog intelekta, ali Boja svjesnost nije dio takvih groteksnih sistema religioznog ropstva. THE URANTIA BOOK, 1955 Najvea teta koju su takozvane religije uinile ovjeanstvu jeste da su spreavale ovjeanstvo da pronae pravu religiju. Sve religije svijeta su uvjetovale ljudski um od samog djetinjstva da vjeruju, da religija u kojoj su roeni jeste istinska religija. Osho 1931-1990 - I TEACH RELIGIOUSNESS NOT RELIGION Koliko mnogo napora bi bilo uteeno, i koliko mnogo beskorisne patnje bi ovjeanstvo bilo poteeno, ako bi ono moglo razumijeti jednostavnu injenicu - da istina ne moe biti izraena naim jezikom. Onda bi ljudi prestali misliti da su oni posjedovali istinu, prestali bi druge ljude prisiljavati da prihvate njihovu istinu po bilo koju cijenu. Koliko mnogo argumenata, koliko mnogo religioznih sukoba, koliko mnogo prisiljavanja misli drugih bi bilo nepotrebno i nemogue ako bi ljudi shvatili da nitko nema istinu, ve da svi oni trae to, svatko na svoj vlastiti nain. Pjotr D. Ouspensky 1878-1947 - TERTIUM ORGANUM, 1912
176

Prvo, bilo je otkriveno da je meu najdestruktivnijim silama na Zemlji danas mrnja izmeu sljedbenika razliitih vjerskih tradicija. Od skoro 50 razliitih oruanih sukoba koji su sada u toku (1993 godine), velika veina ih je bila motivirano znaajnim dijelom mrnjom sljedbenika jedne vjere, prema sljedbenicima druge vjere. Industrija oruja najvea industrija na svijetu, vea ak i od ilegalne trgovine drogom ili nafte - je znaajnim dijelom potaknuta mrnjom sljedbenika jedne vjere, prema sljedbenicima druge vjere. Primjeri destruktivnosti meureligioznih mrnji se mogu pronai svakodnevno u svim vanijim novinama. . . Koja vjera sada nije ukljuena u djela mrnje i nasilja u jednom ili vie etnikih i religioznih ratova koji su sada u toku? Dr. Gerald O. Barney, Jane Blewett&Kristen R. Barney, "The Role of the Faith Traditions" Ljudi nikada ne ine zlo tako potpuno i s radou kao kada to ine iz religioznog uvjerenja. Blaise Pascal 1623-1662 Naravno, u religiji, mi smo isto tako napravili zbrku od svega. Mi smo uinili religiju instrumentom za nau pohlepu za politikom moi i ekonomskim dobitkom. Dopustili smo najbezbonija i nehumana djela u ime religije. Mi smo vodili ratove i unitavali jedni druge u ime Boga i religije. Koristili smo nae kriarske pohode i ihade da pljakamo i krademo bogatstva drugih ljudi. Dva spasenja, nadilaenje dva otuenja, na primjer, u dvije stvarnosti transcendentalne religije i humanitarnog odnosa prema naoj Zemlji - dvostruko spasenje kojem ovjeanstvo udi - mora postati vrhunska briga Globalnog Sjedinjenja Religija. Dva spasenja mogu doi samo u jednom paketu. To je samo onda kada nae religije prestanu biti negativne i ekskluzivne da e naa znanost /tehnologija i politika ekonomija isto tako postati humanija. Paulos Mar Gregorios "TheVision Beckons" Ne moete rei da je ova religija istinita, a da je druga lana. Religija je osobna stvar. Hans Kung - katoliki teolog, na Parlamentu svjetskih religija 2004 u Barceloni Nema religije vie od istine. Helena P. Blavatsky Samo se sa otkrivenom religijom pojavio apsolutistiki i netolerantni teoloki egoizam. Mnoge religije na Urantiji (Zemlji) su dobre do one mjere da ovjeka vode Bogu i do realizacije Oca za ovjeka. To je zabluda za bilo koju grupu religioznih da smatraju da je njihova vjera jedina Istina; takvi stavovi vie govore o teolokoj oholosti nego o vjeri. Na Urantiji ne postoji religija koja ne bi mogla imati koristi od prouavanja i asimiliranja onoga to je najbolje i istinito u drugim religijama, jer sve one sadre istinu. Religiozni bi uinili bolje da posude ono najbolje od svojih susjeda i njihove duhovne vjere radije nego da osuuju ono najgore u njihovim zaostalim predrasudama i istroenim ritualima. Sve ove religije su nastale kao posljedica raznih
177

intelektualnih odgovora njihovih istovjetnih duhovnih usmjerenja. Oni se nikada ne mogu nadati da postignu uniformnost vjera, dogmi i rituala - to su intelektualne stvari; ali oni mogu, i jedan dan e to uiniti, ostvariti jedinstvo u istinskom oboavanju Oca koji pripada svima, jer je to duhovno, i zauvijek istinito, u duhu su svi ljudi jednaki. THE URANTIA BOOK, 1955 Najvia istina je iznad logikog umovanja i ljudskog jezika, jer je jezik samo konstrukcija utemeljena na drutvenim konvencijama i proizvoljnim idejama. Krajnja stvarnost je neto bez uzroka, porijekla ili tvorca; jer ako bi to tako bilo, onda bi bilo podlono promjeni i unitenju. Onda to ne bi bila najvia ili apsolutna istina. Mnoge rijei i izrazi u religiji su bez znaenja osim unutar religije (isto kao dijalekt u nekom drutvu). Kao takvo, religija nije univerzalna: samo je najvia istina univerzalna. Najvia istina nije religija i ipak to moe biti ostvareno samo kada razumijemo to je stvarno religija. "Bog", je naprimjer, samo beznaajan izraz kojeg su odredili najmoniji (religiozno ili politiki). Mudri ne pokuavaju odrediti Boga, ve oni trae njega unutar sebe. Na ovaj nain, Bog nema religiju. - Kada samo vjerujemo u religiju, takva vjera je esto motivirana pohlepom, mrnjom ili iluzi jom. U naoj pohlepi, mi pretvaramo religiju u komercijalni biznis mi elimo da sve vie i vie ljudi posjeuje nae hramove i crkve. U naoj mrnji mi politiziramo nae religije: mi otvoreno ili tajno molimo za neuspjeh i "spasenje" onih koji se ne slau sa naim uvjerenjima. U naoj iluziji, mi religiju preokreemo u ego-izlet: mislimo da smo uvijek u pravu i da je Bog na naoj strani - mi stvaramo svog vlastitog Boga (bogove) i programiramo Ga da mrzi i ubija nae neprijatelje. Uistinu, esto sluamo religiozne voe kako tvrde: "Bog eli od tebe da uini ovo ili ono". ovjek je uzurpirao Boje mjesto. Vidimo samo ono to elimo vidjeti, ujemo samo ono to elimo uti. Nai osjetilni organi i umovi postaju filteri. Meutim, kada oslobodimo svoja osjetila i oistimo svoje umove, onda ih pretvaramo u ogledala istine gdje vidimo stvari onakvima kakve one doista i jesu. Nitko nije tako slijep kao oni koji ne vide. - Postoje oni koji vjeruju da je samo njihova religija, njihova sekta, njihov uitelj, ili da su njihove ideje ispravne; a sve ostalo je pogreno. Takva osoba je zadrti pristaa (licemjer) i ako on tei da svoje ideje namee drugima, onda se takav naziva fanatikom. Takvi ljudi su opasni za drutvo i sami za sebe, jer oni lako potiu svae, masovno nasilje i ratove, koji vode do ubijanja i mrnje, i napokon ak i oni esto izgube vlastite ivote koje oni usput reeno uope ne cijene. Takvi uskogrudni i mentalno nestabilni ljudi su prepreka i opasnost za ljudski napredak i razvitak znanja. . . Najvee udo je osloboenje vlastitog uma od pohlepe, mrnje i neznanja. Piya Tan - WHAT NOT LOOK FOR IN A RELIGION - Reflections on the Kalama Sutta (to ne traiti u religiji)
178

Razboriti i nerazboriti, svi trae da umiru od ljubavi za Njega, bilo u damiji, hramu, crkvi. Jer je samo Bog - Jedan Bog Ljubavi, i Ljubav poziva svih njih, svakoga Svojoj kui. Sufi izreka Mudrost se ne moe pronai u umjetnosti govornitva, ili u velikim knjigama, ve u naputanju tih osjetilnih (dostupnim osjetilima) stvari i okretanju ka naj-jednostavnijim i beskonanim oblicima. Ti e nauiti kako to primiti u hramu proienom od svih poroka, i snanom ljubavlju se toga pridravati sve dok to ne bude mogao iskusiti i vidjeti kako je slatko To to je slatkoa svega. Jednom kada je ovo bilo iskuano, onda e sve stvari koje ti sada smatra vanima postati bezvrijedne, i ti e postati tako ponizan da oholost ili drugi poroci u tebi nee preostati. Jednom kada si okusio ovu mudrost ti e uz to prionuti vrsto sa kreposnim i istim srcem. Ti e radije odabrati da se odrekne ovog svijeta i svega drugoga koje nije od te mudrost, i ivjeti e i umrijeti sa neizrecivom sreom. Nicholas od Cusa 1401-1464 kardinal katolike crkve, filozof i astronom, izvor De sapientia; 1962 Religija ustvari nije znanje, ve vjera i tenja; to je uistinu opravdavano sa nepreciznim intuitivnim znanjem viih duhovnih istina i subjektivnim iskustvom dua koje su se uzdigle iznad obinog ivota, ali samo po sebi to nam daje samo nadu i vjeru pomou kojih moemo biti potaknuti tenji ka posjedovanju viih skrivenih podruja i viih stvarnosti Duha. Kada mi uvijek preokreemo nekoliko znaajnih istina i simbola ili odreenu religioznu disciplinu u vrste i trajne dogme, to je znak da smo jo samo mala djeca u duhovnom znanju i daleko od znanosti Beskonanog. Aurobindo Gose 1872-1950 - A PRACTICAL GUIDE TO INTEGRAL YOGA Najopasniji ovjek na svijetu jest kontemplativac kojega nitko ne vodi. On vjeruje vlastitoj viziji. On slua privlanosti unutranjeg glasa, ali nee posluati druge ljude. On volju Boju identificira sa svojim srcem. . . . A ako se gola sila njegove samouvjerenosti priopi drugim ljudima i stvori im dojam da je on doista svetac, takav ovjek moe unititi itav grad ili vjerski red ili ak naciju. Svijet je prekriven oiljcima to su ih u njegovom tijelu ostavili ovakvi vizionari. - Thomas Merton 1915-1968 - katoliki sveenik (trapist), mistik i pobornik interreligioznog dijaloga posebno izmeu kranstva i buddhizma, prouavao i razumio zen buddhizam i taoizam tako shvativi da ne postoji religiozni ekskluzivizam i da religiozno sektatvo i netrepljivost treba biti odstranjeno. Merton se izdigao iznad starog Crkvenog uenja: extra ecclesiam nulla salus -"izvan Crkve nema spasenja". Neka djela Thomasa Mertona The Wisdom of Desert, 1960 - Mystics and Zen Masters, 1967. - The Asian Journal of Thomas Merton. /- Zen and the Birds of Appetite. /- The Way of Chuang Tzu /- Ways of the Christian Mystics www.merton.org
179

Postoji kranska ljubav, ali postoji i kranska zavist. Prvi su htjeli da spase svijet, drugi se nikada nee zadovoljiti dok ga ne unite. To su dva lica iste medalje. D.H. Lawrence - APOKALIPSA Svaki oblik ekskluzivnosti je poistovjeenje s oblikom, a poistovjeenje s oblikom znai ego, bez obzira koliko dobro bio prikriven. . . . - to je ego jai, to je jai i osjeaj razdvojenosti meu ljudima. Jedina djela koja ne izazivaju suprotne reakcije su ona iji je cilj dobrobit svih. One obuhvaaju sve i nikoga ne iskljuuju. Zdruuju, a ne razdvajaju. Ne inimo ih po svojoj elji, nego za itavo ovjeanstvo, niti za moju religiju, nego nam je cilj buenje svijesti kod svih ljudskih bia, ne samo za nau vrstu, nego za sva osjetilna bia i sveukupnu prirodu. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA, Kako je ego tvorevina uma, a dobro i zlo takoer proistjeu iz uma (ili, radije, odgovaraju duhovnoj ljepoti ili runoi ovjeka), onda je prva stvar da se uvjebava um. Uvjebavanje stvara privlanost i mo koja se drugima pokazuje izvani i djeluje na druge. Postoje razliiti naini u duhovnom treningu, ali prva stvar je vjera. Neija vjera moe biti istinska ili lana, ispravna ili pogrena, plitka ili duboka, uzviena ili niska i tako dalje. Kada ova vrijedna vjera u nama naraste, naa svakodnevna grijena priroda sama od sebe poinje sjajiti, sa svjetlom samilosti, i ljepota i mo istinskog Srca poinje sjajiti i mi se kreemo u skladu sa Buddha-svjetlom. Kada se ovo dogodi vrline Buddha-tijela su uvijek u naim prsima, od glave do stopala nae akcije su potaknute od Buddhe. Takav je ivot vjere, u svakom dogaaju propovijedaju propovjed djelovanja. Oni koji nemaju svjetla u svojim srcima su uvijek u mraku, mraku u kojem se stotine demona pojavljuju i nestaju. Pod njihovim utjecajem, ivot se kree kroz mrak u mraku, pravila raja su prekrena, put ovjeka je prekren, i napokon takav biva slomljen, da bi patio u Paklu. Vjera je tako vana za ovjeka, i ona nam je data od nae religije. Takoer postoje razliite religije, ali u Japanu Buddhizam je doao kroz neprekinuti tok kroz tisuu godina i duboko je proeo ivot ljudi. Ako bi danas ljudi ivjeli u vjeri Buddhizma i duhu bodisattve propovijedali propovjed djelovanja, mi ne samo da bi uzvisili nae vlastite ljude ve bi prikazali propovijedanje bez rijei ljudima svijeta, i ovo je vrhunski zadatak danas. Roshen Takashina - zen majstor iz Propovijedanje bez rijei Malo je jo onih koji proistie sve izljeve srca, potpuno zadubljenih i potpuno blaenih. . . Kad je naputen put sigurne istine, nastaju sporovi, jer svako svoje gledite smatra najispravnijim. . . Varalice i laovi, pod bilo kojom izlikom na sve e se mogue naine domoi onog to ele, zavodei druge u zabludi da postignu vlastitu namjeru. Trae tek toliko da preive, a zgru grdno blago. . . Svaaju se zbog redovnikog imanja, iako su tom redovnitvu tuinci; ive od onog to su drugi stekli, a nemaju ni stida ni srama. . . THERAGATHA XVI. 10
180

- Tragedija svih velikih religija je u tome da kre i iskrivljuju osnovne principe slobode im postanu masovne organizacije kojima upravlja crkvena birokracija. Vjerska organizacija i ljudi koji govore u njezino ime preuzimaju u izvjesnoj mjeri ulogu obitelji, plemena i drave. Podravaju vezanost ovjeka umjesto da ga ostave slobodnog. Oboava se ne Bog, nego grupa koja tvrdi da govori u njegovo ime. To se dogodilo u svim velikim religijama. Njihovi osnivai su vodili ovjeka kroz pustinju, izbavljajui ga iz egipatskog ropstva, dok su ga kasnije drugi vodili natrag prema novom Egiptu, zovui ga, dodue, Obeanom Zemljom. Zapovijed ljubi blinjega svoga kao samoga sebe osnovni je zajedniki princip u svim velikim religijama, uz samo male razlike u formulaciji. Ali bilo bi zbilja teko shvatiti zato su svi veliki duhovni voe ljudskog roda zahtijevali od ovjeka da voli, kad bi ljubav bila tako lako dostignue, kako to izgleda smatra veina ljudi. to nazivaju ljubavlju? Zavisnost, podvrgavanje, nesposobnost da se udalji od dobro znane tale, dominacija, posesivnost i elja za vlau - sve se to doivljava kao ljubav; seksualna pohlepa i nesposobnost da se bude sam, smatraju se dokazima velike sposobnosti za ljubav. Ljudi vjeruju da je jednostavno voljeti ali da je veoma teko biti voljen. U naoj trinoj orijentaciji, ljudi misle da nisu voljeni zato to nisu dovoljno atraktivni, s time da u pojam atraktivnost ulazi sve: od izgleda, odjee, pronicavosti, novca, pa do drutvenog poloaja i prestia. Oni ne znaju, da stvarni problem nije u tome da se bude voljen nego da se voli; da smo voljeni samo ako moemo voljeti, ako sposobnost ljubavi potie ljubav u drugom ovjeku; ne znaju da je sposobnost za ljubav - ne za njezine lanosti - najtee postignue. Teko da postoji jo neka takva situacija kao to je psihoanalitiki intervju u kojoj bi se fenomen ljubavi i njezinih iskrivljenja mogao tako prisno i pouzdano istraivati. Psihoanalitiari su prikupili najuvjerljivije dokaze da je nalog ljubi blinjega svoga kao samoga sebe, najvanije pravilo ivljenja i da je njegovo krenje osnovni uzrok nezadovoljstvu i duevnoj bolesti. Kakve god pritube iznosi neurotini pacijent, kakve god simptome doivljava, svi izviru iz njegove nesposobnosti da voli, ako pod ljubavlju smatramo sposobnost doivljaja brige, odgovornosti, potovanja i razumijevanja za drugu osobu i intenzivnu elju da se ta druga osoba razvija. Analitika terapija je u sutini pokuaj da se pomogne pacijentu da stekne ili ponovo zadobije sposobnost za ljubav. Ako se taj cilj ne ispuni, ne moe se postii nita osim povrnih promjena. Erich Fromm - PSIHOANALIZA I RELIGIJA, 1967 - Kada god ima istinu mora je davati sa ljubavlju, inae u suprotnom poruka i glasnik e biti odbaeni. . . Kada god se suoi sa protivnikom. Pobijedi ga ljubavlju. Mahatma Gandhi

Ono u emu nema ljubavi mora biti ispunjeno obmanom. D. Chopra


181

M O - Religije - Drava Vjera koja se oslanja na vlast nije vjera. Oslanjanje na vlast pokazuje propadanje religije, povlaenje due. Poloaj koji su ljudi dali Isusu, tokom mnogih stoljea povijesti je poloaj vlasti. To njih karakterizira. To ne moe izmjeniti vjene injenice. Dua je velika i jednostavna. Ona nije ulizica, ona nije sljedbenik; ona nikada ne ali samu sebe. Ona vjeruje u sebe. Ispred ogromnih mogunosti ovjeka, sva iskustva, sve prole biografije, bez obzira kako su besprijekorne i svete nestaju. Ralph Waldo Emerson 1803-1882 NATURE AND OTHER WRITINGS Pokoravaj se dravnim vlastima. One su postavljene od Boga. Oni koji se ne pokoravaju vladinim zakonima, ti se ne pokoravaju Bogu. Vladini slubenici su Boji slubenici; oboavaj ih i cijeni. Sa zadovoljstvom plaaj svoje poreze. Porezi se koriste za Boju svrhu. BIBLIJA - Rimljanima 13 : 1-7 Vrag moe citirati Bibliju za svoju vlastitu svrhu. W. Shakespeare Svaki detalj Aztekog ivota je usredotoen na njihovu religiju. Crkva i drava su jedno. The Aztecs 1428 - 1521 Meksiko Politiki vladari su izabrani po boanskoj ovlasti iz raja. Chou Dinastija 1120 prije Krista - Kina Sveti kastinski sistem je potekao od Brahme, Tvorca. On svakoj osobi dodjeljuje mjesto u drutvu od roenja pa do smrti: rad, brak, obiaje, hranjenje i sve aktivnosti. Kaste idu po redu, prvo su sveenici, kraljevi i ratnici, zatim biznismeni i vlasnici farmi, obini radnici, i najnia kasta su oni koji su odbaeni od drutva - nedodirljivi. VEDE ( hinduistiki sveti zapisi ) 1000 - 600 prije Krista - Indija Pokoravaj se vlastima. KURAN 4: 62-655 Meka Mi vjerujemo da smo podloni kraljevima, predsjednicima, vladarima, sucima, i da moramo podravati, pokoravati se i potovati zakon. Mormonski lanci o vjeri # 12 1840 do danas - Utah Za one koji vladaju, Religija je dodatni nain za prevazilaenje otpora u ispoljavanju njihove vlasti. Friedrich Nietzsche - BEYOND GOOD AND EVIL, 1885 Religija od obinih ljudi je smatrana kao istina, od mudrih kao la, a vladari je smatraju korisnom. Lucius A. Seneca Onaj tko poinje voliti Kranstvo, vie nego Istinu nastavit e sa voljenjem, oboavanjem svoje vlastite sekte ili crkve vie nego Kranstvo i zavrit e u oboavanju samog sebe vie nego sve ostalo. Samuel Taylor Coleridge 1772-1834 Bilo koja religija koja proklamira da se brine za due ljudi, a ne brine se za socijalne i ekonomske uvjete koji mogu povrijediti duu, jeste duhovno umirua religija koja samo eka dan kada e biti pokopana. Martin Luther King Jr.- STRIVE TOWARD FREEDOM, 1958
182

Jedini faktor koji spreava duhovno jedinstvo svih ljudi bilo gdje (se oni nalazili), jesu postojee sveenike organizacije i njihov militantni stav prema religiji i prema drugim vjerama osim njihove vlastite. Alice Bailey - THE PROBLEMS OF HUMANITY Prijestolje i oltar su blizanci - dva grabeljivca iz istog jaja. Napasti kralja bi bila izdaja, protiviti se sveeniku, bezbotvo. Ma i kri su saveznici. Zajedno oni napadaju prava ljudi, titei jedni druge. Kralj posjeduje tijela ljudi, sveenici due. Jedan ivi od sakupljanja poreza na silu, drugi od milostinje sakupljane uz pomo straha. Oboje pljakai, oboje prosjaci. Kralj je stvorio zakone, sveenici vjere. Sa pognutim leima ljudi su trpili optereenja jednih, sa uenjem su prihvaali dogme drugih. Kralj je rekao dronjci i straare za vas, lijepa odjea i palae za mene. Sveenik je rekao Bog je vas stvorio neznalicama i nemoralnima; On je mene uinio svetim i mudrim; vi ste ovce, ja sam oban; vaa vuna pripada meni; Vi ne smijete razmiljati, vi ne smijete osporavati, vi morate vjerovati. Robert Ingersol, 1885 Crkva i drava je udovite sa dvije glave. Ono ljude dri ispunjeno sa praznovjernom izmiljotinom potivanja autoriteta. Ben Tucker, 1881 Kada je u pitanju novac, onda je svatko od iste religije. Voltaire Kada su misionari prvi put doli u Afriku, oni su imali Bibliju, a mi smo imali zemlju. Oni su rekli: Hajde molimo. Mi smo zatvorili nae oi. Kada smo ih otvorili, stolovi su bili preokrenuti: mi smo imali Bibliju, a oni su imali nau zemlju. Desmond Tutu - crnac nadbiskup Ljubav prema slobodi je ljubav prema drugima; ljubav prema moi ljubav je prema samima sebi. William Hazlitt Uvijek postoji velika opasnost da e religija postati izopaena i iskvarena u svrhu lanih ciljeva, kao to je sluaj za vrijeme rata kada svaka protivnika nacija prostituie svoju religiju za vojnu propagandu. . . . Religiozna grupa koja se temelji na takvom funkcioniranju, odvojenom od religioznih aktivnosti, odmah postaje politika partija, ekonomska organizacija, ili drutvena institucija. . . Institucionalna religija ne moe omoguiti inspiraciju i osigurati vodstvo u ovoj nadolazeoj iromsvijeta drutvenoj obnovi i ekonomskoj reorganizaciji-jer je na nesreu postala manje ili vie organski dio tog drutvenog poretka i ekonomskog sistema koji se mora podvri obnovi. Samo stvarna religija osobnog duhovnog iskustva moe funkcionirati korisno i kreativno u sadanjoj krizi civilizacije. . . Institucionalizirana crkva izgleda da je sluila drutvu u prolosti velianjem uspostavljenog politikog i ekonomskog poretka, ali ona mora ubrzano prestati sa takvim akcijama ako eli opstati. Njen jedini ispravan stav se sastoji u tome da pouava nenasilje, doktrinu mirne evolucije umjesto nasilne revolucije - mir na zemlji i dobru volju meu svim ljudima. THE URANTIA BOOK, 1955 - strana 1086-1089, - www.urantia.org
183

Peti centar-centar religije. Svatko zna za posljedice iskvarenog centra grla, u kojoj je religija bila koritena za ugnjetavanje, osvajanje, podjelu, kolonizaciju, uutkavanje, cenzuru, torturu, unitavanje, ubijanje, indoktrinaciju, ispiranje mozga, profit, i kontrolu masa. Religiozni fanatici postoje u svim drutvima i ni jedna religija nije izuzeta od nekog oblika zloupotrebe. Kao to vidimo, ratovi su bili voeni i kriminal poinjen da se zadovolji iskvarena ljubav u svakoj akri; za novcem, za seksom, za hranom i moi, za strau i za religioznom pravednou. Ovo samo odraava rat koji je neprekidno bio voen unutar nas samih, izmeu naih demonskih sklonosti i boanske prirode. Mi smo pronali neprijatelja. . . i to smo mi sami! rekao je Pogo Possumu. Swami Sarveshwarananda Giri - Romantina ljubav, fizika ljubav, ljubav prema nekoj zemlji, za koju ste voljni ubiti druge, osakatiti, unititi sebe, je li to ljubav? Oito ljubav nije emocionalnost, sentimentalnost, povrno prihvaanje. - Ljubav nije sentimentalnost, niti je to oboavanje. Ona je jaka kao i smrt. Ljubav se ne moe dosei kroz znanje; a um koji tei znanju bez ljubavi je um koji se bavi okrutnou i efikasnou. - Emocionalna osoba moe biti potaknuta na mrnju, rat i klanje. ovjek koji je sentimentalan, pun suza za svojom religijom, sigurno nema ljubavi. J. Krishnamurti Budi ljubavi dostojan ako eli da bude ljubljen. J. W. Goethe Tamo gdje ljubav vlada, nema volje za moi, a tamo gdje mo prevladava, nedostaje ljubavi. Jedno je sjena drugoga. Carl Jung 18751961 - ON THE PSYCHOLOGY OF THE UNCONCIOUSNESS,1917 Pohlepa vodi elji ka moi. To je poricanje slobode i individualnosti svake due. Umjesto da spoznamo da je svatko od nas ovdje, da bi se slobodno razvijao po svome vlastitom usmjerenju, u skladu sa zapovijedima due, da razvija svoju individualnost, i da radi slobodno i nesputano - pohlepna linost eli da propisuje, kontrolira i zapovijeda uzurpirajui mo Tvorca. . . Dr. Edward Bach 1880-1936 - IZLIJEI SAMOG SEBE Objanjenje stvarnog uzroka i izlijeenja bolesti Drava, je onda najgnusnija negacija, najcininija i potpuna negacija ovjeanstva. To razbija univerzalnu solidarnost svih ljudi na zemlji, i to ujedinjuje neke od njih samo da bi unitavali, osvajali i porobljavali sve ostale. . . Svaka drava je bila instrument pomou kojega je nekolicina privilegovanih ispoljavala mo vladanja nad ogromnom veinom. Svaka crkva je bila lojalni saveznik drave u podjarmljivanju ovjeanstva. Mikhail Bakunin - BOG I DRAVA U praksi su svi ljudi ateisti; oni poriu svoju vjeru svojim djelima. Ludwig Feuerbach
184

Mo tei pokvarenosti, a apsolutna mo u potpunosti kvari. Acton, First Baron 1834-1902 U pismu biskupu Mandell Creighton, 1887 Biti patriota, znai mrziti sve nacije osim svoje; biti religiozan, mrziti sve sekte osim svoje vlastite; biti moralan, mrziti sve izmiljotine osim svojih vlastitih. Lionel Strachey 1864-1927 Svaka apsolutna mo kvari onoga tko je posjeduje. Dokaz za to je cijela povijest. Ako je to duhovna mo koja vlada savjeu ljudi, onda je opasnost jo vea, jer posjedovanje takve moi ispoljava posebno lanu opinjenost, to naroito vodi do samo-obmane, jer pohlepa za vladanjem, kada postane strast, u ovom sluaju se vrlo lako opravdava pod izgovorom gorljive elje za spasenjem drugih. J. H. von Dullinger profesor ekskomuniciran iz Rimo-katolike crkve 1871 godine Ja ti elim kazati da dopusti da te zahvati val netolerancije. Ja elim da te prekrije val mrnje. Da, mrnja je dobra. . . Na cilj je Kranska nacija. Mi imamo Biblijsku dunost, mi smo pozvani od Boga da osvojimo ovu zemlju. . . Mi ne elimo pluralizam. Randell Terry Jedan od najvanijih dijelova ovoga je obrazovanje. Katolika Crkva je u tome nepopustljiva. Da se stvori Katolika Drava treba se oblikovati mlade, budue graane sutranjice. Postavka, koja je stvorila beskrajne probleme u mnogim zemljama, ukljuujui i same Sjedinjene Drave, sa njenim problemom parohijskog pomaganja i traenja Katolike Crkve za specijalne obrazovne ekskluzivnosti. . . Katolizacija je podijelila Juni Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politike ambicije dva Katolika diktatora i njihovih odnosa sa Katolikom Crkvom su meutim, bile sline. Tako, dok su politika i vojna mainerija bile kontrolirane od Junih Vijetnamaca i Hrvatskih diktatora i stavljene na raspolaganje Katolikoj Crkvi, tako je i Katolika Crkva stavila svoju duhovnu i crkvenu maineriju na raspolaganje toj dvojici diktatora - koji su svakoga i sve podvrgli njenom religioznom i politikom totalitarizmu. Oba dvojica i Diem i Paveli su istovremeno stvarali tri glavne stvari: 1. eliminaciju politikih neprijatelja, to jest komunista; 2. opravdavanje za unitavanje neprijatelja crkve, to jest Pravoslavne Crkve u sluaju Pavelia i Budizma u sluaju Diem-a; 3. uspostavljanje Katolike religiozne i politike tiranije u svakoj zemlji. Usprkos razliitim okolnostima i zemljopisnoj i kulturnoj pozadini, uzorak dva reima je bio potpuno isti; bilo to ili tko - to se nije prilagoavalo ili podvrgavalo Katolicizmu je trebalo biti bezobzirno uniteno hapenjem, kanjavanjem, koncentracijskim logorima i smaknuima. Posljedica svega ovoga je da predavajui interese svoje zemlje u pozadini promicanja interesa svojih religija, oba diktatora su napokon doveli svoje zemlje do ponora. Avro Manhattan 1914-1990 - VIETNAM WHY DID WE GO?
185

Mi ne moemo dosei Boga preko izmasakriranih tijela, proganjanih umova, ili slomljenih srca naih blinjih bia. Tenja ka prosvjetljenju ili Bojoj-realizaciji ne smije biti ekskluzivan, sebian pothvat. Prakticiranje ljubavi mora biti univerzalno. Mi smo obavezni da volimo - ne slijepo, ve iskreno. Georg Feuerstein - Hoe li put neupuenog, put osobe s loim namjerama dovesti do istine? On mora napustiti sve puteve, zar ne? Moe li ovjek zaokupljen ubijanjem ljudi u ime drave nai istinu bez da odustane od svog zanimanja? Dakle svi putevi ne vode do istine. - Sada rije bog se ne odnosi na nita, tako svaki ovjek moe stvoriti svoju vlastitu zamisao o tome to je to za to ne postoji nikakva usporedba. . . . Dakle, rije nas je odvela u iluziju, a ne uope bogu. Bog je iluzija koju mi oboavamo; a nevjernik stvara iluziju drugog boga kojeg on oboava - Dravu, ili neku utopiju, ili neku knjigu za koju on misli da sadri cijelu istinu. Tako te mi pitamo da li ti moe biti slobodan od rijei sa svojim iluzijama. . . - Da si ti stvarno vjerovao u Boga, da je to za tebe bilo stvarno iskustvo, onda bi na tvome licu bio osmjeh; i ti ne bi unitavao ljudska bia. - Ovo je ono to smo mi prihvatili kao standard ivota da slijedimo, pokoravamo se, da prihvaamo autoritet bilo sveenika, ili analitiara, ili teologa. . . - Mi se oduevljavamo sa naim nacionalnim duhom, naim uniformama, naim kraljicama, naim generalima, sa naim teoretskim religioznim idejama. I ovo se nastavlja stoljeima i stoljeima. . . J. Krishnamurti Najgori grijeh prema naim blinjim stvorenjima nije da ih mrzimo, nego da budemo indiferentni prema njima; to je sutina neovjenosti. George Bernard Shaw-THE DEVILS DISCIPLE (Vraiji uenik) Nita nije tako kobno za religiju kao indiferentnost. Edmund Burke U suoenju sa patnjom, nema se pravo okrenuti, ne gledati. U suoenju sa nepravdom, ne smije se gledati na drugu stranu. . . brinuti se za ovjeka koji pati jeste vanija dunost nego razmiljati o Bogu. Elie Wiesel - idov kao dijete preivio nacistike logore U svakoj zemlji i svakom dobu, sveenik je bio neprijatelj slobode. On je uvijek u saveznitvu sa tiraninom. . . Oni (sveenstvo) vjeruju da bilo koja koliina moi meni povjerena - e biti koritena protiv njihovih spletki. I oni ispravno vjeruju: jer ja sam se zakleo na oltaru boga na vjeno neprijateljstvo protiv svakog oblika tiranije nad umom ovjeka. Thomas Jefferson - predsjednik USA Nadahnue Biblije ovisi o neznanju gospodina koji je ita. R. Ingersoll Mi ivimo u svijetu odvajanja. Odvajanje je poelo u Crkvi. Nita nije vie pokvarenije od odvojenosti uzrokovane od Crkve. John Denver, 1980
186

Da su katoliki misionari sebe ograniili ekskluzivno na propovjedanje religioznih principa, sigurno je da bi Japan imao ogromne duhovne nagrade. Ali jednom kada su katolike zajednice bile uspostavljene onda bi na povrinu isplivalo pravno-diplomatsko-politiki utjecaj Vatikana. Kako je on izriit u svojim doktrinama, oni preobraeni u Japanu nisu mogli biti subjekti samo japanskih civilnih vlasti. Sama injenica da su oni prili katolikoj Crkvi ih je isto tako uinilo podanicima Pape. Jednom kada je njihova lojalnost prela van Japana, oni su automatski potencijalno postali nelojalni civilnim vladarima Japana. Ovo je dovelo do ozbiljnih opasnosti unutranjoj i vanjskoj sigurnosti japanskog carstva. Unutranja, religiozna netolerancija je dovela do nasilja prema drugim religijama zbog fundamentalnog katolikog stava da je jedino katolicizam istinska religija. Ovo je naravno znailo civilne sukobe. U vanjskim stvarima, japanske zajednice, sljeenjem direktiva stranih misionara, su morali davati prednost ne samo komercijalnim interesima katolikim stranim trgovcima, nego i politikim planovima vojnog ulaska na Istok. Nakon nekoliko godina to su se pojavili katoliki misionari, japanski civilni vladari su poeli shvaati da katolika crkva nije samo religija, nego politika sila usko povezana sa imperijalistikom ekspanzijom katolikih zemalja kao to su to Portugal, panjolska i druge zapadne zemlje. Iskvarena dogma katolicizma da je samo katolika istina ispravna i da se greka ne moe tolerirati poela je donositi svoje rezultate u Japanu. Kada god su preobraeni u katolicizam i katolike zajednice proirene, onda je katolika netolerancija podigla glavu. Kada god su japanski katolici stvorili veinu, onda su buddhisti i lanovi drugih lokalnih vjera patili. Ne samo da su oni bili bojkotirani, ve su i njihovi hramovi bili zatvarani, kada nisu bili uniteni, zapljenjeni i pretvoreni u crkve. U mnogobrojnim sluajevima su buddhisti bili prisilno tjerani da postanu "krani", njihovo odbijanje je dovodilo do gubitka imovine i ak ivota. Suoeni sa takvim ponaanjem, tolerantan stav japanskih vladara se poeo mijenjati, uz ove unutranje sukobe, politike ambicije imperijalistikih katolikih nacija su se poele predstavljati na naine koje tolerantni japanski vladari vie nisu mogli ignorirati. Kad je Vatikan uo za fenomenalan uspjeh katolicizma u dalekom carstvu, pokrenuo je plan za politikom dominacijom. Kao to je to bio obiaj, koristio bi sveeniku administraciju Crkve, zajedno sa vojnom moi saveznikih katolikih zemalja. One su bile voljne da donesu kri, papinsku vlast, profitabilne komercijalne sporazume i vojnu pobjedu - sve u istim galijama (brodovima). Vatikan je sljedio ovu vrstu politikog probijanja jo od kada su bile otkrivene Amerike. Mnogobrojne pape, ukljuujui Leo X, su blagoslovile, poticale i uistinu legalizirale sva osvajanja i teritorijalne okupacije od strane katolike panjolske i Portugala na Dalekom Istoku. Glavni meu njima je bio Aleksandar VI, sa njegovom
187

garancijom panjolskoj nad: "kopnom i otocima otkrivenim ili otkriveni u Indiji, ili prema bilo kojem drugom dijelu". (Papinska Bula sastavljena u Castille, koja se ticala Novog Svijeta). Japan je isto bio ukljuen u ovom papinskom blagoslovu portugalskog i panjolskog imperijalizma. Dakle, kada su japanske katolike zajednice postale dovoljno jake da podravaju svjetovnu katoliku vlast, Vatikan je poduzimao prvi vani taktiki korak prema dugom cilju politikog zahvata; koordinaciju novih katolikih zajednica u Japanu kao politikim instrumentima. Japanske vlasti su izdale Naredbu o progonstvu 1639 godine sljedeeg sadraja: "Za budunost, neka nitko, onoliko dugo koliko Sunce osvjetljava Svijet, ne pomisli da plovi za Japan, ak niti kao ambasadori, i ova deklaracija nikada ne bude povuena". Avro Manhattan 1914-1990 - VIETNAM WHY DID WE GO?,1984 ovjekova svjesnost jo nije porasla stoljeima. Samo jednom se dogodi da ovjek procvjeta, ali meu milionima ljudi cvjetanje jednog ovjeka nije pravilo, to je nada i iekivanje. I zbog toga to je on sam, masa to ne moe tolerirati. On postaje vrsta ponienja, njegovo samo prisustvo postaje uvredljivo jer ti on otvara oi, ini te da postane svjestan svojih mogunosti, svoje budunosti. To povrjeuje tvoj ego, to ti pokazuje da ti nisi uinio nita za svoj samo-razvitak, da bi postao svjesniji, da bi vie volio, da bi bio smireniji i da bi oko sebe stvorio ljepi svijet. Ti nisi doprinio ovom svijetu, tvoje postojanje ovdje nije bio blagoslov - ve prokletstvo. Ti si u ovaj svijet donio i posijao svoju ljutnju, svoje nasilje, svoju zavist, svoje nadmetanje, svoju pohlepu za moi. Ti od svijeta pravi bojno polje, ti si krvoedan, i druge ini krvoednima. Ti liava ovjeka njegove ovjenosti, ti pomae ovjeku da padne nie od ovjeka, ponekad ak i nie od ivotinje. Gautama Buddha, ili Kabir, ili Chuang Tzu te povrjeuju jer su oni procvjetali, a ti stoji ovdje. . . Proljee dolazi i odlazi, u tebi nita ne cvjeta, ptice ne dolaze i ne prave gnijezdo na tebi, i ne pjevaju svoje pjesme oko tebe. Bolje je razapeti Isusa na kri i otrovati Sokrata jednostavno da bi ih odstranili tako da se ti ne treba osjeati spiritualno slabijim. Svijet je poznavao samo nekoliko buntovnika, ali sada je vrijeme. Ako se ovjeanstvo pokae nesposobnim stvoriti veliki broj buntovnika, buntovnikog duha onda su nai dani na zemlji odbrojani, onda ovo stoljee moe postati naa grobnica. Mi smo se veoma pribliili ovoj toki. Mi moramo promjeniti svoju svjesnost, stvoriti vie meditativne energije u svijetu, stvoriti vie osjeaja ljubavi. Mi trebamo unititi starog ovjeka i njegovu runou, njegove pokvarene ideologije, njegove glupe diskriminacije i idiotsko praznovjerje, i stvoriti novog ovjeka sa svjeim pogledima i novim vrijednostima. Diskontinuitet (prekid) sa prolou. To je znaenje buntovnitva. Osho 1931-1990 - THE REBEL THE VERY SALT OF THE EARTH (Buntovnik sol zemlje)
188

Nema religije bez ljubavi, i ljudi mogu govoriti koliko god ele o svojoj religiji, ali ako ih ona ne pouava da budu dobri i ljubazni prema zvjerima kao i prema ovjeku onda je to sve lano. . . ON JE REKAO DA JE OKRUTNOST Vraji znak, i ako vidimo bilo koga da uiva u okrutnosti moemo znati kome on pripada, jer je Vrag ubica od poetka, i muitelj do kraja. Moja doktrina je da ako vidimo okrutnost ili neto krivo za koje imamo mo da ga zaustavimo, a nita ne uinimo, onda smo uesnici u krivici. Anna Sewel 1820-1878 Evropsko sveenstvo ne poznaje ogranienja u svome poricanju i bogohuljenju protiv Vjene Stvarnosti koja ivi u svakoj ivotinji. Tako je utemeljena grubost i okrutnost prema zvjerima to je uobiajeno u Evropi, i na to stanovnik u unutranjosti Azije sa pravom ne moe gledati bez uasa. . . injenica da kranska moralnost ne pridaje panju zvjerima jeste greka u sistemu koju je bolje priznati nego nastavljati. . . Bezgranina samilost za sva iva bia je najsigurnija i najpouzdanija garancija istog moralnog ponaanja. Pretpostavka da su ivotinje bez prava, i iluzija da na odnos prema njima nema moralne vanosti, jeste podal primjer Zapadne grubosti i barbarstva. Univer-zalna samilost je jedina garancija morala. Arthur Schopenhauer 1788-1860 U crkvi Falaise u Normandiji do poetka prolog stoljea je na zidu bila slika objeene svinje na vjealima na trgu. Svinja je bila optuena za ubojstvo, pokuaj ubojstva i osuena u lokalnom sudu 1386 godine. Ta slika je bila prebojana u bijelo 1820 godine, sa time je sjeanje na taj i mnoge sline dogaaje suenja ivotinjama skoro u potpunosti nestalo. E. P. Evans - THE CRIMINAL PROSECUTION AND CAPITAL PUNISHEMENT OF ANIMALS, 1906 Moja veoma vrsta religiozna vjera je vjera u srodnost. . . ugnjetavanje i okrutnost se neizbjeno temelje na nedostatku imaginativne simpatije, tiranin i muitelj ne mogu imati istinski osjeaj o srodstvu sa rtvom svoga nepravednog djela. Kada se jednom probudi osjeaj srodnosti, buka ugnjetavanja prestaje odzvanjati. Henry Salt 1851-1939 Ja tvrdim, da nijedan uitelj ne dolazi da bi osnovao novu religiju nego suprotno - da bi oslobodio ljude religije. . . Rekao sam i neu se vie vraati na to to je reeno - da se ne moete pribliiti Istini ni jednom stazom, nijednom religijom, nijednim obredom, bilo kakav da je, niti preko ijedne ceremonije starinske ili nove. Mnogi od vas su napustili stare oblike da bi prisvojili nove u nadi da pronau Istinu. Istina je zemlja bez puteva koja se ne moe osvojiti ni jednom cestom, kakva god da je - nijednom religijom, sektom. Takvo je moje gledite i, ja ga zastupam na apsolutan i svojeglav nain. . . Religiozni um je potpuno razliit od uma koji vjeruje u religiju. J. Krishnamurti Sveenici su preprodavai karata na kapijama raja. Religija je bila prokletstvo za ovjeanstvo. H.L. Mencken, 1935
189

I ono u to se vrsto vjeruje, Bharaddvajo, i to moe biti lieno stvarnosti, isprazno i zabluujue, kao to i ono u to se vrsto ne vjeruje moe biti stvarno, tako kako jest, ne drugaije. MADHJIMA NIKAYO Isto tako, zna i da govore o kraju Crkve i papinstva, te o Ivanovoj doktrini - doktrini uenika kojeg je Isus najvie volio, a koji e uvesti krane u novo vrijeme. Oni dakle nauavaju da postoje dvije crkve: vanjska, Petrova, koja je ispunila svoje poslanje i sada treba nainiti mjesta za unutarnju, Ivanovu, koja e biti potpuno savrena. Valentin Tomberg 1900-1973 Crkva kao i ljudi ima duh i tijelo. Savren duh i nesavreno tijelo. Ali duh uvijek moe osnaiti tijelo. Eliphas Levi Religiju je stvorio ovjek. Duhovnost je Bogom-data: Ti to ve ima, sve to treba uiniti jeste da je otkrije. To je iskra koja nam omoguuje da stvaramo. (Sveenik - Boot ? iz Yoga Journal, 1988) Molitva je samopodsjeanje, poklonstvo je samozaborav. Poklonstvo se mora ujediniti sa sluenjem, rad se mora zdruiti s igrom, religija se mora uravnoteiti sa humorom, istinska filozofija se otkriva kroz poeziju, napetost svakodnevnog ivljenja mora se opustiti mirom poklonstva. . . (sve svjetske religije) jer one dovode ovjeka do Boga i omoguuju realizaciju Oca. . . i sve sadre u sebi istinu. idovi su svoju religiju zasnovali na dobroti, Grci na ljepoti; obje religije vidjele su istinu. Isus je otkrio Boga ljubavi, a ljubav u sebi sadri istinu, ljepotu i dobrotu. Istinska religija je znati Boga kao svojeg Oca i druge ljude kao svoju brau. Religija nije ropski strah od kazne niti vjera u magino postignue mistinih nagrada u budunosti. . . THE URANTIA BOOK Crkva kae da je Zemlja plosnata. Ali ja znam da je okrugla. Jer sam vidio sjenu na mjesecu, a ja imam vie vjere u sjenu nego u Crkvu. Ferdinand Magellan 1480-1521 istraiva, pomorac Vraga se ne moe niim bre pobijediti nego milosrem. . . Bog ivi u dui svakog ovjeka, On nam je blii nego mi sami sebi. . . Bog, Stvoritelj beskrajnog kozmosa, Bog, praizvor sveg ivota, Bog, beskrajna ljubav ne ivi iznad oblaka, ve neposredno u meni samome. ovjek si to na alost ne moe predoiti, ali to moe naslutiti, a u trenucima milosti i osjetiti. . . Boga meutim ako Ga uope ima, tada Ga ima posvuda; na ulici i meu ljudima, kao i u crkvi ili pustinji ili u eliji. Meister Eckhart - mistik, sveenik pripadnik dominikanskog reda, propovjednik zavrava na sudu inkvizicije. Godine 1326-te nadbiskup Kolna osjetio se ugroenim mistinim arom Meisterove propovjedi i protiv njega pokrenuo inkvizicijski postupak. Zbog ugleda i neupitne asti Eckhart za ivota nije zatvaran, a osuen je tek poslije svoje tajanstvene i iznenadne smrti u Avignonu gdje je otputovao traei zatitu od tadanjeg pape Ivana XXII.
190

Gdje da idemo traiti Boga ako ga ne vidimo u naim vlastitim srcima i srcima svakog ivog bia. . . Bog je duh i On treba biti oboavan u duhu istine. Sveenici nas uvjeravaju da ako ih budemo slijedili, sluajui njihova upozorenja i idui pravcem kojega su obiljeili za nas, kada umremo da e nam dati putovnicu koja e omoguiti da vidimo Boga. to su sve ove rajske ideje nego jednostavno besmislene mistifikacije sveenstva? Impersonalno je veoma destruktivna i razorna ideja, to oduzimlje svu trgovinu iz ruku sveenika, crkava, hramova. . . postoje hramovi koji posjeduju bogatstva i nakita vrijednih kraljevskih otkupnina. Ako sveenici budu pouavali o ovom Impersonalnom, oni bi sve izgubili. Mi to moramo pouavati nesebino bez sveenstva. Ti si Bog isto kao to sam i ja, tko kome zapovijeda, tko koga moli, ti si najvei Boji hram. Ja u radije moliti tebe nego bilo koji hram, idol, Bibliju. . . - - Neka Crkve propovjedaju doktrine, teorije, filozofije koliko im je srcu drago, ali kada se doe do oboavanja, stvarnog praktinog dijela religije, onda bi trebalo biti onako kako Isus kae: Kada moli, ui u svoju sobu zatvori vrata te se pomoli Ocu svom u tajnosti. . .- - Onaj tko kae da je tijelo, roen je kao idolopoklonik. Mi smo duh,- duh koji nema oblik ili formu, duh je beskonaan, a nije materija. Dakle bilo tko - tko ne moe shvatiti apstraktno, tko ne moe o sebi razmiljati onakvim kakvim uistinu i jeste, osim kroz materiju kao tijelu, jeste idolopoklonik. Koliko se ljudi meusobno bore nazivajui druge idolopoklonicima! Drugim rijeima, svatko govori da je njegov idol pravi, a idoli drugih da su lani. . . - Religije svijeta su postale beivotno ruganje. Svijet eli karakter, one iji je ivot gorua ljubav, nesebinost. . . - - Ne brini za teorije, ne brini za dogme ili sekte ili crkve ili hramove, one su od male vrijednosti ako ih usporeujemo sa sutinom ivota u ovjeku, sa njegovom spiritualnou i to je on vie razvija, on postaje moniji za dobrobit svih. Prvo se bori i stekni to, i nikoga ne kritiziraj. U svome ivotu primjerom pokai da religija ne znai samo rije, ime ili sektu ve da to znai spiritualnu realizaciju. Swami Vivekananda - TEACHINGS OF SWAMI VIVEKANANDA ZNANJE-GNOSTICIZAM I NEZNANJE-DOGMATIZAM Rije "gnoza" dolazi iz grkog jezika i znai "znanje", ali znanje koje je ire od teorijskog i poiva na vlastitom, doivljenom iskustvu. Klement Aleksandrijski prethodnik i uitelj Origenov je rekao: Gnostikom postaje onaj koji istovremeno prima i iri Boju ljubav imitirajui Boga to vie moe, provodei odricanje i izdrljivost u molitvi. Uvijek na ispravan nain, nadvladavajui svoje strasti, poboljavajui sebe, i inei dobro i rijeima i djelom. Origen je moemo to rei, jedan od prvih gnostika unutar crkvene hijerarhije. Aleksandrijski biskup Teofil doivio je da ga rulja bijesnih sveenika napadne i zaprijeti mu smru ako neto ne poduzme da se Origenova "hereza", zaustavi. Origenov nauk, kao i inzistiranje da se cjelokupno
191

sveenstvo ima drati vrlo striktnih i konkretnih uputa za praktian duhovi rad, nije se dopalo onima koji su se zadovoljavali obinim svjetovnim pogodnostima koje nosi sveeniko zvanje, a one su brojne. Teofil, u strahu za goli ivot, uvaio je njihove zahtjeve. Prvo je eskomunicirao sve sveenike koji se nisu odrekli Origenova nauka. Zatim je zatraio da tri stotine sveenika koji su ivjeli u graninom podruju, napuste Egipat. Sljedea stepenica bila je jednako drastina: Origenova su djela zabranjena, a zatim spaljena. Nakon etiri godine progona, Teofila je "pronala njegova vlastita savjest" i on se tajno povezao s nekolicinom Origenovih sljedbenika koji su u planinskoj zabiti i dalje prakticirali Origenovo uenje. Ali, bilo je ve kasno, jedan kroniar je zapisao: Od poetka petog stoljea, otvoreno pozivanje na Origena postalo je nezamislivo zbog surovih progona koji su crkveni oci vrili nad svakim tko se drznuo posumnjati u njihovo pravo da Origena odbace i proglase heretikom. Uredbe koje je slubena hijerarhija donijela, da bi to efikasnije izbrisala mistino uenje iz sjeanja ljudi uglavnom su postigle cilj. U stoljeima koja su slijedila, samo je malen broj mistika priznavao da nalazi inspiraciju u djelima aleksandrijskih Uitelja. Meu onima koji su se ipak usudili, bili su Bernarda de Clairvauxa, Jana van Ruysbroeck i Sveta Tereza. Potonja je u nekim svojim komentarima veoma bliska Origenu, osobito se to odnosi na djelo Zamak due koje je prevedeno na hrvatski jezik. Origen je tvrdio da je Biblija vieslojan tekst koji se ispravno moe shvatiti tek ako dugotrajno i uporno kontempliramo njezin sadraj. Smatrao je dunou svakog savrenog vjernika da tijekom svojeg zemaljskog ivota svim silama nastoji povratiti izgubljeno jedinstvo s Bogom. Francuski istraiva profesor Bretell je prokomentirao ovaj sukob: Naravno da je bilo nemogue da gnostici i dogmatiari dugo egzistiraju bez sukoba. Jer dogma je zasnovana ili na strahu ili elji za nagradom, a gnoza je iroko znanje, koje objedinjuje zapaanja to ih omoguuje razum, i mudrost koja dolazi iz srca. . . Svaka "slubena" religija, a to govorimo i o dananjim, kao i onima iz prolih vremena, esto grubo obraunava sa svojim pripadnicima koji gorljivo naginju misticizmu. Ideoloke razlike izmeu "iniciranih'' i ostatka, koji to nije, esto rezultiraju dubokim podjelama. Nemogunost da se pri hvati pravo na razliitost onih koji su svoje znanje i vjeru obogatili izravnom spoznajom boanskog principa, esto je bila uzrokom traginih nesporazuma. Kranstvo nije nikakav izuzetak. Profesor Bretell To nema veze da li pojedinci ili grupe koji koriste silu sebe identificiraju kao banditima, Mafijom, Crkvom, partijom, vladom, poglavicom, faraonom, kraljem, visokim sveenikom ili predsjednikom. Ako oni potiu nasilje, oni su svi samo obini kriminalci, bez obzira na njihove nazive i pretenzije. Murray Rothbard, 1978
192

ujem sveenika kako za temu svoje propovjedi objavljuje svrsihodnost jedne od crkvenih institucija. Zar ja unaprijed ne znam da je sasvim mogue da e on izustiti sasvim novu i nepatvorenu rije? Zar ja ne znam i pored njegovog hvalisanja kako e ovog asa ispitati temelje institucije, da e se on dobro uvati da to ne uini? Zar ja ne znam da se on zavjetovao da gleda samo na jednu stranu, odabranu stranu, ne kao ovjek ve kao upski slubenik? On je unajmljeni zastupnik, i ovaj privid redova klupa je obina ispraznost. Pa dobro, veina ljudi pokrila je oi ovom ili onom maramom i vezala se za jednu od ovih zajednica miljenja. Ovaj komformizam ne ini ih lanima u pojedinanim stvarima, tvorcima nekoliko lai, ve lanima u svemu to ih sainjava. Ralph W. Emerson Veliki dio onog negativnog, to se pripisuje religijama, povezano je s tim to su sve religije u rukama plaenih sveenikih osoba. Da nije tako, nikada ne bi bilo kriarskih pohoda ili svetih ratova. Nikoga ne bi obraali u drugu religiju i to ne bi dovodilo do uzajamne mrnje i nepovjerenja. Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI - Recite mi, krim li ja u svom sveenikom radu vie zakone? - Da vi sakatite due ljudi. - Zato? - Zato jer ih prvenstveno uite moralu i pravednosti. - A emu ih onda moram uiti? - Ljude treba uiti ljubavi. Ako je pravednost prva, a ljubav slijedi, to je inkvizicija. Pravednost, moral i duhovnost valja propovijedati, naglaavajui da e uvijek biti sporedne, a kad se nau u srazu s ljubavlju, uvijek moraju ustuknuti. Kad sveenik svoje upljane okree prema idealima pravednosti, moralu i redu, u tome ima puno onoga to je Krist nazivao farizejstvo. A to unitava due upljana, oni bivaju ogoreni, a da to sami ne shvaaju. S. N. Lazarev - Dijagnostika karme povezanost s budunou (knjiga 4.) Rollin Olson: Biste li onda rekli da je sutinska uloga svih religija da pouavaju ispravnom ivljenju, umjesto da od neke osobe stvaraju Boga? - - - Benjamin Creme: Svakako. To je bilo glavno uenje svih velikih uitelja. Uitelj je doao, predao svoje uenje maloj skupini i potom prividno nestao s planeta. Postavili su ga na nebesa ili u nirvanu, daleko od nas, odvojili su ga od ovjeanstva, i tako smo se nali pod nadzorom sveenika. Uenja su veinom tumaili (ili pogreno tumaili) tako da sebe odre na vlasti. Oni su tumai, veza izmeu ovjeka i Boga. No, ovjek ne treba posrednike. ovjek ima Boga u sebi. Crkveni poglavari su uvijek govorili da je Bog 'ondje gore' i da moramo paziti to govorimo i radimo jer Bog slua. No, u stvari je istinski vaan onaj Bog koji je u vama, Bog koji vas vodi naprijed putem duhovnog razvoja i kojega morate nauiti izraavati u njegovoj pravoj prirodi koja je altruizam, ljubav, velikodunost, brinost i tako dalje. Iz intervjua
193

- Zajednitvo izmeu dvoje ljudi dogaa se samo kada postoji odnos u koji se oboje duboko, intenzivno ukljuuju istovremeno u problem. Tada ne postoji samo verbalna, ve i neverbalna komunikacija. A to je ono to mi moramo uiniti ovdje i sada. Tako um vidi da se sveukupni sadraj moje opstojnosti, moja svjesnost, moj sukob, nalazi unutar tog polja vremena, misli, pamenja, iskustva i znanja, to je sve unutar polja svijesti. Odnosno, sve te religiozne predodbe, sveenika propaganda duga dvije tisue godina, ili tri ili pet tisua godina na Istoku, ine da vjerujete u neto, sa itanjem literature i svim ostalim, i sve je unutar ovog polja svijesti koje je vrijeme i misao. Kako smo rekli, sadraj stvara svijest. Bez toga nema svijesti. A sadraj je fragmentaran, jedan fragment promatra razne druge fragmente, pokuava ih kontrolirati ili oblikovati. To inimo cijelo vrijeme. Jedan fragment naziva sebe udorednim, plemenitim, religioznim, znanstvenim, suvremenim ili neim slinim, te pokuava likovati, prevladavati, potisnuti druge fragmente unutar polja vremena, koji su naa svijest. Razumijemo li se? Tako je moj problem - a to je i va problem - dakle na problem je sljedei: kako, dakle, um moe promatrati nefragmentirano, promatrati ivot kao cjelovito kretanje? to znai, moe li se um osloboditi sadraja svijesti? . . . - Vi ste skladite prole povijesti. To je injenica. Vi ste povijest ovjeanstva. I ako znate kako itati tu knjigu, ne morate ovisiti o bilo kome, o raspravama, ili odnosu ili organiziranoj grupi ili bilo emu slinom. Ne kaem da ne bi trebali raspravljati, da ne bi trebali ulaziti u odnose, da ne bi trebali imati ovo ili ono. Sve to ukazuje da ste na gubitku sve dok ovisite o drugima kako biste razumjeli sami sebe. Imali ste voe, zar ne? Religijske lidere, politike voe, svaku vrstu strunjaka koji e vam kazati to da inite, kako da odgajate vau djecu, kako da spolno opite. Imali ste svakojake vrste voa u posljednjih sto tisua godina ili vie. I gdje ste vi na koncu toga? Postavite ta pitanja, molim vas. Mi smo ono to jesmo jer smo ovisili o drugima - o nekome tko vam kae to da inite, to da mislite, to znai da smo bili programirani svo to vrijeme. I da bismo se razumjeli, tu su sve prigode kroz odnose, kroz rasprave, no ako ovisite o njima, vi ste izgubljeni. Je li to jasno, to pitanje? Ne znai da se morate slagati s govornikom. Nego morate vidjeti posljedice ovisnosti o drugima, ovisnosti o vlasti da unesu red u ovaj smeteni svijet, ovisnosti o guruu, ovisnosti o sveeniku, bio to papa ili lokalni sveenik. Tako je posrijedi doista ovo: pojedinac je skladite cijelog ovjeanstva. Pojedinac je ostatak ovjeanstva, i ako zavirimo u to vrlo paljivo, s mnogo opreza i naklonosti, onda poinjete shvaati to ste, i onda otpoinje razvoj. Ako ste ovisni - onda ivite s bolom i tjeskobom, sa strahom. - Pitanje: Razumio sam stvari o kojima se na ovim skupovima govorilo, pa makar i samo u intelektualnome smislu. Osjeam da su duboko istinite. Hou li, kada se vratim u svoju zemlju, o vaemu nauku razgovarati sa svojim prijateljima? Ili u, budui da sam samo raskidano ljud
194

-sko bie, stvoriti jo veu zbrku budem li o tome govorio? Sve ono to o religiji propovijedaju sveenici i gurui po svijetu ire raskidana ljudska bia. Iako kau: Daleko smo dospjeli, jo su uvijek raskidana ljudska bia. A pitalac kae: nekako sam, djelomino, nepotpuno, razumio ono to ste rekli; nisam preobraeno ljudsko bie. Razumijem i elim ostalima rei to sam ja razumio. Ne kaem da sam razumio sve, razumio sam samo dio. Znam da je to raskidano, znam da nije potpuno, ne tumaim va nauk, samo vas obavjetavam o onome to sam razumio. Pa dobro, to je u tome loe? No ako kaete: U potpunosti sam sve razumio i sada u ja vama rei - tada se pretvarate u autoritet, u tumaa; takva je osoba prava opasnost, ona kvari druge ljude. No ako sam vidio neto to je istinito, vie se ne dam zavarati; to je istinito i u tome postoji stanovita naklonost, ljubav, samilost, a ja to veoma snano osjeam - tada, naravno, ne mogu drugaije nego se s time obratiti drugima; bilo bi smijeno rei da to neu uiniti. No svoje prijatelje upozoravam, kaem im: Pazite, budite oprezni, nemojte me podizati ni na kakav pijedestal.Ovaj govornik ne stoji ni na kakvu pijedestalu (tronu). Ovaj pijedestal, ovo povieno mjesto samo stvari ini lakima; to govorniku ne daje nikakav poseban autoritet. No, budui da je svijet onakav kakav jest, Ljudska se bia vezuju uz ovu ili onu stvar - uz vjerovanje, osobu, zamisao, obmanu, dogmu - pa se tako izopauju; te nam se izopaene osobe obraaju, a mi se, budui da se time i sami na neki nain izopaujemo, pridruujemo gomili. Kada vidite ljepotu ovih brda, rijeku, ovaj izuzetni mir svjeega jutra, oblik ovih planina, doline, sjenke, meusobni sklad svega toga, kada sve to vidite, zar neete pisati svojemu prijatelju i rei mu: Doi ovamo da sve ovo vidi? Tada se vie neete brinuti o sebi, nego o ljepoti planine. J. Krishnamurti Neka mi bude doputeno da proirim usporedbu profesija u kojima se sigurno moe pronai vie umnosti; jer sveenstvo ima bolje mogunosti poboljanja, premda podreenost skoro podjednako sputava njihove sposobnosti? Slijepa poslunost nametnuta u sjemenitu da bi se oblikovala uvjerenja kao to je to kod novaka prema kapelanu, koji mora pokorno potovati miljenje svoga rektora ili patrona, ako se on misli uzdii u svojoj profesiji. Moda nema veeg kontrasta nego izmeu jadnog kapelana i utivog izraza biskupa. I potovanje i prezir koji oni potiu pretvara njihovo izraavanje odvojenih funkcija podjednako beskorisnim. Mary Wollstonecraft 1759-1797 feministkinja A VINDICATION OF THE RIGHTS OF WOMAN, 1792 Jedini faktor koji spreava duhovno jedinstvo svih ljudi bilo gdje (se oni nalazili), jesu postojee sveenike organizacije i njihov militantni stav prema religiji i prema drugim vjerama osim njihove vlastite. Alice Bailey 1880-1949 - PROBLEMI OVJEANSTVA
195

