Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330.godine: 3.

-Mezopotamija

ARHITEKTURA MEZOPOTAMIJE
UVOD Najranije civilizacije Zapadne Azije procvjetale su u plodnim ravnicama rijeka blizanki, Eufrata i Tigrisa. Ovom području dato je ime Mezopotamija (grč. Mesas- sredina+ potamos- rijeka). U anntičko vrijeme rijeke su ulazile u Perzijski zaljev odvojeno iako su danas sjedinjene u jedno ušće i Zaljev je proširen nekih 200 kilometara sjevernije. Tokovi rijeka posebno u južnim krajevima su se značajno promijenili. Za razliku od Egipta, Mezopotamija nema prirodne odbrambene granice. Na zapadu postepeno se spušta kroz donje zemlje na valovitim stepama arapske pustinje, dok se na istoku lanac Zagros planina pretvara u luk koji je okružuje, doline i planinski prevoji bili su dovoljno plodni da bi hranili susjedne narodi koji su bili vidno zavidni na bogatijem životu koji su nudile bujne mezopotamske ravnice. Prema istoku od Zagrosa golema je Perzijska visoravan. Na sjevero-zapadu, riječne doline se sastavljaju sa Sirijom, a Sirija i Palestina, okrenute prema Mediteranu, zajedno imaju vezu sa Egiptom i čine „Plodni polumjesec“, sadržavajući većinu vrijednog zemljišta na Bliskom Istoku. Sirija i Palestina bile su na udaru upada osvajača s obe strane, nudeći više primamljivog plijena, nego što se nosilo u trgovinkoj ponudi. S druge strane Anadolije dolazile su plemena osvajača koje su tako često ometale i remetile naseljeno stanovništvo. U centralnoj Anadoliji plemena Hetita razvila važnu civilizaciju u drugom mileniju p.n.e., o čemu smo govorili u prethodnom poglavlju. Kulture ovih zapadnih regija od Anadolije na sjeveru do Palestine na jugu, iako vrlo stare, nisu bile toliko autohtone koliko izvedene iz jedne ili više od tri glavne civilizacije zapadnog svijeta: Egipta, Mezopotamije ili Krita. Mezopotamske rijeke bliznakinje izvirale su u planinama Armenije, ojačane u svojim tokovima drugim rijekama i potocima. Njihove glavne vode hrle prema planinskim dolinama i poslije otapanja snjegova, dosežu veličine poplave u maju. Da bi provjerili navodnjavanje i zalili ravnicu, drevni mezopotamski narodi izgradili su mrežu kanala, bazene i jame za skladištenje koje su osim čuvanja rijeke u svojim tokovima dali nevjerovatnu plodnost aluvijalnom zemljištu. Izobilje žetve žita, voća i povrća, ribe i peradi, i stočarstvo bili su izvor čuđenja putnicima i piscima koji su ih posjećivali. Kanali i rijeke su takođe služili i kao putevi, pa ceste uglavnom nisu bile građene. Mezopotamska ravnica je uglavnom aluvijalna, i prije sistematske kontrole poplavnih voda iz planinskih izvora sadržavala je veliku močvaru. Trske i rogoza bilo je u izobilju, ali drveta za gradnju, iako su palme bila na svakom koraku, stari narodi su se morali oslanjati gotovo u potpunosti na uvoz, bilo sa obronaka istočnih ili sjevernih planina, ili najljepšeg potrošnog materijala iz Libanona, na sirijskog obali gdje je rastao cedar tako poznat u rano historijsko doba. Osim povremenih gromada koji bi donijela poplava, ni kamena nije bilo dovoljno, a male količine vapnenca i alabastera koje su bile dostupne, morale su biti dopremane iz visoravni. Imali su i minerale: željezo, bakar, kositar i olovo. Jedini građevinski materijal koji je bio dostupan bila je glina iz tla, prilagođena za izradu cigle koja bi bila sušena na suncu, ili kada bi bila namijenjena popločavanju važnih struktura pečena u peći i za ukrašavanje glazirana različitim bojama. Nasjeckana slama bila je pomiješana sa ciglama sušenim na suncu, da bi se povećala njihova kohezija. Pečene cigle ponekad su postavljene u vapnenom mortu, ali češće u bitumen, prirodan materijal lako dostupan. Na Perzijskom zaljevu bilo je dovoljno kamena. Mezopotamija ima vrlo značajne klimatske ekstreme, užasno sunce ljeti, posebno u južnim krajevima, a zimi hladno, sa udarima sa sjevernih planina. Tu je malo kiše osim u sjevernim područjima, a usjevi su propadali bez dovoljno vlage. Da nije bilo složenog i učinkovitog sistema navodnjavanja, koji crpi iz močvara riječnu vodu i visoke plodnosti aluvijalnog tla, drevne civilizacije nikad ne bi dosegle tako 1

