r

'.. Nasloo ongln$la

HISTORY OF ENGLAND
BY

G EO RG E M ACA U L A Y TR E V E LY A N ' Regius Professor of Modein llistorv in the Uoiversity of Cambridge

o. M.

GEORGEMACAULAY TREYELYAN

P OVIJESTXEI\GLESKE

ilelxfr::,9#ftiffi;

aoF,I=t."{, Tf,tT l-1,.

Dr,

Preveo GASPAROVIE ZLATKO

KULTURA Z A G R E B 1 9 5 6

ffi

---.\-.

w,.
I
j i
{

',,N
I I I

I

l

,r

l, rid PREDGOVOR
ispituje tako golemo Knjiga, -Xaokoja na sedam stotina strana cjelini, moZe biti ili uzeta u je povijest Engleske podrutj e Sto moZe biti pol'puni ne sludaju koiem u Ona ni i ogled. i.raZU""lf. Sto nastoji analizirati je utoliko, ogled djelo Ovo prikaz d.ogadaja. 'druStveni"razvoi narodi u odnosu na ekonomske uvjete, na politidke -prekomorske djelatnosti. Djelo je udZbenik utoliko, institucije i na Sto sadrlava skia6eni pripovjedalaEki ,oblik, donosi vremenske po' datke i podcrtava glavne dogadaje i iiiarosti. fu ie raspravlja i o povijesti Skotske, Irske i Walesa, te povia, vjerujem, ne baS.r-rvijek sa suviie jasti prekomorskog i-p"iii", nagla3enog engles[og gtuaiitt. No ono jedinstvo, Sto,g3 knjiga ima tt"io". ,t iuojitt prvim di;eiovima, potjede nulno od Engleske kao """dGt"- D" ,r" irizovem otekivanja, koja ne mogu ispr:niti, nazvao sam knjigu naprosto: Povijest Bngleske f'.""'ttt" i"rgt", iz koje je izraslo ovo djelo, bl1a su predavanja gospodina Lowelli iloweil Lectures), koia- sam odrZao u iast u eostontJ 6iass ) u prolje6e god. 1924. Stoga posve6ujem kniigu u njezinom sada*njem obliku g. l,owellu, predqjedniJ<u .svetililGta H-arvard i drugim mojim ondainjim ljubaznim gostoprimcima' Mnogo sam obveza,n dvojici prijatelja sa starijeg- sveutilista u Cambridleu: Dru. Claphamu sa King's Coltegea i g Claude Elliottu sa Jesus Collegea. Prvomu zbog toga, Bto mi je dopustio, da pre" gledam prvi dio irjegove EkonorDske povijesti suvremene Britanije' - a tom sam se poilasticom friie no fto je to dielo u51o u tisak' toga, 5to je proditao prvu zbog g. Elliottu posluZio a obilno polovicu mog djela te Eto rni je dao dragocjene savjete o mrlogim pitanjima. Berkharnsted, njeseca travnja 1926. G. M. TreaelYon

l
i
{
i

.

' '' .

I

ti

q

t[

UVOD
je veoma sErl; ola Poviiest civiliziranog tovjeka u Engleskoj ljrrtanrle Ng Alfreda kralja potinje davno p.rije- vladanja Poa'rj:sl je mladeg datuma: ona mnogo zbivanju svjetskom iao vode u

t<ratjicenizauete' uzrok tome mozemopratiti iii-j" l"ila"ii:.- -kafci. adi geografskih Svi su sastavlj 5"i111 ],1 i"- r-o"r:upi*"o:
lJ""m'"tti ffi;;;il,

t f9P"'"I'htilli-l:^**" A1n:rike l"i'i"i,*'n" p*iije ottaeinovog pomorskogpro-

u statoj Aleksandriii kao i oni u srednjovleltowum engleski otok na sievetozapadni rub. sv.iju ilIjaii

t,

t" ""tii.fi^ iltoka, Britanija leZi u sredGtu s'r Britanije dobro iskoristili tu iitmjenu njezina i"t". sil""-tl"i glav.-' ob"or3., p.."'t u doba Stuarta u[iliiu Britaniju ;;;;"d;; j radinosti' nim sjedistem nove preromorske trgovlne, novdarstva pomofu rn'oderne i.lj" liil. rti"-ra: A'zatim, Newton&a je zemlja nadaleko zapotela i robe proizvodaju i"fioii." .rpott"Ulra strojeve za Britaniia ie Medutim, las.eljavala revoluciji iia""t"r:sku *t""i" a"""r. lo5 zakone; a poito je yguPlla onih i;;;;""'A-;;iill je i'ugi' daleko vise rastrkani i mnogo ;1;;";;f,rali'a,-izg'aaiia prostrariji imPerij. poklaTa posljednja stoljeca materiialnog procvata i vodstva je Bedu' dala lako oslvarenja umnih o"ir, "l , ,.raotij"* najveiitr je Bri'tanije'sreldrjodoprinos wvclifea, i ;;;;,--ir'""."* fr;;; i knjiZevnosti nearatan, ako ga usporedimo s "i""t"'t ": -t"ti*ti pa. nad4lje' -iiti:"--l,""oot umnim stvaranlem od vfemena Shakespearea niezinim nenafledGte pomorsko postao da ""iaio, ie iitlT, r je F'enesanse takotlerdobazemaljske kugle, bilo I"to'p.oJlt."" samoprocvata i individgalne iulo.t ""i:", a to su pokreti urrmog negoli ;;tG;, ;;;i u", r..r.t se pokazalo, Britancima vise u krvi' geniju ovgga poleta daju izgleda, koji, rnnogim drugim rasama i
otoka. je na glasu kao mati parNa podruEju Eiste poiitike Britanija lamenata. U skladx s ponvima i temperamentom svoga.naroda je izmirio tri stvad' ;;;"ltl; Brita,nija u toku stolje66 sustav, koi'i

. ! t
.,

t\ :

I I I
.

I
.

,J

{

.

.

, :

kuie T'rdor' (JnomrJesanle v l a d a v i n i p r e t h o d i l a s u k o j a ilzdobtla. o"i"ri Jio wog orrganizatorne snage.t""io. stranim gospodstvorn Engiezi poteli tim je paradoks.".ga pt""t:lt i karaktera kao i korijen svog jezika dok l::.....otl ]:lj i1"111 od" $# air'" t"iil" razliiite *Y-:t lli wvclif..'. postavljao razliEite .. Iako su. te skandi* istodna obala bl1a pristupacna i otvorena otvorene bile ju2ne obale su navskim doseljeniclma. i. je njezine veze. nasuprot Machiavellijevom apsolutistiikom tumadenju novog nacionalizma.i e n a r o d n i o s j e i a j iz kuce koii su cuvall noimanskikraljevi i kraljevi u okriJju oLoka. te je odvratila od sebe va1 despotizrna i izgradila sistem.:tt*J jedna za drugom velike nadolazile su nosene ialovima .nje u Ameriku i na Antipode. BaS u Srednjem vijeku moramo traiiti za6etak engleskog parlamenta i engleskogdomaeegprava (Common law). da su bai Po-d e "::!]i1"."i"t". Sto ga sulremeni ekonomski uvjeti daju za socijalne i politidke pronjene.. o" tre'inu ovogdlela'posvetim #'."i*" . u Brltaniju od naistarijih vre"..Skand'!naNormanskd osvajanJe prekinulo I ienidkih trgovacado.. U jsto je vrijeme golemi i neprekidno sve ve6i imperij.lea.'u podjelu vlasti. d a . preuzetog u ondainjoj Evropi.i sloZene probleme. 1689.". moZe biti djelotvornijorn od despotizma. koje je stvorila industrijska revolucija...t.t'tt oblk" jezika. vreE!:na otkrjia i intelektualni pokreti onog t oi. Pa ni u novo doba Zivota iovjeaanstva. k.t". prema tomu."t-i1a jc s Ju. i 1815. a nlezine ol preko Francuske 3redozem)Ja i#t"t"i--J:"'""jima 9.. gospodstvo nad si" "!l"tt"aiU'aa odludivale bila oodloZna.). 10 bio glavni interes Engleza u proKakav je god.... saiuvale su dosad tu fudesnu zajednicu naroda. S1o je pokazao razumijevanje za korporatirmi Zivot i 5to je vije6ao o razliditim korporativnim interesima putem njihovih predslar:rika. "r. koie su navirale j obiiaij koje su onerczvllc . 6i"o budu6nosti' siajnoj onoj terneli polozio Eiizabeta. na joi o$triju ku$nju. .. U devetnaestom stolje6u stavljene su isie parlamenlarne instifucije."riialni "iastitucija ."t /"""ift rasa... i mnogo oc svoie kulture svoje gt".. svci t.d. p?11...:# pustolovinu Stogodi5njeg .t"1 i l j .. duia' pet miliiuna je od narod da je omoeuiito . zatim njegov oipor protiv poLitidkih teodja rimskog prava.tultt.ri"ii"ri-""t:" i "k." f<oj. . nije to uvjere{rje dosad oboreno. ....-."".":*t"" je Britanija.".pretezni dio-svog s. ipak razvoj njegove moti u vrijene Tudora..tvenim skupinama..l po-orrka kucnuo to je za onda kada Pa poto-clma itpgo*lm iiiJ"lit""i"-t das. dokazali su engieski proizvodi..::ih tot. jer su o nlezurol sudbini uvijek -ponovo nosili k njezinim obamora valovi ih "" sio ""T i*-J"'uiJa.. A svaki se od njih u novom obliku ponovo javlja svakih nekoliko godina izazvan poticajem.. ."th {ranc5. napredak L ekspanzlja ras-e' ili razvoj >. koji su uzdlgli politidku povijest Britanije u posebno podruije. i:l. sastavljen od bijelih. Francuska i Spanjolska irnale veli.arodnosti.. koje daje snagu volji naroda.ar"a. Sto se protiyio apsolutizmu u svjetovnim poslovima. Eine one velike dogadaje..i-"".l"tLo:^"1ltl:1 "tj"..^-{l .? n " a o g " a .?!1-skuDine ratobornih kolonuta..da ."hovitu -zaietak daleko bogatije od stare saske' a sa.ustvenih zajednica.ki broj stale5kih predstavni5tava i parlamenata. Stuarta i Hanoveranske dinastije. koje jos nisu spremljene za samostalnu upralrr. duh Njezina Je i svoj znanje svoje -germanskimt "kul"-" "6."iJ.. su od najstadiih vremena " "o o-1"i:.toukitt elemenita rase' karaktera i kulture' .... da se mjere s novin i zapanjirrim uvjetima socijalnog Zivota.:' i. koje govore engleskim jezikom.."t""it. naime.^Hl1:?. ci'''""t" porata' 11 . Latinski su narodi u dasu izumiranja feudalizrna gledali u despotskoj moltarhiji politidko objavljeaje novog doba..da "r"i"i"r i-itJ. +rns11h .'t. dok su prolazile kroz demokratske preobraZaje.u i"itliet r l1""ii"lnih iI I i rstidu posljednia detiri :l?lJe:i: Ieak eneleskoj se povijesti napose ul""""i1. Britanija se. odvojeno od politidkog Zivota evropskog kontinenta.1:j onome."5. sa.r"o. j.. da parlamentarna sloboda kao sredsbvo..-. te najsposotnlji f:T:.1*1o^:xlnskih poj"r^o . one nisu uspjele da ih pxilagode modernlm pdlikama. Eto ih je konadna pobjeda pariamenta nad kraljevskom vlaS6u udinila vrhovnom ustanovom u svim zemljama. jedina od velikih nacionalnih drZava s uspJehom odrZala. Sto ioj je more moglo -donijeti' i""Sij""t sama mu ona Je morem' stekne. Za vrijeme trgovaakih i vojnidlrih borbi. i njegovo presadiva.i"'J..vidim:' i r"*ii""r.... srnedih i cmih dr.11{:l1l ?"ru" "lr...l. njezrnrm z e m l j i t o j u s t a n u i u Evrope. engleski brodovi i engleska vojska.' I keltskih do saskih i danskih kolon"sta' itirst ..sviiest i...Il:: l:. *". Sto je proveo briiljir.na ovim su otodanirna ' koje je govorilohtins-ki:. Politidka zasluga razdoblja Srednjeg vijeka sastoji se u tom. Parlamentama vlada za bijele rase i Zelja za pravednim vladanjem nad onim drui. po kojem je debatni klub izabranih osoba mogao uspjeino vladati jednim imperijem u miru i u ral'... 1 0 6 6 .. kontrolu naroda i osobnu slobodu."fi"""Ti... Bto je zapodelo ildr:strijskom revolucijom. ljudi su bili sPremni' Britanija je svoje bogatstvo uvijek dugovalu To*l ::-]:k"-" otvarale njezuu unui rij"f. Kanut bio-znatno koja je go'ra vladali aristokracija' sjeve"ilu"t"""t"o godi.ri il il tl koje su drugi narodi desto smatraii neuskladivirna: djelotvornost izvr3ne vlasti. koje su se vodiie sa stranim suparnicirna izmedu god.tni". No iako je parlament bio karakteristidna tvorevina Srednjeg vijeka."n iu iisti razum i knjize\'"ngst it"*.tan-owii"stva ffi..

"j. a klima otoka ublaZila i skladno smekiala. U jedrom je i drugorn LljuE za njezipu l:L:l_. otpustili svoje latinske tutoree a da pntom nisu stu.sl. kad je ona oslabjla. kao istrazivada. na oceanu. Urriverzalnost iskustva i pogleda Engleza. ima se pripisati njegolrr gospodstvu. U to kritidno dobi ku-lturnbg i polititkog procvata Engles.pit. a u novo vrijeme aktivna i ona je uzimala. do. Britanija je postala svijetom za sebe. koja je kod njega posve jednako istaknuta kao i njegova irzularnost.GA PRYA . U doba Reformacije Engl€zi su. trgovca i kolonista do svake obale na obirn hemisferama. je do ujediajenja sa sxotskom.ke.u bliiu vezu sa skandinavskim i g6rmanrskim svi. Tako je u staro vrijeme veza Britanije s morern bila pasivna i ona je putcm njega primala. koje ga je kroz viSe od tri posljednja stoljeca pronijeio. KNJI.Sto ih je vjekovno valovlje donijelo na engleske obale. a u l6to je !'rijeme ocean otvorio otoEaniaia Birok put do svakog kuta novootkrivene zemaljske kugle.C" povrlesl.svoje veze s Evropom. postav$i pruroljetnim larodom.etom.

. lberci i Keltl j 1 nije Nemarn namjeru opisivati Britaniju u vriieme' -kad . pi*liri't:iirt Vierodoba' leden-og LruZiti ovom zemljom u raznim razdobljima doba poslije. aosli s ".' izuzev6i snii i ttr'r . u izgradivanje uzvisina iz krede ispod po. koje spadalu medu naSe pretke U vrijeme' kad .J.'.."tko . nedvojnhomo sapiens<' Britaniie t'. -su nekim s krv.jos proi dizan^ie^ promiene..kgplaT L"rro pr"ui bovjek.Snij.. Isto lako ne 6u pokuSati da razlikujem jeka su mogle koje.e"ata 1" u bonju Rajnu.ta'te" . poievii od boraca. koju sada preplavliuju valovi Sjevernog Dogger blizu i sobova i gal" "" iaruianiem vade kosti mamuta --tposto Banka.. ""i Temza "puj""i u jediastverom lancu Veliianstvena its ""i:. ito se tide sisavaca. je more probilo Dove$ka vrata' pa .i i it i r KNJIGA PRYA PRVO POGLAVLJE Najstarije putanstvo.vulkane' kojima su nastajale Surne oadanje bregova.i. a sama mora' midvalnom aizinom.".ta--ie ledenog posljednjeg "e"ii" "":"Zni pokrov i" eistovetna s onom-sjeverne. svojumijeSali konja i soiiova vj"rojatno ilt"-rrtu.k" io5 prije nego Sto je stog"a siroma.." ito irttip.ledenog Evrope proljeie Sjeverne .tii. jer ga je sakrivao 2 Povijest Engleske 1? .t Arktil<u vijugala.ti-.prema Rajna se ut. trorpske moivare.J"iibili su breZuljci krede od -D-overa do Calaisa koplta.ir.1j. UiU ltot.. Zaiedno lovci drve6a'-ri i"i u.ti.:. Ewope.. da lo-no-vo flora doba'."rtl"drl" ljeia neobuidano gusti zastor of"""fo tfo nije obasjavalo samce.ridn" -oru. ptica cvil eia i . 'Piltdown-'ov . ni one velike-geoloShe . !o"v"*" je odsie'ena lrska Zivi iedino na britanskim olocima zni"]-r.ii ^L"t"r.o"i"-. 'tr""*u.:il. razne rase .'.'kako su u pravcu dosle su na:lprije nlih.. b ljaka i gnuzova' je kroz mnogo stoOtkako ie Britanija postala otokom. njome i mahovinom vlaZno Njezino Suma' .arljivo i. Ti su prvi doseljenici dosli iz posljednje uzmtslijedili sjevera mosto'm onako.. Rritaliiu' se'flora i fauna.ei". canie leda.. E!"rope. neposredlto ili njima s -/iuoi -ai. koju nazivamo doma6om za koju zemlju' isnlni pomakla -titu to doba prema sjeveru.

j'*#". tih*ll.H:?#:f if #"1'f .-j Jfjfj.1# .im kraievima daje mnogostruki prirod.ffi :ml J'T. koja nisrr bila ni riodvarna.tara za boiju pouku arheolozima. 25. ali otoka isko' najbolje su vrste bile zakopane I kredi. # .-" n:iii:l:i jiT. e."u". prije razdoblja vanja i kopanja burara bilo je mnogo vise slatke vode na viiim slojevima negoli 3to je ima u sadaBnjoi JuZnoj Engieskoj Miesta za-izgradnj:a nasetja. Prvl su rudari probijali trnokose su do dna stopa.:' ".#.""'"ilfj' fl .. dragocjeni krede izvade da kroz naslage irokopaii rovove ioji je u ono vrijeme ainio dovjeka gospodarom svijeta Paleolitsko do.. dok su poduzetniji svinjari sliiedili brezuljaka. pojavilo u Britaniji brondano doba.u k jima je uzgajanje pienice i danas opaenito u'nosno ullatod Tratno izmijenjenim uvjetima suwernenog t.{.:ijt..ti':1tt#iffi ."Jl j.urnljeni brenieskovitih '*'tfi"l oa krede na jugu u doba paslira bijahu njihovo blagostanje lovce u tamne i "jifto"" radost. pod mrrljuna p1 ica. roio"u u"a".l.gp.18 *Y*#*fr4iFliT='r*'*.'.ouo-. j "r'. bronEano i Zeliezno doba nasliiedilo kameno doba.ts: "i"Ti xi""rit **r *Ht:Wffi il. veLe ga wz domade ognjiite i za zemljw... "-.*r.. isPod Fume U mnogim je krajevima kremen leiao unaokolo u izobilju.*l""jx".:. jer mu omrogutuje tazrnnaianie. Doista.i. Kad je. na prtnjer' uzasiopne civili-zacije korisnika kremena nasetiavale su se u skupinama na pjeskovitim pustarama na visoravnima.yit*:"i"t.J. trideset d. No prvi podeci poljodjelstva padaju u prethistorijsko vnjeme. podevsi od praslarih skupova koliba pa sve zatvorenih naselja iz vremena Domesday Booka.l fi :i' "i.*i"]l:.H^Ij: ...# m.i".nca. ".La i1i staro kameno doba sa svojim gru'bo tesalim kremenima postepeno i neopazice preBlo je u neolitsko jli mtade kameno doba. kremen.: :T.stima.-*.. uvlaii ga u Sire seoske zajedrice i time olakiava druge izume i promjene Plug je medulim samo polagano osvajao Britaniju.i{l::X{jJ Xt s-n1 ego vir4 bara ]ffi :f m ai *:. a pri raci je bilo drvo..3:#:*i.::["J:iirTJI: "d"l """ "". a vise od 1000 godba kasnije Zeljezno doba' i tih se je kovina protraSlo u obilju. Vidljiv se raroi tog osvajanja postigao u drugoj polovici saskog razdoblja. ni neplodna .'" .X *:r"1'. medutim.iligbl?.ry:mt... " o " "ffi J.. Poljodjelstvo je u svemu naiveda prekretnica u najstarijem razdoblju Zj-vota eovjedanrstva.HF*f d*..Tr. t) U g'rofovirji Cambddge.::ij . ni zakrdena pustara:).f. .ito ne znadi da je i najmanje vai'no dovj ek po[eo o"uti i silati.ii" i.:: ^ nj eg oveier voron ol". a od."i..s:*ffi*ffi 2... .r i i I J i .u onim dijeiovima otoka s najviSe su..ffi Ln"."i.uboke . koje su se nalazjile uz mb moCvara.. birala ao sikih su se uvijek u blizini slatke vode.1."T.il**u :"l):iil* T:tr/.'. Vtdi kartu I str.k?=-*l}#'i*ll.Zista iita u svijetu.L. ' .iiJ . otpritike 2000 godira prije n."{:. .3 rh rava.' :lilj. da zemlj a u istodnim i jut. jj::?l?: u.f.j1iff # ffi. pus.*. i to bas.l:f*':'ggnt*ibi:ix'**F.:r'e'.T"il J fi"'::I""i. jei su tamo I 19 . tamo gdje je sada miesto Mildenhau." j I i : I i tr{ li. ustanovilo se.ahora :.. l*i.""' * . koje-je sluzilo za ialenje.":". kao 6i-stine u Sumi.' :1. jezgra pudanstva piemiestita se i<onadnou dolinu gornieg toka rijeke Cam. tada su Jjudi naudili da dirmim sawiensivom bruse svoje orude i oruZje od kremena Kad se. kad je nastata veeina dana5ajih seoskih naselja. .1*:***'*f j?":ft .. kad sJ tal rad mogao vrsiti jedino na briino izabranim mjedryljem..f.jiJ.:} tl"fil::1qi$.:x: j?il'lfftJ. Kad je naposljetku .'"g4" tt" dohvatu." oJl pa su oima oa jeienjih rogova i lopatama od jelenjih lopatica. NepoS. bar u zametku.:q*#fisffi. ^.ff'}ffi I I . Drveie za gorivo i gradnju ku6a raslo je powr'lda' Slatka odvodnjale voda bila ".

