You are on page 1of 30

r

'.. Nasloo ongln$la

HISTORY OF ENGLAND
BY

G EO RG E M ACA U L A Y TR E V E LY A N ' Regius Professor of Modein llistorv in the Uoiversity of Cambridge

o. M.

GEORGEMACAULAY TREYELYAN

P OVIJESTXEI\GLESKE

ilelxfr::,9#ftiffi;

aoF,I=t."{, Tf,tT l-1,.

Dr,

Preveo GASPAROVIE ZLATKO

KULTURA Z A G R E B 1 9 5 6

ffi

---.\-.

w,.
I
j i
{

',,N
I I I

I

l

,r

l, rid PREDGOVOR
ispituje tako golemo Knjiga, -Xaokoja na sedam stotina strana cjelini, moZe biti ili uzeta u je povijest Engleske podrutj e Sto moZe biti pol'puni ne sludaju koiem u Ona ni i ogled. i.raZU""lf. Sto nastoji analizirati je utoliko, ogled djelo Ovo prikaz d.ogadaja. 'druStveni"razvoi narodi u odnosu na ekonomske uvjete, na politidke -prekomorske djelatnosti. Djelo je udZbenik utoliko, institucije i na Sto sadrlava skia6eni pripovjedalaEki ,oblik, donosi vremenske po' datke i podcrtava glavne dogadaje i iiiarosti. fu ie raspravlja i o povijesti Skotske, Irske i Walesa, te povia, vjerujem, ne baS.r-rvijek sa suviie jasti prekomorskog i-p"iii", nagla3enog engles[og gtuaiitt. No ono jedinstvo, Sto,g3 knjiga ima tt"io". ,t iuojitt prvim di;eiovima, potjede nulno od Engleske kao """dGt"- D" ,r" irizovem otekivanja, koja ne mogu ispr:niti, nazvao sam knjigu naprosto: Povijest Bngleske f'.""'ttt" i"rgt", iz koje je izraslo ovo djelo, bl1a su predavanja gospodina Lowelli iloweil Lectures), koia- sam odrZao u iast u eostontJ 6iass ) u prolje6e god. 1924. Stoga posve6ujem kniigu u njezinom sada*njem obliku g. l,owellu, predqjedniJ<u .svetililGta H-arvard i drugim mojim ondainjim ljubaznim gostoprimcima' Mnogo sam obveza,n dvojici prijatelja sa starijeg- sveutilista u Cambridleu: Dru. Claphamu sa King's Coltegea i g Claude Elliottu sa Jesus Collegea. Prvomu zbog toga, Bto mi je dopustio, da pre" gledam prvi dio irjegove EkonorDske povijesti suvremene Britanije' - a tom sam se poilasticom friie no fto je to dielo u51o u tisak' toga, 5to je proditao prvu zbog g. Elliottu posluZio a obilno polovicu mog djela te Eto rni je dao dragocjene savjete o mrlogim pitanjima. Berkharnsted, njeseca travnja 1926. G. M. TreaelYon

l
i
{
i

.

' '' .

I

ti

q

t[

UVOD
je veoma sErl; ola Poviiest civiliziranog tovjeka u Engleskoj ljrrtanrle Ng Alfreda kralja potinje davno p.rije- vladanja Poa'rj:sl je mladeg datuma: ona mnogo zbivanju svjetskom iao vode u

t<ratjicenizauete' uzrok tome mozemopratiti iii-j" l"ila"ii:.- -kafci. adi geografskih Svi su sastavlj 5"i111 ],1 i"- r-o"r:upi*"o:
lJ""m'"tti ffi;;;il,

t f9P"'"I'htilli-l:^**" A1n:rike l"i'i"i,*'n" p*iije ottaeinovog pomorskogpro-

u statoj Aleksandriii kao i oni u srednjovleltowum engleski otok na sievetozapadni rub. sv.iju ilIjaii

t,

t" ""tii.fi^ iltoka, Britanija leZi u sredGtu s'r Britanije dobro iskoristili tu iitmjenu njezina i"t". sil""-tl"i glav.-' ob"or3., p.."'t u doba Stuarta u[iliiu Britaniju ;;;;"d;; j radinosti' nim sjedistem nove preromorske trgovlne, novdarstva pomofu rn'oderne i.lj" liil. rti"-ra: A'zatim, Newton&a je zemlja nadaleko zapotela i robe proizvodaju i"fioii." .rpott"Ulra strojeve za Britaniia ie Medutim, las.eljavala revoluciji iia""t"r:sku *t""i" a"""r. lo5 zakone; a poito je yguPlla onih i;;;;""'A-;;iill je i'ugi' daleko vise rastrkani i mnogo ;1;;";;f,rali'a,-izg'aaiia prostrariji imPerij. poklaTa posljednja stoljeca materiialnog procvata i vodstva je Bedu' dala lako oslvarenja umnih o"ir, "l , ,.raotij"* najveiitr je Bri'tanije'sreldrjodoprinos wvclifea, i ;;;;,--ir'""."* fr;;; i knjiZevnosti nearatan, ako ga usporedimo s "i""t"'t ": -t"ti*ti pa. nad4lje' -iiti:"--l,""oot umnim stvaranlem od vfemena Shakespearea niezinim nenafledGte pomorsko postao da ""iaio, ie iitlT, r je F'enesanse takotlerdobazemaljske kugle, bilo I"to'p.oJlt."" samoprocvata i individgalne iulo.t ""i:", a to su pokreti urrmog negoli ;;tG;, ;;;i u", r..r.t se pokazalo, Britancima vise u krvi' geniju ovgga poleta daju izgleda, koji, rnnogim drugim rasama i
otoka. je na glasu kao mati parNa podruEju Eiste poiitike Britanija lamenata. U skladx s ponvima i temperamentom svoga.naroda je izmirio tri stvad' ;;;"ltl; Brita,nija u toku stolje66 sustav, koi'i

. ! t
.,

t\ :

I I I
.

I
.

,J

{

.

.

, :

i"'J. duia' pet miliiuna je od narod da je omoeuiito ... na joi o$triju ku$nju...... postavljao razliEite . U jsto je vrijeme golemi i neprekidno sve ve6i imperij.pretezni dio-svog s.. koie su navirale j obiiaij koje su onerczvllc . svci t. 6i"o budu6nosti' siajnoj onoj terneli polozio Eiizabeta. engleski brodovi i engleska vojska."n iu iisti razum i knjize\'"ngst it"*.1*1o^:xlnskih poj"r^o ."t""it. koje je stvorila industrijska revolucija. 10 bio glavni interes Engleza u proKakav je god.-.Skand'!naNormanskd osvajanJe prekinulo I ienidkih trgovacado..na ovim su otodanirna ' koje je govorilohtins-ki:.". Za vrijeme trgovaakih i vojnidlrih borbi. .. A svaki se od njih u novom obliku ponovo javlja svakih nekoliko godina izazvan poticajem. Britanija se. vreE!:na otkrjia i intelektualni pokreti onog t oi.tvenim skupinama.vidim:' i r"*ii""r.t'tt oblk" jezika.r"o.'t.. koji su uzdlgli politidku povijest Britanije u posebno podruije. 1 0 6 6 .t"1 i l j . i 1815.t".i-""."i"t".ustvenih zajednica. S1o je pokazao razumijevanje za korporatirmi Zivot i 5to je vije6ao o razliditim korporativnim interesima putem njihovih predslar:rika. Sto se protiyio apsolutizmu u svjetovnim poslovima.. +rns11h .nje u Ameriku i na Antipode. moZe biti djelotvornijorn od despotizma.. kuie T'rdor' (JnomrJesanle v l a d a v i n i p r e t h o d i l a s u k o j a ilzdobtla. je njezine veze. ..toukitt elemenita rase' karaktera i kulture' . o"i"ri Jio wog orrganizatorne snage. No iako je parlament bio karakteristidna tvorevina Srednjeg vijeka.i sloZene probleme.. a nlezine ol preko Francuske 3redozem)Ja i#t"t"i--J:"'""jima 9. one nisu uspjele da ih pxilagode modernlm pdlikama. Sto ga sulremeni ekonomski uvjeti daju za socijalne i politidke pronjene..:# pustolovinu Stogodi5njeg . po kojem je debatni klub izabranih osoba mogao uspjeino vladati jednim imperijem u miru i u ral'... Iako su.l"tLo:^"1ltl:1 "tj"."fi"""Ti.' I keltskih do saskih i danskih kolon"sta' itirst ..da . Politidka zasluga razdoblja Srednjeg vijeka sastoji se u tom.l.ki broj stale5kih predstavni5tava i parlamenata... koje su se vodiie sa stranim suparnicirna izmedu god. 1689..?!1-skuDine ratobornih kolonuta.tan-owii"stva ffi.. kontrolu naroda i osobnu slobodu. u Brltaniju od naistarijih vre".::ih tot. k.. nije to uvjere{rje dosad oboreno.^-{l ... i njegovo presadiva."th {ranc5.t. i:l.."5... Stuarta i Hanoveranske dinastije. prema tomu. duh Njezina Je i svoj znanje svoje -germanskimt "kul"-" "6. Pa ni u novo doba Zivota iovjeaanstva.d. saiuvale su dosad tu fudesnu zajednicu naroda.ar"a. Bto je zapodelo ildr:strijskom revolucijom.-. da su bai Po-d e "::!]i1".? n " a o g " a . i. Eine one velike dogadaje. srnedih i cmih dr. te najsposotnlji f:T:.tni".. Latinski su narodi u dasu izumiranja feudalizrna gledali u despotskoj moltarhiji politidko objavljeaje novog doba."iJ. "r. Francuska i Spanjolska irnale veli.sviiest i. jer su o nlezurol sudbini uvijek -ponovo nosili k njezinim obamora valovi ih "" sio ""T i*-J"'uiJa.". Kanut bio-znatno koja je go'ra vladali aristokracija' sjeve"ilu"t"""t"o godi. su od najstadiih vremena " "o o-1"i:. ipak razvoj njegove moti u vrijene Tudora...."i*" . napredak L ekspanzlja ras-e' ili razvoj >..). te je odvratila od sebe va1 despotizrna i izgradila sistem.da "r"i"i"r i-itJ.'. da parlamentarna sloboda kao sredsbvo..." f<oj.. sastavljen od bijelih. gospodstvo nad si" "!l"tt"aiU'aa odludivale bila oodloZna. nasuprot Machiavellijevom apsolutistiikom tumadenju novog nacionalizma. p?11. zatim njegov oipor protiv poLitidkih teodja rimskog prava. ljudi su bili sPremni' Britanija je svoje bogatstvo uvijek dugovalu To*l ::-]:k"-" otvarale njezuu unui rij"f. Sto ioj je more moglo -donijeti' i""Sij""t sama mu ona Je morem' stekne. naime.Il:: l:.ri"ii"ri-""t:" i "k. d a .. da se mjere s novin i zapanjirrim uvjetima socijalnog Zivota. Parlamentama vlada za bijele rase i Zelja za pravednim vladanjem nad onim drui. koje jos nisu spremljene za samostalnu upralrr.1:j onome. .11{:l1l ?"ru" "lr..'u podjelu vlasti. dok su prolazile kroz demokratske preobraZaje.. ci'''""t" porata' 11 .tultt."t /"""ift rasa.:' i..".. BaS u Srednjem vijeku moramo traiiti za6etak engleskog parlamenta i engleskogdomaeegprava (Common law). odvojeno od politidkog Zivota evropskog kontinenta.l po-orrka kucnuo to je za onda kada Pa poto-clma itpgo*lm iiiJ"lit""i"-t das. koje daje snagu volji naroda.. njezrnrm z e m l j i t o j u s t a n u i u Evrope. Eto ih je konadna pobjeda pariamenta nad kraljevskom vlaS6u udinila vrhovnom ustanovom u svim zemljama.ga pt""t:lt i karaktera kao i korijen svog jezika dok l::. jedina od velikih nacionalnih drZava s uspJehom odrZala. te skandi* istodna obala bl1a pristupacna i otvorena otvorene bile ju2ne obale su navskim doseljeniclma.. j.""..arodnosti.otl ]:lj i1"111 od" $# air'" t"iil" razliiite *Y-:t lli wvclif.i e n a r o d n i o s j e i a j iz kuce koii su cuvall noimanskikraljevi i kraljevi u okriJju oLoka. i mnogo oc svoie kulture svoje gt"..u i"itliet r l1""ii"lnih iI I i rstidu posljednia detiri :l?lJe:i: Ieak eneleskoj se povijesti napose ul""""i1. *"... dokazali su engieski proizvodi."hovitu -zaietak daleko bogatije od stare saske' a sa. Sto je proveo briiljir..^Hl1:?.. sa.:tt*J jedna za drugom velike nadolazile su nosene ialovima . preuzetog u ondainjoj Evropi...ri il il tl koje su drugi narodi desto smatraii neuskladivirna: djelotvornost izvr3ne vlasti..."riialni "iastitucija .lea.. U devetnaestom stolje6u stavljene su isie parlamenlarne instifucije. o" tre'inu ovogdlela'posvetim #'. stranim gospodstvorn Engiezi poteli tim je paradoks. ..":*t"" je Britanija..t""io. koje govore engleskim jezikom."t-i1a jc s Ju.

C" povrlesl."j.u bliiu vezu sa skandinavskim i g6rmanrskim svi. a u novo vrijeme aktivna i ona je uzimala. koja je kod njega posve jednako istaknuta kao i njegova irzularnost.ke.svoje veze s Evropom. U to kritidno dobi ku-lturnbg i polititkog procvata Engles. do. je do ujediajenja sa sxotskom. Tako je u staro vrijeme veza Britanije s morern bila pasivna i ona je putcm njega primala. na oceanu.Sto ih je vjekovno valovlje donijelo na engleske obale. Britanija je postala svijetom za sebe. koje ga je kroz viSe od tri posljednja stoljeca pronijeio. trgovca i kolonista do svake obale na obirn hemisferama. U doba Reformacije Engl€zi su.sl. postav$i pruroljetnim larodom. kao istrazivada. Urriverzalnost iskustva i pogleda Engleza. ima se pripisati njegolrr gospodstvu. a u l6to je !'rijeme ocean otvorio otoEaniaia Birok put do svakog kuta novootkrivene zemaljske kugle. a klima otoka ublaZila i skladno smekiala.GA PRYA .etom. kad je ona oslabjla. otpustili svoje latinske tutoree a da pntom nisu stu. U jedrom je i drugorn LljuE za njezipu l:L:l_. KNJI.pit.

-su nekim s krv.J"iibili su breZuljci krede od -D-overa do Calaisa koplta. ni one velike-geoloShe .k" io5 prije nego Sto je stog"a siroma.ta--ie ledenog posljednjeg "e"ii" "":"Zni pokrov i" eistovetna s onom-sjeverne.Snij. poievii od boraca. nedvojnhomo sapiens<' Britaniie t'. ptica cvil eia i .. koju nazivamo doma6om za koju zemlju' isnlni pomakla -titu to doba prema sjeveru. da lo-no-vo flora doba'.ir.ei".arljivo i. u izgradivanje uzvisina iz krede ispod po.prema Rajna se ut.'. je more probilo Dove$ka vrata' pa ..jos proi dizan^ie^ promiene. Zaiedno lovci drve6a'-ri i"i u. svojumijeSali konja i soiiova vj"rojatno ilt"-rrtu.tii. Ewope." ito irttip. neposredlto ili njima s -/iuoi -ai.i i it i r KNJIGA PRYA PRVO POGLAVLJE Najstarije putanstvo. 'Piltdown-'ov .."rtl"drl" ljeia neobuidano gusti zastor of"""fo tfo nije obasjavalo samce..vulkane' kojima su nastajale Surne oadanje bregova.. njome i mahovinom vlaZno Njezino Suma' .' izuzev6i snii i ttr'r .:. aosli s ".ti.ii ^L"t"r. Isto lako ne 6u pokuSati da razlikujem jeka su mogle koje.".ta'te" . ito se tide sisavaca. UiU ltot.. jer ga je sakrivao 2 Povijest Engleske 1? . E!"rope. Ti su prvi doseljenici dosli iz posljednje uzmtslijedili sjevera mosto'm onako. Rritaliiu' se'flora i fauna. canie leda.t Arktil<u vijugala.o"i"-.'. lberci i Keltl j 1 nije Nemarn namjeru opisivati Britaniju u vriieme' -kad ."tko ..kgplaT L"rro pr"ui bovjek.:il.'kako su u pravcu dosle su na:lprije nlih..ti-.e"ata 1" u bonju Rajnu..ridn" -oru.ledenog Evrope proljeie Sjeverne . trorpske moivare. pi*liri't:iirt Vierodoba' leden-og LruZiti ovom zemljom u raznim razdobljima doba poslije. ""i Temza "puj""i u jediastverom lancu Veliianstvena its ""i:. razne rase . koju sada preplavliuju valovi Sjevernog Dogger blizu i sobova i gal" "" iaruianiem vade kosti mamuta --tposto Banka.J. 'tr""*u.i..1j. koje spadalu medu naSe pretke U vrijeme' kad . !o"v"*" je odsie'ena lrska Zivi iedino na britanskim olocima zni"]-r.. b ljaka i gnuzova' je kroz mnogo stoOtkako ie Britanija postala otokom. a sama mora' midvalnom aizinom.

" oJl pa su oima oa jeienjih rogova i lopatama od jelenjih lopatica.1# .gp.. "-..J. .u onim dijeiovima otoka s najviSe su. t) U g'rofovirji Cambddge. Prvl su rudari probijali trnokose su do dna stopa. Poljodjelstvo je u svemu naiveda prekretnica u najstarijem razdoblju Zj-vota eovjedanrstva.:r'e'. roio"u u"a". tamo gdje je sada miesto Mildenhau. ^. a od.'. kad je nastata veeina dana5ajih seoskih naselja..i{l::X{jJ Xt s-n1 ego vir4 bara ]ffi :f m ai *:.1*:***'*f j?":ft .. a pri raci je bilo drvo.i. medutim. kad sJ tal rad mogao vrsiti jedino na briino izabranim mjedryljem. otpritike 2000 godira prije n.r i i I J i . kremen.:ijt.# m. e. isPod Fume U mnogim je krajevima kremen leiao unaokolo u izobilju.:.H^Ij: . ni zakrdena pustara:).'" .f.urnljeni brenieskovitih '*'tfi"l oa krede na jugu u doba paslira bijahu njihovo blagostanje lovce u tamne i "jifto"" radost.f.""'"ilfj' fl .yit*:"i"t. prije razdoblja vanja i kopanja burara bilo je mnogo vise slatke vode na viiim slojevima negoli 3to je ima u sadaBnjoi JuZnoj Engieskoj Miesta za-izgradnj:a nasetja.l fi :i' "i.. bar u zametku.ito ne znadi da je i najmanje vai'no dovj ek po[eo o"uti i silati..:} tl"fil::1qi$. jj::?l?: u.tara za boiju pouku arheolozima. ustanovilo se.:: ^ nj eg oveier voron ol"..*r. jei su tamo I 19 .jiJ..HF*f d*. ni neplodna .ffi :ml J'T.-*. Doista." j I i : I i tr{ li."u".L.stima.nca. .""' * ."Jl j. pus.-j Jfjfj.H:?#:f if #"1'f .3:#:*i. na prtnjer' uzasiopne civili-zacije korisnika kremena nasetiavale su se u skupinama na pjeskovitim pustarama na visoravnima.iligbl?.ti':1tt#iffi .ii" i. ' .*.'. tih*ll.il**u :"l):iil* T:tr/. ..La i1i staro kameno doba sa svojim gru'bo tesalim kremenima postepeno i neopazice preBlo je u neolitsko jli mtade kameno doba. Vidljiv se raroi tog osvajanja postigao u drugoj polovici saskog razdoblja.. dok su poduzetniji svinjari sliiedili brezuljaka. ".:' ".":".*l""jx". " o " "ffi J.. 25. l*i. .im kraievima daje mnogostruki prirod.' :1.T"il J fi"'::I""i.ahora :.Zista iita u svijetu.i". Vtdi kartu I str.ff'}ffi I I ..::["J:iirTJI: "d"l """ ""..u k jima je uzgajanje pienice i danas opaenito u'nosno ullatod Tratno izmijenjenim uvjetima suwernenog t. tada su Jjudi naudili da dirmim sawiensivom bruse svoje orude i oruZje od kremena Kad se. pod mrrljuna p1 ica."i.uboke . jer mu omrogutuje tazrnnaianie. veLe ga wz domade ognjiite i za zemljw.j1iff # ffi.: :T.*i"]l:.{. kao 6i-stine u Sumi.Tr. No prvi podeci poljodjelstva padaju u prethistorijsko vnjeme.' :lilj.18 *Y*#*fr4iFliT='r*'*... pojavilo u Britaniji brondano doba..::ij . Kad je naposljetku .. ali otoka isko' najbolje su vrste bile zakopane I kredi. NepoS. j "r'.l..l:f*':'ggnt*ibi:ix'**F..-" n:iii:l:i jiT. i to bas."{:.. # .ffi Ln".:q*#fisffi. Kad je. koja nisrr bila ni riodvarna. bronEano i Zeliezno doba nasliiedilo kameno doba. jezgra pudanstva piemiestita se i<onadnou dolinu gornieg toka rijeke Cam.ry:mt. uvlaii ga u Sire seoske zajedrice i time olakiava druge izume i promjene Plug je medulim samo polagano osvajao Britaniju. podevsi od praslarih skupova koliba pa sve zatvorenih naselja iz vremena Domesday Booka.j'*#".iiJ . a vise od 1000 godba kasnije Zeljezno doba' i tih se je kovina protraSlo u obilju."T."i. Drveie za gorivo i gradnju ku6a raslo je powr'lda' Slatka odvodnjale voda bila ".f.#.s:*ffi*ffi 2.1.. koje su se nalazjile uz mb moCvara..:x: j?il'lfftJ. dragocjeni krede izvade da kroz naslage irokopaii rovove ioji je u ono vrijeme ainio dovjeka gospodarom svijeta Paleolitsko do.k?=-*l}#'i*ll.ouo-. koje-je sluzilo za ialenje.X *:r"1'.'"g4" tt" dohvatu. da zemlj a u istodnim i jut.ts: "i"Ti xi""rit **r *Ht:Wffi il.3 rh rava. birala ao sikih su se uvijek u blizini slatke vode. trideset d.