Oni su bili lično slobodni. Osim bogova. ili su bili vezani za zemlju seoskih opština. Seljaci su bili najbrojniji stalež. nauke i religije. Kao i Perzijanci sa istočnog platoa njihova religija se prvo odražavala na ljude iz ravnice. ili su stvarani od prezaduženih seljaka. zemlja je morala biti savjesno podijeljena. nekih dobrih ali većinom čudovišta. ali popularne religije ako ne i službene nastavile su prepoznavati manje. sporedne bogove među kojima je Mitra. gdje su mudraci. nije bilo javnih ceremonija. bog sunca. Država je bila organizovana kao tzv. veća nadmorska visina daje suh i vedriji zrak i uslove za frekventnost svjetla za sale sa stubovima i trjemove perzijskih kraljevskih građevina. vlasnici zemlje i slobodni seljaci. prihvatili su religiju Zaratustre. Hramovi su bili jednostavni. i domaćin duhova ili demona. boginja strasti i rata. Društveno-ekonomski sistem bio je robovlasnički. bog mjeseca i Ištar. Ovaj poredak. granični sporovi morali su biti riješeni. U drevnoj Mezopotamiji postojala je potreba za poljoprivredom koja je oblikovala društvenu strukturu i uslovljavala narav rada. Svi oni činili su privredno društvenu osnovu države i društveno-ekonomskog poretka. ili snaga zla. bog sunca postao najpoznatiji. Glavi bogovi bili su Anu (bog neba). koji su predstavljali sile zla. često opremljeni „ziguratima“ ili svetim gorama sa svetištem na vrhu. kome su pečat dali brojni robovi i formalno slobodni seljaci. Religija je dominirala svakodnevnim životom. Enlil (Bel) bog zemlje i Ea. Složenost navodnjavanja osnažila je komunalni trud. sveštenička klasa.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. Kao i u Egiptu. Simbolizam i praznovjerje prevladavalo je svuda. žrtvenici su bili napravljeni prije oltara na kojima se nalazila sveta vatra. na čelu koje je bio vladar neograničene vlasti. tumačenju mističnih i vjerskih rituala. kasnije Sin. i nasuprot njemu Ahriman. od njih Anu je bio najveći. Znakovi i proročanstva su se tražili svugdje i u bilo kojoj aktivnosti. proizvele su snažnu klasu astroloških sveštenika. istočnjačka despotija. jednosobne četvrtaste kule.-Mezopotamija visok stepen kao što su to učinile. za koje se smatralo da vlada gradom kao vrhovni gospodar. sezone su se morale predvidjeti i kalendar 2 . Svaki grad imao je glavno božanstvo. Dva su protagonista Ahuramazda bog neba i kreator dobra. glavne snage društva činile su bogatije porodice. kao onih koje su obavljanje na otvorenom u susjedom selu. gatanju. tu su bili i heroji. U susjednoj Perziji dok su klimatske promjene bile sličnog raspona od krajnosti do krajnosti. Religija je reflektirala način života. pa se tako razvilo pravo. bog vode. zemlju. Uz njih. vatru. u kojima se sadržala sva mudrost starosti. Drugi su obožavali mjesec. deformisanih i zlih. Za razliku od Egipćana. u dalekim planinama. u Mezopotamiji je težnja za kolosalnim građevinama mogla da bude realizovana zahvaljujući sarno radnoj snazi brojnih robova i seljaka. ali je on dugoročno dao važnost Bel. Mnogoboštvo antičkih naroda bilo je istog karaktera u cijeloj regiji u bilo kojem historijskom periodu. omogućio je nastanak gradnji ogromnih dimenzija. rođeni od božanskog oca i ljudske majke. i potrebe za boljim vještinama u medicini.Marduku koji je došao da zauzme mjesto Enlila iz prvobitne trijade. Tako da se mislilo da bogovi borave u visinama. Tako su bogovi zamišljeni kao strašna bića nestalne naravi gdje ljudi postoje kako bi im služili. Merduk je bio zamijenjen Ashurom. Oni su formirali trijadu kao što je bilo i u Egiptu. sklanjali svetu vatru. ali neko vrijeme prije njihove nadmoći. Čarolije su tkane i magija praktikovana. i da bi im se približilo. kao i izgradnju velikih gradova u čitavom Međuriječju. nacionalnim bogom Asiraca. Nannar. sistem etičkih snaga koje predstavljaju borbu dobra i zla od početka svijeta. vodu i vjetar. neizvjesno i pomno održavano na temelju uvijek prisutne opasnosti od prirodnih nepogoda. a u poljoprivrednoj grani imala je glavno uporište. Robovi su dovođeni iz čestih ratnih pohoda. uništavajućeg duha. proizvodila je sumoran izgled gdje je uvijek bio prisutan strah da će se volja bogova neispravno predvidjeti. Religija je imala malo uticaja na perzijsku arhitekturu. kome je bila podređena činovnička i vojna oligarhija i sveštenici. Mezopotamci nisu bili veliki graditelji grobova. Drugu trijadu čine Šamaš. umjetnosti.godine: 3. Bila je jaka tendencija prema monoteizmu da Ahuramazda bude vrhovni. jer nisu baš puno vjerovali u budući život. izmjerena i matematički podignuta. hramovi su građeni na velikim umjetnim povišenim platformama.

porez i na pitanja ugovaranja građenja objekata organizaciju rada. god. a konačno je tekstove klinastog pisma odgonetnuo engleski asirolog Rawlinson 1894. Velike sposobnosti su razvijene u obradi metala. grčki histočari. kovači. vojna autokratije sa vojskom u pripravnosti bili su dominantne klase.-Mezopotamija uspostavljen (Sumeri su prvi podijelili godinu na 12 mjeseci. Značaj religije osjetio se posebno u razvitku astrologije iz koje se razvila astronomija. običaje i privatni život prije njegova vremena. a ne trgovci. naglasak ovih nježno urezanih reljefa-je na rat i potjere. na koju je umjetnost pisanja. kipari. lončarsko kolo bilo je poznato već 3000 n. god. Dobro napisani zakoni uređivali su gradski i život na selu. znak civilizovanih ljudi. kraljevskih i pravnih akata i transakcija. bila je odgovor. Tako visoka društvena organizacija zahtijevala je evidencije i sredstva neizravne komunikacije. malo je pozivanje na vjeru. dan i noć po 12 sati. ostavili su niz podataka o Mezopotamiji iz doba Novog babilonskog carstva. Diodor i Strabon.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. Od pisanih spomenika za nauku je najznačajnija biblioteka u Ninivi koja je pripadala kralju Asurbanipalu. Između gorkih i okrutnih ratova njihove vođe iskoristili bi svoje smrtonosne vještine u zamkama-lovu na divlje životinje. a u gradovima su bili stolari. godine. te su razvili matematiku.e. lončarstvu i izradi. Herodot. Iako je zemlja bila bogata poljoprivrednim proizvodima ali lišena dovoljne količine minerala i mnogih drugih potrebnih roba. Ipak. Putokaz za čitanje klinastog pisma dao je Nijemac Grotefend 1850. Nju je pratila medicina. i Asiraci su biliratnici. Klinastih ili klinasto oblikovani znakovi na glinenim pločicama ili cilindarima su se pokazali izdržljiviji u trajanju od egipatskih zapisa na papirusu.godine: 3. Sveštenici su posmatrali kretanje zvijezda. tkanju. a među njima su zapisi svih vrsta crkvenih. izrađivač muzičkih 3 . Odgonetanje "zakonika" koji je napisao Hamurabi (oko 1792-1750 p. te beskrajnih poslovnih dokumenata. stoga je trgovina bila jedna od glavnih aktivnosti.n. Ksenofon. društvo u cjelini i dalje je nastavilo istim životom kao i prije. U Asiriji. feudalne usluge. trgovinu i prava kupca i Dio iz Hamurabijevog zakonika koji se odnosi prodavača.. vlasništva. sat na 60 minuta i krug na 360 stepeni).e) omogućio nam je prekrasan uvid u navike. Niz manjih zvanja ispunilo je temeljne društvene strukture. Osim iskopina i spomenika pisanih klinastim pismom. Iz ove epohe postoji vrlo mnogo preživjelih finih zidnih skulptura koji oslikavaju socijalne uslove i oblikuju ilustrirana historiju bitaka i podviga vladara. a koja je iskopana 1854. Oni su doveli do zapošljavanja velikog broja pismoznalaca. i praksa vračanja i magije. i brojni odbrambeni obredi protiv sila zla.