Otprilike nema zaplsa-' invazije. uv$na diela Cvrila Foxa.111'l i Skotskom.]+ "" tako iavno bile pomijesale !L frtslLti"". A Bdtanija je biia to jade izloiena njihovim navalarna. osvajaiima nije drugo preostajalo nego da urvodno veslaju rijekom iLi da zaorbidu Sumu preko pustara i uzvisina.s jedne strane. prije no 3to su se iume bile posjekle i doline isuiile. ili ra. t J rItase na bogaljm nizinama Juzne vaia. oa to. taiaLat mllun *d.d]il"-p. zv alpinskoj rasi' 2L iii crvene kose.t. napokon.te. gdje se danas skupljaj. I tako su se.tift doselienika.uhog polu}ruga. i saskih okruZja s druge.'nih naroda.. d" se kao 'nepovjerljivi trgovcima cjenkaju fenidkim s o iim pretkeltskim narodima moZemo rqirne duSe govoriti kolektirryro kao o )Ibercima<. ketrtske Britanije. koji se iesto pronalaze tamo. koja su se jedlo za dmgim pojavljivala kao nomadi ili kao naseljenici na bilo kojem dijelu ovoga obabcog pojasa' smatraia Britaniju svojlm prirodnim plijenom.. to:" polre5rro li*". Njemaikom ili Skaadinavijom' a ostaMnoge su od pdjainjih stanovnika poubijali i1i podjamili' i zabadeni neplodni na ili zapadu tak su otjerali u gore aa sjeveru i poluotok Cornwali. jer bi prvi Sasi u Sestom stolje6u bili prodrli ravno preko Walesa i bili bi se prebacili u Irsku. Oni su se uzdigii tokom kamenog i bron3) Neki Fu od tih pretkeltskii naroda pripadali rasi' sio je arheofozi riaziviiu Sredozemiima. 1943. ^vJc rs u Pritanlil .su6a godina valovi rasa prxtolovnih moreplovaca. rl'upt""i"to ponavijali isti fenomeni plemenske znamo. o kojima iberske i *ilo i mnos" keltske duZ juZnih gorski tanci nalazili se geografija. Prva se ozbilina geografska zapreka pojavila onda. dolazila lto niie poneka iatniika rasa. podsje6aju nas na mnogo vaZniju u1ogu. rrr-o l.rstaviti. Medutim su Englezi zapravo." prqtleltskog Y" bijah. " i-t:ii.gorskim lancima Walesa. u siedi{tu onoga v.je tako karakteristiEna za poljodielstvo grofoviie Cambridge. ii"ai. Stoga ie poljodjelsko plleanstvo postepeno napredovalo uzvodno. Da tamo nije bilo takvih go$kih lanaca. ^ tu1ike razliiite rase snaZnih 'barbara' Fizidki su obiici svale zemije kljua za povijest njezinih prvih stanolnnika. poslala prihvatirano tako bi bila ne da Briranija .i:.u stasiti ljudi' bvropu."st" prema zapadu pruZali se mjesto Bto su i i"toaif't obala tako kopna s na otok invazije plemenske predslavljale bi iJ"u"*.e dolaskaJulija Cezara No gla!'nina tih ljudi tarnne jesi: ve6inom .t-. moZda u drugom i1i trecem pokoljenju svoga napredovanja. Cini se.vnjedl ! za Ircg' _ ""'*'-b r'_ -Jiifi "tu"o-i'"if.goai"a p. da se zadre u srmsko podn-riie. Od vremena dal'no prije praskozorja povijesti pa sve do normalskog osvajanja. nastan. koju su gole visoravni odigrale u Zivotu ljudi. . Tek kad bi svaka od tih skupina dosljaka stigla do polovine Sirine otoka. na koju su mogli nai6i. koia je danas bez svake Sulne i koja .ift tt"k" tii". da se sve do vremena Rimliana i Sasa nije pokusalo.. Foii.poe"usi od t"ttog" kamenog doba pa sve do danskih i I s t o ' n e .-rt" .'"*o oKeltimao.koliko ne iznova Uvijek shemi. dok su se progonitelji morali zar. a uili su u Britaniju i u Irsku samo neko- I ! j L I 20 . premda ie iuma stiesnjavala opseg ovoga novog podruaia..i soj.kim obrubom( otoka . Tamo su se progonjeni opet mogti sabraii. zv. zadriali su prv! na. u Zapailnu iillti.J"o^ Skotu. na koje su vr5ili pritisak drugi pustolovi. gdje je Suma bila neprohodna i1i je dolina bila pre'ri5e modvarna. putovi i sabiralista vode primitir. Oba-le gornieg cama n1su bi. Da su vlida -Engleske. Takve su bile privtadivosti te poZeljne zemlje.t"rl. Holandijom.ro ito "n uop6e 6u1o za ridokose Kelte' To su oni ljudi' e. a drugi t.sa. 3to se pritisak seoba naroda vriio r].gla\''nom od istoka Evrope prema zapadu. zahvaljuju6i navedenim geogralskim obiljeZiima jnwazije Britanije. je ima danas.r-p. A ipak ie tada Sumsko podrudie obuhva6alo veci dio ie visoravni. toliko podvodne ni surnovi.I u dvanaestom stoljeiu.u samo ovce i ptice zvizdovke. ogrornne Sume i mo vare isprijedile bi se kao najgora prirodna zapreka. C.iva1a nazrkoJe-sad je iz krajeva. 3to se proteie preko tri ti6u6e kilometaia od Norvedke do Ushanta.rlrrlju-"..i."-l:S?i o"ih''i. dolii na Siroke ra. . sva su raznoli]<a plemena moreplovaca.Vidi kartu il'i? "' . Mi ga danas zovemo H'iehla"t i*1111:""1:::1". watesu No v96iaa je porijekla a to isto.oui. Brda Walesa i Penini jednako zavriiti da\"no I momle su itai "a. svaka bi slijede6a iavazija blla preplaviLa cijeli otok. ?lre AtcLeoLoga oJ the CambrilJge RegLofl' 1928 i The PersonaLita of Britain. a najvise njsu biii piosti divljaci. Waiesa i Sko*kog Hightanda .l. swstani pod feudalni stijeg Strongbowa.. sjeverozapacine Engleske i Skotske. obalnog pojasa Sjeverne Evrope."t't"*t om. A ona je stajala.l"ii preci Zivljahu na tim otocima dak nekoliko tisu6a .t bile tatone koseQ) Neito >iberskec je krvi ima vjerojaino u Zilanea svakoga dana6njeg Engleza' viEe lberci i lraca Vellana u Zilama :*" . U tom sludaju ne bi mogli danas utvrditi nikakl"u razliku u rasi izmedu t.napo€e iada iovjek joS nije imao vlast nad prirodorn. Ali cndje. V.mice Irske tek moguinosti za poliodielstvo bile povolinije. premda su se sastoja[ od mirogih lazlilitiir rasa. Povisoko poloZeni logori. "" i"ati": te istoj opcoi proi. l":i tu li""rro dolii ""ii"tf.il. Na taj naiin moramo objasniti raznolikost -i €ad"ryt. prilciiZio sjevernoj ili zapadnoj strani otoka . i zemlia je'bila bolja od pustare kod Mildenha1la. kada se osvajai. kao Sto . da je cijela Engleska bila jediastvena nizina.i. da su se kroz nekoliko ti. jedan za drugim rusili na juZnu i istoinu obalu Bdtanije.. vidljiva svima. iio in fiatthew Arnold opisuje u svojoj pjes:mi kao )tamne lberce(' kramari( koji su se spuBtali na oU"Lr. Otud se dogodilo.

-"_::fk" vilari su poljodjelstvo.-i9 "."T:l^":. J e d n a j e v e l i k a s k u p r n a r'etta naselila Francusku i postala vaZnim elementom u rasnom j.i'':I i'. koja su dol4zila iz svoje do_sualeno movine neiro visena jsloku.r.#Ifl :.:'il"x.ifj':.:.l*+":f ffij..j'##:"":-i.". i bcgatstvo toui"llii i. tr#il?Hll:.1:x: sraa. povezivali su razna srediita kulture. vola _n_au.:u ili neka rasa ou.da se kreiu uglavnom isiim podrutjem r $trm natinom..j jil.: 22 \ a ::::ti se *!_"]""1-1..il civitizacije.Jiff p.ha i dugadkim pojasom 3uma. ::. jer su ih tamo Sume i modvare najma-nje spreEavale u slobodnom kretanju.J...: Trgovina Britaniie s ili todnij e' treovina Levanta s B"it""i.r"*.."i"i"Ti*.1.k o j a s u s e v e i o d a v n a i s c r p l a ....:+tfi sT.r#*f "fi i:'fr f : .ll.ri "o"l.iNjemaikoj i frolandrJi.: postali su oni ljudi bror kasnijesu sami po sebi psa. u_ strahu prisluSkivali zavijanje vukova i brundanje medvjeda ili glasove pripadnika neprijateljskih plemena.:*ii:{!::'rl{-""'". koja su inaie bila odijeljena prostranim modvara..".. ovcn.no!. . DOlall. i -lqke. dare svime. t..:s1*.."!1:f "1::i. Trgovaiki su se putovi i trgovadke veze razvile unutax samog otoka izmedu veoma udaljenih plemena. bronc.?:.'""id:*.j"i ::ii.. kretala su se keltska l_tu. osim za rijetke odvaZns lqygs. kozu.^.1". e.iu 9L:^91."i..*:"1?t". koja su to naud:ila "! l"u.. Suma. "."nl"ff:st lr"T:*...t:" :os l.go. ""*"" "'13."J*:Tfi -" H: ""f_"di*o iscrne19. k-ao." Jr"t:"""t9-' :Til:.ii". ..tra se. U prvim je stoljecima n. *roz sumebarbarske Uwope.itilli'.. izradiSe iberski preci Engleza."..""".'.."' jenih maglama i bijenih brrrama Sjevemoga ^".-ngtii""t'r<rut" .'l'..i zapada. r.. e. koji je kasnije dugo sluZio i bio poznat kao )put hododasnj. ""rJiT:]ijil$i# iji. n a l a z i s t a . l::vc-u sjeve^ra...:1.. ali iznad modvarnih i neprohodnih Suma u nizini..Jo ..". Mnoga su sredi3ta te stare civilizacije . dok ".:.::: : :' " i:.. Svrha mu je biia da poveZe moivarno podrudje i poljodjelsku civilizaciju Istodne Engleske s velikom kulturom ral.bilo k o j a r a c x .".5ffi i..i..j."r:" :ijf iq"i{iiT. i 6yinju.'k.. Sto ih ima na svijetu.-"lg koja su prvorno 2ivjela u sjeverozapadno.. l.:1ii'j'i.moida i Stonehenge postojala u krajevima s neplodnim tlom. ggtelne :zemljalr utvrde po "it"_ "":"ie?"* struarrom ffi ixl:1!1. Neutdom tratinom toga puta Irrenosili su puinici ideje i umije6a od velike koristi za iilra". : :::"^ j:.*1":. _i" ..'"ri.dilil-.nica oko Avebuxyja i Stonehengea. raznim pravcima po Ewopi.jil. kositra i l i b a k r a .tzemtje postigti u nekim znatno viiu p"ritieL""o.1x.:*":st1.'.*li::::.il1 1tCo. kao Sto je bio prije detiri tisu6e godina i viSe.:: 23 . koji su prolazili preko gollh uzvisina i gorskih sljemena. Spoeetta su Kelti pokazivaii isto tcliko snage u svojim seobama .."Ui:"""."'.r"jut" ao"ij"fi "..-..""ryi:ii:T:'.J."l.. Isto je tako stoljeeima trrije dolaska Kelta Iknildski put vodio duZ naslaga krede podno sljemena Chiltren gorja i produljio se prema zapadu lancem breZuljaka juZno od Temze.s". Utvrde su bile podignute poglavito na uzvisinama goleti uz sarne kolosijeke..oorruo.:i".skim plemenima.l.'oa'i# po-or'i .il naudili'su gradti _t.'#t": ii::!T..x.orok_1.y."li:"l:'ft ***tl"h-i:i...upao je velik clogadaj.1'T:i:fl1i? ii ffi%"1T3.ii.". pruiala se duboko s obje strane Ikniidskog puta. preko kojih je iSla trgovina zlatom s Irskcm.".-..:lu'. kovine i I *".nici It"ropoturni. *.'"1#:::ITj"ffi ffi . mu3ulrr" 1t1i 1is."J-::" -1:'i". Postojale su iute. s1o.T.! 'j 1 l I I pe.iii1Jfi":"lt: . lapos.oUo_ _-_.ml*l: raznovrsne.t*:1. gdje su se ljudi bili gusto naselili.li."".. Prastari kolosijeci.. i.. .'.5"r3."r_ :-..l"T"."i":t "i. ali su nekada bila na glasu zbog najboljeg kremena i zboq por.'. Taj je put mjesiimice joi i danas upotrebljiv za pje5ake. da engieski sjarjnik.'. Neki otoiani dostigoie veliku tehniiku vjeitinu u obradivanju kovina.:HTi: jl.ii. . domade sta. kao onaj put duZ juZnog ruba Sjevernih breZuljaka.-"". Stano\. kojih su se loi i viie _ Od sedmog do tre6eg stolje6a prije n.j....ri_ srvo ilrzo naudilo taliti oboje zajedno i tuto':" pl"uilo "" "nfr" poslije toga skoro j".::'*ti.".lt"i^:i. llauiili ". Duo germar.ka< za Canterbury.': iil"..^.Jd:l..j-1. neke od najljepsih izradevina od emajlirane bronce.oi inade. koje su tovarite kosilar: za kontinent.. Oni su iesto vodili rubom breZuljka od krede ispod vrha visorarmi."".. ob ri ii //.# ju^llo od svojihnaj!]izih"ljudstihr"S"a. ."lu ::l: ]:.J1."1. Jj'.".1:iJ:::.. a doista.'riinskih nalazista zlata.r.al1u.'rg"otraciju.+. provala Rimljana na sjever Preko AlDa."ff :IXi?"_I'*"*::ffi t5 ulij.*f . vleiti"".. 'il j#HiTAiil?ril::.. pameini.e u Cornx.r*"_j. Ali izmedu seoba tih dvaiu naroda Kelta i Gennana ..:!1..""i1'ii. stalno nepristupadna.il'j:i."?':i"n:"".i..l*".-r._"JT.'. S l o j e o o S l ap o s l i j e n j i h .:'-.. :ll:i:f-" "u za_ :l-1-t1rr.'i:ih vjesrina...'. da su zn:li Lkorisriti ono. itrff ?r.y..i.

:? Xl'jili J:*.stalo bijahu i u svojim vtastitim "T....:.". "..?t*i.. .".:'ff -.:"J":?...?".'ti.f :..*r*t$i*t**r:#-+=rru*i:li'#i.*. da su Kelti.iJT*j:ff1.:.:.ix."ijlj"L.k:-..if"#. " ..?. koji su u razli_ crr4 vtlleme dollj u Brj.':r' ffi::? ".iili n. #^il"i.. r2E Drjre es lil.:. iua'.i."lo *r.ii "i#:ig..ll:.:-. koja s *.if i". sjever-ozapadneNj".".T'tr'.*iffitd.$:j"J.'trHt.-:t: i' a" ii''u-i''.it":".i.'.i-Tr :f*H"".i"|x...f i..$1 jff rffi .*lffil?:li suomjer dari Kerti ". da profesor _.."-i" suattput nirinom"ilro^"1 i<r61 " +^ .llii: " 1t" tr q "tg *}''. TX."'H j.:':il:"ii'fflJ.i ". il.iffi.:ffi f.Jt'".i:*l.... :tfl'f?fk9g.i ".Ei: j+"Jl?t"lilif nametnurii""**... .'J.#.1il. H"?""fX'.:l. %r:_"^Ad jecezar""u..fr."."".'.fr.ffi orzlrorn na raiiL .":1i"-11" -u?." na no"u-u s3everu i ."iTjli. chadwjck mislj.i..xhtt :3"""T"":.ta vazi : ""?' : C_kh."ik.ihovo juinokrir.j" i f .i.) Cjni se.."*j "".".*.."ijil.i .'?."i" ..i.i.tkf"f Lx.'.'1".'iiJ ..":t"J.l"i. i.m{*ii+.ft[** n:il{*il "* Hj. sti " l' "t""'irir<"l.j j..'""*'"uT'T :*liil"ffi. ibog e"g" i^ "u mnogo dive suvreme je sigurao bita sprema i svih kasnijih t"rt tilt ^111*1.. koje ie onia .".il.u Britaniju ili.iil.ll?ri".i:ior_i $:[.". "" tiii'a"srr p".H.ili:.li.i il - \ i D:r Y..e:o"l..".oti i:kt9. t"k"t""i.:l *u:*ixt t.i.:"JJiXT'il":. 1! sro. Na kraju su zeljeza.#ff iifi#dfi 1".Hiii":'."..' 18 .i5i51H.i*i.i . Moiemo razlikc in je Ke.LJ.at'ti mena.".. r. Xlil'ril s.i'rilXTi::.rl: fi Ii N..!:"1F.tanji i to vi€rojamo iz Beleiie... i Irskoj.f'_ru"TsTflT l4rli.:{_-*:i'. 1i"k"""T."_:li*:"f.dnike' i":r tf" jezika. It""Ji:'l"Xt1 ulaz.r.upni.fuS1J Karta L lberska Bdtanija . Hoiandijt j. i...:*-\i:f."1roda {' I I I i I ?&i*til"$:T"f-'l-iTfi#::r-'."'_5-*l"r.......!"rffl]"ii].tff ":'i1ii*"X*d' .