Brda Walesa i Penini jednako zavriiti da\"no I momle su itai "a.i."t't"*t om.."-l:S?i o"ih''i. u siedi{tu onoga v. a drugi t. "" i"ati": te istoj opcoi proi. a uili su u Britaniju i u Irsku samo neko- I ! j L I 20 .oui. zadriali su prv! na." prqtleltskog Y" bijah. je ima danas.goai"a p. gdje je Suma bila neprohodna i1i je dolina bila pre'ri5e modvarna.l"ii preci Zivljahu na tim otocima dak nekoliko tisu6a . ogrornne Sume i mo vare isprijedile bi se kao najgora prirodna zapreka.r-p. Otud se dogodilo. napokon. da su se kroz nekoliko ti. ketrtske Britanije. na koju su mogli nai6i. Povisoko poloZeni logori.i soj.te.l..Vidi kartu il'i? "' . ^vJc rs u Pritanlil . Mi ga danas zovemo H'iehla"t i*1111:""1:::1".. Njemaikom ili Skaadinavijom' a ostaMnoge su od pdjainjih stanovnika poubijali i1i podjamili' i zabadeni neplodni na ili zapadu tak su otjerali u gore aa sjeveru i poluotok Cornwali. 1943. Tek kad bi svaka od tih skupina dosljaka stigla do polovine Sirine otoka.. " i-t:ii. watesu No v96iaa je porijekla a to isto. Tamo su se progonjeni opet mogti sabraii.iva1a nazrkoJe-sad je iz krajeva. U tom sludaju ne bi mogli danas utvrditi nikakl"u razliku u rasi izmedu t. o kojima iberske i *ilo i mnos" keltske duZ juZnih gorski tanci nalazili se geografija.t-. gdje se danas skupljaj. Foii. uv$na diela Cvrila Foxa. poslala prihvatirano tako bi bila ne da Briranija .je tako karakteristiEna za poljodielstvo grofoviie Cambridge. koja su se jedlo za dmgim pojavljivala kao nomadi ili kao naseljenici na bilo kojem dijelu ovoga obabcog pojasa' smatraia Britaniju svojlm prirodnim plijenom..I u dvanaestom stoljeiu. koia je danas bez svake Sulne i koja . zv. .u samo ovce i ptice zvizdovke.rstaviti. V. Da tamo nije bilo takvih go$kih lanaca. kao Sto .t"rl. 3to se proteie preko tri ti6u6e kilometaia od Norvedke do Ushanta. sjeverozapacine Engleske i Skotske. Oni su se uzdigii tokom kamenog i bron3) Neki Fu od tih pretkeltskii naroda pripadali rasi' sio je arheofozi riaziviiu Sredozemiima.gla\''nom od istoka Evrope prema zapadu. zv alpinskoj rasi' 2L iii crvene kose. dolii na Siroke ra. i zemlia je'bila bolja od pustare kod Mildenha1la. prilciiZio sjevernoj ili zapadnoj strani otoka .J"o^ Skotu. ^ tu1ike razliiite rase snaZnih 'barbara' Fizidki su obiici svale zemije kljua za povijest njezinih prvih stanolnnika.mice Irske tek moguinosti za poliodielstvo bile povolinije. iio in fiatthew Arnold opisuje u svojoj pjes:mi kao )tamne lberce(' kramari( koji su se spuBtali na oU"Lr. to:" polre5rro li*".poe"usi od t"ttog" kamenog doba pa sve do danskih i I s t o ' n e . koju su gole visoravni odigrale u Zivotu ljudi. da se zadre u srmsko podn-riie.su6a godina valovi rasa prxtolovnih moreplovaca. Stoga ie poljodjelsko plleanstvo postepeno napredovalo uzvodno.u stasiti ljudi' bvropu. t J rItase na bogaljm nizinama Juzne vaia. i saskih okruZja s druge. C. Waiesa i Sko*kog Hightanda . vidljiva svima. I tako su se. A Bdtanija je biia to jade izloiena njihovim navalarna. moZda u drugom i1i trecem pokoljenju svoga napredovanja.sa. A ipak ie tada Sumsko podrudie obuhva6alo veci dio ie visoravni. dok su se progonitelji morali zar. da se sve do vremena Rimliana i Sasa nije pokusalo.i:. toliko podvodne ni surnovi. rl'upt""i"to ponavijali isti fenomeni plemenske znamo. swstani pod feudalni stijeg Strongbowa.ro ito "n uop6e 6u1o za ridokose Kelte' To su oni ljudi' e. sva su raznoli]<a plemena moreplovaca. da je cijela Engleska bila jediastvena nizina. taiaLat mllun *d. rrr-o l. A ona je stajala.i. zahvaljuju6i navedenim geogralskim obiljeZiima jnwazije Britanije. d" se kao 'nepovjerljivi trgovcima cjenkaju fenidkim s o iim pretkeltskim narodima moZemo rqirne duSe govoriti kolektirryro kao o )Ibercima<. Da su vlida -Engleske. Otprilike nema zaplsa-' invazije. jer bi prvi Sasi u Sestom stolje6u bili prodrli ravno preko Walesa i bili bi se prebacili u Irsku.'nih naroda.'"*o oKeltimao.t bile tatone koseQ) Neito >iberskec je krvi ima vjerojaino u Zilanea svakoga dana6njeg Engleza' viEe lberci i lraca Vellana u Zilama :*" . jedan za drugim rusili na juZnu i istoinu obalu Bdtanije. dolazila lto niie poneka iatniika rasa.gorskim lancima Walesa. prije no 3to su se iume bile posjekle i doline isuiile.kim obrubom( otoka .il.t. . l":i tu li""rro dolii ""ii"tf. koji se iesto pronalaze tamo.koliko ne iznova Uvijek shemi. Takve su bile privtadivosti te poZeljne zemlje. na koje su vr5ili pritisak drugi pustolovi.e dolaskaJulija Cezara No gla!'nina tih ljudi tarnne jesi: ve6inom . obalnog pojasa Sjeverne Evrope. podsje6aju nas na mnogo vaZniju u1ogu. osvajaiima nije drugo preostajalo nego da urvodno veslaju rijekom iLi da zaorbidu Sumu preko pustara i uzvisina. ii"ai. premda ie iuma stiesnjavala opseg ovoga novog podruaia.napo€e iada iovjek joS nije imao vlast nad prirodorn. Holandijom.111'l i Skotskom.tift doselienika.rlrrlju-".]+ "" tako iavno bile pomijesale !L frtslLti"".s jedne strane. oa to. svaka bi slijede6a iavazija blla preplaviLa cijeli otok. ?lre AtcLeoLoga oJ the CambrilJge RegLofl' 1928 i The PersonaLita of Britain. Ali cndje. Cini se.vnjedl ! za Ircg' _ ""'*'-b r'_ -Jiifi "tu"o-i'"if.-rt" . Prva se ozbilina geografska zapreka pojavila onda. Medutim su Englezi zapravo. putovi i sabiralista vode primitir."st" prema zapadu pruZali se mjesto Bto su i i"toaif't obala tako kopna s na otok invazije plemenske predslavljale bi iJ"u"*. Na taj naiin moramo objasniti raznolikost -i €ad"ryt.. Od vremena dal'no prije praskozorja povijesti pa sve do normalskog osvajanja. Oba-le gornieg cama n1su bi.ift tt"k" tii". premda su se sastoja[ od mirogih lazlilitiir rasa. nastan. u Zapailnu iillti.uhog polu}ruga. kada se osvajai. 3to se pritisak seoba naroda vriio r]. ili ra. a najvise njsu biii piosti divljaci.d]il"-p..

*li::::. bronc..'riinskih nalazista zlata.1..l*". .. l::vc-u sjeve^ra. koji je kasnije dugo sluZio i bio poznat kao )put hododasnj.:'-. mu3ulrr" 1t1i 1is.! 'j 1 l I I pe.l." Jr"t:"""t9-' :Til:.l*+":f ffij.... Utvrde su bile podignute poglavito na uzvisinama goleti uz sarne kolosijeke. Taj je put mjesiimice joi i danas upotrebljiv za pje5ake.upao je velik clogadaj. ". Sto ih ima na svijetu.-.*:"1?t".bilo k o j a r a c x ..:'il"x."li:"l:'ft ***tl"h-i:i. kozu. neke od najljepsih izradevina od emajlirane bronce."nl"ff:st lr"T:*. ."i":t "i.^.# ju^llo od svojihnaj!]izih"ljudstihr"S"a.-i9 ".j-1.k o j a s u s e v e i o d a v n a i s c r p l a .oi inade.': iil". preko kojih je iSla trgovina zlatom s Irskcm. kao Sto je bio prije detiri tisu6e godina i viSe.i'':I i'..Jiff p. u_ strahu prisluSkivali zavijanje vukova i brundanje medvjeda ili glasove pripadnika neprijateljskih plemena...-"".r._"JT.t*:1.: 22 \ a ::::ti se *!_"]""1-1. _i" .1:x: sraa. da engieski sjarjnik.skim plemenima.::'*ti.'"ri..t:" :os l.*1":. i bcgatstvo toui"llii i. provala Rimljana na sjever Preko AlDa.li. ""*"" "'13.j.: Trgovina Britaniie s ili todnij e' treovina Levanta s B"it""i. dare svime.itilli'.""i1'ii.'. :ll:i:f-" "u za_ :l-1-t1rr.....#Ifl :.""ryi:ii:T:'.J. J e d n a j e v e l i k a s k u p r n a r'etta naselila Francusku i postala vaZnim elementom u rasnom j.-r.:1.l"T".:HTi: jl. Svrha mu je biia da poveZe moivarno podrudje i poljodjelsku civilizaciju Istodne Engleske s velikom kulturom ral. ali su nekada bila na glasu zbog najboljeg kremena i zboq por. *roz sumebarbarske Uwope. izradiSe iberski preci Engleza.. Jj'.r#*f "fi i:'fr f : . ali iznad modvarnih i neprohodnih Suma u nizini. pruiala se duboko s obje strane Ikniidskog puta. a doista.1x.y.Jo .. ::. *.".."!1:f "1::i.'i:ih vjesrina.'l'.:lu'.'.nica oko Avebuxyja i Stonehengea. koji su prolazili preko gollh uzvisina i gorskih sljemena.'oa'i# po-or'i . i -lqke.i zapada.-"_::fk" vilari su poljodjelstvo.no!."".:1ii'j'i.ri "o"l. gdje su se ljudi bili gusto naselili.:..ka< za Canterbury.^.nici It"ropoturni.5"r3.iu 9L:^91.e u Cornx.: postali su oni ljudi bror kasnijesu sami po sebi psa. . ob ri ii //. ...-"lg koja su prvorno 2ivjela u sjeverozapadno. Neutdom tratinom toga puta Irrenosili su puinici ideje i umije6a od velike koristi za iilra"....ri_ srvo ilrzo naudilo taliti oboje zajedno i tuto':" pl"uilo "" "nfr" poslije toga skoro j"."r:" :ijf iq"i{iiT.ll.:u ili neka rasa ou."". r.. koja su dol4zila iz svoje do_sualeno movine neiro visena jsloku...orok_1.'#t": ii::!T. osim za rijetke odvaZns lqygs.'. e.:s1*.::: : :' " i:.1"...jil. Stano\."i"i"Ti*. llauiili ". da su zn:li Lkorisriti ono..j'##:"":-i.'. DOlall. tr#il?Hll:. kojih su se loi i viie _ Od sedmog do tre6eg stolje6a prije n.il1 1tCo..da se kreiu uglavnom isiim podrutjem r $trm natinom."i. Oni su iesto vodili rubom breZuljka od krede ispod vrha visorarmi.:: 23 . kao onaj put duZ juZnog ruba Sjevernih breZuljaka.j jil.ml*l: raznovrsne.r"*.T. ""rJiT:]ijil$i# iji.il naudili'su gradti _t.i."'."J-::" -1:'i"..."l. raznim pravcima po Ewopi.. n a l a z i s t a . Neki otoiani dostigoie veliku tehniiku vjeitinu u obradivanju kovina. i 6yinju.'""id:*.-ngtii""t'r<rut" . Suma.. domade sta..r"jut" ao"ij"fi ". ovcn.i.r*"_j.go."lu ::l: ]:.tra se.ifj':. Ali izmedu seoba tih dvaiu naroda Kelta i Gennana ..-.'.. Postojale su iute.J. jer su ih tamo Sume i modvare najma-nje spreEavale u slobodnom kretanju. Mnoga su sredi3ta te stare civilizacije ..".. t..?:."1. kovine i I *"... stalno nepristupadna... . Trgovaiki su se putovi i trgovadke veze razvile unutax samog otoka izmedu veoma udaljenih plemena. l..1:iJ:::...il civitizacije. kretala su se keltska l_tu.:.s".".:!1.x. 'il j#HiTAiil?ril::.""".j"i ::ii.:*ii:{!::'rl{-""'".".iii1Jfi":"lt: .ii."ff :IXi?"_I'*"*::ffi t5 ulij. k-ao. Spoeetta su Kelti pokazivaii isto tcliko snage u svojim seobama ..iNjemaikoj i frolandrJi.. S l o j e o o S l ap o s l i j e n j i h .".. povezivali su razna srediita kulture."J*:Tfi -" H: ""f_"di*o iscrne19. vleiti"".1'T:i:fl1i? ii ffi%"1T3.."?':i"n:"".. koje su tovarite kosilar: za kontinent.'.'.ii.y...ii". lapos.j."Ui:""".".il'j:i.. koja su to naud:ila "! l"u.*f . ggtelne :zemljalr utvrde po "it"_ "":"ie?"* struarrom ffi ixl:1!1...r.+.".:i". dok ". : :::"^ j:."T:l^":.oUo_ _-_. e. vola _n_au.".oorruo."' jenih maglama i bijenih brrrama Sjevemoga ^"."r_ :-..lt"i^:i.moida i Stonehenge postojala u krajevima s neplodnim tlom.ha i dugadkim pojasom 3uma..:+tfi sT.dilil-...".'k.al1u. i..J1. pameini.'"1#:::ITj"ffi ffi . U prvim je stoljecima n.. itrff ?r. Prastari kolosijeci.'rg"otraciju. Duo germar.:*":st1.5ffi i.. s1o. kositra i l i b a k r a . Isto je tako stoljeeima trrije dolaska Kelta Iknildski put vodio duZ naslaga krede podno sljemena Chiltren gorja i produljio se prema zapadu lancem breZuljaka juZno od Temze.tzemtje postigti u nekim znatno viiu p"ritieL""o.Jd:l. koja su inaie bila odijeljena prostranim modvara.i.

iili n. "" tiii'a"srr p".j j.i5i51H.$:j"J.'trHt.."i" .i..i"|x..'.i.ix.i. H"?""fX'..oti i:kt9.' 18 ."".". r2E Drjre es lil."'H j...if i".i:*l."ijil. sti " l' "t""'irir<"l.#. Moiemo razlikc in je Ke. Hoiandijt j.f :. iua'.tanji i to vi€rojamo iz Beleiie.:*-\i:f. i.-:t: i' a" ii''u-i''. r..fr."ik..*iffitd. .".*lffil?:li suomjer dari Kerti ".":1i"-11" -u?. sjever-ozapadneNj".ii "i#:ig.at'ti mena.?.r..j" i f ..i.tkf"f Lx. da su Kelti. 1! sro.iJT*j:ff1. :tfl'f?fk9g.'1".ll:." na no"u-u s3everu i .."*j "". koja s *..:l *u:*ixt t.'J.fr.f'_ru"TsTflT l4rli.. It""Ji:'l"Xt1 ulaz.tff ":'i1ii*"X*d' . il.it":".e:o"l.Hiii":'. Xlil'ril s. ibog e"g" i^ "u mnogo dive suvreme je sigurao bita sprema i svih kasnijih t"rt tilt ^111*1. TX.iil. i.'""*'"uT'T :*liil"ffi."1roda {' I I I i I ?&i*til"$:T"f-'l-iTfi#::r-'..".:-..) Cjni se.!:"1F. koji su u razli_ crr4 vtlleme dollj u Brj.stalo bijahu i u svojim vtastitim "T.ta vazi : ""?' : C_kh.upni.LJ.'iiJ .".?t*i..llii: " 1t" tr q "tg *}''. Na kraju su zeljeza.:. koje ie onia ...:"JJiXT'il":.'. i Irskoj.'?.fuS1J Karta L lberska Bdtanija ..i.f i.:ffi f.:'ff -."..i il - \ i D:r Y. " . da profesor _..i*i.if"#..i-Tr :f*H"".i ...l"i.xhtt :3"""T"":. 1i"k"""T...:.:{_-*:i'."-i" suattput nirinom"ilro^"1 i<r61 " +^ ..."iTjli.m{*ii+.ft[** n:il{*il "* Hj.".'ti.il. t"k"t""i.":t"J.*.:..:.li.1il.".."ijlj"L..ihovo juinokrir.i'rilXTi::.i "."_:li*:"f..i:ior_i $:[.T'tr'..".".."lo *r.iffi.!"rffl]"ii].*..rl: fi Ii N.dnike' i":r tf" jezika.Jt'".H..#ff iifi#dfi 1".:l..:"J":?.i."'_5-*l"r.ffi orzlrorn na raiiL .$1 jff rffi .i ".k:-.. ".'.*r*t$i*t**r:#-+=rru*i:li'#i.?". %r:_"^Ad jecezar""u.."...u Britaniju ili.':r' ffi::? "..ili:.i .:':il:"ii'fflJ.. . chadwjck mislj.Ei: j+"Jl?t"lilif nametnurii""**.i. #^il"i.ll?ri"..:? Xl'jili J:*.