Svi brojevi su mnoina od jedan, sve znanosti se susreu u zajednikoj toci, sva mudrost dolazi iz jednog centra, i broj mudrosti je jedan. Svjetlost mudrosti zrai u svijet, i ispoljava se na razliite naine u skladu sa supstancom u kojoj se ispoljava. Dakle, ovjek moe ispoljiti um na trostruki nain: kao instikt, kao ivotinjski um, i kao duhovnu inteligenciju. Znanje koje naa dua dobiva iz fizikih i ivotinjskih elemenata jeste privremeno (op. prev. nije trajno); ono koje dobiva iz duhovnog je vjeno. Bog je Otac mudrosti, i sva mudrost proizlazi iz Njega. Mi se moemo razvijati kroz znanje, ali mi ne moemo sami uzgajati ili stvarati znanje, zato jer u nama nema niega osim onoga to je Bog usadio u nama. Oni koji vjeruju da mogu nauiti bilo to stvarno i istinito bez pomoi Boga, koji je Sam istina i stvarnost, e zapasti u idolatriju, praznovjerje, i greku. Ali oni koji vole sjajei centar tome e biti privueni, i njihovo znanje dolazi od Boga. Bog je Otac mudrosti, a ovjek je sin. Ako elimo znanje moramo ga zatraiti od Oca a ne od sina. I ako sin eli da pouava mudrost, on mora pouavati tu mudrost koju je dobio od Oca. Znanje koje nae sveenstvo posjeduje nije dobiveno od njih od Oca, nego oni to ue jedan od drugoga. Oni nisu sigurni u istinu koju pouavaju, i zbog toga koriste dokazivanje, lukavost, i izbjegavanje istine, oni zapadaju u greku i tatinu, i krivo smatraju svoja vlastita miljenja za mudrost Boga. Licemjerstvo nije svetost; tatina nije mo; lukavost nije mudrost. Umjetnost obmanjivanja i raspravljanja, sofisticiranja, iskrivljivanja, i krivog predstavljanja istina, moe biti naueno u kolama; ali mo da se spozna i slijedi istina se ne moe prenijeti akademskom uenou; to dolazi samo do Boga. Onaj tko eli da spozna istinu mora je biti sposoban vidjeti, a ne biti zadovoljan sa opisima istine preneenim od drugih, nego biti sami istina. Najvia mo intelekta, ako nije prosvijetljena sa ljubavlju, jeste samo visoki stupanj ivotinjskog intelekta, i tokom vremena e nestati; ali intelekt proet sa ljubavlju Vrhunskoga jeste intelekt anela, i trajat e vjeno. (De fundamento sapientice) - Istinska vjera ima prekrasne moi, i ova injenica potvruje da smo mi duhovi, a ne samo vidljiva tijela. Vjera obavlja ono to bi tijelo obavilo da ima tu mo. ovjek je stvoren sa velikim moima; on je vei od raja i zemlje. On posjeduje vjeru, i kada njegova vjera postane svjesna mo u njemu onda e to biti svjetlo mnogo monije i nadmonije od prirodnog svjetla, i jae nego sva smrtna stvorenja. Svi procesi magije se temelje na vjeri. Pomou vjere i imaginacije moemo postii to god elimo. Istinska mo vjere nadilazi sve duhove Prirode, zato jer je to duhovna mo, i duh je vii nego Priroda. to god raste u stvarnosti Prirode moe biti promijenjeno pomou moi vjere, i pomou vjere bolesti mogu biti izlijeene. (Philosophia Sagax). - Mudrost koju ovjek treba posjedovati ne proizlazi iz zemlje, niti iz
196

astralnog duha, nego iz pete sutine Duha Mudrosti. Dakle ovjek je nadmoniji od zvijezda i konstelacija, osiguravajui da ivi u moi te nadmone mudrosti. Takva osoba, bivajui gospodar nad rajem i zemljom, uz pomo svoje slobodne volje, se naziva Magom, i dakle Magija nije arobnjatvo, nego vrhunska mudrost. (De Peste). - Krist i proroci i apostoli su imali magine moi, koje su stekli manje uenjem a vie su ih stekli svojom svetou. Oni su bili sposobni lijeiti bolesne polaganjem svojih ruku, i vrili su mnoge druge prekrasne prirodne stvari. Nae sveenstvo o tim stvarima mnogo govori; ali gdje je sveenik dananjice koji moe initi kao On? Krist je rekao da e Njegovi istinski sljedbenici moi initi iste stvari i jo vee; ali to e biti teko za sada pronai jednog kranskog slugu (ministranta) koji moe initi bilo to kao to je to inio Krist. Ali ako bilo tko, tko nije postavljen od ovjeka za ministranta doe i lijei bolesne pomou Kristove moi koja djeluje kroz njega, oni ga nazivaju arobnjakom i djetetom vraga, i spremni su da ga zapale na lomai. - Kako bilo tko moe druge upuivati u djela Boga ako se ne pridrava Njegovih zakona? Kako bilo tko moe pouavati o Kristu ako Njega ne poznaje? Kako to to nije vjeno moe poznavati vjeno? Kako pokvarenjak moe pouavati boansku mudrost? Sigurno, kako se pribliava sudnji-dan bit e sve vie sveznalica i onih lanih instruktora; ali kada doe taj dan oni koji su bili prvi e biti zadnji, a zadnji e biti prvi. Nae znanosti su bezvrijedne ako ne proizlaze iz temelja istinske vjere. (Lib. Philos.). - Ako ti moli javno, kojoj e to svrsi sluiti? To e biti samo poetak i uzrok idolatrije, i zbog toga je to bilo zabranjeno od Krista. . . - Odbacimo sve obrede, zazivanja i sve sline iluzije, i stavimo nae srce, volju i samopouzdanje jedino na istinsku stijenu. Mi moramo neprekidno kucati i podsjetiti Boga u nama da ispuni Svoja obeanja. Ako ovo inimo iskreno, bez licemjerja, sa istim i pobonim srcem onda emo dobiti ono to traimo. Ako odbacimo sebinost, vrata (nae vie svjesnosti) e za nas biti otvorena, i ono to je misteriozno to e biti otkriveno. . . - Bog je od poetka svijeta, stvorio sve stvari svetim i istim, i one ne trebaju biti posveene od ovjeka... To je za nas, da postanemo sveti, da prepoznamo svetost Boga u svim stvarima. Paracelzus 1493-1541 - Duhovno slijepi pojedinac koji logino slijedi propise, drutvene obiaje i religiozne dogme jeste u stranoj opasnosti rtvovanja svoje moralne slobode i gubitka svoje duhovne slobode. Takva dua je predodreena da postane intelektualni papagaj, drutveni automat i rob religioznih vlasti. Iz razgovora izmeu poznatog voe cinika Rima, Mardusa i Isusa o dobru i zlu. (strana 1458) - Objekt religioznog oboavanja moe biti materijalni ili duhovni, istinski ili laan, stvaran ili nestvaran, ljudski ili boanski. Dakle religije mogu biti dobre ili zle. (str. 1789) THE URANTIA BOOK, 1955
197

Ne moemo, takoer, zaboraviti da su crkva i drava bile one politike snage kojima su povlatene klase, u poetku svog uvrivanja, pribjegavale kako bi postale zakonski posrednici raznih povlastica i prava nad ostalim ljudima. Upravo je drava bila ona ustanova koja je jaala uvjerenje obje strane o pravu postojanja povlastica. Ona je stoljeima stvarana da bi uvrstila gospodarenje povlatenih klasa nad seljacima i radnicima. Prema tome, ni crkva ni drava ne mogu vie biti snaga koja bi posluila unitenju povlastica. Ni drava ni crkva ne mogu biti oblik drutvenog ureenja koji nastaje kada se povlastice unite. Obrnuto, povijest nas ui da je uvijek, kada se u srcu naroda raao neki novi ekonomski oblik ivota (npr. zamjena ropstva kmetstvom, ili kmetstva najamnim radom), bilo potrebno stvoriti novi oblik politikog ivota. Kao to crkva nikada ne moe koristiti osloboenju ovjeka od jarma praznovjerja, ili mu pruiti novu, slobodno prihvaenu moralnost, i kao to se osjeaji jednakosti, tijesne povezanosti i jedinstva svih ljudi, ma koliko ih propovijedale sve religije, ire u ovjeanstvu tek onda kada dobiju oblike potpuno razliite od onih koje je pruala crkva (jer je crkva njima ovladala da bi oni sluili sveenstvu) - isto tako e se ekonomsko osloboenje ostvariti nakon to se prvo srue stari politiki oblici koji su svoj izraz imali u dravi. ovjek e morati pronai nove oblike za sve drutvene uloge koje sada drava rasporeuje svojim inovnicima. Orue ugnjetavanja, porobljavanja i ropske pokornosti ne moe postati oruem oslobaanja. Peter Kropotkin - ANARHIJA Kada isti ovjek ili grupa ljudi, dre ma i novanik, onda slobodi dolazi kraj. George Mason - MO UBIJA Mi uvijek Boga inimo su-uesnikom, da tako ozakonimo svoju vlastitu nepravdu. Henry Frederic Amiel Kada promatramo ljude koji imaju mo u akciji uvijek moramo imati na umu, bez obzira da li oni to znaju ili ne, da je njihova glavna svrha eliminacija ili neutralizacija neovisnog pojedinca - neovisnog glasaa, potroaa, radnika, vlasnika, mislioca - i da svako sredstvo koje oni primjenjuju ima cilj da ljude pretvori u animirane instrumente kojima se moe manipulirati, a to je Aristotelova definicija roba. Eric Hoffer Otkad je Isus iz Nazareta hodao ovom Zemljom, enja za prakranskim putem u Kraljevstvo nutrine vie nije ugaena, iako je rimska crkva vrlo brzo izgradila kraljevstvo vanjtine i silom nametnula svoj sustav ljudima irom svijeta. Uvijek iznova nali su se u, a prije svega izvan rimsko-katolike institucije, veliki pojedinci, mistici i proroki ljudi ili cijeli pokreti koji su htjeli razbiti prisilni sustav izvravanja svjetovne i duhovne vlasti, krutih dogmi i represivne hijerarhije, da bi se vratili u prakransku struju Nazareanina. Christian Sailer - RATOVANJE ZMIJE I DJELOVANJE GOLUBA
198

Kristov duh se kretao kroz Etere Tree-dimenzije prije nekih dvije tisue godina. Neprekidno je bila ponavljana poruka da bi svatko od vas trebao da naui voliti druge kao to je Krist volio. Ovo je temelje svakog humanitarnog rada. Sada sjedi mirno i razmotri kako je Krist volio ovjeanstvo. To ni na koji nain ne odraava Astralnu verziju. Kristovo svjetlo se kretalo kroz Ego nazvan Isus, i Isus je odraavao Krista na Treoj-dimenziji. Astralna verzija je da je Isus umro na kriu kao nadoknada za grijehe ovjeanstva. Bez sumnje Astralni su se suprostavljali Kristovom Svjetlu, jer bi ono sva ljudska Ega suprostavilo njihovoj Iluziji. Jedini nain na koji su oni mogli sprijeiti tok Svjetla je bilo da stvore izmjenjene koncepte oko tog dogaaja, uvodei promjene u njihovu korist obmanjujui svjesnost Egoa kroz te promjene. Kroz svoje entitete oni su stvorili Crkvu, koja je bila stvorena da preuzme sve aspekte Kristovog uenja. Crkva tih entiteta je onda postala autoritet i jedini nain pomou kojeg je pojedinac mogao biti spaen u Svjetlu. Entiteti su izmjenili mnogo u pisanjima ranih sljedbenika, i uinili sigurnim da se djelo svakog od etiri pisca ne razlikuje po sadraju. Njima je bilo vano da ovjek Isus bude vien kao Krist, i tako je mogao biti uzdignut u status Boga. Kada su stvorili Boga mogli su izvlaiti veliku energiju od vjernika za Astralne Gospodare. . . Nakon to su vidjeli koliku kontrolu mogu stei nad milionima dua, koristili su istu formulu sa svim drugim religijama u svijetu, jer sve vjere na Zemlji se valjaju u strahu od toga to im njihovi bogovi mogu uiniti ako skrenu sa njihovog puta. Kasnije su koristili iste principe stvaranjem kontrole nad Kriarskim ratom osnivajui mistine organizacije da bi nadgledali i nastavljali ratove u ime slobode, i da bi promicali svoj utjecaj nad umovima i svjesnou ovjeanstva. Oni su ak koristili ove tajne organizacije da stvaraju ratove i revolucije da dre kontrolu nad vladinim strukturama Nacija. Crkve Astralnih se ne brinu za pomaganje pojedinaca da steknu osobnu mo i slobodu, jer bi to samo njima oduzimalo mo, i oni znaju da bi onda bili bespomoni da sprijee masovnu promjenu u svjesnosti. Meutim, takva masovna promjena e se dogoditi bez obzira na njihove zavjere i prevare, jer oni ne mogu zarobiti Svjetlo svakog pojedinca. Kako je Krist volio ovjeanstvo? Bezuvjetno! On nije umro za tvoje grijehe kao to ti je esto bilo reeno! Ako je to tako bilo onda - danas ne bi bilo grijenika, nekih dvije tisue godina poslije toga. Sizzond Zadore - ENTER THE VORTEX AS ONE LIGHT - A Journey to Interdimensional Freedom, 1997 ovjek nije nikada bio spaen od teologije, jedino ivljenjem po Kristu, i kroz probuenu svjesnost o Kristu u svakom ljudskom srcu. . . U budunosti e oi ovjeanstva biti usmjerene na Krista, a ne na nikakve od ovjeka stvorene institucije kao Crkvu i njene dostojanstvenike; Krist e biti vien onakvim kakav jeste u stvarnosti, radei kroz Svoje uenike, kroz Uitelje Mudrosti i kroz Svoje sljedbenike
199

koji nevidljivo rade (i obino neprepoznati) iza svjetskih zbivanja. Sfera Njegovih aktivnosti e biti poznata ljudskom srcu i isto tako na pretrpanim trnicama ovog svijeta, ali ne u nekom kamenom zdanju, i ne sa pompom i ceremonijama nekakvih crkvenih sjedita. Alice A. Bailey - THE PROBLEMS OF HUMANITY, 1947 Sve religije su utemeljene na strahu mnogih i domiljatosti nekolicine. Marie Henri Beyle 1783-1842 Nova svjetska religija je blie nego to mnogi misle, i ovo je zbog dvije stvari: prvo, teoloke svae se obino vode zbog nebitnihstvari, i drugo, mlada generacija je openito duhovna i ne zanima se za teologiju. Inteligentna mladost svih zemalja ubrzano odbacuje ortodoksnu teologiju, dravno sveenstvo i kontrolu od strane crkava niti se oni zanimaju za od ovjeka-napravljene interpretacije istine, niti za sukobe izmeu glavnih svjetskih religija. U isto vrijeme oni se veoma zanimaju za duhovne vrijednosti i iskreno trae potvrdu svojih dubokoukorjenjenih neizraenih stavova. Oni ne gledaju na bibliju ili sistem takozvanih nadahnutih duhovnih znanja i otkria, ve su njihove oi usmjerene na nedefinirane vee cjeline sa kojima se oni ele stopiti i u njima izgubiti, kao to su to drava, ideologija, ili samo ovjeanstvo. U ovom ispoljavanju duha samoporicanja moe se vidjeti pojavljivanje dubljih istina svih religija i opravdavanje kranske poruke. Krist, u Njegovom visokom mjestu, se ne brine da li ljudi prihvaaju teoloke interpretacije uenjaka i sveenika, ali se On brine da li se znaenje Njegovog ivota rtvovanja i sluenja reproduciralo meu ljudima; za Njega to nije vano da li se naglasak stavlja na detalje i vjerodostojnost pria Evanelja i da li su prihvaeni, jer se On vie zanima da se potraga za istinom i subjektivnim (osobnim) duhovnim iskustvom treba nastavljati; On zna da se u svakom ljudskom srcu nalazi ono to instiktivno odgovara na Boga, i da nada krajnje slave lei skrivena u Kristovoj-svjesnosti. Dakle, u novom svjetskom poretku, duhovnost e teologiju uiniti bespredmetnom; ivo iskustvo e preuzeti mjesto teolokih naklonosti. Duhovne stvarnosti e se pojaviti sa poveanom jasnoom i aspekt oblika (tijela) e se povui u pozadinu; dinamina, izraajna istina e biti klju nove svjetske religije. ivui Krist e zauzeti Svoje pravo mjesto koje mu pripada u ljudskoj svjesnosti i vidjeti ostvarenje Njegovih planova, rtve i sluenja, utjecaj sveenikog reda e oslabiti i nestati. Samo e ostati oni kao vodii i voe ljudskog duha koji govore iz ivog iskustva, i koji ne znaju za vjerske barijere; oni e prepoznati napredujue otkrie i nove otkrivajue istine. Ove istine e se temeljiti na drevnim stvarnostima ali e se prilagoditi modernim potrebama i progresivno e manifestirati otkrie boanske prirode i kvalitete. Bog je spoznat kao Inteligencija i Ljubav. To nam je dala prolost. On mora biti spoznat kao Volja i Svrha, i to e budunost otkriti. Alice Bailey THE EXTERNALISATION OF HIERARCHY
200

Naa je ljubav pravocrtna, ona ide ravno ka onima koji su na svom putu zalutali i nudi im svoju pomo. Ona ne prijeti osvetom poput Boga iz Starog Zavjeta, ne namee vjeru i ne izgovara presude. Ta ljubav predaje ljudima u ruke kormilo broda Zemlje i pomae im da brode ka ljepim prostranstvima. Vae su ui esto ispunjene imenom Krista, potrebno je da to bude i sa imenom Buddhe. Zaboravite molim vas, ove religije roene od ovih dvaju Bia mira. Gledajte u njima samo dvije usklaene zrake, jednu ljubavi, a drugu mudrosti. I udaljite iz vaih srca zamisao o nji-hovom stupnjevanju. Krajnja toka ljubavi-mudrosti se samo smije na to jer jedino to ih razlikuje jest da njihovo kozmiko ostvarenje nije procvjetalo na istim putevima, no, njihove su obje inkarnacije doprinjele jedinstvenoj sudbini Zemlje o emu smo vam ve priali. Vi jako dobro znate da pojam "izabrani" treba zabraniti, jer ne odgovara niemu moguem budui da smo svi jedno te isto bie. Poevi od ovih godina, svaki ovjek mora postati odgovoran za ljepotu i runou koje njegovo srce raa u njemu. Evo zato Ljubav sada poziva sve! No, utisnite to u sredite vaih grudi sve do stopala, to nije poziv poput ostalih poziva. . . . . To nije poziv na borbu, to nije poziv koji mami sljedbenike, ni poziv u pomo niti poziv jednog morala, dogme ili stranke. Brao, brao, to je poziv ovjeka ovjeku . . .! Tijekom milijuna godina, slani su vam proroci i graditelji vjere, sinovi Jednoga i svatko je od njih objavljivao jednu od stranica vaih svijesti. No, iskrivili su njihove rijei i od njih esto ostaje samo sjenka koja vam preputa oekivanje spasitelja. Sada e vam biti poslani samo vodii koji e biti poput cvjetova na vaem putu. Ako naiete na njihove irom otvorene ake, nemojte ih ubrati i ne slaite od njih struke koje treba oboavati. . Ne ubijajte ih. Ljubav se ne moe okameniti, znajte je piti onako kako ona treba biti ispijena. . . Ljubav se ne oboava. . . Ona je jednostavno ono to vi udiete, ona je taj drugi Ja kojeg vi vie ne prepoznajete. Brao, nek se onaj koji traga za uiteljem konano pouri postati svoj vlastiti vodi. Od svog je postanka ovjeanstvo sprezalo sve naine zavisnosti tijela i duha svojom krvlju, novcem i dogmama. Ali, tvrdim vam, odsada ivot prodire onoga koji otkriva beskonani prostor svoga duha. To nije prostor snova ve prestanka sanjanja. Prostor koji vraa ovjeka na njegovo mjesto, daleko od gurua i uvelih crkvi, sve do dragulja njegova osobnog porijekla. . . Da, ja vam govorim da se va svijet mora sruiti. No to se ne smije dogoditi u krvi. Mora se sruiti s vrha svoje tatine jer se njegove noge od ilovae, koje su ga do sada podnosile trebaju raspasti u prah. Na vama je, na vama ljudima da se on srui u tiini, da umre od iznemoglosti, a ne u zveketu oruja. Anne i Daniel Meurois-Givaudan - PUT U SHAMBALLU, 1986 Nita ne zasluuje vei prezir nego potovanje koje se temelji na strahu. Albert Camus 1913-1960
201

Religija je uvijek najveim dijelom bila stvar obreda, rituala, blagdana, ceremonija i dogmi. Obino je uniavana tako to bi se ljudi poeli obmanjivati milju da su izabrani narod. Glavne religiozne ideje vraanja, nadahnua, otkrivenja, pomirenja, pokajanja, iskupljenja, posredovanja, rtvovanja, molitve, ispovijedi, oboavanja ivota nakon smrti, priesti, rituala, iskupljenja, spasenja, isplate dugova, sklapanja zavjeta, neistoe, oienja, proroanstva, nasljeenog grijeha - sve vuku porijeklo od najranijeg praiskonskog straha od duhova. THE URANTIA BOOK Oni su bili prvi kranski pustinjaci, koji su napustili gradove poganskog svijeta da bi ivjeli u samoi. . . jedan od razloga zbog kojeg su napustili svijet ljudi je bio da su u tom svijetu ljudi bili podijeljeni na one koji su bili uspjeni, i nametali svoju volju drugima, i na one koji su im se morali pokoravati i biti im nametnuta njihova volja. Oci Pustinje su odbijali da njima vladaju ljudi, ali nisu imali ni elju da vladaju drugima. . . Drutvo koje su oni traili je bilo svih onih ljudi koji su uistinu bili jednaki, gdje je jedini autoritet ispod Boga bio karizmatiki autoritet mudrosti, iskustva i ljubavi. Naravno da su priznavali blagonakloni, hijerarhijski autoritet biskupa: ali biskupi su bili daleko i malo su govorili o onome to se dogaa u pustinji sve dok nije dolo do velikog sukoba oko Origena u etvrtom stoljeu. Ono to su Oevi najvie traili je bilo njihovo vlastito istinsko ja u Kristu. I da bi ovo uinili oni su u potpunosti odbacili lano, formalno ja, krivotvoreno pod drutvenom prisilom u svijetu. Oni su traili put ka Bogu koji je bio neobiljeen i slobodno izabran, ne nasljeen od drugih koji su to unaprijed oznaili. Oni su traili Boga kojega su sami mogli pronai, ne onoga koji je bio dat u odreenom, stereotipskom obliku od nekoga drugog. . . Mi se moramo osloboditi na na vlastiti nain, od ukljuenosti u svijet koji se kree u propast. Ali na je svijet drugaiji od njihovog. Naa ukljuenost u njemu je potpunija. Naa opasnost je oajnija. Nae vrijeme, je moda, krae nego to to mislimo. Mi ne moemo uiniti isto to su oni uinili. Ali mi moramo biti temeljitiji i nemilosrdniji u naoj odluci da slomijemo sve duhovne okove, i odbacimo dominaciju tuih prisila, da pronaemo nae istinsko sebstvo, da otkrijemo i razvijemo nau neotuivu duhovnu slobodu i koristimo je da gradimo, na zemlji, Kraljevstvo Boje. Ovo nije mjesto u kojemu spekuliramo to na veliki i misteriozni poziv moe ukljuivati. To je jo nepoznato. Neka za mene bude dovoljno da kaem, da moramo nauiti od ovih ljudi iz etvrtog stoljea kako da ignoriramo predrasude, suprostavljamo se prisili i neustraivo krenemo u nepoznato. - - Otac Josip je upitao Oca Pastora: Kai mi kako ja mogu postati redovnik. Starjeina mu je odgovorio: Ako eli da bude slobodan u ovom ivotu, a isto tako i u sljedeem, onda u svakom sukobu sa drugim kai: Tko sam ja? I nikoga ne osuuj. - - CV - Otac Pastor je rekao: Bilo koja optuba koja ti doe moe biti pobjeena
202

utanjem. LXXXVIII - Jedan filozof je upitao Svetog Antonija: Oe kako ti moe biti tako sretan kada si lien utjehe knjiga? Antonio mu je odgovorio: Moja knjiga, o filozofu, jeste priroda stvorenih stvari, i u bilo koje vrijeme poelim itati rijei Boga, knjiga je ispred mene. - CII Kada je neki ovjek rekao Ocu Agatho da prihvati poklon u novcu za njegove vlastite potrebe, Otac je odbio, govorei: Ja nemam potrebe za time, jer ja ivim od rada mojih ruku. Ali kada su drugi nudili poklon i rekli: Uzmi to za one kojima je potreba, Agatho je odgovorio: To e me dvaputa osramotiti, jer u primiti novac iako mi nije potreba, a davajui novac drugome bi bio kriv zbog tatine. - CXLIX Thomas Merton - THE WISDOM OF DESERT, 1960 Prezirem i odbacujem sa razlogom tu idolatriju zlata i novca sa kojima se sve mjeri. Filalet Crkva je u ovjeku, a ne izvan njega. Ona se sastoji od svih onih koji prepoznaju srce Gospoda Boga i koji od njegova Slova naue istinu i sami je grade. Emanuel Svedenborg 1688-1772 DE CAELO ET INFERNO (O NEBU I PAKLU) Religija je mona stvar. Nekolicina ih se moe oduprijeti njenoj privlanosti i malo ih se moe uistinu osloboditi iz njenog zagrljaja. To je sirena koja mami lutajueg putnika sa pjesmama o ljubavi i elji, i jednom kada je uspjela, pretvara um u kamen. . . Njena privlanost je kao i droga za ovisnika koji elei biti slobodan i sretan, postaje zarobljen i nesretan. Dan Barker - bivi pastoralni propovjednik, a danas ateist - LOSING FAITH IN FAITH: FROM PREACHER TO ATHEIST Zar Crkva dan-danas nije muka hijerarhija sa enskim biraima, koja dri ene u zemljama Biblije uutkane i u pokornosti? Nema institucije u modernoj civilizaciji tako tiranske i tako nepravedne prema eni kao to je to Kranska Crkva. Ona od nje trai sve i zauzvrat nita ne daje. Josephine K. Henry 1846-1928 Izjava, The Woman's Bible, 1898 Stvaran razlog za trajanost ideja o vjeticama je bio da kranske vlasti nisu mogle tome dopustiti da odumre, bez priznavanja da je Boja rije bila pogrena i da su Boje sluge poinile milione ozakonjenih ubojstava i muile milione bespomonih ljudi bez razloga. (1983 god.) Barbara G. Walker - The Woman's Encyclopedia of Myths and Secrets ovjek je dovoljno ljubazan kada nije razdraen religijom. Mark Twain Ako bi svako kriminalano i neovjeno djelo ikada poinjeno sljedili do njegovog korijenskog uzroka, to korijenje bi bilo duboko ukopano u religiji. Sherry Matulis 1931- ? "Paradise Lost, Paradise Found", 1981 Ne poznajem veeg grijeha od tlaenja nevinih ljudi u ime Boga. Mahatma Gandhi
203

INTERNET UNIVERZALNA RELIGIJA - KOZMOZOFIJA Panja, Panja, Panja - Prijatelji irom svijeta - www.cosmosofy.org Zar ti nisi uznemiren vijestima koje izvjetavaju o religioznim sukobima u Sjevernoj Irskoj, izmeu Izraela i Palestine sukobima "svete zemlje", fundamentalistikim ubijanjima, prolim i buduim holokaustima, krenjima ljudskih prava, na primjer Indijanci koji su bili tjerani u Kranstvo, vidi izvjetaj od Karen Cunningham/Canada Education Forum), ABC irenje ratovanja meu neodgovornim politiarima i religioznim voama - sve posljedice nezrelih dogmatskih ideja o religiji. Religija znai pomagnje ljudima da razviju religioznost u skladu sa univerzalnim moralnim standardima etike izgraenim na vlastitoj moralnoj savjesti, a ne na iz prolosti autoritarnom moralu Boga, grupe ili drave. Ako se to temelji na tvojoj vlastitoj savjesti Bojem-daru, onda vie nee biti naina na koji bi ljudi bili natje -rani da ubijaju kada im to narede takozvani lani vii autoriteti. Ovo spreava samounitenje ovjeanstva! - Ti moe rei: Neki ljudi vole biti manipulirani, drugi ne vole, tako daj svakome ono to eli. Nakon svega religija je privatna stvar. Ali to nije tako jednostavno. Pasivno manipulirani moe jedan dan sa lakoom i ravnodunou unititi tebe ili cijeli planet ako tako bude upuen to uiniti u ime Boga. Mnogi su to ve i uinili, pritisli dugme atomske bombe ili uputili smrtonosne maine na druge ljude i ak su zamiljali kako e biti za to ovjenani slavom i nagraeni to su se striktno pridravali svojih vojnih ili "religioznih" dunosti. Ovo je razlog zbog kojeg trebamo sada pogle -dati to to znai "religioznost" i "religija". - - Ti ne moe oekivati da dobije iskrenu pomo od tradicionalnih religioznih organizacija jer su se one najmonije infiltrirale u politiku mo indoktrinirajui vladare sa svojim iracionalnim, krajnje dogmatinim uvjerenjima. - Dogmatizam i indoktrinacija su nespojive sa demokracijom i ljudskim pravima. - Kako je indoktrinirana religioznost direktno povezana sa lanstvom u starim religioznim zajednicama, tako je ovisna o ovim zajednicama. Dakle, znaenje "religije" je svojevoljno monopolizirano od odgovarajuih vjera i njihovih grupnih autoriteta. Uistinu, ni jednom lanu nije doputeno da interpretira, ponovo interpretira ili mijenja po svom vlastitom nahoenju znaenje ili vrijednosti fundamentalnih postavki dok je lan, to se ponovo vidi u datoj vanosti ortodoksije. Ove zajednice ili "religije" ne doputaju niti se zanimaju za religiozni napredak bilo koje vrste. Njihove doktrine tako bivaju zaglibljene u dogmatizam i uzajamno suprostavljene i iskljuujue - dakle univerzalno nevrijedne vjere i uenja. - Bivajui svjestan tako stvorene opasnosti i bezumnosti, ti odjednom shvaa injenicu da milijarde ljudi, ustvari veina zemaljskog stanovnitva ivi po prolim pravilima koja vie nemaju vrijednosti i prevazilim idejama o ovjeku, svijetu, Bogu, dok su istovremeno upuivani da budu poboni i posluni vjernici nepromjenjive vjere i nepromjenjivih dogmatskih, duhovno odavno mrtvih
204

ali materijalno monih organizacija koje ih pokuavaju vrsto drati pod kontrolom!. . . prisiljavajui ih da se vrate nazad gdje oni mogu vidjeti lana rjeenja koja su podobna samo za prolost. - "Gigantska povijesna greka" dogmatizma povezana sa metodama indoktrinacije je sada uoena kao sutinski suprostavljena osnovnoj prirodnoj religioznosti svih ljudskih bia. Stav civilnih prava mora biti potaknut u samom poetku, i graanin bi trebao da odbije poslunost kultnim voama i njihovom tiranskom bogu ili iskvarenim politikim vladarima kada im se nareuje da se slau sa diskriminativnim djelom ili ak da sudjeluju u ratu - bez obzira kako bio nazivan preventivni ili obrambeni zbog dezinformacija koje su ve primjenjene - da bi odstranili oduzimanje normalnih civilnih prava i pretvorili ljude u bespomone, zombije podlone ratnoj vojnoj nadlenosti bilo da slua ili da bude poslan na vojni sud. - Zbog ovoga, nakon velikih izbijanja iracionalnosti, nitko ne moe zaustaviti maineriju ubijanja: jednom kada je cijelo stanovnitvo bilo na silu natjerano da se ponaa kao zombiji ili roboti, nitko od njih ne moe zaustaviti nareena ubojstva, niti neki proli ili budui nacista niti oni ukljueni u besmislena ubijanja kao to su to u Vijetnamu ili Jugoslaviji ili fundamentalistika otimaina i pustoenja. Zbog ovoga je cijela strategija vojne elite isto tako zastarjela: oni i dalje misle da e se jakim bombardiranjem gradova stanovnitvo eventualno okrenuti protiv svojih vladara ugnjetavaa. Ovo se nikada nije dogodilo i ne moe dogoditi jer su oni grupa bespomonih podlonih robota. Ako u njima ima osjeaja oni e se radije pretvoriti u mrnju prema onima koji im unitavaju kue, prije nego li e ih doekivati kao osloboditelje. Ovo je sluaj u sukobu Irak - USA UN. Bert Tellan (vidi: hr.wikipedia.org/wiki/Popis_ratova) . "Boje kraljevstvo je u vama" je moda najvea izjava koju je Isus ikada obznanio, i dolazi iza tvrdnje da je njegov Otac ivi duh ljubavi... Ni jedan drutveni sistem ili politiki reim koji porie stvarnost Boga ne moe pridonjeti bilo kakvom konstruktivnom i trajnom nainu napretka ljudske civilizacije. Ali Kranstvo, koje je danas podjeljeno i sekularizirano, predstavlja najveu prepreku daljnjem napretku; ovo je posebno istinito to se tie Istoka. Crkvena praksa i nauk je uvijek nespojiv sa ivom vjerom razvijajueg duha, i osobnog iskustva. . . Nema opravdanja za ukljuenost Crkve u trgovinu i politiku; takvi nesveti savezi jesu sramotna izdaja Uitelja. . . Nada za moderno Kranstvo je da bi trebalo prestati podravati sisteme i industrijske smjerove Zapadne civilizacije dok se ponizno ne pokloni ispred kria koji tako smiono uzdie, i da tu ponovo od Isusa od Nazareta naui najvie istine koje ovjek smrtnik ikada moe uti - ivo evanelje oinstva Bojeg i bratstva ovjejeg. . . Ali u ovom bratstvu Isusa nema mjesta za sektako suparnitvo, grupnu ogorenost, niti dokazivanja moralne superiornosti i duhovne nepogrjeivosti. THE URANTIA BOOK, 1955 - strana 2084-2085 dijelovi, www.urantia.org
205

Nitko ne zna toan broj, jer nisu voene biljeke, ali se ini sigurnim da je tijekom tristo godina sveta inkvizicija, institucija koju je utemeljila Rimokatolika crkva za potiskivanje krivovjerja muila i usmrtila izmeu tri i pet milijuna ena. Ta pojava moe stajati rame uz rame sa holokaustom kao jedno od najmranijih poglavlja u ljudskoj povijesti.. . Sveto ensko naelo proglaeno je demonskim... I druge su kulture i religije, kao judaizam, islam pa ak i buddhizam, potiskivale ensku dimenziju, iako na neto manje nasilan nain. Eckhart Tolle-NOVA ZEMLJA, 2005 Istinska priroda bogova je da su to magine slike oblikovane milju ovjeanstva, i pod utjecajem uma. Dion Fortune Iz knjige PISMA TIBETANSKIH MUDRACA od dr. Norbert Loper, a koja je on odabrao iz THE MAHATMA LETTERS TO A.P. SINETTizdana u Londonu (originali se nalaze u muzeju u Londonu). Zlo kao takvo nema posebne egzistencije. Ono je samo odsustvo dobra i postoji samo za onoga koji je postao njegovom rtvom. Zlo proizlazi iz dva uzroka. Ni zlo ni dobro nemaju nezavisan uzrok u Prirodi. Priroda je liena svake dobrote i zlobe, ona samo slijedi nepromjenjive Zakone, kad daje ivot i radost ili bol i smrt, odnosno kada unitava ono to je stvorila. Priroda za svaki otrov ima protuotrov i nagradu za svaku bol. Istinsko zlo dolazi od ovjekove inteligencije. Njegovo porijeklo lei u ovjeku, koji se odaljuje od Prirode. Zlo je pretjerivanje u dobru, u jednom smislu je proizvod ljudske sebinosti i pohlepe. Razmiljajte temeljito o tome, onda ete vidjeti da osim smrti (koja nije zlo ve potrebni zakon) i nesretnih sluajeva, koji uvijek nalaze izravnanje u sljedeem ivotu, porijeklo svakog zla lei u ljudskom djelovanju to jest u ovjeku koji usljed inteligencije to je posjeduje kao jedino bie u prirodi sa slobodom djelovanja. Ne stvara Priroda bolesti ve ovjek. ovjekovo odreenje je da umire prirodnom smru zbog duboke starosti. Izuzev nesretnih sluajeva divljak i divlje ivotinje, koji ive u slobodi ne umiru od bolesti. Hrana, pie i spolni odnosi su prirodne potrebe u ivotu. Njihovo prekomjerno uivanje prouzrokuje bijedu, mentalne i fizike bolesti, koje se prenose kao najvee zlo na djecu onih koji su to sve skrivili. Ambicija i elja da onima koje volimo osiguramo sreu i dobre materijalne prilike, sticanjem asti i imetka, jeste hvale vrijedan i prirodan osjeaj. Ali ako to pretvara ovjeka u tekog i okrutnog tiranina i tvrdicu ili velikog egoistu, tada to donosi neopisivu bijedu njegovoj okolini - narodima, kao i pojedinim ljudima. Dakle, sve to (hrana, bogatstvo, tatina i tisue drugih stvari koje ne moemo ovdje navesti) su izvor i uzrok bijede ako se upotrebljavaju prekomjerno, ili ako ih nema u dovoljnoj mjeri. Bude li zlobni razara i tiranin, stvarat e bolest, bol i bijedu. U sluaju njihovog nedostatka gladovat e, a ljudi e te prezirati i smatrati nitarijom i osudit e te na bijedu cijeli ivot. Ne moe se zbog toga kriviti ni Priroda, a ni neko imaginarno
206

boanstvo ve jedino ljudska narav, ako ona zbog sebinosti postane gruba. Dobro razmislite o ovim rijeima, traite uzrok svakog zla koje moete zamisliti i slijedite mu korijen unazad, sve do poetka i rjeit e te treinu problema zla. Sada u vam pokazati najvei i najvaniji uzrok gotovo dvije treine zala koja pritiskuju ovjeanstvo - od kada je ovaj uzrok stekao veliku mo. To je klasa sveenstva u bilo kojem obliku se to posmatralo i u bilo kojem narodu. U onoj varljivosti koju ovjek smatra svetom, treba traiti izvor mnogih zala, tog velikog prokletstva za ovjeanstvo. Pogledajte Indiju, kranstvo, islam, idovstvo i fetiizam! To je sveeniki bezobrazluk, koji je i Boga uinio pred ljudima tako stranim. Religija je od ovjeka napravila sebinog pobonjaka i fanatika, protivnika svih ljudi izvan svoje sekte, a nije ga istovremeno uinila boljim ili moralnijim. Vjera u Boga ili Bogove je pretvorila dvije treine ovjeanstva u robove onih koji su ga razoarali svojim pogrenim obeanjem da e ga spasiti. Nije li ovjek uvijek spreman da izvri svako zlo, ako mu se kae da Bog ili bogovi zahtijevaju takav zloin? Irski, italijanski ili slovenski seljak dobrovoljno e se rtvovati i radije e sam gladovati, odnosno dopustiti da gladuje njegova porodica i da ista bude bez odjee, samo da nahrani svoga oca ili popa i da ga oblai. Dvije tisue godina Indija je stenjala pod teretom kasta, dok su se jedino Brahmani (sveenstvo) tovili od bogatstva te zemlje. Jo i danas krani i muslimani reu jedni drugima grkljane, da bi uveliali svoju pripadnost. Zapamtite: veina ljudske bijede nee se smanjiti, sve dok onaj bolji dio ovjeanstva ne zamjeni pogreno shvaene oltare svojih Bogova - Istinom, moralom i sveobuhvatnom Ljubavlju. Kad se kao argument protiv toga navodi da i mi imamo hramove i sveenstvo i da nae Lame ive od milosra, tada treba imati na umu da navedene ustanove nemaju nita zajednikog sa zapadnjakim, osim imena. U naim se hramovima ne velia Bog, ni bogovi ve tri put posveeni spomen na najveeg i najsvjetlijeg ovjeka koji je ikada ivio. . . Nae Lame primaju hranu, ali nikada novac. U njihovim se hramovima ui pravi uzrok zla i to se narodu propovijeda. Tamo se pouavaju etiri plemenite Istine: 1) Sav uvjetovani ivot jeste bol, - 2) Prema tome, uzrok bola jeste e za ivotom, - 3) Bolu se moe izmai samo ako se savladava ta e za ivotom, - 4) Put za njegovo savladavanje jeste Plemeniti osmerostruki put i lanac uzroka to jest dvanaest Hidana (prepreka) koje daju rjeenje problema o uzrocima i savladavanju bola. itajte Maha-vaggu (to jest Vinaya Pitaku, jednu od tri svete knjige prvobitnog Budizma) i pokuajte da shvatite, ne sa predrasudama zapadnjakog miljenja ve sa intuicijom i razumjevanjem Istine - to Prosvijetljeni kae u prvom Khandhaku. . . U dananjem svijetu, bilo u njegovom kranskom, muhamedanskom ili paganskom dijelu, ljudi se ne obaziru na pravednost, a ast i milosre su nestali. Ideja o osobnom Bogu, ijoj je vlasti bio preputen svijet, a naroito kranstvo tokom dvije tisue godina, pokazala se sa
207

svim na njoj zasnovanim politikim i socijalnim sistemima, kao greka. Svako zna da potpuno odstupanje od autoriteta jedne sveproimajue Snage ili zakonitosti, koju sveenstvo naziva Bogom, a filozofi su nazivali Budom, Boanskom Mudrou i prosvjetljenjem odnosno Teozofijom, znai istovremeno naputanje svih ljudskih zakona. Kada budu osloboene od tereta dogmatskog tumaenja, linih naziva, personifikovanih predstava i plaenog sveenstva, temeljne nauke svih Religija pokazat e se kao JEDNA JEDINSTVENA CJELINA. . . Pismo, koje je A.P. Sinett primio 28. Rujna 1882 godine u Simli tretira uzroke zla u svijetu. Neobino otre rijei Mahatme K.H. upotrebljene u ovom pismu protiv organiziranih religija, moda e neugodno djelovati, jer su religije bezuslovno onaj inilac u ivotu ovjeanstva, koji treba da povee ovjeka sa Vjenim Praizvorom njegove sutine i time ima na njegov ivot uzdiue, prosvjetljavajue i oslobaajue djelovanje. Povijest nam dokazuje da su ovjekova elja za vlau i njegovi nedostaci iskrivili i ponizili uzvienu misiju religije, tako da oni periodi na koje se odnose Uiteljeve optube preovladavaju u povijesti veine organiziranih religija. N.L. . . .Ve smo tumaili da je nae znanje ogranieno na na Sunev sistem. Prema tome, ne moemo tvrditi, a ne moemo ni priati da van granica ovog sunevog sistema postoji jedno Najvie svemogue inteligentno Bie. O Sunevom sistemu nauka ne poznaje kompromise, u tom pogledu ona ili potvruje ili porie, jer ui samo ono to zna da je pozitivno i istinito. Zato ovdje poriemo postojanje osobnog Boga. Mi znamo da postoje Planetarni Duhovi i druga duhovna bivstvovanja, ali znamo da u naem Sunevom sistemu ne postoji nita tako kao to je Bog, niti osoban, a ni neosoban. Parabrahma (najvii Apsolutni Princip u indijskoj filozofiji) nije Bog ve apsolutni i nepromjenjivi Zakon, a Ivata je samo rezultat neznanja, koje se temelji na velikoj obmani (Maya). Rije Bog nastala je da se time oznai nepoznati uzrok onih posljedica kojima se ovjek divio ili ih se bojao, a nije ih razumio. Poto tvrdimo da moemo da dokaemo svoju nauku jer poznajemo uzrok, u stanju smo da izjavimo da iza tih posljedica ne postoji Bog ni Bogovi. Svim pojavama koje nastaju u beskrajnom i neogranienom prostoru, a proizlaze iz vjenog kretanja, pripisujemo materijalne i prirodne uzroke, koji se mogu spoznati i koji su nama poznati. Ateisti pripisuju tim pojavama duhovne, natprirodne nepoznate uzroke koji se ne mogu spoznati. Bog Teologa je imaginarna mo koja se jo nikada nije ispoljila. Naa glavna svrha jeste oslobaanje ovjeanstva od ovog tekog sna, da nauimo ljude da budu dobri za ljubav same dobrote, oslanjajui se na sebe same, a ne na teoloke take, koje su kroz bezbroj stoljea bile uzrok mnogih ljudskih bijeda. Ako ljudi ele CJELOKUPNI IVOT, koji je kroz sva stoljea nesvjestan i nepromjenjiv, smatrati Bogom, onda neka to i ine i neka upotrebljavaju tu gigantsku neuspjelu oznaku; ali u tom
208

sluaju, morae da kau ono to je rekao Spinoza, to jest da ovjek ne moe sebi da predstavi ni jednu supstancu izvan Boga, Praester deum negne dari, neque concipi protest substantia, a Panteisti e. . . Jasno da Bie koje nije bilo niim uslovljeno, a koje je svuda prisutno, ne moe biti niim ogranieno, ni neim to bi stajalo izvan Njega samog, ak ni prazninom, a kamoli materijom. Kada pitamo teiste: da li je va Bog prazan prostor ili materija?, oni nam odgovaraju: Ni jedno ni drugo! A IPAK VJERUJU DA NJIHOV Bog proima materiju iako nije materija. Ako govorimo o naem Jednom ivotu tada kaemo da isti proima svaki atom materije, ali je pravilnije ako kaemo da je on bit svakog atoma i da prema tome stoji u vezi sa materijom i posjeduje sva njena svojstva, dakle, materijalan je, on je materija. . . Mi ne zastupamo Advaita uenje (jedan od est glavnih pravaca u indijskoj filozofiji), ali je naa nauka o Jednom ivotu identina sa Advaita naukom, o Brahmanu i o identinosti Univerzalnog ivota sa duom Makrokosmosa, i sa duom Mikrokosmosa i slae se da ne postoji Bog izvan ovjeka. . . Poriemo postojanje jednog beskrajnog svjesnog osobnog Boga, jer ovakav bi Bog morao biti uslovljen, ogranien i vezan za promjenu, te prema tome ne bi bio beskrajan, ili ako bi bio oznaen kao neuslovljen, nepromjenjivo i vjeno Bie koje nema u sebi ni jednu esticu materije, onda ne bi bilo bie ve jedan nepromjenjivi, slijepi princip ili zakon. Tako kaemo mi. Prebacivat e nam da ipak vjerujemo u Dhyanohane i u Planetarne Duhove i da im pripisujemo univerzalnu inteligenciju. To treba rastumaiti:Inteligencija kao to je ona naih Dhyanohana je sposobnost, koja moe biti svojstvena samo organiziranim biima koja posjeduju duu, pa ma kako njihovi organizmi bili suptilni i nevidljivi. Inteligencija zahtijeva mo miljenja, a da bi se moglo misliti, moraju se imati predstave. Predstave uslovljavaju ula, dakle. . . neeg materijalnog. . . Predstava o jednom istom duhu kao o biu ili jednoj egzistenciji - pa ma kako je nazivali je utvara, jedan ogroman apsurd. . . to se tie ljudske prirode uope, sada je ona ista kao prije milion godina. Vladaju predrasude koje se temelje na sebinosti i pomanjkanju pripravnosti da se napusti stari red stvari u prilog novih oblika ivota i novog miljenja. Okultno uenje, meutim, zahtijeva naputanje svega ovoga i jo i vie. Ponos i tvrdoglavi otpor prema Istini, ukoliko ista obara stare nazore - to su karakteristike vaeg doba. . . Njegov je glavni zadatak da iskorijeni sadanje praznovjerje i skepticizam, da donese dokaze iz prastarog Izvora, da ovjek moe svoju buduu sudbinu sam da oblikuje i da moe da dobije izvjesnu sigurnost o kontinuitetu svoga ivota, ako to hoe. Zadatak je i da pokae da su sve udesne pojave objave Prirodnih Zakona. Dunost svakog inteligentnog bia je da ih upozna. THE MAHATMA LETTERS TO A.P. SINETT pisano 1881 O.A. Humu, tretira problem Boga koji potie od Mahatme K.H. u kojem se
209

Majstor izriito bori protiv monoteistikih religija, koje tvrde da je najvii Apsolutni Princip Svemira jedno osobno bie. Prema nauci Mahatmi, u Svemiru postoje bia na tako visokoj ljestvici duhovnog razvoja, da nam izgledaju kao svemogui Bogovi no ak su i Oni ogranieni i stoje pod Zakonom Vrhovnog Apsolutnog neosobnog Principa. - N. L. Ovo je ono to ja podrazumijevam pod Originalnim Blagoslovom - da je univerzum - preko dvadeset milijardi godina povijesti naoj vrsti ostavio zdravu vodu, zdravo zemljite, zdrave ume, prekrasne vrste ptica i druge vrste koje nas zabavljaju, uveseljavaju i hrane, a mi ne uzvraamo na blagoslov blagoslovom. To je Originalni Blagoslov, mi smo nasljedili neto, a mi umjesto kao vrsta na Blagoslov uzvraamo Prokletstvom. Gdje su naa Sjemenita koja obuavaju nae takozvane duhovne voe misticizmu? I pod Sjemenitima, ja mislim na protestantska, katolika ili rabinska. Ona su zapala u istu anti-mistiku jednostranost kao i naa itava civilizacija u posljednjih tri stotine godina. Ja sam sreo preko trideset sveenika u toku godine koji su mi ponavljali istu izreku - da je ono to su oni u Sjemenitu uli o Misticizmu bilo ovo: Misticizam zapoinje u magli i zavrava u vjerskom raskolu. Ako mi izaberemo da ivimo u uskogrudnom obrambenom svijetu sektake religije, to e onda biti cijeli svijet u kojemu mi ivimo; i to je to, mi to stvaramo, mi ivimo u tome, mi laemo u tome i mi emo umrijeti u tome. Naunik Alfred Whitehead je rekao: Smrt religije nastupa sa potiskivanjem nade koja obeava avanturu. Ja postavljam pitanje gdje je avantura koju mi nudimo naoj omladini? . . . Gdje je avantura u naim crkvama, u naim sjemenitima, u naem obrazovanju danas, pa i u naoj vjeri isto tako? Avantura bi trebala biti alfa i omega, poetak i kraj cijelog obrazovanja, cijele vjere, itave duhovnosti i cijelog ivota. Mistici donose nazad avanturu jer oni vraaju veliku nadu - oni ne obeavaju nita manje nego iskustvo Boga za svakoga u njegovom ivotu. Oni ne obeavaju nita manje nego li da e ti postati umjetnik, mistik i prorok. Stvaranje mira je silna avantura. . . borba za mir, borba na svim nivoima za mir - uvijek borba za pravdu i iscjeljivanje, ovo je uvijek avantura. . . Ne postoji kreativnost bez razliitosti i prihvaanja razliitosti, slavljenje razliitosti. . . Porivom za jedinstvom mistici dovode do kraja rata. Dualizam je la koja se ispoljava u ratu. . . etvrti doprinos mistika za prekidanje militarizma je naravno kosmiki doprinos. Jedna stvar koja je svojstvena dananjem ratnom mentalitetu je ova, da po dananjoj vojnoj tehnologiji ne moe biti takve stvari kao to je to ponovni ljudski rat, i da to bude rat samo izmeu ljudskih bia. Svih deset miliona vrsta Bojih stvorenja koja su na ovoj planeti bila tri miliona godina due od nas, bit e smrtno zahvaena bilo kakvim dananjim militarizmom. Ako se zarate Amerika i Rusija na ijoj e
210

strani biti kitovi? Oni e biti na strani poraenih, oni e izgubiti. Da li je ovo pravedno? Oni koji su ovdje bili prije nas pedeset etiri miliona godina. to je sa cvijeem i vodom, stablima, pticama, travom?. . . sa svim onim to je nas blagoslovilo daleko prije nego li smo mi doli i blagoslovilo nas dok smo mi bili ovdje, hranilo nas i umiralo za nas, rtvovalo se za nas. Hoemo li mi ratovati sa njima? Da li su oni komunisti ili kapitalisti. Da li su oni neprijatelji? A to je sa djecom nae djece i njihovom djecom? Ameriki starosjedioci (indijanci) su o ovoj moralnoj odluci postavljali sljedee pitanje: Kakav e biti utjecaj naih odluka na generacije do sedmog koljena iza nas? injenica je da su sva ta stvorenja nai saveznici i prijatelji. Kao to Eckhart kae: Sva stvorenja vole jedna druge. Ili kao to Ivan govori u svome Evanelju: Bog je toliko volio svijet da mu je poslao jedinog roenog Sina; tu se ne kae Bog je volio neke ljude - krane, krane ili bijelce, ve Bog je toliko volio svijet. U stvorenome ima Boanstvenosti i stvoreno nas poziva da odbacimo militarizam. Dakle Eckhart je bio u pravu. To je sr bilo koje ive duhovnosti, a to je da smo svi mi boji likovi i to smo bili od poetka. Ti zna da kada civilizacija ili kultura zanemari misticizam, a religije ga zanemaruju - kao to je to zanemarivala i naa religija stoljeima - to se onda dogaa, nastaju sve vrste pseudomisticizma: nacionalizam, faizam, rasizam. . . sve su ovo oblici lanog misticizma. to je svima njima zajedniko? - nedostatak osjeaja za pravdu. . . nacionalizam, militarizam, faizam, potroaki mentalitet, fundamentalizam, rasizam. . . sve je to pseudomistino. . . Kakva je onda definicija Misticizma? Prva stvar je iskustvo. Svaki misticizam je vjerovanje svome vlastitom iskustvu. Ne postoji takva stvar kao to je to zastupniki misticizam. Ti ne moe unajmiti mistika, ak ni u dananje vrijeme! Ti treba da postane svoj vlastiti mistik, ti mora iskusiti i vidjeti da je Gospod dobar. . . Tko to moe iskusiti za tebe? Niko za tebe to ne moe proivjeti. Niko ne moe doivjeti dubine uitka i ekstaze, strahopotovanja, uenja i iznenaenja svoga bia, i niko ne moe umjesto tebe iskusiti bol, patnju, prazninu i nitavnost naih ivota. . . Tako je prva stvar za shvaanje misticizma, nae iskuavanje, vienje i vjerovanje svome iskustvu. Kabir, veliki kreativno usmjereni mistik iz Indije, iz petnaestog stoljea, koji je bio tako socijalno usmjereni prorok je napisao: Ja govorim samo o onome to sam ja vidio svojim vlastitim oima, a ti nastavlja sa citiranjem Svetih Zapisa. Dragi prijatelju zato ne ostavi rijei same. Bog je Bog onakav kakav jeste. Jednostavno uivaj u Bojem vienju. Vjeruj u iskustvo. - Mattew Fox - bivi dominikanski sveenik, danas direktor Institute in Culture and Creation Spirituality at Holly Names College u Oakland, Kalifornija. Ovdje su skraeni dijelovi iz njegovih govora etiri puta kreativno - usmjerene duhovnosti odranih u crkvi Saint James, London Njegova najpoznatija knjiga je (1983) ORIGINAL BLESSINGS, . . . .
211

Sva dobra djela potaknuta nadom za sreu u drugom svijetu prestaju biti moralna. . . Bog se tebi pojavljuje ne u osobi nego u akciji. . . Ja volim tvog Krista, ja ne volim tvoje krane. Tvoji krani su tako razliiti od tvoga Krista. Mahatma Gandhi Samo pouzdanje u besmrtnu ljubav moe biti dovoljna osnova zemaljskog ivota - samo savez velikih Religija, koje e se vratiti svom zajednikom izvoru, moe osigurati bratstvo meu narodima i budunost ovjeanstva. . . Rama nam omoguava samo prilaz hramu, Krina i Hermes daju nam kljueve od njega, Mojsije, Orfej i Pitagora pokazuju nam njegovu unutranjost. Isus Krist predstavlja samo svetite. Edouard Schure - egiptolog - VELIKI POSVEENICI, 1889 Svjetske religije su inile i ine sve da bi opstale, ali nisu nita poduzele da sauvaju planet i njegove ne-ljudske oblike ivota. . . ak i kada je Isusova rije stigla do Hopi (indijanaca), ona je bila doneena od panjolskih pojedinaca koji su bili bijedni predstavnici Spasitelja kojega su oni proklamirali. Za bilo koga od nas bi bilo prilino teko prihvatiti Boga ljudi koji su s prezirom sruili nae ivote i kulturu, i nakon to su nas sruili jer se sa njima nismo slagali, stajali sa nogom u izmi na naim vratovima i maevima uperenim na naa srca dok su traili nae preobraenje. Naravno da Hopi nisu odbacili Maasaw. Naravno da Hopi nisu trebali odbaciti Maasaw. Ako i kada je to potrebno, istinski Stvoritelj e uiniti sve to treba da pomiri Kranstvo i Maasaw na osnovi ispravnih izbora i ispravnog ponaanja. . . . Ja vjerujem u stvarnost Isusa Krista, i isto tako u Maasaw. Oboje su bili dobro testirani da bi bili izbaeni sa povijesne pozornice. . . Ispravno obrazovani krani i tradicionalisti Hopi nisu lanovi kulta. Oni drugima ne ispiru mozgove i ne pokuavaju da ih preobrate. Ne diu bombama zgrade u zrak. Ne postavljaju bakterijske ili kemijske bombe na podvonjacima, i ne alju vojnike u ime Boga da pokoravaju druge. injenica da su neki - kao voe koje su sponzorirale kriarske ratove, ili sveenici koji su predvodili panjolsku Inkviziciju - tvrdili da su bili krani, njih to nije uinilo takvima. Istinski Krani i istinski Hopi bivaju uvueni u sukobe, ali gdje god je to mogue oni to rjeavaju mirnim nainom. Thomas. E. Mails - THE HOPI SURVIVAL KIT, 1997 Osobe visokog samopotovanja nisu potaknute da se smatraju nadmonijim od drugih; one ne trae da potvruju svoju vrijednost odmjeravajui sebe prema standardu usporeivanja. Njihov uitak je da budu ono to jesu, ne da budu bolji od nekog drugog. Nathaniel Branden Dopusti svakom ovjeku da misli u skladu sa svojim svjetlom - i pomogni mu nudei mu da sa tobom podijeli ono najbolje to ti posjeduje - ali nemoj pokuavati da mu namee svoje vlastite stavove kao apsolutnu istinu, da ih mora progutati pod prijetnjom prokletstva ili vjene kazne. Yogi Ramacharaka (William Walker Atkinson 1862-1932) - Lessons in Gnani Yoga (Yoga of Wisdom)
212

Svaka druga vrsta tiranije je ograniena na svijet u kojem ivimo; ali religiozna tiranija pokuava da prekorai iznad groba, i tei da nas proganja kroz vjenost. Thomas Paine - AGE OF REASON, 1794 Ja sam bio dijete kada je moja majka otila da vidi kako gori ateist. Ona me odvela tamo. U crnim haljama svenici su se okupili oko hrpe; mnotvo je bez rijei promatralo; i dok je optuenik prolazio sa neustraivim izrazom lica, sjaj u njegovim netrepuim oima, pomijean sa tihim osmjehom, je mirno zasjao; edna vatra se uspuzala oko njegovih ljudskih udova; njegove odlune oi su uskoro bile spaljene do sljepila; njegova smrtna muka je raskinula srce! Bezosjeajna rulja je izustila krik pobjede, i ja sam zaplakao. Ne plai dijete! zavapila je moja majka, jer taj je ovjek rekao da nema Boga! Percy Shelly - QUEEN MAB, 1813 Klasa onih koji imaju sposobnost da promiljaju svoje vlastite misli jeste odvojena nepremostivim ponorom od klase onih koji to ne mogu. Ludwig von Mises Osjeajui moju odbojnost prema njemu, duh (zao, op. prev.) se smirio i rekao: Postoji mo u religiji. Ako se netko uzdigne u vrh religije, onda je to mo. Ova religiozna mo moe kontrolirati mase, i ova mo te moe dovesti blie Bogu. Ako religija nekoga ini snanim, ja sam rekao, onda nema potrebe da postoji kontrola. Ako nema potrebe za kontrolom, onda nema potrebe za moi. Samo Stvoritelj moe dati mo, ali samo mo za istu svrhu. Ne moe crkva, hram ili religiozni kult bilo kome dati tu mo. Tom Brown Jr.- THE QUEST Katolika Crkva je izgleda organizacija koja propovijeda moralnost i osigurava sklonite za perverzne. Sveenik - Thomas Doyle, Katoliki pravnik. Sveenici imaju dozvolu da seksualno iznevjere svoje lanove upe, a crkva e okrenuti lea nevinim rtvama. Pravnica Gloria Allred. Kako je bio propovjednik, mi smo mislili da je bio dobar ovjek. Otac djevojke rtve. Obuen u ovje ruho, on je vuk koji vreba nau djecu. Sudac, - iz magazina Freethought Today Moglo bi se dokazati da je, postavljajui ovjeka za gospodara Zemlje i podreujui Prirodu njegovim potrebama, idovsko-kranska tradicija podstakla veliko povjerenje u tehnoloki i znanstveni progres, na kojem e se izgraditi zapadna civilizacija. Religije koje su propovjedale jedinstvo ivota i nepromjenjivo potovanje prema njemu, nisu bile pogodne za podsticaje tehnolokog osvajanja materije. Leszekom Kolakowski - RELIGIJA Drava je dopustila Crkvi da rukovodi sa pravljenjem oporuka - to je ohrabrilo grijenike da kupuju potpisane dokumente koji obeavaju da e neka osoba isplatiti obeanu sumu novca, naplativu u raju, u zamjenu za zemaljsku imovinu oporuno ostavljenu Crkvi. Will and Ariel Durant, 1975
213