: '*':{i"i-l. ribarstvo.$ I'+. :T:ff :T":\!#":.*..l ll. Broniani Stitovi.J:#i "1* *"*f.tii_ d""i. C l'rero srvarania bogatst.."fiXX :'.ti*kl*TfJ.H ab u l rskoJ. rudnici i talionice Zeljeza u podrudju Sussex Weald. ''egor :ltr :il*yi":. kad su sa svoje strane zaposjeli ta Zitorodna podr1laja.'. da dode do novih pa3njaka i loviita.""iif sdje.fft#?.lja."""f #h:i# ":".'i.J: *tnltlllo.iltT.q reritorijai"i iji r".'Jfi l.'iliilji""i':'il1.u Rao I ji: j*ij*:f :'*i"i!J"'*il"ffi ".o..:i". a VelSani su tako postrrpali do kasnog Sred.H' f.f.i-i'. a joi manje neku .ili. da su Kelti usvojili sistem otvorenih polja sa zajedniiF kom obradom t1a po cijeiom selu.'nTj.#** Ako uzmemo otok u doba Kelta kao cjelinu.'i"?'il'"'fj'ffi 26 i I 21 ..f' I Kelti su jednako kao i j:n#!*i":.:1"" i:r. tkanje. luke i brodarstvo na Kanalu (premda London joi nije ni5ta znaiio).".'ffi :"#f.-.. Belgi u Bdtaniji i druga plemena na jugu otoka bili u tijesnoj vezi sa svojom braiom u Sjevernoj Galiji. ostavljajuii pustoljinu izvan toga5).d$i: Jffi *r:":i'!x.. U posLjednjem su stolje6u prije n.n.j.J"-.":. srodnicima preko mora. Naselja keltskih porodica. kakvo je postojalon .fr . Najnaprednija poCrudja keltske civilizacije u Britaniji bili su krajevi na jugu i jugoistoku.ra t nt. Albansa i Coichestera.. . nije poljodjelstvo bilo glavno zanimaaje na otoku kao u doba Sasa i u Srednjem vijeku.. ii . tonjalnu.:Ti'Hi:-f"J.:'i.T'_:.J_::Ti".f #".in. najve6e skupine koliba moglo se vjerojatno na6i u blizini St.. Premda:ra cijelom otoku nije bilo pravoga gradskog Zivota. Neka su od tih plemena dak prlznavala kroz nekoliko godina jednog kralja Belga 5) Vidi biljeiku 1]a kraju ovoga pogla\."yiHlr :li: H.njeg 'rijeka.Tii*.:1I. tasarstvo.Ve6 150 godina prije n. u ttsu6e povlaiilepo djevidanskim r'.. tr l:i*.:.""?.l n il.ft.lq."J..ffi..:i:".c : Hi.'-'J1. .ot1l. da se rasprie po zauzetoj zemlji u maiim porodidnim skupinama.. j:?r *"'"" .i.3""1"'J. nego i u Britaniii.i::il: r'"nu'i. time. ffi":. oruiie od bionce i Zeljeza.n Taj se sud.eliezr'og doba u isiom muzeiu.Hl:.:.. Odsad treba pratil! klrtu Britaniie za vrljeme Kelta i Rimliana na poietku knjjge. S1o su oni prvi plE Jac-r_ j.n""1"'lllj5"rg mljani dosri u. p l e l e r a i s u s e iiog blata."i rijeke. zvana u l r e r s a " t o j a l as r " e o d l a k i h g r a d e v i n a o d d r v e t a . Lov..eo. izlo:eni u susjedroj dvolani i u dvorani . kovala su plemena JuZne Britanije viastiti zlatni novac izraden po uzoru IIa ziatni stoter makedonskih kraljevao). koji su uveli Anglosasi.'"#ifi. dana<n j jh g-fou.d. koje su se desto i lako uniitavaie u plener'skim ratovima.. opsegx plemenska pravila ii..". sto je ispunjavalo Zivot i misli malobrojnog puianstva rastrkanog na sve strane zemlje.iil"."..:i "_""1:"f.lta.""::*:dnikgustompuse sume nisu sjekle..J.kaie Vinogradov . stotarstvo. dok su or na iugu."11ii"T. "Takvo poljodjelstvo. :J.:1ixii:iTi:i:#?iJ i i I itF::ir1*r*. Svakako su Kel+i u najve6em dijelu otoka biii skloni. tl ll u' tl 0 t\ !tr jJi. najlakSe prometne veze s trgovcina Sredozemlja i sa ..trevom.1. 6) Primierci tog novca jzlozeni su u dvorani za kovani novac Britanskog m.l"j j:i.i#"..:i: ..roaa..r rfli: irh if. otvoreni painjaci na uzrisinama.""r:"'i#'. da je svaka skupina stajala sa svojim vlastitim .jn#:1HJ*""1\ j".L usred svoga ogradenog zemlji. pdelarstvo. Ipak i za te krajeve nije niiim dokazano.onije da1o. e. daiu nam ncku predodibu o vieiiini i bogatsivu roelskei keltcke kullure u Br-lanili.#""i.:":h:i""x$#"#. gdje se uzgajala pSenica..i:*:::Tli.xdT#lil. a zob dalje na sjever j'T.1tr 5-fi j:l.1". Tamo su bile najbolje oranice. zatim zlatni nakit." "arr1"i". niti sistem zatvorenog velikog sela.da puianstvo uhvati dubok korijen u zemlji. koja se joi nije odvodlila ni jskrdila. a prije svega borba bilo je ono. ipak jedva moie primijeniti na neka podrudja na jugu i istoku.::i [: _ ire sr . "ilr*"{**=.j'll.:-Jiil ii":L: 1 ) i I I i tl .a"r"i flllT: 3iiJ.:"j:"iiiJ':. da je bar na zapadu pudanstvo veoma rado mijerjalo mjesto svojih )trevova(. koju su Kelti rijetko napuiivali i koja je vedim dijelom bila pod dunnom.i:-::t: :"lilr':-1":"":..fr t vol:vi bili su rnoZca glar-no isu rn o i."'*trJj. e. :e]r.T:T5T::.iff i":l?. "."..'ies.::". I'.l. gigurno je. koje su se neprestano dalje dijeiile tako.:t: ^":il"..jj:ira.iffixl:"""htilT"ilrhiu:: .'j:'.mlft ":rru.r[ {lijjl fl.d..I I .hao uz Temzui Trent. obrada kovina. iako je bez sumnje ispravan za zapad i za Srednju Englesku. ..uzeia u Londonu..1 "'.

i. koje ie poatozio Rim..u.l*:i"j "h:iHsiji". da je Zapadna Engleska bila uvijek. da avron_ ske snimke krajeva u Wiltshjreu i Hampshireu daiu rezultate.na kontinentu svoj im wholr "t'"r.ui. polia i u"edili velika zatvorena sela u najve6em dijelu Istodne i Sredoje Engleske.#:iri:.i*i::'i:.jt.=.i " osas *11' jce..tr.ih rivjesta godina. i"iil. n e g o S t o l e veiina dosad prigrlila kuJluru Evrope.i::i.*: J?J::1'.Pl"yr-" Lialiii im je to trajno u...< ##fiii.. da su ga imali.*i'i"tt::". .xi?ti". S.u su llnali stanovnici grckih i istocnih zemalja."""*riii+i{ti 'li* ..#:[]ifi ffsj+'-"hT+rt'+{iqf1xf$*#ffi BiLJESKA (vidi str. G.In Zitorcdnim kraievima na jstoku. rdi ! "i?r ui. sv. kakl.t. Americi.:t"""tiff ilJ'.":ilr1. d? €a nisu irnali."" l X"..i:ikffigdSlrui:E:i' 7) Cdmbrid. 2?.Jli ik*".r1rhova sela. i ht"'."" i. rueclutim. koJa su uglavnom ostala pdd Sul:nom..""Tt. i """u?lnle.r-i.i.i{i-'.-3ff fl i:H. koie su kasnije osvojili Sasi? Seebohm ie drzao.f.*i'ila"1. koie R:mljani .. XV.. No s di_rge "irane..od la.::1":l.. Sasi su.u p9 ptgy."i.{i':ii. pa je to postato polaznom toikom moderne povijesti Ewope. 3'ilil. vise civilizacije.:T Jf .'fi. veliki istraZjvaE-arheolograzdoblja -.i ltiji"lr_ Gali. Postavlja se pitanie.'"*li{*.spjelo.i:i i::.T.'."T""... k o j i s u p o t p u n i j em o g l i u s v o j i r i l e t i n s k u k u l i u r u .isu mjienjaji.i.1'u. da li su Kelti imali sistem otvorenih polia i zatvorenih sela u onj. metoda oFradi\.f: ".^T."."ff mastu razdraZilasnaga . 28 29 .renih sela u u velikom olsegu . proveli sr.?":: ^i:-*] ei No i..'..?. Slavna im je. .ford i Ai. korr su nepovoljni za Seebohmovu hipotezu.#.:. Cra$. DRUGO POGLAVLJE Rimska Britanija Rimljani su zaposjeli Brilaniju izmedu dolaska Kelta i dolaska .. :j:lniT:. niti u vocniaciEra Kenta niti u po&'utiima. .i:'i.*ri"..) Keltski su obiEaji vjerojatno bili uzrokom.. i da pokazuiu postoianje keliskih ja i poljodjelskog rada...ii. Vjdi O. koja nisu bila podesna zi piliodietstvo zatvo.T..A-li mnogo se jma pripisaii i prircdi samoga fla. stoga rfunski osvajaEi zasitili svoju prlr pohlepu za pljaE_ jio1r. zemlia s ogradenim potjilna i sitni.y1i:"f:.rn zas_eocima. .i:i":"#.ge Med."fr: ji&:".briga bila. U T.# Jtl'"ii:_ :..J.a""1' :3.'ji.:il.!'.nirimskog zaposjeJnu6a smo mi Bdtanci zapravo naslijedili bas niita.iae. pogl.. Jer i osv€jafi sa Sjevera nisu proveli sistem otvorenih polja i .i."iT_i. I c_rmsu.elikih podrudiima.an no koje su saski osvajadi napusti-Li.t".'"?. U tom su pogledu Rimtjini bili slidniji E.uiav otvoienih. .l:"li?:"'{ j"Ht. Sasi i Danci dolazili su pr"ko -or".r-suraeu atud Archaeologlt.:.plsao je Haverfield.'."r."l|rili:"ff.vid kaltu _ Sasa. Kelti..o"'t"'i'.U.*b.a *ih*lr*il+li:qr#::ilH1"rr:l*..+:.ni Britanci nis'u imali vlastitu izgradenu civilizaciju.'fl ff1.je potpun neuspieh. jerr*-..1 i lTI.:if *"ri l"!i:1"J* Francuskoj i B"it". da pobiiu ili poelavue protjeraiu prijainje stanovnjke i _a se nasele namjesto nlif.j. da iskoii5euju i aa vtaaa. da navedu svoje podanike na zapadu.TiHii#".. 'r.oal Histora.1"r" LITERATUEA ZA DAIJNJI STUDIJ . organ :ziranog ". a Vinogra_ aov.:I. Ipak su domate stanovniitvo u Britaniji bili bijeli ljudi. pa-vef i u dalekoj proSlosti. il:.i Ga "r"i.'""1:'.i r"r.::il..r. u Britaniji su Rimljani poslije uspletra na podetku dozivjeli kasn.. Sigurnog dokaza za to nema.T"n.Od {frrfoe rsmljana.l' {. i 1o zaposjednu6e odloZilo je dolazak potonjih za koj. koji su nekad vladali Britartijom. Tvrdi se..T' f".\rropljanima u Africi negoli prvirrr irgleskim il"""f3""i"i-". dok su Rimljani do5li zato.'i'ix-.'.tako prirnjeriee nisu to udinili u modvainom po_ drudju na sieveru.II.".r:*Fr: #rfr n*"-c**""*ri'l1"ii"ll^1. latinski naiin Zivota u svima njegovim oblicima.il."T." "."r"i" *ilniil'""T-.i j:fltilifl iii{. meatutjm.

" r r v n a . _." """ kao sto "1" """ji.. stanovnike i ovamo ukljudivii Britanci.jed]Ilog da. ali s drugadijim mi_ s. da bi Galija bila podloZnija. . tako da su Homerovi kao okrsaje bojne srpovima bacili u su bojna Medutim. i podanika u saveznike pretvorila -rirnskog je neke od njegovih suparnika kao i stotinu godila jednako Cezara doba u osvalada. i e u s p j c t o t r a l n o p o l a i i n l r i e... ".j"utl *rr" pregradili po novim naieljma tlJrne. zlovolju Cezara.. a na Blizcm jos Istoku za tisuiu i pet slotina goiir.. je uzeo On je provalio idu6e godine' :l or'a e' .. ::1 -.. i to No mnogi su se car Klaudije je osvajao Britaniju t"a t'"""ii. Kad preko Temze pred odima preBao ooUi"aio je on u nekoiiko bitaka.I su u. Njih su vee napustili i u keltskoj Gauji i na heleniziranom Istoku."pr""-t""o i5#i"^ jlr"u" sebicne aristokracije i. poslije kojih je bilo preuredeno Carstvo za Augxsta i Tiberija.ijut"tiu gdje je podruije Hertfordshirea.. napose Londona. obracaia galeriji. trcbao je Cezar neke i3"ine" usp1"fre."iff "r..r#".etog -li"J:* Jiliri.t. namjeri.il jirrot" .. a osim toga nije bilo ni vremena ni sredstava.t .'rr"?Jirri.stranama Kanaia. osim Sto je ostavio uspomenu !a to na obim . da se buntovniiki rodovi na veliko dotjeraju na drazbu. Pla6anje je danka ubrzo prestalo. oslao dovotjan utjecaj Grike i R_ma. . Je one brjele slj.."'fi* Sto su trajno polatinili Francusku. lr"eo_ nasljednici ponoyo izgradiii rimsku driavu r'a iir. da zasnuje..bu sa sedla. pa bi britanski ple-menski poglavice biii uistinu daleko strainiji. "..opotrebno za st<im pritikama na otoku." nr vremenom ni liudjma.. Niegov. iu.iene kao Napoleon.i""ttuS"jo"t od Doverskih 1'rata. p. smjera civilizacije putovalo ".Galiji biio uvod u nje. . kako je to Cezar dinio u Gaiiji. je djelo u. Britaniji konaino ostavili za sobom samo tri _. pokvarene gradske sv. No otok nije irnao sreiu. nije on znaiio ni veliki uspjeh.Hanibala.C"r*o?o [-L*r"" "*r"r" sponom irmedu slaroga i novogi svijeta. mn ai .o . "l"r* se. pa freroda njihova nedisciplinirana se keltski plavokosi bi nikakve koristi protiv )sredene lin. narocra slevemo od Alpa i udinio Galiju latinskom ""-iiorr.vladao je pleme najmoenije u bilo To kralj Katuvelauna aiasivelarmo.arrog svijeta. "tj. *::1". zajedridke kulture za one rase.emena Sjeverne Galije etitu"ii" bila t. pit"rr:. pje5adija nije bila od Cezara.r"_ "" Evrope..l. robovi su bili suvile neuki. ito su ih'izlradili erno"r i po IiI:ika ""e^. borce i stare iak zaprepastiti znali kola ve6 bila prezivjela kao borbeno oruZje.J . ir."riiri sve tc za. ."'!iioorrr^". irli.. 54.""rl"' "io.<i.i. Agrikole i Aadrijana _ t"-j.?d^n-. koje je u isti das bilo narodno i aespotsko.Ju1ij" sviieta dvama djelirna: poliliakom obnovom nir*t og "rr"iru l'* "r"o"lrrI'o"o. "a 'i..ril"*t"i eetiri.-ije legija'.i... -{t*lju"i.liko srodna. koje 6e sastavtjaii o"a".Odluku.etine.Znoj eritani. n. 1 setja..i. stvari..i gradanski ratovi.e praaadrje danka i robove..A pokazao je. nije bio bezuspjeian kao pohod iz prethodne godine. zado_ jenu duhom provincijatizma.ukoiiko ih je ori'iiop€e imao. . s. steieno na licu mjesta. jer su ga upravljaii ""?yfJtg jednakomalo voijeti I I i ."^"'-. a da bi mogh pos ei pretjerane cijene. Kako se Cicero tuZi svojim prijateljima.. da li 6e se taj Dut jsDtititi. -rl"p."":" r..b'a I e tradicionai. dTl. dali dalekom otoku Punu stotiou godina predaha.Lo-i-":"go_ politiaki jzgledi u traliji bili "u "u*" nesrgurni."Lo "". l. Ustanak pod Vercingeirtorixom.Ll ieve.i."." o"" i"'*i*". toi" ".r. i'."ju"". ni_. koji je doveo do prave krize u galskom ratu.'. bilo guvernere Galije.msku ^ republil"u.o . kid su na a"frr."troi"ni'. je carstvopostatopopristem To.ril"" pred iii'ui ni"ri"i susjedi na otoku morali pla6ati danak i prezati )-JniRima Bar neko je znanje o politidkim i geografl-". No latj. _"b voljeli." l u A q pl"_:"ri PUr vabxjji poslovj.nski ""1i" .:Hid. '.lr. Premda pohod od god. prodro ns i .i). koju je izazivala niegova hegemonija.-. "i poiroa rr" l" iilo1"_o u tome. moZebitne ls'or'ne' Kao vojnidki pothvat prvi je Cezarov pohod znacio neuspjeh' u mlrla je jedva proctro cteset te premalo vojske.i^'.nanasao na vidiku Doverskih vrara.i.n. rako d" j" . nabitih koia bojnih svojih arjstokrati atletskog uzrasta.. i iuvali rimski voinici."aJr"mrr l :t1.:r. (jiavna einjcnica u ranoj povijeslj otoka je noo:_ :i::1.u_ uvijck..U.vr.. air"i prnrrano i univerzalizmom zadojeno carstvo "i. . pr."i:ti. uiinio je-liraj daljajim Cezarovim namjerama o Britaniji . sve dok se normanskim osvajanjem nije tamo udomatilo srednjovjekormo viteitvo."^i"rrp".trma u glavi: nije naime postojala nikakva zapreka otok niti-mu je Sto prijeiilo siguran povratak.iirril. rimsku uptavu. da obogati svoje pristase. Taj pohod nije imao trajhih udinaka. da su se biii narrEili boriti kao konjanici... No kao voda stranke opozicije. A Dodiarmljivanje je Galije bilo t-ek napota kad se o.jll'l'""::::-"f "": "il lil"-r"'. borili protiv muzevno Kenta. . a ljubomora."i.drLaL.coc ..i-r-""t"'eJ -r_.. t. 31oje Ri.. n a B ^ r i L a n i jm u ogao v o j n j k e i d a n a p u n :s v o j u r a t n u b l a g a j n u P " h o d . da osvoji Britaniju. Cezar osvojio je svoJe mJesro u povijesti . Kasnije su dug.. da ga brane adstokrati naudeni na bor. i. Zivot obnavljao na Zapadu za pet stotina godina..govodjeto _^ -I::*"?"ki _Cezarovo za carstvo kao cieLinu.xe ceslc: a lrecp_ h . e. uz Stropot juraci."'. da ptati wole 30 .uirro. osim loga su D.. kriianstvol drugo su biic rim.a r m t J a n . nije Cezar "tuorio 'r_. Za tu svrhu nije raspolagao :i lTl---j*. On je proSirio i utvrdio _o-" .ii'. znamenitoga engleskoga zlata 'skrlpilo se u posve nedovoljr'-im koliiinama. legionare.-poloZaj " C"ii:i f.ru.jf. cestama.""i.od trajne Vdjednosti: prva bi oa tif. Lo:" uu i.