zvana u l r e r s a " t o j a l as r " e o d l a k i h g r a d e v i n a o d d r v e t a .trevom.xdT#lil.eo. tonjalnu.H ab u l rskoJ.J: *tnltlllo. koje su se neprestano dalje dijeiile tako.. j:?r *"'"" .roaa. ribarstvo.d. dok su or na iugu.iltT. Premda:ra cijelom otoku nije bilo pravoga gradskog Zivota.#** Ako uzmemo otok u doba Kelta kao cjelinu. kakvo je postojalon .eliezr'og doba u isiom muzeiu.'ies. luke i brodarstvo na Kanalu (premda London joi nije ni5ta znaiio).'j:'.:1ixii:iTi:i:#?iJ i i I itF::ir1*r*. pdelarstvo.l"j j:i. time.L usred svoga ogradenog zemlji.i#". da su Kelti usvojili sistem otvorenih polja sa zajedniiF kom obradom t1a po cijeiom selu...$ I'+.:i "_""1:"f.J"-.iil".fft#?.d. da je svaka skupina stajala sa svojim vlastitim .j'll.ffi.i:-::t: :"lilr':-1":"":.'i.H' f."."yiHlr :li: H.*. koju su Kelti rijetko napuiivali i koja je vedim dijelom bila pod dunnom.. ii .. srodnicima preko mora."J.'iliilji""i':'il1. gigurno je. Lov.J:#i "1* *"*f. da dode do novih pa3njaka i loviita. :T:ff :T":\!#":. Svakako su Kel+i u najve6em dijelu otoka biii skloni.":.. zatim zlatni nakit.:'i.l ll.'. a zob dalje na sjever j'T.iff i":l?."fiXX :'.njeg 'rijeka. da je bar na zapadu pudanstvo veoma rado mijerjalo mjesto svojih )trevova(.in.ot1l."""f #h:i# ":".jn#:1HJ*""1\ j". Albansa i Coichestera.uzeia u Londonu.q reritorijai"i iji r". Ipak i za te krajeve nije niiim dokazano. a joi manje neku .Hl:.da puianstvo uhvati dubok korijen u zemlji.3""1"'J."'*trJj. U posLjednjem su stolje6u prije n.:1I.tii_ d""i.'ffi :"#f..i.".""::*:dnikgustompuse sume nisu sjekle..1".ra t nt.. p l e l e r a i s u s e iiog blata.mlft ":rru. koji su uveli Anglosasi.r[ {lijjl fl.".1 "'.ti*kl*TfJ. e.. a VelSani su tako postrrpali do kasnog Sred.. e.i::il: r'"nu'i. ffi":.#""i.:.:-Jiil ii":L: 1 ) i I I i tl . kad su sa svoje strane zaposjeli ta Zitorodna podr1laja.lta. daiu nam ncku predodibu o vieiiini i bogatsivu roelskei keltcke kullure u Br-lanili.n.1.lq."11ii"T. Najnaprednija poCrudja keltske civilizacije u Britaniji bili su krajevi na jugu i jugoistoku.-.a"r"i flllT: 3iiJ.. ipak jedva moie primijeniti na neka podrudja na jugu i istoku. najve6e skupine koliba moglo se vjerojatno na6i u blizini St.. stotarstvo. kovala su plemena JuZne Britanije viastiti zlatni novac izraden po uzoru IIa ziatni stoter makedonskih kraljevao).onije da1o. nije poljodjelstvo bilo glavno zanimaaje na otoku kao u doba Sasa i u Srednjem vijeku.:..Ve6 150 godina prije n. ".o. I'.. "Takvo poljodjelstvo. .Tii*.f.iffixl:"""htilT"ilrhiu:: .. oruiie od bionce i Zeljeza. Tamo su bile najbolje oranice. iako je bez sumnje ispravan za zapad i za Srednju Englesku.:i". opsegx plemenska pravila ii.1tr 5-fi j:l.. 6) Primierci tog novca jzlozeni su u dvorani za kovani novac Britanskog m.n Taj se sud..:Ti'Hi:-f"J.T'_:...:"j:"iiiJ':. a prije svega borba bilo je ono.kaie Vinogradov ..:":h:i""x$#"#.'nTj. C l'rero srvarania bogatst. gdje se uzgajala pSenica. Broniani Stitovi.j. Naselja keltskih porodica.:t: ^":il".". sto je ispunjavalo Zivot i misli malobrojnog puianstva rastrkanog na sve strane zemlje.. ''egor :ltr :il*yi":.hao uz Temzui Trent.r rfli: irh if. rudnici i talionice Zeljeza u podrudju Sussex Weald. tasarstvo.lja. obrada kovina.ft.:1"" i:r..c : Hi. niti sistem zatvorenog velikog sela. izlo:eni u susjedroj dvolani i u dvorani .d$i: Jffi *r:":i'!x..l n il.ili.'"#ifi.i:*:::Tli. nego i u Britaniii. S1o su oni prvi plE Jac-r_ j. koje su se desto i lako uniitavaie u plener'skim ratovima. Neka su od tih plemena dak prlznavala kroz nekoliko godina jednog kralja Belga 5) Vidi biljeiku 1]a kraju ovoga pogla\.""?. Belgi u Bdtaniji i druga plemena na jugu otoka bili u tijesnoj vezi sa svojom braiom u Sjevernoj Galiji.n""1"'lllj5"rg mljani dosri u." "arr1"i".:i: .u Rao I ji: j*ij*:f :'*i"i!J"'*il"ffi ". koja se joi nije odvodlila ni jskrdila.l. u ttsu6e povlaiilepo djevidanskim r'. :e]r. da se rasprie po zauzetoj zemlji u maiim porodidnim skupinama. dana<n j jh g-fou.'Jfi l.i-i'.J.::".: '*':{i"i-l. .. . tl ll u' tl 0 t\ !tr jJi.'i"?'il'"'fj'ffi 26 i I 21 . "ilr*"{**=.f #". otvoreni painjaci na uzrisinama.::i [: _ ire sr . Odsad treba pratil! klrtu Britaniie za vrljeme Kelta i Rimliana na poietku knjjge.. ostavljajuii pustoljinu izvan toga5).I I .""r:"'i#'..fr t vol:vi bili su rnoZca glar-no isu rn o i.'-'J1. tkanje. najlakSe prometne veze s trgovcina Sredozemlja i sa .fr . tr l:i*.J_::Ti".""iif sdje..f' I Kelti su jednako kao i j:n#!*i":.jj:ira."i rijeke...T:T5T::. :J.:i:".

""Tt.briga bila.."" l X".jt.i. Postavlja se pitanie.::il.t"...i ltiji"lr_ Gali."T""."r.i*i::'i:. da iskoii5euju i aa vtaaa. Vjdi O.iae.f: "... stoga rfunski osvajaEi zasitili svoju prlr pohlepu za pljaE_ jio1r.":ilr1.^T.TiHii#".Od {frrfoe rsmljana.. koje ie poatozio Rim.na kontinentu svoj im wholr "t'"r.'ji.i.'"*li{*.:.i:i":"#."i."" i.ui. 2?. koie su kasnije osvojili Sasi? Seebohm ie drzao. I c_rmsu.r:*Fr: #rfr n*"-c**""*ri'l1"ii"ll^1. n e g o S t o l e veiina dosad prigrlila kuJluru Evrope.u. sv. pa-vef i u dalekoj proSlosti.J. Sigurnog dokaza za to nema.r-suraeu atud Archaeologlt.. U tom su pogledu Rimtjini bili slidniji E.1 i lTI. i"iil.U. da pobiiu ili poelavue protjeraiu prijainje stanovnjke i _a se nasele namjesto nlif.uiav otvoienih. Tvrdi se.{i':ii.T' f". da navedu svoje podanike na zapadu.'""1:'.. il:.*ri".\rropljanima u Africi negoli prvirrr irgleskim il"""f3""i"i-". Jer i osv€jafi sa Sjevera nisu proveli sistem otvorenih polja i ..ford i Ai..i:'i.:T Jf .j.i:i i::. polia i u"edili velika zatvorena sela u najve6em dijelu Istodne i Sredoje Engleske.il.elikih podrudiima.renih sela u u velikom olsegu .#.'. G.i::i.A-li mnogo se jma pripisaii i prircdi samoga fla. Slavna im je.ih rivjesta godina.y1i:"f:.o"'t"'i'.rn zas_eocima. Sasi i Danci dolazili su pr"ko -or". metoda oFradi\.*i'i"tt::". Cra$.1"r" LITERATUEA ZA DAIJNJI STUDIJ . .spjelo. DRUGO POGLAVLJE Rimska Britanija Rimljani su zaposjeli Brilaniju izmedu dolaska Kelta i dolaska .i.'. kakl.< ##fiii. zemlia s ogradenim potjilna i sitni.t..::1":l. .:I.i Ga "r"i.. S.a""1' :3.".'i'ix-. organ :ziranog ".'fl ff1.u p9 ptgy.:t"""tiff ilJ'.1'u."r"i" *ilniil'""T-. koji su nekad vladali Britartijom.!'. rueclutim.:if *"ri l"!i:1"J* Francuskoj i B"it". Kelti.tr. 'r. veliki istraZjvaE-arheolograzdoblja -.l:"li?:"'{ j"Ht.T..i:ikffigdSlrui:E:i' 7) Cdmbrid. No s di_rge "irane.l*:i"j "h:iHsiji"..an no koje su saski osvajadi napusti-Li. da je Zapadna Engleska bila uvijek. i 1o zaposjednu6e odloZilo je dolazak potonjih za koj.od la.r-i.-3ff fl i:H... da su ga imali. latinski naiin Zivota u svima njegovim oblicima. korr su nepovoljni za Seebohmovu hipotezu. dok su Rimljani do5li zato.r1rhova sela. :j:lniT:." ". pogl...) Keltski su obiEaji vjerojatno bili uzrokom. niti u vocniaciEra Kenta niti u po&'utiima.'fi. XV... Ipak su domate stanovniitvo u Britaniji bili bijeli ljudi.'. koie R:mljani .tako prirnjeriee nisu to udinili u modvainom po_ drudju na sieveru. meatutjm. jerr*-. i ht"'.?.*b. da avron_ ske snimke krajeva u Wiltshjreu i Hampshireu daiu rezultate."iT_i. ..i r"r..T"n. i da pokazuiu postoianje keliskih ja i poljodjelskog rada.Pl"yr-" Lialiii im je to trajno u. i """u?lnle.i j:fltilifl iii{.#:iri:.. koJa su uglavnom ostala pdd Sul:nom. proveli sr.isu mjienjaji. d? €a nisu irnali.II.ge Med."T.f..oal Histora.i " osas *11' jce."l|rili:"ff.:..'. vise civilizacije.u su llnali stanovnici grckih i istocnih zemalja.#:[]ifi ffsj+'-"hT+rt'+{iqf1xf$*#ffi BiLJESKA (vidi str. 3'ilil.. 28 29 .'"?."ff mastu razdraZilasnaga .. u Britaniji su Rimljani poslije uspletra na podetku dozivjeli kasn.i.T.xi?ti".In Zitorcdnim kraievima na jstoku. da li su Kelti imali sistem otvorenih polia i zatvorenih sela u onj. . Americi.:il.*: J?J::1'..ni Britanci nis'u imali vlastitu izgradenu civilizaciju. k o j i s u p o t p u n i j em o g l i u s v o j i r i l e t i n s k u k u l i u r u .r.+:.l' {.=. . a Vinogra_ aov.a *ih*lr*il+li:qr#::ilH1"rr:l*."fr: ji&:".je potpun neuspieh. rdi ! "i?r ui.?":: ^i:-*] ei No i..# Jtl'"ii:_ :.nirimskog zaposjeJnu6a smo mi Bdtanci zapravo naslijedili bas niita.vid kaltu _ Sasa.Jli ik*"."""*riii+i{ti 'li* .ii. U T.plsao je Haverfield... koja nisu bila podesna zi piliodietstvo zatvo.". pa je to postato polaznom toikom moderne povijesti Ewope. Sasi su.i{i-'.*i'ila"1.

No latj. On je proSirio i utvrdio _o-" ."'!iioorrr^".opotrebno za st<im pritikama na otoku. Premda pohod od god.r"_ "" Evrope.. iu. l. moZebitne ls'or'ne' Kao vojnidki pothvat prvi je Cezarov pohod znacio neuspjeh' u mlrla je jedva proctro cteset te premalo vojske. .i^'. ali s drugadijim mi_ s..uirro. obracaia galeriji.<i.i)...stranama Kanaia.nski ""1i" ..msku ^ republil"u.coc ..r#". bilo guvernere Galije. je djelo u.e praaadrje danka i robove. pr. ". i e u s p j c t o t r a l n o p o l a i i n l r i e.o . napose Londona.""rl"' "io. 54. Je one brjele slj. a na Blizcm jos Istoku za tisuiu i pet slotina goiir. jer su ga upravljaii ""?yfJtg jednakomalo voijeti I I i .Ju1ij" sviieta dvama djelirna: poliliakom obnovom nir*t og "rr"iru l'* "r"o"lrrI'o"o."":" r.nanasao na vidiku Doverskih vrara.o . A Dodiarmljivanje je Galije bilo t-ek napota kad se o. air"i prnrrano i univerzalizmom zadojeno carstvo "i.jed]Ilog da. stanovnike i ovamo ukljudivii Britanci. da se buntovniiki rodovi na veliko dotjeraju na drazbu."iff "r.vr.i-r-""t"'eJ -r_. pa bi britanski ple-menski poglavice biii uistinu daleko strainiji. Lo:" uu i..i""ttuS"jo"t od Doverskih 1'rata. ni_. irli.i gradanski ratovi.C"r*o?o [-L*r"" "*r"r" sponom irmedu slaroga i novogi svijeta. nije Cezar "tuorio 'r_.ru.Lo-i-":"go_ politiaki jzgledi u traliji bili "u "u*" nesrgurni. da bi Galija bila podloZnija."aJr"mrr l :t1. kriianstvol drugo su biic rim.bu sa sedla."^"'-.od trajne Vdjednosti: prva bi oa tif. i to No mnogi su se car Klaudije je osvajao Britaniju t"a t'"""ii.vladao je pleme najmoenije u bilo To kralj Katuvelauna aiasivelarmo. koje 6e sastavtjaii o"a".arrog svijeta. _"b voljeli.I su u.ukoiiko ih je ori'iiop€e imao..Galiji biio uvod u nje."i."'fi* Sto su trajno polatinili Francusku.. uiinio je-liraj daljajim Cezarovim namjerama o Britaniji ." nr vremenom ni liudjma."troi"ni'.:r..?d^n-.j"utl *rr" pregradili po novim naieljma tlJrne.ril"*t"i eetiri.i." r r v n a . namjeri. steieno na licu mjesta.. -rl"p. Taj pohod nije imao trajhih udinaka.b'a I e tradicionai. koji je doveo do prave krize u galskom ratu. je carstvopostatopopristem To. osim Sto je ostavio uspomenu !a to na obim . znamenitoga engleskoga zlata 'skrlpilo se u posve nedovoljr'-im koliiinama. pa freroda njihova nedisciplinirana se keltski plavokosi bi nikakve koristi protiv )sredene lin. n a B ^ r i L a n i jm u ogao v o j n j k e i d a n a p u n :s v o j u r a t n u b l a g a j n u P " h o d . nabitih koia bojnih svojih arjstokrati atletskog uzrasta..i.t . a osim toga nije bilo ni vremena ni sredstava.A pokazao je.u_ uvijck.n. Kasnije su dug. da zasnuje. da osvoji Britaniju. sve dok se normanskim osvajanjem nije tamo udomatilo srednjovjekormo viteitvo. borce i stare iak zaprepastiti znali kola ve6 bila prezivjela kao borbeno oruZje. '. ". No otok nije irnao sreiu. da li 6e se taj Dut jsDtititi..J .govodjeto _^ -I::*"?"ki _Cezarovo za carstvo kao cieLinu. (jiavna einjcnica u ranoj povijeslj otoka je noo:_ :i::1. Pla6anje je danka ubrzo prestalo. rako d" j" .i. Britaniji konaino ostavili za sobom samo tri _. No kao voda stranke opozicije.Hanibala.'. Njih su vee napustili i u keltskoj Gauji i na heleniziranom Istoku.'rr"?Jirri. zajedridke kulture za one rase. koju je izazivala niegova hegemonija.jf.jll'l'""::::-"f "": "il lil"-r"'."ju""."i:ti. s. kid su na a"frr. pje5adija nije bila od Cezara. dTl. _. Agrikole i Aadrijana _ t"-j. a da bi mogh pos ei pretjerane cijene. "l"r* se."^i"rrp".. i iuvali rimski voinici. da ptati wole 30 . ir. kako je to Cezar dinio u Gaiiji."pr""-t""o i5#i"^ jlr"u" sebicne aristokracije i. da obogati svoje pristase. trcbao je Cezar neke i3"ine" usp1"fre. *::1". ::1 -..l. "a 'i.. .Ll ieve..-ije legija'.U.emena Sjeverne Galije etitu"ii" bila t. pokvarene gradske sv. ito su ih'izlradili erno"r i po IiI:ika ""e^.. p.Znoj eritani. cestama." """ kao sto "1" """ji.xe ceslc: a lrecp_ h . tako da su Homerovi kao okrsaje bojne srpovima bacili u su bojna Medutim. i podanika u saveznike pretvorila -rirnskog je neke od njegovih suparnika kao i stotinu godila jednako Cezara doba u osvalada.. prodro ns i .iene kao Napoleon. Cezar osvojio je svoJe mJesro u povijesti . nije on znaiio ni veliki uspjeh.drLaL."'. . je uzeo On je provalio idu6e godine' :l or'a e' .-.. . mn ai . legionare.t. Kako se Cicero tuZi svojim prijateljima. "i poiroa rr" l" iilo1"_o u tome. .i.. i.ii'. osim loga su D. oslao dovotjan utjecaj Grike i R_ma. uz Stropot juraci. Za tu svrhu nije raspolagao :i lTl---j*. 31oje Ri.. stvari. pit"rr:." o"" i"'*i*"..etine.-poloZaj " C"ii:i f. rimsku uptavu. nije bio bezuspjeian kao pohod iz prethodne godine.:Hid.iirril.. Kad preko Temze pred odima preBao ooUi"aio je on u nekoiiko bitaka. Niegov.trma u glavi: nije naime postojala nikakva zapreka otok niti-mu je Sto prijeiilo siguran povratak. robovi su bili suvile neuki.. n." l u A q pl"_:"ri PUr vabxjji poslovj. e.Odluku. . "tj.."riiri sve tc za. a ljubomora. koje je u isti das bilo narodno i aespotsko..""i.lr. borili protiv muzevno Kenta.etog -li"J:* Jiliri. da su se biii narrEili boriti kao konjanici.liko srodna....i. .. zado_ jenu duhom provincijatizma.r. narocra slevemo od Alpa i udinio Galiju latinskom ""-iiorr. -{t*lju"i. t.. poslije kojih je bilo preuredeno Carstvo za Augxsta i Tiberija. Ustanak pod Vercingeirtorixom.". smjera civilizacije putovalo ".. Zivot obnavljao na Zapadu za pet stotina godina.. i'. dali dalekom otoku Punu stotiou godina predaha.a r m t J a n .il jirrot" . da ga brane adstokrati naudeni na bor. toi" "..ril"" pred iii'ui ni"ri"i susjedi na otoku morali pla6ati danak i prezati )-JniRima Bar neko je znanje o politidkim i geografl-". 1 setja.ijut"tiu gdje je podruije Hertfordshirea. lr"eo_ nasljednici ponoyo izgradiii rimsku driavu r'a iir. zlovolju Cezara."Lo "".