Mnogi ljudi misle da bi krani trebali biti neutralni. Ali u situaciji nepravde i ugnjetavanja kao to imamo u Junoafrikoj Republici, izabrati ne opiranje, je ustvari izabrano priklanjanje monima, eksploatatorima, ugnjetavaima. . . Crkva u Junoj Africi mora biti proroka crkva koja govori: Tako je rekao Gospod , govoriti protiv nepravde i nasilja, protiv ugnjetavanja i eksploatacije, protiv svega to dehumanizira Boju djecu i ini ih manjima nego li je Bog namjeravao da ona budu. . . Za mene, nikada nee doi dan kada e aparthejd biti prihvaen. To je sistem zla i to je protuslovno evanelju Isusa Krista. Zbog toga se tome suprostavljam i nikada ne mogu napraviti kompromis sa time - ne zbog politikih razloga nego zato jer sam ja Kranin. Desmond Tutu - prvi nadbiskup crnac, dobitnik Nobelove nagrade Kult je religija bez politike moi. Tom Wolfe Kreativnost nije samo borba sa grijehom i zlom. Stvaralatvo tei ka drugaijem svijetu. Ono nastavlja sa radom Stvaranja. Idolopoklonika religija koja se temelji na strahu, znai poricanje stvaralakog razvitka: strah od novog iskustva i stvaranje prepreka koje osujeuju procese ivota. . . kroz slavljenje se kreativna religija razlikuje od religije koja se temelji na strahu. . . Nova duhovnost e prije svega biti iskustvo kreativne energije - nadahnue. Kreativna osoba sudjeluje u Boanskoj Prirodi i kroz takvu osobu se nastavlja Boansko -ljudsko Stvaranje. Bog eka na ljudski stvaralaki akt. . . Kreativnost je potrebna za Kraljevstvo i Kraljevianstvo Boje - Boji rad u svijetu: ona nije potrebna samo za spasenje tvoje vlastite due. . . Najvea greka u povijesti Kranstva je ta to je ljude pouavalo da je Otkrie zavreno u nekom odreenom vremenu! Nikolaj Berdjajev 1847-1948 - Religija to nerijetko zaboravlja i izmilja sliku Boga koji sije strah i ispunja nas krivnjom. S obzirom na sklonost obrambenome stavu i ovjekovjeivanju same sebe, koju imaju sve institucije, dvojbeno je bi li ijedan sustav ikada mogao utjeloviti Isusovu beskonanu blagost i prevratniko opaanje. . . - - Fundamentalizam se temelji na pogrenim i strahom ispunjenim opaanjima. On stvara lanu odsutnost, odsutnost neega to zapravo uope nije postojalo. Tada tu lanu odsutnost koristi kako bi zahtijevao budunost ustrojenu na lanome idealu. Fundamentalizam se pretvara da je pronaao apsolutnu pristupnu toku unutarnjemu umu tajanstvenosti. - Fundamentalizam ne razgovara i ne istrauje. . . U njegovoj se sutini ne nalazi spoznaja. Ta se lana sigurnost moe odrati samo putem vjerovanja da su svi drugi u krivu. Ne iznenauje da takav fundamentalizam udi za moi kako bi nametnuo svoju viziju te druge prisilio da ine kako je propisano. Fundamentalizam je opasan i razoran. Izmeu fundamentalizma i slubene religije nerijetko vlada previe srdano saveznitvo. - - Nikada niti jednoj osobi ili instituciji ne biste smjeli dopustiti da posjeduje ili nadzire vae
214

eznue. Nitko nema prava zanijekati prekrasnu pustolovinu Boga tako to e vas pretvoriti u roba nekog hladnog i zlokobnog boanstva. Dopustite li da vam se to dogodi, izgubit ete svoj dom. Vi ste dijete boanskoga eznua. U svojoj ste najdubljoj naravi jedno sa svojim Bogom. Kao to Meister Eckhart tako prekrasno kae: "Oko kojim gledam Boga isto je ono oko kojim Bog promatra mene". John O'Donohue - katoliki uenjak ETERNAL ECHOES, 1999 . . . bilo koji sistem religije koji u sebi sadri bilo to-to zastrauje um djeteta ne moe biti istinski sistem. Thomas Paine Vjeronauk ini zloin prema psiholokim zakonitostima razvoja, jer se djeci, koja nisu u stanju razmiljati o apstraktnim kategorijama, prenosi teoloki sustav. Najgore je pak, kae autor, to se na visokim uilitima danas teorija o razvoju pouava kao znanstvena istina, dok u osnovnim kolama, koje organizira i odrava ta ista drava djecu ue mitu koji stoji u suprotnosti prema znanosti i prema ivahnoj prirodi djece. To je nemoralno i neasno stanje i to treba privesti kraju! . . . Religijsko oduevljenje proiruje nau duu i obavezuje nas na djela koja drimo idealom. Ali kranstvo sputava duu i ne povezuje nae djelovanjestoga je vie ozbiljnih ljudi naputa upravo iz religijskih razloga. A zato oni svojoj djeci ne bi trebali pruiti uobiajeni kranski vjeronauk, izrazio je Tolstoj s njemu uobiajenom jednostranom snagom. On kae: Tako smo se navikli na religijske lai, da i ne primjeujemo kakva ogranienost i kakve strahote ispunjavaju uenje Crkve. Mi to vie ne primjeujemo, ali djeca to osjeaju, i to uenje ostavlja duboke posljedice na njihovoj dui. Mora nam biti posve jasno to inimo kad odgajamo nau djecu uz pomo vjeronauka. . . U djetetu je uspavan osjeaj da su obaveze ljudi sloene i da imaju moralnu prirodu: umjesto toga dijete se pouava da je najsvetija obaveza slijepo vjerovanje, molitve i ponavljanje odreenih rijei u odreenim prilikama, kad kruh i vino predstavljaju meso i krv Boga. Mislimo da sve ovo i nije tako ozbiljno, a ipak je prenoenje ovog uenja koje nazivamo vjeronaukomnajvei zloin prema djetetu. Vladama i vladajuoj klasi potrebne su ove lai. One podupiru njihovu vlast pa e stoga vladajue klase uvijek zahtijevati da se to prenosi na djecu to e kao hipnoza utjecati na one koji odrastaju. Oni ljudi, naprotiv, koji ne mogu izdrati nepravedan socijalni poredak, nego trae njegovu promjenu, a posebno oni koji ele dobro svojoj djeci, morat e svoju djecu spasiti od ove prevare svim moguim sredstvima. Ravnodunost djece prema svim religijskim pitanjima, otuenost od svake pozitivne religije - ak je i to bolje od najbolje idovsko-crkvene nastave vjeronauka. . . Ako elimo djetetu predstaviti temeljne odrednice nekog religijskog uenja za koje ja smatram da su istinite, onda u mu rei: Doli smo na ovaj svijet: ivimo ovdje, nismo doli vlastitom voljom nego voljom onoga kojega nazivamo Bogom. Zato postupamo pravedno ako slijedimo volju tog
215

bia. Ta volja se sastoji u tome da svi budemo sretni, ali da bismo dosegli taj cilj postoji samo jedno sredstvo: svaki ovjek prema drugome mora postupati onako kako eli da drugi postupaju prema njemu. . . . Zavrnu priu o kranskom vjeronauku prepustit u jednom desetogodinjem djeaku koji je tri godine napamet uio katekizam i biblijske prie: Ne vjerujem ni u to od svega toga! Ali se nadam kad se ljudi jednom opamete, da e svatko nai svoju vjeru onako kako i svaki ovjek ima svoje lice!. . . Hrabrost u svemu to ini bitne vrijednosti ivota, ali prije svega hrabrost u vjeri. Hrabrost izraavanja vlastitog miljenja, snaga kojom se ono izraava, spremnost da se neto i rtvuje-to je ono to ovjek treba uloiti stvarajui jednu novu kulturu. I sve dok odgoj i drutveni ivot ne ponu tu hrabrost, tu snagu i tu spremnost svjesno podupirati, svijet e ostati onakvim kakav i jest: pozornica gluposti, surovosti, nasi-lja i vlastite koristi, bez obzira tko izdaje zapovjedi za tu pozornicu - radikali ili konzervativni, demokratski ili aristokratski drutveni elementi. Ellen Key - DAS JAHRHUNDERT DES KINDES, 1902 - Stoljee Djeteta, (o obitelji, krivom obrazovanju u koli, vjeronauku itd. za roditelje) "Da bi uspjeli", tako dobro je rekao Ingersoll, "teolozi napadaju kolijevku, djeiji vrti. U mozak nevinosti oni sade sjemenje predrasuda. Oni zagauju umove i imaginaciju djece. Oni zastrauju sretne sa prijetnjom bola - oni tjee nesretne sa pozlaenim rijeima lai. . . Sve ove utjene i razumne stvari su pouavane od propovjednika sa njihovih propovjedaonica - uitelja vjeronauka i od roditelja kod kue. Djeca su rtve. Ona su napadnuta od kolijevke - u rukama svojih majki. Zatim, uitelji u koli nastavljaju sa ratom protiv njihovog prirodnog osjeaja, i sve knjige koje oni itaju jesu ispunjene sa istim nemoguim istinama. Jadna djeca su bespomona. Atmosfera koju oni udiu je ispunjena laima - laima koje su se upile u njihovu krv". Ovo nesveto pljakanje -kolijevki se nastavlja sa estokom gorljivou. Crkve, Federalni Koncil Crkava (Federal Council of Churches), Boji Vikar (Vicar of the God) i njegovi pomonici svi igraju igru da porobe bebe u kolijevkama, djecu u kolama. U Enciklici od 31 prosinca 1929, pravo Crkve na dijete se proklamira iznad prava roditelja ili Drave, svjetovne javne kole su osuene, i Vjernicima je zabranjivano da se mijeaju sa "nereligioznima" Dravnim uenicima: "pohaanje nekatolikih kola, to jest onih, koje su otvorene i za katolike i nekatolike, jesu zabranjene za katoliku djecu", jer takve kole nisu "podobno mjesto za katolike uenike", koji moraju biti hranjeni sa "nadnaravnim". (Current History, oujak 1930, page 1091, passim). Ipak zabranjivane i osuivane javne kole u New York City, zabranjivane za Vjernu djecu, sveenika gradska vlast puni Vjernim uiteljima za svrhu "krijumarenja" zabranjenog nadnaravnog u njih; rad tako rairen i aktivan, da je kardinal nadbiskup grada, izjavio ispred 2000 uitelja iz Catholic Teachers Association (Udruenje Katolikih Uitelja); da "cijeni njihov rad
216

pouavanja vjere u Gradskim Institucijama". (New York Times, 25 studeni 1928). I svaki racionalni pokuaj da se suprostavi takvoj ilegalnoj propagandi i da se kole oslobode od tetnih utjecaja predrasuda, je bila osuivana i suprostavljali su joj se Biblijski krijumari svake vrste i Vjere; Joseph Wheless - FORGERY IN CHRISTIANITY - A Documented Record of the Foundations of the Christian Religion, 1930 - - Sve propovjedi moraju biti podeene za mentalitet petnaestogodinjaka. . . . . Polovica ljudi u Sjedinjenim Amerikim Dravama imaju mentalitet petnaestogodinjaka. Veina onih koji idu u crkvu uivali su u "djeijim propovjedima" vie od onih koji su uivali u religioznoj filozofiji. . . Prosjean ovjek se moe drati samo jedne ideje u vremenu. Herald Tribune 28 sijeanj 1930 - izjava od Reverend Publicity Counsel of National Church iz FORGERY IN CHRISTIANITY Vrijeme je dolo za iskrene ljude da prokau lane uitelje i napadnu lane bogove. Luther Burbank 1849-1926 Sva istina je sigurna, i nita drugo nije sigurno; i onaj tko zadrava istinu ili je skriva od ljudi, zbog sebinih motiva, on je ili kukavica ili kriminalac ili oboje. Max Muller - THE SCIENCE OF RELIGION Mi bespotrebno dijelimo ivot; ako ovjek u sebi ima istinsku religiju, ona se mora ispoljavati u najmanjem detalju ivota. U drugom svijetu nema ni Hindusa, ni Krana, ni Muslimana. . .Religija je iznad govora. . . . Istinsko poznavanje religije rui sve prepreke izmeu vjere i vjere. Mahatma Gandhi, 1947 Istina ne moe biti ograniena ili monopolizirana ? O ocjeni vjeronauka - odnosno "drutva, kulture i religije", kako e se odsad zvati taj predmet u panjolskom kolstvu - mogao bi ubudue ovisiti upis na fakultet. Naime, kako je najavila panjolska ministrica prosvjete Pilar Del Castillo, taj e se predmet od idue kolske godine ocjenjivati poput ostalih, to znai da e, kao matematiku ili strani jezik, utjecati i na prosjenu ocjenu s kojom se uenici natjeu za upis na fakultet. Ta najava ministrice Del Castillo naila je na veliko odobravanje i zadovoljstvo panjolskih biskupa, koji se bore za odluniji povratak religije u kolu, ali i na nezadovoljstvo i protivljenje lijevo orijentirane panjolske politike oporbe, sindikata i laikih udruga koje su je okvalificirale "povratkom u prolost" i proglasile protu-ustavnom, zbog ega e, najavljuju, poduzeti pravne mjere da se sprijei njezina provedba. Ako bi se sudilo prema nedavnom posjetu pape Ivana Pavla II, kada su se na dvjema misama koje je Sveti Otac odrao u Madridu okupili milijuni ljudi, panjolska je izrazito religiozna katolika zemlja. No, ve i injenica da je Papa naao shodnim panjolce pozvati da "ne zaborave svoje kranske korijene", pokazala je da religija u panjolskoj ne prolazi kroz ruiasto razdoblje, odnosno da panjolska vie nije "katolikija od pape". Potvruju to i podaci prema kojima je tijekom prole godine broj vjernika koji nedjeljom odlaze na misu u
217

panjolskoj opao za milijun i pol, a nastavi li se taj trend, ovdanje bi crkve mogle uskoro ostati prazne. To potvruje i nedavno istraivanje u Kataloniji, koje je pokazalo da samo 5,7 posto mladih Katalonaca ide u crkvu. panjolci su katolici i vjeruju u Boga, ali utjecaj Crkve sve je manji pa se Katolika crkva u spomenutom istraivanju nala na posljednjem mjestu - iza vojske i NATO-a - meu 18 institucija za koje ispitanici smatraju da utjeu na njihov ivot. panjolska katolika crkva, smatra sciolog Antoni Estrade, plaa cijenu ne samo zbog svojih tijesnih veza s faistikom diktaturom generala Franca nego i zbog nepomirljivih stajalita o razvodu, pobaaju, homoseksualnosti i eutanaziji. Nakon propasti Francove diktature Crkva je odvojena od drave, iji se karakter u ustavu definira kao "laiki". Vjeronauk je do sada bio neobavezni predmet u panjolskim kolama, za koji se opredjeljivalo ak 80 posto uenika osnovnih kola. No, na prosjek ocjena utjecao je samo u osnovnom i obaveznom srednjem obrazovanju, ali ne i na ocjenu panjolske verzije mature o kojoj ovisi upis na fakultet. No, novi predmet - drutvo, kultura i religija, ocjenjivat e se i bit e obvezan na svim razinama. Uenici e jedino moi birati izmeu vjerske i laike verzije, pri emu e potonja obraivati povijest religija, razloge njihova postojanja, svetita. . . Nema pedagokog smisla postojanja predmeta u kolama ako se ne ocjenjuje i uspjeh koji uenici postiu, ustvrdila je Del Castillo, izazivajui vie prigovora. Kako ocjenjivati i tko e ocjenjivati neiju vjeru, i na to e se svoditi ocjena uenika koji se opredjele za vjersku verziju predmeta? Zato i uenicima vjerske verzije ne dati ansu da neto naue o ostalim religijama, to e uiti oni koji budu pohaali nastavu laike verzije predmeta? Nije li apsurdno u dananjem svijetu vjeronauk u kolama izjednaavati po znaenju za obrazovanje s matematikom ili stranim jezikom pa i za vjersko obrazovanje odvajati vie sati negoli za prirodne znanosti? Iako se u odredbi ministarstva ne navodi nijedna vjera, upozorava se kako e to u praksi znaiti katoliku poduku unato injenici da je zbog useljavanja u panjolskoj i sve vie pripadnika ostalih vjeroispovjesti, posebno islama. Premda je drava obavezna osigurati nastavu za svaku religiju kada u jednoj koli postoji deset uenika te vjere koji to trae, samo u Kataloniji prole godine nije moglo biti udovoljeno zahtjevu 1277 muslimanskih obitelji da se njihovoj djeci osigura poduka iz islama. Odatle i prigovori da je vlada puke stranke podlegla pritiscima Vatikana te pokuava nametnuti katoliki nauk i djeci onih roditelja koji to ne ele. Time se, prema miljenju oporbenih socijalista, kre ustavne odredbe o poloaju religije u demokratskoj panjolskoj. U skladu s tim, ve se najavljuju tube ustavnom sudu. Zvonko Tomi dopisnik iz Barcelone, iz novina Jutarnji List, lipanj 2003 Nema nita tako monije od ljubavi i misli, nikakve institucije, nikakve vlade, nikakvi izmi, nikakva sveta pisma, nikakvo oruje. . . ljubav i misao jesu jedini izvori moi. Vinoba Bhave 1895-1982
218

Bilo da ispovijedamo budizam, hinduizam, kranstvo, idovsku ili muslimansku religiju, ne bismo trebali biti zadovoljni pukim oznakama. Vano je izluiti poruku koju obuhvaaju ove razliite religiozne tradicije i koristiti se njome za preobrazbu naeg neukroenog uma. . . Kad bih ja, Dalai Lama, kao Tibetanac osjeao snanu odbojnost prema Kinezima ili prema Chen Ching, njima se ne bi nita dogodilo. Oni bi ostali oputeni, zar ne? Ja bih bio taj koji je izgubio svoj mali mir uma. Loi osjeaji prema drugima su istinski samodestruktivni... U sloenom svijetu gdje su srea i uspjeh jedne zajednice usko povezani sa zadovoljstvom i interesima drugih zajednica i drutava, nema mjesta za vjersku netrpeljivost i rasizam. . . Dalai Lama Ljubav nije roba reformatora ili socijalnog radnika, to nije politiki instrument sa kojim moemo potaknuti akciju. Kada politiar, reformator govore o ljubavi, oni koriste rije i ne dotiu stvarnost toga, jer se ljubav ne moe koristiti kao sredstvo za ostvarenje cilja, bilo u bliskoj ili dalekoj budunosti. Ljubav je za cijelu zemlju, a ne za odreeno polje ili umu. Ljubav prema stvarnosti nije obuhvaena ni jednom religijom, i kada organizirane religije to koriste, onda ona nestaje. Drutva, organizirane religije i diktatorske vlade, uporni u svojim raznim aktivnostima, neznajui unitavaju ljubav to postaje strast u akciji. . . . Ljubav nije sentimentalnost, niti je to oboavanje. . . Ljubav nije tvoja ili moja; nije osobna, nije neto to ikome pripada; ljubav nije to. J. Krishnamurti Ja ne elim da preobraam ljude sa jedne organizirane religije ka dru -goj, mene ne zanima ni jedna od organiziranih religija, moj interes je za Dhamma - Istinu, uenja svih Prosvjetljenih. Ako uope postoji neko preobraenje, to bi trebalo biti od bijede ka srei, od zagaenosti ka istoi, od okova ka slobodi, od neznanja ka prosvijetljenju. Kao i moj uitelj, ja se interesiram za ovu vrstu preobraenja koje je mogue samo prakticiranjem Sila (moralnost), Samadhi (duboka koncentracija uma) i Panna (mudrost) . . . Ti mora doivjeti istinu za sebe. Samo tada to postaje za tebe istina. Inae to je samo istina nekog drugog. . . Vi uvijek osuujete ritualizam u drutvu, ali to je pogreno sa ispoljavanjem naeg potovanja i zahvalnosti? Sa time nije nita pogreno. Potovanje i zahvalnost nisu rituali. Rituali su kada ne razumije to ini, kada neto radi samo zato jer to od tebe netko trai. Ako duboko u sebi razumije, Ja odajem potovanje mojim roditeljima, ili Ja oda -jem potovanje odreenom bogu ili boici onda vidi koja su svojstva tog boga ili boice? Da li ja odajem stvarno potovanje tom bogu ili boici razvijanjem istih svojstava u sebi? Da li ja odajem stvarno potovanje mojim roditeljima razvijanjem njihovih dobrih svojstava? Ako je odgovor potvrdan, onda ti obavlja ta djela sa razumijevanjem, i ona nisu obiaji ili rituali. Ali ako ti neto obavlja mehaniki, to onda postaje obred ili ritual. S. N. Goenka - uitelj Vipasana meditacije
219

Do koje mjere su doktrine istinski prikladne da naprave najdublje utiske na um, i da ostanu u njemu kao mrtva uvjerenja, bez da se ikada ostvare u imaginaciji, osjeajima ili razumijevanju, jeste primjer vladanja u kojem se veina vjernika pridrava doktrina Kranstva. Pod Kranstvom ja mislim na ono to se priznaje takvim od svih crkava i sektinaelima i pravilima sadranim u Novom Testamentu. Ona se smatraju svetim, i prihvaenim kao zakonima, od svih onih koji se izjanjavaju kranima. Ipak jedva se moe rei da meu tisuama krana postoje oni koji se upravljaju po tome ili testiraju svoje individualno ponaanje u skladu sa tim zakonima. Standard na koji se on poziva, jeste obiaj njegove nacije, njegove klase ili njegovog religioznog zanimanja. On tako ima u jednu ruku kolekciju etikih naela, za koje vjeruje da su mu bila dozvoljena od nepogreive mudrosti kao pravila za njegovu vladu; a u drugu ruku ima komplet svakodnevnih procjena i prakse koja ide donekle u skladu sa tim naelima, ne sa drugima, koja stoje u direktnoj opoziciji i u cjelosti su kompromis izmeu kranske vjere i interesa svjetovnog ivota. Ovim prvim standardima on iskazuje potovanje, a drugima svoju lojalnost. Svi krani vjeruju da su blagoslovljeni siromani i ponizni, i oni koji su zloupotrebljavani od svijeta; da je lake za kamilu da se provue kroz uicu igle nego za bogatog ovjeka da ue u kraljevstvo raja; da ne sude, da im ne bi bilo sueno, da ne psuju, da bi trebali voljeti susjede kao same sebe. . . da ako ele biti savreni da bi trebali sve prodati i podijeliti siromanima. Oni nisu neiskreni kada govore da vjeruju u sve te stvari. . . Doktrine nemaju utjecaj na obinog vjernika - one nisu mo u njihovim umovima. Oni imaju naueno potovanje za njih, ali nemaju osjeaj koji se iri preko rijei na oznaene stvari i prisiljavaju um da ih prihvati i uskladi svoje djelovanje sa formulom. Kada se god to tie ponaanja, oni trae Gospodina A ili B da ih usmjerava kako sluati Krista. . . Kranska moralnost (takozvana) ima sve karakteristike reakcije; to je najveim dijelom protest protiv Paganizma. Njen ideal je negativan radije nego pozitivan; pasivan radije nego aktivan; Nevinost radije nego Plemenitost, Suzdravanje od Zla, radije nego energino Nastojanje na Dobroti; u svojim pravilima (kao to je bilo dobro reeno) ti nee koja su neopravdano preovladavajua nad ti e. U svom uasu od senzualnosti, ono je od asketizma stvorilo idol; to se postepeno pretvorilo u kompromis zakonitosti. Ono se dri nade za raj i prijetnje od pakla; kao odreenim i odgovarajuim motivima za krepost ivota; u ovome je nie od drevnih naroda, i ini ono to u tome lei da bi dali ljudskoj moralnosti u sutini sebini karakter, razdvajajui osjeaje dunosti svakog ovjeka od interesa blinjih, osim samointeresnog poticaja koji mu je pruen da bi ih konzultirao. To je u sutini doktrina pasivne poslunosti; to u sebi ukljuuje pokornost svim uspostavljenim autoritetima, kojima se u stvari ne bi trebali aktivno pokoravati kada oni zapovjedaju ono to religija zabranjuje, ali njima se ne smije odupi220

rati, jo manje buniti protiv njih, za bilo koju koliinu zla naneenog nama samima. . . to god postoji od velikodunosti, plemenitosti, osobnog dostojanstva, ak i osjeaja asti - proizlazi iz iste ovjenosti, a ne iz religioznog dijela naeg obrazovanja, i nikada se ne bi razvilo iz etikih standarda u kojima je jedina vrijednost, javno priznata-poslunost. Ako bi krani pouavali nevjernike da budu pravedni prema kranstvu, onda bi i oni morali sami biti pravedni prema nevjernicima. Ne samo nasilni sukobi izmeu djelova istine, nego samo potiskivanje polovice od toga, jeste uasno zlo; uvijek postoji nada kada su ljudi prisiljeni da sluaju obe strane; to je kada se oni pridravaju samo jedne strane da se greke pretvaraju u predrasude, a sama istina prestaje da ima efekt istine, preuveliavanjem do izmiljotina. Prvo, ako bilo koje miljenje (uvjerenje) biva prisilno ugueno, bez obzira to sigurno znamo da to miljenje moe biti istinito - takvo poricanje znai da sebe smatramo nepogrijeivim. Drugo, premda ugueno uvjerenje moe biti pogreno, ono moe, i obino sadri dio istine; i kako je ope ili prevladavajue uvjerenje o bilo kojoj stvari rijetko ili nikada cijela istina, onda je to samo u suoenju sa suprotnim uvjerenjem da ostatak istine ima neku ansu da se obznani. Tree, ak i ako primljeno uvjerenje ne samo da je istinito, ve cijela istina; sve dok to ne bude podnosilo, i ustvari bilo, estoko i gorljivo osporavano, to e, od veine onih koji to prime, biti prihvaeno na nain predrasude, sa malo razumijevanja ili osjeaja racionalne osnove. etvrto, znaenje same doktrine e biti u opasnosti da bude izgubljeno, ili oslabljeno, i lieno svog vitalnog djelovanja na karakter i ponaanje: dogma postaje samo formalna izjava, nedjelotvorna za dobro, ometajua, i spreava razvitak nekog stvarnog i iskrenog uvjerenja, umnog ili osobnog iskustva. John S. Mill - ON LIBERTY, 1869 Bezpogovorno, u porukama yogija, propovjednika ili filozofa moe biti vrijednosti - esto dragulja mudrosti ne samo od njih nego i mnogih drugih koji su puno manje usredotoeni na istinu i smisao ivota. Ali dragulji mogu biti pobrani s planine bez da je ista prvo kupljena. Sasluajte njihove istine, promislite ih i krenite dalje - ono to traite je zapaanje Sebe, to ste i tko ste. Ova bit Sebe je zamjetljiva samo od vas samih. to vie upijete od uiteljeve spoznaje, to putujete dalje od Sebe. Nijedan uitelj, mistik ili filozof, sveenik, Papa, yogi, psiholog, guru, vidilac ili metafiziar nije nikad imao priroenu kvalitetu vie svijesti-vie od vas samih. Svijest, kao potpuno doivljena kvaliteta osjeanja okruujue Stvarnosti, nije promjenjiva kvaliteta kao snaga miia ili inteligencija. Svjesnost je nasljedna osobina onoga to vi jeste. Thomas Daniel Nehrer - THE ESSENCE OF REALITY Netko moe ivjeti u sjeni ideje bez da je shvati. Elizabeth Bowen Malo je onih koji vide sa vlastitim oima i osjeaju sa svojim vlastitim srcima. Albert Einstein
221

Bijah trezveni gradski asketa, naviknut sa ursa Pouavati - ali me sudbina jednim od Tvojih gorljivih zaljubljenika uini. (D 22784)3 Moje ruke bijahu navikle stalno drati Kuran, ali sada one dre ljubavni pehar. Moja usta bijahu slavljenjem ispunjena, ali sada Samo pjevue poezijom i kajdama. (D 24875-76) Ljubav prema Voljenom me otrgnula od uenosti i uenja Kurana, sve dok ne postah, kakav i jesam, poput ludaka i opsjenara. Slijedih put serdade i damije posve iskreno i uz pregnue. Kako bih umnoio dobra djela, nosih biljege isposnike. Ljubav mi u damiju kroi i ree: Bajni uitelju! Pokidaj okove postojanja. Zato si vezan uz serdadu? (D = Diwan-i Shams-i Tabrizi, 26404-08) Od svih religija je odvojena vjera ljubavi: ta vjera i naslov jest Bog zaljubljenih. (M II = Mathnawi, 1770) ivljenje kroz Ljubav jest moja religija - ivot kroz ovu duu i tijelo moja je sramota. (M VI 4059) Razum ne spoznaje i smeten je religijom Ljubavi - ak i onda kad svjestan svih religija treba biti. (D 2610) William C. Chittick - SUFIJSKI PUT LJUBAVI Rumijeva duhovna uenja (S engleskog preveo: Prof. dr. Reid Hafizovi, 2005) - Ja nisam ovdje na zemlji zbog svae, Ljubav je misija moga ivota. - Srca su dom voljenoga; Ja sam doao ovdje da uinim svako srce istinitim. - ovjek koji osjea uda istinske ljubavi odbacuje svoju religiju i naciju. - Svi ljudi svijeta su braa. . . Istinska vjera je u glavi, a ne na pokrivalu za glavu. . . - Postanimo ve jednom prijatelji, uinimo ivot laganim za nas, . . Yunus Emre 1240-1320 sufi-dervi, Anatolija -. . . Znate, ponekad - kao u ovom sluaju - Sveti sakrament postaje znaajniji od Isusa Krista; tovanje postaje znaajnije od ljubavi, Crkva znaajnija od ivota, a sam Bog postaje znaajniji od susjeda. To je uistinu opasno. To je ono na to nas je Isus pozivao - spoznati to je znaajnije! Ljudsko je bie znaajnije od Sabbatha. Ono to vam sada govorim zanaajnije je od pukog tovanja Boga. No zasigurno znam da va mula, ili va sveenik, nee biti sretan kada to uje. Anthony de Mello 1931-1987 - katoliki sveenik - SVJESNOST, 1990. Studirao je duhovnost na Gregorijanskom sveuilitu u Rimu, filozofiju u Barceloni i psihologiju u Chicagu. Njegove mnogobrojne knjige i povlaenja kombinirana su sa tradicionalnim kranskim konceptima i uvidima iz Istonih religija i humanistike psihologije.
222

Jednom drugom prilikom Mudrac (op. prev. Ramana Maharshi) je rekao: "Sveto nasljee je opseno, budui da su razni djelovi prilagoeni potrebama razliitih tipova tragalaca. Svaki tragalac postupno transcendira dio po dio. Ono to transcendira, za njega postaje beskorisno, ak i lano. Na kraju transcendira cjelokupno sveto nasljee". Jednom prilikom su Mudraca pitali o kranskoj doktrini "prvobitnog grijeha" - da je svaki ovjek roen grijean i da se toga moe osloboditi jedino vjerom u Isusa Krista. Mudrac je odgovorio: "Kae se da je grijeh u ovjeku. Meutim, u dubokom snu ne postoji osjeaj da smo ljudi. On se pojavljuje nakon buenja, zajedno sa milju "Ja sam ovo tijelo". Ova misao je stvarni prvobitni grijeh. Ona mora da se otkloni unitenjem ega, nakon ega se vie nee pojavljivati". Uz to, objasnio je istinu kranstva na sljedei nain: "Tijelo predstavlja kri. Ego je Isus, "sin ovjeji". Kada se razapne, uskrsava kao "Sin Boji", slavno stvarno Jastvo. ovjek, da bi ivio, treba izgubiti ego". Nije loe da se ovdje prisjetimo da, prema svim Mudracima, egoistini ivot zapravo i nije ivot, ve smrt. Istinu o Stanju bez ega Mudrac izraava pomou negacija: "Ono to se naziva Samospoznaja je Stanje u kojem ne moe postojati ni znanje ni neznanje. Jer, ono to se obino smatra znanjem, nije istinsko znanje.* Samo Jastvo je istinsko Znanje, zato to Ono jedino sija - bez nekog drugog koji bi mogao da postane objekt Njegovog znanja ili Njegov poznavalac. Shvati da Jastvo nije praznina". (Ulladu Narpadu, stih 12). Zato to nam se Stanje bez ega ne opisuje pomou odreenih termina, mnogi ljudi su skloni zakljuivanju da je ono obino nitavilo ili krajnje unitenje. Ovu greku su nainili mnogi tobonji sljedbenici "Prosvjetljenog", Gautama Buddhe. Mudrac spreava svoje budue uenike da naine istu greku, obznanjujui da Jastvo nije praznina. Budui da Mudrac boravi na planu na kojem ne postoji ni neznanje ni znanje, on nema potrebe ni za kakvom vrstom uenja. Ne zanima ga ak ni sveto nasljee, premda ga ponekad ita, da bi njegovo pravo znaenje objasnio onima koji ga pitaju o tome. Tako moemo razumjeti sljedeu izreku: "ak se i uen ovjek mora pokloniti pred nepismenim Mudracem. Nepismen ovjek je naprosto neznanje; uen ovjek je na uen nain neznalica. I Mudrac je neznalica, jer za njega ne postoji nita to bi trebalo da zna". Osoba koja postavlja ovo pitanje oekuje kategorian odgovor. Ona eli da zna koji je od ova dva presudan faktor u ivotu - sudbina ili slobodna volja. U svojim zapisima Mudrac odgovara na sljedei nain: "Rasprava oko toga to je uticajnije sudbina ili ljudska volja - zanima samo one koji su neprosvetljeni o istinskoj prirodi ega, iz kojeg se javljaju ta dva gledita. Onaj tko posjeduje tu prosvetljenost, transcendirao je oba gledita i vie ga to pitanje ne zanima". (Ulladu Narpadu, stih 19). MAHA YOGA Upaniadsko nasljee u svjetlu uenja bagavana ri Ramane
223

RELIGIJE I BUDUNOST Da bi vjerovao u svoj vlastiti put, nema potrebe da dokazuje kako je tui pogrean. Paulo Coelho Budunost Urantije (Zemlje) e nesumnjivo biti obiljeena pojavom uitelja religiozne istine - Bojeg Oinstva i bratstva svih stvorenih bia. Ali nadamo se da e ustri i iskreni napori ovih buduih proroka biti manje usmjereni k jaanju meuvjerskih prepreka, a vie prema unaprijeenju religioznog bratstva duhovnog oboavanja meu sljedbenicima razliitih intelektualnih teologija koje su postale obiljejem Urantije (Zemlje) u Sataniji. THE URANTIA BOOK, 1955 Nemoj prisiljavati druge, ukljuujui djecu, na bilo koji nain, da prihvaaju tvoje stavove, bilo autoritetom, prijetnjom, novcem, propagandom ili ak odgojem. Meutim, kroz samilosni dijalog, pomozi drugima da odbace fanatizam i uskogrudnost. Thich Nhat Hanh - roen 1926. budistiki redovnik - zen uitelj iz Vietnama - BEING PEACE Kada je Thomas Merton poznati katoliki redovnik upoznao Thich Nhat Hanh u svome samostanu Gethesmani u USA, rekao je svojim uenicima: Nain na koji otvara vrata i stupa u sobu znak je kojim oituje svoja uvjerenja. On je istinski redovnik. Isto pie: Nhat Hanh je moj brat. Thomas Merton 1915-1968 Ljudi lieni imovine i ekonomske sigurnosti globalizacijom - tee ka politiziranim religioznim identitetima i uskogrudnom nacionalizmu za sigurnou. Politiari lieni donoenja ekonomskih odluka kao nacionalnog ekonomskog suvereniteta, to je potkopano globalizacijom organiziraju svoje prikupljanje glasova po liniji religioznih i kulturnih raznolikosti na temelju straha i mrnje. Vandana Shiva - "Globalization and Talibanization" - napisano 2001. godine Religija je samo uzvieni humanizam sve dok ne postane boanska otkriem stvarnosti prisustva Boga u osobnom iskustvu. . . Isus ne trai od svojih sljedbenika da vjeruju u njega ve radije da vjeruju sa njim. . . Sloboda je samounitavajua kada je odvojena od materijalne pravde, intelektualnog potenja, drutvene samilosti, moralne dunosti, i duhovnih vrijednosti. . . ovjekova najvea duhovna opasnost se sastoji u djelominom napretku, nevolji nezavrenog razvoja: odbacivanje evolucijskih religija straha bez da odmah shvati objavljenu religiju ljubavi. Moderna znanost, posebno psihologija, je oslabila samo one religije koje su najvie ovisne o strahu, praznovjerju i emocijama. . . . . Sve istinske religije potiu prijateljstvo ljudi, tite moral, potiu dobrobit susjeda, i podravaju sutinsko evanelje svojih odgovarajuih poruka vjenog spasenja. www.urantia.org
224

Temeljna naela svake prosvijetljene religije jednostavna su, jasna i razumljiva. Ta naela glase da postoji Bog koji je izvor i potpora svih stvari, da u ovjeku prebiva boanska iskra koju ovjek svojim nainom ivljenja moe poveati ili smanjiti, da ovjek, eli li je poveati, mora pobijediti strasti i sublimirati ego, te da praktini nain za postizavanje ovog cilja jest biti dobar i initi dobro. U pravilu, ljudski ivot, kako pojedinani tako i zajedniki, mogue je poboljati jedino kroz unutarnji razvoj prema savrenstvu. Svi ovjekovi pokuaji da pobolja svoj ivot vanjskim djelovanjem, institucionalnim metodama ili nasiljem, uzaludni su i neminovno zavravaju neuspjehom. ovjekova dua je boja svjetiljka koja isijava svjetlost. ovjek je slab i jadan ako boja svjetlost ne gori u njegovoj dui. No, kada ta svjetlost zablista i zapali se u duama prosvijetljenih vjerom u svevinje Bie, ovjek se prosvjetljuje i ostaje prikladnim instrumentom za oitovanje boanske snage, jer tada u njemu vie ne djeluje njegova vlastita snaga, ve boja snaga. Mahatapasvi Shri Kumarasvamiji - DIMENZIJE YOGE Ako psihoterapija shvati fenomen vjerovanja ne kao vjeru u Boga, nego kao obuhvatniju vjeru u smisao, sasvim je opravdano da se za nju zanima. U tom sluaju psihoterapija bi se sloila s Albertom Einsteinom, po kojemu pitati za smisao ivota znai biti religiozan. Slino je rekao i teolog Paul Tillich: "Biti religiozan znai strastveno traiti smisao svoje egzistencije." Svakako, moe se rei da je posve legitimno da se logoterapija - koja je kao psihoterapija podreena psihijatriji i medicini - bavi ne samo voljom za smisao nego i voljom za posljednji smisao, za nadsmisao: a religiozna je vjera konano vjera u nadsmisao, pouzdanje u nadsmisao. Zacijelo, ovo nae shvaanje religije ima malo veze s konfesionalnom uskogrudnou ili s religioznom kratkovidnou koja u Bogu gleda bie kojemu je jedino do toga da to vei broj ljudi u nj vjeruje, i to tono onako kako propisuje tono odreena konfesija. Naprosto ne mogu zamisliti Boga koji bi bio tako uskogrudan. A ne vidim da ima smisla i to da neka Crkva od mene zahtijeva da vjerujem: ta ne mogu htjeti vjerovati - isto kao to ne mogu ni htjeti ljubiti, sebe primorati da ljubim, ili sebe nagnati da se nadam... Ima stvari koje se ne mogu htjeti - i koje se stoga ne mogu na zahtjev ili na zapovijed izvriti. . . . - Iznio sam radnu definiciju religije tako neutralnu da ukljuuje takoer agnosticizam i ateizam. Ostao sam psihijatar i dok sam raspravljao o religiji, pogotovo to sam je promatrao kao ljudsku pojavu, tovie, kao izraz najljudskije pojave od svih pojava, tj. Voljom za smislom. Religija se doista moe definirati kao ispunjenje volje za posljednjim smislom. Ta naa definicija religije sukladna je definiciji koju zahvaljujemo Albertu Einsteinu: Biti religiozan znai nai odgovor na pitanje to je smisao ivota. Tu je, zatim, daljnja definicija koju nam prua Ludwig Wittgenstein: Vjerovati u Boga znai vidjeti da ivot ima smisao. Viktor Frankl BOG KOJEG NISMO SVJESNI - Psihoterapija i religija, 1988
225

Ako vjeruje u Boga, radi s njim. Ako ne vjeruje, postani Bog. Ili vidi svijet kao igru, ili radi na njemu u svoj svojoj moi ili oboje. Nisargadatta Naharaj - JA SAM TO Ja sam duboko religiozna osoba, ali ja ne pripadam ni jednoj vjeri. Ja slijedim duh Bojeg zakona. Peace Pilgrim 1908-1981 Svaka nota ima svoje mjesto u harmoniji. Nijedan niz nota ne smije biti istisnut, a polifonija svedena na jednoglasje, s opravdanjem da je vaa dionica najljepa! Izvodite svoju dionicu tono i na vrijeme, ali sluajte i koncert drugih instrumenata koji se stapaju s vaim i onaj izvoa koji je toliko slab da, umjesto da prati svoju dionicu, prati dionicu onog do sebe, nanosi tetu i sebi i djelu i orkestru. to biste rekli kada bi kontrabas inzistirao da zamijeni prvu violinu? Ili da instrument objavi: "Ostali tiina! Svi koji ste nauili moju dionicu, slijedite me!"? Simfonija nije razred osnovnokolaca koji uglas ue izgovarati rijei! Ovo uenje osuuje svaki duh propagande, bilo klerikalne bilo laike, koja tui mozak eli oblikovati prema svom modelu (modelu samo svog Boga ili samo svog ne-Boga, koji je naprosto prerueni Bog). To je teorija koja rui sve nae unaprijed stvorene i duboko ukorijenjene ideje, nae cjelokupno viestoljetno naslijee. Mi emo uvijek nai dobar razlog, i sveenici i akademske glave, da sluimo onima koji to od nas trae, upajui kukolj (zajedno sa itom) iz komada zemlje koji im osigurava hranu! Zar najsvetija ovjekova dunost nije iskorijeniti kukolj i trnje pogreaka iz svog vlastitog, kao i iz srca svog blinjeg pogotovo svog blinjeg? A pogreka je, naravno, samo ono to za nas nije istinito. Jako je malo onih koji su dovoljno veliki da bi se izdigli iznad ovog naivnog egocentrinog ovjekoljublja. Takvog skoro da nisam naao meu svim mojim uiteljima i pratiocima racionalistike i znanstvene svjetovne armije - koliko god muevni, krepki i velikoduni mi oni mogli izgledati: jer, pored njihovih dlanova prepunih skupljenog ita, jedina njihova pomisao bila je obasuti njime ovjeanstvo, htjelo to ono ili ne. . . . "Uzmi, jedi, milom ili silom! Ono to je dobro za mene, dobro je i za tebe. A ako umre slijedei moje propise, to e biti tvoja greka, a ne greka propisa, kao u sluaju Moliereovih doktora. Mo je uvijek u pravu. "Suprotni, crkveni tabor, jo je gori, jer tamo se radi o spasavanju dua za vjenost. Zbog ovjekova stvarnog dobra, svako sveto nasilje je opravdano. I upravo mi je zato bio mio Gandhijev glas, koji se odskora moe uti - i pored toga to je njegov temperament potpuno suprotan Ramakrininom ili Vivekanandinom - kako podsjea svoju brau iz Meunarodnog bratstva, pobonim svojim arom upravljene k evangelizmu, na veliko univerzalno naelo religioznog "prihvaanja", isto ono koje je i Vivekananda propovijedao. "Nakon dugog prouavanja i iskustva", kae on, "doao sam do ovih zakljuaka: 1. Sve religije (a pod tim pisac ovih redova (Gandhi) podrazumijeva
226

kako one vjere, tako i one razuma) su istinite; 2. Sve religije sadre u sebi neku greku; 3. Sve religije su mi skoro isto toliko drage koliko i moj hinduizam. Moje potovanje prema drugim vjerama isto je kao i prema mojoj vjeri. Cilj Bratstva treba biti da hindus postane bolji hindus, musliman bolji musliman, kranin bolji kranin. Stav zatitnike tolerancije suprotan je duhu Meunarodnoga bratstva. Ako u dubini moje due postoji i traak vjere da je moja religija najistinitija, a druge da su manje istinite, onda je to i pored izvjesnog mogueg bratstva s drugima neto posve razliito od onoga to se zahtijeva u Meunarodnom bratstvu. Na stav prema drugima mora biti potpuno otvoren i estit. Mi se nikada ne smijemo moliti za druge ovim rijeima: "Boe, podari im svjetlo koje si podario meni!" Nego: "Podari im sve svjetlo i istinu koje e ih uznijeti do najvieg!" (Zabiljeeno na godinjem sastanku Vijea Saveza meunarodnog bratstva u Satyagraha aramu, Sabarmati, 13-15 sijenja 1928. godine). A kada su mu postavili pitanje inferiornosti animistikih i politeistikih praznovjerja, od strane aristokracije velikih teistikih religija smatranima najniom prekom ljudske ljestvice, Gandhi je blago odgovorio: "Kada je o njima rije, moram biti ponizan i paziti, jer arogancija ponekad voli progovoriti najponiznijim jezikom. ovjeku je potrebno sve njegovo vrijeme da bi postao dobar hindus, dobar kranin ili dobar musliman. Sve moje vrijeme je posveeno tome da budem dobar hindus, i nita mi od njega nije preostalo da pokrtavam animiste; zaista ne mogu vjerovati da sam neto vie od njih". Gandhi ne samo da osuuje svaku religijsku propagandu, bilo otvorenu bilo prikrivenu, nego mu je i svako obraenje, pa ak i voljno, iz jedne vjere u drugu, neprijatno: "Ako neki ljudi misle da trebaju promijeniti svoju religijsku "etiketu", ja ne mogu rei da to nije njihovo pravo - ali to je alosno". Nita suprotnije naem zapadnjakom nainu i religijskog i svjetovnog poimanja nije mogue zamisliti. A istovremeno nema niega iz ega bi Zapad i ostatak modernoga svijeta vie mogli nauiti. Na ovom stupnju ljudskoga razvoja, na kojem i slijepe i svjesne sile nagone sva bia da se okupe pod motom "suradnja ili smrt", apsolutno je vano da ljudska svijest bude potpuno proeta tim uenjem, dok taj nezamjenjivi princip najzad ne postane aksiom: da svaka vjera ima podjednako pravo na ivot, i da svaki ovjek ima podjednaku obvezu da potuje ono to njegov blinji potuje. Kazavi to tako iskreno, Gandhi je po mom miljenju pokazao da je nasljednik Ramakrine. Kolegi koji ga je upitao: "Postoji li nain da moje religiozno iskustvo Boga podijelim s mojim prijateljem?" Gandhi je odvratio: "Moe li mrtav eljeti da njegovo znanje i iskustvo budu dani slonu? I obratno? Bolje se moli da Bog da tvom prijatelju svu svjetlost i znanje - ne mora biti isto ono koje je tebi dao". Netko je pitao: "Zar ne moemo dijeliti nae iskustvo?" Na to je Gandhi odgovorio: "Bez obzira da li smo svjesni toga ili ne, mi
227

neminovno dijelimo (ili prenosimo) naa iskustva - ali naim ivotima (naim primjerom), a ne naim rijeima, koje su potpuno pogreno sredstvo. Duhovna iskustva dublja su od misli... Na osnovi injenice da ivimo nae e se duhovno iskustvo preliti. Ali tamo gdje postoji svijest o dijeljenju (volja da se duhovno radi), postoji i sebinost. Ako vai krani ele dijeliti svoje kransko iskustvo, vi ete podii intelektualni zid. Radije se molite da vai prijatelji postanu bolji ljudi, kojoj god religiji pripadali". Mislim da je prava misija Ramakrininih uenika upravo ovo - paziti da njegovo iroko srce, otvoreno svim iskrenim srcima svijeta i svim vidovima njihove ljubavi i njihove vjere, nikada ne bude, za razliku od ostalih "Svetih duica", zatvoreno na oltaru, u crkvi u koju e biti mogue ui tek poto ste izrekli lozinku Credo /Vjerujem/. Ramakrina mora biti za sve. Svi su njegovi. On ne treba uzimati. On treba davati. Jer onaj tko uzima doivljava sudbinu svih onih koji su u prolosti uzimali, svih Aleksandara, svih osvajaa: s njima u grob odlaze i njihova osvajanja. Pobjednik u prostoru i vremenu je onaj tko daje, tko daje cijeloga sebe, ne mislei o vraanju. Svi koji su ga poznavali svjedoe o njegovom apsolutnom potivanju intelektualne slobode onih oko njega - barem dotle dok svetom inicijacijom ne budu vezani uz njegov monaki red i njega samog. Sljedei tekst odslikava nam njegov ideal skladne slobode: "Nita (predanost jednom idealu) je poetak ostvarenja. Iznjedri med iz svih cvjetova; sjedi i budi prijateljski uvstvima obojen prema svima; sve potuj; svima kai: "Da, brate, da, brate", ali se vrsto dri svog puta. Vii stupanj je zapravo zauzeti stav drugoga. Ako sam ja sve, zato ne bih mogao i stvarno, pa i aktivno suosjeati s mojim bratom i vidjeti njegovim oima? Dok sam slab, ja se moram drati svog smjera (Nita), ali kada sam jak, mogu osjeati sa svima ostalima i potpuno suosjeati s njihovim idejama. Prijanje je naelo bilo: "Razvij ideju na raun svega ostalog". Dananji nain je "skladni razvoj". Trei nain je "razviti um i kontrolirati ga", usmjerujui ga potom kamo god elite. To je istinski samorazvoj. Ovladajte koncentracijom i usmjerite je k jednom cilju. Tako nita ne gubite. Onaj tko dobiva sve, mora imati i djelie". Ali uvijek e postojati ova razlika u misli Gandhija i misli Vivekanande, da se potonji, kao veliki intelektualac, za razliku od Gandhija nije mogao odvojiti od misaonih sustava. Iako su oboje priznavali vrijednost svih religija, Vivekananda je to priznanje uinio temom uenja i predmetom pouke. A to je i bio jedan od razloga postojanja Reda kojeg je on osnovao. Romain Rolland - IVOT VIVEKANANDE - UNIVERZALNO EVANELJE Problem slobode ljudske due i njenog individualnog odnosa sa Bogom Imanentnim i Bogom Transcendentnim je duhovni problem, sa kojim se suoavaju sve svjetske religije u ovo vrijeme. Alice Bailey - PROBLEMS OF HUMANITY
228

Religija i dalje ostaje bitno plemenska, ali u vrijeme prijelaza Riba u Vodenjaka, poinje djelovati na mnogo svjesnijoj razini i s besprimjernom pojedinanom slobodom. Moderna duhovnost, sa svojim bliskijim odnosom prema Bogu, nadahnula je unutarnju strast koja zalazi onkraj granica uskogrudne religioznosti. Dok institucionalna religija gubi tlo pod nogama, duhovna dobiva na snazi, duhovnost koja je sveobuhvatnija u svome usmjerenju nego pravila koja su joj prethodila. Novo Doba dokazalo je da je otvoreno zapanjujuem rasponu duhovnih tradicija i provedbi, pa se ak i u okviru glavnih religijskih tokova sklonost ekumenizmu, prihvaanju drugih puteva i tradicija kao utemeljenih i vrijednih potovanja, ubrzala. Putem ovog pomaka arine toke, rije svijest poela je oznaavati potragu za najdubljim mistikim uvidima u kombinaciji s razumom i slobodom. Naoruana rjenikom koji je prethodno bio ogranien na redovnike i mistike, zapadnjaka kultura razorila je ogranienja religije i poela uranjati, uglavnom nenadgledana, u kraljevstvo svetoga. Ne samo da elimo spoznati neto o doivljavanju Kundalini energije, reinkarnacije, meditacije i duhovnog zanosa, nego to elimo i proivjeti. elimo da mo tih duhovnih uenja pokrene i nae bioloko tkivo; elimo osjetiti nazonost Boga u naem tijelu isto kao i u naem umu. elimo tjelesni dodir s Boanskim, koji je ravan razini dodira koju su prethodno uivali sveci i mistici velikih tradicija. Caroline Myss - ZATO SE LJUDI NE ISCJELJUJU I KAKO BI MOGLI, 1996 Krist, kao Sjedinitelj Istoka i Zapada: ovu je izreku teko prihvatiti ortodoksnom i uskogrudnom kranskom sveeniku; to prvenstveno znai da e Krist raditi u najtjenjoj suradnji sa Buddhom dok se to sjedinjenje i rekonstrukcija uistinu ne dogodi. Buddha je blisko povezan sa Kristom u ovome procesu Njegovog ponovnog pojavljivanja, iako On nee biti ukljuen ili aktivan za vrijeme cijelog perioda Kristovog dolaska, aktivnog djelovanja na zemlji. Kao to ti zna, On isto tako nije prekinuo svoj kontakt i odnos sa ovjeanstvom, iako je On napustio svoje fiziko tijelo prije mnogo stoljea. On je uinio ovo da bi obavio odreeni rad koji ima veze sa tim (pored mnogo stvari nepoznatih ovjeanstvu) aktivnostima povezanih sa radom Krista, sa trenutkom Njegova dolaska sa odreenim planovima za nastupajuu civilizaciju Akvarijanskog Doba. Alice A. Bailey - THE REAPPEARANCE OF THE CHRIST, 1948 . . . nemojmo odvajati Istok od Zapada, ovjeanstvo je jedno, te neprestano budni istraiva otkriva ne samo mostove koji ih povezuju nego i onaj poetni zametak iz kojega nie njihovo izvorno jedinstvo. U svim krajevima svijeta ovjek je pozvan, neodgodivo opomenut da probudi ivot koji u njemu drijema. M. M. Davy, iz Enciklopedija mistika, II Svezak
229

Umjetnost Mira se ne oslanja na oruje ili ivotinjsku snagu za uspjeh; umjesto toga mi se usklaujemo sa univerzumom, odravamo mir u naoj vlastitoj stvarnosti, hranimo ivot, i spreavamo smrt i unitavanje. Morihei Ueshiba 1883-1969 (tvorac Aikido) Stvarna Religija je Religija srca. Prvo srce mora biti proieno. Istina, ljubav i istoa su osnova stvarne religije. Pobjeda nad niom prirodom ovjeka, kontrola uma, kultiviranje vrlina, sluenje ovjeanstva, dobra volja, bratstvo i uzajamna sloga, sainjavaju temelje istinske religije. . . Znaj da istinska religija poinje kada se izdie iznad tjelesne svjesnosti. . . . Dok slijedi uenje svoje vlastite religije, ovjek moe dosei brz duhovni napredak slijedei principe Boanskog ivota. . . Sve velike religije svijeta uistinu potvruju ovu boansku poruku univerzalnog bratstva ovjeka pod oinstvom Svemogueg Gospoda. Znaj da srce Veda, srce Biblije, svetog Kurana, svetih Gatha i svih svjetskih svetih zapisa su u istini jedno i pjevaju zajedniki slatku poruku ljubavi i sloge, dobrote i - ljubaznosti, sluenja i oboavanja. Odbaci barijere imena i oblika. Trai jedinstvo u srcu svih bia. Ukljui u svoj duhovni zagrljaj cijelo ovjeanstvo. ivi za mir. ivi za univerzalnu ljubav. ivi u Boanskom ivotu. Iz poglavlja 5 "Autobiography of Swami Sivananda", MY RELIGION, ITS TECHNIQUE AND DISSEMINATION (Moja religija, njena tehnika i irenje)

Ja se sjeam Djedovih (op.pr Apa aman po imenu Stalking Wolf) rijei, Mo amana, mo svijeta duha, je dat samo onima koji imaju jaku ljubav prema svojim blinjima. Spoznati duh-koji-se-kree-krozsve-stvari znai spoznati da ako je jedan dio duha bolestan, izgubljen, ili trai, onda je sve bolesno. Raditi samo za sebe znai ne spoznati duh-koji-se-kree-kroz-sve-stvari. Ako netko ne poznaje taj duh, on ne poznaje ni ljubav, i tako ne moe transcendirati sebe. Tom Brown, Jr - THE JOURNEY Crkve u centrima gradova su openito prazne - koritene za komemoracije i koncerte. Ponekad one lie na muzeje, a ne na mjesta koja primaju vitalnu, otvorenu zajednicu. Sa drugima ja uspostavljam Mreu progresivnih, radikalnih crkava irom Evrope u Ortodoksnim, Luteranskim, Anglikanskim i Katolikim tradicijama - tako da mi moemo podijeliti naa iskustva i razviti primjere najbolje prakse i koristiti naa sredstva za zajednike projekte. Donald Reeves - rektor Church of England - St James Picadilly Church, London u kojoj se odravaju i programi-yoge, meditacije, new age itd.

Ako slijedi bilo koji duhovni put na kraju e ipak dosegnuti ciljeve koji su unaprijed zacrtani od njihovih osnivaa. Ali, to jo ne znai da si dosegnuo sebe. Da bi dosegnuo sebe mora slijediti sebe. Sokrat 399-469 prije nove ere
230

Dva jezika Po vanjskom ovjeku, mi smo u ovom svijetu, a po unutarnjem ovjeku, mi smo u unutarnjem svijetu. . . Dakle, onda, mi smo proistekli iz oba svijeta, govorimo kroz dva jezika, i moramo biti shvaeni kroz dva jezika. Jacob Boehme Dalaj Lama sada naglaava potrebu da se odmaknemo od religijske strane oblika i naglaavamo sutinu. Ovo, e u praksi, voditi do ispoljavanja naglaska na univerzalnu ljubav i samilost, i buenje gnoze unutar kranskog okvira. Buddhizam predlae praksu (op.prev. univerzalne ljubavi i samilosti) ne sistem vjerovanja, i kada se bude slijedila ova praksa e obasjati cijelo polje svjesnosti, raspriti svu ljutnju, spekulativne, teoloke i psiholoke proble -me, decentralizirajui svjesnost, i uputiti ovjeka u istinsku duhovnu slobodu. Jedina vjera koja je potrebna jeste vjera da je Buddha govorio istinu o svom iskustvu, i da je zbog toga prosvjetljenje injenica. Iz ovog prosvjetljenja proistie univerzalna sami -lost, savrenstvo uma i sluenje i potvrivanje gnostikog puta. to je Krist rekao o praksi jeste ono to sada najvie zanima Zapad. Mi smo iznad svega udrueni u ljubavi. Samilost i ljubav se podudaraju. U ovome lei toka kontakta izmeu Buddhizma i Kranstva to prevazilazi sve teoloke preokupiranosti. Druga stvar: Buddha je rekao: "Sve ono to jesmo jeste ono to smo mislili". Krist je rekao: "Ono to ovjek misli u svome srcu, takav i jeste". Glava i srce su ovdje jedno. I ovo rjea -va problem dva-jezika. Vie nema unutarnjeg ovjeka i izvanjskog ovjeka, niti jezika za svakoga. Postoji jedno samilosno srce ovjeanstva, jedan prosvjetljeni um, jedan jedini, skladan glas, i duboka tiina i mir obuhvaa sve. Krist je rekao: "Ni jedan ovjek ne dolazi Ocu osim kroz mene". "Ja sam vrata". Bilo je reeno kada je putovanje Bogu zavrilo, onda je putovanje Bogu poelo. Ako proemo kroz ta vrata onda ulazimo u boansku svjesnost, i shvaamo da smo mi tu bili cijelo vrijeme. Nova svjesnost se zbiva, sutinski sadraj kojeg je Krist opisao ovim rijeima: "Ja dolazim nazad vama. Uskoro me svijet vie nee vidjeti, ali vi ete me vidjeti; zato jer ja ivim, vi ete isto tako ivjeti; onda ete znati da sam ja u mom Ocu, vi u meni i ja u vama". Ivan 14, 19:20 Biblija. Mi smo sada "u ocu" sa naim blinjim ljudima. Ali to je ova nova svjesnost, ispoljavanje ljubavi i samilosti? Rije "Bog" nestaje iz misli isto kao i predodba "ja" nestaje u beskonanoj nesebinosti. U prelasku iz stvarnosti oblika u boan -sku bezoblinost, mi se budimo u istini o annata (bez sebstva) i boravimo u sunyatta (praznini). U Sutri Srca, Buddha govori: Ovdje, O Sariputa, oblik je praznina, i sama praznina je oblik; pra -znina se ne razlikuje od oblika, oblik se ne razlikuje od praznine; to god je oblik to je praznina, to god je praznina, to je oblik.
231

Isto je istinito za osjeaje, zapaanja, impulse, i svjesnost". Uvidjevi nestvarnost sebstva, to je, u istini jeste pokuaj da se to vrati nazad u nekom finijem obliku? Ako nova svjesnost nije samo-svjesnost, ve ispoljavajua ljubav i samilost, to, je onda precizno, sebstvo Boga osim praznina? I kako ono to nije sebstvo moe imati bilo kakav odnos sa Bogom? To ne moe, jer biti "u" Bogu i "jedno" sa Bogom, nema bia prema kojem se odnosi i nema sebstva koje e doivjeti taj odnos. Kako to moe biti, jer ovo ispoljavanje decentraliziranog bia jeste bezgranina priroda onoga to je svjesnost postala i uvijek je to i bila? Ova bezgranina priroda je nae "prvobitno lice". Ako nema sebstva, onda nema ni Sebstva. Ovo je Buddha znao - nema sebstva, nema due, nema odvojene individualnosti; samo Svjetlo, Mudrost, Ljubav, Znanje. Takav uvid je stvarni kraj dijalogu, i nadahnue za njegov poetak, jer je to isto tako kraj za sve probleme koji pro -izlaze iz jezika, i sinteza egzoterinog (vanjskog) i ezoterinog (unutarnjeg) razumijevanja. Samo sluenje svijetu moe nas izdignuti iznad izgovorenih rijei. Slijedi pjesma iz buddhistikih zapisa "Treasury of Songs" i "Royal Song of Saraha" u prevodu H.V. Guenther. Washington University Press 1968. Postoji jedan Gospod otkriven u mnogim zapisima, Koji se jasno ispoljava po tvojoj elji. On nije vien kako dolazi, niti spoznat kako stoji ili odlazi, Kao jednost i nepokretnost vrhunski Gospod je poznat. Misao je ista kada je usmjerena na elo. Nemoj onda zamiljati razlike u sebi. Kada nema razlikovanja izmeu Tijela, Govora i Uma, Onda istinska Uroena priroda sjaji. Cijeli svijet je muen rijeima I ne postoji nitko tko djeluje bez rijei. Ali onoliko koliko je netko osloboen od rijei on uistinu stvarno razumije rijei. Philip Barford - iz lanka The two languages iz magazina Beacon br. 5/6-7/8-1989
Kada je moj duh upio uenje, zaboravio sam da se uputam u rasprave o doktrini. Milarepa 1052-1135

Ono to se ne moe zamisliti - o tome se ne moe ni razgovarati. Ludwig Wittgenstein 1889-1951 - NOTEBOOKS
Duhovna iskustva dublja su od misli. Mahatma Gandhi

Postoji stanje kada rijei prestaju i tiina prevladava. Ramana Maharshi


Mudri koji uviaju da je svijest u njima ista svijest koja prebiva u svim svjesnim biima, postiu vjeni mir. KATHA UPANISHAD
232

KNJIGE O DIJALOGU MEU RELIGIJAMA - William James - Raznolikost religioznog iskustva, 1902 autor govori da su religije nuno razliite i da njihovo "potpuno znaenje moe biti odgonetnuto jedino njihovom univerzalnom suradnjom". - Raimundo Panikkar - The Silence of God: The Answer of the Buddha - autor istrauje stvari o buddhistiko-kranskom dijalogu. - Ruben Habito, S. J. - Total Liberation: Zen Spirituality and the Social Dimension - objanjava odnos izmeu zen buddhizma i kranstva, potiui aktivno ukljuivanje i borbu protiv drutvenog nasilja i ugnjetavanja. - Aloysius Pieris, S.J. - Love Meets Wisdom: A Christian Experience of Buddhism - Socijalni i duhovni aspekti buddhizma su istraeni sa naglaskom na inter-religiozno razmijevanje. - C. Spurgeon Medhurst - THE TAO TEH KING - A Short Study in Comparative Religion, 1905 - autor bio kranski misionar 20 godina u Kini, usporeuje Taoizam i religije - THE TAO OF JESUS (Tao Isusa) od Joseph A. Loya, Wan-Li Ho, Chang-Shin Jih: eksperiment u intertradicionalnom razumijevanju; usporeivanjem nenasilje, savrenstvo, vrlina itd. - Ova mala knjiga potie uzajamno potovanje vitalno za opstanak multikulturalnog globalnog sela. (Tao te Ching nakon Biblije najprevoeniji tekst) - Kathryn Spink - A Sense of the Sacred - The life of Bede Griffiths, - u biografiji se opisuje Griffiths-ovo djetinjstvo i obrazovanje u Engleskoj, njegovo prijateljstvo sa C.S. Lewis, njegovo preobraenje na katolicizam, njegov ulazak u benediktinski samostanski ivot, njegov odlazak u Indiju, i njegovi napori da se dosegne duhovno "vjenanje Istoka i Zapada". - Poznati belgijski kranin Tomist (sljedbenik Sv. Thomas Aquinasa) Monsinjor Etienne Lamoteje stekao glas kao internacionalni autoritet za ureivanje, prevoenje i komentiranje nekih od najznaajnijih djela iz Mahayana Buddhizma (kao to su to Surangama Samadhi sutra i Mahayana sangraha). Njegov vrhunac svega je veliko djelo Histoire du Bouddhisme Indien, des origins a l'ere Saka (na engleski prevedeno kao History of Indian Buddhism, from the Origins to the Soka Era (1958), Institute Orientaliste de l'Universite Catholoque de Louvain, 1988. Zbog njegovog eruditskog znanja, nekoliko tjedana prije smrti mu je bio dat naziv "Ekspert za buddhistike spise". Drugi poznati kranski uenjak za buddhizam je bio isusovac Otac Heinrich Dumoulin (1944?) poznati Zen uenjak. On je o zenu napisao u Encyclopedia of Religion (ed. Mircea Eliade sa Charls J. Adamsom u 16 tomova u izdanju Macmillan New York, 1987) Njegov magnum opus napisan u dva toma Zen Buddhism: A History (1959 na njemakom tom 1. India and China, 1963, na engleskom 1988) Zatim tu je i Thomas Merton katoliki sveenik pisao o zenu i taoizmu-teolog Hans Kung iz Njemake kao i
233

John Hick iz Engleske. Ovi kranski mislioci i poznavaoci drugih tradicija piu o meureligijskom dijalogu na otvoren nain i sa potovanjem za druge. KAKO SPOZNATI BOGA - Putovanje Due u Misteriju nad Misterijama, 2000 - Rider Books, asna Sestra Judian Breiten Bach - Katoliki Red Siromanih Sluavki Isusa Krista je napisala: "Sa djetinjim strahopotovanjem i uenjem, rijeima elegantne jednostavnosti, Deepak Chopra nas poziva da bez napora otkrijemo misteriju ivota". Dalaj Lama "Ja estitam Dr. Deepak Chopri za ovu prekrasnu knjigu". - "Ova znaajna knjiga izraava tako duboko univerzalnu poruku jedinstva duhovnih ideja". Hidayat Inayat-Khan-duhovni poglavar internacionalnog Sufi pokreta. - Dr. Bernie S. Siegel - "Briljantni um je stvorio knjigu koju bi trebali proitati i vjernici i nevjernici. - Meher Baba - BOG GOVORI - Aitken, Robert & Steindl-Rast, David. (1994) The Ground We Share: Everyday Practice, Buddhist and Christian - Cobb, John B. & Knitter, Paul (1999) Transforming Christianity and the World: A Way Beyond Absolutism and Relativism - Dalaj Lama (1998) The Good Heart: A Buddhist Perspective on the Teachings of Jesus. Dobro srce - Dalaj Lama komentira uenje druge religije-kranstva (dijalog na poziv katolikog sveenika) - Yogi Ramacharaka (Amerikanac) - MYSTIC CHRISTIANITY - The Inner Teachings of the Master (unutarnje uenje Uitelja) Peter Strasser - BOG SVIH LJUDI - John Bowker: Religije svijeta, Znanje, Zagreb, 1998 - P. D. Ouspensky - TERTIUM ORGANUM, 1912 i ETVRTI PUT - Aldous Huxley - THE PERENNIAL PHILOSOPHY - Carl Jung - Psychology and Religion: West and East - Kennedy, Robert L. (1996) Zen Spirit, Christian Spirit: The Place of Zen in Christian Life - Rabindranath Tagore - OVJEKOVA VJERA, 1931 - Darshan Singh - TAJNA SVIH TAJNI - Duhovni razgovori, 1978 - Aurobindo Gose - THE LIFE DIVINE, 1935 Kung, Hans, Kranstvo i svjetske religije - uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, - Naprijed, Zagreb, 1994 Karl Jaspers - Sokrat, Buda, Konfucije i Isus, Zodijak, Beograd, 1980. - Idel, Moshe & Bernard McGinn (1996) Mystical Union in Judaism, Christianity, and Islam: An Ecumenical Dialogue. Fletcher, Kawanami, Smith, Woodhead - Religions in the Modern World: Traditions and Transformations. Routledge. London. 2002. Anthony de Mello - SVJESNOST, 1990 - Enzo Pace - ZATO RELIGIJE ULAZE U RAT, 2004 - Matthew Fox - ORIGINAL BLESSING - Borg Marcus - JESUS AND BUDDHA: The Paralel Sayings, 1997 Sri Yukteswar - SVETA NAUKA
234

- J. Donald Walters (1989) Rays of the Same Light - parallel passages, with commentary, from the Bible and the Bhagavad Gita (Vol. I, II, III,) - D. T. Suzuki - Kranski i Buddhistiki Misticizam, 1957 - Fritjof Capra - TAO FIZIKE, 1976 - Edouard Schure - VELIKI POSVEENICI, 1889 - Huston Smith - THE RELIGIONS OF MAN, 1958 - Hajime Nakamura - A Comparative History of Ideas, 1986 (zauujue paralele i dodirne toke duhovnosti u raznim religijama) - World Scripture: A Comparative Anthology of Sacred Texts, 1992 Ovo je obuhvatna knjiga; njenih 928 strana sadri preko 4000 poglavlja sakupljenih iz 268 svetih tekstova i 55 usmenih predaja. - knjiga se moe download sa internet adrese besplatno: www. tparents.org/Library/Unification/Books/World-S/WSC-RPTR.htm O svjetskim religijama i dijalogu pogledati na: www.wnrf.org www.integrativespirituality.org www.cosmosofy.org (internet religija) www.interfaithdialog.org - www.cpwr.org/2004Parliament/ www.religioustolerance.org - www.spiritualteachers.com www.sacred-texts.com Nema vie nikakve potrebe da se vjeruje, kada se vidi Istina. Al-Alawi - sufi mistik Spoznat ete Istinu i Istina e vas osloboditi. Isus Istina slijedi vjeru i mir, zavravajui postupak proljepavanja kojeg su oni zapoeli. Jer, vjera je jo uvijek cilj uenja, koji postaje nepotreban nakon to je poduka nauena. Meutim - istina e ostati zauvijek. TEAJ O UDIMA Svaka je religija pomogla ovjeanstvu. Paganizam je u ovjeku poveao svjetlo ljepote, veliinu i uzvienost njegovog ivota, njegovu svr -hu prema mnogostranom savrenstvu; Kranstvo mu je dalo viziju boanske ljubavi i dobroinstva; Buddhizam mu je pokazao plemeniti put da bude mudriji, ljubazniji, proieniji; Judaizam i Islam kako da religiozno bude vjeran u akciji i gorljiv za Boga. Hinduizam mu je otvorio najvee i najdublje duhovne mogunosti. Velika stvar bi bila uinjena da su ove Boje-vizije mogle jedna drugu obuhvatiti i proeti; ali intelektualna dogma i kult-egoizma tome stoje na putu. Sri Aurobindo 1872-1950 - www.auroville.org

Tko god ne moe pronai hram u svome srcu, taj nikada nee moi pronai svoje srce ni u jednom hramu. Mikhail Naimy 1889-1998-THE BOOK OF MIRDAD Boravei u prvobitnoj istoti Duha, zaboravio sam svaki oblik licemjerja. ivei ponizno tijelom i duhom, zaboravio sam prezir i udi slave. Podigavi hram u svome srcu, zaboravio sam vanjski hram. Privoljevi se smislu, a ne sjaju, zaboravio sam kako se igra rijeima. Milarepa 1052-1135
235