"r""r. ) r i : " r . To je u produziti odanle i .:Jf iijlf"T:i."2.ra iob.iepravilo. koje leZe s druge strane Kanala i da 6e tako zaokruiiti svoje posjede u Galiji Trgovci. cloilo je do stvarnog osvajanja otoka.". a0. nego drugi rnnogo manji i manje va2ni gradovi. U jednom je i u drugom razdoblju London bio trgovaiko srediite.U urogu naJprrJe u povijesti Engleske. Lokdton od T.*k". Mnoqi su diielovi danainieg Londona neko6 bili mo'vare ili iezera.*.unulrasnjostiBnGntje i ii_"' "rj"I"rir"i:1""1 "" dvorovima njez:nih p)emenskinxratJeva. koji se sadazove LondonBridge.. a onda u poviJesti svijeta._ doveloie prernena Juine Britanije u sralandodir .r. te je od-av1e njegova koi. "nu* grit_ tontrm. koje je gotovo to'no odgovaralo zidovima Cityja u Srednjem vijeku.Klaldija i"i""i" "":k9T je sluEaju taj grad.""'.p".r""iorro_." qoorm ochosima. Ci*belin je svoju prijestolnicu premjestio l. ". M-irno ie prodiranje rr" oiot iifo po_ eljedica Cezarovih poihvata i otvaraio ju prtli.tvarali podrudje. . tako je Cimbelin poclstrekavao "t._i"*di'i"a St. frio--oZa"-l iirgr"&"" "O moZda podeo London poitoiaii kao :^::i]" mostobran na sjeverzroj obali Temze.]1". da upo'rebl. .lU.. iot je august 5avao "" obratio. svoje naseobine. njima bitl su rimski erudini. i.i.. na kojoj " koje cestama.iela najvazniiif.krivaladkih pohoda. da se na svojem srebrnom novcu sluZio . 5 ."torlrlill. po3to su osvojili otok.i'.oohodi na Brir...lije. stotinu godira poslije Cezarovih o+."a i"p""J". _. -bi nazive je . n.. bio je je velik dio budu6eg Londona bilo wlldal"""* ogromna suma.ti-l."_ ii"..nica i"rO"iir"r.1"" Uito naibolie mjesto Most i tuka na31i su uS6e Temze kroz trruodtto ptiaof"rif" iil"-:" je stvorila veliiinu geografska uskladenost ta mjestu.r" Klaudija. koji je trebao igr"ti t"ko .. Camulodunum (C.r1.".. ij"'r:riliii: j:""iJi"J.i dao svoiu iskonsku vaznost pod vladom Rima lme "-'l'"rll^" ni iberske Zari5te neko veliko bio niie ". .i"t"ff"Tt32 amokad bi postojala potozaj".l. krajeve u najudaljenije slati r"mlj i e unutrusttlosti nisu bile zasnovane preiaa mjesnim potrebama pojedinih plernena ve6 prema imperijalnim potrebama rimske pokrajine' G1avna izvorlmskog gospodstva. eim se pojavio car s ekspanzivnorr..o. . dolazeii sa svojih uporiSra u pJ"tirri"r. Gali su: sada bili podan. I Povijest Engteske toga plemena na 1u!u otoi<a'u iolit<oi mjeri. riok je Krist pr..l.fi". 7..upoznao mena s latirukim jezikom i tatinskom" civitjzalili. Bez sumnje 1e za^r'-rilele pro_ vale_cara postojalo nekakvo mjesto.otoku.. f"to su tako oni utemeljili buduenost londonske luke time' Sto je na3la iu uredili s kopnenom Evropom opseZnu trgovinu. W.ti9: 1."eiri". kako ie se sje6att i ditaoci Horacija.o *. a i mnogo kasniie. u..asii"r. kako je far..ijeme cezara..". opseznoizgradivao carstvo. p r r i . dok tvrdog t1a bio je medutim dobar strmog lllt ut"o tl. koji su se t) Razila je eesta suvremenog Londona za pet do dvadeset stopa viia od prvotnt razine ilova'-' ili vode u Londonu Razine se gradova uvijek di-Zu. 1 '.ti: lirnskocrazdoblju pretaznom iTfft.lchester) na poctrudje pokorenog -"i5t"it" ple_ 1tbr"":. Ulotreba rimskog jezika " ""rl..ici nm"..it" nloblemima postanka Londona. prtanle odrosa_Istoka i Zapadaunutar rinr_skog svijeta. s. mogao je biti siguran' da 6e osvojiti one keitske zemlje..pravcu svojih cesla i to j.ali Jrazdoblju "i.rffi"1. Rimski su zidovi za.-... pomo6u kojih z." . Za vladanja cara Klaudija. To su osvajanje Rlmljani trazili i snovali kroz mnogo godina."" da nas_etjavaju gradove Briianije t" j" .". tondon je p-od rimskom v1d!6u postao veiim i bogatijlm negoli ikad kasnije poslije njihova odlaska. pravou sievera i zapada ..":.j"A.?T:ffi :Ti^H]"ffi most. a ne upravno SluZbeno je u r'hnskoj hijerarhiji London bio niZeg ranga.udiniti njegovi ..ici. no on 'Ffaje?" civilizacije. ""fr""".il pri_ prernao normansko osvajanje uDaclvanlem normanskih vitezova r od Bj$. b-ol odsovaraiu ditaocu. po3r Opierilo ie rno..t:.rpolitikom i slobodnim vremenom da je provede..rt"...". r"J-i""or". Za Cimbelin niie nika_ -Cimbeii" ..ij"t " o.e.isloj p'pada. gotovo sve do normanskog osvajanja. paeea.veruiil._.koje je izvriio JuJijeCezar...rj.. Tih za povijesr.. koie ie Cimbelin podr2avaop"u-" ""i"ui_u Auguslu i Tjberjiu.ko. l1T::jkrc mfdnlm na sve6enstva u Engtesku....r-'-ju_"rr" ::.. ." mena.aniju. dotle su daleko na Sjeveru rimski trgovci i .."t trgovinu kontinenta' za iskrcavanja it.r"j. ito su na njemu usredoto6ili polovicu svih londonskog -ottt jednako onih u pravcu sjever! kao i onih u. 1az\\t od kralja Leara. koia je bila ona London Temzi najbolji ulazni put na dugo zapustenoj u iskrcavair povoljno mogla Evrope iz roba se toika. " _'nolri *"0. . biser. rrrrl"st{oguzora u veoma obllatim kolidinama..l oslar:1lia."".'#. .t. stvorili temelj za budu6nost ti. a Pokatkadi iiio.r:ta. 9.r.avam suvreme"te ..q r..^*.Trinova.vladao je lll1l. v.i.Tato . i je Londona -+.. . launa te je povedao previast t'j'1fr ! b i l : r o s v e r i t Ld o k j e l j u b a k a n j eA n r o n i a I i i t .i itto* """"" Londona.Za w.a rasi i isroi ooritiakoj skupinit<ao i itanJi. . -trii"*" je ona nabavijala raskolna dobra svijeta."r* p. Uoravo onako. No-.1 Osvajanje Galije."ii"f<la.Medutim. koji zapravo nisu bili drugo ve6 obnovljeni rimski zidovi. bila su kositar' koZa' robovi. Shakespeareov pl"_". ^?T".l. . Rimljani su."i:3 l.u nriianile._"riijg" ."""- Brir€niju bjro samo n"r.-rg".n.=i".i": 1:l*lik"._"^tl-.n'i"lii"ou-" Ga.La. istovetnosf i1" "i- . t"r.!.J?.e) Komadi6 prelaziti ceste iz luka Kenta zgodno mogle kojim su rnorrobt"tt.l"..u-"o"". V"*f.

pohlepni za novim robovima. ratnidka bi plemena neprekidno silazila s tih sabirnica divlja$tva. Do ustanka je dollo zbog neobidno loseg postuplia prwih korisnika osvajanja.. < oi o d . a medu koiima su mnogi s gordinom podnosili gospodstvo Katuvelauna. saskih i danskih r o j e v a r a t n i k a . jeziku i umietnosti Rima. l . kad nije u borbi.r podrudja.9a uveden u Jui'oj i lstoinoj Brilanij i ubrzo je pokazaovise praviiinosti prema urodenom stano\''niitvu. Za pokrajine Devon i Corn$. a da bude opasno.pu. a tu ih stiZe vijest. 3 i .000mozda pretjerana . koje su se kroz mnogo naraitaja bavile tim problemom. Njihova se metoda osvajanja sastojala u gradnji vojniakih cesta. God. ponosno su nosili togu i nauiili uZivati u ponaianju. R. oni su se na niskoin otoku Anglesey bacili na pokolj druida i lljihovjh fanaiiihih sljedbenika. 60. a prije no 3to su Clive i Hastings uredili ispravnu organizaciju britanskih raciia u Indiji. Nisu mogli romanizirati gorsk. No pokrajina je Somerset igrala vaZnu ulogu u novoj Britaniji. JoS jedna ili dvije godine ratovanja pokorilg su Beige u Wiltsu i Somersetu.Kelt. Problem sjeverozapadne granice ostao je medutim neriiejen. Rimski je sistem podt9 ig * nov o -o-4. postupali oiprilike ba3 onako. sukobill su se Rimljani. koji potvrduje pravilo. da ono ne 6e biti osobito teiko. raskoii i dokoiice za rimsko-britansko druitvo.r"dasa svoga iskrcavanja izvriile uspjeSno vojnibko zaposjednute p o k r ai i n e \ V a 1 e s . doskora su procvali viie nego ikad. zemljom i sluZbama . Na taj su nadin legije.ie oravo Lme bjlo: Doud cca no Co$per i ilLr rliec: boadtcea Tennyson udomaiili .iako je tradicionalna brojka od ?0. SrdZba Icena zbog masovnih zapljena i pljadka dostigla je dramatsku Zestinu. napustivsi natin Zivota slol:odnih ralnika. koji su vei bili napola romanizirani. Jedna bitka za prijcla. da pod olovnim nebom oponasa veseti. kao i Durotrige u Dorsetu i njihove velike zemliane tvrdave.mljani nisu dovrBiii svoja osvajanja slij-e. keltskj< u niezinom obi'nom. Rijetki su rragovi Rimljana dalje od Exetcra.kim.rda legije su u roku od trideset i pet godina o. da bi moglo dati kakav otpor. n a j m e . Tek onda. kad su njihovoj kraljici Boadiceji i njenoj porodici nanesenelidne uvr'ede. koii uopte nisu biii neprikoji su prema jateljski raspolozeni prema Rimu. legionari su. da je bilo lako podloiiti utjecaju Rima istok i jug Britanije. 7'a prijainje krvoproli6e izwiena je osveta strahovitom strogoieu nad lcenima u Norfolku. lio ' rzgradnjom cesta i utr. a ito je normanskim barunima. Oni su ispra\mo smatrali. koji se Birio iz godine u godinu kao srediste novog sklopa u trgovini Sjeverne Evrope. jr . Poito su iduai obalom zaobiili rub masiva Snowdon. Boadiceia ie svoiorrr zlatnom kosom prjpadala keltskoj arjstokraciji u uiem smislu.rogo tisuea muskaraca i ietLa uz straSne utuke i osaka6enja Velik broj tih Zrtava . dok nije bio ureden neki djelotvolni sistem vojniikog nadzora Sve 'riad podruijem velihih bregova i sjevernih modvara. koie se beznadno trudilo. a puianstvo suviie rijetko.n da se njihova zemlja nije kroz pokoljenja oporavila od uniitenja. Sto Sasirna nije uspjeio. skrlili u velikoj bici nedisciplinirani kratkotrajni zanos keltskih rr.Fjlnpokotjem i razaranjem niti dovodenjem gomile setjaikih doseljenika niti podizanjem privatnih zamaka. poslije prvog neuspjeha poslig1e ono. koje su Iceni bili uniStili. . sa starjm iber_ pulkom smislu za oznaku miesavine keltskog etrementa . . g r a d i l c l j i m a z a m a k .uzajamno povezana o. koje je izvrSeno prije svega 1? godina Vra6ajubi se Zurnim raarievima s otoka Anglesey. dvorski ljudi i vojnici. s ozbiijnim teiko6ama. izvr'seno.n.sistematski zasnovanih za cijcli otok i u podizanju utvrda s redovnom vojtiekom posadom duz tih cesta. a napose London.potvrduje druge dokaze. Boadiceja se otrovala.u t p j q o r e k n a k o n d u g h s l o l j e i a . po kojima se latinizaeija tih gradova vrsila prije osvajanja. oni su se jo5 uvijek mrltili s prvim fazama vel3kog problema.stoku otoka. mnogo su se razlikovale od keltskih.asrlaia.trim zaptom kroz cijeiu god-inu kao i iz godine u godinu i navikla da onda. kako su loiiji tipovi Engleza postupali prema Bengaliji poslije Plasseya.nice na istoku i na jugu niti su mogli osnovati gradove na podruiju Snowdona i Plynlymmona. onako kao ve6 iesto prije toga. vrsi radnu sluZbu gradnjom cesta. ler tb to podrudje bilo premaleno. Vodeii tsritanci novog narailaia. gcije su domoroci ubili mi. kako su rcmanizirali rar.A ljekovita je I'ocla Aquae Solis udinila ubrzo Bath srediStem mode. e. Gradovi. U roklr od iest godina poslije Klauolleva pohoda nova je vlada uredita pogon u rud:]iku olova u Meno:. d a podjaime i podlo2e velske goritake. S|ednja Engleska je od Buckshirea do Warwickshirea bila jog uvijek sva pod iumom. Ustanak je Boadiceje onaj izuzetak. Niezino . Za razliku od dru€ih osvajaia Britanijc. Rimska ie vcjska bila savrieno izvjeZbana snaga s dugirn rokom siuZbe.z preko usia Temze i jedan nastup prema Colchesteru dostajali su da srr-iie Cimbelinovo carstvo na jugoi. Nije moglo biti ni go\rora o nekorn narodnom otporu medu poglavicama.[ e u d a ] n l h o r u 2 a n i hs r r a g aL r v r j j e m r Normana.Bijes Ke1ta10) digao se protiv Rima i romaniziranih Rriianaca sakupljenih u Colchesteru. -cenima i Trinovantima.I naselili u Britaniji. kad su se legionari naSli na granici velikih gora i sjevernih moivara. mostova i utvrda. tal<o 10)Odsada upotrebljavam rijei .u u svi:etu blagogla. Verulamiumu i Londonu.svi su oni gorljivo i5dekivali to osvajanje. da pljaikaju puianslvo gradova i l'erni(ovaca u ravnicama. kao i svaki drugi uspjeSni osvajai Britanije.all nisu se legije mnogo brhuie. tespostidarski zivot carskog Rima. razor-u2ano Rimske vojske. t o t a . da je buknuo velik ustanak lza njihovih ieda.

Ta modvarna mitivnijem obliku.-*p.""#'ililff'.iti doiina rijeke tt"l. t+0.:l"i.: rrmsKog glas sluiaju ocibijall da Brgantj oustim oodrudjima divlji i1i" da odbace w-oje utod"lt" navike i svoje ratniike !-. rimskih careva.tititi ni^-'li" -Criii". ii p'"iii"i'aoio'ik sa"a' bil" P's.ra"uoi tutturi Stoga *. e. ' Zahvaljuju6i toj kuiturnoj razlici izmedu dva geografska odsje"!.k".elji.'-llb]iivanje' "'.". g"itil"n (eod. U plodnim su se rawlrcama 'koioj ie na jugoistoku okupljali potatinjeri Britonci u zemlji u na jedne kohorte pojava gdje gradanski iivot i cvab miroljubivi ie marSu bila riietkosi.po'inje venuti' 3t"ti j" vijek bio vijek kuiture -S edozemlia i"i"i." "t"":.1.Gr slevernu Levant.p*-i J" .. :'. t"znie....t Skotskoj.. ito ie za krlcanslvo ... Tvl:-l-:1"T-tdt' ooeledu to re tocno. od Sollv"yu do usia rijeke Tyne..." kasnije u E'ngleskoj razvila prerada vune u'tim.danas svdka druga razdielnica i rljt""nil.L-v-' . bita je doista tlt"..ioisuri"ne samo ironlalnom otporu Pikla u njihov j dest. Tu su postoiali mnogobroini rimski gradovi a rimska je civilizacija bila snaZna i privladljiva i ljetnikovci.rog t"eu utjecaj ..otii. Zivot {oruma l p1azze."i. "..r-iiiari t'j-r-." koies razios"zboe i to optenitiji kuo ito m" je uspjelo polatiniti eti..iil" igti. e god. koje je neprijateljski-'ili ravnodu6no' piomat"ralo njihovo kretanje.. osim ito su pojadale osjeiai ""1ltii" iiii"z a j e d r l i ' k i m .c i l j e m ' ""?lrr""." su jos staasniji zbog udaa i ariganti.sl'ru -pred Posieliocilog kraia ooo oo'*o--ii. e.-e"i..iiitr prolazi pLr"11r'omU jednom on di iarjau pianoti"7 da...t iufr"ti.""t. moi rri sto. p"U:"Ou kod brda nMons Graupius(. drugiput za vladanla Severa ^No Ricara samog.".!l " o"ri""-#:t:'i:53. razdlei(k. u pravom smislu "l:"i bio ie ono d.iri"ii .. i#". kojima je bilo sudeno.. breza ii".bile oi-" g."'"1ji. a vie*ojatno 36 kraja: na Dodrueje samo bilo podijeljeno na dva o3tro podvojena j i zapad' sjever jug barbarski islok na i polatinjeni -Si"u"rtt-o od tlj"t " Humbel'i Trenl.potpuno No stvarna teskoca problema granice.. zapadno od Severna i Exea' pnostao je na Zivotu keltsko-iberski plemenski sustav u svolem je gotovo gdj€ polovina Britanije.."i"tti nicom izmedu Sjevera i Juga' . toel] p..-gorja uii ''D^oistan' utvrda sjeverno od njega. je prema-t'ome ograPravo podruije rimskog zaposjedanjabilo i Wales lll No to je Englesku riieno gotovo toeno na suvremenu ft* u) Izuzetak je svakako u tora. ier ". t:" koje su najviien1a]1st-"^ !i.cheviot sorja.j"""i"""otir. rijeke a"Z .rn u ob^rastr' k o i i m a i e r i m s k o 2 a p o s j e d n u c e n a j m a n j e i z m i j e n i l o .1 "' p"g"'ili :i"ki ka otoka.ti iz ku6e Plantagenet Niihov neuspjeh treba .i -bi1-i.d .seta..em 1! ^i za otok bilo je Normana ijeto in.rlandu mariirala je pjeiadija u bojnim oklopima gore dolie po cestama' ito ih je bila izgradila od jednog gorskog logora do drugog... posada provodiia cijelo svoje vrijeme..d. dogodilo se..ba.i<' jr: s\-e' sto su Clyde do Fortha podignutog 9d od tr(."Jos dalje od njih. z i v o t K eniie l t a .'gtitl"i:l j.*touu.s1".lo =uoio sranicu odrzavali^Fekoliko tri.-i.ieaF""t.ii.. tao i..l vir'tou. u pJzadini. veli jti'"o oti-cit""lot. u Sredll..:?."aa Haverfield. Peninima. bila je na Sieveru. >mozemochevlot e.. lr-.ali i niita-vi5e Njime je krstarilo oko 40. negdie na rubu ' iX"I"""" cara Antonina.il":ir.1t?"Jff.i'.tjJ1.. djelomice keltskog poriiekla oni su "ittjirf." ii-"tu 'glar'no podrudje vojnidkog zaposjedanja . n. ga:"":" it?i"t nezlviqno. sto je Had"riianov lf"XillI^lj* chevlol--gorla' sliemena duz namiesto Tyne.i. ili.nist" podrutju Niie se nLSta poduzelo da se Irska prikljudi i. Bdtaniia bila-je vijeku Siarom u ri:"-"lr'"' . o" ". toil "" u on" dan" bili izmijedani sumama Sikara. ljenosti i fiziikih svojstava svog podrucJa' Tek kad je protekio sto pedeset'godina od Klaudiieva osvalagrania. Oumbe.. Pija .nije nikada leze onr riielena..etine legije.#..t.k. {ill]. bile one obtasri.000vojnika.2. koia.sd lc i.. U Wallesu.il".. .v. a u svakoj je bio gla\'1ri stan i Northumbriji .Nekolilo pod AJrjkolom' i l .. "..[ im podvodnim o.. Chesteru i Caerlecnu bile su njihova tri uporiBta..t-t"ofr"ueuj"u r.i'.ll."' i o'"^*l:"na i'vidnict. Devon i Cornwall bili su osamljen izdanak keltskog plemenshog Zivota. cla neslanu od -glodania su .-jilil"li wa ':'. pored rijetkog i divljeg stanovnistva.T.. . n je obnovio ."e.. u danasnjoj Skotskoj zivjeli su Kaledoncr bili i jttee krvi."r" Ri-l. iio "t23.r n f l r " i p o k u s a l io s v o j i l i S k o l s k u : j e d n o i ' r "*ol" koii je Britanije' namjesnikom onim velikim i.tii" eku--b^il:-.1o.. mogao i" cut Sever oznaaiti konadnir razdjelnicu sjeverne je car ga izgradio 5to zid.iJ" *er.utt" t r u m o e r ' r i J e k e o d p u t e m s j e v e r n o guinostjmanavala cijelim zida Nekoliko dobro uiduvanih logora i rusevlne Antoninovog ..."In" i nep-rjsl Kaledoniju' . Tni a ' R'imljana . l"J iiilti ttulj"..'r. Velike tvrdave u Yorku.:1"" i l a d a n i s k o gl a t i n s k o q Z i v o t a S d r u g e s u s l r d n e keltskom ZiStrathclvcle i Lancashire. .) i lreiiput ... 210.m. ts. mldvarni krajevi s vrjslinama i blijedom i patu.o danas) i . 't"[ Ensle'ke Dreko S joverne b'la bi znatno nppogodn:ia .usl'anne€o i sumama goiama upaarrim i..fl:'rnt I"io' lJ ortl-oa"u rald elnicc civ-lizacije..u ul*d*i" 'r"Lo za Skotsku guLiti uitku i beznadno ".uina ie je bila suviie daleko od' Sredozernlja' taliianskos kultura No zemlja sredozemna .-. Sve dok nisu napustili -biie-izlniene mosu predugatke.i bilo izg timc.?1i"t-9 " .J#fi1:"til..o op"to.-pisebi kad se pres-adipresracla.iit h. gotovo jedna desetina ukupne vojne snage Rimskog carstva." pro. no . e bliza i"i. Izmedu Tynea i Humbera poznalemor kole travom..i... a+.)..ii mcdu plem"nima Pikla zadojenim n j e g o ri m z i d o v i m a s v i m a s 3 c a r s t v o n ' t k o i" "" . ""i" . koie j" p* lllt"l-o !r.