upoznao mena s latirukim jezikom i tatinskom" civitjzalili.l oslar:1lia. ij"'r:riliii: j:""iJi"J.a rasi i isroi ooritiakoj skupinit<ao i itanJi. stvorili temelj za budu6nost ti. da se na svojem srebrnom novcu sluZio .r" Klaudija.-.pravcu svojih cesla i to j... 9. 7.ti: lirnskocrazdoblju pretaznom iTfft.!. bila su kositar' koZa' robovi. tondon je p-od rimskom v1d!6u postao veiim i bogatijlm negoli ikad kasnije poslije njihova odlaska..-rg". To je u produziti odanle i .. . koje je gotovo to'no odgovaralo zidovima Cityja u Srednjem vijeku.r.unulrasnjostiBnGntje i ii_"' "rj"I"rir"i:1""1 "" dvorovima njez:nih p)emenskinxratJeva. koji su se t) Razila je eesta suvremenog Londona za pet do dvadeset stopa viia od prvotnt razine ilova'-' ili vode u Londonu Razine se gradova uvijek di-Zu.n."""- Brir€niju bjro samo n"r.udiniti njegovi . tako je Cimbelin poclstrekavao "t.lU. M-irno ie prodiranje rr" oiot iifo po_ eljedica Cezarovih poihvata i otvaraio ju prtli.Za w.r-'-ju_"rr" ::. mogao je biti siguran' da 6e osvojiti one keitske zemlje.veruiil. gotovo sve do normanskog osvajanja.l". 5 .o *.. koie ie Cimbelin podr2avaop"u-" ""i"ui_u Auguslu i Tjberjiu. " _'nolri *"0.krivaladkih pohoda.ijeme cezara.La. eim se pojavio car s ekspanzivnorr. ""fr""".":.. ^?T". dolazeii sa svojih uporiSra u pJ"tirri"r."ii"f<la. iot je august 5avao "" obratio. . .t.*k". launa te je povedao previast t'j'1fr ! b i l : r o s v e r i t Ld o k j e l j u b a k a n j eA n r o n i a I i i t . 1az\\t od kralja Leara.fi".. prtanle odrosa_Istoka i Zapadaunutar rinr_skog svijeta."r* p.. a i mnogo kasniie.. n.".ra iob. .r:ta.]1".avam suvreme"te ..i"t"ff"Tt32 amokad bi postojala potozaj".. i je Londona -+. -trii"*" je ona nabavijala raskolna dobra svijeta.Klaldija i"i""i" "":k9T je sluEaju taj grad. f"to su tako oni utemeljili buduenost londonske luke time' Sto je na3la iu uredili s kopnenom Evropom opseZnu trgovinu..l.^*. Tih za povijesr. Bez sumnje 1e za^r'-rilele pro_ vale_cara postojalo nekakvo mjesto. Rimljani su. I Povijest Engteske toga plemena na 1u!u otoi<a'u iolit<oi mjeri... b-ol odsovaraiu ditaocu.Tato ."".. .ici nm". no on 'Ffaje?" civilizacije..rpolitikom i slobodnim vremenom da je provede.. V"*f. r"J-i""or".vladao je lll1l..rj. -bi nazive je . To su osvajanje Rlmljani trazili i snovali kroz mnogo godina. bio je je velik dio budu6eg Londona bilo wlldal"""* ogromna suma._ doveloie prernena Juine Britanije u sralandodir ."r""r....ici. dok tvrdog t1a bio je medutim dobar strmog lllt ut"o tl. u. Gali su: sada bili podan. .r"j. ) r i : " r . kako je far.u nriianile. v. 1 '.".lchester) na poctrudje pokorenog -"i5t"it" ple_ 1tbr"":. koje leZe s druge strane Kanala i da 6e tako zaokruiiti svoje posjede u Galiji Trgovci."..koje je izvriio JuJijeCezar."..i dao svoiu iskonsku vaznost pod vladom Rima lme "-'l'"rll^" ni iberske Zari5te neko veliko bio niie ".. No-.nica i"rO"iir"r.. koji je trebao igr"ti t"ko .rt". na kojoj " koje cestama. Rimski su zidovi za.i'.l. riok je Krist pr." qoorm ochosima. i._"riijg" ."" da nas_etjavaju gradove Briianije t" j" .. ..J?.. Ulotreba rimskog jezika " ""rl._."_ ii". po3r Opierilo ie rno..i..Medutim.iela najvazniiif.n'i"lii"ou-" Ga. stotinu godira poslije Cezarovih o+.".. istovetnosf i1" "i- . paeea.asii"r. a0.t:.:Jf iijlf"T:i.oohodi na Brir. cloilo je do stvarnog osvajanja otoka. Lokdton od T.e) Komadi6 prelaziti ceste iz luka Kenta zgodno mogle kojim su rnorrobt"tt. W. Mnoqi su diielovi danainieg Londona neko6 bili mo'vare ili iezera..otoku.*.o. po3to su osvojili otok.U urogu naJprrJe u povijesti Engleske.?T:ffi :Ti^H]"ffi most.ti-l.ko. ."a i"p""J".aniju.=i".ij"t " o.e._"^tl-. ". opseznoizgradivao carstvo.. te je od-av1e njegova koi. s. "nu* grit_ tontrm. koia je bila ona London Temzi najbolji ulazni put na dugo zapustenoj u iskrcavair povoljno mogla Evrope iz roba se toika. biser. .'#.iepravilo.il pri_ prernao normansko osvajanje uDaclvanlem normanskih vitezova r od Bj$.q r.lije..u-"o"". Shakespeareov pl"_". t"r.1 Osvajanje Galije. nego drugi rnnogo manji i manje va2ni gradovi..j"A. Uoravo onako.i itto* """"" Londona. ito su na njemu usredoto6ili polovicu svih londonskog -ottt jednako onih u pravcu sjever! kao i onih u. pravou sievera i zapada . Za vladanja cara Klaudija. Za Cimbelin niie nika_ -Cimbeii" .i": 1:l*lik".r. pomo6u kojih z.1"" Uito naibolie mjesto Most i tuka na31i su uS6e Temze kroz trruodtto ptiaof"rif" iil"-:" je stvorila veliiinu geografska uskladenost ta mjestu. koji zapravo nisu bili drugo ve6 obnovljeni rimski zidovi. a ne upravno SluZbeno je u r'hnskoj hijerarhiji London bio niZeg ranga. frio--oZa"-l iirgr"&"" "O moZda podeo London poitoiaii kao :^::i]" mostobran na sjeverzroj obali Temze. .. kako ie se sje6att i ditaoci Horacija. njima bitl su rimski erudini..p".Trinova."i:3 l. U jednom je i u drugom razdoblju London bio trgovaiko srediite.. Camulodunum (C.""'."2.tvarali podrudje." .r""iorro_. krajeve u najudaljenije slati r"mlj i e unutrusttlosti nisu bile zasnovane preiaa mjesnim potrebama pojedinih plernena ve6 prema imperijalnim potrebama rimske pokrajine' G1avna izvorlmskog gospodstva." mena."eiri". l1T::jkrc mfdnlm na sve6enstva u Engtesku.."torlrlill. p r r i .l.i.r1._i"*di'i"a St. a onda u poviJesti svijeta.ti9: 1."t trgovinu kontinenta' za iskrcavanja it.rffi"1. _. svoje naseobine. rrrrl"st{oguzora u veoma obllatim kolidinama. dotle su daleko na Sjeveru rimski trgovci i ...isloj p'pada.ali Jrazdoblju "i. Ci*belin je svoju prijestolnicu premjestio l. koji se sadazove LondonBridge.it" nloblemima postanka Londona.. da upo'rebl. a Pokatkadi iiio.

ie oravo Lme bjlo: Doud cca no Co$per i ilLr rliec: boadtcea Tennyson udomaiili . Poito su iduai obalom zaobiili rub masiva Snowdon.pu. -cenima i Trinovantima. Sto Sasirna nije uspjeio. a ito je normanskim barunima. gcije su domoroci ubili mi. tespostidarski zivot carskog Rima. d a podjaime i podlo2e velske goritake. koji se Birio iz godine u godinu kao srediste novog sklopa u trgovini Sjeverne Evrope. razor-u2ano Rimske vojske. Jedna bitka za prijcla.r"dasa svoga iskrcavanja izvriile uspjeSno vojnibko zaposjednute p o k r ai i n e \ V a 1 e s .all nisu se legije mnogo brhuie.asrlaia. dvorski ljudi i vojnici. R. 3 i . JoS jedna ili dvije godine ratovanja pokorilg su Beige u Wiltsu i Somersetu.n.trim zaptom kroz cijeiu god-inu kao i iz godine u godinu i navikla da onda.r podrudja. oni su se jo5 uvijek mrltili s prvim fazama vel3kog problema. ponosno su nosili togu i nauiili uZivati u ponaianju. koje su Iceni bili uniStili. jeziku i umietnosti Rima.9a uveden u Jui'oj i lstoinoj Brilanij i ubrzo je pokazaovise praviiinosti prema urodenom stano\''niitvu. kad su se legionari naSli na granici velikih gora i sjevernih moivara. U roklr od iest godina poslije Klauolleva pohoda nova je vlada uredita pogon u rud:]iku olova u Meno:. Do ustanka je dollo zbog neobidno loseg postuplia prwih korisnika osvajanja. kako su rcmanizirali rar. a prije no 3to su Clive i Hastings uredili ispravnu organizaciju britanskih raciia u Indiji. kad su njihovoj kraljici Boadiceji i njenoj porodici nanesenelidne uvr'ede. saskih i danskih r o j e v a r a t n i k a . kako su loiiji tipovi Engleza postupali prema Bengaliji poslije Plasseya. 7'a prijainje krvoproli6e izwiena je osveta strahovitom strogoieu nad lcenima u Norfolku. 60. .Fjlnpokotjem i razaranjem niti dovodenjem gomile setjaikih doseljenika niti podizanjem privatnih zamaka. Nisu mogli romanizirati gorsk. napustivsi natin Zivota slol:odnih ralnika.u t p j q o r e k n a k o n d u g h s l o l j e i a . vrsi radnu sluZbu gradnjom cesta. mnogo su se razlikovale od keltskih.000mozda pretjerana . koje su se kroz mnogo naraitaja bavile tim problemom. pohlepni za novim robovima. kao i Durotrige u Dorsetu i njihove velike zemliane tvrdave. zemljom i sluZbama . da pod olovnim nebom oponasa veseti. legionari su. < oi o d . No pokrajina je Somerset igrala vaZnu ulogu u novoj Britaniji.mljani nisu dovrBiii svoja osvajanja slij-e. Boadiceia ie svoiorrr zlatnom kosom prjpadala keltskoj arjstokraciji u uiem smislu. Na taj su nadin legije.svi su oni gorljivo i5dekivali to osvajanje. tal<o 10)Odsada upotrebljavam rijei .I naselili u Britaniji. Njihova se metoda osvajanja sastojala u gradnji vojniakih cesta.[ e u d a ] n l h o r u 2 a n i hs r r a g aL r v r j j e m r Normana. da pljaikaju puianslvo gradova i l'erni(ovaca u ravnicama. l . Tek onda. koji su vei bili napola romanizirani. koii uopte nisu biii neprikoji su prema jateljski raspolozeni prema Rimu. sa starjm iber_ pulkom smislu za oznaku miesavine keltskog etrementa . Vodeii tsritanci novog narailaia. da bi moglo dati kakav otpor. . koje je izvrSeno prije svega 1? godina Vra6ajubi se Zurnim raarievima s otoka Anglesey.. onako kao ve6 iesto prije toga. da ono ne 6e biti osobito teiko.u u svi:etu blagogla. Gradovi. Boadiceja se otrovala. po kojima se latinizaeija tih gradova vrsila prije osvajanja. Verulamiumu i Londonu. Rimski je sistem podt9 ig * nov o -o-4. mostova i utvrda. ler tb to podrudje bilo premaleno. da je buknuo velik ustanak lza njihovih ieda.nice na istoku i na jugu niti su mogli osnovati gradove na podruiju Snowdona i Plynlymmona.iako je tradicionalna brojka od ?0. keltskj< u niezinom obi'nom. g r a d i l c l j i m a z a m a k .uzajamno povezana o. Niezino . Problem sjeverozapadne granice ostao je medutim neriiejen. a da bude opasno.kim.Bijes Ke1ta10) digao se protiv Rima i romaniziranih Rriianaca sakupljenih u Colchesteru. a medu koiima su mnogi s gordinom podnosili gospodstvo Katuvelauna. koie se beznadno trudilo.sistematski zasnovanih za cijcli otok i u podizanju utvrda s redovnom vojtiekom posadom duz tih cesta. dok nije bio ureden neki djelotvolni sistem vojniikog nadzora Sve 'riad podruijem velihih bregova i sjevernih modvara. poslije prvog neuspjeha poslig1e ono. kao i svaki drugi uspjeSni osvajai Britanije. raskoii i dokoiice za rimsko-britansko druitvo.A ljekovita je I'ocla Aquae Solis udinila ubrzo Bath srediStem mode. God.Kelt.rda legije su u roku od trideset i pet godina o. S|ednja Engleska je od Buckshirea do Warwickshirea bila jog uvijek sva pod iumom. a puianstvo suviie rijetko. s ozbiijnim teiko6ama. e. oni su se na niskoin otoku Anglesey bacili na pokolj druida i lljihovjh fanaiiihih sljedbenika. SrdZba Icena zbog masovnih zapljena i pljadka dostigla je dramatsku Zestinu. a tu ih stiZe vijest. ratnidka bi plemena neprekidno silazila s tih sabirnica divlja$tva. jr .z preko usia Temze i jedan nastup prema Colchesteru dostajali su da srr-iie Cimbelinovo carstvo na jugoi.n da se njihova zemlja nije kroz pokoljenja oporavila od uniitenja. Ustanak je Boadiceje onaj izuzetak.stoku otoka. Za razliku od dru€ih osvajaia Britanijc. Rimska ie vcjska bila savrieno izvjeZbana snaga s dugirn rokom siuZbe. a napose London. Za pokrajine Devon i Corn$. Rijetki su rragovi Rimljana dalje od Exetcra.potvrduje druge dokaze. lio ' rzgradnjom cesta i utr. izvr'seno.rogo tisuea muskaraca i ietLa uz straSne utuke i osaka6enja Velik broj tih Zrtava . koji potvrduje pravilo. n a j m e . kad nije u borbi. Oni su ispra\mo smatrali. postupali oiprilike ba3 onako. da je bilo lako podloiiti utjecaju Rima istok i jug Britanije. Nije moglo biti ni go\rora o nekorn narodnom otporu medu poglavicama. t o t a . sukobill su se Rimljani. doskora su procvali viie nego ikad. skrlili u velikoj bici nedisciplinirani kratkotrajni zanos keltskih rr.

rijeke a"Z ..iit h.tii" eku--b^il:-.l vir'tou..o op"to.po'inje venuti' 3t"ti j" vijek bio vijek kuiture -S edozemlia i"i"i.p*-i J" .tititi ni^-'li" -Criii".i<' jr: s\-e' sto su Clyde do Fortha podignutog 9d od tr(.2.r n f l r " i p o k u s a l io s v o j i l i S k o l s k u : j e d n o i ' r "*ol" koii je Britanije' namjesnikom onim velikim i..-pisebi kad se pres-adipresracla..". {ill]." pro. ier ". Bdtaniia bila-je vijeku Siarom u ri:"-"lr'"' . Zivot {oruma l p1azze. t+0.i..i'.. Chesteru i Caerlecnu bile su njihova tri uporiBta. koia. drugiput za vladanla Severa ^No Ricara samog. od Sollv"yu do usia rijeke Tyne...d. koie j" p* lllt"l-o !r.." kasnije u E'ngleskoj razvila prerada vune u'tim. e god. Velike tvrdave u Yorku.iri"ii . negdie na rubu ' iX"I"""" cara Antonina. p"U:"Ou kod brda nMons Graupius(. 210. 't"[ Ensle'ke Dreko S joverne b'la bi znatno nppogodn:ia .t-t"ofr"ueuj"u r." su jos staasniji zbog udaa i ariganti..seta.. veli jti'"o oti-cit""lot. t:" koje su najviien1a]1st-"^ !i. rimskih careva..fl:'rnt I"io' lJ ortl-oa"u rald elnicc civ-lizacije.. gotovo jedna desetina ukupne vojne snage Rimskog carstva.i...-e"i. Ta modvarna mitivnijem obliku.1o.ii.etine legije.-jilil"li wa ':'..ii mcdu plem"nima Pikla zadojenim n j e g o ri m z i d o v i m a s v i m a s 3 c a r s t v o n ' t k o i" "" .ieaF""t. t"znie. Tvl:-l-:1"T-tdt' ooeledu to re tocno."Jos dalje od njih.." ii-"tu 'glar'no podrudje vojnidkog zaposjedanja ."e. toel] p. ..sd lc i.-."aa Haverfield.. ".. ili. ' Zahvaljuju6i toj kuiturnoj razlici izmedu dva geografska odsje"!.".rn u ob^rastr' k o i i m a i e r i m s k o 2 a p o s j e d n u c e n a j m a n j e i z m i j e n i l o . posada provodiia cijelo svoje vrijeme. g"itil"n (eod.1 "' p"g"'ili :i"ki ka otoka." "t"":.000vojnika.c i l j e m ' ""?lrr"". Izmedu Tynea i Humbera poznalemor kole travom."i"tti nicom izmedu Sjevera i Juga' .""#'ililff'. u danasnjoj Skotskoj zivjeli su Kaledoncr bili i jttee krvi.ti iz ku6e Plantagenet Niihov neuspjeh treba .Nekolilo pod AJrjkolom' i l .. ".. Oumbe. :'.k. sto je Had"riianov lf"XillI^lj* chevlol--gorla' sliemena duz namiesto Tyne. a+.. Devon i Cornwall bili su osamljen izdanak keltskog plemenshog Zivota. Tni a ' R'imljana .il":ir.). . u pJzadini.L-v-' . l"J iiilti ttulj". z i v o t K eniie l t a .. n je obnovio .em 1! ^i za otok bilo je Normana ijeto in.iil" igti.ll.s1".. moi rri sto. lr-.u ul*d*i" 'r"Lo za Skotsku guLiti uitku i beznadno ".ba. kojima je bilo sudeno...J#fi1:"til.t iufr"ti.t Skotskoj...nije nikada leze onr riielena.T. u pravom smislu "l:"i bio ie ono d.:l"i..-gorja uii ''D^oistan' utvrda sjeverno od njega...il"..v.sl'ru -pred Posieliocilog kraia ooo oo'*o--ii.i bilo izg timc.Gr slevernu Levant.ra"uoi tutturi Stoga *.. pored rijetkog i divljeg stanovnistva.danas svdka druga razdielnica i rljt""nil..1.nist" podrutju Niie se nLSta poduzelo da se Irska prikljudi i.tjJ1. bita je doista tlt".t.."i. breza ii"."In" i nep-rjsl Kaledoniju' . bila je na Sieveru. iio "t23.. tao i."' i o'"^*l:"na i'vidnict..rog t"eu utjecaj . i#"..i'.potpuno No stvarna teskoca problema granice. e..ioisuri"ne samo ironlalnom otporu Pikla u njihov j dest. Tu su postoiali mnogobroini rimski gradovi a rimska je civilizacija bila snaZna i privladljiva i ljetnikovci.elji."r" Ri-l. no . mldvarni krajevi s vrjslinama i blijedom i patu. koje je neprijateljski-'ili ravnodu6no' piomat"ralo njihovo kretanje.'r.d .i -bi1-i.. bile one obtasri.bile oi-" g. ljenosti i fiziikih svojstava svog podrucJa' Tek kad je protekio sto pedeset'godina od Klaudiieva osvalagrania.ali i niita-vi5e Njime je krstarilo oko 40. U plodnim su se rawlrcama 'koioj ie na jugoistoku okupljali potatinjeri Britonci u zemlji u na jedne kohorte pojava gdje gradanski iivot i cvab miroljubivi ie marSu bila riietkosi.[ im podvodnim o... osim ito su pojadale osjeiai ""1ltii" iiii"z a j e d r l i ' k i m ." koies razios"zboe i to optenitiji kuo ito m" je uspjelo polatiniti eti. >mozemochevlot e.. a vie*ojatno 36 kraja: na Dodrueje samo bilo podijeljeno na dva o3tro podvojena j i zapad' sjever jug barbarski islok na i polatinjeni -Si"u"rtt-o od tlj"t " Humbel'i Trenl..*touu. mogao i" cut Sever oznaaiti konadnir razdjelnicu sjeverne je car ga izgradio 5to zid. ts. djelomice keltskog poriiekla oni su "ittjirf.r-iiiari t'j-r-.""t.'-llb]iivanje' "'.o danas) i . dogodilo se. razdlei(k.m.rlandu mariirala je pjeiadija u bojnim oklopima gore dolie po cestama' ito ih je bila izgradila od jednog gorskog logora do drugog.#. .iiitr prolazi pLr"11r'omU jednom on di iarjau pianoti"7 da.'gtitl"i:l j.j"""i"""otir.utt" t r u m o e r ' r i J e k e o d p u t e m s j e v e r n o guinostjmanavala cijelim zida Nekoliko dobro uiduvanih logora i rusevlne Antoninovog ..iJ" *er.cheviot sorja.. o" "."'"1ji...lo =uoio sranicu odrzavali^Fekoliko tri..:1"" i l a d a n i s k o gl a t i n s k o q Z i v o t a S d r u g e s u s l r d n e keltskom ZiStrathclvcle i Lancashire. e bliza i"i.!l " o"ri""-#:t:'i:53. ""i" . cla neslanu od -glodania su .. U Wallesu.: rrmsKog glas sluiaju ocibijall da Brgantj oustim oodrudjima divlji i1i" da odbace w-oje utod"lt" navike i svoje ratniike !-. ga:"":" it?i"t nezlviqno.?1i"t-9 " . zapadno od Severna i Exea' pnostao je na Zivotu keltsko-iberski plemenski sustav u svolem je gotovo gdj€ polovina Britanije.-*p. ii p'"iii"i'aoio'ik sa"a' bil" P's. Peninima. je prema-t'ome ograPravo podruije rimskog zaposjedanjabilo i Wales lll No to je Englesku riieno gotovo toeno na suvremenu ft* u) Izuzetak je svakako u tora. ito ie za krlcanslvo .-i.1t?"Jff.:?.iti doiina rijeke tt"l. toil "" u on" dan" bili izmijedani sumama Sikara....uina ie je bila suviie daleko od' Sredozernlja' taliianskos kultura No zemlja sredozemna . Pija . e. u Sredll..) i lreiiput .. a u svakoj je bio gla\'1ri stan i Northumbriji .usl'anne€o i sumama goiama upaarrim i.k".otii. n. Sve dok nisu napustili -biie-izlniene mosu predugatke.