iako nije rađena na grnčarskom točku. Postoje ostaci važnih svjetskih građevina koje se mogu pripisati "Arhaičnoj" fazi. svaka u odgovarajućem sloju složene privrede. koji je zamijenio Pasargadae na kraljevsku želju.e. Oko 2. Akadinci.n. mezopotamske civilizacije su stvorene mnogo vjekova prije. Vrijeme u kome se ona razvija je V i IV milenijum prije n. čiji je kralj Urnammu (2125 p. Historijsko razdoblje uzima za početak oko 3000 p. Pravila nisu bila oštra i običaji i vjera raznih pokorenih naroda su poštovane.n. na Pasargadae. Otkuda ta savršena keramika kod koje ne vidimo razvitak od primitivnih početaka do njenog stupnja savršenstva. pokorio je sumerske gradove i osnovao ujedinjenu državu čijoj su kulturi i umjetnosti pečat davali pokoreni Sumerci.-Mezopotamija instrumenata. Najstariji period kulture Mezopotamije ostavio je kod mjesta Obeid ostatke kulture mlađeg kamenog doba.n. Po svom lokalitetu ovaj period je poznat kao »obeidski«. Sargon. ali su rijetko trajno uticali na karakter kulture. već potpuno razvijenu. koju vidimo u IV milenijumu u Međuriječju. Babilon se pojavilo kao dominantna snaga pod velikim kraljem Hamurabijem (oko 1792-1750 p. Hetita.e s dovođenjem do savršenstva umjetnosti pisanja i potpunim razvojem urbanog života. naučnici. Pomiješani sa Sumeranima i nadbrojniji u središnjem dijelu i na sjeveru bili su semitskog porijekla. mjestu krunidbe svih perzijskih vladara i Perzepolis. Gradi tipične neolitske kolibe od šiblja i blata.). Sumerci su narod srodan uraloaltajskim narodima. Od materijala upotrebljava kamen i kost. Dinastija koju je osnovao skoro je uništena invazijom stranih sila.e). inženjeri.e.e) ponovno uspostavio ujedinjeno carstvo koje je trajalo stotinjak godina. Ova kultura je jedinstvena za čitavu zapadnu Aziju.n. ali je to zapravo pogrešan naziv.e. koji su nametnuli svoju vlast nad zemljama zapadne Azije preko agencija 'satrapi'. godine kralj Akada. 4 . gdje smo pronašli Sumerane. Civilizacija koja je rasla na jugu.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330.n. Najvrednije što je stvorio. koja je služila kao glavni grad Kiru Velikom prije njegova osvajanja Babilona 539.e.godine: 3. ovaj čovjek služio prilikom gradnje svojih primitivnih koliba. pod svojim kraljem Mursilisom I. Ovaj period traje od početka III do početka II milenijuma prije n. a to su bili upravnici ili banovi od dvadeset satrapija u koje je carstvo bilo podijeljeno.n. Nosilac ove nove kulture početkom historijskog perioda bio je narod Sumeraca. i druga mjesta koja su bila odgovarajuće smještena. osvojili Babilon oko 1595. to je keramika. Čovjek zapadne Azije u ovo vrijeme ne poznaje metale. HISTORIJSKI. Mi će mo razmatrati četiri glavna historijska razdoblja: (a) Babilonski razdoblje (oko 3000-1250 p. Već u to vrijeme uticaj civilizacije u kraljevstvu 'Sumera i Akada' patio od najezde sa istočnih brda.e. muzičari i slično. semitskog porijekla. u Ekbatani. 'Asianic' ljudi. koji su. a nakon toga iz Suse. Perzijci su dugovali dominaciju svojoj vojnoj superiornosti među ovom srčanom rasom iz brda. nego rukom. emigrirala je u srce ovog novog svijetskog carstva. Uz Eufrat i Tigris bilo je i trske kojim se. ali kao što je slučaj Egipta. Nipura i Lagaša. Prvo sveobuhvatno kraljevstvo u Mezopotamiji osnovao je Sargon I.e). kojim je vladano od njegova osnutka iz Babilona. matematičari. U ovom periodu stvorene su prve tvrđave oko gradova Ural Uruka.n.n. zauzimaju gradovi-države pod vlašću dinastije lokalnih kraljeva koji su neko vrijeme dominirali svojim susjedima.750. organizovani na odgovarajući način. oko 3500-3000 p. Kao i u drugim neolitskim kulturama ovaj čovjek je religiozan. Postavlja se pitanje otkuda je došla ova stilizovana dekoracija. Podizanje tih i drugih prekrasnih palača je dao dovoljno prilika za razvoj perzijske arhitekture i dekorativne umjetnosti.e. Obrtnici raznih rasa. Dekoracija na glinenom posuđu je geometrijska i stilizovana. To je uobičajeno za naslov fazu. On je jos nepismen.e. p. Među gradovima je Ura. jer Babilon se ne ističe do vremena svoga kralja Hamurabija (oko 1792-1750 p. osim zemlje. p. Akadski oko 2340 p.n. koja je savršena. . Uzastopnih kraljeva i njihove svite često su boravili u svojoj ljetnoj palači u bližoj Perziji. uključujući i Grke i Egipćane. pjesnici.

n.. on je trajno povezan s čudima Babilona. i zapadna Azija je postala grčka pokrajina. proširio je perzijsko osvajanja na Egipat (525. Partima (247 p. popularne kolumnarne arhitekture među Perzijancima. koji su bili semitski Akadinci.e).. Aleksandar Veliki (336 p.). (d) Perzijski period (539-331 n.e. proširio se u Evropu do Dunava.e.e. Obje države uvelike su se smanjile krajem drugog milenija. Carstvo je tada bilo u zenitu.n.g.e). Asiraci. sposoban i poduzetan administrator.e) nije najveće razdoblje asirske historije stvarno počelo.n. Njegov sin.a I on je.e). koja je trajala stoljećima.n.n.). p. 5 . čija je jako dugo. u 331 p.. ratovao je protiv Medijaca. osvojio je Donji Egipat u 671. koji su sljedeći preuzeli vlast.681 p. Shalmaneser III (859-824 p.n. Sjeverni dio je bio pod vlašću Medijaca.e). postigao ogromno carstvo. Kir je dao Židovima u Babiloniji slobodu i dopustito im da se vrate u Obećanu zemlju. Sargon II (722-705 p. Asurbanipal (668-626 p. Asar. Kir Veliki. nije manji od prizora čudesa grčkih gradova na zapadnoj obali Male Azije. u bici kod svoje vlastite granice. Babilonski vođa je bio Nabopolassar. u 539 p.e.e.p. Dinastija završava sa Nabonid. (oko 12501210 p. i bio je prvi koji je porazio Egipćane.). Nakon Aleksandrove smrti. p. Ashurnasirpal II (883-859 p. tako da je u 612 p.) i sasanidskim (226-641 n. ostavljajući zemlju otvorenu za zapljenu Urartima. Počevši sa uspostavom njegova vodstva nad Medijima i Asirijom. uglavnom se bavio gušenjem pobune i braneći granice Carstva. kao i knjige o svojim posljednjim kampanjama isklesao u pločama na zidu svoje palače u Ninivi (sada se nalaze u Britanskom muzeju). u sukobima sa grčkim državama. ali ne tako plodno razdoblje vlasti trajalo do 1171. Pregled Persijske arhitekturi biće dat u narednom poglavlju. najpoznatiji od asirskih kraljeva. Naslijedio ga je sin Nabukodonosor II (605-563 p.e. Kir je svladao Kreza. kao što svjedoče njegov novi stambeni grad i veličanstvena palača u Khorsabadu.n.n.e).e) se borio u tri kampanje u Egiptu i opljačkao Tebu (663 p. dok je južni dio pao u ruke Babilonaca. okupatorao sjeverozapadnu Perziju. a utisak stvaranjem čudesnih građevina od Memfisa i Tebe.486 p. gdje je sagradio palaču i štitio umjetnost. planinarima sa centralnog dijela okruga Zagros.n. počeo je pad.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. i to sve do vladavine Tukulti-Ninurta II (890-884 p. perzijski ruke su raširene još dalje na istok do rijeke Ind.226 n.e). a na zapadu. U Egiptu je provo je šemu kanala između Crvenog mora i Nila izvorno koju je projektovao faraon Neho. Sljedeći je Darije I (522 .e. posljednjeg kralja dinastije Achaemenian. (c) Neo-babilonski period (612-539 p. i završio potcinjavanje grčkih kolonista u zapadnoj Maloj Aziji sa zauzimanjem Sardija 546 p.e).n. kralja Lidije. i asirsko carstvo podijeljeno. a takođe i protiv Elama.e).e-oko 323) je uništio Darija III. Kambiz II (529-521 p.n.e Niniva bila uništena. godini p. u Asiriji. njegov sin.n.n. Bio je veliki graditelj.n.-Mezopotamija Hetiti su se gotovo odmah povukli. Od relativno male države u jugozapadnoj Perziji. Tukulti-Ninurta I. zbog stranih prodora.g. njegov sin (681669 p.godine: 3.n.e.e) proširio je carstvo do granica Egipta.n.n.e).e. Perzije je sukcesivno prešla Seleukidskima (312-247 p. svojom palačom. mogući sin Sargona. Potom se vratio na svoju sigurnu sjeveroistočnoj granicu na crti rijeke Jaxartes. p. U međuvremenu. poznat Biblijskom slavom. ali to nipošto nije kraj gorke borbe za prevlast. Sanherib (705 .e) svladao je Babilonace i vladao cijelim carstvom. On je proširena granice kraljevstva na sjeveru i istoku.n.e).e. visećim vrtovima i kulama. ali je našao vremena za izgradnju moćnih palača i drugih radove u Ninivi.e.e. Babilon je osvojen sljedeći.e) vodio je rat sa svih strana. neprestanim bitkama razvili su nezavisnu državu u gornjoj regiji Tigrisa.) dinastijama a prema kraju tog razdoblja bio je procesu poraza od muslimana. pljačkaš Jeruzalema i odgovoran za hvatanje sinova Izraela (597-538 n.n. semitskog naroda koji se kretao sa jugo-zapada. Njegov sin.n. S njim. psagradio veliku palača Nimroud i Ninivu i izgradio hramove bogovima. poraženim od perzijskog kralja Kira. i ukloniti s vlasti Ašura do Nimrouda (Kalaha). osnivač dinastije Achaemenian. (b) Asirsko razdoblje (oko 1250-612 n.n. 539.n.e) postao je gospodar u zapadnoj Aziji od Perzijskog zaljeva do anadolijske planine Zagros i od raspona do Mediterana.n..e. Bitkom kod Gaugamele.n. On je sagradio mrežu arterijskih cesta. sa upadima Medijaca. Tiglat Pileser III (742-727 p.n.n. ali u 63.g. koji su za stoljeće ili dva bili pod jakim uticajem Kaldejaca.