--r! '{ K t $r t & fi . Q . I .1.S" t h a q L 'o. o 9 itt $ .:l * d e.""1 : o 3 r.I I t - ' l i -Es'+ Vil i:":l H -5Hi S t.F 5 t wp a r c F"o Y . < ll . a _ i o ' . I l l I a l r 0 i V.J .i .

Nema medutim dokaza o tom. m a ..*i i" #"T."#"f ..:.. ba! onako.T"'...i:"."ir b."" l1i1?"r" i"rJ.'rici upotrebljavali glineno posude i orude rimskoq tipa. pa je Srednja Engleska od Buckinghamshirea cloWarwickshirel uslainonr o s f a l a p c d S u m o m . odlosno kojim su jezicima govodli seorki Kelti.: i..'lL vcima gradenii .:ff jeosvoiira. u kojoj su mjeri i da li su ie uop6e njihov zemljilni sistem..ff i:. kako su udoma6eni kod Keita. GraSitelji v e l i k i h c c s t a ' 1 i .rugom.-'.."i.*: ". Keltska naselja (t.:ii"::fiiliUd. koji su biti jednako kruti kao i propisi.]sirhi:l..n o p r e d a n a n a r l .:::[:iiii:""'lXi?]li.Ti. nisu bili vaZniji graclovi i ""iu su.oni Sto.Tlirjii Jiix'J.[. j a s e v j s e I i m a ..rljani su udinili neSto u pogleclu l:i l-i i s u S i v a n j an .?.:T. k o .'"Joj*:Jif""1"t"t" abirsud"..o .ffi??1.1". Ali i tu se posao bio tek zapoieo.k o .K#lltru: B'a llt'fi"*. kad ljudi vise nisu moeli raiunali na za(litu legija.-.I"ilTfi ilT.: j.i.'1::'il'"T:"i::1"-:lJ'ff H1[."-XJ:'::'ti*i " rp.T:ilil i-. t .JiTn"* . Par Romana bila je toiiko stvarna u tim razvojadenim oblastima na jugolstoku.:i I ff-::.:. 9l f :. e .la it.". ditari.. a veliki autoriteti kao Haverlielct i Vinosradov z a s t u p a l i s u m i s l j F n " a .. rz saskih i danskih naselja izvrSila je tokom tisuiu godina gla. kojim su jezikom.e j"#:'3:'.!'+i:::t??:'ir#J:1 #l*f* ." ro.lt*?tr ::*:lli:il"i*'jjl"I:jr1 iiST:"':n'""0""1".."...""i^ mma lr1o..'i"n"r."'"i:. jebio.iil'. l i r a F u r a o s e l . koie danas nrsu f. Sto su ga obradivali robovi ili vlasnika po prokoloni.u. I I ..L v o d . I ..l#:T . : :." vr'leme postanu dionicima .'i o tom."#"'i. l i n a e v r o p s k ok o p n o .o i v a I .I: J:' H. njihcvi Zivotni obidaji i njihovo poljodjel_ stvo bili izmijenili u dodiru s Rimom.ri.'.. bar u nekim oblastima. i v o " t s e ' i j a k a Itinnil.]?i:il?. i es u j o ! u v i j c k bile podvodni krajevi. 4Jl-r".' tilff". kal na prr_ mjer u Cambrindgeshireu..i"?.ti ugledom )'samijske<i druge talijanske robe.'"'_::r]i"r1:.. ali su stano\.rimske< ceste.l i Lo j i sro "" po zn aeaini r'u. vladao je mir. trev) iz doba Rimljana pronalaze se tu i tamo.rt ..]"1*"".rT.j:#.'." uo''onolitskoscarstva pteko mora' a 'ut?rhtul"uouotjila tine' da na neko il/""frJ?".t*.:l.: ii:{!::FX'J'i i"""0'"ol"sijrirlr"".:l:i-1H':.".vrijeme. Poljoprivredne su se povriine kao i iskrdene i isujene povrsine poveeale za vrijeme Rimljana."il.?I3.ilk. U d o j i n a m a T e m z e i T r p n t a . one oznadavale piavac ootade zernlje j.' iJii:i"f*'li T:lil*: i"""ti":"'i3to 40 i stvafati zakljuike prem_a pravcu poznatih rimskih cesta.on '... :"1iT :tT::ll ]f rniko stilu. kako u naie wijeme robni uzorci iz Evrope potlskuju umije6e urodenika u Aziji i Airici...r. "."6L' l"-" .aa./jeitina Kelta bili su velikim dijetom potisn." Jff :':J"J:1TS."i.Xff .l ill"i^.iu o tom pitanju opasno je j**.uulj"r.d .lf '1"j..]il"-. mekanim cestama.pribljzno nisu svi t... p.*Hi##'"T".'.ii.a pisima. pa dak ni zaSti6eneopkopima kao sredrjoyjekovni zamci i manori Vojnici redovite vojske bili su jedini ljudi.tr"*il'.'r=i:fi s"iri'"-ffi '.zv.1i1iii. naselienostl.j e r a l i l a z e . a ukrasenim mozaikom. da te ladanjske ku6e nisu bile utvrdene. j:ff ##?lli#81llf+LT"'. koii s. Rjr[jani su gradili svoje velike ceste od leqnog ivorista do drugog u ciliu. kao da bj.r.i::-.tj. .. Tlocrt sela i obiik seljadkih kuta takvi su.il"o*i" ?ff ie ljetnikovcu pripadalo imanje..prv1posao da c*d" u JuZnoj Britaniii Rimlja- :}f. med a Gal :ie rs Iin.xf'1i' i-. dok ih malokad nalaze u drugima. "i. Umijeee i ."":iTi:." no TqJ #"fi*iT?'ffffi#":iJ:1.se_kasnije u Engleskoj mo "'""*'Hti.. r) N.: ::r'l_lJ** i" ie i"'Jr"' r *** i iz iruzbe' ."iji. zv..ir. koji su se izvieZbali z4 borbu.i. j.r 51i.loznate kao specijidno .. koji su bili vezani za zemlju i za Dnjezir.'t""fi -rr""t"_.. Pa premda tu nije vladala sloboda. da povezu otok kao cjelinu.-t l. malim graoovima.'.::". Ipak je u tim oblaslima.x"#+:i*li:kll Hril lJ.....ff ":f d_ru.. koji su vezali srednjovjekovne kmetove.fii*?rgil:"1":.11"1_1*:... e l n i k o v c i m a.rimska Britanija uzgajala dosta tita.Sl*_.]if-. Rir.. koje suve6 biie poO .soe."i11'.1iit-rrr. pa ga je mogla prr_ r l c n o m r .""1i*'""J'".f. Zaito je romanizirana Britaniia bila tako jeftin plijen za osvajate.islo poveu kasnije. liqitr g:xli"Ti" o r :i:r""'"":lifiI::1" .. r. . ...i::""*"nlf j#t{i+lijiliii:"". o g o ' z v o z . i to je bio jedan razlog.o.11{xr}. j#11u"qi:Ll'"". U nekim engleskim grofovijama na jugu neprekidno otkapaju ljetnikovce. Imamo malo uporiita za rle_ Senje takvih pitanja.riiei j:h.:"*] . ii i'...rrr rad na tome posluls).sjelern jaik. prernda to nije uvijek na istinsko obogadenje svijeta.f.. ."1j.iJ"*1"0"'" u plemenim j". n..u se sluzi1i uzjm i.

u_ l:T*:i:!:. 13. postojalo je pet takvih samoupravnihgradova: I/erulamium. Ostaii se dio civiiizirane B:it-anjj.rro samo kada je nailazilo na otoo seoskim podruajem.. Carstvo je ondje.1 .. t"Lo "" dinilo.f. Lotwn Wales. pobijaju njegov autodtet kao drZawre vlusti.. Ipak je od tih krseana preiivjelo dosta njih medu VeISanima. ":ii""'"i""titi Isti je kotarski sustav urederL u Cafiit.sudsku vlasr nad okoliinim sc tako veliko kao danaSi 1le grofovije.prirodne duhove Kelta poistoveti s bogovima svoga vlastitoga grako-rirnskog panteona . -- Uprava Britanije nije bila ni izcialeka neka kr-uta i jednoliEna su povtastenih gradova. Wo'dot s..-: ranom i kasnomdobu Srednjegvijeka _ -retigiiama. the English Seethements(O:tJord.. Bai tako kako je Rinsko carsrvo 1t opreci prema __ -.HistorrJ of EngLand. kao druidizam i USer*i. n.1"_-.raostao i?i1l o l r o v o m z a k r s a a n s t v o . ta plemena upotrebliavati -irrrg. 1924i i Haverfield: CarLbrid.":. Ta je politika. jer kad su otisli dmski vojskovode i dinovniei.geMed.i"*of. koJi su odgovarali.pieradjo G..rr. postala zapr.r. a socijalnose temet. "koja 6e" nekom zadrtom birokxatu izgledati kao opasan ustupak plemenskorn Zivoru. jer je i kr5danska crkva ondje bila mala po opsegu. E.'i.n e s a m o s a m o s l a l n u upra1. r s e a in a C n j i m a s v o j u v l a s t zaogmut togom sluZbenika Rima. ni man.9 dijelio na kotare. i. G. rasnim obiaajima u osvojenim pokrajinama."-r"..z : v j e l i o s v a j a n j e i:r"""t".. No unatoi tomu..ar* " .r"r: p ravcima biio veoma ". :_itl il":t: bili mali po opsegu. . M. R.J.vo sredstvom romaniziranja x"it"' ". linogr'adova kao gore na str. Pogl..r'narivi lii"t""i5. 1936. podruiju pojedinih L}<ettst<in *" i"jti'ir-""" o d n o s n . pa se polit'eizam u svima svojima raznolikim oblicima moze smatrati gotovo nekom jedinstvenom vjerom.". Foxa. t a n o v n i c i dalje slobod:ro itovali svoja stara bozanslva. Ntirlrr"iof toln razlogu n1su progoni krstana rbili nimalo manje odvratni.ladus obicajem Carstva vqrrLvd v povla.c?l.ere mogaoosrali xellskirn poglr_ :v:l^ :s o lJ 3 ] l ' " o m : s". Ifrgovadki grad Lonclonimao je nizi "tlrzt urri poiol"i. moZemo suditi pd ritalenom broju krSfanskih 1e$ina pokdpanih u rimsko-britanskim krajevima. 1925. vei :::.'. kr!6alstvo i muhamedanstvo izmedu sebe iskljuduju.k o l : k o 1" friio'rrrogr"".d a j e b i o v e c i o d s v a k o g ao c l n a v e c i e n i h gradova.)." ni-ii""ll-au ". Naime."a"uirlr".u.1:. Zeus-Jupiter nije bio >ljubomoran bogn.-1:::".itona". Albana ostaje kao simbol jedne tinjentce. ve6 iz politidkih poO"a". hp l e m e n a . Poglavlie o rimskom razdoblju u djelima Ornana.. Kao srectsLvo vladania.. t <rani orr d-^J^. koje. kao l"{itru.stila razoiniia provala Sasa. Konstantin je udinio kr5iansku r. Colchester.&"jt::*?. zajedno s rimskim hiqnstvima." . i"r"'lul"i_"t"' il"'. Yolk.. lT. kako. sv.J1"1"r" e" LITERATURA ZA DAIJNJI STUDIJ Haverfield: The Ron'ran OccupatLonof Bri. Pa premda se druidsko sve6enstvo ukinulo k a o p o l i l : c k i o p a s n a o r g a n i z a c ' j a . jedini od glasnika kulture nisu kr$6anski misionari napustili Britance u danima njihove nevolje. kad su sve druge timske ustanove nestale. iini se. Collingwood i Myres: Fro?r. no povijest muierliitva sv."o.l. koje je l/l_iili.:t-*". ""r"r' p"st'wf. L. i p o d r u d j ak o r a r a u C a l i j j D r . o"i po"""*""i .: -_ -1^r_ s teni s radovi n u g a o l o k u u z i v r."ta"il"fo "if.-i. XIII.#i. Macdonald.dir s d#kom privlailjivijom kurturom poirivavao_ njihov duh.]. U slt..i.e porazni po svojim rezultatima. "r"" uz ro je ur.' a t a .#ft J. collingwood: Roman Brttairx: Hume Brown: HLstoru of ScotLand. gdje nije nailazilo na prkoBenje svom autoritetu. ali najvise rimska boZanstva i dudnovata bozanstva Istoka.ro.vgmS prema. Taj kult postao je va2nrm u Zivotu zapacinogdijeia Sredozemlja. dok se Zidovstvo. da se nova vjera nlje brzo Sirila u t'oj najudaljenijoj pokrajiiri.J"i:1.K o J a r " k aj e u p r a v a j m friemena. sto ga je sama crkva pokazala onog :l:-"i:^1"""o" 3e pobijedila.. r_iii""ril 6i"""*t". i" p" . !a je bez sumnje pripremio p u t o p a e m p r i h v a i a n j u j e d n c d r u g e m ' s L i c n ev j e r e s I s t o k a .drza..i"T.k.Ji. znadajno i" . dok je mnogojeziina vojska na zidinama Stovala sva boZanstva na daleko rqsirenog Carstva."rrl-1". Car"ivo nri" v-r5ilo progone iz vjerskih. velikirn nacroaalistidkim dana5njice bit" iib"r. a koji je kroz daljnjih 1500 godir._ stva na rano krseanstvo morali su u velikoj mjeri pridonieti stvarap-qrlalatkog ctuha.'oglavici kertskog plemara_pr-uZao se svaki das povocl. da plemenska boZanstva i mjesne.ri".". Britaln @nd. raiirenih ruku prihvatalo sve lokalne varijante politeizma i pokuiavalo.. . svoja sjedi3ta u pojedinim manjim rimskim g.taitu.."_znalo liri l i b e r a l n o ."]i iii:""1" da istr:ijebe doma6a plemena. I.V j e r o j a l n o s u p r o g o " t i krgiana u Britanlji Jilozofskojmisli ni raztiiitim "ij"c".#il.p"a":i-'c". onim organizacijama.i-.ii .11.]rT m o z t f o m n a s v o j e s u p l e m e n : k ev .orr" -l"l. u "r"riito"ro.. O"f"ln :" u Brjlaniji un.#""i"i...:. dok ie u isti mah d. I.jeru sluZbenim vjeroispovijedanjem Caistva stoiinu godina prije no Sto su rilrrske legije napustile Britaniju.i&eval Histora. Pogl. Wheeter: Prchistofic and.koji je sam bio rojeSavinasastavljena po sliinim nadelrma.b r : l a n s k i s u d o m a i i . .