J .I I t - ' l i -Es'+ Vil i:":l H -5Hi S t.""1 : o 3 r. I l l I a l r 0 i V.i . < ll .F 5 t wp a r c F"o Y . I .:l * d e.1. Q . o 9 itt $ . a _ i o ' .S" t h a q L 'o.--r! '{ K t $r t & fi .

1".i...T:ilil i-. GraSitelji v e l i k i h c c s t a ' 1 i ."":iTi:. m a . Zaito je romanizirana Britaniia bila tako jeftin plijen za osvajate.1i1iii. I I .'r=i:fi s"iri'"-ffi '.r. Nema medutim dokaza o tom. Tlocrt sela i obiik seljadkih kuta takvi su.oni Sto." uo''onolitskoscarstva pteko mora' a 'ut?rhtul"uouotjila tine' da na neko il/""frJ?". koje suve6 biie poO .ii.ri. Imamo malo uporiita za rle_ Senje takvih pitanja. koji su se izvieZbali z4 borbu. koji su vezali srednjovjekovne kmetove..vrijeme. k o .::".. a ukrasenim mozaikom..loznate kao specijidno .: i. rz saskih i danskih naselja izvrSila je tokom tisuiu godina gla.""1i*'""J'".u.rimske< ceste. i es u j o ! u v i j c k bile podvodni krajevi.islo poveu kasnije. vladao je mir..d ..f.Sl*_.ffi??1..j e r a l i l a z e .k o .Ti.i:".]sirhi:l."i. :"1iT :tT::ll ]f rniko stilu.iu o tom pitanju opasno je j**.lf '1"j.!'+i:::t??:'ir#J:1 #l*f* . mekanim cestama..rt .u se sluzi1i uzjm i.:"*] . liqitr g:xli"Ti" o r :i:r""'"":lifiI::1" .'lL vcima gradenii . ba! onako. n.]"1*"".""i^ mma lr1o.. Pa premda tu nije vladala sloboda.iil'. njihcvi Zivotni obidaji i njihovo poljodjel_ stvo bili izmijenili u dodiru s Rimom.a pisima.: ii:{!::FX'J'i i"""0'"ol"sijrirlr"".l#:T . j a s e v j s e I i m a .i::-.sjelern jaik.ff ":f d_ru.11"1_1*:. Rir...:. e . r. zv."i. Sto su ga obradivali robovi ili vlasnika po prokoloni.:ii"::fiiliUd.l ill"i^.se_kasnije u Engleskoj mo "'""*'Hti. .f.la it...o .L v o d .?.."#"f .. ii i'..tr"*il'.?I3. e l n i k o v c i m a.:ff jeosvoiira.lt*?tr ::*:lli:il"i*'jjl"I:jr1 iiST:"':n'""0""1".." Jff :':J"J:1TS.". koji su biti jednako kruti kao i propisi. : :.ff i:. malim graoovima.:l:i-1H':. "i. naselienostl. r) N. da te ladanjske ku6e nisu bile utvrdene. da povezu otok kao cjelinu.rT...o i v a I .'i o tom.'i"n"r. 9l f :.l i Lo j i sro "" po zn aeaini r'u. U d o j i n a m a T e m z e i T r p n t a . i to je bio jedan razlog.. ."'"i:."6L' l"-" . . .'. ali su stano\.rugom."-XJ:'::'ti*i " rp...n o p r e d a n a n a r l .. Poljoprivredne su se povriine kao i iskrdene i isujene povrsine poveeale za vrijeme Rimljana.pribljzno nisu svi t. one oznadavale piavac ootade zernlje j.'"Joj*:Jif""1"t"t" abirsud".:::[:iiii:""'lXi?]li."#"'i. pa je Srednja Engleska od Buckinghamshirea cloWarwickshirel uslainonr o s f a l a p c d S u m o m .. kao da bj.I: J:' H.Xff ..]il"-." ro.: ::r'l_lJ** i" ie i"'Jr"' r *** i iz iruzbe' .il"o*i" ?ff ie ljetnikovcu pripadalo imanje. t . koii s..11{xr}.j:#..I"ilTfi ilT. ditari. kako su udoma6eni kod Keita. a veliki autoriteti kao Haverlielct i Vinosradov z a s t u p a l i s u m i s l j F n " a .ilk.i::""*"nlf j#t{i+lijiliii:"".t*. Keltska naselja (t.r 51i.:.. ". Rjr[jani su gradili svoje velike ceste od leqnog ivorista do drugog u ciliu.iJ"*1"0"'" u plemenim j"..i"?." no TqJ #"fi*iT?'ffffi#":iJ:1.*: "..-'...'. koji su bili vezani za zemlju i za Dnjezir.i."i11'./jeitina Kelta bili su velikim dijetom potisn.1iit-rrr..'t""fi -rr""t"_..ti ugledom )'samijske<i druge talijanske robe."" l1i1?"r" i"rJ..]if-.riiei j:h. o g o ' z v o z .xf'1i' i-. kad ljudi vise nisu moeli raiunali na za(litu legija.Tlirjii Jiix'J. j#11u"qi:Ll'""..'.[.'1::'il'"T:"i::1"-:lJ'ff H1[. jebio.soe.fii*?rgil:"1":.tj.x"#+:i*li:kll Hril lJ."ir b.T"'. nisu bili vaZniji graclovi i ""iu su. I ..e j"#:'3:'.' iJii:i"f*'li T:lil*: i"""ti":"'i3to 40 i stvafati zakljuike prem_a pravcu poznatih rimskih cesta..o. l i n a e v r o p s k ok o p n o .:l. odlosno kojim su jezicima govodli seorki Kelti. j:ff ##?lli#81llf+LT"'...uulj"r.ir.prv1posao da c*d" u JuZnoj Britaniii Rimlja- :}f.... Ipak je u tim oblaslima. Ali i tu se posao bio tek zapoieo. kal na prr_ mjer u Cambrindgeshireu."."iji.aa. trev) iz doba Rimljana pronalaze se tu i tamo.. U nekim engleskim grofovijama na jugu neprekidno otkapaju ljetnikovce.K#lltru: B'a llt'fi"*. kojim su jezikom. 4Jl-r".'. kako u naie wijeme robni uzorci iz Evrope potlskuju umije6e urodenika u Aziji i Airici. pa ga je mogla prr_ r l c n o m r .rimska Britanija uzgajala dosta tita. prernda to nije uvijek na istinsko obogadenje svijeta. bar u nekim oblastima. p..rljani su udinili neSto u pogleclu l:i l-i i s u S i v a n j an . l i r a F u r a o s e l . u kojoj su mjeri i da li su ie uop6e njihov zemljilni sistem.-t l.".zv.on '..'"'_::r]i"r1:.*Hi##'"T".JiTn"* . pa dak ni zaSti6eneopkopima kao sredrjoyjekovni zamci i manori Vojnici redovite vojske bili su jedini ljudi.:i I ff-::."1j.. Umijeee i .' tilff".. dok ih malokad nalaze u drugima.." vr'leme postanu dionicima ."il. j.: j..*i i" #"T.:T. i v o " t s e ' i j a k a Itinnil.]?i:il?. med a Gal :ie rs Iin.r. Par Romana bila je toiiko stvarna u tim razvojadenim oblastima na jugolstoku.'rici upotrebljavali glineno posude i orude rimskoq tipa.-. koie danas nrsu f.rrr rad na tome posluls).

. Ipak je od tih krseana preiivjelo dosta njih medu VeISanima.#ft J.ladus obicajem Carstva vqrrLvd v povla.koji je sam bio rojeSavinasastavljena po sliinim nadelrma. Yolk.orr" -l"l. sv..K o J a r " k aj e u p r a v a j m friemena.]rT m o z t f o m n a s v o j e s u p l e m e n : k ev ..V j e r o j a l n o s u p r o g o " t i krgiana u Britanlji Jilozofskojmisli ni raztiiitim "ij"c".". kao l"{itru. !a je bez sumnje pripremio p u t o p a e m p r i h v a i a n j u j e d n c d r u g e m ' s L i c n ev j e r e s I s t o k a . dok ie u isti mah d. No unatoi tomu. pa se polit'eizam u svima svojima raznolikim oblicima moze smatrati gotovo nekom jedinstvenom vjerom. Wo'dot s."-r".. velikirn nacroaalistidkim dana5njice bit" iib"r.jeru sluZbenim vjeroispovijedanjem Caistva stoiinu godina prije no Sto su rilrrske legije napustile Britaniju. Pogl. koje je l/l_iili. a socijalnose temet. kr!6alstvo i muhamedanstvo izmedu sebe iskljuduju. XIII. R. jer je i kr5danska crkva ondje bila mala po opsegu. n."ta"il"fo "if.sudsku vlasr nad okoliinim sc tako veliko kao danaSi 1le grofovije.b r : l a n s k i s u d o m a i i .1"_-.' a t a . .ro. a koji je kroz daljnjih 1500 godir. lT.i&eval Histora. Taj kult postao je va2nrm u Zivotu zapacinogdijeia Sredozemlja.k o l : k o 1" friio'rrrogr"".u_ l:T*:i:!:. E. i" p" . "koja 6e" nekom zadrtom birokxatu izgledati kao opasan ustupak plemenskorn Zivoru.n e s a m o s a m o s l a l n u upra1.Ji. raiirenih ruku prihvatalo sve lokalne varijante politeizma i pokuiavalo.taitu._ stva na rano krseanstvo morali su u velikoj mjeri pridonieti stvarap-qrlalatkog ctuha. koJi su odgovarali.-: ranom i kasnomdobu Srednjegvijeka _ -retigiiama. Carstvo je ondje.. the English Seethements(O:tJord.d a j e b i o v e c i o d s v a k o g ao c l n a v e c i e n i h gradova.prirodne duhove Kelta poistoveti s bogovima svoga vlastitoga grako-rirnskog panteona . onim organizacijama. u "r"riito"ro. ":ii""'"i""titi Isti je kotarski sustav urederL u Cafiit.HistorrJ of EngLand.r.vgmS prema. G. Macdonald. i p o d r u d j ak o r a r a u C a l i j j D r .J.p"a":i-'c".. sto ga je sama crkva pokazala onog :l:-"i:^1"""o" 3e pobijedila. Ifrgovadki grad Lonclonimao je nizi "tlrzt urri poiol"i. 13. Ntirlrr"iof toln razlogu n1su progoni krstana rbili nimalo manje odvratni. rasnim obiaajima u osvojenim pokrajinama. o"i po"""*""i . Foxa.'.. Colchester. t"Lo "" dinilo.11. kao druidizam i USer*i.J1"1"r" e" LITERATURA ZA DAIJNJI STUDIJ Haverfield: The Ron'ran OccupatLonof Bri." .r'narivi lii"t""i5. jedini od glasnika kulture nisu kr$6anski misionari napustili Britance u danima njihove nevolje. I..". dok je mnogojeziina vojska na zidinama Stovala sva boZanstva na daleko rqsirenog Carstva. iini se..l.dir s d#kom privlailjivijom kurturom poirivavao_ njihov duh. postala zapr. r s e a in a C n j i m a s v o j u v l a s t zaogmut togom sluZbenika Rima.":. podruiju pojedinih L}<ettst<in *" i"jti'ir-""" o d n o s n . svoja sjedi3ta u pojedinim manjim rimskim g.itona". jer kad su otisli dmski vojskovode i dinovniei.'oglavici kertskog plemara_pr-uZao se svaki das povocl... Collingwood i Myres: Fro?r.. gdje nije nailazilo na prkoBenje svom autoritetu.vo sredstvom romaniziranja x"it"' ". no povijest muierliitva sv. r_iii""ril 6i"""*t". Konstantin je udinio kr5iansku r.f. ."_znalo liri l i b e r a l n o .1:.-i.#""i"i. zajedno s rimskim hiqnstvima. vei :::. Kao srectsLvo vladania.z : v j e l i o s v a j a n j e i:r"""t". :_itl il":t: bili mali po opsegu. ta plemena upotrebliavati -irrrg.."o. dok se Zidovstvo.i"*of..#il.ar* " .9 dijelio na kotare. pobijaju njegov autodtet kao drZawre vlusti. L.. M. 1924i i Haverfield: CarLbrid. znadajno i" . 1936."a"uirlr". Naime.'i.:.ere mogaoosrali xellskirn poglr_ :v:l^ :s o lJ 3 ] l ' " o m : s". koje.1 .u.drza. da se nova vjera nlje brzo Sirila u t'oj najudaljenijoj pokrajiiri. O"f"ln :" u Brjlaniji un.c?l.#i." ni-ii""ll-au ".ri". collingwood: Roman Brttairx: Hume Brown: HLstoru of ScotLand.: -_ -1^r_ s teni s radovi n u g a o l o k u u z i v r. Zeus-Jupiter nije bio >ljubomoran bogn..r"r: p ravcima biio veoma ". i"r"'lul"i_"t"' il"'.i"T... ali najvise rimska boZanstva i dudnovata bozanstva Istoka. Bai tako kako je Rinsko carsrvo 1t opreci prema __ -.ii . linogr'adova kao gore na str.:t-*". -- Uprava Britanije nije bila ni izcialeka neka kr-uta i jednoliEna su povtastenih gradova.&"jt::*?. i. postojalo je pet takvih samoupravnihgradova: I/erulamium. ni man. Pa premda se druidsko sve6enstvo ukinulo k a o p o l i l : c k i o p a s n a o r g a n i z a c ' j a .].raostao i?i1l o l r o v o m z a k r s a a n s t v o .e porazni po svojim rezultatima. Albana ostaje kao simbol jedne tinjentce. kad su sve druge timske ustanove nestale.i-. 1925. Britaln @nd. ve6 iz politidkih poO"a". da plemenska boZanstva i mjesne..-1:::".rr.k.pieradjo G. Pogl.i.J"i:1.. Poglavlie o rimskom razdoblju u djelima Ornana. "r"" uz ro je ur. Car"ivo nri" v-r5ilo progone iz vjerskih. Ta je politika. hp l e m e n a . Ostaii se dio civiiizirane B:it-anjj."]i iii:""1" da istr:ijebe doma6a plemena. U slt..geMed."rrl-1". I. t a n o v n i c i dalje slobod:ro itovali svoja stara bozanslva.. ""r"r' p"st'wf. t <rani orr d-^J^. Wheeter: Prchistofic and. Lotwn Wales.stila razoiniia provala Sasa. moZemo suditi pd ritalenom broju krSfanskih 1e$ina pokdpanih u rimsko-britanskim krajevima.rro samo kada je nailazilo na otoo seoskim podruajem. kako.).