Sve religije i filozofski sistemi mogu ovjeka odvesti samo do odreene toke -uvijek iste- do emocionalno-mentalnog koncepta Boga. A ono to je najznaajnije, to zasluuje naziv istinskog Postignua, lei iza toga, u samo-realizaciji. Ramana Maharshi 1879-1950 Ako ti vidi svoju prirodu, tebi nije potrebno itati sutre ili prizivati Buddhu. Uenost i znanje ne samo da su beskorisni ve i zamuuju tvoju svjesnost. Doktrine slue samo da usmjere prema umu. Jednom kada vidi (spozna) svoj um, zato obraati panju na doktrine? Bodhidharma - The Zen Teaching of Bodhidharma Biti stopljen sa prazninom znai uope ne znati za to. U radikalnom neznanju o istoj panji mi rtvujemo sebe i otkrivamo svoju originalnu cjelovitost... Konano revolucionarno djelo nije odricanje od naih ivota literalno ve direktno, trenutno vienje koje je naa vlastita istinska priroda. Flora Curtois Nijedna religija svijeta nije uspjela da produhovi i podari sreu ovjeanstvu. Ipak je svaka dala Osloboenje ili takozvano "Spasenje", mnogim pojedincima. Ramana Maharshi Mnotvo teorija u bezbrojnim knjigama, mnogo sekta i religija u gotovo neminovnom meusobnom neprijateljstvu - bez obzira koliko se ono vjeto maskiralo - pokazuju nedostatak jedinstva, to jedino moe da bude dokaz da u svima njima ima malo ili nimalo istine. Sadhu Mouni - IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957 - Religija poinje i zavrava se sa obredima, ritualima, vjerovanjima, kanonima svetim spisima. Duhovnost, udnja za duhovnim ivotom, poinje tamo gdje religija prestaje. Osoba sa duhovnim tenjama ne slijedi duhovnu stazu radi postignua svjetovnih ciljeva ili iz straha od nekog vieg entiteta. Ne. Ona pokuava da razumije svoju pravu prirodu i dogaaje odgovorne za njeno postojanje. - Ja ne znam zato je ovjek stvoren. uo sam stotine odgovora, ali nijedan nisam prihvatio. Ni jedan mi ne zvui istinito, ali definitivno znam da ovjek ima misiju i da je on instrument duhovne svijesti. Ovo fiziko tijelo je samo vanjska forma, maska, dok je um skup razliitih mehanizama, provodnika i spojeva koje ono skriva. Postoji u nama neto posebno, to nema ni imena ni prebivalita, a zovemo ga atma. To treba doivjeti, i jednom kada ga doivite, tada ste na dobrom putu. Taj doivljaj traje samo trenutak, ali u tom trenutku tijelo je samo ljutura, a um samo skup spojeva u maini. Nakon toga, zavrili ste sa svim ostalim iskustvima. U tom trenutku nema iskustva imena, tijela, vremena i prostora. Za jedan trenutak vi ste mrtvi, ali posljedice toga su trajne i postojane. Ako vam se ovakvo iskustvo pojavi i za trenutak, upotpunili ste svrhu ljudskog postojanja. Bez obzira koliko vjebali jogu, ne
236

moete ga na silu izazvati. Ono se deava sasvim sluajno i u tom trenutku se ini da je sve tako idealno i harmonino. ak i onaj tko ne zna nita o jogi, moe doivjeti ovakvo iskustvo. Ja vam dajem rijei utjehe koje se temelje na istini; zapamtite samo jedno - neiskustveno iskustvo. ovjek je vjekovima eksperimentirao sa religijama ne bi li doivio upravo ovo iskustvo o kojem govorim. Zapravo, nijedna religija u tome nije uspjela. Nemam namjeru da vrijeam ili napadam bilo koju religiju, ali mora se ukazati na injenicu da nam one do sada nisu mogle rei istinu. Sve religije svijeta su bile zaokupljene organiziranjem drutva, politike, kanona, pravila i propisa; kako se obui, jesti, spavati, sjediti, priati, pjevati, eniti se i umirati. To je potrebno drutvu. Religija je neophodna za drutvenu i politiku strukturu, ali za one koji ele iskustvo, religija je apsolutno nepotrebna. Mnogo je bolje ne oslanjati se na nju. Iskustvo, to je sve to duhovni ivot jeste. Swami Satyananda Saraswati - Teachings of Swami Satyananda Saraswati Da li je vjera u Boga neophodna na spiritualnom putu? Nije neophodna. Ali neophodna je vjera ili povjerenje u sebe, vjera u Istinu i ljubav prema Istini. Potreban je istraivaki um da se osobno vidi, provjeri, utvrdi. Potrebna je izvjesna vjera da bi se zapoelo. Naunik takoer poinje s nekim uvjerenjem. On vjeruje da je istina skrivena u prirodi i on se uputa u potragu za njom. Zato, da bismo poeli istraivanje moramo unaprijed vjerovati da je svijet smislen. . . Ne moe se doivjeti Boga u nebu, ali svatko moe doivjeti Boga u sebi: Kraljevstvo je nebesko u vama. Swami Ranganathananda nadstojnik Ramakrina arama, intervju iz Phoenix magazine, 1982 - Potraga za stvarnou je najopasnija od svih poduhvata jer e to unititi svijet u kojem ti ivi. Ali ako je tvoj motiv ljubav prema istini i ivotu, ti se ne treba bojati. - Odbaci svoju vezanost za nestvarno, i stvarnost e se ukazati estoko i njeno u isti mah. S pojavom stvarnosti pojavit e se i velika ljubav koja nije ni izbor ni neka posebna sklonost; ta ljubav nije vezanost ve snaga koja sve stvari ini vrijednim ljubavi. - Svjesnost u tebi i svjesnost u meni, naizgled dvoje, stvarno jedno trai jedinstvo i to je ljubav. Nisargadatta Maharaj Nije potrebno imati pozitivnu religiju. Ono to je vano, jeste biti u harmoniji sa sobom i univerzumom, a ovo je mogue bez pozitivnih i posebnih formulacija rijei. Johann W. Goethe 1794-1832 Da li si ti nesebian? To je pitanje. Ako jesi, onda e biti savren bez da ita jednu, jedinu religioznu knjigu, bez da odlazi u jednu, jedinu crkvu ili hram. Swami Vivekananda Igra na sebi nije traganje za Bogom. Rije je o nalaenju tragaoca. Onaj koji traga je ono to treba da se nae. Lako e Bog da te pronae
237

ako stalno ivi na istoj adresi, tj. ako ti sam prestane da luta. Ostavi transcendentalna pitanja po strani - od njih nee imati nikakve koristi. Mi smo isuvie uobraeni da bi shvatili ak i veoma proste stvari: ovjek nema ime sebe da nae! Ne snalazimo se ak ni u racionalnom svijetu - ulazak u iracionalne vode znaio bi izlazak iz zdrave pameti. Glumimo bogove, a nismo ni ljudi - otuda licemerje. Nevjernik vjeruje samo u ono to vidi. Vjernik vjeruje i u ono to ne vidi, a igra na sebi se sastoji u tome da ovjek ne vjeruje ni u ono to vidi ni u ono to ne vidi. Igra je avantura, istraivanje unutranje stvarnosti - zbog toga u igri nema mjesta za vjeru. Sve je na ovom svijetu i bitno i nebitno, i korisno i beskorisno. Vjera, meutim, zna da bude i opasna. Tko vjeruje? Onaj koji ne zna. A to ini onaj koji hoe da sazna? Ne vjeruje. To ne znai da takav ovjek ne vjeruje u Boga, ve da ne vjeruje u um sam po sebi, on ne vjeruje u instrument vjere i nevjere. Igra na sebi, dakle, nije ni teizam ni ateizam, ve smjelost da se ispita stvarnost. - Koji je osnovni kvalitet molitve? Predanost, djetinje povjerenje, duboka otvorenost izvoru ivota. Kada je nesvjestan, ovjek u ono-me to imenuje molitvom samo pokuava da isprosi manju ili veu uslugu s neba, neku metafiziku protekciju, iako sve to, gledano sa strane, podsjea na molitvu. Zbog toga to ne zna, ovjek u dotinoj situaciji misli da zna, pa se time produava duboko neznanje. inilac pogreno imenuje in koji mu, zauzvrat, stabilizira nesvjesnost, uljuljavajui ga u nerazaznavanju injenica. Uvijek je tako kad se duhovnost procjenjuje vrstom ina, a ne svjesnou inioca. U igri na sebi nije bitan in - to je vrlo vano da se razumije. Ti moe da bude odsutan sjedei u poloaju za meditaciju i potpuno meditativan u samoposluzi. Kvalitet bia, ta zaboravljena ontoloka cjelovitost je ono to in odreuje kao duhovan. Moe da klei ili da se klanja, da udara glavom o Zid plaa ili bilo koji drugi zid, da sjedi prekrtenih nogu, sklapa oi, vrti brojanice ili prinosi oltaru skupocjene darove - ako si nesvjestan nita ne pomae. Ako si ti sam kao inilac odsutan, nikakva tobonja svetost ina nee ti pomoi. Naprotiv. - Duhovnost aktera prenosi se i na akciju, to jest in. Kada si svjestan, vie nije vano to radi ve kako to radi, ne kako u smislu vjetine, ve kako u smislu potpune prisutnosti subjekta iza bilo kojeg djela. Ako si autentian, potpuno je svejedno da li pere arape ili istjeruje biem trgovca iz hrama. Kada iznutra nema podjele, nema je ni izvani. Neomeeno predrasudama, bie moe slobodno da se izraava kroz sve, i kroz samou i kroz meuljudske odnose. - - Ako hoe da promijeni kvalitet svog ivota, provjeravaj sve u praksi, i ono to otkrije bit e tvoje postignue. Ma to da ti netko kae, uvijek provjeri sam za sebe. Sve ono u to vjeruje samo e ti pomoi da protrai ivot u neznanju. Rad na sebi je put provjere, ne put vjere. Put poinje posmatranjem. Ali nije bitno kako emo to formulirati, nego da li emo zaista prakticirati posmatranje. Ljudi vole da priaju, ali ne i da rade. Put je praksa, ne
238

pria o djelovanju. Ako paljivije pogleda, nikakvo trajno ja ne postoji. Pod trajnim ja podrazumijevam ja koje je nezavisno od vanjskih okolnosti. Ako mi okolnosti diktiraju koju vrstu ja treba da primijenim ili da osjetim, to je dokaz da povrh sve moje mehaninosti nema nikakvog ja. Skupno ime za sva ta ja je linost. Linost je sluajni proizvod situacionih uslovljavanja, pa zato i kaemo da smo dobri ili loi zbog ovih ili onih ivotnih okolnosti. Individualnost je samo prazan pojam, sentimentalnost naeg zavaravanja. Individuus je latinska rije ije je znaenje nepodijeljenost. Samim tim, individualnost oznaava autentinu psiholoku homogenost - koja ne postoji! ovjek jo uvijek nema individualnost; to ne znai da ne moe da je ostvari. Proces individualizacije je proces depersonalizacije. Ako mislimo da je specifinost nae mehaninosti - individualnost, onda je nikada neemo ostvariti, jer e nas vjera u vlastitu dovrenost sprijeiti da pristupimo dovravanju. ovjek nije dovren, i ako povjeruje da jeste, unutranja evolucija se prekida. Poto nemamo hrabrosti da se suoimo sa injenicama, vjera dodatno pogorava ionako nezavidnu situaciju. Jedan jedini trenutak posmatranja dovoljan je da nam uniti iluziju dovrenosti. Nama je ipak lake da vjerujemo, jer vjera je uspavljujua. Opasnost vjere je u tome to nam ona prividno olakava ivot. Posmatranje je teko jer rasanjuje, a osim toga, anestetik vjerovanja tada prestaje da djeluje! Vienje injeninog stanja stvari ne moe te ostaviti ravnodunim. Tada mora neto da uini sa sobom. Ne sa svijetom, nego sa sobom. Nepoznat ? Danas kao posljedica duhovnog probuenja koje potie od 1625 godine, i koje je potaklo naglasak na ire, ope obrazovanje i na pobunu protiv klerikalnog (sveenikog) autoriteta, zraenje iz svijeta dua se mnogo pojaalo i Kraljevstvo Boje postaje sastavni dio ispoljavanja vanjskog svijeta, i to po prvi puta u dugoj, dugoj povijesti ovjeanstva. Djelovanje ovog zraenja ili magnetske aure je tako jako, da vie ne moramo govoriti u terminima stvaranja kraljevstva ili njegovog ispoljavanja na Zemlji. Ono se ve ispoljava, i njegova aura se proimlje sa mentalnom, astralnom i eterikom aurom ovjeanstva. Potrebno je jedino priznanje, ali (i ovo je faktor na kojeg se mora upozoriti) priznavanje je bilo suspregnuto sve dok se Kraljevstvo Dua ne bude moglo zatititi od uskogrudnih stavova bilo koje crkve, religije ili organizacije; mnogi e tvrditi (kao to su to uvijek i inili) da prihvaanje u Boje Kraljevstvo moe biti obavljeno samo kroz njihovu odreenu separativnu grupu. Kraljevstvo Boje NIJE kransko, ili budistiko, ili se moe pronai usmjeravanjem na bilo koju svjetsku religiju ili ezoterinu organizaciju. Ono je jednostavno i jedino ono to tvrdi da jeste; velika i integrirana grupa duom-proetih osoba, koje zrae ljubav i duhovna nastojanja, motivirani dobrom voljom. Alice Bailey - DISCIPLESHIP IN THE NEW AGE, 1944
239

Mistik vidi stvari unutarnjim svjetlom i za njega beskonano i vjeno nije stvar vjere, ve iskustva. Sr nauke o misticizmu jest da ono najvie u ovjeku ostvaruje izravan susret s vrhovnim u svemiru te da ljudska dua moe uivati u izravnom zajednitvu s Bogom kojeg nije mogue pojmiti ni ulima ni logikim poimanjem. Mistik saznaje da se odigrala promjena u njegovoj svijesti i da put ka ostvarenju nije gubitak jednosti, ve njeno posjedovanje. Njegovo najvie kontemplativno iskustvo je mirna svijest u kojoj prestaje tenja i on nalazi odmor u mislima o Bogu i o Bogu samom. Ocean postojanja vie ne osjea kao prazninu i samou, ve kao vibrantnu snagu i mir. Uzbuuje ga mona energija ija se ivotna snaga ulijeva u njegovu duu i on doivljava iskustvo kojem misao, osjeaj i ljubav nisu ravni. Njegova snaga vrtoglavo raste, jer se u njega ulijeva svjei ivot kakvog njegovo staro, odvojeno postojanje nije nikada upoznalo. Osloboenje, je dakle, vrhunski ivot. Vrhunski ivot jest ivot u Bogu. itav ivot nalazi svoje ispunjenje u boanskom ivotu. Mistik ivi istinski i intenzivno, jer ivi u samoj blizini velike struje ivota, a to je Bog. Bog je izvor ivota, uzviena stvarnost i stoga je stvaran i potpun ivot u Bogu koji oznaava osloboenje. Mahatapasvi Shri Kumarasvamiji - DIMENZIJE YOGE To je zasljepljenost, ne ljubav, koja daje snagu naim iluzijama. ista ljubav u bilo kojem obliku nikada ne bi smjela biti zamjenjena sa oboavanjem idola. J. Donald Walters - 14 STEPS TO PERFECT JOY - Kad bi postojao nain da se opie spokojstvo koje proizlazi iz konanog spoznavnja Boga, spokojstvo koje raspruje svakidanje strahove, a nisko samopotovanje zamjenjuje monom poniznou, te bi rijei bile najmonije ikada napisane. Ali same rijei nikada ne mogu obuhvatiti doivljaj Boga - svi moramo zasluiti svoj put do tog dragocjenog, unutarnjeg stanja spokojstva. . . - Neka va Dvorac postane sveto tlo pod vaim nogama. ivite mo svoje due. Sluajte i slijedite savjete vae due. Niste sami. Ovaj ivot nema uzvienije svrhe od poziva u mistian odnos s boanskim. Caroline Myss - DVORAC DUE - Unutarnji put prema Bogu i vaoj dui, 2007 Svakom ovjeku, koji misli da moe tumaiti i pouavati stvari o onom svijetu-Bog e se nasmijati Albert Einstein, "Religija i znanost", 'New York Times Magazine', 9 studenoga 1930. Neka Bog ubije onoga koji sam ne zna, a ipak se usuuje drugome pokazivati put do vrata Njegovog Kraljevstva. Perzijska poslovica Rije Krist moete zamijeniti izrazom prisutnost, ako vam je taj izraz smisleniji. Krist je vaa Boja sutina ili Jastvo, . . . Mnogi e se nesporazumi i lana uvjerenja o Kristu razjasniti spoznate li kako u njemu nema ni prolosti ni budunosti. Rei da je Krist bio ili da e biti
240

samo je po sebi proturjeje. Isus je bio. Bio je to ovjek koji je ivio prije dvije tisue godina i spoznao boansku prisutnost, svoju istinsku prirodu. Stoga je rekao: Prije nego to je Abraham bio, ja jesam. Nije rekao: ivio sam i prije nego to se Abraham rodio. To bi znailo da se jo nalazi u dimenziji vremena i da je poistovjeen s oblikom. Rijei ja jesam izgovorene u reenici koja poinje s prolim vremenom ukazuje na temeljit pomak, prekid tijeka u vremenskoj dimenziji. Ta reenica po svojoj dubini nalikuje tvrdnjama ena. Isus je znaenje prisutnosti, samospoznaje, pokuao prenijeti izravno, a ne kroz diskurzivnu misao. Zakoraio je s onu stranu dimenzije svijesti kojom upravlja vrijeme, u carstvo bezvremenosti. U njegov je svijet ula dimenzija vjenosti. Naravno, vjenost ne oznaava beskrajno vrijeme, nego bezvremenost. Tako je ovjek Isus postao Kristom, prenositelj iste svijesti. A kako Bog definira samoga sebe u Bibliji? Je li Bog rekao: Ja sam oduvijek bio i uvijek u biti? Naravno da nije. To bi prolosti i budunosti dalo oznaku stvarnosti. Bog je rekao: JA SAM TAJ KOJI JESAM. Ni ovdje se ne spominje vrijeme, nego samo prisutnost. Drugi dolazak Kristov preobrazba je ljudske svijesti, pomak od vremena u prisutnost, od razmiljanja do iste svijesti, a ne dolazak nekog mukarca ili ene. Kad bi se Krist sutra vratio u nekom tjelesnom obliku, to bi on ili ona uope mogli rei, osim ovoga: Ja sam Istina. Ja sam boanska prisutnost. Ja sam ivot vjeni. Ja sam s vama. Ja sam ovdje. Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemojte ograniavati na identitet i oblik. Ja sam sada. Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA On, Jedini, vibrira bre od duha, dostie veu brzinu nego to bi duh ikada mogao; ak ni bogovi ga ne mogu dosegnuti, niti ga duh moe shvatiti. Kada se on pokree, sve se pokree. U njemu sve postoji. On je pokretan. On je takoer i nepokretan. Daleko je i blizu. On je unutar svih stvari. Izvan je svih stvari, a u sve stvari prodire. Ko god uvidi da je u svim biima taj isti atman (sebstvo), i ko god vidi da taj atman sadri sve stvari, taj se nikad mnogo ne udaljava od tog atmana. Onda kada vidi itav ivot i itav svemir u tom atmanu, ovjek je otkrio tajnu. Za njega vie nema opsjene. Kako moe biti nesree za onoga koji uvia to jedinstvo u svemiru? . . . Sve nevolje potiu od ideje o odvojenosti jednog atoma od drugog. Vedanta nam kae, meutim, da ta odvojenost ne postoji, da nije stvarna. Ona je samo spoljanji privid. U srcu stvari uvijek postoji jedinstvo. Ako prodrete ispod povrine, vidjeete to jedinstvo izmeu jednih i drugih ljudi, jednih i drugih rasa, velikih i malih, bogatih i siromanih, bogova i ljudi, ljudi i ivotinja. Ako prodrete dovoljno duboko, sve e vam se prikazati kao varijacija Jednog, a onaj koji je stekao takvu koncepciju jedinstva vie ne zna za opsjenu. Swami Vivekananda - JNANA YOGA
241

Jedinstvo koje je jednako mnotvu i od njega neodvojivo. . . Ublaava otrinu, razrjeava vorove, usklauje svjetlost, sjedinjuje prah (ljude)To se naziva Mistikim jedinstvom. Lao Tzu - TAO TE CHING Evo to kaem razmiljajui o tome ta je Bog: u poreenju sa prirodom, on je Jedno, a istovremeno je i Vjeito Nitavilo; nema ni uzroka, ni poetka, ni mjesta, i ne posjeduje nita osim sebe samoga; on je volja za neodreenim, i samo je jedan sam u sebi; ne treba mu ni prostor ni mjesto; stvara se sam od sebe, od vjenosti do vjenosti; nita nije nalik na njega, i ne obitava na nekom odreenom mjestu; vjena mudrost ili inteligencija je njegovo prebivalite; on je volja za mudrou, a mudrost je njegovo otkrovenje. Jacob Boehme - MISTERIUM MAGNUM U svijetu privida svako naizgled ima svoju odvojenu egzistenciju, no to je samo iluzija. Istina je, meutim, da je svako bie i svaka stvar jedan ud ili organ istog tijela. U prvobitnom stanju savrenstva, meu stvarima je vladala duboka povezanost. . . U trenutku svog prosvjetljenja, mudrac ponovo uspostavlja to rajsko stanje. J. C. Cooper Tamo gdje se zavrava ono to je stvoreno, tamo poinje boansko bie. Jedino to bog od tebe zahtjeva je da izae iz samog sebe i dopusti mu da bude bog u tebi. Najsitnija stvorena slika koja se u tebi na bilo koji nain javlja nije nita manja od boga. Zato? Zato to boanskoj sveobuhvatnosti zatvara put do tebe. . . Izai iz sebe u potpunosti, iz ljubavi prema bogu, a bog e iz ljubavi prema tebi potpuno izai iz sebe. A kad i jedan i drugi tako izaete iz sebe, ono to ostaje je isto jedinstvo. Meister Eckhart 1260-1329 - RASPRAVE I PROPOVJEDI Kao dvije ptice zlatnog perja, neodvojivi saputnici, individualno Ja i besmrtno Ja sjede na granama istog drveta. Prvo iskuava slatko i gorko voe; ovo drugo, ne iskuava ni jedno, mirno posmatrajui. Individualno Ja, obmanuto zaboravom o Boanskom Ja, zbunjeno svojom egocentrinou, ali i tuno je. Ali kada prepozna oboavanog gospoda kao svoje vlastito istinsko Ja, i opazi njegovu velianstvenost, on vie ne ali. MUNDAKA UPANISHAD Svjetlo sebi? Ovo svjetlo ne moe biti dato od drugoga, niti to moe upaliti od svijee nekog drugoga, to je samo svijea i ona moe biti ugaena. Samo istraivanje da se otkrije to to znai biti svoje svjetlo jeste dio meditacije. . . Dobrota ne moe cvjetati kroz drugog, kroz religioznu figuru, kroz dogmu, kroz vjerovanje, to moe cvjetati samo u tlu potpune panje u kojoj nema autoriteta. J. Krishnamurti - THE LIGHT IN ONESELF-TRUE MEDITATION Naj-jai je onaj ovjek koji stoji na ivotnom putu sam. Henrik Ibsen uvaj se od lanog znanja, ono je daleko opasnije od neznanja. Georg Bernard Shaw
242

Budui da kranstvo i ostale velike religije nisu kompatibilne sa znanou, ovjek e svoje emocionalne-duhovne tenje zadovoljiti u umjetnosti. Nedjeljnu crkvu zamjenit e nedjelja na poljima suncokreta, pokuavajui uhvatiti istanane molitve cvijea bojom i strastvenom razigranou Van Gogha. David Goodman Croly - ameriki vizionar U itavom svemiru postoji samo jedan hram. . . a to je ljudsko tijelo. Thomas Carlyle Oni koji uistinu ele shvatiti, koji trae kako bi pronali ono to je vjeno, bez poetka i kraja, ii e zajedno s veim arom, predstavljat e opasnost svemu onome to je neutemeljeno, nestvarno, sjenama. I oni e se koncentrirati i postat e plamen, zato jer razumiju. J. Krishnamurti, 1929 Dunost nam je da u ovjeku odrimo ivom njegovu duhovnu intuiciju. Dunost nam je da se suprostavimo i spreavamo svako licemjerje u svakom obliku, bilo religioznom, znanstvenom ili drutvenom, te da se iznad svega suprostavimo slijepom vjerovanju, bilo u obliku vjerskog sektatva ili u obliku vjerovanja u uda i bilo to natprirodno. Moramo nastojati da steknemo poznavanje svih prirodnih zakona, i tititi to znanje. Treba podstai prouavanje onih zakona koje dananji ljudi najmanje razumiju, prouavanje takozvanih okultnih znanosti, zasnovanih na pravom poznavanju prirode, a ne kao to je to sada, na praznovjerju zasnovanom na slijepoj vjeri i autoritetima. Helena Petrovna Blavatsky 1831-1891 - KLJU TEOZOFIJE - Tvoj um moe biti zaposjednut iluzijama, ali duh je vjeno slobodan. Ukoliko um opaa bez ljubavi, on opaa praznu koljku i nije svjestan duha koji boravi unutra. Ali pokajanje vraa duh na njegovo pravo mjesto. Um koji slui duhu je neranjiv. . . - Osjeaj razdvajanja od Boga je jedini nedostatak koji uistinu treba ispraviti. Taj osjeaj razdvajanja nikada se ne bi pojavio da nisi iskrivio svoju percepciju istine i tako opaa sebe kao onog kojem neto nedostaje. . . - Otkrivenje je duboko osobno i ne moe se prevesti u punom znaenju. Stoga je bilo kakav pokuaj opisivanja rijeima nemogu. Otkrivenje inducira samo iskustvo. . . - Sudnji Dan se obino smatra postupkom kojeg provodi Bog. Ustvari, provodit e ga moja braa uz moju pomo. On predstavlja konano izljeenje, a ne dodjeljivanje kazne, koliko god mislili da je kazna zasluena. Kazna je ideja u potpunoj suprotnosti s ispravnim miljenjem, a cilj Sudnjeg dana je vratiti vam ispravno miljenje. . . To jednostavno znai da e svatko konano moi razumjeti to je vrijedno, a to nije. Nakon toga spososbnou izbora moi e se upravljati racionalno. Helen Schucman - A COURSE IN MIRACLES, 1977 - profesor sveuilita Columbia, napisala djelo ali tvrdi da je pravi autor djela Isus Krist. Prevedeno na hrvatski jezik - www.acim.org
243

Nema vie nikakve potrebe da se vjeruje, kada se vidi Istina. Al-Alawi - sufi mistik Spoznat ete Istinu i Istina e vas osloboditi. Isus Istina slijedi vjeru i mir, zavravajui postupak proljepavanja kojeg su oni zapoeli. Jer, vjera je jo uvijek cilj uenja, koji postaje nepotreban nakon to je poduka nauena. Meutim - istina e ostati zauvijek. TEAJ O UDIMA Rollin Olson: Kako biste usporedili Krista, kakav on u stvarnosti jest, s ortodoksnim vjerskim pogledima? Benjamin Creme: Ortodoksni pogled na Krista jest da je on jedini Boji sin. U stvarnosti takve osobe nema; nikad je nije bilo i nikad je nee ni biti. Svaki pojedini ovjek, mukarac, ena ili dijete na svijetu je sin ili ki Boga. U svakom od nas postoji mogunost da u sebi razvijemo tu boanskost. Postoji samo jedna boanskost i svi je dijelimo, svi mi smo dio te boanskosti. Jedina razlika izmeu Krista i nas ili izmeu Buddhe ili Krishne i nas jest da su oni svoju boanskost izrazili. Znaju da su Boji sinovi i pokazuju to. Mi ne znamo da smo Boji sinovi. U crkvama su nas pouavali drukije: uili su nas da smo roeni u grijehu i Boga moemo spoznati samo posredstvom Isusa. Naravno, Boga moe spoznati bilo tko, u svakom trenutku. Nije potrebno da ste kranin, hinduist, budist ili musliman da biste ga spoznali. Boga moete spoznati bez obzira jeste li vjernik ili ateist, vjerujete li u njega ili ne. To nije povezano s vjerovanjem, ve s neposrednim iskustvom. Zato jer jeste Bog, zato jer ste boanski, bez obzira vjerujete li ili ne, Boga moete spoznati neposrednim iskustvom ivota - kao to to svako dijete automatski i instinktivno ini kada doe na svijet, premda prije nije ulo da je roeno u kranskoj, budistikoj, muslimanskoj ili hinduistikoj obitelji. Ne zanima ga to, ve iskustvo ivota. Boga ne zanima jeste li budist, hinduist ili kranin. To su privremene manifestacije u vremenu i prostoru i zavise o tome gdje ste roeni. Ako ste roeni na Zapadu, vjerojatnije je da ete biti kranin. Ako ste roeni na Istoku, vjerojatnije je da ete biti hinduist ili budist. Ako ste roeni na Srednjem Istoku, vjerojatno ete biti idov ili musliman. Te potpuno umjetne podjele u svijetu postavili su fanatini predstavnici kranstva, islama, hinduizma, idovske vjere, budizma i tako dalje. To koi razvoj ovjeanstva. Zadrava nas i spreava stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa. Stvaranje ispravnih meuljudskih odnosa je sljedei korak koji ovjeanstvo treba napraviti i stoga sve to ga zadrava ne moe biti dobrodolo. Iz intervjua

Ono to mi jesmo, mi jedini vidjeti moemo. . . Neka ovjek spozna svoju vrijednost. . . Mi samo upola izraavamo sebe i udimo se pred onom boanskom idejom koju svatko od nas predstavlja. Ralf W. Emerson 1803-1882
244

Maharshi: Konana Istina je tako jednostavna. Ona nije nita drugo do biti u iskonskom stanju. Ovo je sve to treba rei. Ipak, udo je da mora nastati toliko religija, vjerovanja, metoda i rasprava izmeu njih itd., kako bi se pouavala ova jednostavna Istina. O, tete! O, tete! Major Chadwick: Ali, ljudi se nee zadovoljiti jednostavnou; oni ele sloenost? Maharshi: Upravo tako. Poto oni ele neto sloeno, privlano i zbunjujue, dolo je do postojanja toliko religija i svaka od njih je tako sloena, i svaka vjera u svim religijama ima svoje pristalice i protivnike. Na primjer, jedan obian kranin nee biti zadovoljan ukoliko mu se ne kae kako je Bog negdje u dalekim Nebesima koje mi, bespomoni, ne moemo dostii. Samo ga je Krist poznavao, i samo nas Krist moe voditi. Bogoslui Krista, i bit e spaen. Ako mu se kae jednostavna Istina "Carstvo Nebesko je u tebi" nije zadovoljan i nai e sloena i nategnuta znaenja u ovakvim iskazima. Samo zreo um moe dosegnuti jednostavnu Istinu u svoj svojoj ogoljenosti. T. N. Venkataraman - Talks with Sri Ramana Maharshi, 1984 Zbog lude neobuzdanosti u djelu, rijei i namjerama, pred bezumnim, bezvoljnima uzdie se nadmona prepreka patnje. Neznalice ne razumiju plemenitost istine ni kad im se pokae. Iz budistike pjesme Balada o Sumedi - THERA THERI GATHA (Pjesme prosjaka i prosjakinja) Jedno roenje dobivamo od naih roditelja, drugo je nae. Prvo e roenje zavriti smru. Drugo je roenje poetak vjenosti: nema smrti - nema kraja - nema poetka. Konani cilj zemaljskoga ivota je iskustvo samo-ostvarenja - Jedno iznad svih mijena. Biti svjestan, biti probuen, na prvi samostalan korak prema konanom ostvarenju. Budite sigurni da pravi put ne moe biti onaj kojim koraaju svi. Danas ljudi obino slijede masu umjesto da se koriste svojim vlastitim intelektom, vlastitom svijeu. Morate pronai put kojim nitko ne ide. Izaberite put koji vas vodi dublje u samou, u osamljenost. Izaberite put koji nije tradicionalan - koji nije ortodoksan ve revolucionaran; . . . Prosvijetlili su se samo pojedinci. Svi drugi postaju dio mase - hinduisti, krani, muslimani, jaini, parsi. . . nikada ne postiu prosvjetljenje. Jedino su pojedinci ti koji imaju hrabrost biti u samoi sposobni zaustaviti i udomiti se u svojoj unutarnjoj nevinosti. to dublje ulazimo u sebe, toliko je ii izvor svijesti kojega pronalazimo. Kada stignemo u samo sredite naega bia, stignemo u sredite Svemira. Tada cvate mudrost i postajemo mudraci. . . Dopustite stvarnosti da vam se otkrije. Dospjet ete do stanja svijesti u kojemu vie nema pitanja. To stanje je odgovor. . . . . . Ta svijest bez pitanja je odgovor, jer je ta svijest najvei misterij u cjelokupnom Stvorenju, meu svim misterijima ivota. Mahayogin Pilot Baba u predgovoru knjizi - U PRISUTNOSTI MAJSTORA, 2003, od Romola Butalia
245

Jo je vanije da preobraenje u pravilu znai prihvaanje odreenih shvaanja i vjerovanja. Ako postanete kranin, prihvaate vjerski sustav kranstva i svijet shvaate u tom kontekstu. Vjerujete da je Isus umro za vae grijehe te da e se jednoga dana vratiti na Zemlju i odvesti vas u raj. Meutim, trajno duhovno buenje ne obuhvaa vjerovanja. To nije promjena vjerovanja, nego promjena bivanja i doivljavanja svijeta. tovie, um se oslobaa vjerovanja i koncepata. Svijet se vie ne tumai odreenim konceptima, nego na izravniji, neposredniji nain. I naposljetku, ini se da su vjerska preobraenja manje stabilna i trajna nego preobraajna iskustva izazvana patnjom. Dok preobraajna iskustva izazvana patnjom naizgled ne blijede, ak ni nakon vie desetljea, preobraenja su esto privremena. Nekoliko godina mogu biti stabilna, ali poetni ar preobraenika s vremenom slabi. Osjeaj otuenosti i frustracije s godinama bi mogao oslabjeti pa vie ne osjeaju potrebu za psiholokom potporom religije ili se mogu preobratiti na drugu religiju ili kult, zamjenjujui jedan vjerski sustav drugim. Vjerska preobraenja oito su svojevrsna psiholoka promjena, ali drugaije vrste. Kao to piu psiholozi William Miller i Janet Cde Baca: Iako se preklapaju, kvantna je promjena (njihov izraz za duhovnu preobrazbu) mnogo ira pojava nego vjersko preobraenje.4 U konanici, razlika je u tome to ego u vjerskom preobraenju ne nestaje, nego samo promijeni svoj sadraj. Dobiva nov sustav vjerovanja i koncepata koji e ga podupirati i to mijenja nain na koji ta osoba poima svijet, ali ne mijenja i njezino stanje bivanja. Ego je i dalje netaknut te i dalje jak i odvojen kao struktura. Preobraeni ne gube svoj individualni identitet - samo ga prikljuuju identitetu skupine. tovie, to je jedan od imbenika privlanosti preobraenja - postajete dio neega veeg od sebe pa stoga osjeate pripadnost i zajednitvo. Ali to nije transcendencija ega naprotiv, to je jo jai oblik egoizma s obzirom na to da ne postojite samo kao zaseban ego, nego ste i dio veega skupnog ega. . . . Kad proivite istinsku duhovnu promjenu, ne osjeate da znate istinu, da su vaa vjerovanja ispravna, a vjerovanja svih drugih pogrena. Vae znanje proizlazi iz vaega iskustva, a ne iz vjerovanja. Znate da ivot ima smisla, da je univerzum skladan i dobronamjeran i da je sve zapravo jedno - ne zato to je to vjerski sustav vae religije, nego zato to je to ono to opaate. Uz istinsku duhovnu promjenu ne osjeate pripadnost samo svojoj religiji ili kultu nego i cijeloj ljudskoj vrsti. Ne osjeate jedinstvo samo sa svojim Bogom ili s drugim pripadnicima svoje religije nego i s cijelim svemirom. Ni spasenje te ispunjenje ne morate traiti u budunosti jer ih ve imate. Steve Taylor - IZLAZAK IZ TAME - Iskustva buenja kroz patnju i bol
246

Kolektivni ego Kako je teko ivjeti sa sobom! Ego nastoji pobjei kad nije zadovoljan vlastitom osobnou, a izmeu ostaloga pokuava proiriti i ojaati osjeaj svoga ja poistovjeujui se sa skupinom - nacijom, politikom strankom, korporacijom, ustanovom, sektom, klubom, bandom, nogometnom ekipom. U nekim sluajevima osobni se ego naizgled potpuno rastvara kad osoba svoj ivot posveti nesebinom radu za dobrobit kolektivnog, ne razmiljajui o osobnim nagradama, priznanju ili uzvisivanju. Kakvo je samo olakanje osloboditi se stranog tereta osobnoga ja. Pripadnici kolektivne skupine osjeaju se sretni i ispunjeni, bez obzira na to koliko naporno rade i koliko se rtvuju. Naizgled su se uzdigli iznad ega. Postavlja se pitanje: jesu li se uistinu oslobodili ili se ego jednostavno prebacio s individualne na kolektivnu razinu? Kolektivni ego pokazuje iste znaajke kao i osobni, kao to je potreba za sukobima i neprijateljima, potreba za to veim brojem stvari, potreba da bude u pravu za razliku od drugih koji grijee i slino tome. Prije ili poslije, skupina e doi u sukob s drugim skupinama, jer nesvjesno trai sukob i potrebna joj je opozicija da bi definirala svoje granice, a time i svoj identitet. Tada e pripadnici skupine iskusiti patnju koja neminovno slijedi nakon svakog djelovanja motiviranog egom. U tome trenutku bi se mogli probuditi i spoznati da njihovom skupinom vlada snaan element ludila. U poetku bi nenadano buenje moglo biti bolno, kao i spoznaja da je skupina s kojom ste se poistovjetili i za koju ste radili uistinu poremeena. Neki ljudi u tom trenutku postaju cinini ili ogoreni i otada poriu sve vrijednosti. To znai da brzo usvajaju drugi sustav uvjerenja kad shvate da je prethodni bio prividan i da je stoga propao. Nisu se suoili sa smru ega, nego se ego izvukao i ponovno se utjelovio u novome sustavu. Kolektivni ego najee je jo manje svjestan od pojedinaca koji ga tvore. Gomile (mase) su (koje predstavljaju privremen kolektivni ego), primjerice, u stanju poiniti grozote koje sam pojedinac nikada ne bi poinio. Nacije se esto uputaju u postupke koje bi se kod pojedinca odmah prepoznale kao psihopatoloke. Kako se budi nova svijest, neki e ljudi osjetiti potrebu utemeljiti skupine koje odraavaju tu prosvijetljenu svijest. Te skupine nee biti kolektivni ego. Pojedinci koji tvore te skupine nee imati potrebu kroz skupinu definirati svoj identitet. Oni vie nee tragati za nekim oblikom koji bi definirao njihovu osobnost. ak i ako pripadnici tih skupina nee biti jo posve osloboeni ega, u njima e biti dovoljno svjesnosti da spoznaju ego u sebi ili u drugima im se pojavi. Meutim, potrebna je neprestana budnost, budui da e ego ipak pokuati preuzeti vlast i ponovno se potvrditi na bilo koji nain. Jedna od glavnih svrha tih skupina bit e rastvaranje ljudskoga ega njegovim iznoenjem na svjetlost svijesti, bez obzira na to je li rije o prosvijetljenim poslovnim ili dobrotvornim organizacijama, kolama ili zajednicama ljudi. U
247

izranjanju nove svijesti prosvijetljene skupine ispunit e vanu funkciju. Upravo kao to vas egoistina skupina uvlai u nesvjesno stanje i patnju, tako prosvijetljena skupina moe biti vir svjesnosti koji e ubrzati planetarni pomak. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA Sve religije potvruju tri osnovne stvari, svijet, duu i Boga. Samo jedna Stvarnost Sebe manifestira kao troje. Netko moe kazati: "troje je uistinu troje" samo dok traje ego. Dakle, spojiti se sa svojim vlastitim biem, gdje je "ja", ego mrtav, jeste savreno stanje. . . - Vidjeti greku kod drugoga jeste vidjeti svoju vlastitu greku. Diskriminacija izmeu pravog i krivog jeste porijeklo grijeha. Vlastita greka se odraava izvani i pojedinac u neznanju to drugome pripisuje. - Blagoslov je u tebi. Ako je to neto izvanjsko, onda je beskorisno. Blagoslov je Sebstvo. To nije neto to se moe dobiti od drugih. Sve to je potrebno znati jeste ono to postoji u tebi. Ljudi govore o boanskim vizijama, a ipak ih razliito opisuju sa vidiocem na sceni. . . . . . injenica je da su sva vienja nestvarna, bez obzira da li dolaze od osjetila ili uma kao isti pojmovi. Ovo je istina. . . - Do sada si ozbiljno za sebe smatrao da ima tijelo i oblik. To je prvobitno neznanje koje je korjenski uzrok svih problema. - Kakva je korist od toga da znamo bilo to kada jo ne zna tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom ja, ali to bi drugo bilo vrijedno poduzeti? - - Nitko ne sumnja u vlastito postojanje, iako moe sumnjati u postojanje Boga. Otkrijete li istinu o sebi i pronaete vlastiti izvor nita vie nije potrebno.Vidjeti Boga odvojenog od onoga koji ga vidi jeste samo mentalna slika, jer Bog nije odvojen od vidioca. Prebivati u ravnotei Sebstva jeste istinska vizija Boga. - THE TEACHINGS OF BHAGAVAN SRI RAMANA MAHARSHI: in his Own Words - uredio Artur Osborne Jednom kada realizira da sve dolazi iznutra, da svijet u kojem ivi nije bio projeciran na tebe nego iz tebe, tvoj strah nestaje. Bez ovog ostvarenja ti sebe poistovjeuje sa vanjskim, kao tijelo, um, drutvo, nacija, ovjeanstvo, ak i Bog i Apsolutno, ali je ovo sve bijeg od straha. Samo onda kada u potpunosti prihvati svoju odgovornost za mali svijet u kojem ivi i promatra proces njegovog stvaranja, trajanja i unitavanja. . . . - Prebivati u znanju "Ja sam" jeste istinska religija svadharma. Ali umjesto da to slijedi, ti si se opredijelio da bude nereligiozan podvrgavajui se diktatima svojih koncepata, koji su te odveli u to da vjeruje da si tijelo. Ova kriva pretpostavka vodi samo strahu i smrti. - - Nemoj sljediti ono to drugi govore, ve iskreno govori ono svoje vlastito, samo direktno iskustvo. - - to su sve te religije i kultovi? - Zar one ne propagiraju samo lijepe ideje mudraca i proroka kojima su se pojavili neki duhovni koncepti? Ovo se je moglo dogoditi jer su mudraci i proroci u poetku prepoznali osjeaj bivanja.
248

Zatim su meditirali i prebivali u tome i napokon transcendirali to, to je dovelo do konanog ostvarenja. Dakle, koje god znanje je u njima izniklo spontano su postale religije i kultovi njihovih sljedbenika, zbog njihovog dubokog emocionalnog ukljuivanja. - - Ako se dogodi da se susretne sa mudracem koji je ostvario svoju istinsku prirodu, onda nee biti potrebno da obavlja neke duhovne discipline. Ovo je zbog toga to e on kroz svoja uenja, tebi otkriti tvoju istinsku prirodu, kao da postavlja ogledalo ispred tebe. - - Sve dok ne ostvari svoju istinsku prirodu, ti nee imati mira. Bez obzira koliko ti tei da stekne bilo kakve svjetovne dobiti, one e morati proi; isto tako i tvoji koncepti. ak i ako ti slijedi bilo koju religiju u nadi da e dosei neto trajno izvan sebe, ti e biti bolno razoaran. Glavna svrha istinske duhovnosti jeste da sebe u potpunosti oslobodi od neijih koncepata i uvjetovanja. Sljeenjem bilo koje religije, kulta ili vjerovanja, postajemo neizbjeno uvjetovani, zato jer smo obavezni da se prilagoavamo i prihvaamo discipline, i fizike i mentalne. Netko moe privremeno dobiti malo mira za neko vrijeme, ali takav mir nee trajati dugo. U svojoj istinskoj prirodi, ti si znalac koncepata i zbog toga im prethodi. - - Mnogi ljudi koji gaje duhovne stavove nisu skloni tome da odbace svoj tjelesni identitet. U ime duhovnosti, oni slijede vjere i discipline. Ali oni ne odbacuju svoje oboavane identitete, niti tee prema unutra svome Sebstvu. - - Ja, u stanju Krishne, ne pripada hinduistikoj, kranskoj ili muslimanskoj vjeri. Zato? Zato jer ja nisam tijelo i zbog toga ja prebivam u hindusu, kraninu, muslimanu - u svakome i svemu. Pokai mi muslimana ili kranina bez tijela. Moe li mi bilo koga takvoga pokazati? Sve religije i vjerovanja su na tjelesno-umnom nivou. - - Bog je rije koju si ti uo, dok je dua direktno iskustvo neijeg postojanja. . . injenica je, da je um univerzalni dinamiki princip, ali mi ga ograniavamo na tijelo i zatim o njemu ovisimo - iz toga proizlaze svi problemi. . . - - Va teret je sastavljen od lanih identifikacija napustite ih sve. Nisargadatta Maharaj - NEKTAR BESMRTNOSTI U tebi je svjetlo svijeta - jedino svjetlo koje moe osvjetliti Put. Ako ga ne moe vidjeti u sebi, uzalud ga je traiti bilo gdje drugdje. SVJETLO NA STAZI, 1885, - zapisala - Mabel Colins Ja nisam vezan ni za kakvu politiku. Sve religije su za mene jednake. I sve kaste i vjere su mi drage. Ali, iako potujem sve izme, religije i politike partije zbog mnogih dobrih stvari kojima tee, ja ne pripadam, i ne mogu da pripadam, ni jednom od ovih izama, ni jednoj religiji ili politikoj partiji, jer apsolutna Istina, koja ih sve podjednako obuhvaa, prevazilazi sve njih i ne ostavlja prostora podjelama koje su sve podjednako neistinite.

Jedinstvo sveukupnog ivota je cjelovito i nedjeljivo. Ono je nepobitno i nenaruivo usprkos svim moguim ideolokim razlikama. Meher Baba 1894-1969 - BOG GOVORI
249

U vezi sa tokom kozmike svijesti sve poznate dananje religije e se rastopiti i nestati. Ljudska dua e biti preobraena iz temelja. Religija e apsolutno dominirati ljudima. Ona nee ovisiti o tradiciji. U nju se nee vjerovati i nevjerovati. Ona nee biti dio ivota, koja e pripadati odreenom periodu vremena, i prilikama. Ona nee biti u svetim knjigama niti u ustima sveenika. Ona nee boraviti u crkvama i okupljanjima u neke dane i oblicima. Njen ivot nee biti u molitvama, himnama i raspravama. Ona nee ovisiti o specijalnim otkrivenjima, o rijeima bogova koji su doli ovdje dolje da pouavaju, niti o bilo kakvoj bibliji ili biblijama. Ona nee imati misiju da spasi ljude od njihovih grijeha ili da im osigura ulazak u raj. Ona nee pouavati o buduoj besmrtnosti niti buduoj slavi, jer e besmrtnost i sva slava postojati ovdje i sada. Dokaz o besmrtnosti e ivjeti u svakom srcu kao vid u svakom oku. Sumnja o Bogu i vjenom ivotu e biti nemogua kao to je sada sumnja u postojanje; dokaz svakoga e biti isti. Religija e proimati svaku minutu svakog dana cjelokupnog ivota. Crkve, sveenici, forme, vjere, molitve, svi posrednici, svi posrednici izmeu individualnog ovjeka i Boga e zauvijek biti zamijenjeni direktnim nepogrjeivim openjem. Grijeh vie nee postojati niti e se eljeti spasenje. Ljudi nee brinuti o smrti ili budunosti, o kraljevstvu nebeskom, o tome to moe doi nakon prestanka ivota u sadanjem tijelu. Svaka dua e osjeati i znati samu sebe kao besmrtnu, e osjeati i znati da je cijeli univerzum sa svim svojim dobrima, i sa svom svojom ljepotom za nju i da njoj zauvijek pripada. Svijet nastanjen ljudima koji posjeduju kozmiku svjesnost e biti daleko odmaknut od dananjeg svijeta kao to je to bio svijet prije nastanka samo-svjesnosti. Richard Maurice Bucke COSMIC CONSCIOUSNESS, 1901 (KOZMIKA SVJESNOST) Sve religije i filozofski sistemi mogu ovjeka da odvedu samo do odreene toke -uvijek iste- do emocionalno-mentalnog koncepta Boga. A ono to je najznaajnije, to zasluuje naziv istinskog Postignua, lei iza toga, u samo-realizaciji. Ramana Maharshi 1879-1950 Istina nije niije vlasnitvo, ni pojedinac, ni rasa, ni bilo tko moe da na nju polae neko specijalno pravo. Istina je priroda svih dua. Swami Vivekananda 1862-1902 - Postoji jedan veliki sveobuhvaajui Zakon koji je temelje i uzrok univerzuma, Zakon Ljubavi. - Imena, religije, osobnosti e nestati, ali Zakon Ljubavi nee. Posjedovati znanje o ovom Zakonu, ui svjesno u sklad s njime, znai postati besmrtan, nepobjediv, neunitiv. - Ako ti stvarno trai Istinu, . . ti e biti voljan uiniti potreban napor za njeno dostignue. James Allen - 1864-1912 - PUT MIRA
250

ZNANOST
Sve dok ovjek ne izradi duplikat vlati trave, priroda se moe smijati na njegovo takozvano znanstveno znanje. Thomas Edison - znanstvenik Znanstvena civilizacija je unitila duu svijeta. Dr. Alexis Carrel Kao to se nekad ovjek nije mogao suprostaviti moi Crkve bez opasnosti da bude proklet, danas se ne moe suprostaviti moi znanosti bez opasnosti da bude optuen za nerazumnost ili ludost. William Irwin Thompson Nema patriotske umjetnosti i patriotske znanosti, kao sve veliko i dobro, to oboje pripada cijelom svijetu i moe se pospjeivati samo opim uzajamnim djelovanjem svih ivih bia, neprestano se obazirui na ono to nam je od prolog ostalo poznato. Johann Wolfgang Goethe Ja se pitam to inenjeri, tehniari i radnici koji po cijeli dan proizvode oruje za ubijanje svojih blinjih, mogu misliti o tome. Oni ne rade za ivljenje, oni rade za umiranje. Adolfo Perez Esquivel - CHRIST IN A PONCHO Svi graani uz nekoliko izuzetaka su prisiljeni da provedu nekoliko godina u (vojnim) barakama. Tvrave, arsenali oruja i brodovo su izgraeni, novo oruje neprekidno biva izmiljeno, da bi se za kratko vrijeme zamijenilo sa novim, to rei, tuno za znanost, koja bi uvijek trebala da tei i radi za dobro ovjeanstva, a ona pomae u djelu unitavanja, i neprekidno izmilja nove naine za ubijanje to veeg broja ljudi u to kraem vremenu. Licemjerje u naim danima je podravano sa dvije strane: lanom religijom i lanom znanou. I to je doseglo takve razmjere da ako mi u tome ne bi ivjeli, ne bi mogli povjerovati da ovjek moe dosei takav ponor samo-obmane. Dananji ljudi su zapali u takvo neprirodno stanje, njihova srca su tako otvrdla, da gledajui oni ne vide, sluajui oni ne uju i ne razumiju. Ljudi su dugo vremena ivjeli u suprotnosti sa svojom savjeu. Da nije licemjerja, oni ne bi mogli ivjeti takvim ivotom. Ova drutvena organizacija je u suprotnosti sa svojom savjeu i nastavlja postojati samo jer je zamaskirano licemjerjem. Lav Tolstoj - BOIJE KRALJEVSTVO JE U VAMA Kraj daljnjih eksperimenata sa atomskim bombama bit e kao rane suneve zrake nade za kojima udi ovjeanstvo koje pati. Albert Schweitzer Ba kao to je zdrava umjetnost prepuna duhovnosti, tako i znanost, kada se njome pravilno sluimo, moe biti izrazom i ispunjenjem duha. Meher Baba Kad Znanost otkrije postojanje Due, shvatit e to je Znanost. ?
251

To e biti uinjeno. Neki ljudi su dovoljno samo-opsjednuti, da to uine. Od katapulta do luka i strijele, do nagaznih mina i nuklearnog oruja, ovjeanstvo NIKADA nije uspjelo da kontrolie opasna oruja. Zato bi genetika bila neto razliito? Ljudi se nee toga odrei, jer su voeni pohlepom i eljom, i zato jer znaju da e to uiniti drugi ako oni to ne uine. To je kao poveavanje nuklearnog oruja: kako ti to moe kontrolisati? Mnogi znanstvenici mogu biti motivirani eljom da znanje dovedu do krajnje moguih granica, ali drugi su pod zapovjedima drave, vojske ili velikih biznisa. Postoji uvijek potencijal za zloupotrebu. Jonathan Van Blerkom - profesor genetike Eksperimenti sa kloniranjem ljudskih bia, predstavlja znanost van kontrole: takav genetski inenjering moe dovesti do stvaranja sredstava za masovno unitenje. Joseph Rotblat - fiziar, Nobelova nagrada 1997 Mi emo doi do toke gdje e sve preuzeti maine. Ja mislim da netko treba da ustane i pokae da mi prolazimo kroz vrlo uzbudljivi period, ali opasnosti e se pojaviti. Ljudi se trebaju probuditi. Kevin Warwick - profesor Reading University, bavi se razvojem robota Govorite o fizikoj znanosti koja je uvjetovana fizikim svijetom. Ali sama nauka nije tako uvjetovana. Fizika znanost je ograniena, znanost nije. Ono to nam je potrebno jeste prirodan prelaz sa fizikog na nefiziko. Ako se zaustavimo na fizikoj razini tu e znanost stagnirati. Swami Ranganathananda Ja mrzim i bojim se Znanosti zbog moga uvjerenja da e za dugo ako ne i zauvijek, to biti bezduan neprijatelj ovjeanstva. Ja vidim kako ona unitava svu jednostavnost i ljubaznost u ivotu, svu ljepotu svijeta; vidim da obnavlja barbarstvo pod maskom civilizacije; vidim da pomrauje umove ljudi i otvrdnjava njihova srca; vidim da donosi vrijeme velikih sukoba koji e se pretvoriti u besmisao tisue ratova, i vrlo vjerovatno e zaustaviti marljivo napredovanje ovjeanstva kaosom krvoprolia. George Gissing 1857-1903 Znanstveni materijalizam stoga velikim dijelom snosi krivnju za probleme globalne krize ovjeanstva. Tehnologija bez uzdi humanosti ima mo da nas uniti. . . Svemir je cjelovit. Objektivna znanost nije jedini nain dolaenja do znanja o svemiru. Pored objektivno-empiristike-eksperimentalne metode, ovjek posjeduje i subjektivnu-intuitivne sposobnosti koje stie kroz ivotnu praksu. Edgar Mitchell - astronaut Appola 14 Vjerujem da u stvarnosti znanost nadopunjuje jedno od najvanijih pitanja kojim se bavi religija, ali moram napomenuti da se to ne odnosi na institucionalnu religiju, ve na religiju u njenom generalnom poimanju. Fritjof Capra - fiziar - TAO OF PHYSICS (Tao fizike) Znanost bez religije je epava, a religija bez znanosti slijepa. Albert Einstein 1879-1955 Nobelova nagrada, za teoretijsku fiziku
252

Nai napori trebaju biti usmjereni u pravcu da se svijetu otkriju prave vrijednosti znanosti i religije. To e biti mogue ostvariti samo ako naemo pravu ravnoteu izmeu te dvije istine. Werner Heisenberg 1901-1976 - fiziar, dobitnik Nobelove nagrade Znanost i duhovnost moraju se sjediniti. One trebaju jedna drugu. Bez jedne, druga je nepotpuna. Zajedno su ne samo vrhunski potpune, ve i boanski plodne. Znanost je tijelo Boga. Duhovnost je Dua Boga. Znanost je takoer i Bog i Tijelo. Duhovnost je takoer i Bog Dua. Bog Tijelo treba Boga Duu da bi spoznao Sebe, Svoju Osobnost. Bog Dua treba Boga Tijelo da bi ispunio Sebe, Svoju Osobnost. Shri Chinmoy - SVJETLOST ISTOKA ZA UM ZAPADA Znanost nema veze s duhovnim svijetom i u najboljem sluaju se prema njemu odnosi povrno. . . George Ohsawa Ja mrzim vivisekciju sa mojom cijelom duom. Meni je odvratno neoprostivo ubijanje nedunog ivota u ime znanosti, i sva znanstvena otkria umrljana krvlju nedunih ja smatram nevanima. M. Gandhi Apsolutna sigurnost je privilegija neobrazovanih umova - i fanatika. To je za znanstvenike nedostini ideal. C.J. Keyser U prirodi je sve povezano i uzajamno zavisno, pa stoga postati ekspertom u jednom podruju zanemarujui pri tome drugo podruje nije put koji e nas dovesti eljenom cilju. Dalaj Lama Ja mislim da je znanost stekla tako veliki uspjeh jer ima tako ogranienu stvarnost na koju koncentrira svoje napore. To je fiziki univerzum. Ken Jenkins Let na mjesec promjenio je moj ivot. Osjetio sam silnu Boju mo kao nikada prije u ivotu i shvatio da je duhovna obnova ovjeanstva vanija od fizikog istraivanja drugih nebeskih tijela. James Irwing - astronaut Apolla 15 Najtuniji aspekt ivota je to upravo sada znanost stie znanje bre nego to drutvo stie mudrost. Isaac Asimov - Book of Science and Nature Quotations, 1988 Indijanci vide dva puta sa kojima se suoava bijeli ovjek kao put tehnologije i put duhovnosti. Mi osjeamo da put tehnologije vodi moderno drutvo ranjenoj i sprenoj zemlji. Moe li biti da put tehnologije predstavlja urbu u unitenje dok put duhovnosti predstavlja sporiji put kojim su Indijanci putovali i koji sada ponovo trae? Zemlja nije sprena na tim tragovima. Trava tamo jo uvijek raste. Vilijem Komanda ovjeanstvo je vanije od stvari. Istina o ovjeanstvu je vieg reda nego istina o stvarima. Dr. Wilfred Cantwell Smith
THEOLOGY AND WORLDS RELIGIOUS HISTORY 253

Postoji jedno oruje mnogo stranije od klevete - to je istina. Taljeran

Mi znanstvenici, snosimo najviu odgovornost za sadanja neprihvatljiva stanja. Dakle, na je posao da ispravimo tu situaciju i donesemo olakanje svijetu. Ja teim da ovjeka i tehniku dovedem nazad u harmoniju sa prirodom. Mi moemo imati prekrasne tehnologije bez da krimo zakone prirode. Hans Hertel - znanstvenik iz vicarske - je ovjek voen osobnim znanjem o krenju prirodnih zakona od strane korporacija i njenih od drave-podravanih monopola na znanost, tehnologiju i obrazovanje. On je govorio o stvarima kakve bi mogle biti ako bi ovjekovi neogranieni talenti bili usmjereni u rad sa prirodom, a ne protiv nje. On je prvi ovjek koji je zaeo i proveo kvalitetno prouavanje o tetnim efektima pripreme hrane u mikrovalnoj penici na krv i fiziologiju ljudskih bia. Ja sam zabrinuta zbog nasljea kojega stvaramo u ime znanstvenog napretka, o porukama koje aljemo kada ne stvaramo mjesta za ene da se lijee, ve im radije nudimo institucije, fiziko i kemijsko sputavanje, elektro-ok terapiju, psihotine lijekove, da bi rijeili velike drutveno-ekonomske probleme siromatva, rasizma i nasilja. Laura Prescot, 2001 (preivjela strahote psihijatrijskog lijeenja) Znanstvenici se mogu zakopati kao krtice izmeu rastuih gomila modernih knjiga i drevnih zapisa koji se proteu uzdu zidova sveuilita, ali oni ne mogu nauiti dublju tajnu od ovoga, viu istinu od vrhunske istine da je ovjekovo samo-sebstvo boansko. Najvee nade ovjeka mogu izblijediti prolaskom godina, ali nada o neumiruem ivotu, nada o savrenoj ljubavi, i nada o sigurnoj srei, e sigurno pronai odreeno ispunjenje; jer to sainjava proroke instikte neizbjene sudbine koja na nikakav nain ne moe biti izbjegnuta. Dr. Paul Brunton - A SEARCH IN SECRET INDIA, 1934 Znanost je daleko blia mitu nego li je znanstvena filozofija spremna da to prizna. To je jedna od mnogih oblika misli koja je bila razvijena od ovjeka, a ne nuno i najbolja. Ona je buna, besramna i drska, ali je prirodno nadmona samo za one koji su ve odluili u korist neke ideologije, ili koji su to prihvatili bez da su ikada prouili njene prednosti i njena ogranienja. Kako prihvaanje ili neprihvaanje ideologija treba biti preputeno pojedincu, onda proizlazi da odvajanje crkve i drave mora biti praeno sa odvajanjem drave od znanosti, najnedavnije, najagresivnije i najdogmatinije religiozne institucije. Takvo odvajanje moe biti naa jedina ansa da ostvarimo ovjeanstvo koje smo sposobni ostvariti, ali to nismo nikada u potpunosti ostvarili. Paul Feyerabend - AGAINST THE METHOD Jednostavno kaimo da je tehnoloka svrha za spasenjem postala prijetnja naem opstanku. . . David F. Noble - povjesniar znanosti THE RELIGION OF TEHNOLOGY: THE DIVINITY OF MAN AND THE SPIRIT OF INVENTION 254

DRAVA - VLAST - POLITIKA - POREZI KRIMINAL


Iustitia remota, quid sunt regna nisi magna latrocinia. Ako je pravda uklopljena, to su drave drugo nego velika razbojnitva. Sveti Augustin Corruptio optimi pessima. - Pokvarnost najviih je najobjesnija. Antika izreka koja se primjenjivala as na vlast kada je postajala diktatorska, as na religiju kada se izopauje u netrepljivost i fanatizam, a najvie na one ljude koji svojom prolou i dunostima ulivaju potovanje, kada postanu ravi, pokvareni. Corruptissima civitate plurimae leges. to je drava pokvarenija to ima vie zakona. Cupido dominandi cunctis affectibus flagrantior est. udnja za vlau je jaa od svih strasti. Nemo umquam imperium flagitio quaesitum bonis artibus exercuit. Nije niko nikada poteno vladao, ko je zloinom vlast stekao. Tacit - Anali Ako su ljudi gladni, to je zbog toga jer se vlada previe uplie i oporezuje, zbog ovoga se ljudi bune. Ako je trgovina robom slobodna i nije ometana, onda se crno trite nee stvoriti i ljudi nee morati biti kriminalci. Kada je put prirode zanemaren, onda nastaju pravila, propisi i iz toga proizlazi hipokrizija. Ljudi postaju buntovni kada se vladari mjeaju u njihove stvari. to je vie zakona to je vie prekritelja. Dakle, najbolji voa je onaj koji najmanje vlada. Ako se mi ne mjeamo u ljude, oni se onda brinu sami za sebe. Ako mi ne propovijedamo ljudima, oni se sami poboljavaju. Ako se mi ne nameemo ljudima, oni postaju svoji. Put je kao nevidljiva ruka, duh vodi koji vodi bez uplitanja. Ovo je put: oslobodi ljude. (Tao) - Lao Tzu, 450 godina prije Krista-Kina Ne postoji racionalna vjera u silu. Postoji podvrgavanje sili, ili, u onih koji je imaju, elja da se zadri. Dok se mnogima ini da je sila najrealnija od svega, dotle je ovjekova povijest dokazala da je sila najnestalnije od svih ljudskih dostignua. Poto se vjera i sila meusobno iskljuuju, sve religije i politiki sistemi, koji su prvotno izgraeni na racionalnoj vjeri, korumpiraju se i naposljetku gube i onu snagu koju imaju, ako se oslone na silu, ili ak ako se s njom poveu. Erich Fromm - UMIJEE LJUBAVI Sve politike ideologije, ak i vae zakonske strukture su zloudne izrasline religiozno misleeg ovjeka. U.G. Krishnamurti 1918-2007
255

Obliti privatorum publica curate. Zaboravite privatne interese radite za ope dobro. Natpis na dubrovakoj vijenici, 15-to stoljee Drava svoje nasilje naziva zakonom, a nasilje pojedinca kriminalom. Caspar Schmidt 1806-1856 pisao pod pseudonimom Maks Stirner Licemjerje vlada u koritenju nasilja ne poznaje granica. Oni to uvijek osuuju dok sami koriste nasilje u neogranienoj mjeri. . . Privilegovani uvijek pokuavaju da naglase zajedniki interes sa ostatkom drutva. Derrick A. Pike - CREATING PEACEFUL PEOPLE, izdano 1989 Kroz stoljea, parlamenti i vlade su imale mnogo problema isto kao i Crkva u suoavanju sa Mesijanskim drutvenim kodom (ponaanja), a ni danas nije nita drugaije. Predsjednici i premijeri su bili "izabrani" od ljudi. Pretpostavlja se da oni predstavljaju ljude. Ali da li ih oni predstavljaju? U stvarnosti, oni ih ne predstavljaju. Oni su uvijek povezani sa politikom partijom, i dolaze do svojih poloaja kroz glasanje veine svojih stranaka. Ali svatko ne glasa, a ponekada postoji vie od dvije stranke za koje se glasa. Posljedica toga u bilo koje vrijeme je da vie od polovine ljudi u jednoj naciji ne biva predstavljeno od strane politike stranke koja ima mo. Zbog toga, iako je bilo primjenjeno "glasanje veine" demokratski princip ne uspijeva biti primjenjen. Gral kod (ponaanja) se temelji na principima slobode, bratstva i jednakosti, i ovo je bilo posebno vidljivo u amerikim i francuskim revolucijama, a i jedni i drugi su odbacili vlast tiranske aristokracije. Ali to je onda to zamijenilo? To je bilo zamjenjeno stranakim politikama i preteno nepredstavnikom vladom. . . . . . Isto tako samo ustrojstvo "muke-dominacije" u Crkvi i vladinim strukturama je dolo u pitanje, i openito je shvaeno da stare doktrine duhovne kontrole i teritorijalnog upravljanja nisu djelotvorne. Sve vie i vie ljudi traga za originalnim nezakrenim korjenima svoje vjere, i za svojom svrhom u drutvu. Oni trae djelotvornije oblike administracije da bi pobijedili tako-oito-tonjenje u drutveno i moralno propadanje. Laurence Gardner - BLOODLINE OF THE HOLY GRAIL -The Hidden Lineage of Jesus Revealed, 1996 Kako ova zakonska pljaka moe biti prepoznata? Vrlo jednostavno. Vidi da li zakon uzima od nekih osoba ono to njima pripada, i daje drugim osobama kojima to ne pripada. Vidi da li zakon prua koristi jednom graaninu na troak drugoga inei ono to sam graanin ne bi inio bez da poini kriminal. Frederic Bastiat, Zakon Drava je stanje, odreen odnos izmeu ljudskih bia, oblik ljudskog ponaanja; mi to unitavamo ulazei u druge odnose, ponaajui se razliito. Gustav Landauer Karakteristika dananjih uspjenih politiara je da razmiljaju konzervativno, a govore liberalno. Oscar Wilde
256

Loi zakoni su najgora vrsta tiranije. Edmund Burke Naa vlada. . . ui sve ljude svojim primjerom. Ako vlada kri zakon, to dovodi do nepotovanja zakona; to poziva svakog ovjeka da postane zakon sebi; to priziva anarhiju. Louis Dembitz Brandeis sudac Pohlepa vodi elji ka moi. To je poricanje slobode i individualnosti svake due. Umjesto da spoznamo da je svatko od nas ovdje, da bi se slobodno razvijao po svome vlastitom usmjerenju, u skladu sa zapovijedima due, da razvija svoju individualnost, i da radi slobodno i nesputano - pohlepna linost eli da propisuje, kontrolira i zapovijeda - uzurpirajui mo Tvorca. . . Posljedica Pohlepe i vladanja nad drugima je takva bolest koja e onoga koji je njome zahvaen uiniti robom svog vlastitog tijela sa eljama i ambicijama koje e biti suzbijene pomou bolesti. Dr. Edward Bach Rasputanjem politike vlade, te okrutne maine, koja je bila drevni izvor poroka ovjeanstva nestat e. . . William Godwin - POLITICAL JUSTICE, 1793 Ponekada se kae da se ovjeku ne moe povjeriti upravljanje samim sobom. Moe li se onda njemu povjeriti da vlada drugima? Thomas Jefferson - predsjednik USA Vladino rjeenje za problem je obino loe kao i sam problem. Milton Friedman Vlada, ak i u svom najboljem stanju, jeste samo potrebno zlo; u svom najgorem stanju, se ne moe tolerirati. Thomas Paine - COMMON SENSE, 1776 Vlada je najvea fikcija kroz koju svatko pokuava da ivi na raun drugih. Frederic Bastiat 1802-1850 ekonomist, pisac Incestni odnos izmeu vlade i velikog biznisa se razvija u mraku. Jack Anderson Da bi postao gospodar, politiar se predstavlja za slugu. . Kako politiar nikada nevjeruje u ono to kae, on je iznenaen kada mu drugi vjeruju. Charles de Gaulle - predsjednik Francuske Vlada nije razumnost, to nije rjeitost, ve je to sila. Kao vatra ona je opasan sluga i gospodar kojega se treba bojati. George Washington - predsjednik USA www.peacewomen.org . . . da ova nacija, pred Bogom, imat e novo roenje slobode; i da vlada ljudi, od ljudi i za ljude nee nestati sa zemlje. (Gettysburg, 1863)
257

Ti moe obmanjivati neke ljude cijelo vrijeme, i sve ljude neko vrijeme, ali ne moe obmanjivati sve ljude cijelo vrijeme. (1856) Abraham Lincoln 1809-1865, ameriki dravnik, pravnik, abolicionist; republikanski predsjednik od 1861-65, ubijen u atentatu. I tako, moji sunarodnjaci Amerikanci: ne pitajte to vaa zemlja moe uiniti za vas - pitajte to vi moete uiniti za svoju zemlju. Moji sunarodnjaci graani svijeta: ne pitajte to Amerika moe uiniti za vas, ve to moemo zajedniki uiniti za slobodu ovjeka. . . (1961) Visoki ured predsjednika je bio koriten za kovanje zavjere protiv ljudi Amerike. Prije nego ja napustim ured, ja moram obavijestiti graane o njihovom poloaju. (Za ovo nikada nije imao ansu) John F. Kennedy ameriki demokratski predsjednik od 1961-63, ubijen u atentatu. Moramo prozvati sistem koji stvara i podrava rat u Vijetnamu - prozvati ga, opisati, analizirati, razumjeti i promijeniti. . . Ovo (rat) je djelo korporacijskog liberalizma. Za korporacijsku dravu on predstavlja funkciju kakvu je nekad imala crkva u feudalnoj dravi. Ona pokuava opravdati svoju odgovornost i sauvati se od promjene. Carl Oglesby voa pokreta - Studenti za demokratsko drutvo miting protiv rata 1965 Poloaj graana odreuje njihov poloaj na tritu, a politiki izbor suen je na periodino biranje jednog ili drugog predstavnika klase poduzetnika kao politikog elnika. . . Sustav vlasti u USA je dvostruk: dravni i privatni. Glavni mediji i trita su u rukama koncentrirane privatne moi s kojom je drava povezana brojnim nitima - od odluivanja na najvioj dravnoj razini do izravnog financiranja i sveobuhvatnog lobiranja. Golema industrija odnosa s javnou (Public Relation Industry, PRI) usmjerena je, prema zahtjevima njezinih elnika, na nadziranje javnog miljenja s ciljem upravljanja miljenjem ljudi, jednako kao to vojska upravlja njihovim tijelima. Ne radi se samo o usaivanju odreenih uvjerenja nego i o oblikovanju stavova te kontroli ponaanja. Ako odete na demonstracije i poslije doma, to je neto, ali moni ljudi mogu s tim ivjeti. Ono sa ime ne mogu ivjeti su neprestani pritisak koji izgrauje, organizacije koje uporno ine akcije, ljudi koji ue iz prolosti i ine bolje u sadanjosti. Zadatak masovnih medija je oblikovanje miljenja ljudi da vjeruju u vrijednosti monih glupana/a koji/e vladaju. 1996 . . . svi ameriki predsjednici od Drugog svjetskog rata su ili potpuni ratni kriminalci ili su sudjelovali u ratnom zloinu.Vie od pola USA svjetske trgovine sadri transakcije vidno centralistiki kontroliranih institucija koje su totalitarne u unutarnjoj strukturi i uvelike osloboene od nadzora javnog miljenja. Noam Chomsky - vodei ameriki politiki i medijski disident od 60-ih godina 20. stoljea i jedan od najotrijih kritiara politika koje su vodile razliite administracije USA.
258

Amerika je jedina zemlja koja je iz barbarizma prela u dekadenciju bez civilizacije izmeu toga dvoje. Oscar Wilde Mi imamo 50% svjetskog bogatstva, ali samo 6,3% populacije. . . Da to odrimo, morat emo odbaciti svu sentimentalnost i matanje te se posvetiti bilo emu to e nam donositi neposrednu korist. Trebamo govoriti dvosmisleno i neodreeno, a ne potencirati stvari kao to su ljudska prava, rast ivotnih uvjeta i demokratizacija. . . Bolje je imati grubi reim pod kontrolom, nego liberalnu vlast koja je obzirna ili sklona komunistikim utjecajima. George Kennan - ef Odjela za planiranje State Department-a napisao je tajnu studiju u kojoj predlae budui kurs amerike vanjske politike Poetkom 1970 je doneena serija zakona tako rigoroznih od strane US Kongresa - koji su dopustili vladi da oduzimlju privatnu imovinu uz minimum potekoa i zakonskih ogranienja. Sve se to temeljilo na estim tvrdnjama da je konfiskacija vrlo vano sredstvo u borbi protiv organiziranog kriminala i trgovaca drogom. Dok je originalna primjena modernih konfiskacijskih zakona bila zbog droge, zakoni koji su potakli konfiskaciju su se mnogo proirili, a posljedica je da danas imamo vie od 300 saveznih zakona koji doputaju konfiskaciju imovine - od uzimanja bilo kojeg dijela ptiijih gnjezda, ukljuujui i perje-(16 USC&0707) do davanja lane izjave slubeniku za odobravanje kredita (18 USC&1014). Drave i gradovi su sljedile taj trend, naravno sa slinim zakonima. . . Konfiskacija imovine od strane vlade je sada veliki biznis - koji nee biti lako smanjiti. Procjenjeno je da Savezna vlada sada konfiscira blizu milijardu dolara godinje (1996 je posljednja godina za koju je objavljen izvjetaj) sa dravama i gradovima koji su isto toliko ako ne i vie konfiscirale. Teko je procjeniti jer vladine agencije su stidljive u davanju na uvid takvih podataka javnosti, ali ukupne svote su usporedive sa trokovima rtava iz Kriminal nasilja i Pljake to je objavljeno od Ureda za Statistiku Pravde. . . Nekontrolisana vladina konfiskacija privatne imovine, na primjer forfeiture (kako to naziva zakon (zapljena) nema mjesta u civiliziranom drutvu, a posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Amerika Revolucija je najveim dijelom bila nadahnuta zloupotrebom Konfiskacije od strane Engleske krune. Sada se ono ponovo iri svijetom kao kuga i ak se vratila u Englesku koja je konfiskaciju odbacila prije 150 godina. Amerika vlada je glavni izvor ovog zla. . . to je pogreno sa konfiskacijom imovine: To kanjava nevine ljude, posebno ene i djecu (Srednjovjekovna zakonska fikcija da sama imovina moe biti kriva za kriminal i da kanjavanjem imovine to nije kazna za vlasnike ili korisnike jeste glupost. Imovina ne ini kriminal - dok ljudi mogu dok koriste tu imovinu. Zato bi ene i djeca izgubili svoje kue zbog toga to je otac navodno poinio kriminal?). To je neustavno (Bill of the Rights, amandman IV). To
259

potie korupciju i prevaru i nepotovanje prema zakonu). Kazna nije proporcionalna kriminalu. Ima vrlo malo ili nimalo pravde. Konfiskacija nije prijetnja kriminalu. Mi ne bi trebali rtvovati civilno drutvo dok teimo da postanemo drutvo bez droge! Leon Felkinsumirovljeni major, U.S. Army (skraeno), napisano: 1999 godine Upozorenje: opasno je biti u pravu kada je vlada u krivu. Nepoznat ? Politiari su svagdje isti. Oni obeavaju da e napraviti most ak i tamo gdje nema rijeke. Khrushchev Nikita 1894-1971 ruski premijer Ljudska bia su uroeno ljubazna, kada njihovi umovi nisu poremeeni i njihova vizija oteena lanim uenjima bilo kojeg sebinog interesa, politike propagande, i rasnih ili religioznih uvjerenja. Alice Bailey - ESOTERIC PSYCHOLOGY II, prvo izdanje 1942 Misterije politikog ponaanja imaju svoje porijeklo u misterijama ljudskog uma, i ipak, prouavanje ljudskog uma da bi se razumjelo politiko ponaanje do sada jo nije odgovaralo ni javnosti, niti politikim voama. To bi moglo da nas zastrai mogunostima onoga to bi moglo biti otkriveno takvim samoispitivanjem. Senator - William J. Fulbright Sve dok se ovjek ne uputi na ovo traganje za istinskim ja, sumnja i nesigurnost e sljediti svaki njegov korak u toku cijelog ivota. Najvei kraljevi i dravnici pokuavaju vladati drugima, kada u svom srcu od srca znaju da ne mogu vladati ni sami sobom. Ipak najvea mo je pod komandom ovjeka koji je prodro u najunutarniju dubinu. Postoje ljudi velikih umova koji provode cijele svoje ivote u sakupljanju znanja o mnogim stvarima. Upitaj te ljude da li su rijeili misteriju ovjeka, da li su pobijedili sami sebe, i oni e pognuti svoju glavu sa sramotom. Kakva je korist od toga da znamo bilo to kada jo ne zna tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom ja, ali to bi drugo bilo vrijedno poduzeti? Ramana Maharii 1879-1950 Uloga intelektualaca i radikalnih aktivista mora biti da procjenjuju, da pokuaju uvjeriti, da organiziraju, ali ne da ugrabe mo i pokuaju vladati. Noam Chomsky - Objekt MOI je MO. George Orwell, 1949 Poniznici i poslunici diktatorske vlade mobiliziraju se za uzaludne ratove u ime pravde, mira i slobode; oni su robovi koji ne poznaju univerzalnu grau i nedostaje im cjeloviti pogled na svijet. George Ohsawa 1893-1996 THE ART OF PEACE Za svaku vlast najopasniji je onaj ovjek koji je u stanju samostalno zakljuivati i ne obazirati se na rairene predrasude i tabue. On gotovo neizostavno dolazi do zakljuka da je vlast pod kojom ivi nepotena, bezumna I nepodnoljiva. H. L. Mencken
260

Cijela svrha praktine politike je da stanovnitvo dri u stanju uzbunjenosti (dakle buno zahtijevajui panju da bi bili voeni ka sigurnosti), i time prijetei sa beskonanim nizovima strahova od zla (koje nas moe snai), a sva ona su imaginativna. . . Kada kupovina i prodaja biva kontrolirana od zakona, onda su stvari koje su prve kupljene i prodane zakonodavci. P. J. ORourke Drava ne ini nita drugo osim to pomae jakima da pljakaju slabe. Krenje zakona je esto najvia, najsvetija dunost koja moe zapasti graanina. . . Ako kanjavanje nema efekta da smanji ili sprijei kriminal, onda nema opasnosti da damo otkaze tamniarima, sucima i zatvorimo vrata naih zatvora. Clarrence Darrow 1857-1938 pravnik - RESIST NOT EVIL Sudovi u svim zemljama podravaju i poveavaju prepirke i svae. To je obilato i unosno iskoriavanje ravih nagona. Mahatma Gandhi U politici glupost nije nedostatak. Napoleon Bonaparte 1769-1821 Onoliko dugo koliko postoji drava nema slobode. Kada bude slobode, onda nee biti drave. Vladimir Lenjin 1870-1924 predsjednik USSR Ti treba da shvati da vlada, svaka vlada jeste luda. Ti se prema njoj mora odnositi kao to su se pogani odnosili prema svojim bogovima: Kao iracionalnom, hirovitom i monom entitetu koji e odrediti potpuno unitenje ako mu se ne rtvuje ili ga na drugi nain ne zadovolji. Mike Long Gdje god postoji komunikacija, tamo ne postoji drava. Citirano u GUY DEBORD, od Anselm Jappe, 1999 Onoliko koliko to slui kao instrument kojim vladajua klasa titi svoje interese, onoliko koliko je to sredstvo koje paranoicima omoguuje da zadovolje svoju pohlepu za moi i izvravaju svoje luake snove za slavom, drava je oito vrijedna za odbacivanje. Aldous Huxley - pisac, MEANS AND ENDS, 1937 Zatvori su izgraeni sa kamenjem Zakona, Javne kue sa opekama Religije. William Blake 1757-1827 pjesnik, slikar Savez - je u internacionalnoj politici, zdruenost dva lopova koji imaju svoje ruke duboko u depovima jedan drugog da ne mogu odvojeno pljakati treeg. Ambrose Bierce - THE DEVILS DICTIONARY Kriminalac - Osoba sa grabeljivim instiktima bez dovoljno kapitala da utemelji korporaciju. Howard Scot Najgori su kriminalci - politiari koji imaju - imunitet. Nepoznat? ovjek je politika ivotinja. Aristotel
261

Drava obavlja mnoge vane i potrebne funkcije od donoenja zakona do osiguravanja policije i vatrogasaca, izgradnju i odravanje ulica, isporuku pote. Ali to ni na koji nain ne potvruje da sve to moe jedino i iskljuivo vriti Drava, ili da ona to ak dobro obavlja. Drava je ilegalna institucija organiziranog nasilja, organiziranog i reguliranog kriminala protiv osoba i imovine svojih podanika. Vie nego li je potrebna drutvu, Drava je duboko antisocijalna institucija koja parazitski ivi od produktivnih aktivnosti privatnih graanskih osoba. Svijet je oduvijek ivio u internacionalnoj anarhiji bez ijedne vlade ili monopola prisile u donoenju odluka, u raznim zemljama. Usprkos tome internacionalni odnosi izmeu privatnih graanskih osoba razliitih zemalja su openito funkcionirali dobro, usprkos to meu njima i nad njima nije postojala nikakva vlada. Drava po samoj svojoj prirodi, mora kriti ope prihvaene moralne zakone kojih se veina ljudi pridrava. Veina ljudi se slae da je nepravedno i kriminalno ubijati i krasti. Obiaji, pravila i zakoni svih drutava osuuju takva djela. Drava je onda uvijek u nezavidno looj poziciji, usprkos naizgled dugovjenoj moi. Liberali bi trebali da se bore za drastino smanjenje ili ukidanje poreza na dohodak; ali oni to nikad ne bi smjeli raditi, a da u isto vrijeme trae da se to zamjeni sa porezom na promet ili drugim porezima. Ako bi sloboda trebala biti najvii politiki cilj, to je onda temelje za taj cilj? Iz ovog djela bi trebalo biti jasno, kao prvo i najvanije, da je sloboda moralni princip utemeljen u ovjekovoj prirodi. Posebno je to princip pravde, odbacivanje agresivnog nasilja, uplitanja u stvari i ivot drugih ljudi. Dakle, da bi bio utemeljen i ispravno se tim bavio, cilj liberala bi trebao biti u duhu arkog oboavanja pravde. Murray N. Rothbard - THE ETHICS OF LIBERTY 1. Stvori nered, buku, strukture vladanja i vanjske forme 2. Podupiri samovolju i nejedinstvo meu ljudima 3. Zaboravi etika naela, tei za znanjem, podredi si zemlju 4. Budi nepopustljiv, probijaj se, brani uporno svoje ja, budi nezadovoljan, rovari protiv drugoga, tjeraj sebe i druge na pretjerane aktivnosti, gledaj samo ono loe na svojim blinjima 6. Samoljublje usreuje 7. Budi nemilosrdan, ubij i usmruj jer si u pravu, tko si prisvoji pravo taj je jai - - Iz knjiice DEMONSKA DRAVA poruke koje je Gabriele iz Wurzburga primila kanaliziranjem od entiteta koji se predstavio kao Isus Krist. Ovdje je navedeno sedam izokrenutih Boanskih principa, koji su pod utjecajem demona kojima su izloeni stanovnici Zemlje. Liberal je ovjek ili ena ili dijete koji gledaju prema boljem danu, mirnijoj noi i svijetloj, beskonanoj budunosti. Leonard Bernstein - The New York Times, 1988 Mi imamo izbor izmeu, sudjelovanja u promjeni ili otporu. Ghis L.
262

Istinska povijest civilizacija je zabranjena. Mona tajnovitost kojom je obavijena povijest doputa iznoenje tek njezine iskrivljene verzije. Naa drutvena i religijska povijest krivotvori se ve tisuama godina poevi od Egipana koji, zaboravivi ili ignorirajui istine dobivene od njihovih predaka, nadjenue sami sebi titulu prvih inicijatora i prvog civiliziranog naroda. Grci su takoer zaboravili odati duno priznanje svojim keltskim i egipatskim uiteljima, a predstavljali su svoju zemlju kao kolijevku ovjeanstva. Zatim dolaze Hebreji, to je bilo zaokruenje tih pretjerivanja. Dr. Robert Charroux - GOSPODARI SVIJETA (Vlada) tjera ljude da plaaju za ono to ne ele da plaaju, da rade ono to ne ele da rade, zabranjuje ljudima da rade ono to ele. . . Ljudi se ne pokoravaju zakonima i propisima dobrovoljno, inae bi takve stvari bile sugestije, a ne zakoni i propisi. Vladini instrumenti su oporezivanje, kazne i zatvor to se obavlja pritiscima, silom, ugnjetavanjem, nasiljem i njihovom prijetnjom. . . Samo Vlada i kriminalci ispunjavaju svoje ciljeve prisilom. Ti i ja moramo raditi i uspostaviti dobrovoljnu suradnju drugih da dobijemo ono to elimo. Prisila nije posljednji in za vladu; to je poetak i kraj vladine aktivnosti. Svaki vladin program, nalog ili funkcija u sebi ukljuuje silu ili prijetnju njome. Sila je jedini razlog koju trai bilo tko od vlade da neto uini. . . To je nedostatak univerzalne podrke koji vodi neke ljude da se pozivaju na vladu da druge prisili da ih se slijedi. Harry Browne - ESCAPE FROM BIG GOVERNMENT To je sramotan in koji zasluuje svaku osudu. Ustavom zagarantirana prava britanskih graana uskoro e postati mrtvo slovo na papiru i protiv toga se trebamo boriti svim raspoloivim sredstvima. Caspar Bowden - direktor britanske Udruge za Informatika istraivanja u izjavi za Sunday Telegraph je izrazio veliku zabrinutost zbog gradnje Londonskog raunskog centra, optuujui britansku vladu za pokuaj pijuniranja vlastitih graana. Ova investicija je teka 25 000 000 funti, a platie je porezni obaveznici. Eksperti tvrde da e u toku prve godine presretanje internet prometa, svih graana koji se koriste internet mreom to je svrha tog centra kotati 30 000 000 funti to e opet platiti porezni obaveznici. Tako e britanska vlada postati vodea sila na podruju pijunae svojih graana. Novo doneeni zakon obavezuje sve domae tvrtke i pojedince da moraju predati nadlenim policijskim organima programe koje koriste za enkripciju (ifriranje svojih podataka). Norman Baker lan Liberalne Demokratske stranke je podrao Bowdena slijedeim rijeima: Gradnja ovog raunskog centra znai samo jedno - Veliki Brat je napokon ovdje. Britanska vlada mora snositi odgovornost za odluku koja je u suprotnosti s naim Ustavom. Ja imam osjeaj da imamo uvara jer sluimo velikoj svrsi, i da emo imati uvara onoliko dugo koliko vjerno sluimo tu svrhu. Winston Churchill - izrekao ove rijei 1942 godine
263

Ueni ljudi su prouavali mnoge pokuaje uspostavljanja demokracije. Rezultati su bili spoznati prije dvije tisue petsto godina u Grkoj. Demokracija ne funkcionira. Ona ne moe funkcionirati, jer je svaki ovjek slobodan. On ne moe prenijeti svoj neotuiv ivot i slobodu bilo kome ili bilo emu van samoga sebe. Kada on to pokua uiniti, on pokuava da se pokorava Vlasti koja ne postoji. Tu nema nikakve razlike da li on tu Vlast zamilja kao - Ra ili Bal ili Zeus ili Jupiter; Kleopatra ili Car ili Ekonomska Potreba ili Volja Masa ili Glas Ljudi; injenica je da ne postoji Vlast nikakve vrste koja, kontrolira pojedince. Oni kontroliraju sami sebe. Svatko u slobodnoj grupi moe odluiti da se odrekne svoje vlastite ideje i prikljui se veini. Ako on ne eli da to uini, on se moe iskljuiti iz grupe. Ovo je koritenje slobode, ispoljavanje samo-kontrolirajue odgovornosti. Ali kada veliki broj pojedinaca pogreno vjeruje da je veina Vlast koja ima pravo da kontrolira i upravlja sa pojedincima, onda oni moraju veini dopustiti da izabere jednog ovjeka (ili nekoliko ljudi) da djeluje kao Vlada. Oni e vjerovati da je veina dala tim izabranim ljudima u Vladi, Pravo-Veine da upravlja svim pojedincima koji ive pod tom Vladom. Ali Vlada nije Vlast koja kontrolira i upravlja; Vlada jeste koritenje sile, policija, vojska, ona ne moe kontrolirati nikoga, ona moe samo spreavati, ograniavati ili zaustaviti nekoga da koristi svoju energiju. Kao to to govori Madison, neki zajedniki interes ili strast e potaknuti veinu. I zato to veina podrava vladara kojega je veina izabrala, to ne znai da on ima pravo koristiti silu protiv manjine. Tako vladar u demokraciji brzo postaje tiranin. I to je brza i nasilna smrt demokracije. Ovo se neizbjeno uvijek dogaa. To je sigurno kao smrt i porezi. To se dogodilo u Ateni prije dvije tisue i petsto godina. To se dogodilo u Francuskoj 1804, kada je velika veina izabrala imperatora Napoleona. To se dogodilo u Njemakoj 1932, kada je veina Nijemaca potaknuta zajednikim interesom za hranom i socijalnim redom izabrala Hitlera. Madison je naveo povijesnu injenicu: da u demokraciji ne postoji nita to moe spreavati da se rtvuje slabija strana. Ne postoji zatita slobode. Tako demokracije uvijek unitavaju osobnu sigurnost (Gestapo, koncentracioni logori) i pravo na imovinu. . . Na prvom mjestu, nitko ne moe glasati inteligentno, sve dok ne posveti svoje cijelo vrijeme politici i osobno poznaje svakog kandidata obiju partija. . . Na drugom mjestu, glasanjem se ne mogu kontrolirati izabrani ljudi. . . Na treem mjestu, sama ideja veine je iluzija. Kada god se ta ideja primjeni stvarna posljedica je da odluke donosi samo jedan ovjek ili nekoliko ljudi. To je neupitno da davanje privilegija jeste opasno za individualnu slobodu i ljudska prava. . . I oni su opasni jer su napravljeni u praznovjernom uvjerenju da pojedinci mogu kontrolisati Vladu koja moe kontrolirati pojedince, i to tei da povea lano proturevolucionarno uvjerenje da je Vlada Vlast koja kontrolira ljude i odgovorna je za njihovu dobrobit. Ljudi u Vladi ne mogu biti odgo264

vorni za aktivnosti koje oni ne kontroliraju, i nikada ih ne mogu kontrolirati. Policija ne moe kontrolirati djelovanje pojedinaca isto kao to ne mogu kontrolirati njihovo pijenje ili disanje. Ako to ne dokazuje zdravi razum onda to dokazuje cijela povijest. Vladina regulacija, vladina kontrola usporava proizvodnju, ometa je, spreava, smanjuje je i ne moe je kontrolirati. . . to Amerikanci vie vjeruju da je Vlada kontrolirajua Vlast, ta Vlada e biti jo vie tjerana da koristi silu da spreava i ograniava ispoljavanje prirodne individualne slobode. Rose Wilder Lane - THE DISCOVERY OF FREEDOM - Mens Struggle Against Authority (Otkrie slobode - ovjekova borba protiv vlasti) INSTITUCIJE I POJEDINAC - - - - - - Grupna etika ini pogreku jer savjest ne smjeta u ovjeka nego neodreeno u ljude. Institucionalizam pravi parodiju od ovjekovih snova o savrenstvu. to god je pojedinac vie izgubljen u velikoj masi ljudi, to je vea opasnost da njegova finija zapaanja budu unitena. Katolika crkva je ovo otkrila kao istinu, na malom nivou u monakim redovima. Otkriveno je da male zajednice jesu sklonije odravanju kranskog duha. Kako broj lanova raste vidljiva je sklonost ka nestajanju toga duha. Tada se poinju nametati pravila nad spontanom ljubaznou i suradnjom. Pojedinanim potrebama se daje sve manje dune panje. INDIVIDUALNA SAVJEST I INICIJATIVA BILO, DUHOVNA ILI INSTITUCIONALNA, SE SVE VIE OBESHRABRUJE SMATRAJUI SE PRIJETNJOM ZA FUNKCIONIRANJE CJELINE. . . . . Institucionalizam se dobro razvija kao korov, gdje god se veliki broj ljudi spaja u drutvene cjeline. Danas, u dobu progresivnog spajanja na svakom nivou drutva, na privatnu savjest se gleda sa sumnjom, ak kao pozitivnom prijetnjom drutvenom ureenju. Kroz prenaglaavanje na institucionalizam, duh osobnog integriteta je na putu da nestane; bezlini idol zajednitva je bio uspostavljen umjesto osobnog integriteta. Novi moto nije Misli, ve, Sloi se. Zato jer sistematizacija izgleda neizbjenom, onda je jo vanije naglaavati istinu da je savjest osobna, a ne drutvena stvar. Da li postoji ili ne neki nain da se izbjegne iz tog stiueg zahvata institucionalizma u naem sve manjem svijetu - ustvari, posebno ako se to ne moe izbjei - onda se na pojedinca mora gledati kao nikada prije da uspostavi mjeru moralnog i duhovnog nasuprot samim drutvenim reformama. . . Svaki napredak u povijesti je u drugu ruku doao kao rezultat srane borbe nekog pojedinca - ili moda male grupe individualaca, od mukaraca i ena koji su se osjeali potaknuti nekim svojim unutranjim idealom ili svrhom. Velike promjene nisu proistekle od institucija, osim sluajno. Velika moralna uenja su bila prihvaena od ovjeanstva, ne zbog nekog zakonskog pravila ili prijetnje, ve od nadahnua nekoliko velikih mukaraca i ena. I najvee uenje svih vremena koje je ikada bilo: O ovjee, trai snagu i razumijevanje u sebi! Nitko ne moe instituciona265

lizirati originalnost. Nitko ne moe formulirati pravila koja osiguravaju kreativnost. Nitko ne moe ozakoniti moralna ubjeenja. J. Donald Walters - CRISIS IN MODERN THOUGHT - Solutions to the Problem of Meaninglessness (Kriza u modernoj misli . . . .) Drutvo za svoje postojanje ovisi o neprekrivoj osobnoj samoi svojih lanova. Da bi drutvo zasluilo to ime, mora biti sainjeno ne od brojeva, ili mehanikih dijelova, nego od osoba. Biti osoba podrazumijeva odgovornost i slobodu, a oboje podrazumijeva odreenu unutranju samou, osjeaj osobnog integriteta, osjeaj svoje vlastite stvarnosti i sposobnosti da sebe da drutvu. Thomas Merton - sveenik (trapist) Mi nismo nikakva demokracija, kako je mi moemo dati svijetu? Demokracija zaeta u vojnom ropstvu masa, u njihovom ekonomskom ropstvu, i hranjena njihovim suzama i krvlju, nije uope nikakva demokracija. To je tiranija - kumulativan rezultat lananih zloupotreba. Emma Goldman, 1917 Za ljude e biti od male koristi da su zakoni stvoreni od ljudi po njihovom vlastitom izboru, kada su ti zakoni tako preopirni i veliki da se ne mogu razumjeti; ili ako se oni ukidaju ili ponovno ispravljaju prije nego li se javno objave, ili prolaze neprekidne promjene tako da ovjek ne zna to e biti sutra. . . este izmjene davaju nerazumnu korist otroumnoj i poduzimljivoj manjini koja tri za novcem nad marljivom i neinformiranom masom drugih ljudi. James Madison - predsjednik USA Vlasti poveavaju broj tekstova zakona. Oni gomilaju Optereenja na svoja lea, a onda ih prebacuju na ramena drugih ljudi. Isus-Matej 23:4 Ljudi - oprostite mi, novinari i politiari - su me esto optuivali da ja vjerujem da sam iznad zakona. A ipak, tko to nije? Gdje god zakon probode, ak i sa najkraim tapom, uspostavljeni sistem ne samo da je jednostavno iskvaren, on je bez sumnje trule. Zakon je stvoren od dokazanih kriminalaca, uspostavljen silom od dokazanih kriminalaca, interpretiran od dokazanih kriminalaca, i sve to za dokazane kriminalne svrhe. Naravno da sam ja iznad zakona. Isto kao i ti. L. Neil Smith - PALLAS Onaj tko je najvie dobio od kriminala jeste onaj tko ga je poinio. Seneca Da biste bili istinski zli, ne morate prekriti zakon. Dovoljno je da ga se slijepo drite. Anthony de Mello Jednom kada se prestane bojati vlade, onda se vlada boji tebe. Robert D. Graham - porezni buntovnik . . . vjetina vlade se sastoji u tome da uzima to god vie novca moe od jedne klase graana da bi je davala drugoj klasi. Voltaire Francois 1694-1774
266

Sirovu snagu jo i mogu razumijeti, ali sirov um mi je potpuno nerazumljiv. Oscar Wilde ovjek koji proizvodi dok drugi raspodjeljuje i upravlja njegovim proizvodom jeste rob. . . Novac je mjerilo drutvene vrijednosti. Kada vidi da se trguje, ne uz pristanak, ve pod prisilom - kada vidi da bi se proizvodilo, da tebi treba dozvola od ljudi koji nita ne proizvode kada vidi da novac odlazi onima koji ne trguju robom, ve privilegijama - kada vidi da se ovjek bogati mitom i otimanjem, a ne radom, i tvoj zakon te ne titi od njih, ve titi njih od tebe - kada vidi da korupcija biva nagraivana, a potenje postaje samortvovanje - ti onda moe znati da je tvoje drutvo osueno na propast. Ayn Rand, 1957 Bogati e uvijek pokuavati da uspostave svoju vlast i porobe ostale. Oni su to uvijek radili. Oni e to uvijek raditi. . . Gouvenor Morris Dopustite mi da izdajem i kontroliram nacionalni novac i mene se nee ticati tko pie zakone. Mayer Rothschild - bankar Ruka koja daje je uvijek iznad one koja prima. Novac nema domovinu; financijeri su bez patriotizma i humanosti; njihova jedina svrha je profit. Napoleon Bonaparte je tvrdio da kada je vlada ovisna o novcu bankara, da onda bankari koji posuuju novac vladaju, a ne vlade. Bankari su opasniji od postojeih armija. Thomas Jefferson - predsjednik USA Inflacija je oblik poreza koji moe biti nametnut bez donoenja zakona. Milton Friedman - ekonomist Ako ljudi Amerike ikada dopuste da privatne banke kontroliu izdavanje njihove valute, prvo inflacijom, zatim deflacijom, banke e liiti ljude cijele njihove imovine sve dok se njihova djeca ne probude kao beskunici na kontinentu koji su njihovi oevi pokorili. . . Mo izdavanja bi trebala biti oduzeta od banaka i vraena ljudima, kojima to prirodno i pripada. Thomas Jefferson - predsjednik USA Povijest je zabiljeila da su mjenjai novca uvijek koristili svaki oblik zloupotrebe, spletki, obmane, i nasilnih naina da bi odrali svoju kontrolu nad vladama kontrolom novca i njegovim izdavanjem. James Madison - predsjednik USA Ako kongres ima pravo po Ustavu da izdaje papirnati novac, to im je dato da bi to sami koristili, a ne da to bude delegirano pojedincima ili korporacijama. Andrew Jackson - predsjednik USA Vlada bi trebala stvarati, izdavati i cirkulirati svu valutu i kredite, potrebne da zadovolje potroaku mo Vlade i kupovnu mo potroaa. Usvajanjem ovih principa, porezni obaveznici bi utedili ogromne svote na interes. Novac bi prestao biti gospodar i postao sluga ovjeanstva. Abraham Lincoln - bivi predsjednik USA
267

Usprkos ovim upozorenjima, Woodrow Wilson je 1913 godine potpisao Federal Reserve Act. Nekoliko godina kasnije on je napisao: Ja sam najnesretniji ovjek. Ja sam neznajui unitio svoju zemlju.Velika industrijska nacija je postala kontrolirana svojim sistemom kredita. Na sistem kredita je postao koncentriran. Razvitak nacije, dakle, i sve nae aktivnosti su u rukama nekoliko ljudi. Mi smo postali jedna od najgore upravljanih, najpotpunije kontroliranih i najdominiranijih Vlada u civiliziranom svijetu, nismo vie Vlada slobodnog miljenja, nismo vie Vlada po uvjerenju i glasovima veine, ve Vlada nastala po miljenju i prisilom male grupe dominantnih ljudi. Woodrow Wilson 1856-1924, demokratski predsjednik USA 1913-21 Ja jo vjerujem da ne postoji ovjek u ovoj zemlji koji ne moe zaraditi za ivot za sebe i svoju porodicu. Ali on ne moe zaraditi za ivot za njih i svoju vladu istovremeno. Ne za nain na koji ivi vlada. Vlada treba da ivi jeftino kao i ljudi. Will Rogers Danas graani mogu jedva razlikovati izmeu poreza i globe, osim da je globa openito blaa. G.K. Chesterton Najmanja i najbezazlenija drava je jo kriminalna u svojim snovima. Michael Bakunin Kraa se dogaa samo u drutvima gdje neki imaju vie nego li im je to potrebno, dok drugi nemaju dovoljno. Henry David Thoreau Sigurno da se drutvo ne moe razvijati i biti sretno, ako je vei dio njegovih lanova siromaan i jadan. Wealth of Nations (1776) Nema umjetnosti koju jedna vlada ubrzo ne naui od druge nego to je izvlaenje novca iz depova ljudi. Smith Adam 1723-1790 kotski ekonomist, moralni filozof i esejist Univerzalni stav prema novcu je jedna injenica puna nade u naoj civilizaciji, jedna zdrava toka u naoj drutvenoj savjesti. Novac je najvanija stvar na svijetu. To predstavlja zdravlje, snagu, ast, dareljivost i ljepotu tako uoljivo kao to elja za njime predstavlja bolest, slabost, sramotu, beznaajnost i runou. George Bernard Shaw 1856-1950 Irski pisac, Nobelova nagrada 1925 Nacija koja nastavlja da troi vie na vojnu obranu nego na programe drutvenog poboljanja pribliava se duhovnoj smrti. M. Luther King Vlada je opijena sa moi, siluje due svojih ljudi, i najgore od svega, graani plaaju za svoje vlastito unitenje kroz pogubno oporezivanje. Svatko ima pravo da izbjegava planje poreza ako to moe uiniti. Graanin nema moralnu obavezu da pomae odravanje vlade. Ako kongres inzistira na injenju glupih pogreaka i donoenju nerazboritih poreznih zakona, graani ne bi smjeli biti osuivani ako se tome suprostave. J. Pierpont Morgan
268

Kada drava nema novca za podmirivanje svojih obveza, jednostavno ih ukine. Neka isto omogui i graanima. itatelj - Jutarnji List, 2001 Nesuradnja prua ljudima ogroman osjeaj osloboenja, odbacivanje velikog tereta, novi osjeaj slobode. Ovaj razvitak neustraivosti ima vane posljedice za osobni razvitak pojedinca. To ne samo to ugroava sistem kojemu se suprostavlja, ve istie sposobnost ljudi da ostanu slobodni i odrede svoju vlastitu budunost. Gene Sharp, 1973 Vlade sa oporezovanim novcem vode agresorske ratove, subvencioniraju dravne monopole, porobljavaju i iskoritavaju ljude. Investiraju u tetne poslove, u proizvodnju i prodaju oruja, najprofitabilniju industriju koja svoje trite trai u izazivanju ratova i patnje ljudi i prirode. Ustavi, deklaracije, glasovanje, zakoni, demokracije ne mogu sprijeiti one koji su na vlasti da ine to god ih je volja, a to je vidljivo iz povijesti kao i iz savremenih zbivanja u svim dravama svijeta. ? Nai problemi proizlaze iz naeg prihvatanja ovog pokvarenog sistema. Dorothy Day Tajnovitost je kamen temeljac svake tiranije. Ne sila ve tajnovitost. . . cenzura. Kada bilo koja vlada ili crkva, govori svojim podanicima: Ti to ne smije itati, ti to ne smije vidjeti, tebi je zabranjeno da o tome neto zna, onda je krajnji rezultat toga tiranija i ugnjetavanje, bez obzira kako sveti motivi bili. Mala snaga je potrebna da se kontrolira ovjek iji je um bio obmanut; nasuprot tome nema te sile koja moe kontrolirati slobodnog ovjeka, ovjeka iji je um slobodan. Niti sprava za muenje, niti atomske bombe, niti bilo to. Ti ne moe pobijediti slobodnog ovjeka; jedino to ti moe uiniti je da ga ubije. Robert A. Heinlein - REVOLT IN 2001 Potreba je izgovor za svaku povredu ljudske slobode. To je argument diktatora, to je uvjerenje robova. William Pitt Jr. - britanski ministar Propisi mogu biti za budale da ih se pridravaju, a za mudrog ovjeka da ih kri. Sir Hugh Trenchard, osniva Royal Air Force Idealni graanin tiranske drave jeste ovjek ili ena koji se klanjaju u tihoj poslunosti, u zamjenu za status dobro-zbrinute ivotinje u stadu. Ljudi koji razmiljaju svojom glavom postaju tiraninovi najvei neprijatelji. Prije nego li njihova grmljavina zagrmi, postoji period predosjeanja, u kojemu se dogaa vie nego li literarno usmjeren tiranin ikada moe razumjeti. Nekoliko javnih djela pobune razbija teki mir - ali vea snaga, nepriznata, se kree naprijed u tiini, kada milioni pojedinaca tiho povlae svoj pristanak od drave. Obrazovani ljudi to nazivaju apatijom, oni ne mogu vie grijeiti. To vrijeme je sada i mi smo ti ljudi. Claire Wolf -101 THINGS TO DO TILL REVOLUTION
269

Jedna od najinterensantnijih iluzija jeste uvjerenje da iroko rasprostranjena i duboko ukorijenjena zla mogu biti izlijeena slabim sredstvima. Tako za bolesti koje proizlaze iz politike korupcije i loeg upravljanja od organizacija koje su nastale u svrhu osiguravanja politikih ureda, mi smo pronali da je bilo predlagano kao lijek da bi trebali birati dobre ljude u slubu osim to je to apsurdno dijeliti ljude na dobre i loe, ovaj plan za odbacivanje posljedica bez da diramo u uzroke jeste smijean. Politika korupcija nije, kao to neki moralisti izgleda vjeruju, posljedica grijene prirode ljudi, niti je to zbog nesavjesnih maina. To ima svoje porijeklo u uvjetima koji dre veliki dio ljudi u nedobrovoljnoj dokolici. . . i to stvara veliku klasu onih koji su spremni da se udrue za vlastiti dobitak sa avanturistima koji djeluju kao profesionalni politiari. Imajui svoje korijenje duboko u pokvarenom tlu neznanja i krenja ekonomskih zakona, vrlo je lako vidjeti da napori klubova za dobru vladu, opinskih reformskih liga, i slinih organizacija dobronamjernih graana mora doivjeti neuspjeh da ispune svrhu za koju rade. Onoliko dugo koliko zakonski stvoreni uvjeti spreavaju mase da stiu inteligenciju ili koriste svoju inteligenciju za korisne svrhe, toliko dugo e biti nemogue imati istu (neiskvarenu) politiku. Bolton Hall je napisao ove rijei 1904 god. - FREE AMERICA Petrokemijska industrija je spomenik gluposti stavljanja svih naih tehnolokih jaja u jednu veliku koaru. Ta velika koara je dravna i korporacijska dominacija tehnologijom. Ova knjiga je argument za komunalno (zajedniko) uee, sa svom razliitou i posljedinim fleksibilnostima koje to ukljuuje. Vrsta tehnologije koja je mogua i koja e odgovarati tenjama amerikog sna, je upravo ona vrsta koja e oslabiti promatraku - sportsku politiku koju smo mi doli da igramo. To e biti sredstvo koje e sluiti njihovu svrhu i uiniti moguim vrstu ivota kojega oni ele ivjeti. Imajui ulogu u razvitku, razvoju i odravanju tehnologije, zar ljudi ne bi eljeli vee uee u politici? Zar oni ne bi eljeli politiku koja e uiniti moguim demokratski ivot radije nego li politiku koja nuno stvara ivot podreen ne politici ve POLITIARIMA? Nakon to sam iskuao demokraciju u kojoj se sudjeluje, ja je nikada ne bi zamjenio za reprezentativnu (predstavniku) demokraciju. Karl Hess - COMMUNITY TEHNOLOGY U gomilanju imovine za nas same ili nae potomke, u stvaranju porodice ili drave, ili ak sticanju slave, mi smo smrtni; ali u poslovanju sa istinom mi smo besmrtni, i ne trebamo se bojati promjena ili nesree. . . Autoritet vlade, ak i onaj kojemu sam se ja voljan pokoravati - jer ja u sa radou sluati one koji znaju i mogu bolje initi od mene, ak i onima koji niti znaju niti mogu initi tako dobro, jeste jo neist autoritet; da bi bio pravedan on mora imati odobrenje i pristanak onih kojima se vlada. Taj autoritet nema isto pravo nad mojom osobom i imovinom, ve samo onoliko koliko mu ja to doputam.
270

Napredak od apsolutne do ograniene monarhije, od ograniene monarhije do demokracije, jeste napredak prema istinskom potovanju za pojedinca. ak je i kineski filozof bio dovoljno mudar da smatra pojedinca kao osnovom carstva. Da li je demokracija, onakvu kakvom je mi znamo, najvee mogue poboljanje u vladi? Zar nije mogue napraviti korak naprijed prema priznavanju i organiziranju ovjekovih prava? Nikada uistinu nee biti slobodne i prosvjetljene Drave, sve dok Drava ne pone priznavati pojedinca kao viu i neovisnu mo, od koje proizlazi sva dravna mo i autoritet - i prema tome ga tretira. Ja zamiljam Dravu koja e biti pravedna prema svim ljudima, koja e se odnositi prema pojedincu sa potovanjem kao prema susjedu, koja ak nee smatrati nedosljednim za svoj spokoj ako nekolicina ive odvojena od nje, ne mjeajui se u nju, niti e njome biti obuhvaen onaj koji je ispunio sve dunosti susjeda i zemljaka. Drava koja nosi takvu vrstu rezultata i ukine sebe onako brzo kako to sazrijeva, pripremit e put za jo savreniju i velianstveniju Dravu, koju sam ja isto tako zamiljao, ali je jo nigdje nisam vidio. - Ja sam visokoga roda da bi mogao biti posjedovan, da bi bio drugorazredan u upravljanju i kontroli ili koristan ovjek za sluenje i instrument bilo koje suverene drave u cijelom svijetu. - Drava nije naoruana sa razumom ili iskrenou, nego sa nadmonom fizikom snagom. Ja nisam roen da budem prisiljavan. To nije ovjekova stvar da se posveti odstranjivanju bilo kojih pa i najgorih greaka. . . Ali njegova dunost je da tome ne prua nikakvu praktinu podrku. Henry David Thoreau 1817-1862 pisac Dobar politiar je nezamisliv isto kao i poteni lopov. H. L. Mencken Vlada koja je dovoljno velika da ti da sve to eli, je dovoljno velika da ti to sve i oduzme. Barry Goldwater Ako ja ne bi mogao otii u raj osim sa politikom partijom, onda ja radije ne bi uope iao tamo. Thomas Jefferson Politika nema nikakvu vezu sa moralom. Niccolo Machiavelli Policijske metode. . . imaju kao svoju potrebnu svrhu preobraaj cijele nacije u koncentracijski logor. Jacques Ellul, 1954 Jedna slika e me pratiti cijelog ivota. Vidio sam policajca kako udara enu pendrekom u glavu. Tada sam pogledao nie i vidio da je ona trudna, i pomislio - Moj boe, gledam policiju kako divlja. Lord od Cardigana - svjedok policijske brutalnosti, sa Windsor Free festivala To je za aljenje, da bi bio dobar patriota mora postati neprijatelj cijelom ovjeanstvu. Francois Voltaire 1694-1778 Od svijeta oko nas napravili smo pakao u kojem se jedni prema drugim odnosimo-paklenski. Oscar Wilde 1854-1900
271

to sam ja pronaao okrenuvi lea naoj od drutva poticanoj mitologiji je tako duboko da sam to morao sa vama podijeliti - uobraeno ili ne - jer to OPTUUJE SOCIJALNU STRUKTURU OVJEANSTVA I ZAHTIJEVA SOCIJALNU NEPOSLUNOST , ili da ivimo u skladu sa naom unutranjom herojskom prirodom, a NE u skladu sa zastraivanjima i zahtijevima drutvene nedjeletvorne ideologije, ponovo otkrivajui svoju planiranu svrhu, odbacujui lano drutveno programiranje, naputajui krive sisteme vjerovanja; uputiti se na put iskrenog posmatranja i samoistraivanja je ono to se podrazumijeva pod socijalnom neposlunou. William J. Murray - ANARCHIC HARMONY
NIJE MOGUE IZGRADITI DRUTVO NA NEGIRANJU INDIVIDUALNE SLOBODE TO JE SUPROTNO SA SAMOM OVJEKOVOM PRIRODOM. U STVARNOSTI AK I ONI KOJI NE VJERUJU U INDIVIDUALNU SLOBODU - VJERUJU U SVOJU VLASTITU SLOBODU.

Prosjena starost velikih svjetskih civilizacija je bila dvije stotine godina. Te nacije su napredovale kroz ove stadije: Od okova do duhovne vjere: od duhovne vjere do velike hrabrosti: od hrabrosti do slobode: od slobode do bogatstva: od bogatstva do sebinosti: od sebinosti do samozadovoljstva: od samozadovoljstva do apatije: od apatije do zavisnosti: od zavisnosti ponovo nazad u okove. Fraser Tyler - povijesniar, napisano dok je USA bila Britanska kolonija
IVOT ZAR SVOJ IVOT MORAM POSVETITI DRUGIMA? ZAR UMRIJETI ZA DOMOVINU, DRAVU, ILUZIJE, ZABLUDE I TAKO UMRIJETI U NEZNANJU? SVOJ IVOT U POSVETITI SEBI I TAKO RAZAGNATI MRAK NEZNANJA OKO NJEGA. ZBOG TOGA IVIMO MI SVI, A NE DA DIVLJAMO I UBIJAMO DRUGE I SEBE U OGROMNOM NEZNANJU I VATRI ZABLUDA I MRNJE. SPOZNAJ ISTINU OGROMNOM SNAGOM KOJA U TEBI SPAVA, A NE SMOGNE LI SNAGU, NASTRADAT E I POTONUTI U MUTNI SVIJET BEZUMNIKA I NEZNALICA. DRUGIMA E STVARATI PATNJU, I SAM E PATITI. SAM E UNITAVATI I BIT E UNITEN.

Ivica, 1980 Rat je doveo do razvitka vlade. Imovina je bila majka, a rat otac drave. Ona je krivotvorila mnoge stvari i koristila indoktrinaciju: porodice, crkve i kole. To je u duu graanina ugradilo naviku patriotske odanosti i ponosa, tako tedei na broju policajaca. Ovo je pripremilo lakovjerni um javnosti na panju u vezi eljenog od strane vladajue manjine. Will Durant - THE STORY OF CIVILIZATION, 1935
272

Ne eli li rijeiti neki problem, uspostavi neko povjerenstvo. . . Mnogi oblici vlade su bili iskuani u ovom svijetu grijeha i bola. Nitko ne pretendira da je demokracija savrena ili razborita. Uistinu bilo je reeno da je Demokracija najgori oblik vlade, osim onih drugih oblika koji su bili isprobavani prije s vremena na vrijeme. . . Najbolji argument protiv demokracije je petominutni razgovor sa prosjenim glasaem. Winston Churchill 1874-1965 ministar, povjesniar, vojni asnik Esej o Samodovoljnosti (Skraeno) Kada razaberemo pravdu, kada prepoznamo istinu, mi ne inimo nita sami od sebe, ve jedino kroz sebe proputamo njene svijetle zrake. Odnosi due prema boanskom duhu toliko su isti da je skrnavljenje traiti bilo kakvo posredovanje. . . Uistinu mora da ima neeg bogolikog u onome tko je odbacio uobiajne ljudske motive i osmjelio se da povjeruje samome sebi kao vrhovnom nadgledniku, veliko mu srce bilo, revno ga sluila volja, bistro nek mu je oko, da uzmogne svim arom samom sebi biti doktrina, drutvo, zakon i neka ista namjera u njega bude vrsta kao gvozdena nunost u drugih. Razmotri li bilo koji ovjek sadanje crte onoga to se po svom opem obiljeju naziva drutvo, uvidjet e iz kojih je razloga ova etika potrebna. Izgleda kao da su srce i ila kucavica ovjeku iupani, a mi postali malodune oajnike narikae. Strepimo pred istinom, strepimo pred sudbinom, strepimo pred smru, i jedno pred drugim. Nae doba ne raa velike i cjelovite linosti. Nedostaju nam ljudi i ene koji bi obnovili ivot i nae drutveno stanje, ali jasno uviamo da je veina karaktera nenaplativa, da ne moe da zadovolji ni vlastite zahtjeve, da ima stremljenja nesrazmjerna njihovoj stvarnoj snazi i da se povija i prosjai danomice. Nae gazdovanje je sirotovanje nae umjetnosti, zanimanja, brakove, religiju nismo slobodno izabrali ve je to drutvo uinilo za nas. Paradni smo vojnici, bjeimo iz surovih bitaka vjere, gdje se kali snaga. Neka stoiar raskrili izvore ovjekovih mogunosti i kae ljudima da nisu plaljive vrbe, ve da mogu i moraju ostati nepomuene svijesti: da e se sa samopouzdanjem javiti nove moi, da je ovjek ovaploena rije, da vida narode, da on mora da se stidi naeg saaljenja, i da tek od trenutka kada pone da postupa po svojoj volji zavitlavi zakone, knjige, idolatrije i obiaje kroz prozor - prestajemo da ga saaljevamo i zahvalni smo mu, i potujemo ga. Takav e ovjek obnoviti ovjekov ivot u svom sjaju i ljepoti, a njegovo ime e postati drago cijeloj povijesti. . . Lako je uvidjeti da vii stupanj samodovoljnosti mora izazvati revoluciju u svim poslovima i odnosima ljudi: u njihovoj religiji, obrazovanju, interesovanjima, nainu ivljenja, posjedovanju, spekulativnim stavovima. . . Jedino kada ovjek odbaci svu vanjsku podrku i ostane sam, ja ga tada vidim snanim i nadmonim. . . I tako je oslanjanje na imovinu, ukljuujui oslanjanje na vlasti koje je tite, nedostatak samodovoljnosti. Ljudi su odvraali
273

pogled sa sebe i upravljali ga na stvari toliko dugo dok nisu doli dotle da religiozne, obrazovne i graanske institucije cijene kao branitelje imovine, pa osuuju napade na ove institucije, doivljavajui ih kao napade na imovinu. . . Oni odmjeravaju svoja uzajamna potovanja prema tome to tko ima, a ne prema tome to tko jeste. Ali oplemenjeni ovjek se stidi svoje imovine, uz novo pridavanje vanosti svojoj prirodi. On posebno mrzi ono to ima kad uvidi da je to ista sluajnost, da mu je pripalo nasljedstvo, poklonom ili zloinom. Ralf Waldo Emerson 1803-1882 Ako demokracije odbace vrhunski ideal slobode i sree za pojedinca, ako oni bezuvjetno prihvate da nije vrijedno sauvati njihovu civilizaciju, i da oni ne znaju nita bolje nego da slijede put koji su slijedili Nijemci oni onda uistinu nemaju nita ponuditi. . . Iskustvo je njih (Nijemce) uinilo mudrijim: oni su nauili da niti dobre namjere, niti efikasnost organizacije ne moe sauvati potenje u sistemu u kojem su individualne slobode i individualna odgovornost uniteni. to Nijemac i Italijan koji su nauili lekciju ele iznad svega jeste zatita od monstrouzne drave - ne grandiozne eme za organizaciju na velikom opsegu ve mirnu priliku i slobodu da jo jednom izgrade svoje male vlastite svijetove. . . Mi smo prije vidjeli kako odvajanje ekonomskih i politikih ciljeva jeste sutinska garancija individualne slobode i kako je dosljedno tome napadano od svih kolektivista. Ovome, mi sada moramo nadodati zamjena politike za ekonomsku mo koja se sada esto trai neophodno znai zamjena moi od koje nema spasa za mo koja je uvijek ograniena. to se naziva ekonomskom moi, dok to moe biti instrument prisile u rukama privatnih pojedinaca to nije ekskluzivna ili potpuna mo, nikada mo nad cijelim ivotom osobe. Ve centralizirana kao instrument politike moi to stvara stupanj ovisnosti koji se teko razlikuje od ropstva. F. A. Hayek 1899-1992 dobitnik Medalje za Slobodu 1991 i djelitelj Nobel Memorial Prize za Ekonomiju 1974, je bio pionir u monetarnoj teoriji i glavni izlaga liberalizma u dvadesetom stoljeu. On je predavao na univerzitetima u Londonu, Chichagu i Freiburgu. On nam daje bezvremenski poticaj za razmiljanje o odnosu izmeu individualne slobode i vladinog autoriteta. Knjiga The Road to Serfdom (PUT KA ROPSTVU) otkada je prvi put izdana 1944 je nadahnjivala i uzbuivala politiare, uenike i generalne itatelje. Za Hayek-a ideja kolektivnog ovlaivanja vlade sa poveavanjem ekonomske kontrole bi neizbjeno vodila ne u utopiju ve u uase Nacistike Njemake i Faistike Italije. Skoro prije pola stoljea veina pametnih ljudi se podrugivala kada je Friedrich Hayek izdao knjigu THE ROAD TO SERFDOM. Svijet je bio u krivu, a Hayek u pravu. Ronald Bailey, FORBES Dok demokracije moraju imati svoju organizaciju i kontrole, njen vitalni dah je individualna sloboda. Charles Evans Hughes
274

Kad god se obraa vladi da neto uini za tebe, to je kao hrana i pie za birokraciju. Bez te hrane ona nee rasti. Bob Lefevre Prosjeni stav pojedinca prema Dravi je isti kao to je njegov stav bio prema Crkvi 1500-te godine. Drava je onda bila vrlo slaba institucija dok je Crkva bila vrlo mona. Pojedinac je bio roenjem uveden u Crkvu na formalni dokumentirani nain, na isti nain je on sada roenjem uveden u Dravu. On je bio oporezovan da bi na taj nain izdravao Crkvu, isto kao to sada plaa porez da bi izdravao Dravu. Crkva je kontrolirala dodjeljivanje odreenih privilegija i imuniteta, i ako se njoj ispravno pristupilo onda se od nje moglo izvui neke koristi. U naem drutvu postoji slina sebinost-grabeljivost to se tie Drave i sline stvari. Graanin je trebao da prihvati odreene slubene teorije i doktrine Crkve, da se podvrgava njenoj disciplini, potpuno isto kao to Drava namee sankcije graaninu. Ako se je on protivio ili bunio, Crkva se je pobrinula da mu stvori dovoljno neprilika, isto kao to to danas radi Drava. ak i kada se on suprostavljao, on je samo mijenjao jedan oblik Crkve za drugi, Rimokatoliku za Protestansku, isto kao to moderni graanin Drave mijenja jednu Dravu za drugu. Izgleda da se podaniku Crkve u to vrijeme nije dogodilo da se upita kakva je to vrsta institucije koja tvrdi da ima pravo na njegovu lojalnost i poslunost, niti to pitanje postavlja graanin Drave u dananje vrijeme. Albert J. Nock - OUR ENEMY, THE STATE, 1935 Ah, imali smo mnoge gospodare i tigrove i hijene, imali smo svinje i volove. Ali ipak hranili smo te i ove bili bolji il loiji. Ah, izma izmi uvijek lii i gazi nas. Ja mislim shvatiete: ne treba nam drugih gospodara ve nikakvih. Berthold Brecht Drave stvaraju ljudske bijede: rat, zatvore, rastavljene porodice i ekonomski kaos i siromatvo. Graani su podijeljeni u klase politikom manipulacijom. Zatim tu uskau crkve prodavajui boansko olakanje-obmanu pokoravanja vlastima. . . Organizirana religija je najstarija, najvea i najmonija politika grupa sa specijalnim interesom. Ona ima veliku rasprostranjenu mreu kola za indoktrinaciju mladih. Ona dobiva pomo kroz usluge na koje se ne plaaju porezi. Onda zauzvrat, Crkve podvrgavaju mase, posebno siromane izmiljotinom krivice Originalnog Grijeha i obeanjem o ekskluzivnom zagrobnom ivotu; na taj nain je jednostavnije iskoritavati i kontrolirati ljude. Ova cijela uzajamno podravana operacija grabei je zamaskirana sa mrvicama dobroinstva i milosra. Imagine Freedom from Governments and Churches - www.stormy.org Ne postoji proleterijat, ak ni komunistiki pokret, koji nisu djelovali u interesu novca, u smjeru koji je pokazivao novac, i ono to je doputao novac, i da idealisti meu svojim voama nisu imali ni najmanju sumnju u tu injenicu. Oswald Spengler "Decline of the West"
275

Sloboda znai da se ini onako kako elimo onoliko dugo dok druge ne prisiljavamo na bilo to. Sloboda znai da se ti moe udruivati sa drugima dobrovoljno, ti moe slobodno govoriti, objavljivati, prakticirati religiju po svome izboru, ili uope ne prakticirati bilo koju religiju, zadrati ono to zaradi, da vodi svoj vlastiti biznis, i voli i ivi onako kako eli, onoliko dugo dok ne kri prava drugih. Mi trebamo slobodu da razmiljamo, da stvaramo, i ispunjavamo nae individualne i jedinstvene mogunosti. Sloboda je naa potreba PSIHOLOKE prirode, isto kao to su to hrana i zrak potrebe nae BIOLOKE prirode. Kada se oduzima sloboda, onda ekonomije stagniraju, kulture propadaju, nauka se kvari, ivotni standard pada i ljudski duh klone. Sloboda je sutinska potreba za bilo koje pravedno i humano drutvo. Sloboda je tako primoravajua i vana vrijednost da ak i okrutni diktatori tvrde da je podravaju.Tirani govore da podravaju vie slobode kao to su to nacionalna sigurnost, ekonomska jednakost ili zajedniko dobro. Grobnice povijesti su pune leeva onih koji su bili zavedeni takvim tvrdnjama. Sovjetska Rusija, Komunistika Kina, Nacistika Njemaka i druge totalitarne zemlje su ubile i muile preko sto miliona ljudi u ime ekonomske jednakosti i zajednikog dobra. Sjedinjene Amerike Drave su u ime nacionalne sigurnosti za vrijeme Drugog svjetskog rata zatvorile u zatvore vie od 115000 Amerikanaca japanskog porijekla. Kao to je Benjamin Franklin 1759 godine primjetio da oni koji daju svoju slobodu u zamjenu za vladina obeanja o sigurnosti, na kraju nemaju ni slobodu ni sigurnost. U PRISILNOM UDRUIVANJU ti dobiva ono to eli od drugih pomou prevare ili straha. Orua prisile su: zastraivanje, prijetnja, prevara i fiziko nasilje. DOBROVOLJNO UDRUIVANJE potie povjerenje, potovanje i donosi dobrobit svima. Osnovni nain na koji ti gubi slobodu je kada te drugi na neto prisiljavaju, kada drugi koriste silu ili prijetnju ili te prisiljavaju da im preda svoju imovinu ili rad, ili te spreavaju da ivi onako kako ti eli. Ne samo da te agresor povrijeuje, ve on ili ona u mirno drutvo unose strah kod drugih. . . Veina od nas osuuje i odbacuje nasilje, prisilu, prinudu, kada je poinjena od pojedinaca. Lopovi, prevaranti, ubice, silovatelji, razbojnici su openito osuivani i prezreni. Na nesreu postoji oblik grupnog nasilja koje se uvijek ne smatra loim i ne osuuje se: Prisila od strane vlade. Koliko je tvoja vlada nasilna? Jedan pokazatelj vladinog nasilja je u tome koliko ona uzimlje na silu, uz prijetnju od tvoga prihoda za poreze. Ako ti vlada oduzimlje polovicu od tvoga prihoda, ti onda radi pola svoga radnog vremena za vladu. Ako vlada uzima 75%, ti si onda 75% porobljen. Jo 1956 je prosjeni ameriki graanin plaao manje od 10% za poreze od svoga prihoda. U to vrijeme je jedan roditelj radei mogao izdravati branog partnera i
276 PRISILA JE GLAVNA PREPREKA ZA LJUDSKU SREU I NAPREDAK

BEZ SLOBODE, NISU MOGUE DRUGE LJUDSKE VRIJEDNOSTI

dovoljno zaraditi u 10 godina da kupi novu kuu. Danas vlada uzima najmanje 50% od prosjenog prihoda. (op.pr. ne zaboravimo da su porezi i porezi na dodanu vrijednost, porezi prilikom kupovine kue, kod nasljeivanja, komunalni porezi itd. koje isto tako moramo ubrajati u indirektne poreze, ali koje mi plaamo od naeg prihoda, ispada da plaamo skoro 80% od naeg prihoda. Porez je i kada radimo za vladu besplatno, kada nismo plaeni za rad koji obavljamo, a to je sluaj u zemljama gdje je obavezno sluenje vojske gdje obini vojnici nisu plaeni za svoj rad, u zatvorima su kriminalci plaeni za rad koji obavljaju. Kada poduzetnici vode knjige za prijavu i plaanje poreza, a vlada ih za to ne plaa. Porezi su i nevidljiva kontrola dravnih monopola - cijene struje, vode, benzina, itd. to puni depove vladara). Danas u Americi mnogi ljudi rade na dva ili tri posla, i ak oba dva roditelja rade, a sve manje porodica moe priutiti da posjeduje vlastitu kuu. U zapadnim zemljama policija i federalni agenti sve vie djeluju kao nasilni padobranci. U USA to god ti posjeduje sada ti moe biti oduzeto bez suenja pod zakonima koji te globe, to jest oduzimaju imovinu. Preko 5000 ljudi tjedno na taj nain gubi svoju imovinu, Pittsburgh Press novine navode da u 80% sluajeva oni nisu optueni ili tereeni za neki kriminal. U Velikoj Britaniji pod Slubenim Tajnim Aktom policija moe ui u privatne kue bez sudskog naloga i osumnjienog drati u pritvoru godinama. U Australiji je policija poe- la sa konfiskacijom oruja upadanjem u kue isto bez naloga. U Izraelu vojska buldoderom sravni kue srodnika koji su osumnjieni kao Palestinski simpatizeri. Rastui totalitarizam vlada na zapadu eventualno e dovesti do njihovog kolapsa, isto kao to se to dogodilo sa Sovjetskom Rusijom. U knjizi Sovereign Individual od James Dave Davidson i Lord William Reesm-Mogg se kae: Proces kojim su nacionalne drave rasle u posljednjih pet stoljea e krenuti u supro-tnom pravcu novom logikom Informacijskog Doba. ISIL (International Society for Individual Liberty) - skraeni prikaz iz IN PURSUIT OF LIBERTY od Jarret Wollstein - www.isil.org. Pitanje: Koja je temeljna razlika izmeu proutistikog politikog sistema i drugih politikih sistema? - Motivacija i svrha proutistikog politikog sistema je u osnovi da rukovodi ekonomskim institucijama na nain da mogu materijalizirati principe i smjerove napredne ekonomije, i da drutvo napreduje sa finim motom: Za dobro i sreu svih. Politike institucije nisu cilj i svrha same sebi nego naini da se dosegne ekonomska dobrobit i napredak drutva. Postojee politike institucije imaju sklonost da sebe idealiziraju. Pridavanje velianja su u obliku davanja imena kao demokracija ljudi, drutvena demokracija ili individualna sloboda, ovo se esto uje u politikim govorima. Ova runa navika,
277 TVOJA SLOBODA JE POD OPSADOM

siguran znak lukavih politiara, je znaajno doprinio eri demagokih slogan i potakao populistike politiare da igraju lukavu igru da bi zgrabili mo i zadrali je. Proutistiki politiki system je selekto-izborni. To znai da oni koji imaju pravo glasanja ili su podobni za izbor bi trebali imati slijedee kvalitete: 1. Obrazovani u smislu da je osoba dosegla osnovno znanje o drutvenim okolnostima, 2. Drutveno ekonomska svjesnost, 3. Ispoljavanje moralnog integriteta. Naravno, postojat e neprekidni napor u proutistikom sistemu da dopusti svakom lanu drutva da razvija ove kvalitete da bi svakoga doveli u Izborni Univerzitet. Sve dok osoba ne posjeduje ove kvalitete, on ili ona, njima nee biti doputeno da zagauju potene i nepristrane izbore, kao to je to danas sluaj nesmotrenih glasaa irom svijeta. Test demokracije nije u broju monih ljudi nego u metodu odabira i njihovoj odgovornosti veoj grupi graana. Bez ispravnog sistema odabira, demokracija degenerira u mobokraciju, i tako stvara eksploataciju. esto je bilo vieno da regionalizam, parohijalizam, kastinstvo, grupizam, religijski i drugi uskogrudni sentimentalni ili ak psihiki porivi igraju vanu ulogu u odabiru i izboru kandidata u veini modernih demokracija. Velika uloga Velikog Biznisa i definitivno utjecaj novca u izborima ak i kod najboljih demokracija potkopava duh i sadraj demokracije. Proutistiki koncept selektoizbornog sistema ne ostavlja mjesta za bilo kakva takva bolesna nadmetanja ili elemente da zagauje drutveni sistem. Pitanje. to e sprijeiti system da ne postane autokratsko diktatorstvo? - Administratori ili voe izabrani kroz selekto-izborni system e u osnovi biti odgovorni za izbore. Uz pomo PROUT principa maksimalnog koritenja i racionalne distribucije izborno povjerenstvo e biti svjesno I budno da osigura da njihovi izabrani predstavnici ne zastrane, ili se iskvare, niti da postanu ambiciozni i uzurpiraju mo iznad ovlatenja koja im doputa ustav ili rukovodea pravila administracije. . . Pitanje: Kako e veina ljudi biti ukljuena u selekto-izborni sistem pod PROUT? - Ustvari ukljuenost u politike strukture ne zavrava sa glasanjem. To podrazumijeva da veliki broj ljudi i izborno povjerenstvo jesu dovoljno svjesni da neprekidno paze na ljude koje su izabrali i dali im mo. Ovo je mogue samo onda ako obrazovano izborno povjerenstvo jeste svjesno da stvarno shvati dinamiku u tom polju. To znai da PROUT podrava aktivnu demokratsko sudjelovanje, a ne pasivno glasanje. . . . Pod sadanjim sistemom univerzalnog prava da svatko punoljetan moe glasati nema stvarne ukljuenosti ljudi u politikom sistemu i administraciji. Ljudi su zavarani sa jeftinim sloganima i uskogrudnom sentimentalnou . . .Demagog ili populistiki politiar dobiva igru izbora sa jeftinim sloganima i financijskom moi, dok iskreni i poteni gube. Acarya Raghunhat Prasad - THE PROUT COMPANION, 2011 - www.proutglobe.org
278