. : i"..:ru. 5to ga je Beda izvriio izmedu Angla i Sasa. l-.{ h.. osposobiia nas je da provjedmo taj nekako nebitni liierami dokaz. iA r{"ii!l: il l.*"1..i]"*: J. :' i ilii.zm.lli".H.T: ::.:..X .l*linil' .:i.*. ".il !. .J ffi[ T i". 3to je povezivalo Germane.ff:.11) ra) vidi bilieiku 1.i:iil:jr. T"T. U prvo vrijcme doBli su oni svi s obala Baltidkog mora.r'o t'an'. da se na anglcsaske pretke Engleza. fffl il1." .--1 ll granice Cornwalla. na kraiu ovog poglavlia.. . "".iili .i:::"iJ"Ji.#rffi . . Suwemena arheologija.. sr<.* rs# ii: : ii :#i*{'*.ttit U.ff ii: ".hr*'$"i i:1:' .p* **16.l :31. Bilo je stoga mnogo toga. koje..#".Ji?.l. .. ..-.:. J:. .fi j:. U svakcm sluiaju. nakita i predmeta svakodnevne upofrebe s uzorcima velike ljepote i bogaistva. kako neki misle.i.:ili:":n:1""'J ii.f. : *l f I i:ii r _r ffi . . Oni su do!1i u Britaniju i1i iz svoje stare posto]bine u Jiitlandu u Sjevernoj Danskoj.lltd-?fi lu. str.[nt.il"fl :::"j.g .fl r:il. ..iiU::-i: no".1j:. .T. 1.itr.i'i""i::". ] p.lil ::'"i "1 .:1.i. u kojima se slave junaci zajednidke rase kao Sigurd ili Siegfried. kad govo:imo o osvajanjuBr'itanije.fi:"ff.:.X:. nixi iffi ilir. i. "" h'g* """ n u i'..'J i"fo'01' I ..i :.' S tu n a . vjeru Tore i Vodena.. a razlike su u njihovu jeziku i obidajima bile neznatne.. hoji se izrazito razlikuju od grdko-rimske Lrmjetnosti.'Ji.J. .vulf. Juti su bitl manje pieme.Mni4ni+ . i i:.". iz svojih kasnijih naselja u Fdziji i na clonjoj Rajni. koja su se kao osvajadi i kao kolonisti kretala od Irske do Carigrada. koji se znatno razlikuju prema mjesnim prilikama."d IilT Jff " . Neki suvremeni udenjaci misle.. n u v c i .u'I ..i:l#i'"fi 1. zajednidka urnjetnost ukraiivanja oruija. skup epskih pjesama. a djela su mu opjevana u jednoi engleskoj pjesmi..": ".?:f :::.i. i.. prernda su se preci Franaka. i:i::."'""i. "Nordijska je rasa imala prema lomu neke znadajne osocine.. Medutiin. dok su Juti naselili Kent i otok Wight.i E ft*ii.l:il:. . ruiliil: jrutu*i:a:"'i""n"'_."". ii.)i:.:1.F.'J::.l. dok sd drugi prikianjaju pcdvajanju..i i.". po kojima se naziva ve6ina dana u tjednu na engleskom i neki dani lla njemaikom.i:{!.ji.i:.. Angli i Sasi u vrijeme seobs u Britaniju zauzimali su dijeiove obaie danainje Danske i ' Njemadke na obje strane u!6a Labe. Anglosasi su naselili ve6i dio Britanije od zaljeva Forih dc . i Beor.l. koje su podavale obiteljsku srodnost onim bezbrojnin.en.."". Svi su srodnici imali mnogo zajedniikoga: srodne jezike.#iif"ill."..."Ji.. te oni Germa. tg tiirr.k:.*Ui:L.F. poznat od Islanda do Ba-.[T:"j" j I J.koji vrii slavna djela u Danskoj i Skandinaviji.'"' L: jj.il..:L* "o "^. koji su u petom stoije6u iivjeli T1aSjevernom i Baltiikom mor-u...:ilri.fr *".ivar6" 1. ..i.: u: ^tu. ietiri ili pet stotina godina prije toga.'J"":T.ni. varske.. i..:.i. "":*..i.'.ff *""1j 44. od Grtinlancia do pustinje Sahare.j"|:J#.k."^::.J: "#!.i:.x"":ii . i *Tiiirl#" ::.r sjei ..iii'ij#t".. fi:"j :. Anglosase i Skandinavce.:E: "rl " "t"no u.'1.s k o j i m a weroistoine i pomorske grane te velike porodice sa svojim odredenim osobinama. Anglosasi j e e n g l e s k ap o v i j e s t p o v e z a n a b .'dnogali posebnog znaiaja. koji su ostali u domovini.:..'.n""a_ #.''i.1:i :j*. ili s.i[H fl . o . i konadno zajednitki obiiaji u ratovanju i u poljodjelstvu. ""1"" ]::xH...i. S[lL .. oboruZana lopatom.c.'"xl. Stoga nazivanje te porodice kao cjelifle imenom Teutona ili Gemana zavodi u bludnju s obzirom na znaienje tih riieii.:: b i.. da su Anglosasi bili u glavnom jedan narod.[i:: n:':T i ..l ""i. Anglosasa. i..iT..qfi jil:.. a manje izraziio od keltske.rod i opceni. Gota i Vandala odselili prema zapadu i jugu vee odavna.liXlil#.i-"tii:Ti:#[S" oa vIIaoba rc ni em ".[.5u Cezar i Tacit dali o germanskim plemenima na Rajni.i"". koja je nekad prevladavala medu povjesniiarima.?.Ji'..T.il 1"""....:I: : i:?. e.:.I: i. d..:..\ TREEE POGLAVLJE podetak nordijsl .'-T'#:1.nii. Franaka i Teutona. o fL e .ii: i *:ifl ""*' i'l". ffJ: "":i""'i. Hli.d:if ii". :.il.j"....63.' i.. No opasna je praksa. ili.lt tt.." rruu ". ! "oo ... iJ"lt._11. l ...ri na daleko rastrkanirn plemenima Skandinavaca.:: j:1:f. u toku posljednjeg tisu6lje6a prije n.--** . r".: .^:.{{:!rT[".. :.!ji"lff# ll '. primjenjuju opisi."".li.

r"fil..."a^ue' r. bude r. o lTrar tu ... .J.::?i.""::ilii:Ii. gdje su ga slavili kao svoga dobrog gospoCara.'. rad Waylanda Smitha. jer kao i Beowull )nikad 'cn svoje drugove s ognjiSta u pijanstvu pokiao ne bi(."Inu --o { t u .Z d r a v i i a v r s l i s e l j a c i i z dotidnog plemena mog-u do6i kasnije sa Zenama i djecom.jJ""jl : 1. da ih ovog ljeta povede onamo. prirodno." : i*io I'i i'"qi{' ..""*ril.h preda s dr5kom...pivsLog stola. koji su bili na putu prema u. vei i Sliemove i kolutiaaste Zeljezne koSulje (>byrnies<) .tl.::.T..k o j i j e .:r :f#".koii suvradari pre_ snost ili u krnetstvo.#:jl 'T.g.. On je taj. kruhom i jakim pieem pri )pivskom stolu< u svojem dugadkom dri. k o j i j . f .Xff fiT ni::'ilrft:.".#. l ui h j e z i m u o b i l n o h r a n i o m r : s o m . ") o Bcouulfu opjsuie vocllr kako stalno daje s\.ill"lld*il: :t:.::"1 **!:t^g!ii'" "l"l:i"..I r:dj 31 ^i:irii.#. gdje se pod zidom od ititova moZe dobiti dobar plijen i bolja zenlja.f"y:F{xhg!*.ll"i'.. No na delu invazr.. ^i:""1T :':. ukraienim draguljima.f i"H.0. kad su oklopi bili vec brojniji. nF samo koplja. Sto su malo marili za svoje bratuaete i Sto nisu znali o svojim daljim rodacima. -+"-:i. sama.. j::f l!:"::i.ratnu mrezu..*fl11il:i[1*F..' :.."-.i" ::il:fi j: j "l. No tak i prije seobe u Britaniju piemenski je sustav popuitao pred individualizmom. ito u njihovim Zilama tede viSe ke tske krvi.. 'aro pretterati bogatstvo i velikodulnost osim toga svog iunaka kao Homer. Kapetanu svake galije darovao je mad...-f. llI. p jvlji.'. i leudalizma.."""". Zudeai da ispune ZeIje svoga srca za dobitkom i pustolovinom.e jilrulril.ii#'T. Englezi u Engleskoj uvijek su se isticali po tome. :. m a Bj.il"qfi '".A taj se smjer razvoja uvelike pojadao."r j Ans.g::'."-'i:. :::r:^"iT"f..l:".ff i : *n: "purra rooDtnstva i veza Uzajr* n oso'a ""1""j" -"::&.t-za.tf:l I"josod vrem J Zemlja se fi"i$J..nalC7on.5au rijeke Ouse.:lili. rad...tu 'Lvrdu.e su voda i njegovi sijedbenici.' j. junaar<. : z p l e m e n aJ u 1 a .:i". bosalsrva i srobode..ffi . . " -. ako pohod . posve drugaiija praksa kod Skota dolazi djelomice otuda.j:: d##i'r::rTTi#i:. zaboravljenih graditelja poviiesti.:rl"i$.:':. . koji su.J.n .:.. a svakom dovjeku svoje prainje okrugao drveni Stit i dugo koplje od jasenovine sa liljkom od Zeljeza.. ffi #n#r..:?'."#"t.. zd. nije se osnivala toliko na rodbinstvu. 15) Chadwick: Otigin of English people.": i^l "*'."-.T. o . k a k o l r a d i c i j ak a Z e .ii:ilili:-.*lrullili. iilil.""."t.i T.lr:'.... i.i-iTl:.. phitlports: .T**.. koji se latio.:u ia' .- ir'".-.{i-=t"'"..?ljifl :ld [1.:l.lo"-.p r i p r e m i o t a j p o h o o . :J'.t."i:. .til.lt) Pomorska i vojnidka organizacija jedne skupine anglosaskih {9_tjenita.*1. l to pod vodama...\Lneer o." en a :."iiii. onih ljudi.luo".On sam nosi iljem u obliku veprove glave i koiutitasru 2eljeznu koSu.'.'...l.1i'*:i"''.: -ti.'jtr-"t "iup". HT praqJecoui tngtorJdir.-.?li:.. Sto je temelj plenuty.'enom dvoru.d. s.ili ". okupljenim oko.[1.. mateve i nLlLove..ju.#. zat:m mai svoj.ojim pra..l'lsl::l1."iiT: Tffi"""TJnT:"1::ll:.. l-i!i tr..16) H " r . koliko na disciplini j e d n e b r o d s k e p o s a d e i n a o s o b n o j o d a n o s r ir a t n i k a p o z a n i m a n j u p r e m a v o d ..1'["*""'0"* poet"ur""'..U i'li: ii'. No u s-zakom je sludaju on ostao prim er onih velikih. koji su uzeli u svoju sluZbu ratnike iz razliditih rodova.lli-1..#Tt#. K r o z c i j c . je pjesnik.:l: .".ili '' . Naistarija groblia Anglosasa t:l:". i oJ#i :1.{ ..."J::li. ".-::"llxlJt. str."ij.: n o". 205-2?6..1.rutili tetu bijesnih zatotnika radi kruha i h. *nlilr::fr jf.:n l ?. a nrims .l 46 "..-. a katkad i ratnike strane rase..d...''il' . Arent iJi Temze. a na mjesta rodbinstva stupio je osobni odnos izmedu ratnika j njegova vode.#It?.. XIL poglal)tje.i"'."5""i"*i:T.."*^_* it'ii'..."1il1f""'iJ"""jr-""dil* ffi'j i..'.i j. i s l . ' k.il'ilT._\ obradivaL "l .iii*#j"*Hili::Ttri".o s v o j i o Kent.. sobanl noai..u' . i1 ilTJ. ."Hiii n" n? d em o kraci ja.{"i.f je napisan dobrano poiliie osvaianra ontanije..ff.:.ffi . a moZda i ne. kad su se dijelotri plemena odselili sa svoje stare postojbine na kopnu.:.lli.t.tane..ig' "$"'i-: ".i.. No Beouul.i: dubok jeda j os .a.spio i doveo do naseljavanja zemlje.:ll:..+!i."'::r *:i":{il.i nekog pothtatq ito oposnost sa.1'.osasi j"..i:. rnoZda svojom osobom spada u legendu.ii-i"""1111. kad re opasivaci Ahilov stit ili Alcinojev dvor."o!' .i:ll:""' '-""'.""".

t:t *lli:":. it$ii:i $l.ff p"ri x"u. P ."T.t. tx': r:r**:mll*i*.'l.-"-'#i: .rC*l*"'.:i::T.d.f I'i"''.5f9"".. n e s a d r T F ..i"Xyii:"]Til: lJit:.takvu su pomoi.?$.*f""#l 5..Ilil*. ji .:..T".l}"ii :.:i*lir'Jf l#.oo..**1'+'.e i:. .H"Ii**iffi *'.." ?Xff'fri'.d .:.1."::l.j::...1.riuii#i-r!'"".:* "lljfi":1"llC .*.#..r""oi#"'" ""o" . '-*l."":?::i:3: '-:Tl... ri*ii}?.:".J..' . TiJ::." "nJ. enei""k" . -"f i tesunejasne rmena tog izgubijenog razdob. smeteno javlja u ponovomsu-t"r. i:" "'::i'""J."? Jl:j-.ri i:' .*"' i. ......y""Jf i.'il..""1'"':#L':i.lo1tyo "t"....:Ti."" *o""-" j::.::j1:1"on i::!:.:ru. :..:."i* i:..a 4 i:1f i*l ffi za Karav vraiarski zapis na i:::?.. i i l e m o v e i oklopn" ko:u iP I bvrnia" .$:i.i. . iT:f::"il'[i. u u p 6 . -ao z E l l I .*r'..""iJ*.lnH11.:."'*.:ij:.J... .*it.'.'.J.n:rt.1':.T.l""ti i'.*tl.uz.l{}! iill"::1".?j.1..'.rT'".:1ff::"TJ.t"*-.f ff.*':r."T". j.nT""Ji#.:. ne zna S.. l:9.j..u po.i'1ii.) ..:.iiF i.f T:Iil:J ".r.1.)*itr*'!#T:ilf il:'.1: i...ii!: '*ritti tco 3 i a r_ l! . :'.y".: fj:i.1 o " .#iitid{{'"..[:.]i. * r ' n " r .'.J:11f j""#i:"il1T.. i.'I"J'i1iil..**dffi ffiil.$. .*u t*"+ff fl?f.'l.^'i:I".. ?':'.$$s i$ lpioF u -> u.&':i..T"-iff j.#....o".1"""fi :ffi iU. "..."T: "i'.:j"'":iljI 1::e.."1U: #:iX"kJfiXT"' ""'i?:""#J:1LI3l."i 48 liltl". h# * :#$ir _. ..1.n#?{:d!d..fl:i}::"""t.:ffi .u*ilJJffi :1_:"1:i_Iltij"_". iif.+-fr 1# ::.f o.

poaetku laxon qiela Mdldnqes d'histoirc oiierts o M..6. veliki se autoriteti razllaze o torrr. da suzbije zavojevade na moru.r'.eini se. koia je za taj gvi zadatak povudena iz vojnitkih okruZja na sjeverozapadu Svajb od tih deset tvrdava vladaia jednom lukom. ios postdiala u Britarliji kakva rirnska okrlpaciona vojski. 2.^im Richborough u Kentu. { Povij€st Engteske -=#*: .ii jj it ii rl il i voiaka. 300.. da britansko druitvo nije bilo u tako bijednim prilikama. da je u vremenu od 350.. a osim !9ga dobro p-oznate napise u sporu izmedu Sir Henry Howortha. i t d. i pomobu znatne posade. da U su istinite viiesti o llengjstu ili Vortigernu. :01. A.. a britansko suklo u Levantu. str.4o 293.'i:"i"rlrrroom razdobiju. pocl naslovom: England (Saska Eneleska) i raspravu Ferdinanda Lota na. da ]i su Englezi nq8llli Wessex s iu)nq obale mola ili sa o. razdobiiu. H. 11 Najosnovnija su pitanja sporna. vladao i nezavisnim dijelom Rimskog carstla.d1eSasa joi pola sto1je6a. tada i kako je pao London i da li provata u Sievbrnu Englesku Daa1auooie u isto vriienle s provalom na iugu. . F. lqln su mjerom civilizirana podrrdja ravnice bila sigurna od nagod. dck se u isto vrijeme drugom na Rajni.. Chadwicka. .za to nernamo dokaza. Ako netko misi| da sam suvise oprezan u iome. e. smjesiene u Britaniji.n. Majora i Buryja: Later Romatu Empire' sv.ievera od Temze. r9I3. aesto zastav u korist svojih zapoviednika.6.1. na otoku izgradeno i naseljeno vise ljetnikovaca neg!1i britansko Zito vriieme bxitansko . n. w. iz koje je jedan mornarice mogao isploviti. U toj su igri legije.407. osiguran vlastitom mornaricom. Od tih je pretendenata ji bio Karauzlje.. e. II. Da 1i ti znakovi a znade.il. stevensona. kao Sto su bile one na koje su u to l'rijeme qpau )dekurioni< i >kolonin drugih pokrajina Carstva .fnkom kao samostal. branitelj otoika od flasrtaja Sasa' koji "'LA goa. Sto ne 6u ni prihvatiiir ni odbaciti lotiko dobro poznate viiesti. sod. Chol?ts Banonl. neka proaila posliednje poglavlie 'Eavertieldova djela: Romcn Occ"tlJalion ol Britoi/. da li je loslfe npqt1.

"riJ'tr"o" kai roievi kroz neromanizirane krajeve na zapadu. Ne znamo. pomagaoosvaiaiima.su pusrositi p1<rii sroJi. da im ne moZe dalje po*oelf"f. l . svakoga uspjesnog ptlaikiBkogpor.oir.r"r.i.-r go_ii*. Da nisu bili barbari.. J""i"u " prethodn-om stoljeeu podeli. {::"oil"^. r " M ) o 2 e m ov : d j e t i t e o s v a j a i e .."r"tu L rn"ri*u r.a u isto su vijeme podsjeiali na prve C.. 11"'*Igg 1ljgcaja na otoku. koja se gotovo sva nalaze u" koiu plovnu rijeku ili uz pritoku.stoljeda pridolazili u sve ve6em broju i sa """ +i*_ o-i* blijedjele su iz godine u godinu. " ."1'_" s mnogo zive vode. da se sasko osvajanje vrSilo u dv....zloslutaa .oseljenike irernu Ameriku. poslije po'-o"!"ri li"l\: :. kako su se preko mora prevozile obiteiji osvajada.t r .srce je Carstva slabilo ocl napa_ d€j€. i s u . tt". i na kamenim zidem opasane gradove. ' Cim se jednom raspao rimski vojniiki sistem.. dok su se rapajali medicom. krd. bogale poijima Zi1a. pripisati jednom velikom uzrokrr-:. da su pumaknu od rijeke Wasch do gornje'Temze. sluiile su rimske jedino tome.. da su tada zivot i vlasnistvo po"t"ti. A n g l o s a . ) k .1.losaskoosvajanje imalo je naime dva obiijeija.'. koji su se iskrcali." "rrrk-og. kao i nase. rpiitkim gaiijama.3luO"" ". crma r hrastovim Sumama... pogrcino se mogu razumjeti provale Nordiiaca u Brj_ u n i j u . da ubrzaju osvajanje i razaranje.ro" . _ .ai:^ Tr"l""e.su tako smjelo preili preko Sjevernog mora. da se nastane na zemlji i da je obraduju ne kao obidni izrabljivadi i gospodari robova. naime. koji su uzivali u razaranju jedne kulture. jurisale na 50 tlll:" na oloku. p"_ znata onda pod imenom . Thurlow Leeds: Archoeo l o g Ao l l h e A o g l o . koj. koje je mozda pratic onaj dio poijodjelskog putanstva.ri"a. ali su ceste lacijelo u-ielike p o m o g l e m a s o v n o mo s v a j a n j u 0 1 o k a .-^'l-ir"_r5.. moZemo samo nagadati. kako le5kim koracima prolaze kamenom kaldrmom nalova.. i 400. Takva je.. cerman mjes.:""-* flrncKrn generala _ takve su stvari desto bile predmetom Zestoke rasprave u drvenim domovima anglosaskih pogl". "n .uvjela sinula je misao.. mogli su veslati daleko uzvodno u samo srce unutrasnjosti. da se oni p. . ito su nalijetala -r. Ostali dlanovi bojne druZine.lo pq:avih :T::. dr s."from-'ot. . sto je Silchester nekad bio."l"it rr"i'lirr "oi:Jer"sr. batnici Ang.1. No moramo isto tako predoditi sebi. Z S .paSn. slrane morate.Gradanske s*- 1?11. pikta druZine i Briganata sa sjevera i1i divlja irska ff"-^i. palile naselja i ljetnikovce." g'r]sari-se1j pfiarr se aci.S d r o n Spttlemepts s. k a r l u L o s t r . bila rnetoda danskih osvajada u vrijeme kralja Alfreda. -Walesa.reni s 11 Izravan arheoloski dokaz za tu tvrdnju pruiaju nam najstarija . razarati keltski b. 'fhurlow Leeds tu casollisu History ..i.."-"1JOJo.. Budu6i da nedostaje svaki dokaz.1. s obziTom na opseg borbe i razaranja.:J u sve ji vo jnici i gradani.. ve6 kao destiti ratari. vjerojatno. klale i protjerivale romanizirane Britance i potiskivale natrag prema zapadu ratne dru2ine suparniikih barbara it Kaledonije i Irske. p o s r l e d r c at o g a p o ."b"J-'.-.oa"i zrsto' "" trogore." S*i postali glawli diniiac razaranja rimske -Britarrije. da izradi nove domove na tlu..r0) y a J e s f o r o i l r e o n/jk ) l i r s k tp u t ( l c k ( . . ne bi bili u.. okruZene zemljanim bedemima. koie su se Drzo k-rexate otokom dui rijeka i cesta..u. tamo. . bila i metoda anglosaskih osvajaia prije njih. Tokom prvih trideset ili detrdeset goclina petog stoljeia _ ne_ rnoguce je todno reti.". l ? .. NoVa je rasa.A "il"iL" novog..i" "rr. .r"ro-"rr:r-il-anJf<"tti :rozemrJem iz Kaledonije i Irsie spu-dtaii"." pof. b i l i k n o 2 e d n i g u s a r i .. a da nlsu bili slidni prvim doseljenicima u Sjevernu Ameriku. 9 Lopara arheologa dokazuje.niStili rimsku kultur-u.i svoje prepade izmedu god 850.i. i samo prizravalo. nmsxe su zapovijedali kri6anski rnisionarr praktidki_ kako je to radio Sv.or:n"rrlrir"rr.l8y U otvorenim. -i. koji je bio rnanje ratobofan.. Sto je bila viia od n'jihove u SjeLrlastite..:].yu5-rdviJen uqamov 9i* i i'. a ne pokraj cesta. sto. c-este d o d u s e .. a1i vidljiv iak i prije no Sto Je Konacni nasrtaj Sasa uni-itio sre_ kamen na njegovirn ulicama s bar_ Jc barskim keltskim natpisom. koja izravno ide do kakve rijeke. "i.1 9 . posjedenih na brzu ruku u Sumi. " """ o."d.ito O" uzmemo samo' ono.'. tako da se trfess"* osnovao sa s:reverojstokj. Rijeke.r. Mj""ti*i. rr"Sgr.. koji su do5li. je trekoja balo jzvrSiri posrojeli druzine ooraca bez zena i djece. dublje i plovnije no Sto su danas. pa ako se ma i jedno pusti iz vida. j en j i h .rijeme kralja Altreda.. mogli su tada ognjem i madem lcoiiti po Britaaiji. upravei obrana kojom . ne bi nji_ _hova rasa bila'na kraju krajeva zamijenila tu kulturu neiim boljim.ii. i.je razliaile "o.su.. ojj se upotrebljavaoiod za vrijeme Rimljana."-".r'. gtsoblja Anglosasa. u kojima."i" orral "._i u nizinskom podruiju Briranije. Te i"t'"1". i e r dttD .-. koje su njihovi tako surovo ispraznili. potagan'isfiierra. ..i Ituo l1LJ"jl.. .Skota. kroz koje je laze sve prolizito-_ .luzeu e."r. vodile biike. a onda su galije ostavljali pod strazom na kojem otoku usred modvara ili 'iza ograde od kolja.d*gCj polovici detvrtog stoLjeia poeinje propadanje. koja se odsada imala zvati njihovim imenom. je Britance prepustilo da se snadu t"Xo "lrr"e"lio C.to!i javio se neki preporod fctra."r"_ v. kojima su Englezi najprije prociirali u unutraSnjost zemlje.." rrpaijeni i1i rapuBteni. k a o i D a n c j p o s l .. kako znamo.sve viie pribliZavali. da li su Sasi i s kakvim rr"p. a takva je.ii"..mu se.r. no odiio je."i*t. 5to moZemo ponijeti sa sobom? Kraj tal<o po_ volinjh noyih.fuivanje Danaca u \.i.k a k o p o k a z u j u n j e z i n i i r a j s t a r : j i o s t a c i . p o d i g l a s v o j a p r v a naselja uzduZ rijeka.. je napustio rirnski grad sil. Sto su bile pu:re jelena i svinia.rpani I925. I zapada."-... S k.) dokazuje. V.. bile su glavni putovi.