:. Bilo je stoga mnogo toga.r'o t'an'.. iJ"lt. ili. i.!ji"lff# ll '."Ji. te oni Germa. Suwemena arheologija.'.[.l.Ji?. l-..i. tg tiirr. nakita i predmeta svakodnevne upofrebe s uzorcima velike ljepote i bogaistva. "" h'g* """ n u i'... Juti su bitl manje pieme.. Angli i Sasi u vrijeme seobs u Britaniju zauzimali su dijeiove obaie danainje Danske i ' Njemadke na obje strane u!6a Labe.".l.."^::.l*linil' . koji su u petom stoije6u iivjeli T1aSjevernom i Baltiikom mor-u.?:f :::..i:::"iJ"Ji.i'i""i::". 1.. e.fr *".. i Beor.. U svakcm sluiaju._11.*Ui:L..{{:!rT[".il"fl :::"j.l :31. S[lL . : *l f I i:ii r _r ffi . Svi su srodnici imali mnogo zajedniikoga: srodne jezike. i:i::. kako neki misle. na kraiu ovog poglavlia. .l. U prvo vrijcme doBli su oni svi s obala Baltidkog mora.1j:. od Grtinlancia do pustinje Sahare..ff *""1j 44.J. ii.k:.iiU::-i: no".'J::.il 1""". fffl il1..ri na daleko rastrkanirn plemenima Skandinavaca.ff ii: ".koji vrii slavna djela u Danskoj i Skandinaviji. koja je nekad prevladavala medu povjesniiarima.iili .' i.F.--1 ll granice Cornwalla. a razlike su u njihovu jeziku i obidajima bile neznatne.k. u toku posljednjeg tisu6lje6a prije n.. Gota i Vandala odselili prema zapadu i jugu vee odavna. Stoga nazivanje te porodice kao cjelifle imenom Teutona ili Gemana zavodi u bludnju s obzirom na znaienje tih riieii. po kojima se naziva ve6ina dana u tjednu na engleskom i neki dani lla njemaikom. Anglosasi su naselili ve6i dio Britanije od zaljeva Forih dc .'dnogali posebnog znaiaja.. dok sd drugi prikianjaju pcdvajanju.l ""i. Hli.. oboruZana lopatom..X:. prernda su se preci Franaka. zajednidka urnjetnost ukraiivanja oruija. koje..* rs# ii: : ii :#i*{'*.rod i opceni..:.:.i"".J ffi[ T i".[T:"j" j I J.i]"*: J.vulf. sr<.nii.i:iil:jr. i konadno zajednitki obiiaji u ratovanju i u poljodjelstvu. r"." rruu ".i.i:.'Ji.. da su Anglosasi bili u glavnom jedan narod. :.. . ili s.:.. ffJ: "":i""'i.'-T'#:1.".. Anglosasi j e e n g l e s k ap o v i j e s t p o v e z a n a b . i.i.li.. o fL e .Mni4ni+ . a manje izraziio od keltske. fi:"j :.n""a_ #.ii: i *:ifl ""*' i'l".: u: ^tu.. varske.ff:.Ji'. da se na anglcsaske pretke Engleza. d.r sjei .j"|:J#. l . . ! "oo .s k o j i m a weroistoine i pomorske grane te velike porodice sa svojim odredenim osobinama.i[H fl .\ TREEE POGLAVLJE podetak nordijsl .T.d:if ii".F.[i:: n:':T i .".. koja su se kao osvajadi i kao kolonisti kretala od Irske do Carigrada. hoji se izrazito razlikuju od grdko-rimske Lrmjetnosti..)i:.i..:: b i...X ."". i i:.hr*'$"i i:1:' .ni. koje su podavale obiteljsku srodnost onim bezbrojnin. Anglosasa.:E: "rl " "t"no u. ""1"" ]::xH."'""i.11) ra) vidi bilieiku 1. .i. : i".' S tu n a ..c.'J"":T.itr. dok su Juti naselili Kent i otok Wight.il... .I: i. i.?.'.. .T: ::. :' i ilii. ] p..:i.:. koji se znatno razlikuju prema mjesnim prilikama..i :. J:.fl r:il..#iif"ill."".il..#rffi .[nt. T"T.. str.:ilri..:1.:1.5u Cezar i Tacit dali o germanskim plemenima na Rajni. "Nordijska je rasa imala prema lomu neke znadajne osocine...ivar6" 1. koji su ostali u domovini...1:i :j*.. . .#".en. primjenjuju opisi.. Neki suvremeni udenjaci misle. No opasna je praksa.*"1.'1.'"xl.T.--** .i:l#i'"fi 1. Oni su do!1i u Britaniju i1i iz svoje stare posto]bine u Jiitlandu u Sjevernoj Danskoj.zm.{ h.63.:ru. . kad govo:imo o osvajanjuBr'itanije.i. a djela su mu opjevana u jednoi engleskoj pjesmi..p* **16.. nixi iffi ilir.j".lltd-?fi lu.: . "":*. Medutiin.. 3to je povezivalo Germane. n u v c i . poznat od Islanda do Ba-.fi j:.ji.ttit U. Franaka i Teutona. i *Tiiirl#" ::. :.l:il:. ietiri ili pet stotina godina prije toga. skup epskih pjesama.. Anglosase i Skandinavce.-. o .il !."d IilT Jff " .lt tt.:.g .liXlil#.:: j:1:f.''i.x"":ii . u kojima se slave junaci zajednidke rase kao Sigurd ili Siegfried.lil ::'"i "1 ..i:.:I: : i:?.J: "#!. . ...H. "".qfi jil:.. 5to ga je Beda izvriio izmedu Angla i Sasa.i-"tii:Ti:#[S" oa vIIaoba rc ni em ". i.'"' L: jj.^:.. iA r{"ii!l: il l.i i.i:{!. vjeru Tore i Vodena.:.u'I .:L* "o "^.:ili:":n:1""'J ii.. ruiliil: jrutu*i:a:"'i""n"'_. iz svojih kasnijih naselja u Fdziji i na clonjoj Rajni.""..lli"." .'J i"fo'01' I . .i E ft*ii.iT. osposobiia nas je da provjedmo taj nekako nebitni liierami dokaz. ".iii'ij#t"..f.i.fi:"ff...*.": ".

"#"t.: n o"."-. llI.[1. posve drugaiija praksa kod Skota dolazi djelomice otuda. prirodno..T**."r j Ans.i:.t.ili '' .{ .ill"lld*il: :t:..d.:r :f#".:u ia' . str. k a k o l r a d i c i j ak a Z e .i:ll:""' '-""'.. ako pohod . iilil.Xff fiT ni::'ilrft:.. -+"-:i. vei i Sliemove i kolutiaaste Zeljezne koSulje (>byrnies<) .t.l:".ojim pra. koji su bili na putu prema u.g. a svakom dovjeku svoje prainje okrugao drveni Stit i dugo koplje od jasenovine sa liljkom od Zeljeza.d. jer kao i Beowull )nikad 'cn svoje drugove s ognjiSta u pijanstvu pokiao ne bi(.."o!' ..l 46 "."a^ue' r.+!i. bude r... nije se osnivala toliko na rodbinstvu.." : i*io I'i i'"qi{' ."Hiii n" n? d em o kraci ja.J. K r o z c i j c .' :. .. l to pod vodama..pivsLog stola. koliko na disciplini j e d n e b r o d s k e p o s a d e i n a o s o b n o j o d a n o s r ir a t n i k a p o z a n i m a n j u p r e m a v o d .Z d r a v i i a v r s l i s e l j a c i i z dotidnog plemena mog-u do6i kasnije sa Zenama i djecom. kruhom i jakim pieem pri )pivskom stolu< u svojem dugadkom dri.t-za."J::li.:rl"i$.: -ti...i T.1'..#.. .l'lsl::l1. gdje su ga slavili kao svoga dobrog gospoCara.. Kapetanu svake galije darovao je mad. m a Bj. kad su se dijelotri plemena odselili sa svoje stare postojbine na kopnu.""*ril.l.. No u s-zakom je sludaju on ostao prim er onih velikih.lr:'. Sto su malo marili za svoje bratuaete i Sto nisu znali o svojim daljim rodacima.a. o lTrar tu . a na mjesta rodbinstva stupio je osobni odnos izmedu ratnika j njegova vode..:ll:.iii*#j"*Hili::Ttri"..... koji se latio.?li:. k o j i j ..5au rijeke Ouse..r"fil.'._\ obradivaL "l ...ll"i'.ff.""..-.. i. :.f je napisan dobrano poiliie osvaianra ontanije. ' k..:lili. Sto je temelj plenuty.luo".*fl11il:i[1*F.#Tt#.tl.koii suvradari pre_ snost ili u krnetstvo..osasi j". phitlports: .ratnu mrezu."t.e jilrulril. i oJ#i :1.:. nF samo koplja.ig' "$"'i-: ". sobanl noai.On sam nosi iljem u obliku veprove glave i koiutitasru 2eljeznu koSu."""."ij. Englezi u Engleskoj uvijek su se isticali po tome. okupljenim oko.A taj se smjer razvoja uvelike pojadao. zaboravljenih graditelja poviiesti.lli-1.ii-i"""1111.{"i. je pjesnik.'enom dvoru.'.""::ilii:Ii. rad.:l: ...jJ""jl : 1. i s l . ukraienim draguljima.:?'.- ir'". :::r:^"iT"f. On je taj.ii#'T.e su voda i njegovi sijedbenici. Naistarija groblia Anglosasa t:l:"..u' .\Lneer o...ffi . .. 'aro pretterati bogatstvo i velikodulnost osim toga svog iunaka kao Homer. f .'.. da ih ovog ljeta povede onamo.#:jl 'T. koji su. ") o Bcouulfu opjsuie vocllr kako stalno daje s\.#It?.-..''il' ."iiii."*^_* it'ii'..::"1 **!:t^g!ii'" "l"l:i".{i-=t"'"."-.i j..til. No na delu invazr.'.. HT praqJecoui tngtorJdir..p r i p r e m i o t a j p o h o o .o s v o j i o Kent...U i'li: ii'.. XIL poglal)tje. ito u njihovim Zilama tede viSe ke tske krvi.ffi . rad Waylanda Smitha.16) H " r ...0.*1...' j. :J'. 205-2?6."1il1f""'iJ"""jr-""dil* ffi'j i. .-.::?i. . koji su uzeli u svoju sluZbu ratnike iz razliditih rodova.ju.#.. " -.:l.h preda s dr5kom. mateve i nLlLove. junaar<.. 15) Chadwick: Otigin of English people.1. zat:m mai svoj.-::"llxlJt.f"y:F{xhg!*..::." en a :."Inu --o { t u .. l-i!i tr.i"'. s."iiT: Tffi"""TJnT:"1::ll:..i" ::il:fi j: j "l. kad su oklopi bili vec brojniji..il"qfi '".I r:dj 31 ^i:irii..:i".f i"H.i nekog pothtatq ito oposnost sa. No tak i prije seobe u Britaniju piemenski je sustav popuitao pred individualizmom..1'["*""'0"* poet"ur""'. l ui h j e z i m u o b i l n o h r a n i o m r : s o m . No Beouul."i:.. onih ljudi.. zd...i: dubok jeda j os . ffi #n#r.ili ". gdje se pod zidom od ititova moZe dobiti dobar plijen i bolja zenlja. : z p l e m e n aJ u 1 a .rutili tetu bijesnih zatotnika radi kruha i h.T.ff i : *n: "purra rooDtnstva i veza Uzajr* n oso'a ""1""j" -"::&.?ljifl :ld [1. ".tane. bosalsrva i srobode.lo"-. rnoZda svojom osobom spada u legendu.".-f.T."'::r *:i":{il..J..#.lli..g::'. a nrims .tf:l I"josod vrem J Zemlja se fi"i$J.k o j i j e .i-iTl:..ii:ilili:-."-'i:."5""i"*i:T.:. *nlilr::fr jf.n . i1 ilTJ.'jtr-"t "iup".il'ilT.1i'*:i"''. a moZda i ne. ^i:""1T :':.:n l ?. sama.tu 'Lvrdu. j::f l!:"::i.spio i doveo do naseljavanja zemlje. o .""""..:. p jvlji.'.j:: d##i'r::rTTi#i:.lt) Pomorska i vojnidka organizacija jedne skupine anglosaskih {9_tjenita.": i^l "*'. Zudeai da ispune ZeIje svoga srca za dobitkom i pustolovinom.:':. a katkad i ratnike strane rase.nalC7on. Arent iJi Temze.*lrullili. i leudalizma. kad re opasivaci Ahilov stit ili Alcinojev dvor.i."..

..i'1ii.[:. .*':r.:i*lir'Jf l#. -"f i tesunejasne rmena tog izgubijenog razdob.. '-*l.' .. enei""k" .J." "nJ.o".y"..*it..$$s i$ lpioF u -> u.*r'..iiF i."i* i:.'I"J'i1iil.^'i:I".'.:.n#?{:d!d. -ao z E l l I .#..""1'"':#L':i.. :. h# * :#$ir _.1.**1'+'.:ij:..-"-'#i: . l:9...e i:.i.:j"'":iljI 1::e.?$.f ff.H"Ii**iffi *'.l}"ii :. P .t:t *lli:":." ?Xff'fri'.nT""Ji#.f I'i"''.r.'il.f o.T"-iff j..."T. :'.1..f T:Iil:J ".?j. tx': r:r**:mll*i*.t.uz. i:" "'::i'""J. iif...T.'. . TiJ::.'...:.T".."::l.d.+-fr 1# ::.1 o " .'l....:ffi . ne zna S.: fj:i."1U: #:iX"kJfiXT"' ""'i?:""#J:1LI3l..l""ti i'.1..:* "lljfi":1"llC . ji .:.rC*l*"'. .ri i:' .$:i.1."T: "i'.1':..5f9"".::j1:1"on i::!:.:"..*tl."? Jl:j-. it$ii:i $l.:i::T. n e s a d r T F . i.""iJ*. .1: i.*.."T"..r""oi#"'" ""o" ..)*itr*'!#T:ilf il:'.lo1tyo "t"."'*. ?':'.d ..:Ti..:ru...fl:i}::"""t. . * r ' n " r .t"*-.a 4 i:1f i*l ffi za Karav vraiarski zapis na i:::?.'l.**dffi ffiil. u u p 6 ..oo.ii!: '*ritti tco 3 i a r_ l! .&':i..:.*u t*"+ff fl?f."i 48 liltl".u po.takvu su pomoi.J..j::.:. smeteno javlja u ponovomsu-t"r.) .*f""#l 5.J.j.rT'".ff p"ri x"u..n:rt.riuii#i-r!'"".]i.1."":?::i:3: '-:Tl.$.:..#.i"Xyii:"]Til: lJit:. .u*ilJJffi :1_:"1:i_Iltij"_".Ilil*..'. i i l e m o v e i oklopn" ko:u iP I bvrnia" . ".l{}! iill"::1".1"""fi :ffi iU.. iT:f::"il'[i.J:11f j""#i:"il1T.. j.lnH11..y""Jf i.*"' i..:1ff::"TJ..."" *o""-" j::.#iitid{{'". ri*ii}?.

^im Richborough u Kentu. lqln su mjerom civilizirana podrrdja ravnice bila sigurna od nagod. 2.1. razdobiiu. i t d. w. a osim !9ga dobro p-oznate napise u sporu izmedu Sir Henry Howortha.6. veliki se autoriteti razllaze o torrr. Od tih je pretendenata ji bio Karauzlje. Majora i Buryja: Later Romatu Empire' sv. stevensona. i pomobu znatne posade. 300.4o 293. r9I3. Chol?ts Banonl.ievera od Temze. n. na otoku izgradeno i naseljeno vise ljetnikovaca neg!1i britansko Zito vriieme bxitansko .6. e. H.. iz koje je jedan mornarice mogao isploviti.d1eSasa joi pola sto1je6a. Da 1i ti znakovi a znade. da suzbije zavojevade na moru. II. koia je za taj gvi zadatak povudena iz vojnitkih okruZja na sjeverozapadu Svajb od tih deset tvrdava vladaia jednom lukom. Chadwicka. da li je loslfe npqt1. U toj su igri legije. da U su istinite viiesti o llengjstu ili Vortigernu. poaetku laxon qiela Mdldnqes d'histoirc oiierts o M. { Povij€st Engteske -=#*: . branitelj otoika od flasrtaja Sasa' koji "'LA goa. Sto ne 6u ni prihvatiiir ni odbaciti lotiko dobro poznate viiesti..fnkom kao samostal. tada i kako je pao London i da li provata u Sievbrnu Englesku Daa1auooie u isto vriienle s provalom na iugu. F. da je u vremenu od 350.ii jj it ii rl il i voiaka.eini se. e. .n.r'. ios postdiala u Britarliji kakva rirnska okrlpaciona vojski.'i:"i"rlrrroom razdobiju.407. smjesiene u Britaniji.. osiguran vlastitom mornaricom.il. neka proaila posliednje poglavlie 'Eavertieldova djela: Romcn Occ"tlJalion ol Britoi/. ..za to nernamo dokaza. A. 11 Najosnovnija su pitanja sporna.. sod.. :01. da britansko druitvo nije bilo u tako bijednim prilikama. dck se u isto vrijeme drugom na Rajni. pocl naslovom: England (Saska Eneleska) i raspravu Ferdinanda Lota na. vladao i nezavisnim dijelom Rimskog carstla. a britansko suklo u Levantu. kao Sto su bile one na koje su u to l'rijeme qpau )dekurioni< i >kolonin drugih pokrajina Carstva . Ako netko misi| da sam suvise oprezan u iome. str. da ]i su Englezi nq8llli Wessex s iu)nq obale mola ili sa o. aesto zastav u korist svojih zapoviednika.

."r"_ v. pogrcino se mogu razumjeti provale Nordiiaca u Brj_ u n i j u . Te i"t'"1".oir. s obziTom na opseg borbe i razaranja. Budu6i da nedostaje svaki dokaz. mogli su veslati daleko uzvodno u samo srce unutrasnjosti. da se nastane na zemlji i da je obraduju ne kao obidni izrabljivadi i gospodari robova.r0) y a J e s f o r o i l r e o n/jk ) l i r s k tp u t ( l c k ( .-^'l-ir"_r5. da se sasko osvajanje vrSilo u dv. a ne pokraj cesta.. kako le5kim koracima prolaze kamenom kaldrmom nalova. l . upravei obrana kojom . bila i metoda anglosaskih osvajaia prije njih... 'fhurlow Leeds tu casollisu History .i. koja se odsada imala zvati njihovim imenom. i samo prizravalo. crma r hrastovim Sumama. koja se gotovo sva nalaze u" koiu plovnu rijeku ili uz pritoku..1. okruZene zemljanim bedemima. klale i protjerivale romanizirane Britance i potiskivale natrag prema zapadu ratne dru2ine suparniikih barbara it Kaledonije i Irske... je trekoja balo jzvrSiri posrojeli druzine ooraca bez zena i djece.. b i l i k n o 2 e d n i g u s a r i . a takva je. je napustio rirnski grad sil. ' Cim se jednom raspao rimski vojniiki sistem... j en j i h .i.. kako su se preko mora prevozile obiteiji osvajada. . S k. c-este d o d u s e . i na kamenim zidem opasane gradove. " """ o.1.r'. kroz koje je laze sve prolizito-_ .. ojj se upotrebljavaoiod za vrijeme Rimljana.u.ii". je Britance prepustilo da se snadu t"Xo "lrr"e"lio C.reni s 11 Izravan arheoloski dokaz za tu tvrdnju pruiaju nam najstarija . pripisati jednom velikom uzrokrr-:. ne bi bili u.losaskoosvajanje imalo je naime dva obiijeija. a onda su galije ostavljali pod strazom na kojem otoku usred modvara ili 'iza ograde od kolja.lo pq:avih :T::.i Ituo l1LJ"jl.ii.. svakoga uspjesnog ptlaikiBkogpor.. "n . -i. p o d i g l a s v o j a p r v a naselja uzduZ rijeka.. razarati keltski b.su tako smjelo preili preko Sjevernog mora. Da nisu bili barbari."d.S d r o n Spttlemepts s. koie su se Drzo k-rexate otokom dui rijeka i cesta."from-'ot. sluiile su rimske jedino tome.r.d*gCj polovici detvrtog stoLjeia poeinje propadanje. ito su nalijetala -r. posjedenih na brzu ruku u Sumi. .ri"a.. No moramo isto tako predoditi sebi. tamo. ali su ceste lacijelo u-ielike p o m o g l e m a s o v n o mo s v a j a n j u 0 1 o k a . palile naselja i ljetnikovce. k a r l u L o s t r . pikta druZine i Briganata sa sjevera i1i divlja irska ff"-^i.i" "rr. koji je bio rnanje ratobofan.:""-* flrncKrn generala _ takve su stvari desto bile predmetom Zestoke rasprave u drvenim domovima anglosaskih pogl"."."l"it rr"i'lirr "oi:Jer"sr. i s u .. i 400. naime. u kojima."riJ'tr"o" kai roievi kroz neromanizirane krajeve na zapadu.niStili rimsku kultur-u. no odiio je.paSn. moZemo samo nagadati.k a k o p o k a z u j u n j e z i n i i r a j s t a r : j i o s t a c i . Ostali dlanovi bojne druZine.."1'_" s mnogo zive vode. dublje i plovnije no Sto su danas. -Walesa. koji su do5li. mogli su tada ognjem i madem lcoiiti po Britaaiji. kao i nase."i" orral ". p"_ znata onda pod imenom . ."i*t. ne bi nji_ _hova rasa bila'na kraju krajeva zamijenila tu kulturu neiim boljim.."r"tu L rn"ri*u r.. p o s r l e d r c at o g a p o . a1i vidljiv iak i prije no Sto Je Konacni nasrtaj Sasa uni-itio sre_ kamen na njegovirn ulicama s bar_ Jc barskim keltskim natpisom. k a o i D a n c j p o s l .-.i. da im ne moZe dalje po*oelf"f.. bila rnetoda danskih osvajada u vrijeme kralja Alfreda.3luO"" ". A n g l o s a . J""i"u " prethodn-om stoljeeu podeli. kojima su Englezi najprije prociirali u unutraSnjost zemlje. i e r dttD ." "rrrk-og. jurisale na 50 tlll:" na oloku. NoVa je rasa.rijeme kralja Altreda. Takva je. batnici Ang.r"ro-"rr:r-il-anJf<"tti :rozemrJem iz Kaledonije i Irsie spu-dtaii".yu5-rdviJen uqamov 9i* i i'.. koji su se iskrcali."-". dr s.uvjela sinula je misao." S*i postali glawli diniiac razaranja rimske -Britarrije..'. _ .."r.. i..fuivanje Danaca u \. poslije po'-o"!"ri li"l\: :. tako da se trfess"* osnovao sa s:reverojstokj.A "il"iL" novog. pa ako se ma i jedno pusti iz vida. koj.oa"i zrsto' "" trogore..ito O" uzmemo samo' ono. da ubrzaju osvajanje i razaranje."-. koji su uzivali u razaranju jedne kulture. {::"oil"^. koja izravno ide do kakve rijeke.ro" ... ve6 kao destiti ratari. nmsxe su zapovijedali kri6anski rnisionarr praktidki_ kako je to radio Sv. kako znamo. dok su se rapajali medicom.. .l8y U otvorenim._i u nizinskom podruiju Briranije.to!i javio se neki preporod fctra.-r go_ii*.oseljenike irernu Ameriku.Gradanske s*- 1?11. tt". Sto su bile pu:re jelena i svinia.su pusrositi p1<rii sroJi.. V.sve viie pribliZavali.Skota.. Ne znamo. pomagaoosvaiaiima.-. da su pumaknu od rijeke Wasch do gornje'Temze. da se oni p.) dokazuje.mu se.su. sto. ) k . Thurlow Leeds: Archoeo l o g Ao l l h e A o g l o . gtsoblja Anglosasa.luzeu e.a u isto su vijeme podsjeiali na prve C. da su tada zivot i vlasnistvo po"t"ti.'."b"J-'. . vjerojatno.1. Sto je bila viia od n'jihove u SjeLrlastite. a da nlsu bili slidni prvim doseljenicima u Sjevernu Ameriku. I zapada.. 9 Lopara arheologa dokazuje.:]. Tokom prvih trideset ili detrdeset goclina petog stoljeia _ ne_ rnoguce je todno reti.je razliaile "o.srce je Carstva slabilo ocl napa_ d€j€. Rijeke. rpiitkim gaiijama. koje je mozda pratic onaj dio poijodjelskog putanstva. bile su glavni putovi.r"r.. da izradi nove domove na tlu..1 9 . 11"'*Igg 1ljgcaja na otoku. Z S ." rrpaijeni i1i rapuBteni. r " M ) o 2 e m ov : d j e t i t e o s v a j a i e .stoljeda pridolazili u sve ve6em broju i sa """ +i*_ o-i* blijedjele su iz godine u godinu."-"1JOJo. "i.rpani I925." g'r]sari-se1j pfiarr se aci. ." pof. koje su njihovi tako surovo ispraznili.t r .. bogale poijima Zi1a. .:J u sve ji vo jnici i gradani.r. cerman mjes. potagan'isfiierra.. l ? .i svoje prepade izmedu god 850. Mj""ti*i.. sto je Silchester nekad bio. 5to moZemo ponijeti sa sobom? Kraj tal<o po_ volinjh noyih.. da li su Sasi i s kakvim rr"p.zloslutaa . krd.ai:^ Tr"l""e.or:n"rrlrir"rr. rr"Sgr. vodile biike.i. " . slrane morate.

