You are on page 1of 18

NEPREKIDNA SLUČAJNA PROMJENLJIVA Modeli neprekidnih rasporeda vjerovatnoće mogu pružiti odgovarajuću aproksimaciju vjerovatnoća prekidne slučajne promjenljive

. Osim toga, veliki broj pojava može u e!i ma koju vrije"#o$! i #eko% ko#a&#o% ili be$ko#a&#o% i#!ervala' odnosno po svojoj prirodi moraju se tretirati kao neprekidne promjenljive. Nave"e#e promje#ljive !eorij$ki mo%u u e!i bilo koju vrije"#o$! u #ekom i#!ervalu' iako je u prak$i broj !i( vrije"#o$!i ko#a&a# bo% #e$avr)e#i( mjer#i( i#$!rume#a!a* +bo% !o%a #ema #i $mi$la %ovori!i o vjerova!#o,i "a $lu&aj#a promje#ljiva X u me je"#u o"re-e#u vrije"#o$! P .X / x0' budući da takvih vrijednosti ima beskonačno mnogo, pa je ta vjerovatnoća jednaka nuli za svako x. Dakle' kod neprekidne slučajne promjenljive ima smisla određivati samo vjerovatnoću da se X nalazi u nekom intervalu. Dru%a klju&#a ra lika između neprekidnih i prekidnih slučajnih promjenljivih je u tome da prekidne mogu uzimati samo izolovane vrijednosti, a neprekidne sve vrijednosti u nekom intervalu. Stoga je i razumljivo da se gra ički prikaz neprekidne promjenljive neće sastojati od ordinata, već od neprekidne, glatke krive. !akva kriva naziva se kriva gustine

'

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

vjerovatnoće. Matematička unkcija označena sa f"x#, čiji je gra ik predstavljen tom krivom, naziva se unkcija gustine vjerovatnoće "ili raspored vjerovatnoće# neprekidne slučajne promjenljive X. Osnovne karakteristike unkcije gustine vjerovatnoće su analogne onima kod prekidnih. $. %unkcija gustine nikada nije negativna, tj. f " x# ≥ & . '. (kupna povr)ina ispod krive gustine vjerovatnoće uvijek je jednaka $. *udući da se radi o neprekidnoj krivi, umjesto znaka za sabiranje ∑ moramo koristiti integral, tj+

∫ f " x#dx = $ ,
D

gdje je D oblast de inisanosti X "npr. −∞ < X < +∞ #.

'

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

2

Slika 1 ,ra ik neprekidnog rasporeda vjerovatnoće

-jerovatnoća da X uzme vrijednost u nekom intervalu, npr. "a, b#, jednaka je povr)ini između krive f"x# i x ose duž intervala "a, b#. Ova povr)ina je na gra iku )ra irana. .ko je unkcija f"x# integrabilna, ta se povr)ina može izraziti određenim integralom+

P "a < X < b# = ∫ f " x #dx
a

b

/o)to je slučajna promjenljiva neprekidna i može uzeti beskonačno mnogo vrijednosti, vjerovatnoća da uzme jednu određenu vrijednost jednaka je $ 0 ∞ 1 &. Stoga je P "X 1 a# 1 P "X 1 b# 1 &, pa je+
2

5

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

P " a < X < b# = P "a ≤ X < b# = P "a < X ≤ b# = P "a ≤ X ≤ b # .

3nači, kod neprekidne slučajne promjenljive uključivanje graničnih vrijednosti intervala neće mijenjati vjerovatnoću da slučajna promjenljiva X pada u taj interval. 4a osnovu navedenog zaključujemo da vrijednost unkcije gustine f"x# ne predstavlja vjerovatnoću, kao kod prekidne slučajne promjenljive P "X 1 x#, već nam samo daje in ormaciju o veličini ordinate. Međutim, nije potrebno u svakom konkretnom slučaju izračunavati određeni integral, jer su za veliki broj vrijednosti najvažnijih neprekidnih rasporeda slučajnih promjenljivih konstruisane odgovarajuće tablice vjerovatnoće. F"x# predstavlja povr)inu ispod krive unkcije gustine od njenog početka do tačke x, odnosno vjerovatnoću da će slučajna promjenljiva X uzeti neku vrijednost u intervalu čija je gornja granica x.