Doista. su danski vojnidkim da jedirislvenim oliaikaii u vrijeme Allreda obitaval projuriti pr(ko otoka kao . da Giidas. na primjer. moZemo reai. Kad se ra"plamtjo pozar. tu ee postati divljom pticom na koju 6e i6i u lov i koja te igrati veliku ulogu u socijalnoj povijesti otoka kroz promjene mnogih sto1je6a.sta dogodilo u sredini i drugoj polovici petog sto je6a. ne znamo. koja se osniva na analogiji s provalama Danaca. n. No na bilo koji se naiin Britanci borili. Onaj moguenik u ljetnikovcu nije. tu i iamo po jedan iljern i moZda po jedna Zeljezna koSulja na svaku tisu6u ljudiio. ako se i. e. a1i njihovi stanov-nici nisu bill vidni ratu kao Sto su to bile gradanske milicije u Srednjem vijeku. ni tjelesrog oklopa. mSile jedna za drugom pred lom napola naoruzanom barbarskom pjesadijom. Sve se to rnoZe lako razumjeti.. Smiju6i se svojoj sre6i za_ kredu s puta da orobe kakav ljetnikovac. od kojih je svaki pristupio osnivanju jednog kraljevstva na istoku otoka i <lao se marljivo na posao naseljivanja zemije. SLosJ ga Ri_ mljani dopremili da im krasi terase. Ona danas uZiva vi6e paznje od starije teorije. vjeruje. kako bi se koja od jedna njih naselila u svojem posebnom okruZju. koji je ve6 bio izgubljen za latinsku civilizaciju. razjasnila bi se time dinjenica.-! puno plijena. premda je znadajna. Istraiivadi su siarine dokazali. na histeriikim uJavama Gildasa i na utvrdenoj ti]ljenici o veoma rasprostranjenim razaranjima iz prvog vaemena osvajanja. ali da nisu vojnidki narod. Ipak su latinizirani Britanci morali imatl mogudnost.!e te zapreke. koju sumnjivi autoritet Anglosaske kronike oznaduje kao godinu konadnog z. nastupile deta sastavljena zapovjedniStvom. Za te saske ratnike. ve6 ga je izwiila pod koje su zajedrto cd mnogo druZina. da je. a posJije toga se djelomidno povukla. tazmaZenj lazan. da ji su se branilelji borili uglavnom nadinom Rimljana i1i obnovljenim nadinom Kelta. da se nijedan stalei na mtroljubivom jugu i istoku oloka nije izvjeZbao za samoobranu. Koliko je rimsko doba bilo civiliziranije od srednjovjekovnog.Temeno pokoravali jodnorn vodi. tjelesni oklop. uredenja obiteijskog Zivota i obradivanja zemljiSta. U prijaSnjem smo poglavlju napomenuli kao osobinu rimskog lustava u njegovim najboljim danima. koje su se nalazile na brojnim mjestima po ditavoj Britaniji. medutim. da doskodi tom bitnom redostatku drustvenog orgaaizma. kad ih je njihov napola legendami k{alj Artur vodio u bitku )protiv pogana. ostavljajuti za sobom gole ruievine. koja se saduvala u kiasiinim Greenovim strani-.Bta poremetiio u srediSnjoj r'ladi iii u redovitoj vojsci. toliko je bilo razrnjerno nesposcbnije za lokalnu samoobranu. on nije imao vojni€ku pratnju ni utvrden dvorac. povukla sa zapada i raspala u svoje sastavne dijelove. 57?. za razliku od feudahog gospodara kasnijih vremena. nego ito su se engleski oswajadi stalno nastanili u tim dijelovima zemlje. h) V.Jror_ ben narod. nejasni i pladljivi povjesnidar. Znamo. koii nadiru preko Sjevernog mora<. Po toj se teoriji engleska . ako je u prvo vrijeme osvajadka deta izvrSila razoraa prodor preko otoka.4?. a temelji se na m{logo kasnijim predajama i izmiBljotinama l . zaSto su riimski gradovi i ljetnikovci u Srednjoj Engleskoj i na sredrjem Zapadu razoreni vet davno prije. 540. T a k o . koji su se pri\. dok nije doprlo do neke totke Zapadnog mora. okrunjene ogradama od ko1ja. bio tovjek borbe. ali su imali dudesnu srdanost i od_ vaZnost.. to je bilo dovoijno za osvajanje otoka.detan. biljeiku 16 na str. baca-e i konjicu po uzoru kasnije rimske voiske. cama. o a k l e . koja je bila rijetko naseljena u. dok ga Sasi jos nisu ni bili osvojili. k a 2 e l e o r i j a o n a p r e d o r r a n j ui p o v l a i e n j u a e t ' 1.Eltan.auzimania Batha. ne pruZa nikakvog izravnog dokaza o brojnom stanju anglosaskih dmzina ni o njihovim medusobnim odnosima. 1>onajnovijoj teoriji o saskom osvajaniu veliko dJelo razaranja nisu izvrsile pojedine male plemenske druZine. da su kao i niihovi potomci .ena od clijelova. sastavl. feudalni je €ustav postepeno tzrastao iz meteZa barbarskih invazija bai zato. te da su se tada osvajaii u stanovitoj mjeri povukli sa zapada. Analogija s Dancima. po jedno kopije i po iedan Stit za svakoga. Bath bio u ruBevinama. ito se iskrcala s drvenih galija. da su mu elegantni ribnjaci zarasli Sikarom i da se na njima nastanila vodena pernata divljai davno prije no ito su se tamo naselili Sasi i darmo prije god. koji nisu imali disciplinu vojarae. Mnogi su gradovi doduBe bili opasani velebnim kamenim zidovima. Sve su . rjih su porazili vojnici-pjeiaci. a osim toga su posjcdovali kamenim zidovima ogradene rimske gradove.da im suprotstave discipliniranu pjeSadiju. rimsko doba.. da je razaranje brzo napredovalo sredinom otoka. Tu teoriju ne rnoZemo smatrati ni dokazanom ni oborenom.. grednj a Engleska. No dini se. ni bacade. Branitelji su imali kao daljnju prednost goleme logore r strme zemljane utvrde. Ako se to zai. bjezi preplasen vikom birbar_ skih pomoraca u Sumu. nekoliko madeva kod nekih. ostavljena je moZda priwemeno kao onidija zemlja<. koji je pisac o tirn neda4ama oko god. koji se sad prvi put javljaju na velikoj pozornici povijesti. ali s malo ratne opreme. Sto su ga otkrili medu drveiem. Zapravo. poslije svog prvog velikog napredovanja. kao pojas ruSevina. dakle otprilike viie od stotinu godina nakon ozbiljnog poietka osvajanja.

37. da se nastane u velikim zatvorenj. lov+14 sama za sebe i na vlastitom podruiiu. Wroxeter.r:ssexi I{ent. zbog kojega se toliki gradovi nisu viie nil<ad naselili. Strah. do kraja. biljesku 2. nekoliko su stolje6a ie rirnske nl6evi:le svakako joi stajale . da >nije poznat nijedan sludaj. Albans stoji pola milje daleko od rnjesta Verulamiuma. da 6e ih biti mnogo. stf.n-r seoskim naseljima i da obraduju zemlju po sistemu otvorenog polja u seoskom poljodjelskom gospodarstvu. Medutim. usned ullca vrhove tornjeva. a naokolo praskala vatra.baS tako kao dto su opatije bez krovova bili poarati prizori za vrijeme kraljeva iz ku6e Stuart . bio je moZda jedan od razloga. Bar tu vrijerne i barbarstvo nisu mogli trajno izbrisati djelo Rima.s'ke kronilke. koje su izvriile. Gradovi Chester.') Ona je djelo razaranja kao i dieio obrlove p r i p i s i v a l a p o j e d i n a a n i md r u i i n a m a E n g l e z a . NIoZda ima u oba nazora neBto istine. kad su ono prisvojili dobru obradir. a svoje su stare navike pomoraca izgubili. podr sje6aju na neke od tih veoma drevnih drZava5) V.iko vjerovati. postavljeni okomito jedan uz drugi. Spajanje rimskih cesta s prijelazima preko rijeka osiguralo je kasniju veiidinu Londona.kamenje s visokii zidova. a njima je poznati opip i miris zidova od kalane hrastovine bio miliji od lijepih ijetnikovaca 'l) Anglosaska kronika. no ipak in.L ovnova. l I l I I I . 63. podeli su odmah od b3lvana graditi ku6e poredane u krugu oko gospodaneva dvora od balvana. Lincoln i York ikad potpuno napustili i1i ne. koje su njegovi pradjedovi istrijebili. Cambddgea i raziiditih drugih mjesta. od kojih je svaka dje-. da tamo Zivi. a nije sigurno. kao da se namjerno izbjegavao stafi polozaj. Doiljaci su jednako pokazivali nevoljkoit da Zive unutar kamenih bedema kao i da dopuste home drugom.. dim se civilizacija uopee poiela uspostavljati. Verulamium i mnogi drugi gradovi nisu se nikad viSe nastanili. da mi o tome ni!1a ne alamo. kako je bilo s ljeinikovcima.ilama pobijeni: neki prisilieni gladu vrataiu se i predaiu se da budu dozivotno robovi neprijatelja. pa su tako poklani jednako i sveteoici i narod. No Silchester. I. kadgod su htjeli. Bez obzit:a na to. . tairo da se ti gradovi ]1isu zauvijek napustili. Kroz stolje6a su se njihove granice pomicale kao u nekom kaleidoskopu. a sve pokriveno tarnnim grumeniem zgruBare krvi. Oni se medusobno ne iskljuiuju. iz akai. takore6i. paBnjake ili mo0vare.-t Anglosa. ee) Tek onda.Drugi uz gorki plaa odlazepreko mora. i dok je zapadna polovica Engleske joi uvijek bila u rukama Kelta kolikogod je najveti dio te oblasti vjerojatno i bio divljadki pbharan . U nekim je sludajevima potroZaj gradova dodule postao toliko vaZan zbog prirodnih pogodnosti ili kriZanja neuni5tivih rimskih cesta.n EarLa EngLand. u k o j i m a T. kad je drvo postalo rjede. da li su se gradovi London. da bi Sasi stanovali u kojem rimskom lj etnikovcu<i. A onako. kao da ie sve to zgnjedenonekim sablasnim vinskim tjrjeskom.izrastao je lanac odvojenih. Prvi Anglosasi nisu stanovali u gradovima. -42. No mudro je priznati.23) Vrijeme i lopata otkrit te moZda koji takav sludaj.e. Bath. UniStenje rimskih graclova i ljetnikovaca izvrSeno je u potpunosti i. drveni >okvir< ispunjavao se jeftinijom drvene( ku6e Baldwin Bll!own: Arts i. sadinjavali su zidor.cije u Northumberlandu do We$sexa. da bi mrtvaci mogli ponor. bilo je mjesta i vremena za rluroge raznoiike dogodovStine. istrgllute iz niilovih najvisih nosaaa. dok su sa svake strane blijeitall madevi. str. Nisu imali trgovaikog duha izuzev za prodaju robova preko mora. U toku Sestog stolje6a .te su po danu viiepui korisno posluZile kao kamenoloml. str. I I l l l I l . Canterbury ponovo sl1 se nastanili tokom vrerneaa. tako je bilo i s gradovima. Prozeti tim nagonom.ene leSrne.razaranje. . 26. Najveai autoriteti nam kaZu. Od onih preostalii iadnika neki bjeze u bregove. da 1i su druiine osvajada bile malene ili velike i da li su djeiovale svaka za sebe iii zajednidki . Dok se osvajao otok od zaljeva Forth do Kanala. svakako je vjerodostoina za pohode Danaca i za naredne dogadaie. S. Kako ie uiasno gledati. da su kroz nekoliko pokoljenja prestali imati iole veti broj stanovnika ili uop6e rreko znadenje. na drugoj strani rijeke.poito se stiSao najdivljiji val razaraaja. no koje su granidile jedna s drugom i prostirale se od Bernj. D4 i gradskih kuta. St. no no6u su se u maiti svakog seljaka u njima javljale ljutite sablasti onih rasa.22 1k v i s u b i l i o o m o v i . koje s-e izvrgilo ietiri stotine godina priie. koja su pretvorena u oranice. na kraju ovog poglavlia. kao Essex. ali nije toliko pouzdana za osvajanje. Neprestano se otkapaju iz zemlje ljetnikovci i gradi6i na mjestima. kojima su niezjrri razni autori biLi luvremenici. da budu uhyaceni i u gon.'o oZivjeli zag ii svojimm togama. anglosaskih kraljevina. ali je te. opskrbljenih sa svom suvremenom udobno!6u. dim bi pokopali leiine ngihovih prijasnjih vlasnika. koiu su zapoieli pisati po odredbi kralja Alfreda. jer drya je bilo u izobilju.rena i poloZaji nekih grofovija u jugoistoinoj Engleskoj.rr zemiju u unutrainjosti Najciviiiziranij a im je Zelja blla ta. Kalani trupci Sumskog drveta.. podele su s€ graditi >polugradom. premda se iini. a koje su mogli zauzeti. a Anglosasi nisu bili ljeniine pri pos1u. II. svete oltare.. Predaja ostataka vel5kih kr36ana saZeta je u slijedeeim rijedima svecenita Gildasa: >Svaka ie koloniia sravnjena sa zemlion udarcima jurisnj.a su Zivjeli u staroj postojbini preko mora. To je imalo biti zdravim temeljem n-ove engleske kulture.. Stanovnici su poklani zajedno sa duvai:ima svojih crkvj. bilo je golemo.

Kolonizatorska snaga engleskih doseljenika.. da ee time dokrajiiti medwobna uboi6tva.I A rn4r. oZivjelo je s njim ujedno i ratovanje medu plemenima.rbe duijini prevaljenog morskog puta bio je prijevoz brodom mnogih tisuaa porodica iz Jttine Danske do Engleske jedinstven pothvat medu seobama barbara onoga razdoblja. Goti i Lombardi u Italiji.Engle-iandn Po stanjeni nakon sec.n "Lichtietd $ A N G L I A q i Karta V. DIzavni i privatni ratovi bili su vise praviio. Danci su se spustiii iz danainjega $vedskog kopna i zauzeli one dijelove danasnje Danske. doveli su oni na otok ve6i bioj svojih Zena i djece...I It I 4.::"r% -.b f ":' o'{' a\ GALLOWAY i'. ne moZemo pre5utjeti naie divljenje za te hrabre Zene. narod Angla( posao je na taj put osiavijajuii prazlu zemlju. Eneleska u razdoblju Heptarha l . a ito je po Bedi u velikoj mjeri pomoglo Sasima pri osvaja:ju otoka.. nego izuzetak.skim upravnlm razgranidenjem.. koji su ostali nenaprijainjih stanovnika u novi . premda ne u svakom sluiaju. Po predaji iz Bedinog vremena.*"+"1 M\E Rrc. Zaista.1. ako moZemo vjerovatl Gildasu.Njihova se klaljevska porodica. kojim su se prebacili. preselila iz stare kraljevine >Angla< u Schleswigu. u Strathclvde' Wales i na Devonski Poluolok. Kad je nestalo rimskog utjecaja te je ponovo oZivio plemenski Zivot Kelta.. sastojalo od otvorenih galija. koje je toliko znadajno za 6ud Ketta.$**. "P1/*'. da su razoreni mir i jedinstvo stare rimske pokrajine. kr3aansku vjeru ni tatinsti jezik pokorenih naroda. . U saskoj su Engleskoj medrrtim svejednako nestali i gradski iivot i krStanska vjera i rimsko-ke1t'qki jezik zajedno sa starirr pleilenskim podrudjima i rim. a njezini su dlanovi postali kraljevima Mercije u Engleskoj. PoloZaji gradova i sela opdenito su se promijenili.. Britanija je u petom i Sestom stolje6u odito bila strasan kaos zaratenih plemena i kraljevina.:". prva posljedica tih osvajanja bila je u tom. irne' Sto su Sasi dali stariiim rasarla. Aii u tom su s e k a o s up o l a g a l id u b o k i l e m e l i i . izmiienila je kulturu'i rasni sadrzaj daleko viBe. pa Franti u Galiji nisu uniitili gradski Zivot.-r Te najstarije engleske kraljevine biie su povremeno u tatu Ve1$anisu takoder vjedno jedna s drugom i s divljim VelSanima.. r9 . negoli ikoje druge nordijske invazije onog razdoblja. da se brodovlje iseijenika. iz koje su do51i. 56 . )cijeli. Kad pomislimo. a u svakoj od tih povrino povezanih polititkih jedinica vrSile su pojedine porodice krrmu osvetu jedna protiv druge te bi samo pokatkad pristale da na narodnom saboru prime nkrvarinun (weregilC)u nadi. eim su Anglosasi zavrsili svoja osvajanja.a imena su im postala saska otprilike :a) Odsada poainjem slobodno Lrpotrebljavati izraz 'Velsani <.2a) guBu Romanizirane Britance iz lremena jedri za drlrge hvaiaii kralja Artura desto su izdavali njihovi poglavice u svojirn kavgama i svojoj pokvarenosti. iija je glavna osoba u povijesti i legendi bio junadki Ofa I. koje su protieralr. ufur'riena s duhom razaranja.