uredenja obiteijskog Zivota i obradivanja zemljiSta. da se nijedan stalei na mtroljubivom jugu i istoku oloka nije izvjeZbao za samoobranu. Onaj moguenik u ljetnikovcu nije. Bath bio u ruBevinama. feudalni je €ustav postepeno tzrastao iz meteZa barbarskih invazija bai zato. da ji su se branilelji borili uglavnom nadinom Rimljana i1i obnovljenim nadinom Kelta. cama.da im suprotstave discipliniranu pjeSadiju. nekoliko madeva kod nekih. za razliku od feudahog gospodara kasnijih vremena. koja se osniva na analogiji s provalama Danaca. dok nije doprlo do neke totke Zapadnog mora.!e te zapreke.auzimania Batha. zaSto su riimski gradovi i ljetnikovci u Srednjoj Engleskoj i na sredrjem Zapadu razoreni vet davno prije. biljeiku 16 na str. da doskodi tom bitnom redostatku drustvenog orgaaizma. Tu teoriju ne rnoZemo smatrati ni dokazanom ni oborenom. ostavljajuti za sobom gole ruievine. da su mu elegantni ribnjaci zarasli Sikarom i da se na njima nastanila vodena pernata divljai davno prije no ito su se tamo naselili Sasi i darmo prije god. 1>onajnovijoj teoriji o saskom osvajaniu veliko dJelo razaranja nisu izvrsile pojedine male plemenske druZine. to je bilo dovoijno za osvajanje otoka. kako bi se koja od jedna njih naselila u svojem posebnom okruZju. baca-e i konjicu po uzoru kasnije rimske voiske. kao pojas ruSevina.. koii nadiru preko Sjevernog mora<. Po toj se teoriji engleska . a posJije toga se djelomidno povukla. toliko je bilo razrnjerno nesposcbnije za lokalnu samoobranu. grednj a Engleska.. ni tjelesrog oklopa. koja se saduvala u kiasiinim Greenovim strani-. od kojih je svaki pristupio osnivanju jednog kraljevstva na istoku otoka i <lao se marljivo na posao naseljivanja zemije.Temeno pokoravali jodnorn vodi. da je. koju sumnjivi autoritet Anglosaske kronike oznaduje kao godinu konadnog z.sta dogodilo u sredini i drugoj polovici petog sto je6a. Analogija s Dancima.Eltan. Doista. povukla sa zapada i raspala u svoje sastavne dijelove. koja je bila rijetko naseljena u. ostavljena je moZda priwemeno kao onidija zemlja<. k a 2 e l e o r i j a o n a p r e d o r r a n j ui p o v l a i e n j u a e t ' 1.detan. da su kao i niihovi potomci . tjelesni oklop. mSile jedna za drugom pred lom napola naoruzanom barbarskom pjesadijom. ni bacade.ena od clijelova. te da su se tada osvajaii u stanovitoj mjeri povukli sa zapada. Za te saske ratnike. Branitelji su imali kao daljnju prednost goleme logore r strme zemljane utvrde. da je razaranje brzo napredovalo sredinom otoka. e. vjeruje. on nije imao vojni€ku pratnju ni utvrden dvorac. bio tovjek borbe. nego ito su se engleski oswajadi stalno nastanili u tim dijelovima zemlje. Mnogi su gradovi doduBe bili opasani velebnim kamenim zidovima. okrunjene ogradama od ko1ja. Koliko je rimsko doba bilo civiliziranije od srednjovjekovnog. ako se i. tu i iamo po jedan iljern i moZda po jedna Zeljezna koSulja na svaku tisu6u ljudiio. Kad se ra"plamtjo pozar. koji je pisac o tirn neda4ama oko god. Sto su ga otkrili medu drveiem. Istraiivadi su siarine dokazali. bjezi preplasen vikom birbar_ skih pomoraca u Sumu. Ipak su latinizirani Britanci morali imatl mogudnost. a temelji se na m{logo kasnijim predajama i izmiBljotinama l . Ona danas uZiva vi6e paznje od starije teorije.. koji se sad prvi put javljaju na velikoj pozornici povijesti. na primjer. medutim. tazmaZenj lazan. nejasni i pladljivi povjesnidar. nastupile deta sastavljena zapovjedniStvom. ve6 ga je izwiila pod koje su zajedrto cd mnogo druZina. Sve se to rnoZe lako razumjeti. po jedno kopije i po iedan Stit za svakoga. su danski vojnidkim da jedirislvenim oliaikaii u vrijeme Allreda obitaval projuriti pr(ko otoka kao . Zapravo. premda je znadajna. ali da nisu vojnidki narod. koji nisu imali disciplinu vojarae. Znamo. 57?. No dini se. a osim toga su posjcdovali kamenim zidovima ogradene rimske gradove. koji je ve6 bio izgubljen za latinsku civilizaciju.4?. Sve su . SLosJ ga Ri_ mljani dopremili da im krasi terase. dok ga Sasi jos nisu ni bili osvojili. Ako se to zai. rimsko doba. kad ih je njihov napola legendami k{alj Artur vodio u bitku )protiv pogana. poslije svog prvog velikog napredovanja. o a k l e . na histeriikim uJavama Gildasa i na utvrdenoj ti]ljenici o veoma rasprostranjenim razaranjima iz prvog vaemena osvajanja. ito se iskrcala s drvenih galija. dakle otprilike viie od stotinu godina nakon ozbiljnog poietka osvajanja. ne znamo. U prijaSnjem smo poglavlju napomenuli kao osobinu rimskog lustava u njegovim najboljim danima. ne pruZa nikakvog izravnog dokaza o brojnom stanju anglosaskih dmzina ni o njihovim medusobnim odnosima.Bta poremetiio u srediSnjoj r'ladi iii u redovitoj vojsci. 540. razjasnila bi se time dinjenica. a1i njihovi stanov-nici nisu bill vidni ratu kao Sto su to bile gradanske milicije u Srednjem vijeku. ali s malo ratne opreme. n. ako je u prvo vrijeme osvajadka deta izvrSila razoraa prodor preko otoka. da Giidas. koji su se pri\. koje su se nalazile na brojnim mjestima po ditavoj Britaniji. h) V. Smiju6i se svojoj sre6i za_ kredu s puta da orobe kakav ljetnikovac. moZemo reai. No na bilo koji se naiin Britanci borili. ali su imali dudesnu srdanost i od_ vaZnost.Jror_ ben narod.-! puno plijena. rjih su porazili vojnici-pjeiaci. tu ee postati divljom pticom na koju 6e i6i u lov i koja te igrati veliku ulogu u socijalnoj povijesti otoka kroz promjene mnogih sto1je6a.. sastavl. T a k o .

Albans stoji pola milje daleko od rnjesta Verulamiuma. koje s-e izvrgilo ietiri stotine godina priie. Verulamium i mnogi drugi gradovi nisu se nikad viSe nastanili. ali nije toliko pouzdana za osvajanje.'o oZivjeli zag ii svojimm togama. od kojih je svaka dje-. da se nastane u velikim zatvorenj. U toku Sestog stolje6a . do kraja. zbog kojega se toliki gradovi nisu viie nil<ad naselili. kad je drvo postalo rjede. svakako je vjerodostoina za pohode Danaca i za naredne dogadaie. podele su s€ graditi >polugradom. 63. kadgod su htjeli.. ee) Tek onda. Prozeti tim nagonom.ilama pobijeni: neki prisilieni gladu vrataiu se i predaiu se da budu dozivotno robovi neprijatelja. Neprestano se otkapaju iz zemlje ljetnikovci i gradi6i na mjestima. usned ullca vrhove tornjeva. drveni >okvir< ispunjavao se jeftinijom drvene( ku6e Baldwin Bll!own: Arts i. Bar tu vrijerne i barbarstvo nisu mogli trajno izbrisati djelo Rima. tako je bilo i s gradovima.razaranje. da 1i su druiine osvajada bile malene ili velike i da li su djeiovale svaka za sebe iii zajednidki . a sve pokriveno tarnnim grumeniem zgruBare krvi. str. opskrbljenih sa svom suvremenom udobno!6u. kao da se namjerno izbjegavao stafi polozaj.te su po danu viiepui korisno posluZile kao kamenoloml. da 6e ih biti mnogo. To je imalo biti zdravim temeljem n-ove engleske kulture. a njima je poznati opip i miris zidova od kalane hrastovine bio miliji od lijepih ijetnikovaca 'l) Anglosaska kronika. Nisu imali trgovaikog duha izuzev za prodaju robova preko mora. Stanovnici su poklani zajedno sa duvai:ima svojih crkvj. bio je moZda jedan od razloga. dok su sa svake strane blijeitall madevi..-t Anglosa.kamenje s visokii zidova.L ovnova. kojima su niezjrri razni autori biLi luvremenici. Kalani trupci Sumskog drveta. da li su se gradovi London.') Ona je djelo razaranja kao i dieio obrlove p r i p i s i v a l a p o j e d i n a a n i md r u i i n a m a E n g l e z a .baS tako kao dto su opatije bez krovova bili poarati prizori za vrijeme kraljeva iz ku6e Stuart .iko vjerovati. sadinjavali su zidor. no no6u su se u maiti svakog seljaka u njima javljale ljutite sablasti onih rasa.poito se stiSao najdivljiji val razaraaja. D4 i gradskih kuta. . stf. anglosaskih kraljevina. a nije sigurno. dim se civilizacija uopee poiela uspostavljati. da bi mrtvaci mogli ponor. da bi Sasi stanovali u kojem rimskom lj etnikovcu<i.23) Vrijeme i lopata otkrit te moZda koji takav sludaj. . no ipak in.r:ssexi I{ent. na kraju ovog poglavlia. biljesku 2. UniStenje rimskih graclova i ljetnikovaca izvrSeno je u potpunosti i. a svoje su stare navike pomoraca izgubili. Doiljaci su jednako pokazivali nevoljkoit da Zive unutar kamenih bedema kao i da dopuste home drugom. kad su ono prisvojili dobru obradir.. dim bi pokopali leiine ngihovih prijasnjih vlasnika. Bath. a naokolo praskala vatra. Kako ie uiasno gledati. tairo da se ti gradovi ]1isu zauvijek napustili. koiu su zapoieli pisati po odredbi kralja Alfreda.n-r seoskim naseljima i da obraduju zemlju po sistemu otvorenog polja u seoskom poljodjelskom gospodarstvu. II. Od onih preostalii iadnika neki bjeze u bregove. no koje su granidile jedna s drugom i prostirale se od Bernj. Medutim. kako je bilo s ljeinikovcima. Wroxeter. Canterbury ponovo sl1 se nastanili tokom vrerneaa. I I l l l I l . koje su njegovi pradjedovi istrijebili. svete oltare. No mudro je priznati. NIoZda ima u oba nazora neBto istine. podr sje6aju na neke od tih veoma drevnih drZava5) V. podeli su odmah od b3lvana graditi ku6e poredane u krugu oko gospodaneva dvora od balvana.a su Zivjeli u staroj postojbini preko mora. da budu uhyaceni i u gon. a Anglosasi nisu bili ljeniine pri pos1u. Oni se medusobno ne iskljuiuju. istrgllute iz niilovih najvisih nosaaa. i dok je zapadna polovica Engleske joi uvijek bila u rukama Kelta kolikogod je najveti dio te oblasti vjerojatno i bio divljadki pbharan . Gradovi Chester. koje su izvriile. iz akai. l I l I I I . St. Dok se osvajao otok od zaljeva Forth do Kanala.rr zemiju u unutrainjosti Najciviiiziranij a im je Zelja blla ta. paBnjake ili mo0vare. koja su pretvorena u oranice.Drugi uz gorki plaa odlazepreko mora. pa su tako poklani jednako i sveteoici i narod. a koje su mogli zauzeti. No Silchester. -42. Strah.izrastao je lanac odvojenih. kao Essex. bilo je mjesta i vremena za rluroge raznoiike dogodovStine. takore6i. bilo je golemo. kao da ie sve to zgnjedenonekim sablasnim vinskim tjrjeskom. Najveai autoriteti nam kaZu. u k o j i m a T. premda se iini. U nekim je sludajevima potroZaj gradova dodule postao toliko vaZan zbog prirodnih pogodnosti ili kriZanja neuni5tivih rimskih cesta.n EarLa EngLand.s'ke kronilke. A onako. Spajanje rimskih cesta s prijelazima preko rijeka osiguralo je kasniju veiidinu Londona. da su kroz nekoliko pokoljenja prestali imati iole veti broj stanovnika ili uop6e rreko znadenje. Kroz stolje6a su se njihove granice pomicale kao u nekom kaleidoskopu. S. Cambddgea i raziiditih drugih mjesta. 37. lov+14 sama za sebe i na vlastitom podruiiu.rena i poloZaji nekih grofovija u jugoistoinoj Engleskoj. da mi o tome ni!1a ne alamo.cije u Northumberlandu do We$sexa. 26. nekoliko su stolje6a ie rirnske nl6evi:le svakako joi stajale .e. jer drya je bilo u izobilju.ene leSrne. Bez obzit:a na to. da >nije poznat nijedan sludaj. Lincoln i York ikad potpuno napustili i1i ne. da tamo Zivi. str. Predaja ostataka vel5kih kr36ana saZeta je u slijedeeim rijedima svecenita Gildasa: >Svaka ie koloniia sravnjena sa zemlion udarcima jurisnj. I. na drugoj strani rijeke. Prvi Anglosasi nisu stanovali u gradovima.. ali je te. postavljeni okomito jedan uz drugi.22 1k v i s u b i l i o o m o v i .

a imena su im postala saska otprilike :a) Odsada poainjem slobodno Lrpotrebljavati izraz 'Velsani <.b f ":' o'{' a\ GALLOWAY i'. da su razoreni mir i jedinstvo stare rimske pokrajine. PoloZaji gradova i sela opdenito su se promijenili. premda ne u svakom sluiaju. Kad je nestalo rimskog utjecaja te je ponovo oZivio plemenski Zivot Kelta. ako moZemo vjerovatl Gildasu. eim su Anglosasi zavrsili svoja osvajanja.Njihova se klaljevska porodica.$**. da se brodovlje iseijenika... koje su protieralr. Eneleska u razdoblju Heptarha l .. da ee time dokrajiiti medwobna uboi6tva. U saskoj su Engleskoj medrrtim svejednako nestali i gradski iivot i krStanska vjera i rimsko-ke1t'qki jezik zajedno sa starirr pleilenskim podrudjima i rim. kr3aansku vjeru ni tatinsti jezik pokorenih naroda. Britanija je u petom i Sestom stolje6u odito bila strasan kaos zaratenih plemena i kraljevina.skim upravnlm razgranidenjem..n "Lichtietd $ A N G L I A q i Karta V. . u Strathclvde' Wales i na Devonski Poluolok. Goti i Lombardi u Italiji.I A rn4r. narod Angla( posao je na taj put osiavijajuii prazlu zemlju. DIzavni i privatni ratovi bili su vise praviio. a u svakoj od tih povrino povezanih polititkih jedinica vrSile su pojedine porodice krrmu osvetu jedna protiv druge te bi samo pokatkad pristale da na narodnom saboru prime nkrvarinun (weregilC)u nadi. Kad pomislimo. sastojalo od otvorenih galija. preselila iz stare kraljevine >Angla< u Schleswigu..*"+"1 M\E Rrc.I It I 4. )cijeli. prva posljedica tih osvajanja bila je u tom.rbe duijini prevaljenog morskog puta bio je prijevoz brodom mnogih tisuaa porodica iz Jttine Danske do Engleske jedinstven pothvat medu seobama barbara onoga razdoblja. Danci su se spustiii iz danainjega $vedskog kopna i zauzeli one dijelove danasnje Danske. oZivjelo je s njim ujedno i ratovanje medu plemenima. negoli ikoje druge nordijske invazije onog razdoblja. iz koje su do51i. irne' Sto su Sasi dali stariiim rasarla. ufur'riena s duhom razaranja. koji su ostali nenaprijainjih stanovnika u novi . doveli su oni na otok ve6i bioj svojih Zena i djece.::"r% -..1. 56 . a njezini su dlanovi postali kraljevima Mercije u Engleskoj. Po predaji iz Bedinog vremena. pa Franti u Galiji nisu uniitili gradski Zivot. iija je glavna osoba u povijesti i legendi bio junadki Ofa I. r9 . ne moZemo pre5utjeti naie divljenje za te hrabre Zene.2a) guBu Romanizirane Britance iz lremena jedri za drlrge hvaiaii kralja Artura desto su izdavali njihovi poglavice u svojirn kavgama i svojoj pokvarenosti. izmiienila je kulturu'i rasni sadrzaj daleko viBe. Zaista. kojim su se prebacili... Kolonizatorska snaga engleskih doseljenika. nego izuzetak. a ito je po Bedi u velikoj mjeri pomoglo Sasima pri osvaja:ju otoka. koje je toliko znadajno za 6ud Ketta.Engle-iandn Po stanjeni nakon sec.:".-r Te najstarije engleske kraljevine biie su povremeno u tatu Ve1$anisu takoder vjedno jedna s drugom i s divljim VelSanima. Aii u tom su s e k a o s up o l a g a l id u b o k i l e m e l i i . "P1/*'.