DEMOKRACIJA Drave koje su danas nominalno demokratske trebaju da postanu totalitarne, ili ako ele da budu uistinu demokratske onda trebaju hrabro da postanu nenasilne. Samo ona drava u kojoj se ljudima najmanje vlada jeste savrena i nenasilna. Evropske demokracije su po mome miljenju negacija demokracije. . . Idealna nenasilna drava e biti ureena anarhija. Sloboda i demokracija postaju nesvete kada su njihove ruke uprljane sa krvlju nevinih. Istinski demokrat je onaj koji sa isto nenasilnim nainima titi svoju slobodu i na taj nain titi svoju zemlju i konano cijelo ovjeanstvo.U dolazeem testu pacifisti moraju dokazati svoju vjeru odluno odbijajui da rade bilo to u vezi rata, bilo obrane ili napada. Ali dunost otpora se odnosi samo na one koji vjeruju u nenasilje kao uvjerenje, a ne na one koji e kalkulirati i ispitivati zasluge svakog sluaja i odluiti da li e biti za ili protiv nekog rata. Iz toga slijedi da je takav otpor stvar svake osobe da odlui za sebe, i da bude pod vodstvom unutranjeg glasa, ako on prepozna njegovo postojanje. Bez priznavanja nenasilja na nacionalnom nivou nema takve stvari kao to su to ustavna ili demokratska vlada. Nesuradnja sa zlom je sveta dunost. Kakva je razlika za mrtve, siroad i beskunike, da li je luako unitavanje uinjeno pod imenom totalitarizma ili svetog imena slobode ili demokracije. Nema te vlade na zemlji koja moe natjerati ovjeka koji je realizirao slobodu da joj se klanja i da je podrava protiv njegove volje. utanje postaje kukaviluk kada situacija zahtijeva da se govori i obznani cijela istina i u skladu sa njome djeluje. Ti vrlo mnogo grijei ako misli da istinska demokracija postoji u Americi ili Engleskoj. Za glas ljudi se moe rei da je to boji glas. . . ali kako to moe biti glas boji kada su sami ljudi eksploatatori kao to su to Engleska i Amerika? Oni ive na raun obojenih rasa iskoritavajui ih. (Njihov socijalizam) njihov jedini cilj je materijalni napredak. Pod njihovim socijalizmom nema individualne slobode. Ti nita ne posjeduje, ak ni svoje vlastito tijelo. Ti moe biti uhapen u bilo koje vrijeme, iako nisi poinio nikakvo kriminalno djelo. Oni te mogu poslati
279

gdje god ele. (Moj socijalizam) ja sam bio socijalist prije nego li su mnogi od njih bili roeni. Moja tvrdnja e ivjeti dok e njihov socijalizam biti mrtav. Moj socijalizam znai sve do posljednjega. Ja ne elim da se uzdignem na pepelu slijepih, gluhih i nijemih. . . Ja elim slobodu za potpuno izraavanje moje osobnosti. Moj socijalizam znai da drava ne smije sve posjedovati. Demokracije smatraju armiju i vojnike kao svoje spasitelje. Oni donose bogatstvo i pokoravaju druge zemlje i podravaju vlasti u trenucima civilnih nemira. to bi trebalo biti poeljeno da demokracija bude istinska, treba da se demokracija prestane oslanjati na armiju u bilo kojem pogledu i za bilo to. Demokracija moe biti sauvana samo kroz nenasilje, onoliko dugo koliko je podravana nasiljem ona nee tititi i sluiti slabe. Moj pojam demokracije je da bi u njoj najslabiji trebali imati iste anse kao i naj-jai. Ovo se nikada ne moe dogoditi osim kroz nenasilje. . . . . onako kako zapadne demokracije danas funkcioniraju to je razrjeeni nacizam ili faizam. SEDAM DRUTVENIH POGREAKA POLITIKA BEZ PRINCIPA BOGATSTVO BEZ RADA TRGOVINA BEZ MORALA ODGOJ BEZ KARAKTERA ZADOVOLJSTVO BEZ SAVJESTI NAUKA BEZ HUMANOSTI VJERA BEZ RTVE. Mahatma Gandhi 1869-1948 Ako ti eli demokraciju, onda ti mora demonstrirati njene principe. Aung San Suu Kyi - Jedna od osnivaica Nacionalne Lige za Demokraciju u Burmi, bori se za mir i pravdu nenasiljem protiv vojnog reima u Burmi, Nobelova nagrada za mir, - THE VOICE OF HOPE Demokracija je neto vie od drutvenog gledita ili sistema. Nju je najtee odravati. Ona prua najveu slobodu ljudima, daje im potpuno pravo glasa u svim stvarima od zajednikog interesa i ipak omoguava njihove mnogobrojne interese. Demokracija se bavi sa paradoksima istovremeno i u individualnoj slobodi i grupnom odluivanju. Demokracija tako moe postii svoje ciljeve uzajamnom interakcijom na nivou prosvjetljenog razumijevanja. Ovo znai vodstvu, kritikom, diskriminativnom razmiljanju, nauci i filozofiji. To znai obrazovanjem i voa i masa, uzdizanjem na vii nivo razmiljanja. Sonya Jasek Nekad su postojala velika oekivanje od demokracije. Ali, demokra -cija se pokazala kao batinanje naroda i u ime naroda. Oscar Wilde
280

To je iskuenje, porok da demokracije zamjenjuju javno miljenje sa zakonom. Ovo je uobiajeni oblik u kojima mase ljudi ispoljavaju svoju tiraniju. James Fenimore Cooper Oporezivanje je protiv prirodnog prava; to plaanje je prisilno nametnuto od vlade za njeno vlastito koritenje. Ova neprekidna intervencija od vlade u stvari koje se tiu pojedinca moraju prestati ili e naa vlada postati birokratska kao i vlada Rusije. Senator -Thomas F. Bayard Crkveni porez ili davanje iz budeta za crkvu, povezuje, a ne razdvaja Dravu i Crkvu. Takav oblik prisilnog poreza nije znak demokracije. Nepoznat? Porez na dodanu vrijednost, (Vat ili Sales Tax se nazivaju u drugim zemljama) je nepravedan i potvruje da vlade bezobzirno iskoritavaju siromane. Tako i oni sa malim primanjima ili umirovljenici koji su kod nas opljakani, kao i oni koji rade, a mjesecima ne primaju platu, nezaposleni, ipak na silu prilikom kupovine najosnovnijih potreba za ivot plaaju, od svojih minimalnih prihoda isto kao i oni imuni. Taj PDV se odbija i sa rauna za plaanje struje, vode, odvoz smea i interesantno je da u demokracijama gdje svi nemaju iste prihode, svi plaaju isti postotak PDV? Na vei dohodak se plaa vei porez, a na manji, manji porez, a PDV za sve isti? Ovo stvara jo vee razlike izmeu siromanih i privilegovanih, i posljedicu toga nepravdu. ? Demokracija se sastoji u tome da izabere svoje diktatore, nakon to su ti oni rekli to je to to ti eli uti. Alan Coren Razlika izmeu demokracije i diktature je u tome da u demokraciji ti prvo glasa, a zapovjedi prima kasnije, u diktaturi ti ne troi vrijeme na glasanje. Charles Bukovski U demokraciji razilaenje u miljenju je djelo vjere. Kao i lijek, test te vrijednosti nije u njegovom okusu, nego u njegovim posljedicama. J. F. Fulbright Kako ja ne bi bio rob, tako ja ne bi bio ni gospodar. Ovo izraava moju ideju demokracije. Abraham Lincoln Ako je cijelo ovjeanstvo osim jednog ovjeka istog miljenja, onda ovjeanstvo ne bi moglo s pravom uutkati tu jednu osobu nego li bi ona, da je imala mo, mogla s pravom uutkati cijelo ovjeanstvo. John Stuart Mill Da je meni bilo ostavljeno da odluim da li da mi imamo vladu bez novina, ili novine bez vlade, ja ne bi oklijevao ni za jedan trenutak da elim ovo zadnje. . . Malo pobune, to je ponekad dobra stvar, i to je potrebno u politikom svijetu kao to su oluje u fizikom svijetu. . . To je lijek potreban za zdravlje vlade. Thomas Jefferson, 1787
281

Ako ti o sebi misli kao bespomonom i nedjelotvornom, to je onda sigurno da e stvoriti diktatorsku vladu za gospodara. Mudar diktator, dakle odrava meu svojim podanicima popularan osjeaj da su oni bespomoni i nedjelotvorni. Frank Herbert Ljudi zahtijevaju slobodu govora kao nadoknadu za slobodu misli koje oni rijetko koriste. Soren Kierkegard 1813-1855 Ako se sloboda i jednakost, kao to je to od nekih pouavano, preteno moe nai u demokraciji, onda e se to najbolje postii kada sve osobe sudjeluju u vladi do krajnjih granica. Aristotel 384-322 prije Krista Sve politike partije konano umiru od gutanja svojih vlastitih lai. John Arbuthnot Onoliko dugo dok imamo dovoljno ljudi u ovoj zemlji koji su voljni da se bore za svoja prava, moi emo se nazivati demokracija. Roger Baldwin Misao koliko daleko bi ljudska vrsta napredovala bez vlade jednostavno ograniava imaginaciju. Doug Casey, 1979 Mi kod politiara vidimo ono to vidimo kod takora; stvorenja tako slobodna od kazne, tako totalno ovisna o iskuenjima i uvjetovanju njihove trenutne okoline, da za razumjeti ih, ne zahtijeva nita sloenije nego da pogledamo u zemljopis i listu donatora za njihove kampanje. Jim Follows, 1971 Politika se temelji na tri druge filozofske discipline: metafizici, epistemologiji (smjer filozofije koji se bavi razliitostima, temeljima i vrijednosti znanja) i etici - na teoriji o ovjekovoj prirodi i ovjekovom odnosu prema egzistenciji. Samo na ovim temeljima se moe oblikovati dosljedna politika teorija i postii se u praksi. Meutim kada ovjek pokua da srlja u politiku bez takve osnove, posljedica je zamreno klupko nesposobnosti, beskorisnosti, nedosljednosti i plitkosti koje se danas otprilike oznaava kao konzervatizam. Ayn Rand U stvarnoj socijalistikoj dravi, mo nee privui one koji su gladni moi. Ljudi koji donose odluke nee pokazivati ni najmanju sklonost prema svojim vlastitim interesima. Nee biti naina da pametan ovjek usmjeri institucije da mu slue za njegove vlastite ciljeve. I rijeke e tei uzvodno. David Friedman, 1973 Oni mogu uzeti svaki peni koji mi zaradimo ukljuujui i odjeu sa naih lea. Nema dovoljno bogatstva u ovoj velikoj zemlji, bogatoj naoj zemlji da zadovolji prohtjeve za pljakanjem, grabljenjem, pohlepom, beskrupoloznih gangstera, lopova i nitkova koji su se odgajali i hranili od poreza na dohodak i preoteli kontrolu naoj vladi. Vivien Kellems, 1952
282

ak ne moe biti reeno da je Drava ikada pokazala sklonost da zabrani kriminal, jedino da zatiti svoj vlastiti monopol na kriminal. . . Drava, po svom nastanku i glavnoj nakani, jeste isto anti-socijalna. Albert Jay Nock, 1935 Ne postoji nain da se vlada nedunim ljudima. Jedina mo koju vlada ima jeste mo da se okomi na kriminalce. Kada nema dovoljno kriminalaca, onda ih vlada stvara. Ona tako mnogo stvari proglaava kriminalnim da za ljude postaje nemogue ivjeti bez da kre zakone. Ayn Rand Kada god zakonodavci pokuaju da oduzmu i unite imovinu ljudi, ili ih vrate u ropstvo po svojevoljnoj moi, oni sebe dovode u stanje rata sa ljudima, koji su tako razrijeeni od bilo kakve daljnje poslunosti. John Locke, 1690 - London Drava je bezduna maina, ona nikada ne moe biti odvojena od nasilja kojemu duguje samu svoju egzistenciju. Mahatma Gandhi Kakav fantastian spomenik svim najboljim instiktima ljudske vrste je mogla biti ova zemlja, (USA) da smo je drali van ruku pohlepnih malih politikih grabljivaca. Hunter Thompson, 1972 Politika, bilo kao praksa, bilo kao profesija, je uvijek bila sistematska organizacija mrnje. Henry Adams Postoje tri vrste tiranije: duhovno muenje koje provodi papa, tjelesno muenje koje provodi vladar, te duhovno i tjelesno muenje koje provodi drava. . . Samo osobe koje izgledaju priglupo mogu zavriti kao lanovi parlamenta. A oni koji se pokau uistinu glupi, ondje i napreduju. . . Nekad su postojala velika oekivanja od demokracije. Ali, demokracija se pokazala kao batinanje naroda od naroda i u ime naroda. . . Karakteristika je dananjih uspjenih politiara da razmiljaju konzervativno, a govore liberalno. . . Patriotizam je vrlina poronih. . . ovjek koji ne misli svojom glavom, ne misli uope. Uasno je sebino misliti da bi svi ljudi trebali misliti isto. . . Ljudi koji se najvie pozivaju na moral nerijetko su okrutni, osvetoljubivi, nehumani i glupi. Radije bih imao sto neprirodnih mana, nego jednu neprirodnu vrlinu. . . Svakog imalo pametnijeg ili drukijeg odmah olajavaju sa svih strana. Najgori su licemjeri koji nastupaju kao moralni stupovi drutva. . . Suosjeam sa gnjevom obinih ljudi protiv privilegija gornjih slojeva gluposti i nemorala. Oscar Wilde 1854-1900 Shvati da je smee to zbog ega se uglednima izraava tovanje. Teko je odstraniti sitan trn iz rane, a tako i laskanje podlaca. Maha Kasapa (iz THERA THERI GATA) Buddhin uenik - savremenik, uenik Buddhe
283

Vlada nam je mnogo toga obeala, vie nego li se ja mogu sjetiti. Ali oni nisu odrali ni jedno obeanje osim jednog; oni su obeali da e uzeti nau zemlju i oni su je uzeli. (Ameriki Indijanac, 1890) Kada vlasti sebe predstavljaju pod maskom organizacije, to razvija privlaan arm dovoljno fascinirajui da preobrati zajednice slobodnih ljudi u totalitarnu dravu. The Times London Ono to se naziva politikom je tako neto povrno i neljudsko, da se ja praktino nikada nisam za to uope zanimao. Henry David Thoreau - LIFE WITHOUT PRINCIPLE (ivot bez principa) Krajnja posljedica zatiivanja ljudi od posljedica gluposti jeste da svijet ispuni budalama. Herbert Spencer to god vie promatra politiku, to mora jo vie priznavati da je svaka partija gora jedna od druge. Will Rogers Politika je umjetnost traenja neprilika, pronalaenje toga, krivo dijagnoziranje, a potom kriva primjena pogrenih sredstava. Groucho Marx Politika je opasnija od rata, jer u ratu ti si samo jednom ubijen. Winston Churchill Oito je da je na politiki sistem vrlo pokvaren, izmeu drugih stvari, sa utjecajem novca. Na dubljem nivou sadanja struktura je pogrena, jer od graana trai samo dvije stvari - glasove i novac. Ja ne mislim da emo vidjeti ikakvo poboljanje sve dok se na graane ne bude gledalo na potpuno novi nain. Na graane bi se trebalo gledati kao na ono to oni mogu pruiti od svoje vlastite plemenitosti, vjetine, kreativnog razmiljanja, strasti i prirodnog talenta za izgraivanje zajednice i odnosa sa drugima. Marianne Williamson - THE HEALING OF AMERICA Zdrava demokracija zahtijeva aktivni pristanak onih kojima se vlada, a ne samo njihovo pasivno preputanje. Duane Elgin Sistem koji donosi nebrojena drutvena i prirodna unitenja poiva na ljudskom uvaavanju i podvrgavanju hijerarhiji. Ne oponaajte sistem borite se protiv njega! Road Alert (pokret protiv izgradnje cesta) Anarhizam je filozofija novog drutvenog ureenja, bazirana na slobodi neogranienoj od strane ljudskih zakona. Teorija koja kae da svi oblici vlasti poivaju na nasilju te su stoga krivi i tetni, a ujedno i nepotrebni. Emma Goldman, 1911 Bilo bi apsurdno i kontradiktorno s naim ciljem htjeti nametnuti slobodu, ljubav meu ljudima i integralni razvoj svih ljudskih mogunosti putem sile. Errico Malatesta - anarhista Gdje ima vlasti nema slobode. Natpis na crnim zastavama na sprovodu Kropotkina
284

Drava nije rjeenje za nae probleme, drava je problem. Grafit . . . Pogledaj u svoju povijest, vidjet e da je uvijek bilo isto, lideri/ke pokupe zasluge, a narod pokude, zlostavljaju i zloupotrebljavaju nas, ali obeavaju uiniti vie, isto kao to su uzeli/e nau slobodu pomou sile koju zovu zakonom . . . Cress . . . i poslije Hitlera priroda dominacije u Evropi ostaje ista. Ronald Sampson, 1970 U direktnoj demokraciji je presudan sam princip-sloboda pojedinca/ke da participira, a ne prinuda ili ak potreba. Sloboda se ne sastoji u broju ljudi koji su odluni participirati, ve u injenici da imaju nenaruenu mogunost participiranja i slobodu izbora da sudjeluju u odluivanju o javnim pitanjima, to se nikako ne moe identificirati s amorfnom masom biraa/ica u masovnom drutvu. Murray Bookchin Da li smo mi koji/e ivimo u sadanjosti osueni/e nikad ne iskusiti autonomiju, nikad stati na samo jedan tren na zemlju voenu samo slobodom? Hakim Bey - TAZ Temporary Autonomous Zone, Ontological Anarchy, Poetic Terrorism, 1991 Politiar dijeli ljude na dvije klase, na sredstva i neprijatelje. Nietzsche BEZ PREVARE - USTAV NEMA OVLATENJA ( Skraeni prikaz ) Po samoj prirodi stvari, djelo glasanja ne moe nikoga drugog obavezivati osim onih koji su stvarno i glasali. Ne moe biti reeno da glasanjem ovjek sebe obavezuje da e podravati ustav - sve dok djelo glasanja i izbora ne bude savreno dragovoljan akt onoga koji glasa. Djelo glasanja se ne moe nazivati dragovoljnim za veinu koja glasa. To je prije mjera potrebe nametnuta od strane drugih, nego li je to njihov vlastiti izbor. U vezi ovoga ja u ponoviti ono to sam ve prije rekao: Po istini, u sluaju pojedinaca njihovo stvarno glasanje se ne moe uzimati za dokaz njihovog pristanka, ak ni za neko odreeno vrijeme. Nasuprot, to je injeno protiv njegove volje, njega se ak nije nita ni pitalo, a ovjek se nae u tome silom vlade kojoj se on ne moe oduprijeti - vlade koja ga prisiljava da plaa novac, da je slui na razne naine i oduzima mnoga njegova prirodna prava pod prijetnjom tekih kazni ako joj se ne bude povinovao i sluio. On isto tako vidi da drugi ljudi nad njim prakticiraju ovu tiraniju koritenjem glasovanja. Nadalje on vidi, da ako on sam bude koristio glasovanje, da on ima neku ansu da sebi olaka njihovu tiraniju, podvrgavajui njih svojoj vlastitoj tiraniji. Ukratko, on se nalazi u takvoj situaciji bez svoje volje, da ako koristi glasovanje on moe postati gospodar; ako on to ne koristi, onda postaje rob. On nema vie
285

nikakve druge alternative osim te dvije. U samo-obrani on koristi ono prvo. Njegov sluaj je slian ovjeku koji je bio prisiljen da se bori i ratuje, gdje on mora ili ubiti druge, ili sam biti ubijen. Da bi spasio svoj ivot u borbi, ovjek pokuava da uzme ivote svojih suparnika (takozvanih neprijatelja). Ne smijemo zakljuiti da je rat ili borba neto to je on sam izabrao. Isto je i sa glasovanjem to je samo zamjena za metak (op.pr. igra rijei na engleskome je glasovanje ballot, a metak bullet) jer je to njegova jedina ansa za samozatitu. ovjek koristi glasovanje, ali da li je to u smislu da on to radi dobrovoljno, da on dobrovoljno izraava svoja prirodna prava kao rizik protiv drugih, da bi ih izgubio ili dobio samom snagom brojeva (veinom). Nasuprot, treba da se smatra da u situaciji u koju je on bio prisilno uvuen od drugih, i u kojoj on nema drugoga naina i izbora samo-zatite, on iz potrebe koristi jedino ono to mu je nametnuto. . . Da je ljudima koji ive pod najtiranskijom vladom u svijetu doputeno da glasaju, oni bi to i uinili, ako bi u tome vidjeli bilo kakvu ansu da olakaju svoje stanje. Ali tada ne bi smjeli zakljuiti da je to zakonski od vlade koja ih ugnjetava i iskoritava - i da su je ljudi dobrovoljno postavili ili dali svoj pristanak. Kako je oporezovanje za sve uinjeno obaveznim, bez obzira da li su svi glasali ili ne, veina onih koji glasaju to ine da bi sprijeili da njihov vlastiti novac bude upotrebljen protiv njih - ali bi se oni ustvari rado suzdrali od glasanja ako bi se samo na taj nain oslobodili nametnute obaveze plaanja poreza, ili ostalih vladinih uzurpacija i tiranije. Oduzeti ovjeku njegovu imovinu bez njegovog pristanka, i zatim mu nametnuti pristanak na to, jer on pokuava glasanjem sprijeiti da bude povrijeen je vrlo manjkav dokaz njegovog pristanka da podrava vladu. To ustvari uope nije nikakav dokaz. Ukratko ovjekovo dobrovoljno podravanje vlade je vrlo sumnjivo. U vezi ovog pitanja je potpuno mogue, uz pomo ustava, da neki postanu gospodari, a neki robovi. Takav mogui pristanak po zakonu i razumu uope nije nikakav pristanak. . . Za ovjeka se ne moe po zakonu ili razumu kazati da ini takve stvari kao to je to pristanak ili podravanje ustava SVE DOK ON TO NE INI OTVORENO, I NA TAKAV NAIN DA
SEBE INI OSOBNO ODGOVORNIM ZA DJELA SVOJIH POSREDNIKA ILI PREDSTAVNIKA, TAKO DUGO, DOK ONI DJELUJU UNUTAR OGRANIENJA MOI KOJE IM JE OVJEK DELEGIRAO ILI DAO.

Kako je plaanje poreza prisilno nametnuto, to dokazuje da nitko dobrovoljno ne podrava ustav. Po teoriji naeg ustava je istinito, da se svi porezi plaaju dobrovoljno, da je naa vlada osiguravajua kompanija sa kojom smo mi dobrovoljno sklopili ugovor, da svaki ovjek slobodno i bez prisile sklapa dobrovoljni ugovor sa drugima koji su suuesnici u ustavu - da e plaati odreenu svotu novca za odreenu vrstu zatite, na isti nain kao to to netko ini sa osiguravajuom kompanijom, i da je on slobodan da bira da li e biti zatien (osiguran)
286

ili ne, da plaa porez ili da ne plaa i ne bude zatien. Ali ova teorija nae vlade je u potpunosti razliita od stvarnih injenica. injenica je da vlada kao cestovni razbojnik kae ovjeku: Tvoj novac ili tvoj ivot, i mnogi ako ne svi porezi jesu plaeni pod prisilom te prijetnje. Djela onih lopova i ubojica koji sebe nazivaju Vlada, su potpuno suprotne onome to ini jedan cestovni razbojnik. Na prvom mjestu, oni sebe ne ine individualno poznatim za djela koja ine, kao to to ini cestovni pljaka, niti na sebe preuzimaju odgovornost za svoja djela. Nasuprot tome, oni tajno odreuju nekoga meu sobom da poini pljaku u njihovo ime, dok oni praktino ostaju prikriveni. Sva takozvana politika mo se temelji na novcu. Bilo koji broj nitkova koji ima dovoljno novca da utemelji sebe kao vladu moe sa dovoljno novca da unajmi vojnike, i sa vojskom da na silu otima novac od drugih ljudi, i da ih prisili na poslunost njihovoj volji. Ali ovi ljudi koji tvrde i izraavaju apsolutnu i neodgovornu domi -naciju nad nama, ne usuuju se biti dosljedni, i tvrditi bilo da su nai gospodari ili da nas posjeduju kao svoju vlastitu imovinu. Oni govore, da su oni samo nae sluge, posrednici, pravnici ili predstavnici. Ali ova tvrdnja u sebi ukljuuje absurdnost, suprotnost. Ne moe ovjek biti moj sluga, posrednik ili predstavnik, delegat i istovremeno ne biti pod mojom kontrolom, i meni ne biti odgovoran za svoja djela. To nema nikakve vanosti to sam ja njega ustoliio i dao mu mo u ruke. Ako sam ja uinio da on bude nekontrolisan od mene, i prema meni neodgovoran, onda on vie nije moj sluga, posrednik ili predstavnik. Ako sam mu ja dao apsolutnu neodgovornu mo nadamnom, onda sam ga ja uinio svojim gospodarom, i predao mu se za roba. (Da li itko razuman eli biti rob?) Ako bilo koji broj ljudi, mnogo ili nekoliko, tvrdi da ima pravo vladati ljudima ove zemlje, neka oni onda naprave i potpiu otvoreno ugovor jedni sa drugima da e to tako i uiniti. Neka na taj nain sebe uine individualno poznatim onima kojima e vladati, i tako javno na sebe preuzmu odgovornost za svoja djela. Koliko e onih koji sada podravaju Ustav ikada ovo uiniti? Koliko e ih se usuditi javno i otvoreno tvrditi da imaju pravo vladati drugima i njihovim ivotima? Ili preuzeti zakonsku odgovornost za svoja djela? Niti jedan! Oito je da po opim principima zakona i razuma, ne postoji takva stvar kao izabrana Vlada, ili koja se temelji na bilo kakvom pristanku, ugovoru ili sporazumu Ljudi Sjedinjenih Drava jednih sa drugima. Da postoji samo vidljiva vlada koja se sastoji samo od nekoliko pojedinaca, koji zajedniki djeluju i sebe nazivaju raznim imenima kao to su to, senatori, predstavnici, predsjednici, suci, marali, poreznici, generali, kapetani, itd. itd. . . Jasno je da se jedina vidljiva vlada koju imamo sastoji od ovih agenata, predstavnika tajne grupe lopova i ubojica, koji da se prikriju i zaslijepe druge sebi dali ime Ljudi Sjedinjenih Drava, i koji na pretpostavci da oni predstavljaju Ljude Sjedinjenih Drava smatraju i sebi daju za
287

pravo da tim ljudima vladaju, da ih kontroliraju, i da ih po svojoj volji razvlauju njihove imovine, i da se to odnosi na sve osobe koje se nalaze u Sjedinjenim Dravama. Po opim principima zakona i razuma, zakletve koje daju ti takozvani agenti, ljudi da e podravati Ustav nemaju nikakvu vrijednost ili obavezu, a zbog ega? Ako zbog nikakvog drugog razloga, onda je to zbog toga jer ONI NISU TU ZAKLETVU NIKOME NI DALI. Nema privatnosti (kako to kau pravnici), to jest nema uzajamnog priznavanja, pristanka, sporazuma izmeu onih koji se zaklinju i bilo kojih drugih osoba. Ako ja odem na neki Bostonski javni prostor i u prisustvu sto tisua ljudi, ena i djece sa kojima nemam nikakav ugovor u vezi odreenog predmeta, i zakunem se da u im nametnuti zakon Mojsija, Likrusa ili Alfreda, takva zakletva po opim principima zakona i razuma nikoga ne obavezuje, ne samo zbog toga to je ona po svojoj sutini kriminalna VE I ZATO JER TA ZAKLETVA NIJE DATA NIKOME, i zbog toga mene ne obavezuje prema nikome. Ona je samo izreena u vjetar. Nita nee promjeniti ako se izmeu tih sto tisua osoba, u ijem prisustvu sam dao zakletvu, bude nalazilo dvije, tri ili pet tisua odraslih mukaraca, koji su TAJNO, tajnim glasanjem, i na nain da odstrane da meni INDIVIDUALNO budu poznati (tim tajnim glasanjem), mene odredili kao svog agenta da vladam, kontroliram, i, ako bude potreba, ubijam tih stotinu tisua ljudi. injenica da su me oni tajno odredili, na takav nain sprijeili da ih ja individualno upoznam, ne doputa nikakvu privatnost izmeu njih i mene, i kao posljedica toga nije mogue da meu nama postoji ikakav ugovor ili moja obaveza prema njima, ili njih prema meni: jer je nemogue da ja mogu imati obavezu u bilo kakvom legalnom smislu prema ovjeku kojeg ja ne poznajem, niti ga na bilo koji nain mogu poznavati individualno. . . to je samo obaveza prema nepoznatoj bandi lopova i ubojica, iji sam ja instrument za pljaku i ubijanje drugih ljudi postao i to javno priznao tom zakletvom. Po opim principima zakona i razuma, dugovi koji su stvoreni u ime Sjedinjenih Drava ili Ljudi Sjedinjenih Drava, nemaju nikakvu vrijednost. Tako je apsurdno tvrditi da dugovi od dvadeset pet tisua dolara (nacionalni dug u prosincu 1869) obavezuju tridesetpet ili etrdeset miliona ljudi, kada za to nema ni malo legalne evidencije - kao to bi to bilo potrebno da bi se dokazao privatni dug - to bi se trebalo zahtijevati od svakoga, da su on ili ona ispravno ovlastili pravnika i napravili ugovor da e platiti i jedan cent, sigurno je da niti su svi ljudi Sjedinjenih Drava, niti bilo koji broj njih ikada odvojeno ili individualno napravili ugovor da e platiti i jedan cent tih dugova. Isto je tako sigurno, da nisu svi ljudi Sjedinjenih Drava, niti bilo koji broj njih, ikada, nekim javnim, pisanim ili drugim autentinim ili dobrovoljnim ugovorom, sebe ujedinili u neku kompaniju, korporaciju ili udruenje pod imenom Sjedinjene Drave, i ovlastili agente da
288

ugovaraju dugove u njihovo ime - a isto je tako sigurno, da ne postoji takva kompanija, korporacija ili udruenje kao to su to Sjedinjene Drave ili Ljudi Sjedinjenih Drava, koje je nastalo javnim, pisanim ili drugim autentinim dobrovoljnim ugovorom, i posjeduju zajedniku imovinu sa kojom e platiti te dugove. Kako je onda mogue, po opem principu zakona i razuma, da dugovi koji individualno nikoga ne obavezuju mogu obavezivati etrdeset miliona ljudi zajedniki. . . kada tih etrdeset miliona ljudi niti imaju, niti e ikada imati ikakvu zajedniku imovinu? Nikada nisu napravili zajedniki ili individualni ugovor? I niti imaju, niti su ikada imali bilo kakvu zajedniku egzistenciju? Tko je onda stvorio te dugove u ime Sjedinjenih Drava? Samo nekoliko ljudi koji sebe nazivaju lanovima kongresa i koji toboe predstavljaju Ljude Sjedinjenih Drava, ali koji u stvarnosti predstavljaju samo tajnu bandu lopova i ubojica. . . i koji namjeravaju od ljudi Sjedinjenih Drava u budunosti na silu oduzimati novac, pljakom i prijetnjom ubistvom (i stvarnim ubistvom ako se zato ukae potreba) da bi platili te dugove. . . Nadalje taj novac je posuen za kriminalne svrhe, pljake i ubistva, i zbog tog razloga su ti ugovori u sutini bezvrijedni - i bili bi takvi ak i da su stvarne strane, oni koji posuuju i oni koji e posuditi novac, licem u lice, napravili svoje ugovore javno u svoje pravo ime. Oni nemaju zajednike imovine sa kojom e platiti te dugove. Oni, uistinu tvrde da posjeduju velike dijelove zemlje, koja se prostire od Atlantskog do Pacifikog oceana, i izmeu Meksikog zaljeva i sjevernog pola. Oni isto tako mogu tvrditi da posjeduju i Atlantski i Pacifiki ocean, ili atmosferu i sunevo svijetlo; i da e im to sluiti da plate svoje dugove. Nemajui zajedniku imovinu sa kojom namjeravaju platiti ono to smatraju zajednikim dugom, ova tajna banda lopova i ubojica je stvarno u bankrotu. Oni nemaju nita ime bi platili dugove. U stvari, oni ne misle da plate svoje dugove drugaije nego od onoga to e dobiti od budue pljake i ubistava. . . Ako zbog niega drugoga, onda su zbog ovog razloga ti ugovori nitavni od samoga poetka. Ljudi koji posuuju novac takozvanim vladama, za svrhu koja e im kasnije omoguiti da pljakaju, porobljavaju i ubijaju, jesu najvei pokvarenjaci koje je svijet ikada vidio. Oni zasluuju da budu proganjani i ubijani (ako se njih ne moemo drukije osloboditi), kao bilo koji trgovac robljem, lopovi ili pirati koji su ikada ivjeli. Onoliko dugo dok ovjeanstvo bude nastavljalo da plaa takozvane nacionalne dugove, onoliko dugo koliko su oni budale i kukavice da plaaju da budu varani, pljakani, porobljavani i ubijani - toliko dugo e biti onih koji e posuivati za te svrhe, - i sa tim novcem e biti dovoljno orua, takozvanih vojnika koji e moi biti unajmljeni da ovjeanstvo dre u pokornosti. Ali kada oni odbiju da plaaju da bi bili varani, pljakani, porobljavani i ubijani - onda e oni prestati da imaju varalice, uzurpatore, lopove i ubojice, i ulagae koji posuuju krvavi novac za gospodare. Lysander Spooner. (Op.prev. Lysander Spooner je
289

odavno uoio ispraznost politikih sistema u kojima ljudi ne upra-vljaju svojom imovinom i svojim ivotima. Za razmiljanje injenice, tko je donio odluku za agresiju na Vijetnam koji se nalazi na drugoj strani svijeta i nije mogao biti prijetnja ljudima i demokratskoj Vladi USA, da li su to bili Svi ljudi Sjedinjenih Drava ili samo takozvani njihovi predstavnici. Koliko je ta okrutna agresija kotala porezne obaveznike koji se nisu nita ni pitali, a ako odbiju platiti porez sve im se oduzima, ili oni koji su odbijali ii u rat zavravali su zatvor?) - Djela onih lopova i ubojica koji sebe nazivaju Vlada, potpuno su suprotna onome to ini jedan cestovni razbojnik. Na prvom mjestu, oni sebe ne ine individualno poznatim za djela koja ine, kao to to ini cestovni pljaka, niti na sebe preuzimaju odgovornost za svoja djela. LYSANDER SPOONER 1808-1887 bio je pravnik iz Massachusetts-a poznat po svojem briljantnom protivljenju dravi i njenom diranju u prava i slobodu pojedinca. No Treason: the Constitution of no Authority je napisao i izdao 1870 sam Lysander Spooner u Bostonu, i A Letter to Thomas F. Bayard 1882. Skraeni prikaz - A Letter to Thomas F. Bayard Gospodine, ja sam itao vae pismo koje ste poslali Ocu Lyman Abbott-u (sveeniku), u kojemu vi izraavate vae miljenje da je za ovjeka mogue da bude zakonodavac (po Ustavu Sjedinjenih Drava) i bude poten ovjek. Vi smatrate da je pravo neogranienog vladanja to jest pravo donoe- nja vlastitih zakona, i prisilnog povinovanja njima - povjerenje koje je bilo delegirano, dato onima koji sada tu mo izraavaju. Vi to nazivate uvanje javne moi. Ali, gospodine, vi grijeite to smatrate, da je bilo koja takva mo ikada bila delegirana (data) ili ikada moe biti delegirana, od bilo koga, bilo kome. Bilo kakvo davanje moi je po prirodi nemogue, i to iz ovih razloga: 1.Ne moe ovjek prenijeti ili dati drugome, bilo kakvo pravo neograniene dominacije nad sobom, jer e to znaiti da on sebe daje drugome za roba. Ovo nitko ne moe uiniti. Bilo kakav ugovor takve vrste je absurdan, i nema nikakve vrijednosti. 2.ovjek ne moe delegirati, ili drugome dati ikakvo pravo neograniene dominacije nad treom osobom, jer e to prvoj osobi dati pravo, ne samo da treu osobu uini svojim robom, ve da je da drugim osobama za roba. Bilo kakav ugovor koji to omoguuje je kriminalan i zbog toga nema vrijednosti. Nazivati takav ugovor Ustavom uope ne umanjuje njegovu kriminalnost, niti mu daje ikakvu vrijednost. Kako se je moglo i oekivati, i kako je bilo u velikoj mjeri namjeravano, Ustav je od poetka bio koriten od ambicioznih, pohlepnih i ljudi bez principa da im omogui da uz pomo bajoneta (na silu) ispoljavaju neogranienu i bez odgovornosti dominaciju nad onima koji su bili velike neznalice, preslabi da se zatite od onih zavjerenika koji su se tako udruili da varaju, pljakaju i porobe druge ljude. Da li vi
290

gospodine stvarno mislite da takav Ustav kao ovaj moe opravdati one kao to ste to vi, da rade na tome da ga nametnu drugima? Zar to nije vidljivo da su lanovi Kongresa, kao zakonodavno tijelo, bilo da su oni toga svjesni ili ne, u stvarnosti samo zavjerenike varalice, uzurpatori, tirani i razbojnici? Zar to nije oito da su oni zapanjujue glupi, ako oni zamiljaju, da su oni bilo to drugo osim takvih zavjerenika i varalica? Ili da njihovi takozvani zakoni nameu i najmanju obavezu bilo kome? Ako vi niste nikada do sada na tu stvar gledali u ovom svjetlu, ja od vas traim da to uinite sada. I u nadi da vam pomognem da to uinite iskreno i za neku korisnu svrhu, ja uzimam slobodu da vam poaljem brouru naslovljenu: PRIRODAN ZAKON ILI NAUKA O PRAVDI, Rasprava o prirodnom zakonu, Prirodnoj pravdi, Prirodnim pravima, Prirodnoj slobodi i Prirodnom drutvu; pokazujui da bilo koje Zakonodavstvo jeste Absurd, Uzurpacija i Kriminal. Dio I. To je vlada iji ste vi dobrovoljni lan i podupirete je, a ipak i dalje tvrdite da ste poten ovjek. Ako ste vi poten i iskren ovjek, zar vae potenje ne slii na lakomislenog ovjeka neznalice, koji samo pluta onako kako ga nosi struja, umjesto da procjenjuje po svom vlastitom sudu? Lysander Spooner FBI, NSA, CIA nisu policijske agencije. Preciznije one su obavjetajne slube. Svaka vlada ima obavjetajne slube koje tajno djeluju. Svrha obavjetajne slube je da potiskuju anti-vladine aktivnosti jer je svrha vlade zadrati mo. Ovo znai da veina vlada vide stanovnitvo kao najopasniju prijetnju. Obavjetajne slube djeluju - da potiskuju neistomiljenike i kritiare. . . U povijesti ove agencije nisu nikada potovale ljudska prava u svome djelovanju. Ve postoje mnogobrojni izvjetaji o protu-ustavnim i ilegalnim akcijama protiv amerikih graana. Tajne slube nisu van kontrole ve nasuprot one kontroliraju. Ove agencije djeluju uz znanje vlade. To su vladine slube. FBI, NSA, CIA vjeruju da je njihova odgovornost zatititi vladu od ljudi. Ljudi nemaju takvu zatitu. USTAV? Da, ustav je napisan da zatiti ljude od vlade. Na nesreu rat protiv droge i terorizma je skoro u potpunosti unitio zatite osigurane ustavom . . . dakle ljudi gube! Nepoznat ? Ja sam bio ve podvrgnut torturi, praenju bez sudskog naloga i proganjanju od mojih sugraana Amerikanaca u mojoj vlastitoj kui i umu, u toku prole etiri godine (sada est). Ovo je na neki nain izotrilo moju budnost, i ja sam direktno uvidio kako ovo smrdljivo drutvo i kultura djeluje. . . USA je za sve praktine svrhe vojno-obavjetajnopolicijska drava. Ova stvarnost je sakrivena iza fasade predstavnike vlade i medijskih psiholokih operacija i lai. Zlo carstvo ima zlog blizanca. Graani mogu nasumce biti odabrani za uasne eksperimente i zloupotrebu. Oni koji ozbiljno prozivaju iskvareni sistem suoavaju se sa tajnim maltretiranjem i zlostavljanjem. Suradnici, apologeti i profi291

teri. Nai izabrani predstavnici uope nemaju stvarnu mo nad vojnoobavjetajnim kompleksom u Sjedinjenim Dravama. Oni su uglavnom kupljeni i plaeni od grupa koje se zanimaju samo za zaraivanje, sve vie novca na bilo koji mogui nain. . . Postoje rtve raznih vrsta eksperimenata kontrole uma i operacija, od djetinjstva potaknute traume i uvjetovanja, do zloupotrebe hipnoze, elektromagnetskog muenja, potajnog drogiranja, usaenih naprava, ulino kazalite. . . Ukratko, bilo koja vrsta tehnologije za kontrolu uma koju je vlada htjela da testira, ona je to testirala na graanima bez njihovog pristanka. Allen Barker, June 13, 2001 - iz eseja Motives for Mind Control (Motivi za kontrolu uma) Neke od knjiga: MIND CONTROL, WORLD CONTROL - Jim Keith EVERYTHING IS UNDER CONTROL Robert A. Wilson i Miriam J. Hill TRANCE-FORMATION OF AMERICA, kroz kontrolu uma, istinita ivotna pria o CIA robu. Dokumentirana autobiografija o rtvi USA vladine kontrole uma. Cathy OBrien je jedina preivjela rtva koja se je oporavila i progovorila o CIA - MK Ultra Projektu Monarh operaciji kontrole-uma. U knjizi autorica i njen spasitelj Mark Phillips (bivi CIA agent) navode imena visokih politiara i svjetskih voa ukljuenih u fiziko, mentalno i seksualno zlostavljanje Cathy i njene keri Kelly kao i mnogobrojnih drugih rtava. www.trance-formation.com Mikrovalni (mobilni-celularni) telefoni - da li nas oni ubijaju? Mikrovalne frekvencije sline onima iz celularnih telefona mogu dovesti do zdravstvenih problema u sljedeim poljima: krvi, stanicama, kardiovaskularnom sistemu, centralnom nervnom sistemu, probavnom sistemu, ljezdama, metabolizmu, reprodukciji, vizualnom sistemu, internoj zvunoj percepciji. . . . Mikrovalna oruja koja ljude pretvaraju u zbunjene, poslune zombije su bila upotrebljavana u Britaniji u gradovima. Sa napretkom novih ELF (ekstremly low frekvency) detektora koje su stvorili autorov istraivaki tim, masovna kontrola uma u Londonu moe biti dokazana. . . Masovna kontrola uma u Britaniji da bi uinila javnost poslunom i podlonom vlastima je pojaana uz pomo mree za mobilne telefone zajedno sa vojnim i policijskim mikrovalnim odailjaima. Greenham Common je prvi primjer da je Ministarstvo obrane bilo ukljueno u izlaganje ena demonstranata mikrovalnom ozraivanju. Instrumenti su pokazali da su ene mirovne protestantice bile izloene visokom nivou mikrovalne radijacije i da su neke kao posljedica toga umrle od raka. . . Moja istraivanja su pokazala da mikrovalna oruja jesu bila uperena protiv srednje klase onih koji stvaraju probleme i istraivaa koji stvaraju probleme za establiment (vladu). Autor ima pristup naunim istraivanjima koja pokazuju da ekstremno niske frekvencije odailjane putem radija na uhf i vhf kanalu imaju razorne efekte na ljude. . . Britanska vlada je otkupila sve dostupne mjerae frekvencija, kao to su to tip
292

Watson FC-128 i druge optotronske instrumente i proizvoai sada nude modificirane modele koji imaju digitalne filtere da se frekvencije mikrovalnih oruja ne mogu oitavati. Kao dio tajne vladine politike je da tretira i onemoguuje kritiare, to znai da takav napad nije pokriven zakonom i teko je dokaziv, te je savreni instrument za kontrolu civila. Tim Rifat - Evropski vodei ekspert za psi-ratovanje, psihiku pijunau i remote-viewing (gledanje na daljinu). BOG I DRAVA ( Skraeni prikaz ) Michael Bakunin Nita nije prirodnije od vjerovanja u Boga, kreatora, regulatora, suca, gospodara, onoga koji proklinje, spasioca i dobroinitelja svijeta; ovo jo prevladava meu ljudima, posebno seoskih sredina, gdje je to vie raireno nego li meu radnikom klasom u gradovima. Ljudi su na nesreu jo velike neznalice, i njihovo neznanje je odravano sistematskim naporima svih vlada, koje to neznanje smatraju, ne bez dobrog razloga, kao jedan od bitnih uvjeta njihove vlastite moi. Pritisnuti njihovim svakodnevnim radom, u nedostatku slobodnog vremena, itanja medija, ukratko svih naina i dobrog dijela stimulanata razvitka misli kod ljudi, ljudi openito prihvaaju religiozne tradicije u cjelosti bez kritike. Te tradicije ih okruuju od ranog djetinjstva u svim situacijama ivota i umjetno su podravane u njihovim umovima od mnogobrojnih slubenih zagaivaa svih vrsta, sveenika i obinih ljudi, i tako su pretvorene u vrstu misaone i moralne navike esto jae od njihovog prirodnog smisla za dobro. Postoji klasa ljudi koja i ako ne vjeruje, mora se pretvarati da vjeruje. Ova klasa se sastoji od svih ugnjetavaa, svih tiranina i svih onih koji iskoritavaju ovjeanstvo: sveenici, vladari, dravnici, vojnici, javni i privatni financijeri, slubenici svih vrsta, policajci, andari, oni koji rade u zatvorima, oni koji izvravaju kazne, monopolisti, kapitalisti, porezne pijavice, pravnici, ekonomisti, politiari svih vrsta, sve do najmanjeg prodavaa na tezgi; svi e oni u jedan glas ponoviti rijei Voltera: Da Bog nije postojao, onda bi ga trebalo izmisliti. Jer ti razumije Ljudi trebaju imati religiju, to je sigurnosni ventil. Kranstvo je precizno religija kao najbolji primjer, jer ona ispoljava i pokazuje u punoj mjeri, samu prirodu i sutinu svakog religioznog sistema, koja je OSIROMAENJE, POROBLJAVANJE I ANIHILACIJA OVJEANSTVA ZA DOBROBIT BOANSKOGA. Ali tko god kae Otkrie. Isto tako kae Mesije, Proroci, Sveenici, Zakonodavci jesu nadahnuti od samog Boga; i oni su odreeni kao predstavnici boanskog na zemlji, kao sveti instruktori ovjeanstva, izabrani od samog Boga da ga usmjeravaju ka spasenju, takvi neizbjeno ispo293 SVAKO POROBLJAVANJE OVJEKA JE ISTOVREMENO OGRANIAVANJE I MOJE VLASTITE SLOBODE

ljavaju apsolutnu mo. Svi ljudi moraju da im budu neizmjerno pokorni i pasivni; protiv boanskog razuma, nema ljudskog razuma, i protiv Boje pravde nema zemaljske pravde. Robovi Boga, ljudi isto tako moraju biti robovi Crkve i Drave, a Drava je posveena od Crkve. Potrebno je pokazati do koje mjere i na koji nain religije poniavaju i kvare ljude? One unitavaju njihov razum, osnovni instrument ljudske emancipacije, i dovode ih do maloumnosti, sutinskog stanja njihovog ropstva.Oni omalovaavaju ljudski rad, od toga prave izvor poslunosti. Oni ubijaju ideju ljudske pravde, uvijek je pomiui u korist nitkova, privilegovane objekte boanske slabosti. Oni ubijaju ljudski ponos i dostojanstvo, titei samo one krajnje poslune i ponizne. Oni gue u srcu nacija svaki osjeaj ljudskog bratstva, ispunjavajui ga umjesto toga sa boanskom okrutnou. Sve religije su okrutne, sve su utemeljene na krvi; jer se sve u principu dre ideje rtvovanja to jest, na neprekidnom rtvovanju ovjeanstva nezasitnoj boanskoj odmazdi. U toj krvavoj misteriji ovjek je uvijek rtva, a sveenik isto tako ovjek, ali ovjek koji je privilegovan boanskom samilou-jeste boanski egzekutor. to je to vlast? To je neizbjena mo prirodnih zakona koji se ispoljavaju u potrebnoj vezi i praenju fenomena u fizikim i socijalnim svijetovima. Uistinu, protiv ovih zakona revolt nije samo zabranjen: on je ak i nemogu. Mi ih moemo krivo shvaati ili ih uope ne poznavati, ali ne moemo ih ne sluati jer oni sainjavaju osnovu i temeljne uvjete nae egzistencije; oni nas obuhvaaju, proimlju, reguliraju sve nae pokrete, misli i djela, ak i onda kada mi vjerujemo da ih ne sluamo, mi samo pokazujemo njihovu sveprisutnost. Da, mi smo apsolutni robovi tih zakona. Ali u tome ropstvu nema poniavanja ili bolje, to uope nije ropstvo. Jer ropstvo pretpostavlja da se ima vanjskog gospodara, zakonodavca izvan sebe koji zapovijeda, meutim, ovi zakoni nisu izvan nas; oni su nam uroeni, oni sainjavaju nae bie, nae cijelo bie, fiziko, intelektualno i moralno, mi ivimo, mi djelujemo, mi mislimo, mi elimo samo kroz te zakone, bez njih mi smo nita, MI NISMO. Sloboda ovjeka se sastoji samo od ovoga: da se on pokorava prirodnim zakonima, jer ih je on sam takvim spoznao, a ne zato to su mu izvana bili nametnuti bilo kakvom izvanjskom voljom, boanskom ili ljudskom, kolektivnom ili individualnom. Tako je karakteristino za svaku privilegiju i svaki privilegovani poloaj da ubija um i srce ljudi. Privilegovani ovjek, bilo politiki ili ekonomski, jeste ovjek lien uma i srca. To je socijalni zakon koji ne priznaje izuzetke, i primjenjiv je na cijele nacije kao klase, korporacije i pojedince. To je zakon jednakosti, vrhunsko stanje slobode i ovjenoosti. . . Ali, dok odbacujemo apsolutnu, univerzalnu vlast ljudi od znanosti, mi se voljno klanjamo pred cijenjenom, iako relativno, privremeno i veoma ogranienoj vlasti predstavnika specijalnih znanosti, traei samo da nas posavjetuju redom, i zahvalni smo im za takve vrijedne informacije koje nam mogu dati, pod uvjetom
294

da oni od nas prihvaaju informacije o stvarima o kojima mi znamo vie od njih. Openito, mi elimo da vidimo ljude obdarenim sa velikim znanjem, velikim iskustvom, velikim umovima, i iznad svega sa velikim srcem, koji nad nama imaju prirodni i zakoniti utjecaj, koji mi slobodno prihvaamo, a nikada da nam neto bude nametnuto u ime bilo koje slubene vlasti, rajske ili zemaljske. Mi prihvaamo svaki prirodni autoritet, u stvari sve utjecaje ali ne prava, jer svaki autoritet, ili svaki utjecaj po pravu, slubeno nametnut kao takav, direktno postaje ugnjetavanje i la, to e neizbjeno nametnuti kao to ja vjerujem i kao to sam to pokazao ropstvo i apsurd. Drugim rijeima, mi odbijamo svo zakonodavstvo, svu vlast i sve privilegije, slubeni, dozvoljeni i legalni utjecaj, ak iako to proizlazi iz univerzalnog glasanja, uvjereni da se to moe pretvoriti samo u korist vladajue manjine protiv interesa ogromne veine koja im se mora pokoravati. U Svaka drava je bila instrument pomou kojega je nekolicina privilegovanih ispoljavala mo vladanja nad ogromnom veinom. Svaka crkva je bila lojalni saveznik drave u podjarmljivanju ovjeanstva. Potovanje za ovjeka je vrhunski zakon ovjeanstva, i stvarni predmet povijesti, njen jedini legitimni predmet jeste oplemenjivanje i emancipacija, stvarna sloboda, napredak i srea svakog pojedinca u drutvu. Jednog dana ja sam upitao Giuseppe Mazzini-ja, kakve bi se trebale poduzeti mjere za emancipaciju ljudi, jednom kada se uspostavi njegova unitarna republika. Ali ja treba da podsjetim da sveenici svih Crkava, daleko od toga da sebe rtvuju stadu koje im je dodjeljeno na njihovu brigu, jesu uvijek to stado rtvovali i iskoritavali, drei ih u stanju stada, djelomino da zadovolje svoje vlastite osobne strasti i djelomino da slue sveprisutnost Crkve? Kakva su stanja, takvi su i uzroci koji stvaraju iste posljedice. To e tako biti i sa profesorima moderne kole boanski nadahnute i odobrene od Drave. Neki e neizostavno postati, neki bez znanja, a drugi sa potpunim poznavanjem uzroka, uitelji popularne doktrine rtvovanja Dravnoj moi i profitu privilegovanih klasa. Moramo li mi onda iz drutva odstraniti svo pouavanje i ukinuti kole? Daleko od toga! Instrukcije moraju biti irene meu masama bez ogranienja, a sve crkve - hramove posveene slavi boga i ropstvu ljudi, pretvoriti u mnoge kole osloboenja. Ali prvo, da se razumijemo, ispravno govorei, u normalnom drutvu utemeljenom na jednakosti i potovanju za ljudsku slobodu kole e postojati samo za djecu, a ne za odrasle, i da bi one postale kole za osloboenje, a ne za porobljavanje, bit e potrebno, prije svega izbaciti fikciju o Bogu, vjenom i apsolutnom porobljivau. Cijelo obrazovanje i instrukcija djece se mora zasnivati na naunom razvijanju uma, a ne na vjeri, na razvijanju osobnog dostojanstva i neovisnosti, a ne na pobonosti i poslunosti, na oboavanju istine i pravde po bilo koju cijenu, i iznad svega na potovanju prema ovjeanstvu, to uvijek i
295 OVOM SMISLU SMO MI STVARNI ANARHISTI.

svagdje mora zamijeniti oboavanje boanskog. Princip autoriteta, u obrazovanju djece, je osnovni poetak, to je toka sa kojom se poinje, to je legitimno i potrebno, kada se primjenjuje kod djece u ranim godinama, ija se inteligencija jo nije dovoljno razvila. Ali kao to je to kod svakog razvitka, a isto tako i kod obrazovanja, to u sebi ukljuuje postepenu negaciju poetka, ovaj princip mora nestati onoliko brzo koliko napreduje obrazovanje i pouavanje, preputajui mjesto sve veoj slobodi. Racionalno obrazovanje u sutini nije nita drugo do napredno rtvovanje autoriteta u korist slobode, konana svrha obrazovanja je nuno stvaranje slobodnih ljudi ispunjenih potovanjem i ljubavlju za slobodu drugih. Dakle, prvi dan uenikovog ivota, ako kole uope primaju djecu koja jedva da mogu mucajui izgovoriti nekoliko rijei, trebao bi da bude od najveeg autoriteta i skoro potpuna odsutnost slobode; ali njegov posljednji dan treba biti dan najvee slobode, apsolutno odbacivanje svakog znaka ivotinjskog ili boanskog principa autoriteta. PRINCIP AUTORITETA, PRIMJENJEN NA
LJUDE KOJI SU PREVAZILI ILI PRESTIGLI VEINU DRUGIH, POSTAJE MONSTROUZNO, UASNO NEGIRANJE OVJENOSTI, IZVOR ROPSTVA I INTELEKTUALNE I MORALNE ISKVARENOSTI.

Na nesreu, oinske vlade veinu su ostavile da se valjaju u tako dubokom neznanju da e biti potrebno uspostaviti kole ne samo za djecu ljudi, ve i za same ljude. Iz tih kola apsolutno e biti odstranjena i najmanja primjena ili ispoljavanje principa autoriteta. To vie nee biti kole nego popularne akademije u kojima se nee znati tko je uitelj, a tko uenik, gdje e ljudi slobodno dolaziti da dobiju ako im trebaju besplatne instrukcije, i u kojima e oni bogati u svom vlastitom iskustvu pouavati mnoge stvari profesore jer e imati znanje koje njima nedostaje. Ovo e onda biti uzajamno pouavanje, djelo intelektualnog bratstva izmeu obrazovane mladosti i ljudi. Stvarna kola za ljude i za sve odrasle ljude je ivot. Jedini svemogui autoritet, istovremeno prirodan i racionalan, jedini kojega mi moemo potovati, bit e kolektivni i javni duh drutva utemeljenog na jednakosti i solidarnosti i uzajamnom ljudskom potovanju svih njegovih lanova. Da je to autoritet koji nije boanski, ve u potpunosti ljudski, pred kojim emo se voljno pokloniti, sigurni da nas nee porobiti ve e ljude osloboditi. To e biti tisuu puta monije, budi siguran u to, nego li sve tvoje boanske, teoloke, metafizike, politike i sudske vlasti uspostavljene od strane Crkve i Drave. Monije nego li tvoje kanjavanje kriminala, tvoji krvnici i oni koji uvaju zatvorenike. Mo javnog miljenja ili javnog duha je ve i sada vrlo ozbiljna stvar. Ljudi koji su spremni da poine kriminal rijetko se usuuju da to uine i javno se sa time suoe. Oni e pokuati da to prikriju, i nee to initi ako nemaju podrku neke manjine ili veine. Bez obzira koliko ovjek vjeruje da je moan, on nee imati snagu da se suoi sa neanonimnim prezirom drutva. Niko ne moe ivjeti bez osjeaja da je podravan pristankom i
296

uvjerenjem barem jednog dijela drutva. ovjek mora biti potican ogromnim i iskrenim uvjerenjem da bi imao hrabrosti da govori i djeluje protiv miljenja svih (veine), a nikada sebini, pokvareni i ovjek kukavica nee imati takvu hrabrost. Nita oitije ne dokazuje ovu injenicu prirodne i neizbjene solidarnosti koja povezuje sve ljude zajedno, a svatko od nas to moe svakodnevno provjeriti na sebi i na svim ljudima koje on poznaje. Ali, ako ova drutvena mo postoji, zato onda ona nije bila dovoljna da moralizira i humanizira ovjeka? Jednostavno, jer ta mo nije bila sama oplemenjena, humanizirana. Ona nije bila humanizirana jer se drutveni ivot, iji je dio ta mo, temelji na vjernom ispoljavanju, kao to to znamo, oboavanju boanskog, a ne na potovanju za ovjeanstvo, na autoritetu, a ne na slobodi, na privilegiji, a ne na jednakosti, na iskoritavanju, a ne na bratstvu ljudi, na nepravdi i prevari, a ne na pravdi i istini. Posljedica toga je njezino stvarno djelovanje koje je uvijek u suprotnosti sa humanitarnim teorijama koje to propovijedaju, neprekidno ispoljavaju razorne utjecaje; a to ne potiskuje poroke i kriminal, ve ih stvara. Njezina vlast je boanska, anti-ljudska vlast, njezin utjecaj je tetan i mraan. Da li eli da promjeni njezinu vlast i utjecaj da budu korisni i ljudski? Onda napravi socijalnu revoluciju. Uini sve potrebe stvarno solidarnim, i napravi da se materijalni i socijalni interesi svakoga poklapaju sa ljudskim dunostima svakoga. Do ovoga cilja postoji samo jedan nain: uniti sve institucije nejednakosti, uspostavi ekonomsku i socijalnu jednakost za sve, i na ovoj osnovi doi e do slobode, moralnosti, solidarnog ovjeanstva.(Giuseppe Mazzini) Znanost shvaa misao o stvarnosti, a ne i samu stvarnost, misao o ivotu, a ne ivot. To je njeno ogranienje, to je nesnosno ogranienje, jer je ona utemeljena na samoj prirodi misli to je jedini organ znanosti. Na ovoj prirodi se nesumljivo temelje prava i velika misija znanosti, ali isto tako i njena vitalna nemo i ak njeno tetno djelovanje kada god kroz svoje slubene predstavnike, arogantno trai pravo da vlada ivotom. Jo jednom, ivot stvara ivot, a ne znanost, spontano djelovanje samih ljudi moe donijeti slobodu. . . Mi moramo shvatiti da kolektivna sloboda i napredak postoji samo onoliko dugo koliko oni predstavljaju zbroj individualnih sloboda i napredaka. Sve do sada je cijela ljudska povijest bila samo neprekidno i krvavo rtvovanje miliona jadnih ljudskih bia u ast nekih nemilosrdnih apstrakcija: Boga, zemlje, dravne moi, nacionalnog ponosa, povijesnih prava, politike slobode, javne dobrobiti. MICHAEL BAKUNIN 1814-1876 Roen kao ruski plemi, odrekao se svoga nasljednog plemikog statusa kao protest protiv carskog ugnjetavanja i pobjegao u zapadnu Evropu. Uvijek je naglaavao da je politika mo zla, da ona kvari sve one koji je imaju, da vlast i vladavina bilo koje vrste sputava revolucionarni duh ljudi i oduzima im njihovu slobodu.
297

Drava ili Vlada je idealizirana od mnogih kao stvar koja je iznad njih, da se oboava i da je se boji. Oni to nazivaju Moja Zemlja, i ako izgovori te magine rijei, oni e pouriti da ubiju svoje prijatelje, koje inae ne bi povrijedili, da nisu zatrovani i zasljepljeni svojim idealom. John B. Robinson - EGOISM, 1915 Kakav je pakao rat nego ubijanje ljudi? Ja sam gledao ljude My Lai; tijela, i to me nije zabrinjavalo. Ja sam sa time zavrio, ja sam unitio Vietkong, zadatak za taj dan. Ja sam mislio, to ne moe biti pogreno inae bi osjeao grinju savjesti zbog toga. . . .Osobno, ja nisam ubio nijednog Vijetnamca tog dana; ja mislim osobno. Ja sam predstavljao Sjedinjene Amerike Drave. Moju zemlju. Pukovnik - William Calley na suenju. Dogodilo se u vrijeme USA agresije na Vijetnam. 18. 3. 1968 W. Calley i Charlie Company su proveli 4 sata u Vijetnamskom selu My Lai, i ubili preko 200 starih mukaraca, ena i djece. Iako je bilo mnogo sela poput My Lai za mnogobrojne zloine nitko nije osuen osim pukovnik Calley kojemu je bilo oproteno - nije odsluio viegodinju kaznu odleao samo tri dana u zatvoru, premjeten u kuni pritvor? - jer je bio veliki patriota, politiari i predsjednik koji su ga poslali ubijati nisu odgovarali za genocid i ekoloke zloine? Calley-a je oslobodio je savezni sudac Robert Eliot, koji je 1948 godine zatvorio Martin Luther Kinga nakon demonstracija. Biti patriota, znai mrziti sve nacije osim svoje; biti religiozan, mrziti sve sekte osim svoje vlastite; biti moralan, mrziti sve izmiljotine osim svojih vlastitih. Lionel Strachey 1864-1927 Ne ponosite se ljubavlju prema vaoj zemlji, radije se ponosite ljubavlju za cijeli ljudski rod. Bahaia religija Traite onu svijest u kojoj smo svi mi jedno. Maha avatar Babaji Poistovjeivanje sa neim je jedno od najlicemjernijih stanja poistovjetiti sebe sa nacijom, sa vjerom, i ipak ostati sam je trik da bi se prevarilo usamljenost. Ili se ti tako potpuno poistovjeti sa svojom vjerom da ti postane ta vjera, ali ovo je neurotsko stanje. . . U ovome nema harmonije, jedinstva ili ljubavi. J. Krishnamurti Sve dok se poistovjeuje s tijelom i umom, morat e patiti. Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO Da li je ljubav mogua bez identifikacije? - Ouspensky: Ja bih rekao da je ljubav nemogua u identifikaciji. Identifikacija (poistovjeivanje) ubija sva osjeanja, osim negativnih. U identifikaciji ostaje samo neprijatna strana. P. D. Ouspensky - Hoe li put neupuenog, put osobe s loim namjerama dovesti do istine? On mora napustiti sve puteve, zar ne? Moe li ovjek zaokupljen ubijanjem ljudi u ime drave nai istinu bez da odustane od svog zanimanja? Dakle svi putevi ne vode do istine.
298

- Sada rije bog se ne odnosi na nita, tako svaki ovjek moe stvoriti svoju vlastitu zamisao o tome to je to za to ne postoji nikakva usporedba. . . . Dakle, rije nas je odvela u iluziju, a ne uope bogu. Bog je iluzija koju mi oboavamo; a nevjernik stvara iluziju drugog boga kojeg on oboava - Dravu, ili neku utopiju, ili neku knjigu za koju on misli da sadri cijelu istinu. Tako te mi pitamo da li ti moe biti slobodan od rijei sa svojim iluzijama. . . - Da si ti stvarno vjerovao u Boga, da je to za tebe bilo stvarno iskustvo, onda bi na tvome licu bio osmjeh; i ti ne bi unitavao ljudska bia. Ovo je ono to smo mi prihvatili kao standard ivota - da slijedimo, pokoravamo se, da prihvaamo autoritet bilo sveenika, ili analitiara, ili teologa. . . Mi se oduevljavamo sa naim nacionalnim duhom, naim uniformama, naim kraljicama, naim generalima, sa naim teoretskim religioznim idejama. I ovo se nastavlja stoljeima i stoljeima. . . . . . . . . . . J. Krishnamurti Idealizirati znai precjenjivati, uzdizati na pijedestal, klanjati se, kovati u zvijezde. Ljubav koja stvara i upravlja svijetom, razlikuje se od idealizacije po tome to je ravnoduna, ma kako to paradoksalno zvualo. Bezuvjetno ljubav je osjeaj bez prava vlasti, oduevljenje bez tovanja. Drugim rijeima, ona ne stvara odnos zavisnosti izmeu onog tko voli i predmeta njegove ljubavi. Ta e jednostavna formula pomoi odrediti gdje zavrava osjeaj, a poinje idealizacija. Vadim Zeland - TRANSURFING 1 - PROSTRANSTVO Jednostavan korak hrabrog pojedinca je da ne sudjeluje u lai. Jedna istinita rije nadilazi svijet. Alexander Solzhenitsyn - U svojoj istinskoj prirodi, ti si znalac koncepata i zbog toga im prethodi. - - Bog je rije koju si ti uo, dok je dua direktno iskustvo neijeg postojanja. . . - - Va teret je sastavljen od lanih identifikacija - napustite ih sve. Nisargadatta Maharaj JA SAM TO Na Zapadu osoba moe biti smatrana velikim moralistom iako ne ivi prema svojim moralnim principima. Matthieu Ricard SREA -Vodi za razumijevanje najvanije ivotne vjetine, 2004 Ljudi koriste misao samo kao mo za svoju nepravdu i upotrebljavaju govor samo da prikriju svoje misli. Francois Voltaire 1694-1778 Mi ivimo pri kraju uspostavljenog naina ivota. Nije vrijeme za politiare. Vrijeme je za proroke i voe, za izumitelje i pionire, i za one koji su voljni da sade stabla za svoju djecu. Walter Lippman _________________________________________________________ - Anarhizam je filozofija koja podrava slobodno drutvo organizirano na dobrovoljnoj osnovi, na suradnji, individualnoj slobodi i uzajamnom pomaganju.
299