a glavni su sveti hramovi 'zigurati. Palača u Khorsabad-u. zidove iznad njih su iznutra oslikani sa vrpcama kontinuiranih friza na tankim žbukanim oblogama. koji su nosili bačvaste svodove od cigli. donosila ciglu za sve vrste struktura. pravokutnih stepenica koje su porasle od broja jedan do sedam tokom mezopotamske historije. U aluvijalnim ravnicama Tigrisa i Eufrata. izgradnje svih vrsta bile su raspoređene oko velikih i malih dvorišta. Pečena cigla je korištena oskudno za obloge ili posebnim slučajevima. koji su u asirskoj arhitekturi često vertikalno pločasti i završavaju na kruništu iznad i ispod kamenih podnožja. sastavljen od moćnih bedema i kula. bez obzira na razne epohe i države koje su se u Međuriječju smjenjivale. Portal na Ulazu No.3. Mezopotamija nije poznavala. Zidovi su bili bijeli ili. komprimirana u kalupima i sušena na suncu ili peći. u palačama alabaster podnožja državnih objekata i soba izrodili su se niske-reljef rezbarenje. oslikani u boji. kao u slučaju razvijenih zigurata. ovoj arhitekturi su poseban pečat davali utvrđeni gradovi na obalama Eufrata i Tigrisa. obilje glina. U njoj je arhitektura vojnih utvrđenja i arhitektura kraljevskih palača bila i specifičnost i njen najviši domet. kamen i drvo pogodni za gradnju su rijetki. međutim. s kolosalnim krilatim bikovima čuvarima na glavnim portalima. hram kompleksi i palače su izvrsne građevine. odnosno. na čijem vrhu je bila kapela za osmatranje zvijezda. trupci od palme ili rogoza ili trske su služili za obloge. Druge sakralne arhitekture. koji prvi put u historiji Ijudskog društva određuju jedan smišljen odbrambeni sistem. kula. imala zajedničke crte.n. svaka prema svojoj važnosti. Osim utvrda i zigurata. U osnovi. Unutar utvrđenog grada bila je smještena kraljevska palača izvedena na principu unutarnjih dvorišta. za najbolja djela. Došlo je.godine: 3. Kule ili potporne ravne trake služili su za ublažavanje opterećenja samih zidova. a ponekad i kupole. Arhitektura je u Mezopotamiji.-Mezopotamija ARHITEKTURA Drevna arhitektura u Mezopotamiji i Perziji je bila u historijskom razvoja oko 26 stoljeća. Da bi se obezbijedili od naglih poplava. fasada i presjek 6 .e. Zgrade su podignute na sirovim cigla-platformama. Alternativno kupolama.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. Ova palača će kasnije imati uticaja i na egejsku arhitekturu Krita. stubovi nisu koriščeni. a prilazilo im se rampama i dugim stepeništima. osim nekoliko primjera u kasnom asirskom i Neo-babilonskom radu. gradovi su bili podignuti na visoke zemljane terase čije je jezero bilo od nabijene ilovače a vanjska obloga od kamena.utvrda. Pored upotrebe luka.' umjetne planine koje se sastoje od sprata. ćerpića ili opeke. Ove terase bile su visoke 10-15 m. u ranijim periodima ili cijelo vrijeme uzajedničkim zgradama. Osim masivnih. cedar ili drugo fino drvo je dovučeno iz visoravni ili uvezeno. Zbog nedostatka kamena. hramovi su tipična za babilonsku arhitekturu i asirske palače. koja se. prostorije uskih i debelih zidova. izuzev hramova. svoda i kupole. asimetrije i organskog širenja. U sastavu palate bio je i hram u vidu visoke stepenaste građevine. arhitektura se probudila pravi luk sa zrakastim spojnicama poznat već u trećem mileniju p.