. kad su prvi put doiii na otok odmah doveli sa sobom toliko Zena vlastite krvi.. kojima je proBia metla saskog razaralelja. Krajevi u ravnici. posiije pobjede god. znanost i obrazovanost Rima.gdje danas ne bi nitko iivio. bile su obje strane pokritene.z \ Wessexa na uiie rijeke Sevem (po predaji god. koja je veoma brzo prestigla I I kulturu vel$kih goritaka. da nisrf ni pokuiali. rt. ali te saske divijake nisu mogii priznati gospodarima. Nju su smrvila dva barba6tva: provala Sasa i preporod Kelta. koia jo! danas postoje. koliki su broj Veliana poStedjeli o-svajaii.no prije no 3to se navriilo napredovanje Engleza. Stoga su u tim zapadnijim krajevima keltska rasa i obiiaji oslaii na Zirrotu u veeem opsegu. Cotlingwood: 59 1 .tim Andromahama pokorene rase. tako prelazimo postepenood nordijskog Zivlja prema vel5kom. 693. >grada tegija<.se. u kojima je cvala ta ku1tura. S druge strane. Oni su se pokoriii civiliziranirn Rimljanima kao vi5im bi6ima. U brdima Walesa i na pustarama CornwalLa zaboravili su civilizirani bjegunci. poaeo razvijati svoju vlastiiu kulturu.aostar. .samih. Ipak je Sas. No moZe se postaviti op6e pravilo. bili su na:me bai oni krajevi.95) U Wessexu i Merciji proraijenio se doduBe jezik. Omier velikc i nordiiske krvi ne moZe se todno ustanoviti za svaku oblast. poluotok . Prva je posijedica osvajanja bila ta.-Sasi--s-u . Stara su keltska plemena u ioi oblasti Zivjela pri dnu tih pustih vlsoravni. koji su biii daleko manje civilizirani od njih . da ih obrate na krB6anstvo. PreZivjeli Keiti.l t t u dcvet sluiajeva od deset.njka bar u nekim velikim >trevsoviman olakSali premjeitanje obitavaliita i uzmicanje od omraZenogasaskog osva. Radije umrijeti u borbi ili uzmaknuti preko mora u novu Britaniju (Bretanju) u gaiskoj Arrerorici i1i se_ po\. Rekao sam. eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee Lnke District Histora. blizu ruSevina Chestera. i 1000. sve .jada. kako se kre6emo od istoka prema zapadu.nalazimo da god. tokom jednog i1i dva pokoljenja sve ono umijeee i tradicije.kr z---cij. te je udinila Kclta barbarorn.. koji su katkad bili posjedlici zemlje i vojaiiki siuZbenici krune. premda se katkad pretjeralo s obzirom na potpunost izmjene rase.Somerset i konaino -devefom Devon.uai u divlja brda Walesa. zakoni saskog kralja Ina priznaju prava posebne k1a.io je Vel$ane u Strathclydeu.Medutim su se keltski jezik i kultura u preteinoj mjeri adrzali jedino u Corlwallu i u nepokorer:m brdiryla Walesa.613. No. izuzeei od toga pravlla: dZepo\nisu velikog -Zivlja zaostali na istoku. kod Deorhama u groioviji Glcucester) i izbijanje Engleza iz NorG humbrije na u3ta rijeka Mersey i Dee. i' Glavni su dogadaji toga stoljetnog rata bili izbijanje E^gleza i. da su Juti i Englezi.ola u ravnicama. da su bili odrezani jedBi od drugih i od zi\. gdje su Vikingi na svojim dugaikim ladalna oi. koja je nanesena rimsko-briianskoj kulturi. te3ko je uvelidavati Stetu.sjede. Polunomadski su obiiaji stanor. pa su po svoi prilici te Kelte nordiiski poliodjelci dri€-li kao robovepastir. kad je Evandelje doSio iz Rima i Skotske. Sasi su kasniie u Bedino vrijeme zamjeravali Keltima taj propust.900. one znaie veliku promjenu u rasnom sadrlaju. koji je u ono vrijeme obuhva6ao Dorset i Somerset. Vel5ani su toliko mrzili Sase. a Sasa civiliziranim tovjekom. posto je zaustavljen prvi nasrtaj. Lancashire. nastavljao pograniani rai izmealu Veliana i Sasa kao redovita pojava Zivota. bili su surovi barbari.. mjestimice keltskog.susili dno kotline i osnovali seliadka gospodarstva. da se. a Vel5ani sve vi3e privikar. Geografija je izvrnula tok povijesti. kamo ga je votja.rezali Keltima zalede na rnoru. r. i odanie su se naselih u uvalama Jezerskog pofuuEja gdie su oni urvi jskraili i o. ipak.7925. ali je ostalo la Zivotu znatno viSe Kelta negoli u starijim sasklrr naseobinama dalje na istoku.. koje vrijedi jednako na sjeveru kao i na jugu otoka. da se ne bi nikad miieBali sa zarobljenim VelSankama . Cijelo pitanje o tom. I Izbacivanje VeLiana iz najbogatijih krajeva otoka treba dielomice pripisati i njihovoj vlastitoj 6udi. doista je veoma nesigurno. 5??. a 1 rod se moZe kretati.Valesu i na Devandkom pcluotoku u tri osamljena dZepa \eltskog piemenskog Zivota. gotovo do naiih dana doista su ovce po brezulicima obiiavali brojiti u keltskim broikama. Sasi. Ne moZe se pretpostaviti. jer je sad Zivio u rarmici.senazvane VelSanima. poslije pobjede !. jednako kao i saski dg' iljaci. tako. na kojem se rasetjavani" Sa"a do. kao na primjer u dijelovima moivarnog podmdja Istodne Engleske i dijelovima grofovije Hertfordshire. ali nikada staroga angiosaskog porijekla.elo--1o vdieme.-Silo TilE-u ili fe.. Dolazak saskog iivlja na obalu Irskog kanala na tim dvjema todkam. da su se izgubiie _ tehniika vieltina. Ako se sve te pojave uzriru zajedno.qli na njih kao na svoje su.zatim dolinu S_everna. U Wessexu. da.. Imena su mjesta tamo uglavnom nordijskog. dok su Nordijci kasnij e osnovali naseobine na krajnoj zapadnoj obali 1<aona primjer u juZnom Walesu i u sjevernom Lancashireu. Cumberland i Westmoreland. na ra\aima toga moivarnog kraia: niihovi se tragovi Eesto trlronalaze ondie. Neznatni su tragovi kellskog jezika u t5) Tako se dogodilo u Jezerskom podrudju.viSq civilizirali. prjdoili su Vikingi uzvodno rijekom Soiway i vodama na podruiiu Furnessa. aii ne s dftge strane riieke Severn. a kasnije Skandinavci na njihovu rojestu. koja obuhva6aju nekollko stotina godina. zbog kojih su nekad mogii gledati s visoka na prostaka Sasa.Da\. Nisu ih istrijebili. Na otoku kao cje7/ lini do3lo je do nagiog nazadovanja broja puianstva li veli€ine povr5ine obradene zemlje. istjerani iz svojih gradova i imanja i okruZeni keltsl<im suplemenicima. osvojili i naseliti Cheshire.setom stoljedu. Uglavnom izmeaiu god. Postoje. 5B Na taj su naajn u nizu napredovanja. PrivrZenost Veliana odnosila se manje na t1o nego na rod.

ali su tamo. Ermine Stleet i tr'oss Way. A smatra se. Divlja su plemena. kao na primjer Trutnpington i Modjngley. koje je u velikoj mjeri bilo keltske krvi. usvojilo engleski jezik dtrboko u Srednjem vijeku. ?00. aii im je slava potamnjela. S druge strane razlika. da su VelBani preZivjeli u ve6em ibroju. nisu odnijeli svoje ceste sa Rinljani. sto je mogute. da disto saska imena. 61 .) opet govod o Londonu kao va2nom sredi3tu trgovine. koji se pojavljuju --EiJ*t. koliki je todan omjer. Ipak to ne dokazuje sve. Neke su dionice popravljene i modernizirane i artomobili sad jure sropama iegija. jer kad su napwtili Englesku. da su. ukoliko se moglo govoriti o trgovini u onakvo barbarsko vrijeme.i Ie su bas najorniljenije . koja su pozravala Cezarovo ime samo kao rriit. Carske su kamene ceste. da engleska poezija duguje poneBto divljoj keitskoj maSti. da li je u najdivljem razdoblju saskog osvajanja London bio potpuno napuBten ili nije.bez obzira na to. da su neke prirodne oznake zadrZale sasku varijartu svojih starih imena . eak i neka stara anglosaska imena krajeva kao primjerice Kent.Ie (god. A]ro je on. koji danas traZi da mu se prizna. Drugi uvjertjivi dokaz.sobom kao svoju trajnu ostavitinu _ rra_ dicionalni poloZaj Londona. dodu3e. i neodredeno se odnose prema dinjenicama. Danaca i Normana te su potpomagatre jednako u miru kao i ratu potragani rad saskih i normanskih kraljeva na ujedinjavanju Engleske u jednu driavu i na stvaranju engleskog naroda. koja se opaZa izmealu suvremenoga engleskog i suvremenog4 njemadkog i skandinavskog jezika. tijesno povezanoj s dubokom osjedajnosau i zdravim razumom nordijskih rasa. do njegove je uspostave kao saskog grada dedrijeg opsega do31o veoma brzo. koji se posiije god_ 1065. MoZemo mir-ne duSe smatrati Rimljane utemeljiteljima Londona. kao Walton. dok su Rimljani nestali iz povijesti Britanije.pripadaju iskljuaivo onom Britancu ili Sasu. koji jos uvijek putuje pJesice. A zatim upofrebljavala se cesta kao kamenolom. kad su Skoti bili liudi bez 5kola. koji bi bez njih bio ponovo pao u razdor i barbarstvo. Imena sela i naselja ipak veoma rijetko pripadaju predsaskom razdoiblju izvan potpuno velskih krajeva. jer se ogranidavaju na otprilike pola iuceta rijedi. poito zu donekle iscrpli zalihe drva. je nordijski znadaj imena mjesta u Engle_ skoj. Koncentracija njihova sustava cesta na toj todki plovne Temze os gurala je trgovadki preporod Londona. eini se.ni Englezi. Vaznost je rimskih cesta. i drZale se opaenito viieg terena. Kao Bto je ve6 prije redeno. Sva su ta umovatja plod maste. gdje je biio potrebno. Ipak moramo I tu biti na oprezu: poneki anglosaski nastavak moZe sakriti keitski korijen. poieli graditi za sebe stambene ku6e od kamena. A te dinjenice najoditiie pokazuju. Mi se jo$ uvijek rado zanosimo time. vodile od mora do rnora. Sio su Englezi kroz mnoga stolje6a Zivjeii u posebnoj ktimi Engleske i u socijalnoj i politibkoj sigurnosti jednog otoka. d. Keltska i pretkeltska krv. dobro osigurao od provala. u ralom Srednjem vijeku te su kamene ceste jo3 uvijek prelazile otokom. da je engleskog roda. Rimske su ceste snaZno pospjeiile osvajanje Sasa. znade dom Veliana ili Britanaca. Shakespearese rodio u grofoviji. No druge dionice . u vrijeme.njih treba pronaii kao zetrene uske putove. dolazi mozda i otuda. kroz neko vrijeme bio napuSten. 60 Prijeporno je pitanje.sla. veliianstveno prolazile modvarcm i lumom. Kelti su i daije joi ostali. "u uz pomoe redovitog ubiranja maltarine na glavnijim iestama pomogne octrzavaniu i gradnji novii cestd u Engleckoi. ipak ne smijemo srnetnuti s uma. vjerojatno su 'utjecale na znadaj Ingleza. posto su njihovi gladitelji otiili. Za vrijeme mrainog doba j. popridtu sukoba Vel5ana i Sasa. Za razliku od Nijemaca i Skandinavaca Englezi su mijesana rasa iako uglavnom nordijskog Zivlja . Kamene su kocke postepeno propadaie. kcja je blizu staron granidnom pojasu uz dolirlu rijeke Severn. a mozda i -Lindsey( podsje6aju na keitsku proSlost. iesto uzdignute za nekoliko stopa iznad tla. taracani su prijelazi preko plidina ostali. Wallington i Walworth i nordijska rijed Birkiby. bila u slijedetern: nitko nije vi5e gradio tvrde ceste na otoku do maitarinskog pokreta26)u osamnaestom sloljeau. kojirn su govorili u saskoj Engleskoj. Zahvaijuju6i osiavStini Rimljana imala je Britanija bolje glavne ceste za vrijeme saske heptarhije negoii u vrijeme Stuartovaca.ui pokret {turnpjke movement) i:ao je za 1. a ljudi su bill suvGe nemarni i neuki da ih nadomjeste. koji govori protiv toga. jer keltska Irska govoti danas engleski. Od kolnih su cesta rimske ceste spale na staze za tovarne konje. rimske ceste i vel3ko krd6anstvo. To je jak dokaz za to. P{emda su se mostovi zbog zapu5tenosti doskoro sruiill. da mnogo VelSana nije preZivjelo. koja moZda tede u iilama svakog dovjeka. oni su troje ostavili za. te su se konaino najvecim dijclom izgubile u moivari ili oranici. nordijski osvajadi u potpunosti izvr3ili poremetaj i preseljavanje. da je puianstvo jugozapadne Skot_ ske. kad su sredrjovjeko!. iako je u tom kasnijem razdoblju bilo viie sporednih ce. stolje6ima gazila po njegovim divovskim cestama te su irn davaia fantastidna imena: Watling Street.\ i jeziku. pa iako treba to pripisati utjecaju Bkole i Starnpe.-. soborn. buduCi da s'e u Bedino vdjeTl.kao >coornbe< za dolinu i rijedi >bredon< i >avon( za ozrtaktt bregova i rijeka.

m.1. Med.r. da.:. i Chambers: Wid.ry. Cvril Fox: Camb'rid'ge Region.i:"iJ. .trj 3it [xYH . 284."J:'iill .::". da )niie poznat nijedan sluiai. _ ? nl"t""..J..li{.:':?tr".ffi o""rfrffi '."u".Eka...:frii. f..J :$ .*]."'iT..:iil"?i"".."Sff ."f . 130.?fr s.*:::"lm:. str.ii i'ilI i] ii :J "'J"*.. kad je clviiizacija Britanije propala. stt. I.ii:'J.l.0'11fi j.:'F.J "'"'ak Areluia pobjede.:ll.::**.:?iil:i :.lifl.iil. 1925.j:il. j. s d. Svoj ee jezik saduvati.1: li:il . Leeds: Archoeologa at AtrgLo-Soron Settlelnents..."J*Tl' .i:. pumm koiitra i1z niegove sumske poioke..\ j:t*n:"*"T"Tfi .+f"rx. Med. te je ostavio svoja imena selima Cornwalla kao uspomene na ta uzbudliiva !'remella.T:f:Ti.ll. iam..iJn:n *.:"i"""i'i:i:.jeii .:lXii.. 384... Havedieldovol tvrdrlji." i:F_r "*t*"t i'.ff. str' 2?4. ]'"1:.*ff.[lifl::.f:tfrtjJ starete d.lr? 62 .srrverne..sith. onolto su 11 :"i-::l'i: kr ne zna se odakle i netragom ravnica i pritjednjivali medu brda i modvare 'divljeg Walesa( Pror o a a n s l v o . sv. .T"Ttrit^${rLH:#t{i"*ir:rl: au "" u. kad su se po. Izgubtjena povijest rornantidnog doba Comwalla imala je sigurno dobrim dijelom pornorcki znadaj.J.:*."'. I. 1935."T.jlr:j*:*. Canr.[::.:i:::..: lntroduction to the Sutbea of EngLish Pkrce No'mes. Haverfield porion." gijj.:":.vr"s t'i bari". koja se nikada nije mogla potBuno ukljuditi u Zivot latinske Irancuskb.-"T.. . Hisf...H 1 t*i.T#: .f:*i. 5ii: ji:i "'. fu "ugu i. Baldwin Brown: A|t in EarIA Englatud.li'-'t:'.rne'zu ji:::g^ "'"'li'. a Stud'a in ALd Eltgtrish Heroic Legend.:": : :': one...:": *n"J i'.gn.rj::"+xd."!!i.. Leed ArcfLaeoLoglJoJ Anglo-Satotu Settlements..-i.-247.-385. Arneorika romaniziranih Gala postala u doba keltskog preporoda >Britanijomn (Brittany-Bretagne)..fu#". :"*t::" j jix? :..:n*i#r*:n. ili :tr. nin i "".. sv.J. sv. str.ri."i""fi "'i:#ffi..f jHX i.. R.-...:i ""."ii':r"ff . Zivio je svojim Zivotom soj svetaca. I. koiu ie.:HT:*Hli::"."". a krgcanstvo Britanije nalazilo stvaralaiku snagu pod svodovima smrti. koji su tekli do spilja u pe6irnama..:'-:T"f.1]:i..li*#l:."s . pa dak ni u doba Francuske revoluciie. str. 296...:"i".ri. Svoju 6e zemlju izgubiti izuzev divlji Wa1es.ims\ot[ Ijetnikovcuu niie Cyril Fox u djelu: cambrid'ge Region protusLovio." #ffg:::.^.. Ti&j"" ffi:iff":?t*r*fi '. H.. Roman Occu' Chadwick: Origin of the English Notion.. LITERATURA ZA DALJNJI STUDIJ .:.*"il"a:T:. da bi Sasi stanovali u kojem r.f.zapravo nislr moida "#i ".brj."1': r":..x. 380.. t a r o gv e l s k o gb a r d a o s t a r i m r a s a m a n e k a d g o s p o d a r i m r Britanije..' Mures o engleskim naseobinama u prvoi svesci djela otjord Historq ol Engl@nd.. ."""""-.i*#{*:li"::. postjednje poglavlje..i ?j"":.je._r:tn. (1924).i'j.Tf:j.1936..".l.ali iu ie mozda loiniie izrazio. Hodgkin: A Histora ol the Anglo'Sarons. j.*d"t*1111fl tsiilI:I-1 :.!tri! sjevera i z"p"d4. Hist.J .-. Chambers: Widsi'th.::'"i. jer je bila tij esno povezana povijesdu i vjerom Armorike na suprotnoj obali Galije' Onamo su trjeZali sa svoga otoka Britanci pred saskim osvajaiima" i to u tolikom broju. .Ji':::r*":i:"R ""1..-286.:"lH.anstvo... "'r.skih naselja irnad rim"k'h gradnia na podrua. 237.J. Piace Name Society.:::rjivari s1 j. opisuje njihovu sudbinu ovako: Svoieg 6e boga slaviti.* fTi*:iJ4l'. *x'"ffi:.:X .l*r".!X'i .". BILJESKE NA KRAJU tl#F:H:l'ilLil"'*:. 238. *"i"ir. #.i.. !1io sod."g".Jffi T..izvoj- ".. j:*.:lt'li:rffi #:iyili+ll'#fl |"Y'.." :::1.iu Cam- 63 . koje je provela ostala Franq. kad su se )Bretonci( tako divlje cpiraii velikim promjenama.:: .nepoznat ostalom kdeanskom svijetu.l:"dff -.:f"J""#il1*.* r.n"jiil.-391.^.::1 iiil"i' #l Li. :) Haverfield: Roman occupqtio?t.'.ffJ?""j rzvjestaj o jednoj dogodovstin '*mx Slidan je bio razvoj keltskog krB6anstva na dalekom poluotoku Zapadnos Wa]esa iii Cornwallu U njegovim moavarama. Fox kaze: Po"loje dokazi o Pra'lenju aneios.::r.":'.:'::ti.#*:X "#"":.1"*il. TREEEG POGLAVLJA l) O poriieklu Anglosasa I Jula v Chadwicki Otigi!1 ol he linglish Notio.