- Anarhistiko drutvo e biti decentralizirana mrea komuna i pojedinaca koji zajedniki rade da bi zadovoljili svoje zajednike potrebe za robama i uslugama, nikoga ne izrabljujui i ivei u harmoniji sa svijetom prirode. - Vlada je nepotrebno zlo. Sve vlade opstaju zahvaljujui krai i iznuivanju koje se naziva oporezivanje. Sve vlade na silu nameu svoje propise ljudima, i nareuju da ih se mora sluati pod prijetnjom kanjavanja. - Najvei zloini i nasilja u povijesti bila su poinjena, i nastavljaju biti injena od vlada. U drugu ruku svako napredovanje ljudske misli, svako poboljanje ljudskih uvjeta, je dolo kroz praksu dobrovoljne suradnje i individualne inicijative. - Svaka osoba ima pravo da donosi sve odluke u njezinom ili njegovom vlastitom ivotu. Sve moralistiko mjeanje u privatne stvari slobodnih osoba je nepravedno. - Anarhizam podrazumijeva suradnju, individualnu slobodu i odgovornost. On tei da ukine Dravu i dananje vlade.
______________________________________________________________

Jedna od najvanijih stvari koju treba initi je nastavljati se voljno probijati kroz politike linije i prepreke, i naglaavati da su to preteno izmiljotine i da postoji istinska stvarnost: ljudska dimenzija. Thomas Merton 1915-1968 sveenik, prouavao i Zen budizam Ali, mi se isto tako suprostavljamo lanoj demokraciji zapadnih drava gdje su politiari kupljeni od naftnih kompanija, izbjeglice se kriminaliziraju i gdje vladaju korporacije. Izjava - Anarchist Platform, 2001 To je pokuaj da se stvori Jedna Svjetska Vlada u kojoj bi porodice elite odreivale stvari kako njima odgovara. Njihovo uvjerenje je da je planet prenaseljen i da se neto treba uiniti: psiholoko i bioloko ratovanje. Oni smatraju kontrolu uma orujem, neto djelotvorno, neto uistinu razliito to e djelovati kao nevidljivo oruje. Brice Taylor STARSHINE: ONE WOMANS VALIANT ESCAPE FROM MIND CONTROL

Oni koji pokuavaju da kontroliraju, koji koriste silu da zatite svoju mo, idu u suprotnom pravcu od Tao-a. Oni oduzimaju od onih koji nemaju dovoljno i daju onima koji imaju previe. Lao Tzu - TAO TE CHING Ja ne vjerujem u apsolutnu jednakost. Ni meu zvijezdama, niti meu ljudima nema jednakosti. Uvijek je bilo i uvijek e biti individualaca koji svojom vlastitom nadarenou i kombinacijom vanjskih okolnosti iznad njihove kontrole, mogu i postignu vie nego drugi, uvijek e biti hijarerhija meu ljudima. Ali hijarerhija znai red, organizacija, disciplina, znanje i poslunost, a ne eksploatacija ovjeka od ovjeka. Zbog ovoga ja ne prihvaam komunizam. to god due ivim, ja shvaam istinsku ulogu pojedinca u evoluciji ovjeanstva i njegovoj jedin300

stvenosti. . . Demokracija je uistinu veliki zadatak, veliki problem i ti problemi su rjeavani od ljudi koji razmiljaju i posjeduju znanje, a ne samo od onih koji su samo izabrani. Demokracija je bezuvjetno nemilitaristika, jer je uzajamna u svojoj perspektivi i metodama. Ipak demokracija treba sebe nekako zatititi od apsolutizma, i iznutra i izvana. Tako ne moe dopustiti krenje ljudskih prava bez rtvovanja svojih vlastitih principa i interesa. Demokracija je uistinu dinamiki evolucijski motiv za ljudske meuodnose. Koristi diplomaciju: zatiti je silom ako je potrebno. Niti pasivistika, niti pacifistika predaja nije realistina. Oboje su sentimentalizam, a sentimentalizam je moralna slabost. Tomas Garrigue Masaryk 1850-1937 Prvi ekoslovaki predsjednik, profesor, mislilac, borac za slobodu. Usprkos naem velikom nasljedstvu ekonomske i politike misli i prakse, mi nismo imali u potpunosti integrirane i dosljedne teorije o slobodi. Mi sada imamo tu sistemsku teoriju. Sve druge teorije i sistemi oito su bili neuspjeni: socijalizam, liberalizam, konzervatizam. Sloboda nikada nije bila u potpunosti iskuana da se ispuni svjetski san o slobodi i napretku za cijelo ovjeanstvo. Murray Rothbard, 1978 Vodstvo je najbolje kada ljudi kau: Ovo smo uinili sami. Lao Tzu Reim iste slobode - drutva slobode - moe se opisati kao drutvo gdje se vlasnika prava ne distribuiraju, ukratko gdje se ovjekova imovina kao njegova osoba ili materijalne stvari mogu uzurpirati, kriti prava, mijeati se ili uznemiravati od bilo koga. Ovo znai da apsolutna sloboda, u socijalnom smislu moe biti uivana, ne samo od izoliranog Robinzon Kruza ve od svakog ovjeka u bilo kojem drutvu, bez obzira kako ono bilo napredno ili sloeno. Jer svaki ovjek uiva apsolutnu slobodu - istu slobodu - ako, kao Robinzon Kruzo, njegova prirodna posjedovana imovina (njegova osoba, tijelo i materijalna imovina) jesu slobodni od napada ili uznemiravanja od drugih ljudi. I naravno, bivajui u drutvu dobrovoljne razmjene, svaki ovjek uiva apsolutnu slobodu ne kao Robinzon Kruzo u izolaciji, ve u okolini civilizacije, harmonije, druenja i daleko vee produktivnosti kroz razmjenu imovine sa drugim ljudima. Apsolutna sloboda, onda, ne treba da bude izgubljena kao cijena koju mi moramo platiti za napredak civilizacije; ljudi su roeni slobodni i nikada ne trebaju biti u okovima. ovjek moe dosei slobodu i obilje, slobodu i civilizaciju. Ova istina e bit prikrivena ako budemo nastavljali da brkamo slobodu ili nezavisnost sa moi. Murray Rothbard - THE ETHICS OF LIBERTY Stvar kao to je opi moral ne postoji; ne postoji ak ni tako neto kao to je kranski moral. Na primjer, kranski moral kae da se ne smije ubijati, ali to nitko ne shvaa ozbiljno. . . A zato bi u jednom sluaju ovjek mogao da ubije, a u drugom ne? Sve to znamo o obinom moralu puno je nedosljednosti. P.D. Ouspensky - ETVRTI PUT
301

Bitna toka: ako pokuavamo uspostaviti etiku za ovjeka (u naem sluaju, podreeno etici kada govorimo o nasilju), da bi etika bila vrijedna onda ta teorija mora vaiti za sve ljude, bez obzira gdje oni ive u vremenu ili prostoru. R.M. Hare - THE LUANGAGE OF MORALS, 1952 (JEZIK MORALA) Tako vidi, uspostavljajui monopol na nasilje ti si stvorio drugu prijetnju od koje ljudi trebaju zatitu - samu vladu. . . Ja samo ukazujem na to da je vlada kao lijek gora nego bolest. John T. Kennedy - The Fundamental Fallacy of Government, 2001 Drava, je onda najgnusnija negacija, najcininija i potpuna negacija ovjeanstva. To razbija univerzalnu solidarnost svih ljudi na zemlji, i to ujedinjuje neke od njih samo da bi unitavali, osvajali i porobljavali sve ostale. . . Svaka drava je bila instrument pomou kojega je nekolicina privilegovanih ispoljavala mo vladanja nad ogromnom veinom. Svaka crkva je bila lojalni saveznik drave u podjarmljivanju ovjeanstva. Mikhail Bakunin - GOD AND STATE, 1882 Dakle, ja sam oboje i anarhist i osoba koja nee koristiti nasilje u ime grupe - anarho-pacifist. Ovdje u pokazati ljudima kako mogu druge preobratiti na anarho-pacifizam ili bilo koju drugu radikalnu ideologiju. Ali to ne znai da ja piem samo o anarho-pacifizmu ili o bilo kojoj drugoj ideologiji sa stavom da propagiram moja uvjerenja. . . . Zato to je anarhizam model ja u objasniti kako moemo druge uvjeriti da prihvate filozofiju, ali se mora potpuno razumijeti da se date metode i objanjenja mogu primijeniti na druga preobraenja koja se tiu poboljanja drutva. . . Pojedinac koji ivi sam ne samo da e biti usamljen, nego e biti i siromaan, tako ljudi moraju ivjeti u drutvu zbog psiholoke podrke i ekonomske efikasnosti. Kako e oni ivjeti odreuje prirodu njihovog drutva. Postoje mnogi naini kako ljudi mogu ivjeti zajedno, i stoga mogunost velikog broja drutava. Za sada, ljudi ive zajedno u obliku drutva poznatom kao drava. Dravno drutvo se temelji na moi. To znai, u dravi. Mnogobrojnim ljudima upravlja, vrlo mali broj drugih ljudi, i tako dalje beskonano dok konano samo nekoliko ljudi upravlja sa svima ostalima. Drava je hijarerhija. Samo nekoliko ljudi prisiljava sve ostale da se pokoravaju njihovoj volji. Unutar drave postoje i druge grupe koje imaju istu strukturu moi kao i drava. To je vojska, policija, bankari, religiozni redovi, i mnogi drugi. I ove grupe se temelje na vladarima koji upravljaju. Zato jer je drava drutvo koje se temelji na moi, ona je ekstremno nedjelotvorna na svaki nain, i u tome ljudi surauju daleko manje jedni sa drugima, ometaju jedni druge ili ustvari ak i povrijeuju jedni druge. Kao posljedica toga, drutva koja se temelje na dravi ne mogu izvui najvie od ljudskih talenata i sposobnosti, ne mogu proizvoditi i podjednako distribuirati bogatstvo, ne mogu opskr302

bljivati kue za veliki broj ljudi, ne mogu hraniti veinu ljudi, i ne mogu sprjeavati ljude da se meusobno povrijeuju i ubijaju u velikom broju. Ustvari, daleko od toga da spreavaju drutvena zla, drave ih ustvari stvaraju. I danas drave mogu zapoeti nuklearni rat koji e sve nas unititi. Naa drutvena zla nastaju zato jer oni kojima je upravljano od strane oboje i monih grupa i drava su prisiljavani da rade za svrhe svojih vladara i onih koje njihovi vladari predstavljaju. Zbog ovoga postoji velika nejednakost u bogatstvu, ekstremno siromatvo, i mnogo nasilja. Postoji nasilje jer oni kojima je upravljano to koriste da bi dobili pravdu i zato jer vlade koriste nasilje protiv onih kojima upravlja kao i u ratu. Vladarima je potreban rat da slue interese odreenih monih grupa i da kontroliraju one kojima upravljaju (narodom) koji e podravati vladu zbog straha od neprijatelja. Dravi je potreban rat da bi postojala. Sila koju koriste vladari nad onima kojima upravljaju da bi im se oni pokoravali ima tri komponente: kanjavanje, nagrada, i propaganda. Kanjavanje je lako razumijeti. Ljudima se prijeti sa neim i ponekada gube bogatstvo i slobodu; a ponekada su ak i ubijeni. Nejednakost u bogatstvu se odrava nasiljem uz pomo policije, siguronosnih slubi, i vojske. Nagrada je malo komliciranija. To se koristi kao mito da se ljudi potaknu da rade i da pate za grupe koje imaju mo i za dravu. To moe biti novac, materijalno bogatstvo, poasti, ili mo i privilegije. Propaganda, meutim, je najsloeniji i najprofinjeniji oblik moi i bez toga oboje i nagrada i kazna, iako su moni, jesu beskorisne. To je kontrola uma tako da uvjerenja, stavovi, osjeaji i predrasude bivaju potaknute u umovima onih kojima se upravlja to se tie pojedinaca, grupa i drava. Propaganda djeluje na ljude bez njihovog znanja. Ona ini da prihvaaju svoju ulogu kao one kojimase vlada. To je tako mono da koritenjem toga mnogi ljudi u svijetu mogu biti potaknuti da podravaju dravni sistem drutva iako im taj sistem uope ne slui; mnogi ljudi u svijetu mogu biti potaknuti da pate i izazivaju patnju; i mnogi ljudi u svijetu mogu biti potaknuti da se pripremaju za, ili podravaju one koji se pripremaju za nuklearni holokaust koji e unititi sve nas. Openito, ljudi kontroliraju uvjerenja drugih kada ele da kontroliraju njihova emocionalna stanja ili kada ele da se oni ponaaju na odreeni nain. Uvjerenja koja su potaknuta kod ljudi da bi se kontroliralo i usmjeravalo njihovo ponaanje jesu najvanija. To ponaanje moe ili ne mora biti u interesu onih koji su kontrolirani. Oito je, da ako se ljudi trebaju uvjeriti da se ponaaju na nain koji je za njih dobar, onda im je dovoljno rei to na otvoreni nain, ali ako ih se uvjerava u neto to je protiv njihovih vlastitith interesa i to je u korist drugih onda im se mora lagati da bi ih obmanuli. (Propaganada anarho-pacifista je blagotvorna jer oni ne ele iskoritavati druge ljude: oni ele da stvore drutvo koje e svima sluiti). . . . . Propagandni odjeli imaju dvije funkcije. . . . Mogunosti propagande i cenzure su
303

dobro prikazani ponaanjem patriota u vrijeme rata. Onda obini ljudi, miroljubivi, koji vole svoju porodicu, koji ive apsolutno ivotom bez krivnje, e sluati i pokoravati se zakonu regrutacije ili e volontirati da se bori. Jednom kada je u militaristikoj organizaciji on e koristiti svu svoju energiju u ubijanju svojih blinjih ljudskih bia. Na bojnom polju, on e pucati, paliti, ili ubijati ljude koji se ponaaju na isti nain kao i on sam i iz istoga razloga. On e urlikati kao luak, i hladnim elikom e probiti stomake blinjih ljudskih bia; on e zapaliti kolibe naseljenih sela; letiti e u avionu i bombardirati cijele gradove pune ljudi; Ukratko, on e postati masovni ubojica. Zatim kada rat zavri, vratit e se svojoj kui i jo jednom postati uzoran porodini ovjek. R. L. Stevenson je pisao o izmiljenoj drogi koja pretvara dobrog Dr. Jekyll u zlog gospodina Hyde, ali nema droge takve moi u cijelom svijetu kao to je to dravna propaganda i cenzura. . . Vrhunsko u kontroli uma je primjer samo-ubilakih misija koje su se zbile tokom rata. Pilot, e na primjer, zabiti svoj avion pun eksploziva u neprijateljski ratni brod, . . . Sada da ukratko objasnim to to znai anarho-pacifizam. Svi znamo da u svijetu vlada masovna glad i nasilje. Dravni sistem drutva, ustvari, je uinio ivot tako opasnim da ga moramo unititi prije nego on nas uniti. I kako svi nai problemi proizlaze iz toga to nekoliko ljudi moe iskoritavati nae ivote i rad bilo koga, mi moramo preurediti nae drutvo tako da to za njih bude nemogue vie initi. Ljudi moraju postati slobodni u smislu da nitko nema moi nad njima. Takvo drutvo e biti anarho-pacifistiko drutvo. (Oni nee biti slobodni u smislu da mogu initi to god ele, jer je sloboda jedne osobe na taj nain gubitak slobode druge osobe. Na primjer, ako je netko slobodan da pui u sobi, onda drugi ljudi u toj sobi nee moi disati svjei zrak). . . Ljudima su isprani mozgovi da vjeruju da anarhisti ele da unite drutvo ali ga u stvarnosti oni samo ele promijeniti. Nain ponaanja ljudi da djeluju kao vladina grupa e biti uniten. To je zbog toga da se vlade iznad svega boje anarhista, ak iako anarhisti nee unititi stvarne ljude koji sada sainjavaju vladu. Tako se ljudi dre u neznanju u vezi namjera anarhista i injenice da je mogue imati organizaciju, planiranje, i smjer bez hijarerhijskog drutva koje se temelji na moi. Oni se dre u neznanju da je mogue izgraditi slobodno drutvo. Nemogue je tono opisati slobodno drutvo jer e se u njemu ljudi organizirati onako kako ele. Ali je mogue rei, kako bi netko, osobno, elio biti organiziran. Ja mislim kada bi dravni sistem bio odbaen da bi neke neizbjene posljedice iz toga proizale. Na primjer, zato jer ne bi bilo vlade koja bi radila za interese malog dijela drutva, onda bi bogatstvo bilo zajedniki podjednako dijeljeno, i ljudi bi suraivali jer oni znaju da tako radei da bi dobili najbolje rezultate za sebe i druge. Ljudi bi ivjeli u brinom i ispunjavajuem drutvu kada ne bi bilo vlade koja ih prisiljava da budu sebini i nasilni. . . Mi moramo izgraditi novo drutvo i staro unititi istovre304

meno. I ovo moemo uraditi da se ponaamo, to god je mogue vie, kao da idealno drutvo ve postoji. Moramo isto uzeti u obzir odnos izmeu sredstava i ciljeva - to jest, uvijek se moramo ponaati onako kako elimo da to radimo. Dakle, da unitimo dravu mi nikada ne smijemo koristiti nasilje u ime organizirane grupe, bez obzira da li je to revolucionarna ili dravna organizacija. Ovo je nain u skladu sa Vernon Richards u svojim Lekcijama o panjolskoj revoluciji, sa filozofijom veine anarhista koji vjeruju da se slobodno drutvo ne moe stvoriti niti odravati nasiljem. Neki anarhisti vjeruju da se nasilje moe koristiti ako je samo za kratko vrijeme i da je uvijek usmjereno na idealni cilj. Ali ja ne vjerujem da nasilje ikada moe imati direktnu vezu sa idealnim ciljevima, jer ako to treba biti uspjeno to treba imati mo strukture drutva, i ako se to stvori onda se mi odaljavamo od ideala, a ne kreemo prema njima. Mi moramo odbiti da koristimo nasilje u ime drave, jer kada dovoljan broj ljudi to odbije, drava e biti unitena. To je tako jer drava treba policiju, snage sigurnosti, i vojsku zbog razloga koje sam ve objasnio. Ratovi i revolucije omoguuju nekim vladarima da zadre ili osvoje mo ali oni ne stvaraju ideal jednakosti, slobode i mira. Zato jer e drava biti unitena ako ljudi odbiju da koriste nasilje u njeno ime, vlade imaju dobar razlog da se boje onih koji odbijaju da se bore. U mnogim zemljama, vlade mue i ubijaju one koji odbijaju da se bore. Vlade uzimaju mlade mukarce da se bore u ratu ne samo zato jer su sposobni za to, nego isto tako jer je sa njima lake upravljati jer su oni imali malo vremena da spoznaju stvarnu prirodu drave. Prosjena dob amerikih vojnika u Vietnamu je bila 19 godina!. . . Uvjerenja usmjeravu akciju; ljudi se ponaaju u skaldu sa svojim uvjerenjima. Zato jer veina ljudi danas vjeruje u dravu i rat, mi imamo siromatvo, nepravdu, i nasilje. Ako elimo iskorijeniti ta drutvena zla - uistinu, ako elimo spasiti ovjeanstvo od potpunog samounitenja - moramo promijeniti uvjerenja ljudi, tako da oni odbace svoju vjeru u dravu i rat i odlue da ne pruaju svoju podrku ni za jedno od toga. Moramo ih uvjeriti da izgrade idealno drutvo - drutvo koje e sluiti njihovim potrebama. Mi moemo uvjeriti ljude da vjeruju drugaije i tako se drugaije ponaaju, davajui ljudima istinske injenice o njima samima i o njihovj sadanjoj drutvenoj organizaciji. Dakle, moramo im objasniti prirodu drave, prirodu idealnog drutva, i kako moemo zamijeniti jedno sa drugim. Kada ovo uinimo zapoet emo idealnu revoluciju. . . Napokon, ja moram podsjetiti itaoca da e ono to slijedi biti vrijedno za sve one koji ele druge uvjeriti da rade na bilo kojem aspektu za dobrobit ovjeanstva. (dio iz uvoda) - - Zato jer se misao kontrolira u nesvjesnom, to je onda nesvjesno koje se mora uzeti u obzir za vrijeme svih rasprava. S time se moe nositi na dva naina. Moemo odstraniti taj utjecaj ili se moemo pobrinuti da to koristimo za dobro svih. Derrick A. Pike - CREATING PEACEFUL PEOPLE, 1989
305

Naa je vrsta oito nedostatna. Iz onoga to osoba uje i vidi veina se ponaa kao da nema dovoljno mozga da bi istinski bila odgovorna. Sluajte parlamentarne rasprave ljudi koje je Francuska (prva zemlja na svijetu) poastila svojim povjerenjem. Tamo je zastupnik opozicije. Ovdje je ministar. Svatko od njih uvjerljivo pokazuje drugome da apsolutno nita ne razumije o dravnim stvarima. A dokazuje da je B kreten, a B dokazuje da je A arlatan. Kome vjerovati? Ako ste bijeli, vjerovat ete A; ako ste crveni, vjerovat ete B. Ali, istina je istina! Istina je da su A i B dva arlatana i laljivca; vidjevi da su tvrdnje obojice dvojbene, svatko je bio sposoban pokazati da je poloaj drugog bezvrijedan. Divim se njihovim dokazima i divim se nainu na koji su oblatili jedan drugoga. - - Zlo nas zahvaa kroz nae zlo i mane i kroz strah kojim nas nadahnjuje. Eliphas Levi - VELIKA TAJNA Samo vlastitom borbom za osloboenje obini e ljudi shvatiti svoju pravu prirodu, zatomljenu i izopaenu institucionalnim strukturama stvorenim da osiguraju poslunost i podreenost. Samo na ovaj nain ljudi e razviti humanije etike standarde, "novi osjeaj za ispravno", "svijest o vlastitoj snazi i vanosti kao socijalnog faktora ivota u njihovom vremenu" i njihov kapacitet shvaanja tenji ka "najdubljoj prirodi". Takva direktna angairanost u radu za rekonstrukciju drutva je preduvjet za shvaanje "najdublje prirode" i nuan temelj za njihov procvat. Noam Chomsky, u predgovoru ANARCHO-SYNDICALISM od Rudolfa Rockera Svijest, slobodno miljenje, temeljno je ljudsko pravo. Ideja o naruavanju slobodne volje je neto to ak ni Bog ne ini. Pa ipak, ljudi misle da to mogu initi. Dr. Nick Begich Misli svojom glavom, a tu povlasticu omogui i drugima. Francois Voltaire 1694-1778 Kultovi koji koriste ideale kao svoju osnovu vrlo su dobro poznati kroz povijest. Hitlerova nacistika Njemaka te Staljinov komunistiki SSSR su klasini primjeri kontrole uma u vrlo irokom obujmu. U manjem obujmu bijeli i crni monici, teroristi te pobunjenike skupine esto upotrebljavaju oblike kontrole uma kako bi regrutirale i dominirale svojim lanovima. www.howcultswork.com Prema upuenima, jo od kraja 1950-tih subliminalni sadraji ispitivali su se i odaljali kroz sve oblike medija masovnog komuniciranja, u novije vrijeme ameriku vojsku optuuje se da koristi takve prakse u "ratu protiv terorizma" protiv vojnika i civila u cijelom svijetu, subliminalno dresiranje koristi se u oglaavanju, glazbi, filmovima, televizijskim emisijama, politikoj propagandi, vojnim psiholokim operacijama i u razvoju novih vrsta oruja koja djeluju na ljudsku psihu. mag. Boidar Kemi, rujan 2011 iz magazina Svjetlost
306

Stvara li stoga gledanje televizije unutarnji prostor? Postajete li zbog toga prisutniji? Naalost, nije tako. Iako um tijekom duih razdoblja ne stvara misli, povezuje se s misaonom aktivnou televizijskih emisija. Povezao se s televizijskom verzijom kolektivnog uma i vrti njegove misli. Va je um neaktivan samo zato to ne stvara vlastite misli. Meutim, neprestano upija misli i slike koje stiu kroz televizijski ekran. To vas uvodi u transu slino, pasivno stanje poviene prijemivosti koje je donekle slino hipnozi. Zbog toga je prikladna za manipulaciju "javnim mnijenjem", to politiari, posebne interesne grupe i oglaivai jako dobro znaju te plaaju milijune dolara kako bi vas uhvatili u stanju prijemive svijesti. Oni ele da njihove misli postanu vae, a u tome najee i uspijevaju. Dok gledate televiziju sputate se na razinu ispod misli umjesto da se uzdiete na onu viu. To je televiziji zajedniko s alkoholom i nekim drugim drogama. Iako vas televizija donekle oslobaa misli, ponovo plaate visoku cijenu: gubitak svijesti. Poput ostalih droga i televizija stvara snanu ovisnost. . . Zbog estog i dugotrajnog gledanja televizije ne samo to postajete nesvjesni, nego postajete i pasivniji i gubite energiju. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA, 2005 Vaa je osobnost orue vae due, ali nije odvojena. Ona je dio vae due koji ima zadatak svladavanja pouka i davanja darova u podruju pet osjetila. Kad vaa dua odbaci to orue - kad umrete - ona ne skonava, kao to ne skonava ni odgovornost za ono to ste izabrali. Vai izbori na Zemlji stvaraju posljedice koje e se ostvariti za vaeg ivota ili nakon vae smrti. Gary Zukav - Linda Francis - IZBOR DUE - odgovoran izbor - Kompjutorske igre, televizija i zaraivanje novca odvraaju panju od bolnih osjeaja. To moe i bilo koja druga aktivnost ukljuujui konzumiranje hrane, kupovina, ispijanje pia, seksualne aktivnosti, penjanje po drutvenim, gospodarskim ili vojnim ljestvama. - Na posvojeni stric iz plemena Sioux jednom mi je rekao: Neae, najdulje putovanje koje e u ivotu imati nalazi se u prostoru izmeu tvoje glave i tvojega srca. Pritom je njeno dodirnuo svoje elo, a zatim i grudi. Linda Francis, moja duhovna partnerica, i ja jo smo uvijek na tom putovanju, a i vi isto tako. Svi su na tom putu. Putovanje u srce naa je budunost i na jedini nain stvaranja budunosti. To je pomak k cjelovitosti, integritetu i suosjeanju. To je iscjeljenje za kojim svatko od nas udi i koje svatko od nas mora ostvariti ako elimo napredovati k ostvarenju nas samih u potpunosti. Uenje kako iskusiti i proivjeti osjeaje jedan je od najteih zadataka kojih se moemo prihvatiti. . . . Upisavi se u Ameriku vojsku, vidio sam se kao vojnik koji ima sree pripadati zadivljujue velikoj sili svijeta. . . . Gary Zukav i Linda Francis - SRCE DUE - Kako osvijestiti svoje osjeaje, 2001 (Gary Zukav je bio vojnik u Vietnamu, proitajte njegove knjige)
307

Onaj tko pobjeuje silom, je pobijedio samo pola svoga neprijatelja. John Milton 1608-1674 - PARADISE LOST Mi patimo od lane polarizacije u politici, u kojoj se konzervativci i liberali svaaju za iste stvari, kada zemlja eli da napreduje. . . potiemo jednu/ili drugu politiku zasnovanu na ideolokim predrasudama radije nego obje/i politike zasnovane na idejama koje nas openito ujedinjuju. E. J. Dione - WHY AMERICANS HATE POLITICS, 1991 SARVODAYA pokret u Sri Lanci je veoma uspjean, dobrovoljan pokret koji ljude potie da izgrauju novo drutvo od samih temelja. Pokret je osnovao A. T. Ariyaratne 1958 godine, i sada je pokretom obuhvaeno deset posto stanovnitva Sri Lanke. Sarvodaya znai buenje svih u drutvu, buenje ljudi ka shvaanju da oni mogu izvravati svoje vlastite planove za razvitak da bi zadovoljili svoje vlastite potrebe, da oni ne moraju mentalno ili fiziki biti ovisni o vladinim davanjima. Sarvodaya pokret vjeruje da promjene u svijetu poinju sa promjenama u lokalnim komunama, i da promjene u lokalnim komunama zapoinju sa promjenama pojedinaca. etiri kamen temeljca u njihovom pokretu su: potovanje za sve oblike ivota, samilosno djelovanje, uitak bez prianjanja, staloenost. Sva tri miliona lanova pokreta dva puta dnevno meditiraju. Cilj Sarvodaya pokreta je prvo: da proizvode za potrebe ljudi da bi sebe mogli izdravati, drugo: da uvaju prirodna bogatstva, tree: da proizvode ko-operativnim metodama, i etvrto: da troe koliko je to uistinu potrebno (bez rasipnitva). Oni rade ono to je psiholog Abraham Maslow identificirao kao manje potrebe za hranom, sklonitem, odjeom - ali zato vie potrebe za duhovnim. Corrine McLaughlin i Gordon Davidson - SPIRITUAL POLITICS-Changing the World from the Inside Out, predgovor Dalaj Lame Posjetite i ostale internet stranice na kojima moete vidjeti zanimljive ideje u stvaranju novog drutva koje se temelji na ljubavi i mudrosti. www.betterworldlinks.org (100,000 linkova za bolji svijet) Aurobindo Gose 1872-1950 mistik, vizionar koji je uz pomo Mother (Richard Mira 1878-1973) u junoj Indiji osnovao Auroville, uspjenu internacionalnu duhovnu zajednicu. Aurobindo je rekao: U prijanjim stupnjevima evolucije prva briga i napor Prirode je bio usmjeren prema promjeni u fizikoj organizaciji, jer je samo tako moglo doi do promjene svjesnosti; ovo je bila potreba nametnuta zbog nedovoljnosti snage svjesnosti koja je ve bila u nastajanju da bi djelovala na tijelo. Ali kod ovjeka je mogue uiniti suprotno, to je ustvari neizbjeno; jer samo kroz svjesnost, kroz njenu preobrazbu, evolucija moe i mora biti potaknuta, a ne vie kroz nove tjelesne organizme kao prvenstvenim nainom razvitka. www.auroville.org
308

www.proutglobe.org - PROUT osnovao P. R. Sarkar - Ako prihvatimo razumne principe Kozmikog nasljea, onda se ne pojavljuje pitanje stranih i domih zemalja. Cijeli univerzum je naa oinska imovina, a mi smo lanovi Kozmikog drutva. Mi smo slobodni da se kreemo ili naselimo gdje god elimo. P. R. Sarkar - usmjeren na duhovni razvitak Ja nemam elju za domovinom i nemam stalno boravite. Ja ne osjeam patnju zbog toga to bi mislio, ovo je moja zemlja, a to nije ono mjesto. Ja ne osjeam uzajamnu patnju udnje za mojom zemljom. I ja ne doivljavam konanu patnju zbog toga to bi morao zatititi svoju zemlju. Milarepa - 1052-1135 www.thezeigeistmovement.com - Namjeravamo vratiti najosnovnije po -trebe i razviti svijest prema okoliu nae vrste primjenjujui najnovija shvaanja o tome tko smo mi zapravo, skupa s time kako znanost, priroda i tehnologija (umjesto religije, politike i novca) dre klju naeg osobnog razvoja, ne samo kao individualnog ljudskog bia, nego i civilizacije, i to strukturalno i duevno. Sredinji uvid ove svijesti je prepoznavanje Proizlaznih i Simbiotskih elemenata prirodnih zakona i kako usklaivanje s tim shvaanjima, kao podlogom za nae osobne i socijalne institucije, ivot na Zemlji moe procvasti u sustav koji e neprestano rasti u pozitivnom smjeru, gdje e negativne socijalne posljedice, kao socijalno raslojavanje, rat, predrasude, elitizam i kriminalna aktivnost konstantno se smanjivati i, idealistino govorei, eventu -alno nestati unutar spektra ljudskog ponaanja. Ova je mogunost, naravno, jako teka za shvatiti za veinu ljudi, zbog toga to smo odgojeni od drutva da mislimo da su kriminal, korupcija i neiskrenost jednostavno onako kako jest i da e uvijek postojati ljudi koji ele zloupotrebljavati, povrijediti i iskoritavati druge. Religija je najvei promotor ove propagande, jer mentalitet kao mi i oni ili dobro i zlo potie takve krive pretpostavke. Stvarnost je da ivimo u drutvu koje proizvodi nestaicu. Posljedica nestaice jest to da se ljudi moraju ponaati na samoodrive naine, ak ako to znai da moraju varati i krasti kako bi dobili ono to ele. Nae je istraivanje zakljuilo da je nestaica jedan od najosnovnijih uzroka devijantnog ljudskog ponaanja, a isto tako je uzrok sloenih oblika neuroze. Statistiki pogled na ovisnost o drogama, kriminalne i zatvorske statistike, pokazuju da su siromatvo i nezdravi socijalni uvjeti bili prisutni u ivotu onih koji iskazuju takvo ponaanje. Ljudska bia nisu dobra ili loa... ona su pokretne, zauvijek promjenjive kompozicije ivotnih iskustava koja na njih utjeu. Kvaliteta ljudskog bia (ako postoji takvo to) je izravno povezana s odgojem i sustavom uvjerenja koji je nauen. Ova jednostavna stvarnost je grubo previena i danas ljudi primitivno misle da su konkurencija, pohlepa i korupcija ugraeni elementi ljudskog ponaanja, a zbog toga moramo imati zatvore, policiju i odgovarajuu hijerarhiju diferencijalne kontrole
309

kako bi se drutvo moglo obraunati s ovim sklonostima. To je potpu -no nelogino i krivo. Smisao svega je taj da bi se stvari u osnovi promijenile na bolje, mora se usmjeriti na uzrok u korijenu. Na trenutni drutveni sustav kanjavanja je zastario, nehuman i neproduktivan. Kada je uhvaen serijski ubojica, veina ljudi skau gore dolje i vrite za smrt te osobe. To je naopako. Stvarno zdravo drutvo, koje razumije to smo mi i kako se stvara na sustav vrijednosti, uzelo bi tog pojedinca i trailo razloge iza njegovih nasilnih postupaka. Te bi informacije zatim dospijele u jednu ustanovu za istraivanje koja bi ustanovila kako sprijeiti nastanak takvih uvjeta kroz obrazovanje. Vrijeme je da se zaustavi krpanje. Vrijeme je da se pone s novim socialnim pristupom koji je usklaen s dananjim znanjem. Naalost, dananje drutvo se jo uvijek veinom temelji na zastarjelim, praznovjernim ureenjima i rjeenjima. Takoer je vano istaknuti da nema utopia ili krajeva. Svi dokazi pokazuju stalnu promjenu na svim razinama. Shodno tome, nai osobni postupci svakog dana naeg ivota su oni koji oblikuju i utvruju socijalni sustav kojeg imamo. Ipak, paradoksalno, takoer su nai okolini utjecaji oni koji stvaraju nae gledite i slijedno pogled na svijet. Zato, prava promjena e doi ne samo kroz prilagoavanje osobnih shvaanja i odluka, nego i kroz promjenu socijalnih struktura koje utjeu na ova shvaanja i odluke. Elitni sustavi moi su malo zahvaeni u dugom slijedu tradicionalnih protesta i politikih pokreta. Moramo nadii takve pobune sustava i upotrijebiti puno monije orue: Prestat emo podravati sustav, dok emo konstantno zazivati znanje, mir, jedinstvo i samilost. Ne moemo se boriti protiv sistema. Mentalitet mrnje, ljutnje i rata su pogrena sredstva za promjenu, jer oni samo potvruju isto orue koje korumpirani, utvreni sustavi moi koriste za odravanje kontrole. . . . . . Naravno, mnogi koji razmiljaju o ovim idejama esto e zapitati: Kako to moemo uiniti kada je iskrivljeni sustav vrijednosti ve u pogonu? Kako emo napraviti takav potez ili tranziciju? To je, naravno, najtee pitanje. Odgovor: Moramo poeti negdje. Puno je stvari koje moe uiniti jedna osoba ili zajednica koja moe poeti oblikovati ovu viziju. Najvaniji korak je obrazovanje. Nadamo se odrati regionalne sastanke u to je mogue vie gradova i drava. Mi ovdje u thezeigeistmovement.com emo raditi na tome da Vam dostavimo materijale na svakom moguem jeziku, dok radimo to god moemo da podrimo svaku podskupinu. Nikad neemo traiti novac. Ovdje smo da bi pomogli, jer razumijemo jednu glavnu istinu koja je davno, davno, izgubljena: to vie daje, to vie dobiva. Hvala na Vaoj pomoi. thezeigeistmovement.com Ako bi glasanje ita mijenjalo, onda bi ga oni uinili nezakonitim. Emma Goldman
310

Rusija raspala (a raspala se) na vie individualnih suverenih drava, da se isto tako USA kree u istom pravcu i vie moi e pripasti individualnim dravama, a manje centralnoj vladi. U ovome svijetu, malo je lijepo, i doista moramo pojednostaviti nain ivota. Decentralizacija e po svojoj samoj prirodi voditi ka ovjenijem obliku organizacije na mjeru koja je vie povezana sa potrebama ljudi, jer samo ljudi znaju to oni trebaju. Veina vlada pridaje vrlo malo panje za istinite potrebe ljudi - ali oni pridaju panju onome to vizualiziraju kao potrebe nacije, preteno za mo i presti. Potrebe ljudi se rijetko zadovoljavaju, ak i u najdemokratskijim zemljama, zato jer nema participacije. Dakle tenja e biti prema decentralizaciji i participaciji. . . Uloga vlada je da stvore uvjete u kojima ljudi mogu ivjeti u miru sa dovoljno hrane, odgovarajuim smjetajem, zdravstvenom brigom, obrazovanjem, i tako dalje. Uloga vlada nije da nameu ideologije ljudima. Ovo je sve do sada bio sluaj, bilo da je to bila ideologija komunizma, demokracije, kapitalizma ili faizma. To je prolost. Mi vidimo kraj politikih indoktrinacija i totalitarizma. Potreba ljudi za slobodom, samo-napredovanjem i samoodreenjem bi trebalo biti odreivano na lokalnom nivou sudjelovanjem u lokalnoj vladi. Jedini nain na koji ljudi mogu utjecati na dogaaje u svom ivotu na nacionalnom nivou jeste kroz utjecaj na lokalnu vladu. Ti mora imati nivo vlade na kojem ljudi mogu aktualno biti ukljueni. Veina ljudi u takozvanim demokratskim zemljama glasaju za lokalne i nacionalne predstavnike. Ali ako ljudi stvarno uestvuju na lokalnom nivou, onda njihove potrebe mogu biti zadovoljene lokalno. Nacionalna vlada ne bi smjela da se uplie na lokalnom nivou. . . . Skoro da lokalna vlada uope ne postoji, skoro da nema samo-odreenja, samo-ispoljavanja u odreivanju kako e netko ivjeti svoj ivot, to je istinska sloboda, u stvarnom smislu to ne postoji nigdje u svijetu. Benjamin Creme - magazin SHARE INTERNATIONAL, 1997 Politiari su ljudi koji imaju interese suprotne od interesa ljudi, i veina od njih jesu klasa najmanje jedan dugi korak odjeljeni od potenih ljudi; ja ovo govorim sa veom slobodom, jer sam i ja sam politiar, i nitko to ne moe smatrati kao neto osobno. Abraham Lincoln - predsjednik US Konano, neka sudac obea da e biti milostiv, mislei pritom da e biti milostiv prema sebi ili Dravi; milostivo je sve to je uinjeno radi zatite Drave. Heinrich Kramer inkvizitor za Salzburg i Tirol i Johann Sprenger - MALLEUS MALEFICARUM napisano oko 1486 godine Vlada je udruenje ljudi koji vre nasilje nad nama ostalima. Lav Tolstoj - THE KINGDOM OF GOD IS WITHIN YOU, 1894 Nepravedno je na silu nametati svoju vladu drugom, isto kao to je nepravedno na silu drugom nametati svoju religiju. Charles T. Sprading
311

PISMO IZ ZATVORA - 1981 Prva aktivnost na ovom religioznom utoitu bila je da ispunimo formulare. (Ja mislim da je to bilo religiozno utoite jer je stari ovjek u nekakvoj odjei organizirao moj dolazak. Nama isto tako nije bio dozvoljen seks, lake droge, alkohol niti mnoge osobne stvari). Jedan formular je bio o upotrebi droga. Ja sam osjeao da je to runo i neodgovarajue; ali kako je ispitiva inzistirao i bio uporan ja sam se sa njime naalio. On je poeo sa pitanjima o pijenju: Da li ima problema sa alkoholom? Ne, ja volim tu stvar. Nema problema. Da li si ikada puio marihuanu? Da odgovorim ne ili bez komentara to bi bilo za nevjerovati. Bio bih u kripcu da ne priznam to. Tako sam rekao: Da. Nakon tuceta oitih lai, bio je zadovoljan sa mojom iskrenou. Jesi li u proloj godini koristio. . .? Naveo je tako veliku i razliitu listu droga da sam se zacrvenio. Upitao sam se to sam propustio jer za neke od njih nikada nisam uo. Ne elei priznati ono u to nisam bio siguran, poluizraajno sam odgovorio: Ne. Nakon samo male pauze. . . mi smo nastavili. Da li ima problema sa drogom? Da, imam problem dobiti dobru stvar po razumnoj cijeni. Mislim da ovo nije bilo ono na to se mislilo u formularu. Ali izgleda da je on bio zadovoljan na naizgled dokaz da je policija sprjeila i smanjila opskrbu. Jesi li ikada bio ovisnik o bilo kojoj drogi? Da, bio sam ovisnik o kafeinu. Ali od kada sam doao ovdje, lagano obojena vrua voda koja se izmiljeno naziva kafa me oporavlja. On je volio tu rije oporavlja, a mi smo ta pitanja o drogi zavrili u pozitivnom tonu. To je licemjerje da politiari, policija, suci i zatvorski slubenici sru ogromne koliine kafeina, nikotina, alkohola i legalnih droga, a zatim gnjave graane zbog lakih droga kao to je to trava ili kokain. Stvarna tragedija je da su mnogi zatvorenici indoktrinirani tako da misle da se moraju uskladiti sa drutvom. Drutvo mora biti tolerantnije; sjetiti se lekcija prohibicije. Krivo voeni ispirai mozga su suci, zatvorski savjetnici, sveenstvo, uitelji, mediji, porodica i prijatelji. Drugi dio nae zatvorske indoktrinacije je skidanje do gola i pretraivanje, ukljuujui nepopularno pregledavanje mara da se osigura da sluajno ne krijumarimo neto zabranjeno - kao pivu ili oruje. Jedina svrha koju ja vidim za pregledavanje mara jeste dehumanizacija zatvorenika. . . i zatvorskih uvara. Ili zatvorski personal ima feti mara. Jednog dana e pravda doi na svoje, a radoznali uvar e otkriti tono ono to zasluuje: gas. Uvodna knjiica kae: Mi smo ovdje da vam pomognemo da vi pomognete sami sebi. Ako US vlada namjerava da mi pomogne na takav nain na koji su oni pomogli amerike starosjedioce indijance, industriju energije, Vijetnamce/Kamboance, prohibiciju, obrazovanje, opskrbu novcem i zdravstveno osiguranje, onda neka ne rauna na mene. Ova vlada i pravni sistem NEMAJU REPUTACIJU za pomaganje
312

ljudi: njima se ne moe vjerovati niti ih potovati. Imaj ovo na umu kada drugi put uje da se trai poveanje zatvorskog prostora. Nama nije potrebno vie zatvora, nama je potrebnije manje zakona! Jedini istinski kriminal je kraa i napad. IRS (porezni ured ) je najvei lopov u zemlji i tumor vladine birokracije koji nas svakodnevno napada. Tako nije udo da bjeimo u sve vrste lakih droga i uvijek smo jedni drugima za vratom i novanikom. Ovo ne opravdava kriminal graana, ali mi moemo smanjiti zatvorsku populaciju vie od polovine. Mi moramo odbaciti modernu prohibiciju moralnog kriminala i raspustiti kriminalne lude birokrate koji nam oduzimaju prirodnu, osobnu odgovornost za sebe same i druge. Ja ovdje protestiram protiv mehanizma odbijanja poreza koji krade sa naih platnih lista; to je vrijedno iskustvo i ja se ne kajem zbog toga. Ja sam ponosan to sam dio duge povijesti protesta protiv poreza i tiranije. Otpor je nain na koji su zakoni prohibicije, nevjenanog ivljenja i marihuane bili pobjeeni, i naravno nain na koji je Amerika sloboda originalno bila steena. Pitanje nije da li ja mogu sebe rehabilitirati, nego - moe li vlada sebe rehabilitirati?? P.S. Zatvorske novine su odbile ovo objaviti Imagine Freedom from Government and Churches - www.stormy.org Stvarno obrazovanje bi nas trebalo obrazovati u neto daleko finije, u nesebinost koja nas povezuje sa cijelim ovjeanstvom. Nancy Astor IRS (porezni ured u USA) tiranija se poveava, neki su se obraali sudu za zatitu. USA Vrhovni Sud je objavio svoj stav 1875 i nikada ga nije promijenio (sluaj Taylor protiv Secor, 92 US 575-610): Plaanje poreza se treba nametnuti strogim sredstvima protiv onih koji se protive i esto sa suprotnim raspoloenjem; da se ovo uini potrebni su drugi oblici procedure od onih koji pripadaju sudovima pravde. To je mudra politika. Poreznici su u potpunosti van moi suda. Same greke ili prekomjerne procjene, ili tegobe ili nepravda zakona, ili bilo koja prituba, nee zaustaviti sakupljanje poreza. Nema krenja Ustava. Treba nam biti jasno da mnogi mukarci i ene u policiji i pravosuu ele da rade dobro. Usprkos svim rizicima kojima su izloeni, i naporima koje ulau u to, oni su sprijeeni u tome od sistema koji ne radi kako treba, i neloginih teorija (nedjelotvornih politiara) administratora. Jasno je da ne treba davati jo vea sredstva jer to e biti rasipanje novca koji je ve za to odreen. Politiari tvrde da su djelotvorni u suzbijanju kriminala ali to nije istina, veina njihovih mjera je neimaginativna i nedjelotvorna. Nikada ne moe biti prihvatljivih rjeenja dok uzroci i dalje postoje. . . Potpuno novi sistem rjeit e uzroke kriminala, odstranjujui nepravednost koja raa potrebu da se uzvrati nesmotreno na nepravedno Drutvo. . . Postoje razliiti nivoi koji bi utjecali na kvalitetu odluka od strane Ljudi. Na primjer, ako logina i
313

ne-emocionalna predstavljanja nisu upotrebljavana, oni koji su upoznati sa psihologijom znaju da ve imamo ugraeni skup reakcija koje imaju prvenstvo nad misleom stranom naeg mozga. Zbog toga su rasprave dobra zabava, i dovode nas do neuspjeha u postizanju onoga za to se borimo. U raspravama je preteno glavni cilj pobijediti, razmatranje ili razborito razmiljanje se ne uzima u obzir (samo manipulacija, davanje sebi za pravo, nadmetanje ili dominacija). Ovo ograniava raspravu na prethodno prihvaene misaone uzorke ponaanja koji su dopustili originalnom problemu da se pojavi ili se nastavlja. Politiari su izabrani od svojih stranaka zbog okrutnosti sa kojom e slijediti stranake elje, nedostatka integriteta, sposobnosti da uvjerljivo lau o politikim posljedicama i namjerama, i da ubjeuju druge da podravaju stranku. Ako oni nemaju ta svojstva, onda ne bi radili ono to partija zahtijeva i ne bi dobili posao. Ako elje njihove stranke sadre mnogo onoga to ne ele Ljudi, moemo li onda biti iznenaeni da ne dobivamo ono to elimo? Bilo bi teko pronai gori nain odluivanja da se slue Ljudi od kombinacije okrutnih tragaa za moi koji utjeu na stranku i politiare koji im slue. To je rezultat najviih negativnnosti jer su politiari stvorili skoro sigurnu odbranu protiv intervencije-razbijanja od strane Ljudi. Budi siguran da su oni bez sumnje ve koristili mjere i pokuaje da sprijee pravu demokraciju, i to nastavljaju raditi. Oni e uiniti najbolje to mogu da zadre kontrolu i nastave sa stranakom politikom na tetu veine. ACTUAL DEMOCRACY formirano u Engleskoj kao neovisna, dobrovoljna i dobrotvorna kompanija, koja nije predmet nikakvih pravila Dobrotvornih Komisija ili slinih od politiara postavljenih tijela. NOVI SISTEM - OVO JE DEMOKRACIJA Ljudi predlau rjeavanje vanih stvari (Ovo moe ukljuiti bilo koje smjernice i promjene u novom sistemu) v Predloene vane odredbe pripremljene od neovisnog analitiara v Ljudi biraju koji se sljedei predmet treba razmatrati v Petoro analitiara koji se izmjenjuju (posebno izabranih, uvijek podlono stalnom pristanku Ljudi) sakupljaju injenice i rade uravnoteene analize v Sve mogue opcije doraene u detalje i analizirane v Drugi analitiari pripremaju jedan prijedlog ukljuujui najbolje elemente iz prethodnih pet izvjetaja v Pet analitiara predlau izmjene i daju komentare v
314

Neovisan strunjak osigurava da svaki emotivni ili uvjerljiv jezik bude zamjenjen neutralnim rijeima (vrlo djelotvorno za logine odluke) v Sljedei analitiar priprema zavreno prvo predstavljanje iz dosadanjeg v Bilo kakva preostala primjedba ili komentar od analitiara je bila navedena v Prvo predstavljanje Ljudima se daje u tiskanom i drugim oblicima, potom u tom tjednu i televizijsko predstavljanje v Ljudi daju komentare, prijedloge, ideje v Sljedei analitiari koriste sve dosadanje za drugo predstavljanje Bilo koje ideje koje nisu ukljuene (i razlozi) bit e objavljene v Drugo predstavljanje je napravljeno v Ljudi prave svoj izbor koristei Personalni identifikacijski broj ifru, i svoje telefonske tipke v Sve se predaje posebno odabranim civilnim slubenicima da zabiljee, distribuiraju, itd. v Neovisni revizori i bilo tko od Ljudi provjeravaju proces, obavjetavajui Ljude Ovo je poteno i razborito, sigurno je da politiari ovo nikada nee dopustiti? Ne, oni nee to dopustiti. Na sreu to nee biti do njih. To e biti do Ljudi da odlue na opim izborima. Cijela stvar je mogua pomou timova od 11 osoba u svakoj izbornoj jedinici. Jedan od njih doputa da njegovo ime bude stavljeno na izbornoj listi kao lokalni kandidat koji predstavlja Aktualnu Demokraciju na sljedeim opim izborima. Ostali pomau ispunjavanjem dokumenata za nominaciju. Onda na ljudima ostaje da biraju izmeu politiara i istinske demokracije. Ako se izabere istinska demokracija, onda e jedina dunost izabranog kandidata biti da uspostavi novi sistem i sebe izbaci iz ureda, preputajui novom sistemu da djeluje. ACTUAL DEMOCRACY U demokraciji jedna partija uvijek posveuje svoje glavne energije pokuavajui dokazati da je druga partija nepodobna da vlada - i obje obino uspijevaju i u pravu su. H.L. Mencken, 1956 Svi dravni udari bili su upereni protiv tirana, a nijedan nije bio uperen protiv tiranije. Montesquieu
315

Postoji mnogo ljudi od principa u obje partije u Americi, ali ne postoji partija od principa. Alexis de Tocqueville Mi ivimo u svijetu u kojem je politika zamjenila filozofiju. Martin L. Gross - A CALL FOR REVOLUTION, 1993 Liberalizam je povjerenje ljudi potaknuto razboritou. Konzervatizam je nepovjerenje ljudi potaknuto strahom. . . Ovdje je moj prvi princip za vanjsku politiku: dobra vlada kod kue. William E.Gladstone, 1866 Moderni konzervatizam je ukljuenost u ovjekove najstarije vjebe u moralnoj filozofiji; to je traganje za superiornim moralnim opravdanjem za sebinost. John Kenneth Galbraith Kada netko moe platiti preko dva miliona dolara za predsjednike i kongresne kampanje, onda je USA vlada virtualno za prodaju. John Gardner Politika je rat bez krvoprolia, dok je rat politika sa krvoproliem. Mao Zedong 1893-1976 Ne glasajte jer ih to samo ohrabruje. (?) Politika je umjetnost dobivanja glasova od siromanih i kampanja za financiranje od bogatih, obeavajui im da e ih tititi jedne od drugih. Oscar Ameringer Meni izgleda da su politike godinama, ili tako dugo bile zainteresirane za lijevicu i desnicu umjesto za ono to je ispravno i pogreno. Richard Armour Politiki jezik - i sa svom raznolikou ovo je istinito za sve politike partije od konzervativaca pa do anarhista - je oblikovan tako da lai zvue istinito, a ubijanje cijenjeno . . . George Orwell - "Politics and the English Language" Nae vlade . . . pouavaju sve ljude svojim primjerom. Ako vlada postane kritelj zakona, ona raa neposluh za zakone; ona poziva svakog ovjeka da postane zakon sam sebi; ona priziva anarhiju. Louis Dembitz Brandies sudac Bili bi korisniji drutvu, a politika bi u dogledno vrijeme, budemo li razvijali moderne drutvene odnose, ionako trebala prestati biti najprestiniji posao. Politika je najvanija i najunosnija samo u totalitarizmu. Ivan Supek - akademik, preporuuje strunjacima da se povuku iz politike to je suverenitet u nedostatku pravde, osim organizirana pljaka? Sveti Augustin Kada postoji jedan lopov onda je to kraa. Kada imamo tisuu lopova to je onda oporezivanje. Vanya Cohen
316

Amerika je zemlja poreza, koja je bila utemeljena da ukine porez. Laurence J. Peter Kralj je otvorio mnogobrojne Nove Urede i poslao mnotvo Slubenika da ugnjetavaju nae Ljude, i da JEDU NJIHOV IMETAK. Thomas Jefferson, 1776 Washington je mjesto gdje politiari ne znaju koji je put prema gore, a porezi ne znaju koji je put prema dolje. Robert Orben Mi elimo da se odmah ukinu oni porezi koji se tiu apsolutnih potreba za ivot kao soli . . . Frederic Bastiat Sakupljanje poreza vie nego li je to apsolutno potrebno jeste ozakonjena pljaka. Calvin Coolidge Uvijek postoji smrt i porezi; ali smrt se ne pogorava svake godine. (?) Ne vjeruj vladinoj propagandi kada uje o smanjivanju poreza - jer koliko god savezna vlada govorila o smanjivanju poreza, ona e to nadoknaditi kroz inflaciju i nove poreze - a isto tako moe oekivati da e se dravni i lokalni porezi opet isto tako poveavati. Nepoznat ? Povrat oporezovanog dijela poreza je najimaginativnija fikcija napisana danas. Herman Wouk Danas treba vie pameti i napora za ispunjavanje poreznog formulara nego to je potrebno da se zaradi dohodak. Alfred E. Neuman Ja ne znam da li mogu ivjeti od moga dohotka ili ne - vlada mi nee dopustiti da to pokuam. Bob Thaves - "Frank & Ernest" Ti ne plaa poreze - oni UZIMAJU poreze. Chris Rock Ako bi se ljudi ponaali kao vlade, ti bi pozvao policiju. Kelvin Throop Demokracija nije glasanje, to je brojanje. Tom Stoppard - JUMPERS Demokracija: Stanje dogaaja u kojima pristaje da bude potkradan, i bira najpodesnije ljude da to rade. Benjamin Lichtenberg Vladavina veine djeluje samo ako se isto tako u obzir uzimaju individualna prava. Zato jer ne moe imati pet vukova i jednu ovcu koji glasaju to e imati za veeru. Larry Flynt Vlada, koja je bila izabrana za ljude, pala je u ruke efova i njihovih nalogodavaca sa specijalnim interesima. Nevidljiva vladavina je bila uspostavljena iznad oblika demokracije. Woodrow Wilson - predsjednik USA ovjek nije dovoljno dobar da bi vladao drugim ovjekom bez njegovog pristanka. Abraham Lincoln - predsjednik USA
317

Demokracija ne moe uspijevati u okruju neogranienih ovlasti tajnih slubi, strunjaka za nacionalnu sigurnost, antiteroristikih odreda, policije i svenazone vojske. Zato nije zaudo to filozof Richard Rorty upozorava na opasnost suavanja prostora graanskih sloboda. . . Demokracija je suprotnost svakom obliku sigurnosne drave. arko Pai - iz lanka Huntingtonovo prorotvo, Jutarnji List, 2001 Unositi tajnost u neki in prvi je korak prema poroku. Jean Jacques Rousseau 1712-1778 Ne vjeruj vladinim izjavama. Oni podeavaju injenice da bi odgovarale politici. William J. Fulbright - (senator) bivi predsjednik U.S. Senate Foreign Relations Committee, na svoj 80-ti roendan Davati novac i mo vladi je isto kao davati viski i kljueve od auta maloljetnim djeacima. P.J. ORourke Izmeu vlade koja ini zlo i ljudi koji to prihvaaju postoji odreena sramotna solidarnost. Victor Hugo 1802-1885 pisac Zbog kongresnog sistema komiteta, naa vlada je blia gerontokraciji nego demokraciji. Charles Frankel Zato to ljudi nikada ne troe neiji tui novac tako paljivo kao to troe vlastiti, nedjelotvornost, rasipnitvo, zloupotreba, kraa i korupcija su neizbjeni. . . Mi moramo shvatiti da je dobrovoljna suradnja kroz trite i na druge naine daleko bolji nain da rijeimo svoje probleme nego da ih preputamo vladi. Frederic Bastiat Nema gore tiranije od prisiljavanja ovjeka da plaa za ono to ne eli, samo zato to ti misli da e to za njega biti dobro. Robert Heinlein Vlade e uvijek zloupotrebljavati maineriju zakona onoliko koliko to bude doputalo stanje javnog miljenja. Emile Capouya Naj-jai razlog za ljude da zadre pravo za noenjem i dranjem oruja jeste kao posljednja mogunost da se zatite protiv tiranije vlade. Thomas Jefferson 1743-1826 predsjednik USA Mnogo se moe pisati i bilo je napisano u vezi slobode protiv tiranije, ali u sutini, to je samo jedno pitanje: da li ti smatra da je moralno odnositi se prema ljudima kao rtvenim ivotinjama i vladati njima pomou fizike sile. Ayn Rand Postoje samo dvije metode ili naina, na koji ovjekove potrebe mogu biti zadovoljene. Jedan je proizvodnja i zamjena bogatstva; ovo su EKONOMSKI NAINI. Drugi je bez nadoknade prisvajanjem bogatstva koje su drugi proizveli; ovo su POLITIKI NAINI. Albert Jay Nock (Ti ne plaa poreze - oni UZIMAJU poreze. Chris Rock) Koncentrirana politika mo je najopasnija stvar na svijetu. R.Rummel
318

Kada isti ovjek, ili grupa ljudi, dre ma i novanik, onda slobodi dolazi kraj. George Mason Kakva je srea za vlade da ljudi kojima one upravljaju ne misle. Hitler Svrha i prakticiranje slobode lei u ograniavanju vladine moi. Douglass MacArthur 1880-1964 general USA armije U kapitalizmu ovjek iskoritava ovjeka: u socijalizmu je suprotno istina. Poljska izreka Ugnjetavanima je doputeno jednom u svakih nekoliko godina, da odluuju koji e ih poseban predstavnik klase koja ugnjetava predstavljati i ugnjetavati. Karl Marx 1818-1883 U drutvu upravljanom dravom vlada ti obeava sigurnost. Ali to je lano obeanje koje se temelji na ideji da je suprotnost od sigurnosti rizik. Nita ne moe biti dalje od istine. Suprotnost od sigurnosti je nesigurnost, i jedini nain da se prevazie nesigurnost jeste da se preuzmu rizici. Vlada koja obeava da e te drati za ruku dok prelazi ulicu odbija da ti dopusti da pree na drugu stranu. T. Forstmann Teko je osjeati individualnu odgovornost sa potovanjem prema nevidljivim procesima ogromne i udaljene vlade. John Gardner Graani ne mogu nauiti lekcije samo-vladanja (upravljanja) ako su njihovi lokalni napori, posveeni razmatranju prijedloga oblikovanih od udaljenog nacionalnog zakonodavstva. Sandra Day O'Connor Gospodinova Molitva sadri 66 rijei, Gettysburg govor ima 286 rijei, u Deklaraciji o Nezavisnosti 1322 rijei, ali u vladinim propisima o prodaji kupusa ukupno ima 26 911 rijei. (National Review) Loi zakoni su najgori oblik tiranije. Edmund Burke Onaj tko sve regulira zakonom, prije e potai poroke nego ih reformirati. Spinoza 17 stoljee Naa vlada se bavi trivijalnim ili prolaznim stvarima, esto na tetu vanijih stvari ili gubitka nae slobode, i ona je napravila da politike stvari budu vanije i da o tome ovisi gdje e televizijski novinari usmjeravati svoje kamere. . . Kao nacija izgubili smo osjeaj tragedije, prepoznavanje da se loe stvari dogaaju dobrim ljudima. Nacija koja oekuje od vlade da sprijei crkve da spaljuju, da kontrolie cijenu kruha ili goriva, da osigura zapoljavanje i da pronalazi nekakvu rtvu za svaku nesreu, rizikuje jo vei gubitak ivota i slobode. William A. Niskanen - For a Less Responsive Government, 1996 U politici nema sluajnih dogaaja. Kada se neto dogodi, moete se kladiti, da je tako bilo planirano. Franklin D. Roosvelt 1933-1945 predsjednik USA
319

Amerikom vlada 50 ljudi, a i to je vjerovatno prevelik broj. Joseph Kennedy otac John-a Keneddy, predsjednika USA Vlada se sastoji samo od profesionalnih politiara, parazitske i antidrutvene klase ljudi. Oni sebe nikada ne rtvuju za svoju zemlju. Oni stvaraju sve ratove, ali ih samo nekolicina ikada pogine u njima. H. L. Mencken - novinar, Minority Report Biti podvrgnut vladavini znai biti promatran, pregledavan, pijuniran, usmjeravan, podvrgavan zakonima, podvrgavan disciplini, zatvaran, indoktriniran, da ti se propovijeda, kontroliran, procjenjivan, cenzuriran, da ti bude nareivano; sve to od bia koja nemaju ni pravo, ni mudrost, ni vrlinu. . . Biti podvrgnut vladavini znai da je svaki tvoj pokret, djelovanje, ili transakcija bilo nadzirano, registrirano, upisan u popis stanovnitva, oporezovan, oznaen, procijenjen, odmjeren, patentiran, licenciran, autoriziran, preporuen, opomenut, sprijeen, reformiran, doveden u red, ispravljen. Vlada znai biti podvrgnut oporezovanju, uvjebavan, ucjenjivan, iskoritavan, prisvajan, iznuivan, primovan, mistificiran, pljakan; sve u ime javne koristi i opeg dobra. Potom na prvi znak otpora ili pritubi, biva se suzbijan, kanjavan, preziran, ikaniran, proganjan, prisiljavan, premlaivan, davljen, zatvaran, streljan, pokoen, osuivan, deportiran, rtvovan, prodan, izdan, i da sve to nadopunimo - izvrgnut ruglu, ismijavan, zlostavljan i osramoen. To je vlada i to je njena pravda i moralnost. Pierre Joseph Proudhon General Idea of the Revolution in the Nineteenth Century, 1851 Neposlunost, u oima bilo koga tko je itao povijest, jeste ovjekova originalna vrlina. Kroz neposlunost je bio uinjen napredak, kroz neposlunost i buntovnitvo. Oscar Wilde - THE SOUL OF MAN UNDER SOCIALISM, 1890 Nekolicina od nas moe s lakoom priznati da drutvo mora nekako doi pameti. Misao da je Drava izgubila pamet i da kanjava tako mnogo nevinih ljudi se ne moe tolerirati. I tako se taj dokaz mora iznutra potiskivati. Arthur Miller U ovom svijetu postoje dvije vrste bia: oni ija priroda vodi ka boanskom i oni koji imaju demonske tendencije. Ja sam ti upravo opisao boansku prirodu. Sada e vie uti o demonskoj prirodi. ovjek demonske prirode ne zna to treba da radi, i ega se treba kloniti. U njemu nema istoe, istine ni ispravnog ponaanja. Oni tvrde da univerzum nije zasnovan na zakonu etike i morala, ve da je bez boga i da je zaet u neistoi sa svojim stanovnicima bez ikakvog uzroka. Zato jer oni ovo vjeruju u mraku svoga plitkog uma, ta niska stvorenja ine strana djela, pokuavajui da unite svijet. Oni su neprijatelji ovjeanstva. Njihova strast se nee nikada stiati. Oni su drski i zavidni, opijeni ponosom. Oni slijepo slijede ono to je zlo. Kraj
320

za koji rade jeste neist. Oni su sigurni da je jedina svrha ivota zadovoljavanje osjetila. Oni su obuzeti bezbrojnim brigama iz kojih ih jedino moe osloboditi smrt. Tjeskoba ih okiva sa stotine okova, stvarajui u njima poudu i gnjev. Oni su stalno zauzeti sa injenjm nepotenih djela da bi zadovoljili svoje prohtjeve. Ja danas elim ovo i to u dobiti. Sve ovo bogatstvo je moje i uskoro u imati jo vie. Ja sam ubio svoje neprijatelje i ubit u sve ostale. Ja sam vladar nad ljudima. Ja uivam stvari ovoga svijeta. Ja sam uspjean, jak i sretan. Tko mi je ravan? Ja sam roen bogat i plemenit. Ja u prinositi rtve bogovima. Ja u davati milostinju. Ovo oni govore za sebe u svojoj zasljepljenosti i neznanju. Oni su rtve senzualnih prohtjeva i zadovoljstava uhvaeni u mreu iluzija. Oni postaju robovi pakla svojih zlih umova. Umiljeni, oholi, lanog ponosa i zatrovani svojim bogatstvom, oni prinose rtve Bogu samo za vanjsko pokazivanje i samo u njegovo ime, bez da slijede svete rituale. Ova zlobna stvorenja su puna egoizma, zavisti, poude, bijesa i svijesti koja misli samo na mo. Oni negiraju moje prisustvo u sebi i drugima. Takvi su neprijatelji svih ljudi i mene: surovi, nedostojni i podli. Ja ih vraam nazad, ponovo i ponovo u utrobu degradiranih roditelja, preputajui ih krugu roenja i smrti. Tako se oni stalno preporaaju u propadanju i iluzijama. Oni me nee dosegnuti, ve stalno tonu do najnieg mogueg stanja due. Pakao ima troje vrata: pouda, bijes i elja, ona vode ka ljudskoj propasti. BHAGAVAD GITA - Indijski duhovni zapis dio epa Mahabharata na kojem se temelji religija, filozofija i etika. Politika i sudbina ovjeanstva je oblikovana od ljudi bez ideala i bez plemenitosti. Albert Camus 1913-1960 UI U VRTLOG KAO JEDNO SVIJETLO PUTOVANJE U INTERDIMENZIONALNU SLOBODU Tokom mnogo milenija Astralni Gospodari su kroz svoju iluziju bili u mogunosti da oblikuju svjesnost Ega na njihove naine, i inei tako, bili su sposobni da ugrade u Zemaljsko Nesvjesno odreene frekvencije ponaanja na koje su se mogli osloniti da stvaraju i kontroliraju grupno ponaanje. To im doputa da stvaraju situacije u iluziji koje pokreu ljudsko ponaanje u smjeru koji jaa njihovu kontrolu nad njima. Na primjer, oni pokreu ovjeanstvo u rat, tako da ovjeanstvo udi za mirom, i onda u odgovarajuem trenutku stvaraju uvjete za mir. Meutim, oni e odravati strah od sljedeeg izbijanja rata da bi ljude drali to dalje od drugih bitnih potreba, kao to su to duhovne potrebe. Astralni Gospodari su uz pomo svojih Entiteta uspostavili pravila koja jaaju njihovu kontrolu nad postojeim obrascima u svjesnosti zemaljskih tijela. Oni isto tako koriste mo straha kao orue za prisilu. Pravila i orue straha su ugraena u ideje vlade i svjetskih organizacija, a podravana su od strane birokrata, policije i armije koje odravaju takav standard. Uz ovo, naknadna kontrola je odravana uz pomo
321

religioznih tijela koja su odgovorna za predstavljanje etikih i moralnih kodova na kojima su ta pravila utemeljena. Unutar svjetskih religioznih kultova, postoje mnogobrojni razliiti stavovi, tako u raznim zemljama imamo razliita pravila. Meutim, te razliitosti ne zabrinjavaju Astralne Gospodare, jer ipak sve zavrava pod njihovom kontrolom. Pravila koja se temelje na strahu, odravaju osnovu za zakon i red, ali to ne moe potisnuti rastuu svjesnost Zemlje, jer ona kao vulkan neprekidno eruptira i tu iluziju zakona reda razbija. Promjena vlade i izmjenjene ideologije, samo mijenjanju razlog za ubijanje jo vie tijela koja pripadaju zemlji, ne samo ljudskih tijela ve isto tako ivotinjskih i vegetacije. Vrijeme je da ti otkrije svoju vlastitu mo i naui kako da ne bude zastraen i bespomoan kada se suoi sa Astralnom zavjerom da tobom manipuliraju kroz neprekidne ratove i ekonomske depresije, to tebe ini ovisnim o njihovim Entitetima koji te obmanjuju da povjeruje da su oni tvoj jedini spas i nada. Prihvati veliinu tvoga Bia kako ono postoji van iluzije - ti to moe uiniti SADA! ak i ako ti trenutno ivi pod tiranijom tih Entiteta u svojoj zemlji. Vremenska Spirala (oma) prelazi preko same sebe na odreenoj toki u skladu sa univerzalnim zakonom (kretanja) energije. Trenutno se svjesnost u ILUZIJI kree kroz slom i destruktivnu fazu. Ovo je evidentno kroz masovna ubijanja koja su viena u rasponu manjem od sto godina. Masovna ubijanja su ea kako se kretanje kroz omu ubrzava i svjesnost pokree ka okretnoj toki spirale (kada se poinje kretati u suprotnom smjeru). U rasponu ivotnog iskustva jedne generacije, neprekidno se zbivaju masovna ubistva, od masovnih ubijanja u koncentracionim logorima, do Pol Potovih polja za ubijanje, Tiananmen Trga u Kini, masovnih grobnica u Bosni i masovnih ubijanja ena, djece i mukaraca u Africi. Ova ubijanja nisu sluajna, ve su hladno proraunata unitavanja tijela pokretana od strane Astralnih Entiteta. . . Ustvari, Zemlja je bila napadnuta i unitavana od Astralnih. . .To djeluje kao negativna pauza koja stvara visoki nivo nasilnosti kod onih koji su svjedoci tih dogaaja i te promatrae gura u daljnje sudjelovanje u ILUZIJI. U njihovom plau se osjea Osveta i oni svoju svjesnost jo vie odaljuju od svoga Svjetla. Ti mora biti svjestan kako ta Astralna djela djeluju na tvoju svijest. Da li tvoje osjeaje dovode do nagle odvratnosti, ljutnje, svih oblika emocionalnih muka? Ti ustvari mora vidjeti kako se osjea u vezi Astralnog napada na Zemlju i njena tijela, i svoje istinske osjeaje usmjeriti ka Zemlji, a ne na osobnu patnju. Oni koji su osobno bili svjedoci ubijanja znat e da su postojala odreena ivotna iskustva koja su ih privukla tim dogaajima u svjesnosti. Meutim, glavni udarac Astralnih je da uzbude i potaknu duboke emocije kod onih pojedinaca koji stvarno u tome sudjeluju i
322

koji imaju rodbinu ili prijatelje koji su u tome ukljueni. Jake emocionalne energije koje odailje ta grupa u svjesnosti su uzete od strane Astralnih da bi pojaali mo i grau svoje ILUZIJE, jer se oni neprekidno hrane ovim tipom energije. Oni pojaavaju dogaaje da bi doveli do eih promjena u energiji preivjelih. Oni su mitski vampiri koji neprekidno siu ivot i vitalnost Zemlje. Ti ne bi smio ni opravdavati, niti osuivati djela Astralnih. Meutim, iz potrebe je vano da se prekine njihov utjecaj na svjesnost ljudskih Egoa, a sve tvoje energije moraju biti usmjerene ka otvaranju tvoje svjesnosti da pokrene SVE energije prema Zemaljskim tijelima jer su ona odraz Zemaljske svjesnosti. Nakon to ti postane dosadno sa isto-obraznosti u tvome ivotu, ili postane frustriran sa nemogunou da otkrije onu svrhu koju uistinu trai, ti sebe gubi za neko vrijeme zanosei se sa fantazijom na filmskom platnu, ili igra kompjuterske igre i preputa se virtualnoj stvarnosti. Sve takve aktivnosti te uvlae u jo dublju iluziju Astralnih Gospodara. . . Za Zemlju je potrebno da se uzdigne, da se uzdigne sa proienim Egoima koji e predstavljati njen nosa za svjesnost na etvrtoj dimenziji - samo onda e tvoj Ego uistinu izmai kontroli Astralnih Gospodara. Meutim, tvoje Svjetlosno Tijelo nikada nije bilo, niti e ikada biti proeto Astralnim jer oni ne mogu dosei njegovu frekvenciju. Da nije bilo utjecaja astralnih frekvencija, onda ne bi bilo ni iluzije i Zemlja bi bila drukije mjesto u svjesnosti. Gledajui ivot bez iluzije, vidjeli bi zemaljsku svjesnost osloboenu od straha i kontrole, sebinosti i represivnih emocija. Ratovi i bolesti ne bi postojali u Zemaljskim tijelima koja bi bila ispunjena svijetlom. Ne bi bilo pohlepe i povezano sa time ne bi bilo hijarerhijskog sistema kontrole zato jer su svi jednaki u Brahmanu (op.prev. Brahman se koristi u smislu stvaralake energije, a ne u smislu Boga). Civilizacija bi napredovala izvan struktura kao to su to pilje, jer bi svjesnost u svojem istom obliku koristila bogatstva Zemlje samo za stvarne potrebe, a ne za ispunjavanje svojih elja. Sve bi se napredno kretalo prema etvrtoj dimenziji. Sve bi postojalo bez ikakve iluzije. ENTER THE VORTEX AS ONE LIGHT - A Journey to Interdimensional Freedom (djelovi iz knjige) - Sizzond Zadore, 1997 Zatvori-kanjavaju porezne obveznike isto kao i kriminalce, to su kole za irenje kriminala. To je ljudska priroda da se u zatvoru raspravlja o pogrekama i poboljanjima tehnika; to je jedan razlog zbog kojeg ima tako mnogo onih koji ponavljaju svoj kriminal. Da li uistinu elimo prostitutke, kockare i narkomane u naem drutvu? Bolje je da imamo prijatelje i susjede sa nama, nego da irimo ogorenje, bijes i prekomjernu populaciju u zatvorima. www.stormy.org Stupanj civilizacije u nekom drutvu moe biti procjenjen ulaskom u njegove zatvore. Fjodor Dostojevski
323

Trenutno vidimo rastuu eksploataciju zatvorenika, rad za privatne kompanije i dravu . . . prisilni rad nije nita drugo nego ropstvo. Zatvorenici - Mark Barnsley i John Bowden Proli petak (2001 god.) je bila prva akcija protiv prisilnog rada u zatvoru u Velikoj Britaniji, kada su pobornici krivo zatvorenog anarhiste Mark Barnsley napali i zatvorili Hepworth Building Products u Edlington-u, South Yorkshire. (Kompanija) Hepworth koristi zatvorenike u Wakefield zatvoru da obavljaju monotoni rad na pakiranju njihovih proizvoda. Zauzvrat zatvorenici zarauju osam funti tjedno, to je za 25-to satni radni tjedan 32 penija na sat. Zatvor Wakefield nema obrazovni program, a zatvorski rad je prisilan. Mark je odbio da radi i kao posljedica on se nalazi u ozloglaenom izolacijskom bloku. Ja sam do sada proveo preko sedam godina u zatvoru, u viim i najvie osiguranim zatvorima, tako da je moj ivot bio uniten, nadalje sam bio kanjen zbog protesta to sam nevin u zatvoru. Sve ovo zbog toga jer ja nisam bio spreman da dopustim sebi da budem ubijen od grupe neotesanih pripadnika srednje klase. Mark Barnsley Mi ivimo u drutvu u kojem manjina posjeduje bogatstvo, zemlju, rukovode velikim kompanijama i ive u luksuzu na leima radnih ljudi koji sve proizvode. Oni pokuavaju da kontroliu nae ivote i dre nas pod kontrolom na sve mogue naine - kroz kole, medije, DSS, droge, Disneyland. Ako se mi pokoravamo naredbama, naporno radimo, ne suprostavljamo se, mi moemo ivjeti prihvatljiv ivot do sljedee recesije. Mi moemo pomoi naim efovima da druge dre pod kontrolom, isto kao to to ini policija i suci, i dobiti nau nagradu: mo, bogatstvo, sigurnost. Ali za one od nas koji nisu voljni raditi da bi nai vladari uivali u luksuzu, ili one koji pokuaju uzeti nazad bogatstvo koje smo mi uistinu i stvorili, za njih postoji sistem pravde. trajkaj za pristojnu platu, kradi da bi preivio, suprostavi se kontroli i zloupotrebi u naim ivotima, ili prekri zakone efova na bilo koji nain i mi emo se suoiti sa policijom, sudovima, zatvorom. Zatvor je krajnja linija kontrole - glavno oruje. Zatvor znai izolaciju, okrutno kanjavanje, razdvojene porodice. Cijeli sistem jeste u tome da nas razdjeli i izolira ljude koji mogu biti primjer ostalima, pripadnicima nae klase. . . Izvana, strah od zatvora je podravan da nas zaustavi da se borimo protiv nepravde u naim ivotima i stvoreni su mitovi o zatvorenicima da nas odvoje od njih. Veina ljudi je u zatvorima jer su pokuali preivjeti. U velikoj Britaniji 94% zabiljeenog kriminala je protiv imovine. Jedna treina ih je u zatvorima zbog neplaanja kazni ili poreza. Mnogi nisu krivi za nita osim to su pripadnici radnike klase, Irci, crnci, lano okrivljeni od strane policije. Puni zatvori nam daju impresiju da policija razbija kriminal i podsjea nas tko sve kontrolira. Veina zatvorenika su radna klasa ljudi, kao i veina nas ostalih. Svi oni nisu poludjele zvjeri kao to novine ele da mi u to povje324

rujemo. Novine su pune pria o nasilnom kriminalu da bi dale neko opravdanje za postojanje zatvora i da nas odvoje od zatvorenika. Ali injenica da je samo mali postotak kriminala nasilan ili anti-socijalan. Isto tako je istina da takav kriminal nije sprijeen pomou zatvora. (op.prev. u svijetu ima mnogo nenasilnih mladih ljudi koji odbijaju da slue vojsku i zavravaju u zatvoru - da li je suprostavljanje ratu nasilni kriminal ili anti-socijalno ponaanje?) Sistem u kojem mi ivimo potie nadmetanje, odnose moi i sebini interes. Ovaj sistem je isto tako antisocijalan; sve dok i dalje ostaje nedodirljiv uvijek e biti nasilja. Nazivati lopova koji krade u trgovinama, osobu koja je u trajkakoj strai i silovatelja kriminalcima kao da meu njima nema razlike, koristiti ovjekove strahove od anti-socijalnog nasilja protiv velike veine iji su prekraji poinjeni protiv imovine i otpora. To treba biti do nas samih, u naim zajednicama da se suoavamo sa anti-socijalnim elementima na nae vlastite naine; mi ne trebamo njihov takozvani sistem pravde da nas kontrolie u ime borbe protiv kriminala. Rijetko viamo efove na sudu - bez obzira koliko su zakona prekrili ili izazvali smrti. Zakoni su tu da njih zatite. ak i ako zavre na sudu oni milionima (op.prev. novac) mogu dobiti umanjenu kaznu ili izai iz zatvora nakon nekoliko dana. MI DOBIJEMO 25 GODINA. . . Mnogi se zatvorenici opiru zatvorskom sistemu individualno ili zajedniki. . . Njihova borba nadahnjuje nau, a naa njihovu - to nije sluajnost da je pobuna u Strangeways (zatvoru) usljedila sljedei dan nakon Poll Tax protesta (komunalni porez) na Trafalgar trgu; natpis na krovu zatvora je glasio No Poll Tax Here (Ovdje nema komunalnog poreza). U bilo koje vrijeme, bilo tko iz radnike klase moe zavriti u zatvoru. Mi moramo podravati zatvorenike u njihovoj svakodnevnoj borbi za bolje uvjete isto kao to podravamo trajkove i sve oblike borbe koji se sada vode. Mi znamo da ne moe reformirati i odstraniti kapitalizam: potrebna je socijalna revolucija koja e ukinuti zatvore zajedno sa ostalim oblicima represije. Brighton ABC - Supporting Class Struggle Prisoners Objavljeno u Justice? - Brightons Direct Action Collective Sudovi su u svim zemljama na strani bogatih,vojske i privilegovanih. Sudovi pripadaju Dravi i eksploatatorima i uvijek e ih tititi. (?) Koja je najprofitabilnija industrija u Americi? Oruje, nafta i kompjuterska tehnologija sve daju visoke zarade, ali moda nema sektora u ekonomiji koji tako stvara novac kao to je to industrija privatnog upravljanja zatvorima. . . U Esmore drugom privatno upravljanom zatvoru, zarada je skoila sa 4,6 miliona dolara u 1990 na vie od 25 miliona dolara u 1995 godini. . . Tvornica u Teksasu je otpustila 150 radnika i svoje postrojenje prebacila u privatno-upravljani zatvor Lockhart, u Teksasu, gdje radnici/zatvorenici sastavljaju strujne ploe za kompanije ukljuujui IBM i Compaq. Dravni predstavnik iz Oregona je ak poticao Nike da prebaci proizvodnju iz Indonezije kui
325

u svoju dravu, govorei proizvoa cipela bi trebao: uzeti u obzir trokove transporta i radne snage. Mi moemo ponuditi konkurentniji zatvorski rad (ovdje). . . Jerome Miller, bivi slubenik ustanova za preodgajanje mladih u Pennsylvania i Massachusetts-u to naziva nastajanjem Gulag Drave. Ken Silverstein - iz lanka Americas Private Gulag koji se izaao u CounterPunch 1997 godine u Washington-u. Po propagandi Savezni Ured za Zatvore ima etiri svrhe: odvraanje, kanjavanje, onesposobljenje i rehabilitaciju. Zaboravi posljednju svrhu, to je okrutna ala. Kada zakorai u zatvor, ti e ui u svijet za koji nikada nisi znao da postoji. . . Ali postoje vanija pravila i propisi - zatvorenika. . . Ne pokoravajui se nepisanim pravilima i ritualima zatvorenika moe svoj prvi dan u zatvoru biti ubijen. Dr. Reinhold Aman - bivi federalni zatvorenik, No.03873-089 proveo petnaest mjeseci u zatvoru, iz knjige napisane 1996 godine, HILLARY CLINTONS PEN PAL - A Guide to Life and Lingo in Federal Prison Kada se politiari pojave ispred televizijskih kamera ili javnosti da govore otro protiv kriminala oni obino predlau samo jednu stvar: vie i due zatvorske kazne. Posljedica ove pojednostavljene platforme je da Amerika sada ima najveu i najskuplju zatvorsku populaciju, koja se je od 1970 godine upeterostruila na vie od 1,5 miliona ljudi iza reetaka, a to kota preko 30 milijardi dolara godinje. Da li nas je ovo uinilo sigurnijima? Po nedavnom istraivanju American Psychological Association, 94% sredstava za borbu protiv nasilnog-kriminala je potroeno, ne na prevenciju, ve na kanjavanje. Peter T. Elikann - poznati branilac pravnik, i policijski analitiar, THE TOUGH-ON-CRIME MYTH-Real Solutions to Cut Crime, 1996 Neto jedinstveno se dogodilo u zatvorima u Indiji, neto to djeluje na sistem kanjavanja irom svijeta. U jednom od najstroih zatvora u svijetu je snimljen film DOING TIME, DOING VIPASSANA i taj dokumentarni film vodi gledaoce u najvei zatvor u Indiji, i pokazuje im dramatine promjene nastale uvoenjem Vipassana meditacije. Film je dobio Golden Spire Award na internacionalnom filmskom festivalu u San Francisku 1998 godine. Dajui mu najviu nagradu iri je naveo da je bio: potaknut sa ovim uvidom i oiglednim djelovanjem Vipassane. Uenja ove metode meditacije kao preobraujuim sredstvom ima mnoge implikacije za ljude bilo gdje, ukljuujui kulturne, socijalne i politike institucije koje mogu prihvatiti to i podrati njene oslobaajue mogunosti. Isto je tako film dobio i nagradu od Nacionalnog Koncila za Kriminal i Delikvenciju (NCCD), njihov je tim naao da je film vrijedan priznanja i zasluuje posebnu panju: The National Council on Crime and Deliquency je poaen da prizna vau vjetinu da prenesete kompleksne probleme kriminala ljudima Amerike. Mi se nadamo da e ova nagrada posluiti kao stalni podsjetnik da va rad
326

moe dovesti do promjene. Zakljuak ove prie je da drevna tehnika meditacije zvana Vipassana, koja pokazuje kako ljudi mogu preuzeti kontrolu nad svojim ivotima i usmjeriti je prema svojoj dobrobiti. Ovo je pria o jakoj eni Kiran Bedi, bivoj inspektorici za zatvore u New Delhiju koja je teila da preobrazi ozloglaeni zatvor Tihar i pretvori ga u oazu mira. Ona je bila energina i kontroverzna ena u policiji koja je htjela temeljite promjene. Ali najvie od svega to je pria o zatvorenicima koji su proli kroz duboke promjene i shvatili da utamnienje nije kraj nego moda novi poetak prema poboljanju i pozitivnijem ivotu. Ovi ljudi su shvatili da reforma moe djelovati ako je to samo-reforma. Njihov uspjeh je bio tako dramatian da je vlada Indije odluila da Vipassanu primjeni u svim zatvorima. Druge zemlje su isto tako postale zainteresirane. Film su snimile dvije ene Ayelet Menahemi i Eilona Ariel, one su provele dva tjedna u zatvorima i snimale mjesta koja su rijetko dostupna bilo kojem filmskom timu. Vipasana teaj je desetodnevna intezivna praksa, za koje vrijeme uesnici odravaju potpunu tiinu, uz obavezu pridravanja moralnih i etikih pravila za vrijeme teaja na vegeterijanskoj dijeti. U Tihar zatvoru od 10 000 zatvorenika 1000 njih se dobrovoljno prijavilo i nakon 11 dana je dolo do dramatinih promjena. Ovo je ujedno bio teaj sa najveim brojem uesnika u dananjem vremenu. Nekoliko zatvorenika, Englez, Indijac, Afrikanac, Australijanac su ispriali svoja iskustva. Sistem nije izgradio zatvore s namjerom da pobolja neku osobu, zatvori su izgraeni u ropstvu i novcu koji imaju funkciju da zarobe neiji um. Zatvori su institucije za pravljenje novca. MOVEgrupa afroamerikanaca bez ekskluzivizma izvori njihova uenja potiu od osnivaa John-a Africa, nastali su u ranim sedamdesetim kao radikalna ekoloka, beskompromisna, samoeducirajua komunalna grupa veganaca/ki uglavnom su jeli sirovu biljnu organsku hranu. Njihovi lanovi su zatvarani u zatvore jer su pomagali beskunike i govorili protiv socijalnih zala. Za svoje ciljeve se bore nenasilnim metodama. Ne brkaj zlo sa aktivnostima gangstera ili kriminalca. Kriminalci i gangsteri su posljedica masovnih nesavrenosti; oni su rtve neznanja, krivog postupanja prema njima kad su bili djeca i stoljeima krivog shvaanja meuljudskih odnosa; Zakon Preporaanja e ih eventualno voditi na pravi put. Uistinu su zli oni ljudi koji tee da nametnu povratak na stare loe naine postupanja, koji tee da dre ljude u ropstvu jedne ili druge vrste, koji sputavaju izraavanje jedne ili svih od etiri Slobode, koji stiu materijalna bogatstva na raun iskoritavanih, ili oni koji zadravaju za sebe i svoj profit proizvode zemlje, i na taj nain stvaraju skupim ivotne potrebe za one koji nisu obdareni bogatstvom. Oni koji tako rade, razmiljaju i planiraju se mogu pronai u svakoj naciji, i obino su ugledni zbog njihovog bogatstva i utjecaja;
327

meutim oni grijee protiv svjetla, i ne kroz neznanje; njihovi ciljevi su materijalni, a ne duhovni. Njih je relativno malo usporeujui sa milionima ljudi, ali su veoma moni; vrlo su inteligentni ali beskrupulozni, i kroz njih djeluju Sile Zla, zaustavljajui napredak, irei siromatvo, potiui mrnju, klasne razlike, potpirujui rasne razlike za svoje vlastite ciljeve, odravajui mo neznanja. Njihov grijeh je velik i teko ga je promjeniti, jer mo i volja-za-moi (to se suprostavlja volji-za-dobrotom) je dominantni sve-kontrolirajui faktor u njihovim ivotima; ovi ljudi danas rade protiv jedinstva Ujedinjenih Nacija, kroz njihovu pohlepu, odlunost da posjeduju bogatstva zemlje (kao naftu, mineralna bogatstva i hranu), i tako ljude dre slabima sa neodgovarajuom ishranom. Ovi ljudi, koje moemo nai u svakoj naciji, dobro razumiju jedni druge i zajedniki rade na iskoritavanju zemaljskih bogatstava na tetu ovjeanstva. Alice Bailey - ESOTERIC HEALING, 1953 Bezae je kao oiljak na drvetu kojem vrijeme, umjesto da ga izbrie, samo pomae da se povea. Nepoznati samuraj Isto kao to mi pokuavamo odstraniti upotrebu sile iz naih nacionalnih odnosa, i kao to je to oito da proces drastinih kazni nije uspio sprijeiti kriminal, ili ljude odvratiti od nasilne sebinosti (jer to i jeste kriminal), i kao to drutveni stav (u suprotnosti prema anti-drutvenoj poziciji svih krilaca-zakona) se smatra poeljnim, i pouavanim u naim kolama, tako isto poinje i shvaanje u javnoj svijesti da je uspostavljanje ispravnih odnosa, i irenje samo-kontrole, i razvitak nesebinosti (a ovo je sigurno cilj, subjektivan i esto neshvaen, svih legalnih procesa) i ovo su potrebni pristupi mladima. Kriminal e biti odstranjen kada okolni uvjeti u kojima djeca ive budu poboljani, kada se obrati panja na fiziko u ranim godinama razvoja na ravnoteu lijezda, kao i zubima, oima i uima, ispravnom stavu i hranjenju, i kada bude bolje raspodijeljeno vrijeme; kada ezoterika psihologija i ezoterika astrologija daju svoj doprinos u znanju podizanju mladih ljudi. Stare metode moraju dati mjesto novim, a konzervativni stavovi moraju biti odbaeni u korist religioznog, psihikog i fizikog uvjebavanja i eksperimenta, nauno primjenjenog, i mistino motiviranog. Kada ja kaem religioznog, ja ne mislim na doktrinalno i teoloko uenje. Ja mislim na kultiviranje onih stavova i stanja koja e prizvati stvarnost u ovjeku, dovesti unutranjeg duhovnog ovjeka u prednji plan svjesnosti, i tako dovesti do priznavanja Imanentnog Boga. Alice Bailey - ESOTERIC ASTROLOGY, 1965 Stvarna promjena dolazi ne zbog toga jer mi glasamo, nego zato jer se mi borimo za to, viemo, radimo za to. Polaui nade i strahove na one koji dre mo, ili one koji e stei mo putem glasanja, jeste gubitak vremena koje bi moglo biti potroeno u stvaranju alternativa, i za nas same i za nae drutvo. Chumbawamba, 1987
328

JA OPTUUJEM . . . Mi sebi doputamo da uivamo u neodgovornom napretku i iskoritavamo eko-sistem i njegova prirodna bogatstva, i tako inei mi se kockamo sa ljudskom sudbinom protiv uvijek rastuih problema. Oito da mi kreemo prema danu odbrojavanja koji e ak dovesti do smrti naih socijalnih struktura i u tome e biti ukljuena neizreciva bijeda i smrt za milione ljudi. Tko je sve ovo uinio? Kako je dolo do takve stvari? Mi nismo ovdje da bi promatrali neki proces samospaljivanja, mi smo na tom kraju odreenih djela, prepoznatljivih ljudi koji su krivi zbog irenja svojih vlastitih specijalnih kratkoronih interesa bez obzira na posljedice prema bilo komu ili emu - ili koji djeluju sa neodgovornim razarajuim umom. Oni su lopovi, vandali, nelojalne ubice i socijalni unitivai na nivou za kojeg nema paralele u povijesti i traei da ih identificiram, ja sam svjestan da je do jednog stupnja krivica za posljedice globalnih kriza u kojima smo svi sada upleteni onolika koliko mi sudjelujemo u njihovim aktivnostima - isto tako lei na svakome od nas bez obzira koliko god mi izgledali iskljueni iz centara moi i donoenja odluka. JA OPTUUJEM INDUSTRIJSKE I KOMERCIJALNE KORPORACIJE - to neprekidno grabe svjetska ograniena bogatstva koja su jednim dijelom nasljedstvo svih buduih generacija i kao posljedica toga bit e osiromaeni zbog naeg rasipnitva - zbog toga to ine ja ih optuujem to ire unitavanje ili slabljenje nekih glavnih sistema za odravanje ivota na zemlji, i slabljenju ostaloga do granice koja sada dovodi u opasnost cijeli ivot. Ja ih optuujem to izljevaju industrijske otpatke u nae vode, to zagauju zrak, to unitavaju veliki dio pokriven drveem, istrebljuju bezbrojne vrste ivota i ugroavaju egzistenciju svih ostalih robotskim odbacivanjem morala. JA OPTUUJEM FARMERE I KEMIJSKE KOMPANIJE - koje ih opskrbljuju, zbog toga iako znaju da namjerno unitavaju vrijedno zemljite o kojem ovisi proizvodnja, i sva proizvodnja hrane, kao i degradiranje nivoa podzemnih voda gdje ona vie nije podobna za pijenje, sa kemikalijama za nikakvu drugu svrhu osim za brzu i laku zaradu. Ja optuujem farmere to uzurpiraju pravo na cjeloivotnu fiziku i emocionalnu torturu stoke, nameui potrebu da ih tretira sa tvarima koje neizbjeno truju lanac proizvodnje hrane, pored toga to dovode do poveanja pogoranja zdravlja i kod ivotinja i kod ljudske vrste. JA OPTUUJEM NUKLEARNU INDUSTRIJU - to slijepo, oholo i nemoralno cijelu ljudsku avanturu dovodi u pitanje, to gradi nuklearna postrojenja ija radio-aktivnost ugroava sve oblike ivota i to stvara teret odgovornosti za njihovu sigurnost za generacije buduih ljudskih potomaka za tisue godina. Ja ih optuujem zbog stupnja moralne slabosti i lai u propagiranju i traenju opravdanja za taj njihov rad koji
329

nema paralele u analima kriminala. JA OPTUUJEM DOKTORE - to medicinsku profesiju dovode u vezu sa kemijskim kompanijama, zbog nerazumnog koritenja lijekova i njihovih dugotrajnih posljedica koje e neminovno pogorati ljudsko zdravlje. Ja ih posebno optuujem zbog toga to neoprezno koriste antibiotike (literarno znaenje rijei je protiv ivota) i uz ovo pribjegavaju masovnim programima imunizacije za bolesti kao to su to velike boginje i kolera, to umjetno pojaavaju snagu i tako generacijama slabe ljudski imuni sistem, izlaui milione ljudi pustoenju SIDE i drugih bolesti. JA OPTUUJEM UREDNIKE MAGAZINA, NOVINA, TELEVIZIJE PROPAGANDNE INDUSTRIJE - to su preteno posrednici razaranja civilizacije svojom upornom i ubilakom propagandom potroakih vrijednosti, ukljuujui neprekidnu uzurpaciju moi procjenjivanja neovisnog graanina i tako nameui masama ljudi da stvaraju sve vee trine zahtjeve, to oni inae ne bi radili. JA OPTUUJEM MOTORNU INDUSTRIJU - posebno to potie pogubna socijalna zagaenja okoline kroz privatno posjedovanje motornih vozila, proces koji ne samo to prekomjerno rasiplje nae ograniene energetske zalihe i zagauje okolinu, ve i razbija povezanost lokalnih komuna. JA OPTUUJEM UITELJE POLITIKE - to odbacuju svoje glavne dunosti da ire mudrost i prenose kulturu na naine koji e podravati avanturu civilizacije, a umjesto toga pouavaju filozofske pretpostavke koje su direktno i uzrono povezane sa erupcijom globalnih kriza. Ja ih optuujem to tako pogubno zanemaruju faktor mjere, faktor vrlo bitan za klasinu grku filozofiju, i tako akademski potvruju oblike vlada koje su tako velike da su izvan mogunosti dohvata i kontrole bilo kojeg graanskog tijela. Ja ih optuujem to i dalje promiu socijalne teorije koje ne samo to ignoriraju politika ogranienja uroena u monstrouznim i centraliziranim oblicima vlade, ve zanemarivanjem i osporavanjem identiteta mnogobrojnih etnikih naroda jesu poticali civilne ratove u Bijafri, Kamiru Panabu, Maroku, Etiopiji, Somaliji, Zairu, Nagalandu, Asamu, Sri Lanci, Indoneziji, Kurdistanu i drugdje - ratovi koji su ve zahvatili smru, sakaenjem, umiranjem od gladi i patnjom milione rtava, sa izgledima da su jo i milioni drugih ugroeni. Ja ih optuujem to i dalje promiu jednostrane teorije o vladi koje podravaju akademski u velikoj mjeri centralizirane oblike vlasti koji se temelje na represiji, zastraivanju i vrlo esto zatvaranjem i ubijanjem etnikih naroda koji se bore da steknu i potvrde svoja neotuiva prava za samoupravom. Ova zloupotreba etnikog identiteta koja je sada globalnih proporcija, sa estokim nasiljem koje e po svoj prilici postati dominantni faktor politikog ivota u dvadeset i prvom stoljeu je blisko povezana sa zloupotrebom elemenata prirodne okoline to sada rutinski prakticiraju monstrouzne vlade i korporacije.
330

JA OPTUUJEM UITELJE EKONOMIJE - to promiu teorije koje se temelje na odbacivanju moralnosti i vanosti individualnog ljudskog ivota tamo gdje se to tie potvrda moralnih principa i vrijednosti koje su od vitalne vanosti da bi snage trita sluile za moralnu dobrobit drutva, - tako inei oni podravaju nastajanje ogromnih ekonomskih snaga koje ni na kakav nain nisu podlone moralnoj ocjeni i kontroli - i koje su sada ignoriranjem moralnih i socijalnih ogranienja usaene u ljudski poredak, ogoljavajui planet od njegovih ogranienih prirodnih bogatstava, unitavajui bezbrojne vrste bilja i ivotinja, sa svojim nemoralnim traenjem uniformiranog trita unitavaju mnogobrojne lokalne kulture i tako unitavaju samo temelje civilizacije. Ja optuujem evropske ekonomiste posebno to su krivi za pomaganje i podrku pokretu da Evropa postane ekonomski entitet i tako omoguavajui da evropske ekonomske snage jo vie izmaknu demokratsko politikoj kontroli. JA OPTUUJEM RELIGIOZNE I CRKVENE VOE - to nemaju hrabrosti da djeluju i moralne iskrenosti da se suoe sa ovim zlom, to rasiplju svoja obilna bogatstva i svoje najbolje energije na manje vane stvari, umjesto da potvruju bitne potrebe vrstih ljudskih veza u lokalnim komunama kao jedina znaajna osnova na kojoj je mogue da ljudi izraze osnovna moralna uenja svoje vjere, - to nisu uspjeli da shvate oitu istinu da moralna pravila ne mogu imati snagu ako su lokalni odnosi oslabljeni razarajuim snagama masovnog oblika drutva, da su obini ljudi nemoni da primjenjuju svoje moralne stavove u svojem djelovanju, - to nisu uspjeli da shvate da otkako su se masovni oblici dominacije ljudskim zbivanjima poveali u posljednja dva stoljea, svi moralni principi koji slue svoje interese su sve vie marginalizirani i skoro da su uinjeni nevanima, i da kao posljedica toga bilo koji oblik moralnog savjetovanja i pouavanja jesu jednostavno rijei baene u vjetar. JA OPTUUJEM VLADE SVIJETA - to slijepo nastavljaju sa unitavanjem lokalne drutvene moi i komunalnog ivota kroz kombinaciju oholosti, neznanja i pohlepe, centralizacijom svih moi u svoje vlastite ruke i bez prava ljudima oduzimaju normalne procese demokratskog izbora i donoenja odluka, zbog nikakvog drugog razloga osim da podravaju mehanizam masovne pohlepe drutva - i da zadovolje svoju vlastitu pohlepu za moi; tako inei i ignorirajui da su lokalne drutvene zajednice crvena krvna zrnca civilizacije bez kojih je ona svedena na vrstu terminalnog stanja politike i ekonomske leukemije koja nam bulji u lice. JA POZIVAM LJUDE U CIJELOM SVIJETU - da zaustave ovo monstrouzno napredovanje dogaaja prije nego li ljudska zbivanja budu obuhvaena krajnjim oblicima unitenja. Ako je mnogobrojno zlo koje sada unitava anse organiziranog drutvenog ivota bilo stvoreno od osoba koje se mogu identificirati, onda ostali moraju da potaknu i
331

stvore nove oblike koji e velike i nekontrolirane snage u naem drutvu dovesti pod zdravi kontrolirani drutveni smjer. Ovo ne moe biti uinjeno kroz mehanizme centralizirane masovne politike, jer su na prvom mjestu ti masivni oblici i strukture doveli naa drutva van kontrole. Bilo koja takva promjena mora da se odraava kroz sredstva koja prihvaa ciljeve kroz koje se to tei postii - samo zato primjenjena sredstva u mnogome odreuju ciljeve. Multicelularna, rasprena - mo, demokratski upravljani globalni poredak moe biti postignut ovlaenjem i najveim dijelom samo-ovlaenjem demokratski upravljanim lokalnim zajednicama koje odraavaju etnike identitete veih grupa. Kao stvar ekstremne hitnosti, koja se zasniva nita manje nego na biolokoj potrebi za opstankom, svi oblici vlade i ekonomske aktivnosti sada moraju biti uinjeni manjim tako da ovlaene lokalne zajednice koje se temelje na dobrosusjedskim odnosima, mogu djelotvorno osigurati svoju moralnu procjenu i tako se ostvariti u djelovanju drutvenog poretka - to je izgraeno u skladu sa tenjama brojnih etnikih grupa irom svijeta. JA POZIVAM LJUDE U CIJELOM SVIJETU - da reagiraju sa hitnou prema opasnostima koje zahvaaju cijelo ovjeanstvo, ja ih pozivam da odbace arogantne lane pretenzije masovnih centraliziranih oblika vlade, koje su sada zbog svoje ogromne veliine van kontrole, priinjavajui tetu - i da to preuzmu u svoje vlastite ruke, u svojim opinama, selima i drugim malim komunama, preuzmu odgovornost za obrazovanje svoje djece, pomau one kojima je to potreba, da se brinu o bolesnima, da organiziraju svoje vlastite lokalne mjere za spreavanje kriminala i odravanje civilnog reda, da postanu odgovorni za sve lokalne oblike ekonomske aktivnosti - posebno za bankarstvo i osiguranje, da osiguraju da je to u lokalnim rukama i pod lokalnom kontrolom, da osiguraju to god je to mogue vie da hrana i druge potrebe budu iz lokalnih izvora (a tamo gdje to nije mogue da osiguraju da je hrana osloboena od otrova koje farmeri sada redovno koriste u proizvodnji). Ja ih pozivam da kao stvar hitnosti odbace porezna potraivanja (poreze) koji im negiraju i oduzimaju mo da rukovode svojim vlastitim ivotima - i uspostave nove oblike koji e im omoguiti da stvore nain ivota podoban za njihove lokalne potrebe i u skladu sa njihovim moralnim stavovima. Iznad svega, ja ih pozivam da odbace opscene vrijednosti koje negiraju ivot - vrijednosti masovne pohlepe drutva sa naglaskom na potronji i troenju, umjesto toga da potaknu obuzdavanje, zatitu, zajedniko dijeljenje, ljubav prema susjedu i potovanje za prirodni poredak kao najvanije vrline i vrijednosti prema kojima e svaka lokalna zajednica stremiti da ivi. Na neuspjeh da sada djelujemo na ovom presudnom odluujuem raskru povijesti, moe samo dovesti do tunog zavretka svih prekrasnih dostignua ovjeanstva - to je odraz njegovih najplemenitijih htijenja, i kojemu je ono teilo dosei kroz stoljea - neuspjeh
332

moe dovesti do nove mrane ere totalitarne represije i socijalne degradacije, u kojima e generacije nae djece i njihove djece ivjeti, i aliti zbog nae kukavike indiferentnosti prema njihovoj sudbini. John Papworth - urednikova rije u The Fourth World Review, 1990 Kada se ljudi koji nenasilno protestiraju bune protiv dravne politike nasilja, njihove okrutne policije, odbijaju da slue vojsku, protive se krenju ljudskih prava i porezu pljaki, unitavanju okoline, proizvodnji i prodaji oruja, govore istinu i demonstriraju protiv rata i eksploatacije od strane drave i multinacionalnih korporacija, genetikog uzgoja hrane, nuklearnog oruja i radioaktivnog otpada, drava i vlada koje su protiv ivota na ovom planetu - zavravaju u zatvorima, znaj takva drava je demonska i oni koji u njoj ive su robovi drave. Koja drava nije takva? Tko je Dravi-Vladi dao mo? Nepoznat ? Politike, ekonomije i religija, sva sadanja plitka rjeenja za zbunjeno, obmanuto, globalno stanovnitvo. Politiari obeavaju posao. Ekonomisti analiziraju trite i igraju igre. U meuvremenu, ljudi su bez posla, beskunici, gladuju i umiru, ili ako imaju sree, jednostavno nesretni i apatini. Zato stvarati poslove? Zato nai ivoti moraju ovisiti o stvari koja se naziva ekonomija? ak i religije koje su utemeljene na nadahnuu, sada postaju dogmatske institucije koje funkcioniraju preko novca. Sveobuhvaajui ekonomski dinosaur je tako velik da bi bio promjenjen, ili bi bio da je na njega netko ili neto imalo znaajan utjecaj, i ak ne zamjeuje ljude kojima bi trebao sluiti. On jede sve na svom putu, a potom ostavlja izmet tako ruan fiziki i emocionalno, na ljude i na planet tako da i sam ivot poinje dolaziti u pitanje. to ako bi mi polako odbacili ovog dinosaura? Michael Reynolds - EARTHSHIP, Vol.III Evolution Beyond Economics, 1993
NACIONALIZAM - u svom najgorem aspektu, huka jednu naciju protiv

druge, njeguje osjeaj nacionalne nadmonosti i vodi graane nacije da sebe i svoje institucije smatraju superiornijim od druge nacije; a to njeguje ponos naroda, njegove povijesti, njegove imovine i kulturnog napretka, i raa oholost, hvalisavost i omalovaavanje drugih civilizacija i kultura, to je zlo i degenerirajue. To isto tako potie spremnost da se interesi drugih rtvuju za svoje vlastite i otkriva osnovni nedostatak da se prihvati da: Bog je stvorio sve ljude jednako vrijednim. Ova vrsta nacionalizma je univerzalna i sveprisutna, i nema nacije koja je osloboena od toga, a to otkriva zasljepljenost, okrutnost i nedostatak mjere zbog ega ovjeanstvo ve plaa stranu cijenu i to e ga dovesti do propasti ako nastavi tim putem. Nije potrebno kazati da postoji idealni nacionalizam koji je suprotan svemu ovome, on postoji samo kod nekoliko prosvjetljenih umova u svakoj naciji, ali to jo nije djelotvorni i konstruktivni aspekt bilo koje nacije i bilo gdje - to je samo jo san, nada i vjerujemo vrsta namjera. Ova vrsta
333

nacionalizma ispravno njeguje individualnu civilizaciju, ali kao nacionalni doprinos opem dobru vladanja izmeu nacija, a ne kao sredstvo samovelianja, on titi svoju konstituciju, svoju zemlju i ljude kroz potenje svog ivog izraavanja, ljepote svoga naina ivota, tako da svi u svijetu mogu imati koristi od toga. To je ivi, vitalni duhovni organizam, a ne sebina materijalna organizacija. Alice A. Bailey - PROBLEMS OF HUMANITY, 1947 U prijanjim razdobljima, u uzbudljivim, takozvanim velikim vremenima, u doba ratova i prevrata povremeno se od intelektualaca zahtijevalo da se politiziraju. Naroito je to bio sluaj u kasno feljtonistikom razdoblju. Tada se trailo i da se duh politizira i militarizira. Kao to su se uzimala crkvena zvona za lijevanje topovskih cijevi, a jo nezrela kolska mlade za popunjavanje desetkovanih eta, tako je i duh valjalo zaplijeniti i utroiti kao ratno sredstvo. Ako smo spremni rtvovati svoje blagostanje, svoju udobnost i svoj ivot za narod kad je u opasnosti, time se, meutim, ne podrazumijeva da bismo bili spremni rtvovati i sam duh, tradiciju i udoree svoje duhovnosti za potrebe trenutka, naroda ili generala. Kukavica je onaj koji bjei od djela, rtava i opasnosti to ih njegov narod mora podnijeti. Ali kukavica je, a nita manje i izdajica, i onaj koji izda naela duhovna ivota radi materijalnih interesa, onaj koji je na primjer spreman da vlastodrcu prepusti odluku o tome koliko je dva puta dva! rtvovati istinoljubivost, intelektualno potenje, vjernost naelima, metodama duha u korist bilo ega, makar i same domovine, znai izdaju. Ako u borbi interesa i parola istini zaprijeti opasnost da e biti obezvrijeena, iskrivljena da e se nad njom initi nasilje kao nad pojedincem, nad jezikom, umjetnostima, nad svim organskim i umjetniki visoko obrazovanim, onda nam je jedina dunost da se protivimo i da spasimo istinu, odnosno tenju za istinom, kao nae vrhovno vjerovanje. Uen ovjek, koji kao govornik, kao autor ili uitelj, svjesno govori pogreno, svjesno podupire lai i iskrivljenost, ne samo da radi protiv organskih temeljnih zakona, on uz to svome narodu - usprkos svakom trenutnom prividu - ne ini nikakvu korist, nego mu nanosi teku tetu, kvari mu zrak i zemlju, jelo i pie, truje miljenje i pravo, i pomae svemu zlom i neprijateljskom to narodu prijeti unitenjem. Kastalac, dakle, ne treba da postane politiar; u sluaju potrebe, dodue, treba da rtvuje svoju osobu, ali nikad vjernost duhu. Duh je blagotvoran i plemenit samo u pokornosti istini; im je izda, im odbaci strahopotovanje, im postane potkupljiv i kad ga je mogue po volji savijati, to je onda ono potencijalno avolsko, mnogo vee zlo od animalne, nagonske bestijalnosti koja je ipak zadrala neto od nedunosti prirode. Herman Hesse 1877-1962 - IGRA STAKLENIM PERLAMA, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1946
334

Nekoliko odlomaka iz knjiice od Derrick A. Pike CREATING PEACEFUL PEOPLE (Stvaranje miroljubivih ljudi) izdane 1989 godine. U sadraju se nalaze sljedei naslovi: Kako i zato ljudi stvaraju uvjerenja, Kako ljudi stiu i zadravaju svoja uvjerenja uope ne razmiljajui, Kako ljudi stiu i zadravaju svoja uvjerenja neispravnim razmiljanjem, Fundamentalna uvjerenja koja odravaju dravu, Fundamentalna uvjerenja koja odravaju dravu i nasilje, Osobna uvjerenja koja opravdavaju dravu i nasilje, Kako vlade usauju uvjerenja zloupotrebljavanjem jezika, Skrivene tehnike koje vlade koriste za usaivanje uvjerenja, Kako vlade koriste propagandu i poznate linosti, Propagandna sredstva koritena u dravi, Zato je dravna propaganda skoro u potpunosti djelotvorna, Ljudi koji su najsposobniji da ue ili pouavaju istinu o drutvu, Kako uiti ljude istinu o drutvu. - Ljudima svijeta vladaju vlade jer oni vjeruju ono to im je reeno. Propaganda vlada je tako mona da mnogi ljudi nemaju svoje vlastite neovisne misli o drutvu. Oni sva svoja moralna i drutvena uvjerenja, direktno ili indirektno preuzimaju od drave. Posljedica toga je da oni svoje ponaanje usklauju sa svojim uvjerenjima i tako se ponaaju onako kako to ele oni koji njima vladaju. Zato jer su njihovi umovi kontrolirani, njima se vlada. Svim ljudima u svijetu se vlada na isti nain jer sve zemlje imaju isti drutveni uzorak, a to je drava. Tako su nagrada, kazna i propagandne komponente moi svugdje u svijetu iste. . . . . Vladari se normalno ne zanimaju u to ljudi vjeruju sve dok njihova uvjerenja njima ne prijete. Oni kojima se vlada moraju da se ponaaju onako kako ele vladari. Ovo znai da mora postojati jedno uvjerenje koje nadilazi sva ostala i koja vladari moraju potaknuti. Oni kojima se vlada, moraju biti uvjereni da moraju initi onako kako im je bilo reeno: oni moraju slijediti upute, plaati poreze i pokoravati se Zakonu. . . Oni kojima se upravlja moraju vjerovati da se moraju pokoravati jer neposlunost e znaiti uskraivanje nagrade, otputanje ili neki drugi oblik kanjavanja. Tako je onima kojima se vlada reeno, direktno ili indirektno, da moraju sluati jer je to ispravno, da moraju obavljati dunost, i da oni ne mogu imati prava bez dunosti. Njima je kazano da njihovi vladari znaju to je za njih najbolje, i da je zato potrebna apsolutna poslunost. Ponekad im je reeno da je njihova zemlja u krizi i da je ne smiju iznevjeriti: ti mora sluiti, a sluenje zahtijeva rtvovanje. Koristei instikt stada, ljudima je reeno da svatko slua ili e sluati. Naredba za poslunost je praena sa prijetnjom kanjavanja za neposlunost. Uvijek se pokoravaj zakonu, Pokoravaj se zakonu ili e plaati kazne i biti zatvaran. Budi patriota. Radi naporno ili e doi do ekonomske krize. Nemoj trajkovati jer e to dovesti do nezaposlenosti. Kada su u ratu, Bori se hrabro ili e te neprijatelj poraziti. Bori se ili e biti kanjen i moda ubijen. Vladari u detalje
335

daju nain poslunosti koji trae u neprekidnom toku instrukcija, Koristi ovaj novac, pokoravaj se ovim planiranim pravcima, ispuni ovaj formular, otkrij detalje o svome ivotu, svojim prihodima, svome biznisu, svojoj porodici i svojim zaposlenicima. ini ovo i ne ini to. Kontrolirani uvijek moraju da dobrovoljno sve rade, Kupi Obveznice Rata, pomai policiju, ne trai poviicu plae. . . Iako veina onih kojima se vlada - slua svoje vlade, ipak zla drutvena stanja se i dalje nastavljaju. Postoje i dalje nedjelotvorno usmjerene afere, siromatvo i nasilje unutar zemlje i izmeu drugih zemalja. Ako bi oni kojima se vlada uistinu razumjeli prirodu drutva, shvatili bi da zla drutvena stanja postoje upravo zbog toga to su oni posluni i onda bi traili bolji nain ivota koji bi bio bez neprilika. Tako bi priroda cijelog prikrivenog politiko-socijalnog ustrojstva morala biti u potpunosti otkrivena i cijela kriva koncepcija zamjenjena. Ovo znai da bi se odrao status kvo da se u umove onih kojima se vlada mora usaditi cijeli niz lanih uvjerenja. Ako bi oni kojima se vlada trebali da vjeruju da su loa socijalna stanja i patnja neizbjeni - onda postoji jedna fundamentalna i neistinita pretpostavka u koju oni moraju vjerovati. Oni moraju vjerovati da su ljudska bia uroeno sebina, agresivna i zla. Oni moraju isto tako vjerovati da u svijetu postoje neki slabi ljudi, da u njihovoj zemlji postoje pojedinci i grupe koje su bez ikakvog razloga nekooperativne, izazivaju probleme i nasilne su: i da u svijetu postoje cijele zemlje koje su takve sebine i agresivne. Vjerujui u sve ovo vladari i oni kojima oni vladaju mogu opravdavati potrebu za vladom i korienje socijalne moi prisile (nagrada, kazna i propaganda), i oni imaju spremno opravdanje za neuspjeh jednog i drugog. Zbog toga, kada jednom povjeruje da se ljudi zlo ponaaju bez ikakvog razloga, ti onda ne mora traiti da li njih drutvo ini zlima, ve onda moe koristiti prijetnju nasiljem i stvarno nasilje nadajui se da e te to zatititi. Jednom kada prihvati potrebu za nasiljem, ti prihvata potrebu za centralnom vladom koja e nasiljem upravljati i neizbjeno je da kontrolie drutvene afere. Uistinu, kada jednom vlade dou u posjed upravljanja nasiljem, onda one imaju mo da svakoga prisiljavaju da radi po njihovoj volji. Fundamentalno je uvjerenje da se ljudima mora upravljati zakonom uz nasilje, inae e oni pobjesniti i dovesti do socijalnog kaosa. Ovo fundamentalno uvjerenje da je ovjeanstvo zlo je lako usaditi u umove mnogih ljudi jer vjerujui da su drugi zli, oni za sebe misle da su vrlo dobri. Sljedee uvjerenje po redu vanosti za one koji vladaju je uvjerenje da su sve grupe jedinstvene. Nai vladari ne priznavaju da postoji ikakva individualnost. Oni ele da oni kojima upravljaju vjeruju da svatko unutar drutvene grupe ima ista uvjerenja, da se ponaa na isti nain i ima isti moral. Ovo je mona la. Kada ljudi zamiljaju da svatko podrava dravu i vladu, onda su i oni spremni da tako uine. Kada se svi kriminalci smatraju jednakima, onda se prema svima moe odnositi i kanjavati ih na isti nain; kada se svi
336

revolucionari, nasilni ili nenasilni smatraju zlim ili krivim, onda se svi oni mogu ignorirati, potiskivati i kanjavati na isti nain. Kada ljudi vjeruju da svi sudjeluju u nasilju - posebno u ratu, onda misle da i oni isto tako mogu to initi sa istom savjeu. Prihvaajui jedinstvenost oni kojima se vlada mogu biti potaknuti da odobravaju bilo koje ponaanje koje se od njih trai da uine. I ako su neprijatelji isto tako jedna jedinstvena grupa, i ako je svatko u revolucionarnoj grupi ili stranoj zemlji zao, onda oni mogu poubijati svih njih - ak i ene i djecu. . . Vladari ne govore direktno da su svi ljudi uroeno zli. Oni tu ideju o originalnom grijehu preputaju religiji. . . Licemjerje vlada u koritenju nasilja ne poznaje granica. Oni to uvijek osuuju dok sami koriste nasilje u neogranienoj mjeri. . . Privilegovani uvijek pokuavaju da naglase zajedniki interes sa ostatkom drutva. Osnova propagande u korist drave sa njenim nasiljem i autoritarnom kontrolom je djelotvorna jer smo svi mi njoj cijelo vrijeme izloeni. Drukiji oblik drutva ne postoji jer su vlade do sada spreavale stvaranje toga. . . Isto tako, propaganda se stvara od utjecajnih grupa koje sudjeluju u dravnim aktivnostima. Na primjer, kada religiozne grupe odravaju ceremonije za vladare i kraljeve, kao i kada se sindikati pokoravaju zakonima koji im ograniavaju mo. . . Administrativni zakoni, aktivnost policije, ratni manevri i sve ostalo to vlade rade se prihvaa i vjeruje da je dobro. Na slian nain, oni koji se protive dravnim aktivnostima (zatitnici ivotinja, hipiji, ljudi putnici, pacifisti, revolucionari i ostali) su obiljeavani i kanjavani, a zbog toga to veliki dio ljudi ne dijeli njihovo miljenje, smatra se da su oni krivo usmjereni, neprihvatljivi i zli. Osjeajui pritisak instikta stada, ljudi prihvaaju dravu jer to svatko ini. . . Utjecajne grupe potiu propagandu u korist drave. Oni to rade jer ih drava podrava i oni ele da nastave tu podrku. Ovo je najoitije kod medija, novine piu propagandu ne samo za politike partije ve i dravu, a to se odnosi i na televiziju i radio. Religije su druga grupa koja u potpunosti podrava dravu. U mnogim zemljama svijeta religiozne voe nemaju stvarni utjecaj na djelovanje vlade (naravno da oni imaju mo nad svojim sljedbenicima), ono malo moi to imaju su kupili ulizujui se svojoj vladi. Tako sveenici opravdavaju nasilje vlada bivajui prisutni u zatvorima i na bojnim poljima, odravajui slube za dravu, kao to su krunjenja i mise za sjeanja na poginule itd. Sveenici isto tako ljudima govore da budu posluni i nasilni u ime drave. Ovo je poelo u Prvom svjetskom ratu kada je sa oltara enama bilo propovijedano da idu raditi u tvornice municije, a mukarcima da im je mjesto na frontu. Od tada su oni u vrhu religijske hijarerhije govorili ljudima da se ispravno naoruavati ak i nuklearnim orujem. Oni im govore da bilo koji rat koji njihova vlada vodi jeste pravedan. Od sljedbenika Isusa ne moemo oekivati ovakvu vrstu ponaanja. Od jedne mone grupe kao to je to armija, bilo bi nelogino neoekivati
337

neto takvo. . . Obrazovne grupe isto podravaju dravu. Ranih osamdesetih je dolo do nemira jer su neki uitelji izraavali mirne i nekonvencionalne socijalne ideje. Tada je reeno da kole nisu mjesta za politiku. Ali istina je da su kole od samog nastanka bile mjesta za drutvenu propagandu. Cijelo su vrijeme u kolama postojanje drave i njene potrebe uvijek bile garantirane. Kako se pouava, povijest se preteno bavi aktivnostima vladara i njihovim stvaranjem ratova. U kolama se djeca ue da potuju autoritet, da sudjeluju u takmiarskim igrama. esto moraju da pozdravljaju zastavu. . . ak i oni koji se bave umjetnou i zabavom ire propagandu u korist drave. To je bio Winston Churchill koji je rekao da propagandno djelovanje filma Mrs. Minever je vrijednije nego cijela flota ratnih brodova. Ja sam rekao da je dravna propaganda vrlo djelotvorna jer smo njome okrueni cijelo vrijeme. Ona je isto tako djelotvorna jer vlade imaju neogranienu koliinu novca na raspolaganju za propagandna sredstva. Njihova glasila, medijski oglasi, njihove ceremonije, njihova iskrivljivana povijest i sve ostalo moe biti tako neogranieno ireno jer uvijek imaju neogranienu koliinu novca na raspolaganju od oporezovanja ljudi. Moram dodati da je dravna propaganda i cenzura efikasna jer su mnogi ljudi nepismeni, lakovjerni i naivni. . . Glavna obrana nacistikih voa na Nuremberg suenju 1946 godine bila je da su samo izvravali naredbe. Kada su admirala Raeder-a pitali da li je potvrdio Hitlerovu naredbu za ubijanjem komandosa, on je odgovorio: Ja sam naredbu dobio od Firera i trebao sam je proslijediti. Ja nisam bio u poziciji da odem mom vrhovnom zapovjedniku i pitam ga zbog ega takva naredba. To bi bila pobuna i smrt za mene. U obrani Josefa Kramer-a zbog zlodjela kod Belsena, stoji da je dao zakletvu SS gdje se zakleo na bezuvjetnu poslunost Fireru ak i do smrti. Hermann Goring je rekao: Ja sam ovdje da kaem da sam odrao svoje obeanje prema Hitleru i u dobrim i loim vremenima. Zapovjednik Polaris podmornice Frewer je na pitanje da li bi ubio stotine tisua obinih ljudi kao to je i on sam i njihove porodice odgovorio: To me ne zabrinjava, jer odluka za paljbu ili ne nije moja. To je u potpunosti odluka Vlade. Sud nije prihvatio njihovu obranu, iako se smatra da svi koji se bore moraju sluati zapovjedi bez prigovora. . . Odreena ekonomska i drutvena struktura koja danas postoji, dovodi ljude do toga da lake odbace uvjerenja koja osuuju njihovo ponaanje i tako su sposobni da ignoriraju svoju savjest. Svatko je djelomino odgovoran za zlo i nitko u cjelosti nije odgovoran za zlo. Postoji zajednika odgovornost za svu patnju u drutvenom dravnom ureenju i u svakom njegovom aspektu. Derrick A. Pike - CREATING PEACEFUL PEOPLE (Stvaranje miroljubivih ljudi (o anarhopacifizmu - borba bez nasilja) Vlast degradira - kako onoga tko je provodi, tako i one nad kojima se provodi. Oscar Wilde
338

Vrhovni Sud Indije u New Delhi-ju je 1994 godine donio odluku u vezi religiozne svae izmeu hindusa i muslimana zbog damije u Ayodhya gradu, citirajui nekoliko odlomaka iz uenja Bahai religije o toleranciji i jedinstvu kao primjeru drutvene harmonije. Napisao je to u izjavi Communal Harmony - Indias Greatest Challenge te prosljedio i dao na znanje i lanovima Bahai zajednice u Indiji. Trajna harmonija izmeu heterogenih zajednica moe doi samo kroz priznavanje jedinstva ovjeanstva, shvaajui da razlike koje nas razdvajaju po etnikim i religioznim smjerovima nemaju temelje. Isto kao to nema granica nacrtanih na zemlji izmeu raznih nacija, razlike socijalnih, ekonomskih, etnikih i religioznih identiteta nametnute od strane ljudi jesu umjetne, njima su se okoristili samo oni sa odreenim interesima. U drugu ruku, prirodno odreene razliite regije na planetu, ili zemlji, kao to su to planine i doline, od njih svatko ima jedinstvene koristi. Raznolikosti stvorene od Boga imaju beskonanu vrijednost, dok raznolikosti nametnute od strane ovjeka nemaju supstanciju. Online newsletter Bahaia community, 1995 Obnavljanje ivota je ustvari isto kao briga za kraljevstvom. Oplemenjeni gospodar, mudrac vladar, uvijek svoje srce usredotouje na one ispod njega (podreene) - tupoglavi gospodar, obian vladar uvijek svome srcu doputa da ide prema gore po svojoj volji. I kada ono leti prema gore kako ono eli, visoki plemii postaju drski i arogantni, a glavni slubenici oekuju posebno iskazivanje naklonosti i privilegije, i tada nitko od njih vie ne brine za bijedu masa. U zemlji seljaci postaju iscrpljeni, zemlja gladuje, ljudi umiru. Mudrost i vrlina sebe prikrivaju, a mase postaju ispunjene mrnjom i ogorenjem. Plemii postaju neovisni i buntovni, dolazi do sukoba sa neprijateljima. Ljudi bivaju dovedeni u krajnju neimatinu, ivotni-puls zemlje postaje usporen i na kraju potpuno zaustavljen. Ali kada vladar usredotouje svoje srce prema onima koji su dolje, onda visoki dostojanstvenici kontroliu svoje razmetanje (pohlepu i rasipnitvo), glavni slubenici izvravaju svoje dunosti, i rad ljudi nikada ne biva nenagraen. Poljoprivrednici imaju bogatu etvu, a njihove ene dovoljno odjee, u slubu vladara bivaju privueni mnogi mudri ljudi, namjetenici su uljudni i posluni, ljudi uspjeni i zemlja jaka. Nitko se iznutra ne sprema na izdaju i krenje zakona, i neprijatelji ne napadaju granice. Zemlja ne uje zvuk rata, i ljudi nemaju potrebu da ita znaju o oruju. Hakuin 1685-1768 zen uitelj, autobiografske prie Yasenkanna Velika revolucija karaktera kod samo jednog ovjeka e pomoi da se dosegne promjena u sudbini nacije, i nadalje e stvoriti uzrok za promjenu u sudbini cijelog ovjeanstva. Daisaku Ikeda - THE HUMAN REVOLUTION
339

Onaj tko ne eli ni ivot, ni slavu, ni poloaj, niti novac takvog je teko kontrolirati. Samo takvi nesavladivi ljudi mogu obavljati velike stvari drave kroz potekoe do izvrenja. Takamori Saigo 1827-1877 poznat kao Veliki Saigo, samuraj, prouavao Zen Budizam, sudjelovao u ruenju feudalne vlade i uspostavljanju ustavne vlade po Zapadnom uzoru. Bio je ministar za vanjske poslove, ivio u ekstremnoj strogosti ak i na vrhuncu svjetovnog uspjeha. Za njega je reeno da je posjedovao samo jedan kimono i dok je bio na pranju Ministar vanjskih poslova nije nikoga primao. Ukljuio se u pobunu 1876 koju je njegov klan organizirao protiv smatrane pogrene politike vlade u vanjskim poslovima. Pobuna nije uspjela i kao konaan protest Saigo se ubio na tradicionalni samurajski nain. ZA-TO SE MI ZALAEMO - DIREKTNA DEMOKRACIJA Danas mala manjina profesionalnih politiara, birokrata i bogatih pojedinaca imaju ogromnu mo, dok je velikoj veini svjetske populacije bilo namjenjeno da budu sporedni nemoni gledaoci. Politika je bila reducirana na medijsko-nadmetanje izmeu parlamentarnih partija. Obini graani se ne smatraju ljudima, ve su bili degradirani u uloge glasaa, poreznih-obveznika i potroaa. Ovo se mora promjeniti. Mi promiemo nove politike za popularno samo-ovlaivanje. Mo nad drutvom sa pravom pripada obinim graanima i njihovim vlastitim demokratskim institucijama. Takva direktna demokracija mora biti izgraena na popularnim okupljanjima u gradskim izbornim okruzima, gradovima i susjedstvima, gdje se SVI graani mogu okupljati, raspravljati i donositi kolektivne odluke. KONFEDERALIZAM Smatramo da je konfederalizam jedina alternativa ovome centraliziranom i opresivnom sistemu. U konfederaciji, politika e biti provoena i odluivana na pukom nivou dok e administracija i ko-ordinacija biti omoguena kroz vijea koja su bila lokalno izabrana, ovlaena i moi e isto tako biti opozvana. MORALNA EKONOMIJA - Kapitalizam koncentrira ogromno bogatstvo u rukama male manjine, biznismena, korporacijskih direktora i burzovnih meetara, dok sistematski stvara nesigurnost, siromatvo, klasne razlike i unitavanje okoline. Profit se stavlja na prvo mjesto, ljudska bia i okolina na drugo. Ovaj anti-drutveni ekonomski sistem treba biti zamjenjen sa demokratskom i moralnom ekonomijom. Ekonomska bogatstva moraju biti na lokalnom nivou i stavljena pod direktnu kontrolu lokalnog stanovnitva. SLOBODA ZA SVE - Mi smo protiv svih oblika ugnjetavanja; bilo politikih, ekonomskih, religioznih ili koji se temelje na spolu, dobi, boji koe, sposobnosti ili seksualnih usmjerenja. Borimo se za politiku koja moe ukljuivati SVE, i podravamo borbu za ouvanjem socijalnih prava i dostizanja novih sloboda. Radimo na tome da irimo svjetovni, kritiki stav utemeljan na razumu i slobodarskom pogledu na svijet.
340

INTERNACIONALIZAM - Nacionalizam je otrov, koji stvara izmiljenu graninu liniju izmeu ljudskih bia, to tjera ugnjetavane drutvene grupe jednu protiv druge. irit emo znanje da smo svi mi dio Jednog ovjeanstva. Mi s