pr. i (desno) Plan grada Nipura na glinenoj pločici (oko 1. a na zapadu narodima Male Azije. 31 do 35 cm dužine i oko 8 cm debljine. kod kojih je jedna strana bila zaobljena. u Asiriji.500 g. koga je u prirodnom stanju bilo u ogromnim količinama u Mezopotamiji. oblaganje. svoda i kupole. Ona ih je takođe raširila u svom susjedstvu.g. Iz Male Azije su po svoj prilici konstrukcije luka. svoda i kupole zajedno sa Etrušćanima došle u Evropu.n. uvedenom od strane Asiraca. u zamjenu za isklesane kamene ploče. Kao malter upotrebljavan je zemljani malter ili bitumen. Babilon (1684-1647. jer je u Babilonu kamen rjeđi nego u Asiriji. Kamena je bilo u sjevernom dijelu Mezopotamije. n. Mezopotamija je morala da pronađe konstrukcije koje omogućavaju premošćivanje raspona sa tim malim elementima od zemlje. od koji su se pravili ćerpić i opeka. Upravo zbog toga što je na području nekadašnje sumerske i babilonske države gotovo jedini građevinski materijal bila zemlja. Dužina zida mjerila se brojem opeka. Gleđosane opeke bile su bojene. a u skulpturi naročito za reljefe. koji se upotrebljava za oblogu. U ovoj arhitekturi primjenjivane su bile i plankonveksne opeke.). a sadržavale su najčešće ornamente u vidu rozete.) HR 7 . Mezopotamija je dala čovječanstvu svoj najveći doprinos pronalaskom konstrukcije luka.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. Ove konstrukcije Mezopotamija je na svojoj teritoriji usavršila i dala im u vlastitoj arhitekturi vodeće mjesto. Veličine i dimenzije opeke bile su različite. bio je još jedan način ukrasa za lukova i zidove. predajući ih na istoku Perzijancima. Bilo ih je najviše kvadratičnih i pravougaonih. U arhitekturi. Općenito. Na Apeninskom poluotoku. Od nje se pravio ćerpić i pečena opeka.godine: 3. a visina brojem slojeva. Plan kanala ya navodnjavanje zapadno od rijeke Eufrata. Osnovni materijal je zemlja od naplava Eufrata i Tigrisa. Za oblaganje pravili su gleđosane bojene i dekorisane opeke. Osim kamena. Pravougaone su imale od 23 do 32 cm širine.p. u Asiriji je bilo i alabastera. Dimenzije kvadratičnih kretale su se od 30 do 38 cm po stranici. kamen se upotrebljavao za temelje. posebno preferirani u Neo-babilonskom stilu. itd. debljine 8. ili su opeke za oblaganje slagane u vidu figural nih kompozicija. dijela prstena. prvi put sa etrušćanskom arhitekturom u Evropi pojavljuje se arhitektura u kojoj ove konstrukcije dominiraju i stvaraju nova prostorna rješenja. e.-Mezopotamija Obloženi polikromiranom glaziranom opekom.e. Osim ovih običnih vrsta pravljene su i opeke različitih oblika: u obliku isječka kruga.5 do 10 cm. dovratnike i portale. popločavanje ulica.

Asirski period. Debeli zidovi i svodovi bili su glavne konstrukcije u ovoj arhitekturi.-Mezopotamija Izgradnja uređaja za navodnjavanje i odbranu od poplava davala je čitavom društveno-ekonomskom i državnom sistemu posebnu oznaku. Asirski period. U arhitekturi Mezopotamije stup je bio poznat. Zasvedena grobnica u Uru iz sumerskog perioda. bilo je potrebno da se stvori arhitektura koja će obezbijediti sjenovite i hladne prostorije. (b) Šiljati svod sa nagnutim slojevima kanala u Korzabadu bilo je moguće izvesti bez drvene oplate. Sumerski period.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. Zbog toga je ova arhitektura postala arhitektura zatvorenih volumena. (e) Svodovi su sačuvani u grobnicama i kanalima Mezopotamije. Zbog klime kojoj posebnu crtu daju visoke temperature koje traju preko čitave godine. pri čemu svjetlo u prostoriju ulazi samo kroz otvor vrata. HR 8 . (a) Bačvasti svod sa nagnutim slojevima gradskog kanala u Korzabadu je bio izveden bez upotrebe drvene oplate. (f) Zasvedeni kanal u Nimrudu. Čak i unutar utvrđenog grada bilo je dijelova koji su navodnjavani sistemom kanala pokrivenih bačvastim i šiljastim svodovima. ali je ova konstrukcija rijetko primjenljivana.godine: 3. bez prozora. (c) Ispuštanjem slojeva opeke napravljeni su najstariji svodovi. Zasvedena grobnica u Asuru. u kojima će se čovjek moći skriti od užarenih sunčevih zraka. (d)Šiljati svod kanala u gradu Nipuru ima već radijalnespojnice.

Svodovi uvijek naliježu na zidove. Najčešće drvo je palma. oblaganjem zidova bojenim opekama i naglašavanjem portala. za razliku od zapadnjačkog grčko-rimskog tretiranja fasada. Osim nazupčanog vijenca. za tavanice manjih zgrada. Iz arhitekture utvrđenih gradova kod kojih su bedemi imali na vrhu prsobrane razvio se karakteristični mezopotamski nazupčani vijenac koji se primjenjuje često u ovoj arhitekturi. koja se upotrebljava u stambenoj arhitekturi. Kod stupova se pojavljuju oblici voluta i kapitela koji podsjećaju na korintske. Stup u ovoj arhitekturi često ima samo dekorativnu ulogu. Imućni su upotrebljavali kedrovo. pa je problem oživljavanja njihovih fasada bio poseban zadatak. arhitektonski problem oživljavanja drugih zidova rješavan je zidnim nišama na malim odstojanjima. u gradu Uru građene su konstrukcije svodova sa ispuštenim slojevima i sa radijalnim spojnicama. Ovim je Mezopotamija u arhitekturu svojih fasada unijela slikarski tretman. 9 . kako bi se izbjegla upotreba drvene oplate. sa efektima bojene dekoracije. Bilo da se radi o utvrđenju ili kraljevskoj palati. Gradovi i palate bile su građevine na visokim zemljanim terasama napravljenim od nabijene zemlje ili ćerpića. u čemu je Mezopotamija oskudijevala. opeke ili rjeđe od kamena. Iz asirskog perioda ostali su nam svodovi sastavljeni od nagnutih lukova. u Asiriji je primjenjivan nešto izmijenjen profil egipatskog vijenca. konstrukcije svodova su usavršavane. stepenastim uvlačenjem zidova i oblaganjem površina fasada bojenim opekama ukrašenim slikama ornamentima i figurama. dubokom plastikom i igrom svjetla i sjene. Rješenje je nađeno gradnjom nazupčanih završnih vijenaca na zidovima. da bi se izbjegla monotonija zidova bez otvora. Počev od sumerskog perioda kroz čitavo trajanje ove arhitekture. Drvetom je Mezopotamija siromašna. Potreba izgradnje ovih terasa bila je diktirana poplavama Eufrata i Tigrisa. Još u sumerskom periodu početkom III milenijuma.-Mezopotamija To je uzrok što građevine Mezopotamije spolja izgledaju veoma jednolično.godine: 3. čamovo i kiparisovo drvo koje je uvozeno iz Libana.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. koje su obložene zidovima od ćerpića. Stup je zbog nestašice kamena rijedak u ovoj arhitekturi.

n. Najraniji sačuvani ostaci arhitekture pripadaju "arhaičnoj" fazi koja prethodi pravo historijskom razdoblju.e).e) prema B. Oni su podignute na velikim platformama.n.e.3000 p. Neo-babilonskog (612-539 p. nasip podupire hram-svetište koji doseže takve visine da oblikuje "zigurat" ili Svetu goru.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330.e. kao i oni s ogromnim ziguratima. Redovno. uglovi hramskih kompleksa i zigurata je bila orijentisana na strane svijeta. svoj gornji "hram". južna Mesopotamija. a kako socijalni sistem je bio teokratski. pa čak i industrijske aktivnosti. gradovi su već bili ograđeni i imali lavirint od ulica i zgrade od sirove cigle izdignute zbog prijetnji od poplava koje su unišzile zgrade mnogih minulih naraštaja. obično u blizini centra grada.e) Perzijskog (539-331 p. Warka (Uruk. a zatim nadopunjuje "manji hram" blizu ziggurat baze.-Mezopotamija PRIMJERI Drevna arhitektura u Mezopotamiji i Perziji se može smjestiti pod tri poglavlja (kratki zapisi o trima drugim kulturama na području zapadne Azije nakon toga slijede): • • • • Babilonskog i (oko 3000-1250 p.) Asirskog (oko 1250-612 p.Fletcher-u 10 . su ispočetka bile relativno nevažne.).godine: 3. dvorišta se dižu na terasama prema njemu.n. u kojem je stajao hram kao vrhunac. Veliki gradovi imali su nekoliko hramskih skupina. Arhaični zigurati imali su samo jedan ravni pravokutni brežuljak koji je nosio gornji hram Bijeli hram. komercijalne. Sumerska civilizacija je dosegla svoj stvaralački vrhunac. palače. Glavne zgrade Babilonaca su bili hramovi. hramski kompleksi predviđali su građanske. Warka (Uruk). Obične ili terasaste vrsta hramova i dalje će biti izgrađeni kroz babilonsku historiju. Bijeli hram. kao i za vjerske potrebe. Babilonska i Neo-babilonska arhitektura U Uruk-u. Pomoćne zgrade formiraju prednja dvorišta u dvorištu hrama. oko 3500 . a najvažnijeg od njih.n. biblijski Erek) (arhajsko razdoblje.n.

e. dva susjedna do zigurata i jedan na osi. visok 13 metara. ali inače aranžmani nisu bili različiti od Ovalnog hrama u susjednom gradu Khafaje.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. i Urnamuov zikurat u Uru. Darby. U drugom miljeniju p.e. koji se sreću na jednom stajalištu. koja kruži sa strana. uzdugnut je kontinuiranom rampom. Ove tendencije su nastavljene. Isometrijska reconstrucija Ovalnog hrama Khafajah. bez zigurata. dok je ukupna proporcija postala manje zdepasta.-Mezopotamija Ostaci Bijelog hrama u Uruku.godine: 3. plan je bio četvrtast i broj slojeva se povećao na četiri ili pet. Kompleks hrama u Ishchali (početkom drugog milenija p.1934 (lijevo) ihram u Ishcali (desno) 11 . Krajem trećeg milenija p. u samo jednog fazi.e. sedam kvadrata na bazi zigurata visokih proporcija. te u neo-babilonskim vremenima bilo je čak sedam etaža u nastavku kruna hrama. Rekonstrukcija.n.n. a nekvadratan. Na odgovarajućoj strani glavnog dvorišta bila su dva manja terena. dva ili više podesta postali su uobičajeni. U međuvremenu Asiraci su razvili vlastite oponašajuće verzije. Ovalni Hram u Khafajah podignut je kao najraniji oblik babilonskog zigurata. a uspon je napravljen iz jednog sa duže strane po tri vrlo strme stepenice. sada okomit ali još uvijek nošen potpornim trakama.) bio je terasastog tipa. On pravokutan u planu.n. Hamilton D. Plan je pravokutna. ravnog krova. On je imao veliku glavnu dvorišnu terase i gornju na kojoj je hram ležao pod pravim kutom na glavnu os. svaki nivo je bio ukrašen širokim lezenama. i sve su prostorije bile obložene.

n. jer je bio u potpunosti uništen od asirskog kralja. Grad Babilon. i dva velika hrama i palaču.e. Fletcher-u 12 . obnovio ga je Nabukodonosor II (605-563 p. stoji 6 metara iznad ravnice. 2. zidom zbijenog grada nabijenih kuća. I unutrašnji i vanjski dio grada bili su snažno utvrđeni. pokrivene kožom za zidanje pečenom ciglom. sekundarna dvorišta u prilogu.. u 689 p. a rijeka Eufrat oblikuje zapadnu stranu.e).). Ur (oko 2125-2025 p. Ur ziggurat imala čvrstu jezgru od cigle sušene na suncu.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330.n. Babilon.-Mezopotamija Ziggurat i vojni kompleks. Sanherib-a.-tog stoljeća p.e. prema B.n.godine: 3.5 metara debljine. Grad je zauzimao površinu od oko dva kvadratna kilometra. 61 sa 42 metra osnove i oko 21 metar visok.n. a sve podignuto na velikoj pravokutnoj platformi u srcu ovalnog oblika.e. Obuhvata kompleks zigurata i dvorišta. nosi obični 'gornji hram' i ima normalnu orijentaciju. poznati u historiji i legenda. Zigurat. restauracija stanja 6.

Marduka. . kapele i prostorija za svećenike. Herodot kaže da je svaki stepenik bio posvećen jednoj planeti. bio je čudo antičkog svijeta. ekspanzivna okrug gdje se izdiže zigurat „Babilonska kula“. kapelice i svetišta guraju se u živom neredu. duge fasade ukrašene su višebojnom glaziranom ciglom. i povezano sa Nabukodonozorom je veliki kompleks palača na obali. Najpoznatiji hram tipa zikurata. Druga vrsta hramova vezuje se za stambenu arhitekturu. sjeverno od njega. i. 16-to stoljeće) (lijevo) i Babel kula. odnosno božanstvu. Od stepenika do stepenika vodile su duge rampe.jedan od brojnih umjetničkih prikaza (Martin Heemskerck. ili obloženi gleđosanim opekama u raznim bojama. poslovne kuće. spratovi stambenih zgrada. Uglovi građevina bili su orijentisani tačno prema stranama svijeta. od procesijske cigle. i da su ti stepeni bili različito obojeni. Negdje tu bila je palača-tvrđava.-Mezopotamija Nekoliko glavnih ulica se potpuno presijecaju pod pravim uglom koje završavaju toranjem uokvirena brončana vrata gdje su se sastali zidovi. među svojim labirintom soba je velika soba sa prijestoljem. a pod njenim uticajem je kasnije Perzija još više razvila arhitekturu stepeništa. Mezopotamija je stepeništima dala naglašeni značaj. Ograde rampi i stepeništa ukrašavane su nazupčanim vijencem. hramovi. Prvi put u arhitekturi. njegova vidik zatvoren je prema sjeveru Ishtar Gateom. Središnji položaj na rijeci zauzeli su glavni hram boga grada. sa uzorkom žutih i bijelih bikova i zmajeva u reljefu nad plavim putem.godine: 3. Viseći vrtovi Babilona sa kulom u pozadini . 270 sa 200 metara. Vjerovanje da božanstva žive na vrhovima planina uslovilo je građenje njihovih stepenastih piramida. Najčešće je bilo 7 stepenika. Glavna mjesta nalaze se ispred. umjetnički prikaz Pieter Brueghel the Elder (1563). koji blista u boji glaziranog tla. Rekonstrukcija. Slavni zigurat čini se da su jednom kombinuje trostruki pristup i stubište masivni niži rang uobičajen u starom Babilonu s gornjim fazama spiralno raspoređenim prema asirskoj razvijenoj praksi. Plan je bio kvadratan stranice 90 metara.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. ili monumentalna stepeništa. bila je' Babilonska kula. i sa sedam etaža. a iza njih se nalazi velik. 13 Babilonska kula Etemenanki (ukupne visine 91 metara) arhitektura monumentalnih stepeništa. Izgleda da je ovaj hram imao i najveću visinu. koja je imala tri velika stepenika povezana stepeništima. Viseći vrtovi. vrhovni hram je bio obložen plavom glaziranom ciglom. Između glavnih ulica. Kod ovih je najvažniji prostor bio otvoreno dvorište na koje su bile orijentisane prostorije svetilišta.