Slika 2 ,ra ički prikaz proizvoljne unkcije gustine i unkcija rasporeda

5

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

:

/o)to povr)ina ispod krive predstavlja vjerovatnoću, unkcija rasporeda "osjenčeni dio na slici# i ostatak povr)ine u zbiru moraju biti jednaki $. (sljed toga je taj ostatak povr)ine jednak $ 6 F"x# 1 P"X 7 8#. -jerovatnoću da neprekidna slučajna promjenljiva uzme vrijednost u nekom intervalu "a, b# možemo sada odrediti kao+
P "a < X < b# = F "b# − F "a #

tj. kao razliku unkcije rasporeda gornje i donje granice intervala. Ovo se lako može shvatiti ako se podsjetimo da je F"b# vjerovatnoća da X uzme vrijednost manju ili jednaku b, F"a# vjerovatnoća da X uzme vrijednost manju ili jednaku a9 njihova razlika mora biti jednaka vjerovatnoći da se X nađe između a i b.

:

B

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

Slika 3 Određivanje vjerovatnoće da se X nađe u intervalu "a, b#

NORMALAN RASPORED 4ormalan raspored prvi je otkrio $;22. rancuski matematičar .braham de Moivre, kao %ra#i&#i oblik bi#om#o% ra$pore"a' tj. posmatrajući )ta se događa sa binomnim rasporedom kada se broj opita neograničeno povećava. Ovaj raspored bio je poznat i /. <aplace6u u drugoj polovini =->>> vijeka, ali njegovo otkriće, kao ni Moivre6ovo, nije privuklo nikakvu pažnju. !ek kada ga je ?. ,auss opisao $@&A. godine, normalan raspored je potpuno bio prihvaćen od strane matematičke i statističke javnosti. 4au$$ je i veo #ormala# ra$pore" kao ma!ema!i&ku 5u#k6iju #amije#je#u opi$u ra$pore"a %re)aka u mjere#jima a$!ro#om$ki( op$erva6ija* (sljed toga se ovaj raspored dugo nazivao ,ausov raspored gre)aka. 3a slučajnu promjenljivu X kažemo da ima normalan raspored ako je karakteri)u neprekidne vrijednosti, a njena
B
.braham de Moivre "$BB;6 $;5:#

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

;

unkcija gustine vjerovatnoće ima sljedeći izraz. Normala# ra$pore"
f " x# =
' ' $ e −( x − µ ) 0 'σ −∞ < x < +∞ σ 'π

gdje su+ π 1 matematička konstanta, približno jednaka 2,$5$:A e 1 matematička konstanta, približno jednaka ',;$@'@ µ 1 aritmetička sredina normalne slučajne promjenljive C 1 standardna devijacija normalne slučajne promjenljive

!akvu slučajnu promjenljivu označavaćemo sa X + N " µ , σ ' #, )to se čita X ima normalan raspored sa parametrima µ i σ ' . Darakteristike normalnog rasporeda, s obzirom na složenost njegove unkcije, lak)e je uočiti uz pomoć gra ičkog prikaza, koji se naziva normalna kriva.

;

@

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

Slika 7 4ormalna kriva

O$obi#e #ormal#o% ra$pore"a 1* 2* 4ormalna kriva ima oblik zvona, unimodalna je i simetrična u odnosu na vrijednost x 1 µ. *udući da je normalan raspored simetričan, njegova aritmetička sredina, modus i medijana su međusobno jednaki. 4ormalna kriva se proteže od 6 ∞ do E ∞ , tj. asimptotski se približava x osi, pa je njen interval varijacije beskonačan "i 1 ∞ #.

3*

7* Felativna mjera asimetrije α 2 jednaka je &, a relativna mjera spljo)tenosti α 5 ima vrijednost 2. 8. (kupna povr)ina ispod krive, kao kod svake krive gustine vjerovatnoće, jednaka je $. Dako je kriva simetrična, :&G njene povr)ine nalazi se lijevo od normale, podignute nad aritmetičkom sredinom, a :&G desno. /o)to je povr)ina ispod krive, u stvari, vjerovatnoća, slijedi da vjerovatnoća da slučajna promjenljiva X uzme neku
@

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

A

vrijednost manju "ili veću# od aritmetičke sredine iznosi &,:. B. 4ormalan raspored je u potpunosti de inisan sa dva parametra, µ i σ'. Hakle, kao i kod svih do sada obrađivanih rasporeda, postoji čitava amilija normalnih rasporeda, u zavisnosti od mogućih vrijednosti µ i σ'. *ilo koji normalan raspored možemo, u op)tem obliku, označiti sa N " µ , σ ' # .