Nisu ih istrijebili. aii ne s dftge strane riieke Severn. tako. >grada tegija<. da se ne bi nikad miieBali sa zarobljenim VelSankama . kao na primjer u dijelovima moivarnog podmdja Istodne Engleske i dijelovima grofovije Hertfordshire. a Sasa civiliziranim tovjekom. izuzeei od toga pravlla: dZepo\nisu velikog -Zivlja zaostali na istoku. a 1 rod se moZe kretati. i' Glavni su dogadaji toga stoljetnog rata bili izbijanje E^gleza i.. da su bili odrezani jedBi od drugih i od zi\. Ako se sve te pojave uzriru zajedno. gotovo do naiih dana doista su ovce po brezulicima obiiavali brojiti u keltskim broikama. Krajevi u ravnici. da. doista je veoma nesigurno.nalazimo da god. na ra\aima toga moivarnog kraia: niihovi se tragovi Eesto trlronalaze ondie.susili dno kotline i osnovali seliadka gospodarstva.uai u divlja brda Walesa..-Sasi--s-u . Nju su smrvila dva barba6tva: provala Sasa i preporod Kelta. u kojima je cvala ta ku1tura. sve .. one znaie veliku promjenu u rasnom sadrlaju. i odanie su se naselih u uvalama Jezerskog pofuuEja gdie su oni urvi jskraili i o.7925. rt. da nisrf ni pokuiali. PreZivjeli Keiti. tokom jednog i1i dva pokoljenja sve ono umijeee i tradicije. I Izbacivanje VeLiana iz najbogatijih krajeva otoka treba dielomice pripisati i njihovoj vlastitoj 6udi. Imena su mjesta tamo uglavnom nordijskog. eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee Lnke District Histora. kamo ga je votja. poluotok . Prva je posijedica osvajanja bila ta. posiije pobjede god. koliki su broj Veliana poStedjeli o-svajaii. kako se kre6emo od istoka prema zapadu. Cijelo pitanje o tom. bile su obje strane pokritene. a Vel5ani sve vi3e privikar.kr z---cij. da su Juti i Englezi. bili su surovi barbari. U Wessexu.-Silo TilE-u ili fe.senazvane VelSanima. jer je sad Zivio u rarmici. pa su po svoi prilici te Kelte nordiiski poliodjelci dri€-li kao robovepastir. Omier velikc i nordiiske krvi ne moZe se todno ustanoviti za svaku oblast.900. 5??. PrivrZenost Veliana odnosila se manje na t1o nego na rod. r. bili su na:me bai oni krajevi. poaeo razvijati svoju vlastiiu kulturu. te3ko je uvelidavati Stetu. ali nikada staroga angiosaskog porijekla. . No. Na otoku kao cje7/ lini do3lo je do nagiog nazadovanja broja puianstva li veli€ine povr5ine obradene zemlje. Polunomadski su obiiaji stanor.tim Andromahama pokorene rase.613. koja je veoma brzo prestigla I I kulturu vel$kih goritaka.z \ Wessexa na uiie rijeke Sevem (po predaji god.sjede.gdje danas ne bi nitko iivio. jednako kao i saski dg' iljaci.samih. premda se katkad pretjeralo s obzirom na potpunost izmjene rase. tako prelazimo postepenood nordijskog Zivlja prema vel5kom.elo--1o vdieme. koji je u ono vrijeme obuhva6ao Dorset i Somerset.Medutim su se keltski jezik i kultura u preteinoj mjeri adrzali jedino u Corlwallu i u nepokorer:m brdiryla Walesa. . Geografija je izvrnula tok povijesti.Somerset i konaino -devefom Devon. a kasnije Skandinavci na njihovu rojestu. ipak. koia jo! danas postoje.njka bar u nekim velikim >trevsoviman olakSali premjeitanje obitavaliita i uzmicanje od omraZenogasaskog osva. Neznatni su tragovi kellskog jezika u t5) Tako se dogodilo u Jezerskom podrudju.ola u ravnicama.. Radije umrijeti u borbi ili uzmaknuti preko mora u novu Britaniju (Bretanju) u gaiskoj Arrerorici i1i se_ po\. Stara su keltska plemena u ioi oblasti Zivjela pri dnu tih pustih vlsoravni. blizu ruSevina Chestera.se. kad je Evandelje doSio iz Rima i Skotske. Uglavnom izmeaiu god. te je udinila Kclta barbarorn. Cumberland i Westmoreland. koja obuhva6aju nekollko stotina godina. da se.qli na njih kao na svoje su. U brdima Walesa i na pustarama CornwalLa zaboravili su civilizirani bjegunci.viSq civilizirali. gdje su Vikingi na svojim dugaikim ladalna oi. mjestimice keltskog. Rekao sam. na kojem se rasetjavani" Sa"a do. dok su Nordijci kasnij e osnovali naseobine na krajnoj zapadnoj obali 1<aona primjer u juZnom Walesu i u sjevernom Lancashireu.95) U Wessexu i Merciji proraijenio se doduBe jezik. poslije pobjede !. kad su prvi put doiii na otok odmah doveli sa sobom toliko Zena vlastite krvi. No moZe se postaviti op6e pravilo. Postoje.setom stoljedu.zatim dolinu S_everna. kojima je proBia metla saskog razaralelja.. Sasi.. Ipak je Sas.rezali Keltima zalede na rnoru. Ne moZe se pretpostaviti. Sasi su kasniie u Bedino vrijeme zamjeravali Keltima taj propust.aostar.l t t u dcvet sluiajeva od deset. zakoni saskog kralja Ina priznaju prava posebne k1a. koji su biii daleko manje civilizirani od njih . da su se izgubiie _ tehniika vieltina. S druge strane. Stoga su u tim zapadnijim krajevima keltska rasa i obiiaji oslaii na Zirrotu u veeem opsegu. koje vrijedi jednako na sjeveru kao i na jugu otoka. Lancashire. 693.io je Vel$ane u Strathclydeu. zbog kojih su nekad mogii gledati s visoka na prostaka Sasa. Cotlingwood: 59 1 . da ih obrate na krB6anstvo.Valesu i na Devandkom pcluotoku u tri osamljena dZepa \eltskog piemenskog Zivota. 5B Na taj su naajn u nizu napredovanja. koji su katkad bili posjedlici zemlje i vojaiiki siuZbenici krune. istjerani iz svojih gradova i imanja i okruZeni keltsl<im suplemenicima. osvojili i naseliti Cheshire. koja je nanesena rimsko-briianskoj kulturi.jada. nastavljao pograniani rai izmealu Veliana i Sasa kao redovita pojava Zivota. ali je ostalo la Zivotu znatno viSe Kelta negoli u starijim sasklrr naseobinama dalje na istoku. znanost i obrazovanost Rima. prjdoili su Vikingi uzvodno rijekom Soiway i vodama na podruiiu Furnessa. Dolazak saskog iivlja na obalu Irskog kanala na tim dvjema todkam. ali te saske divijake nisu mogii priznati gospodarima.Da\. posto je zaustavljen prvi nasrtaj. Oni su se pokoriii civiliziranirn Rimljanima kao vi5im bi6ima.no prije no 3to se navriilo napredovanje Engleza. i 1000. Vel5ani su toliko mrzili Sase. kod Deorhama u groioviji Glcucester) i izbijanje Engleza iz NorG humbrije na u3ta rijeka Mersey i Dee.

kad su sredrjovjeko!. Drugi uvjertjivi dokaz. znade dom Veliana ili Britanaca. dodu3e. A zatim upofrebljavala se cesta kao kamenolom. Za razliku od Nijemaca i Skandinavaca Englezi su mijesana rasa iako uglavnom nordijskog Zivlja . ukoliko se moglo govoriti o trgovini u onakvo barbarsko vrijeme. usvojilo engleski jezik dtrboko u Srednjem vijeku.bez obzira na to. kcja je blizu staron granidnom pojasu uz dolirlu rijeke Severn. da engleska poezija duguje poneBto divljoj keitskoj maSti.ni Englezi. bila u slijedetern: nitko nije vi5e gradio tvrde ceste na otoku do maitarinskog pokreta26)u osamnaestom sloljeau. da su. A]ro je on.) opet govod o Londonu kao va2nom sredi3tu trgovine. Neke su dionice popravljene i modernizirane i artomobili sad jure sropama iegija. A te dinjenice najoditiie pokazuju. a mozda i -Lindsey( podsje6aju na keitsku proSlost. Ipak moramo I tu biti na oprezu: poneki anglosaski nastavak moZe sakriti keitski korijen. u ralom Srednjem vijeku te su kamene ceste jo3 uvijek prelazile otokom. jer se ogranidavaju na otprilike pola iuceta rijedi. vjerojatno su 'utjecale na znadaj Ingleza. ?00. koji danas traZi da mu se prizna. Za vrijeme mrainog doba j. No druge dionice . rimske ceste i vel3ko krd6anstvo. Kao Bto je ve6 prije redeno. koji govori protiv toga. oni su troje ostavili za.sla. u vrijeme. poieli graditi za sebe stambene ku6e od kamena. iako je u tom kasnijem razdoblju bilo viie sporednih ce. 61 . Sio su Englezi kroz mnoga stolje6a Zivjeii u posebnoj ktimi Engleske i u socijalnoj i politibkoj sigurnosti jednog otoka. sto je mogute. S druge strane razlika. Wallington i Walworth i nordijska rijed Birkiby. Shakespearese rodio u grofoviji.pripadaju iskljuaivo onom Britancu ili Sasu. koliki je todan omjer. da su neke prirodne oznake zadrZale sasku varijartu svojih starih imena .ui pokret {turnpjke movement) i:ao je za 1. kao na primjer Trutnpington i Modjngley. Carske su kamene ceste. kojirn su govorili u saskoj Engleskoj. Zahvaijuju6i osiavStini Rimljana imala je Britanija bolje glavne ceste za vrijeme saske heptarhije negoii u vrijeme Stuartovaca. Kamene su kocke postepeno propadaie. veliianstveno prolazile modvarcm i lumom. P{emda su se mostovi zbog zapu5tenosti doskoro sruiill. Vaznost je rimskih cesta. To je jak dokaz za to. koje je u velikoj mjeri bilo keltske krvi. kroz neko vrijeme bio napuSten. kao Walton. Ipak to ne dokazuje sve. popridtu sukoba Vel5ana i Sasa. Danaca i Normana te su potpomagatre jednako u miru kao i ratu potragani rad saskih i normanskih kraljeva na ujedinjavanju Engleske u jednu driavu i na stvaranju engleskog naroda. Kelti su i daije joi ostali. koji se posiije god_ 1065. A smatra se.sobom kao svoju trajnu ostavitinu _ rra_ dicionalni poloZaj Londona. da su VelBani preZivjeli u ve6em ibroju. i neodredeno se odnose prema dinjenicama. jer keltska Irska govoti danas engleski. koja su pozravala Cezarovo ime samo kao rriit. nordijski osvajadi u potpunosti izvr3ili poremetaj i preseljavanje. dobro osigurao od provala. d. koji se pojavljuju --EiJ*t. dolazi mozda i otuda. Rimske su ceste snaZno pospjeiile osvajanje Sasa. da je engleskog roda. vodile od mora do rnora. je nordijski znadaj imena mjesta u Engle_ skoj. ali su tamo. te su se konaino najvecim dijclom izgubile u moivari ili oranici. kad su Skoti bili liudi bez 5kola.Ie (god. dok su Rimljani nestali iz povijesti Britanije. Sva su ta umovatja plod maste. da mnogo VelSana nije preZivjelo. Od kolnih su cesta rimske ceste spale na staze za tovarne konje. jer kad su napwtili Englesku. ipak ne smijemo srnetnuti s uma. koji jos uvijek putuje pJesice.\ i jeziku.kao >coornbe< za dolinu i rijedi >bredon< i >avon( za ozrtaktt bregova i rijeka. Mi se jo$ uvijek rado zanosimo time. eak i neka stara anglosaska imena krajeva kao primjerice Kent.i Ie su bas najorniljenije . "u uz pomoe redovitog ubiranja maltarine na glavnijim iestama pomogne octrzavaniu i gradnji novii cestd u Engleckoi. i drZale se opaenito viieg terena. nisu odnijeli svoje ceste sa Rinljani. MoZemo mir-ne duSe smatrati Rimljane utemeljiteljima Londona.-. Imena sela i naselja ipak veoma rijetko pripadaju predsaskom razdoiblju izvan potpuno velskih krajeva. gdje je biio potrebno. soborn. 60 Prijeporno je pitanje. Divlja su plemena. eini se. pa iako treba to pripisati utjecaju Bkole i Starnpe. aii im je slava potamnjela. koja moZda tede u iilama svakog dovjeka. poito zu donekle iscrpli zalihe drva.njih treba pronaii kao zetrene uske putove. Koncentracija njihova sustava cesta na toj todki plovne Temze os gurala je trgovadki preporod Londona. do njegove je uspostave kao saskog grada dedrijeg opsega do31o veoma brzo. buduCi da s'e u Bedino vdjeTl. iesto uzdignute za nekoliko stopa iznad tla. koja se opaZa izmealu suvremenoga engleskog i suvremenog4 njemadkog i skandinavskog jezika. Keltska i pretkeltska krv. Ermine Stleet i tr'oss Way. da je puianstvo jugozapadne Skot_ ske. stolje6ima gazila po njegovim divovskim cestama te su irn davaia fantastidna imena: Watling Street. da disto saska imena. tijesno povezanoj s dubokom osjedajnosau i zdravim razumom nordijskih rasa. a ljudi su bill suvGe nemarni i neuki da ih nadomjeste. da li je u najdivljem razdoblju saskog osvajanja London bio potpuno napuBten ili nije. posto su njihovi gladitelji otiili. taracani su prijelazi preko plidina ostali. koji bi bez njih bio ponovo pao u razdor i barbarstvo.

".*d"t*1111fl tsiilI:I-1 :.l:"dff -...:?iil:i :.!tri! sjevera i z"p"d4.'. Canr.jeii .J..1"*il.::1 iiil"i' #l Li. Med.je."""""-. 380.!X'i .: lntroduction to the Sutbea of EngLish Pkrce No'mes."g". i Chambers: Wid.:frii.*ff. sv.rne'zu ji:::g^ "'"'li'. 5ii: ji:i "'. I.x.. jer je bila tij esno povezana povijesdu i vjerom Armorike na suprotnoj obali Galije' Onamo su trjeZali sa svoga otoka Britanci pred saskim osvajaiima" i to u tolikom broju. Fox kaze: Po"loje dokazi o Pra'lenju aneios.ali iu ie mozda loiniie izrazio.n"jiil."T. *"i"ir.:*. 1925. onolto su 11 :"i-::l'i: kr ne zna se odakle i netragom ravnica i pritjednjivali medu brda i modvare 'divljeg Walesa( Pror o a a n s l v o .::**. Hisf. Hodgkin: A Histora ol the Anglo'Sarons.\ j:t*n:"*"T"Tfi ."J*Tl' . nin i "". TREEEG POGLAVLJA l) O poriieklu Anglosasa I Jula v Chadwicki Otigi!1 ol he linglish Notio.l..vr"s t'i bari".:'-:T"f.::r. koiu ie..1: li:il . Ti&j"" ffi:iff":?t*r*fi '."J:'iill .T:f:Ti. str.[::.rj::"+xd."i""fi "'i:#ffi.ri.J "'"'ak Areluia pobjede.. Havedieldovol tvrdrlji. koje je provela ostala Franq..i.. Izgubtjena povijest rornantidnog doba Comwalla imala je sigurno dobrim dijelom pornorcki znadaj. fu "ugu i. 284. a krgcanstvo Britanije nalazilo stvaralaiku snagu pod svodovima smrti.. j:*. str." #ffg:::. #. . Baldwin Brown: A|t in EarIA Englatud.. _ ? nl"t"".:. . te je ostavio svoja imena selima Cornwalla kao uspomene na ta uzbudliiva !'remella.[lifl::..ii:'J. .J .J :$ .-"T.ll.-391. Med. Arneorika romaniziranih Gala postala u doba keltskog preporoda >Britanijomn (Brittany-Bretagne).:':?tr"... ...ff.Ji':::r*":i:"R ""1."1': r":.":'.-i.T"Ttrit^${rLH:#t{i"*ir:rl: au "" u.-..:.. Svoj ee jezik saduvati. kad je clviiizacija Britanije propala. I.:n*i#r*:n.*].-247." i:F_r "*t*"t i'.i*#{*:li"::." :::1.ims\ot[ Ijetnikovcuu niie Cyril Fox u djelu: cambrid'ge Region protusLovio.:"i".:":.. Leeds: Archoeologa at AtrgLo-Soron Settlelnents. (1924)..:iil"?i"".. :) Haverfield: Roman occupqtio?t.lifl.. Roman Occu' Chadwick: Origin of the English Notion. j.l*r".:f"J""#il1*.' Mures o engleskim naseobinama u prvoi svesci djela otjord Historq ol Engl@nd."'iT. str' 2?4..i:.zapravo nislr moida "#i ". Svoju 6e zemlju izgubiti izuzev divlji Wa1es...i ?j"":. pumm koiitra i1z niegove sumske poioke. R.::'"i. pa dak ni u doba Francuske revoluciie."!!i.i:"iJ.1.."s . H.^. Zivio je svojim Zivotom soj svetaca. LITERATURA ZA DALJNJI STUDIJ . a Stud'a in ALd Eltgtrish Heroic Legend..iu Cam- 63 . BILJESKE NA KRAJU tl#F:H:l'ilLil"'*:..lr? 62 . postjednje poglavlje.. !1io sod.*"il"a:T:.?fr s.f:tfrtjJ starete d. str."ii':r"ff .1]:i. 238. :"*t::" j jix? :.. 130. 237.* r.^.ii i'ilI i] ii :J "'J"*.:::rjivari s1 j.nepoznat ostalom kdeanskom svijetu.#*:X "#"":."'.H 1 t*i.li{. koja se nikada nije mogla potBuno ukljuditi u Zivot latinske Irancuskb.. opisuje njihovu sudbinu ovako: Svoieg 6e boga slaviti."". da )niie poznat nijedan sluiai.T#: ..:i "".j:il.-286.. Chambers: Widsi'th.f jHX i. I.m. 1935.0'11fi j. sv.. Haverfield porion. stt. da bi Sasi stanovali u kojem r. Cvril Fox: Camb'rid'ge Region..J.J.f:*i.ffJ?""j rzvjestaj o jednoj dogodovstin '*mx Slidan je bio razvoj keltskog krB6anstva na dalekom poluotoku Zapadnos Wa]esa iii Cornwallu U njegovim moavarama..:'::ti.anstvo.izvoj- ".. iam.fu#".. kad su se )Bretonci( tako divlje cpiraii velikim promjenama.li*#l:.J.i'j. da." gijj.li'-'t:'.-. f._r:tn. 296.srrverne. Hist. "'r.trj 3it [xYH . ili :tr.+f"rx.iJn:n *."f ..:"i"""i'i:i:.l.ffi o""rfrffi '.:lt'li:rffi #:iyili+ll'#fl |"Y'.Eka. s d."Sff .:": : :': one.Tf:j. ....:"lH.. 384.-385.. Leed ArcfLaeoLoglJoJ Anglo-Satotu Settlements. *x'"ffi:. sv..::".iil..:lXii.:HT:*Hli::".:X .* fTi*:iJ4l'.skih naselja irnad rim"k'h gradnia na podrua.gn. koji su tekli do spilja u pe6irnama."u"..:: .brj..".:'F..r.. ]'"1:.:ll.sith.*:::"lm:. t a r o gv e l s k o gb a r d a o s t a r i m r a s a m a n e k a d g o s p o d a r i m r Britanije.ry.jlr:j*:*.:": *n"J i'.Jffi T. j.:i:::.f.. kad su se po.ri. Piace Name Society.1936.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful