You are on page 1of 4

Analogni univerzalni mjerni instrument

Analogni univerzalni mjerni instrument (popularno "unimer") može se upotrebljavati kao ampermetar ili voltmetar za izmjeničnu i istosmjernu struju. Također ima opciju mjerenja otpora. Lako se s njime radi jer ima svega tri utičnice od kojih je jedna uvijek zajednička (ima ulogu uzemljenja u strujnom krugu).. Što mjerimo? Za mjerenje napona/struje uvijek nam treba kombinacija dvije utičnice. Sjetimo se – ampermetar i voltmetar ulaze u strujni krug ne ometajući sam krug. Stoga ampermetar, koji se spaja u seriju, ima malen unutarnji otpor, a voltmetar, koji se spaja u paralelu, ima velik unutarnji otpor.

ili pak mjerimo otpor (Ω). – ili + je korisna opcija kada mjerimo istosmjerne veličine.Kamo priključujemo? Utičnice iznad kojih je oznaka „V“ i „Ω“ služe za mjerenje napona (od 0. Zadnja utičnica predstavlja izlaz iz mjernog instrumenta kojim se zatvara strujni krug. Znači. te napona manjih od 0. Smjer je određen tehničkim smjerom struje. a da prethodno ne znamo koji je smjer struje. Upravljačke komande sastoje se od dva kružna prekidača.ili +) ili izmjeničnu (~) veličinu. ako mjerimo istosmjerni napon i vodič koji je spojen na + pol spojimo na utičnicu s oznakom V. Manjim prekidačem određujemo mjerimo li istosmjernu (. . tj od + pola prema – polu.3 V do 1000 V) i otpora (od 10-2 Ω do 100 Ω). Simbol – i + odabiremo ovisno o tome u kojem smjeru teče struja (ili o polaritetu napona). Utičnice s oznakom „A“ i „mV“ služe za mjerenje struje (od 1 µA do 10 A). odabiremo „+“ kao smjer smjer struje. Ima oznaku „Θ“.3 V.

Postavim mjereno područje na najmanju osjetljivost mjerene veličine . 1000). Kakva je to veličina (istosmjerna ili izmjenična. Na taj način se izbjegava greška u očitanju. Drugim riječima. odaberemo li područje s oznakom 1000. Najmanja osjetljivost znači da namjestimo mjerno područje na maksimalne vrijednosti. Pri očitanju vrijednosti bitno je gledati na skalu tako da se kazaljka poklapa sa svojim odrazom u zrcalu koje se nalazi ispod nje. Obje imaju osnovni podjeljak 1. Kad odaberemo područje. napon. osnovni podjeljak je 0. 300 i dekadske oznake (1. osnovni podjeljak je 1/30 maksimalne vrijednosti: 10. 30. za napon 1000 V. Što mjerim? (Struja. Ona sa oznakama 3. Kako mjeriti u par koraka? Odgovori na tri pitanja nam definiraju osnovni „što i kako“ paket mjerenja na unimeru. Odaberemo li područje s oznakom 1. a time određujemo i njegovu osjetljivost. a ispod nje 0 – 30. osnovni podjeljak je (1/100 maksimalne vrijednosti): 10. a za otpor 100 Ω. 100. ohmska) . Za struju je to 10 A.Većim prekidačem odabiremo mjerno područje. Na vrhu je 0 – 100. U skladu s tim postoje dvije skale za očitanje.namjestim veći kružni prekidač . a pri mjerenju treba mjeriti s najvećom osjetljivosti. otpor) . 10. Prije početka mjerenja bitno je postaviti osjetljivost na najmanju. 1. koristimo prikladnu skalu imajući na umu da odabrano područje definira osnovni podjeljak. Odaberemo li područje označeno s 300. Analogno vrijedi i za skalu višekratnika broja 3.u skladu s tim ću na kraju unimer spojiti u strujni krug 2.01. Kako očitavamo vrijednosti struje ili napona? Postoje dvije vrste mjernih područja neovisno o tome mjerimo li struju ili napon.namjestim manji kružni prekidač 3.

Mjerenje otpora Unimer može mjeriti i otpor nekog otpornika. Otpornik ne trebamo uključiti u strujni krug da bismo odredili njegovu vrijednost. Jedan kraj otpornika spojimo na utičnicu „V Ω“ a drugi na Θ. . Za velike vrijednosti (napon 1 V – 1000 V. struja 1 A – 10 A) i male (napon 100 mV – 300 mV. i dodatno područje za struje manje od 100 µA). Okrenemo manji kružni prekidač na oznaku „Ω“ i veći prekidač na 100 Ω. struja 1 mA – 300 mA.Primijetimo da za struju i napon postoje dva područja.