I$
I$
J

I'
I'

I
I$ b#

I$
J

I'

I' c#

a#

Slika 8 Fazličiti oblici normalnih krivih, u zavisnosti od vrijednosti parametra µ i σ'

9* /retpostavimo da smo povukli normale na udaljenosti od jedne standardne devijacije u oba smjera u odnosu na aritmetičku sredinu. /ovr)ina ograničena ovim linijama, X osom i krivom f"x# iznosiće približno B@G od čitave povr)ine "koja, naravno, iznosi $#. 3nači, u razmaku ± $ standardne devijacije od aritmetičke sredine nalazi se približno B@G povr)ine svake normalne
A

$&

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

krive. !ime smo upravo i odredili vjerovatnoću da normalna slučajna promjenljiva X uzme neku vrijednost u navedenom intervalu+
P " µ − σ < X < µ + σ # ≈ &, B@ .

.ko povučemo normale na razdaljini od dvije standardne devijacije od aritmetičke sredine u oba smjera do presjeka sa krivom, dobijena povr)ina iznosiće približno A:G čitave povr)ine, odnosno u terminima vjerovatnoće+
P " µ − 'σ < X < µ + 'σ # ≈ &,A: .

Donačno, u intervalu ± 2 standardne devijacije od aritmetičke sredine obuhvaćeno je približno AA,;G povr)ine čitave krive, tj+
P " µ − 2σ < X < µ + 2σ # ≈ &,AA; .

-idimo da je povr)ina koja se nalazi na krajevima normalnog rasporeda izvan intervala ± 2 standardne devijacije od aritmetičke sredine zanemarljivo mala. Ova osobina ima izuzetno veliku primjenu u statističkom zaključivanju. 4aziva se često Kpravilo B@ L A: L AA,;K. Može se dokazati da normalna slučajna promjenljiva ispunjava jo) dvije značajne osobine+ ♦ ako slučajna promjenljiva X ima normalan raspored, tada
$&

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

$$

će i njena linearna trans ormacija Y 1 a E bX takođe imati normalan raspored, i ♦ suma n nezavisnih promjenljivih takođe ima normalan raspored. .ko je+ X $ + N " µ$ , σ $' # i X ' + N " µ' , σ '' # ,
>'1? &,B@

>'1? >'1?

' ' " µ$ + µ' , σ&,B@ tada je+ " X $ + X ' # + N>'1? $ + σ ' #9

takođe je+

:µ ; <, σ ' + σ ' # " X $ − X ': #= +< N ": µ$ − ' $ ' . :=< : :;<

x

x

>'>28
>'1? &,B@ >'1?

&,A: >'>28 :
x

>'>28 &,A: x >'>28

: = 2<
:=< : :;<

: ; 2< : = 2< : : ; 2<

x

>'>>18
>'>28 &,A: >'>28

&,AA; ;

>'>>18 >'>>18 : ; 3< &,AA; ; x : >'>>18

: = 3<
: = 2< : : ; 2<

x

: : = 3<

x

Slika ? Odnos između povr)ine ormirane na udaljenosti ± "$, ' aritmetičke sredine i povr)ine čitave normalne krive

i 2σ # od
: ; 3<

S!a#"ar"i ova# #ormala# ra$pore" >'>>18 >'>>18 &,AA;
;

4apomenuli smo da postoji čitava amilija različitih x : = 3< : : ; 3< normalnih rasporeda, u zavisnosti od vrijednosti parametara
$$

$'

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

µ i σ'. Dako izračunati vjerovatnoću da normalna slučajna promjenljiva X uzme vrijednost u nekom intervaluM >deja je u tome da se za ovaj raspored konstrui)u tablice vjerovatnoće i, zatim, da se bilo koji normalan raspored, postupkom standardizacije, svede na standardizovani raspored, i rje)enje problema, tj. vjerovatnoće pronađu u tablicama. !akav normalan raspored se naziva standardizovani normalan raspored, a postupak koji je neophodno primijeniti, standardizacija. 3a normalan raspored kažemo da je u standardizovanom obliku ako je njegova aritmetička sredina jednaka nuli, a varijansa, odnosno standardna devijacija jednaka jedinici. (običajeno je da se standardizovana normalna promjenljiva označava sa , pa se ormula za njen raspored vjerovatnoće može napisati u vidu+
f " !# = $ !' 0 ' e 'π
6N J z J EN

Draće se pi)e+
+ N "&,$#

$'

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

$2

Z

Slika 9 Standardizovan normalan raspored

!rans ormacijom X u dobijamo za svaku vrijednost X odgovarajuću vrijednost , koja pokazuje odstupanje i smjer odstupanja vrijednosti normalne promjenljive X od aritmetičke sredine µ" iskazano u standardnim devijacijama σ. .ko je, na primjer, ! 1 ', to znači da je odgovarajuća vrijednost normalne promjenljive X veća od svoje aritmetičke sredine za dvije standardne devijacije9 ako je ! 1 6 ',:, ta vrijednost je za ',:σ ispod µ. !ablica standardizovanog normalnog rasporeda daje vrijednost unkcije rasporeda standardizovane normalne promjenljive.

$2

$5

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

Dao kod svake slučajne promjenljive, i ovdje unkcija rasporeda, F"!&#, pokazuje vjerovatnoću da slučajna promjenljiva 3 uzme vrijednost manju ili jednaku određenoj vrijednosti !&+
F " !& # = P " ≤ ! & # .

,ra ički, ova vjerovatnoća je jednaka osjenčenoj povr)ini ispod standardizovane normalne krive od 6 ∞ do tačke !& na Slici @.

@.z >0

>

Slika A %unkcija rasporeda standardizovane normalne promjenljive

*udući da je ukupna povr)ina ispod krive jednaka $, jasno je da ne)ra irani dio povr)ine ispod normalne krive iznosi $ 6 F"!&#. .ko bi se direktno određivala vrijednost unkcije rasporeda.
$5

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

$:

morao bi se izračunavati određeni integral+
F "!& #1 ∫
z&

6∞

$ − !' 0 ' e d! . 'π

Me-u!im' a ovim #ema po!rebe B re ul!a!i i#!e%ra6ije $u ve, $a"rža#i u Cabli6i $!a#ra"i ova#o% #ormal#o% ra$pore"a* /otražimo najprije vjerovatnoću da ',':#. pada u interval "6$,:,

/"6$,: J 3 J ',':#

Z z $16$,:
Slika D -jerovatnoća da

&

z '1 ',':

uzme vrijednost u intervalu "6$,:, ',':#

!ražena vjerovatnoća se u op)tem slučaju izračunava kori)ćenjem ranije relacije kao razlika unkcije rasporeda
$:

$B

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive

gornje i donje granice intervala+
P " !$ < < !' # = F " !' # − F " !$ # ,

odnosno, u na)em primjeru+
P " −$,: < < ', ':# = F "', ':# − F " −$,:# = &,A@;@ − &, &BB@ = &,A'$ .

Odredimo sada vjerovatnoću da se nađe u intervalu čije su granice simetrične u odnosu na Y osu, tj. aritmetičku sredinu. Ovo će nam posebno biti potrebno kod ormiranja intervala pouzdanosti. .ko posmatramo interval ograničen ±$σ od aritmetičke sredine, tražena vjerovatnoća se može sagledati kao )ra irani dio na ;, budući da je σ = $ .

/"6$ J 3 J $#

Z

$B

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive Slika 1> -jerovatnoća da se nađe u intervalu $#

$;

±σ od aritmetičke sredine, tj. "6$,

Ovu vjerovatnoću možemo izračunati na isti način kao u prethodnom primjeru, odnosno kao+
P " −$ < < $# = F "$# − F " −$# = &,@5$2 − &,$:@; = &, B@'B .

Ovim smo pokazali da se zaista u razmaku ±$σ od µ nalazi B@,'BG od povr)ine čitave normalne krive. (op)timo sada ovaj rezultat i potražimo vjerovatnoću da uzme vrijednost između bilo koje dvije simetrične tačke "6 !, !#. !ražena vjerovatnoća se, na osnovu do sada iznijetog, može odrediti kao+
P" − ! < < ! # = F " !# − F "− !#

/"6! J

J !#

@.=z 0 1 E @.z 0

Z -z & z

$;

$@

Raspored vjerovatnoće neprekidne slučajne promjenljive Slika 11 -jerovatnoća da pada u interval između dvije simetrične tačke

/rimjetimo da su zbog simetrije normalne krive obje ne)ra irane povr)ine na Slici @ jednake, odnosno F"6!# 1 $ 6 F"!#.
P"− ! < < !# = F " ! # − [ $ − F " ! #] = 'F " !# − $

Hakle, da bi se odredila vjerovatnoća da uzme vrijednost između dvije simetrične tačke, dovoljno je koristiti unkciju rasporeda od gornje granice intervala. ( na)em primjeru vjerovatnoća iznosi+
P " −$ < < $# = ' F "$# − $ = ' ×&,@5$2 − $ = &, B@': .

.ko je, na primjer, poznato da vjerovatnoća iznosi &,A:, granice intervala možemo, odrediti postavljajući jednakost+
&,A: = ' F " ! # − $ ,

pa će F"!# iznositi &,A;:. Odgovarajuća vrijednost u !ablici je ! 1 E$,AB, a na osnovu simetrije normalne krive zaključujemo da donja granica iznosi 6$,AB. 3nači, traženi interval iznosi "6$,AB, $,AB#.

$@