n.) u Nimroud-u (imaginarna rekonstrukcija.n.g. jedna se prvenstveno koristila za administrativne svrhe. Palače Esarhaddon-a (680-699g.Fletcher-u) 14 . već i građevinske radove. U jednom uglu je bio drevni zigurat. Postojali su hramovi sa i bez zigurata.godine: 3.e. obično urezana s niskim-reljef skulpturama. (Zidne ploče iz Ashurnasirpala dvora.e) će vratiti svoj status.e). i drugdje na platformi su dva ili više hramova i četiri ili pet palačam kraljeva od Ashurnasirpala II (883-859 p.n. Grad Ašur oko 1000 p. Sve veća važnost palače.n. danas su u Britanskom muzeju). Reljefne skulpture obnovljene su i sada u Britanskom Muzej pokazuju ne samo ratoborne potrage. Nimrouda (Kalaha) i Khorsabada. bila je slijeđena babilonska praksa. Asar i Asurbanipal. jer u drugoj polovini asirskog razdoblja u kojem su postale dominantne. uspio je skrenuti pažnju zbog Ashura. kako pokazuju ovdje je značajno. hramove i njihovi zigurati dobivaju pomoćno mjesto.e. prema B. koji ima istovjetne kule sa zigurat vezanim hramovima razgranalim između njih. ali palače su bile mnogo češće i važne.) i Ashurnasirpal-a (883-859.e imao je u svom glavnom okrugu dva zigurat hrama. Tu su i još dva hrama bez zigurata i dvije ogromne palače. Grad Ninive (Kouyunjik) prvi put postao glavni grad oko 1100 p. izuzetne vrijednosti.p.p.n. Asirci su uveli šareno ukrasno zidanje ciglom-toliko popularan u Neo-babilonskom razdoblju i -kasnije-i isto tako visoka podnožja od velikih kamenih ploča koje se nalaza na rubu. Kontinuirano ukrasne friza od kamena. Grad Nimroud (Kalaha) je pravokutnog oblika podignuti temenos nosi glavne zgrade. jedan Ashuur.-Mezopotamija ASIRSKA ARHITEKTURA U provom razdoblju asirske vladavine. Sanheriba (705-681 p.n. Više palače gradili su tamo njegovi neposredni nasljednici. Restauracija daje utisak maštovitog izvornog izgleda zapadne strane temenos. a drugi bogovima Anu-Adada. zidanje ciglom ili višebojnog slikanje na ožbukanim zidovima.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. bili su karakteristika njihova unutarnjeg uređenja. opasan zidinama i podignuti palače i druge objekata.e) do Asar (680-669 p.e.n.

prostorije za stanovanje vladara i njegove porod ice. okruživali su sobu iznad kamenih reljefa. u sastavu kraljevske palate je i hram. s glavnim i dva bočna ulaza koje je čuvao krilati bik sa ljudskom glavom. odbrambenim zidom opasan i prekrivao je gotovo dva kvadratna kilometra. Bio je kvadratnog plana. uokvireni ornamentom. Uzvišena prijestolna soba. harem. U njoj su postojala dva uzlaza. osim da jednog ulaza na sjeverozapadnom zidu koji je sadržavao okruženje citadele. Državne prostorije koji su imali svoja dvorišta. 3. na svakom se nalazio toranj sa nazubljenim zidom.5 metara visoki. Rekonstrukcija. Ožbukani zidovi bili su slikani ukrasima trostruki grupa friza. palača Sargona. što je omogućilo pristup podjednako pješacima. uređenje je ne pridodano potopljenim vertikalnim pločama na bijelim 15 . Ovdje. oko četiri metra visine. Sve oko ovog dvorišta bili su dekorativna podnožja stubova visoka preko 2 metra.-Mezopotamija Grad Khorsabad.e). han . sa reljefima kralja i njegovih dvorjana. polukružni luk ukrašen briljantno obojenom glaziranom ciglom.n. To je postignuto širokim rampama iz utvrde dvorišta. pokrivajući dvadeset tri hektara. Dispozicija kraljevske palate je zasnovana na principu pravougaonih _unutarnjih dvorišta. koji je bio njegov vezir. kompleks velikih i malih dvorišta. Općenito. bio je napušten poslije njegove smrti. konjima i kolima. zidovi su bili debeli. oko 50 sa11 metara. s desne. U svim periodima historije Mezopotamije.prostorije u palati koje služe za prijem 2. kako bi vladar u slučaju opasnosti mogao lakše napustiti utvrđeni grad. koje je obuhvatalo sve osim jedne od glavnih zgrada grada. Palača ima tri glavna dijela. Zikurat sa rampama u Korzabadu. Ovo je sadržavalo palaču kraljeva brata. radionica i svih drugih pogona koji služe vladaru i njegovoj porodici. oko 5. više službenih zgrada i dominirajući nad svime. a u nekim gradovima kraljevska palača se nalazi u sredini utvrđenog grada.za smještaj posluge. Gore pomenuta palača u Korzabadu je do sada najbolje izučena palača. Svaka od zgrada je podignuta na terasi koja do palače Sargona dopiru do razine gradskih zidina. a nasuprot. oko 6 m u Velikom hramu i dvorištima hrama. Rekonstrukcija. kojima se moglo prići iz velikog dvorišta ili od nezavisnog ulaza. velikom apartmanu bočno sa unutarašnje strane dvorišta. Kraljevska palača zauzima jedan dio utvrđenog grada. Sargonova palača u Korzabadu. jer je fino drvo bilo rijetko i skupo. Na lijevoj strani na ulasku je bila skupina od tri velika i tri mala hrama. Glavni ulaz u palaču iz velikog dvorišta bio flankiran velikaom kulom i koji su čuvali krilati bikova sa ljudskom glavom. hodnika i prostorija. vjerovatno jedan od samo nekoliko apartmana koji je ima ravan drveni strop. Ona je obično periferno isturena prema rijeci. oko kojih su izgrađeni prostori koji služe određenoj namjeni Kraljevska palača ima tri glavne grupe prostorija: 1. Osim pomenutih grupa prostorija.705 p. privatni apartmani i stambeni. okrenuti prema prijestolnoj sobi. u prosjeku. s državnim prostorijama iza. gotovo velika kao prva. strani i drugi dostojanstvenici bi bili primljeni i impresionirani.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. vojne zaštite. a svaki od njih veliko dvorište. hram Nabu. izgradio ga Sargon II (722 .saraj.godine: 3. uslužne četvrti i administrativni uredi. kraljevske palate građene su na istom principu.

E. G-ugao zigurata. a ne s velikim Nabu hramom u blizini. C-shema plana grada. F-podnožje zida hrama.uključujući i svetište na vrhu).tipična dekoracija vrha zida. H-plan palače. Na kvadratnu bazu sa stranicama dužine oko 45 metara. 16 . Ovaj uređaj je dobro poznat Egipćanima takođe. Unutar platformi od pečene cigle u palači bilo je spojenih odvoda od terakote za odvod oborinskih voda. izdignut navojnom rampom. oživljavanje antičkog motiva porijeklom imitacija palminog drveta. tako da centriranje drveta može biti izbjegnuto. D-dvorište hrama.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. Fletcher-u: B-glavni ulaz. Osnovni elementi grada Khorsabad-a prema B. običnim ili rezbarenim. veći odvodi su se spajali sa svodovima od pečene cigle koji su blago ukazao i na kojem su postavljeni tokovi cigle ukoso.godine: 3. završivši na stepenastim potporama iznad i ispod kamenih postolja.-Mezopotamija zidinama i kulama. sedam spratni zigurat se izdiže do iste visine (45 metara . Uzastopni slojeva su pločastog te ojačani i bili su oslikani u različitim bojama na ožbukanoj površini. Značajno je pomenuti da je jedini zigurat u gradu povezan sa hramovima palače. J-soba u hramu Zid iza je serijski obložen sa polu-stubovima.

najveći broj izgrađenih objekata su objekti za stanovanje.). Zbog trošnih materijala od kojih je bila građena i ratnih pohoda i provala. Iz svih ovih podataka zaključujemo sljedece: stambena kuća Mezopotamije bila je formirana oko centralnog dvorištana koje su bili orijentisani svi prostori. ostaci bazena. pretpostavljamo da je bio isti kao i prizemlje. Tako osnovu i mezopotamske arhitekture čini stambena arhitektura.-Mezopotamija STAMBENA ARHITEKTURA Kao u svakoj historijskoj epohi i na svakom geografskom području.Određeni broj podataka o njoj imamo od grčkih historičara.Iako gornji sprat nikada nije očuvan. (Mlađi sumerski period (2. O visokom gradskom standardu svjedoče ostaci gradske kanalizacije. kroz koji je izlazio dim sa ognjišta koje se nalazilo u sredini jedine prostorije ove kuće. Grčki historičari navode primjere i višespratnih gradnji. u Mezopotamiji se nisu sačuvali značajniji ostaci ove arhitekture. Sumerski period (gore lijevo)HR Stambena kuća u Uru sa najstarijim centralnim dvorištem. Manje stambene kuće uglavnom su bile prizemne.125-2. Rekonstrukcija (gore. a u bogatijim stambenim zgradama. Tlocrt ovalne kuće sa unutarnjim dvorištem pripada najstarijem tipu. Izgled prema slikarskim prikazima. iz slikarskih predstava stambenih kuća. Na Bliskom Istoku se i danas grade slične kuće (gore. kućnih kupatila i klozeta. Pokrivena je bila tavanicom od palmovih stabala i nabojem zemlje. Mezopotamiji je bilo i gradova koji su građeni bez čvršćeg plana. te iz drugih arheoloskih podataka. 17 . Prema ulici ova kuća bila je slijepa.025.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. Centralno dvorište će postati karakteristično za orijentalne kuće. a bilo je i jednospratnih kuća. sačuvanih dijelova kraljevskih palača. Osim ovih kuća sa ravnim terasama građene su i kuće pokrivene jajolikim zemljanim kupolama sa otvorom u tjemenu.godine: 3. desno)HR Aksonometrijski presjek kuće i Ur-a. sredina)HR Stambene kuće pokrivene kupolama .

prema B.-Mezopotamija . Fletsher-u 18 .godine: 3. Karakteristični dekorativni elementi mezopotamske arhitekture.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330.

a država organizovana kao apsolutistička istočnjačka despotija. što je došlo kao posljedica toga. Glavni doprinos Mezopotamije riznici svjetske arhitekture je pronalazak konstrukcija. Izuzetan je značaj klinastog pisma. zbog čega je lako primaju drugi narodi. Kao posljedicu u arhitekturi. han i hram). na principu asimetrije. od koje su mogli praviti ćerpic ili opeku. u Grčkoj i Rimu. Mezopotamija ovaj problem rješava čisto slikarskim efektima. što je jedini građevinski materijal bila zemlja. oblogom od raznobojnih gleđosanih opeka. Umjesto igre svjetla i sjene. koja je na Zapadu uticala na arhitekturu Male Azije. Polihromna dekoracija fasada u Mezopotamiji je suprotna plastičnom tretiranju fasada efektima svjetla i sjene u Grčkoj. bazirana uglavnom na geometrijskim ornamentima. Umjetnost Mezopotamije je dekorativna. Orijentalna stambena kuća sa centralnim dvorištem predstavlja idejnu osnovu dispozicije kraljevske palate. Babilonci i Asirci. Mezopotamija je stvorila prve velike gradove. kao jezgro. a na Istoku. svoda i kupole. Utvrđeni gradovi. raste organski. oko kojih. koja je sama za sebe činila poseban gradski organizam. Zahvaljujući svom izloženom geografskom položaju. kao nosioci civilizacije Mezopotamijeizdvajaju se Sumerci. centre najstarije velike urbane civilizacije. Ona ima više unutrašnjih dvorišta. Na slici zidna dekoracija od emajlirane opeke u palati Nabukodonosara II u Babilonu. ova društvenopolitička organizacija je imala naglašenu težnju za kolosalnošću i velikim dimenzijama. u sastavu palate.Amir Pašić: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330. harem. koje je bilo međunarodno pismo u Starom vijeku. se nižu prostorije za raznu namjenu (saraj.godine: 3. uticaji ovog centra su se lako prenosili na Istok i na Zapad. jer su oni jedini stvorili cjelovite civilizacije. Društvo je bilo zasnovano na robovlasničkim odnosima. Afrike i Zapadne Azije. Mezopotamija je zbog toga prva stvorila čistu stereotomsku arhitekturu. Ova umjetnost pokazuje sklonost za apstrakciju. kraljevsku palatu. koja je prije svega služila dvoru. osnova za razvoj historije. podignuti na visoke zemljane terase.-Mezopotamija ZAKLJUČAK Mezopotamija je u Starom vijeku bila jedan od dva najveća centra civilizacije Europe. luka. 19 . dograđivanjem novih dvorišta i novih prostora oko njih. imale su. Iako možemo navesti čitav niz manjih naroda iplemena koji su imali određeni značaj u kračim vremenskim periodima. Nasuprot plastičnom tretiranju fasada na Zapadu. na arhitekturu Perzije. ovdje je primjenjena polihromija.