You are on page 1of 20

Lekcija 9- NIVOI VLASTI U BIH 1. Šta je nadležnost i kako se ona regulira?

Nadležnost je sistem obaveza koje vlast ima na određenom prostoru. Regulira se Ustavom i zakonima. 2. Identificirajte odgovornosti/nadležnosti državne, entitetske i lokalne vlasti u vašoj sredini. Lokalni nivo može da predstavlja nivo gradske uprave ili nivo opinske uprave kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj. Nadležnosti lokalnog nivoa vlasti regulirane su ustavima entiteta, kantona/županija, zakonom u lokalnoj samoupravi i statutima općina. U rijetkim slučajevima gdje postoji gradski nivo, nadležnosti koje su ovdje date za općinski nivo se ne dijele. Tamo gdje nema gradske vlasti najznačajnije nadležnosti općine su: -program razvoja, urbanističko planiranje, budžet i završni proračun; -javne usluge; -osiguranje i reguliranje zemlje za izgradnju i poslovnih prostora; -kultura, obrazovanje, zdr.zaštita, informacije i turizam; -zakoni, regule i opći akti za lokalni nivo; -općinska policija i drugi kontrolni organi; -organizacija općinskih usluga; -druge stvari na lokalnom nivou. 3. Entiteti postoje da bi se omogućilo prenošenje prava sa kantona na kanton. Nadležnosti entiteta su : policija, zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport, informiranje, socijalna politika. Svaki od entiteta u BiH (Federacija BiH i Republika Srpska) imaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, a u Federaciji BiH dosta nadležnosti prenešeno je na kantonalni nivo (svaki od kantona ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast). 4. Osim entiteta, postoji i Brčko Distrikt koji ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe države BiH, ima sve nadležnosti kao i lokalna i entitetska vlast, osim prava da sklapa specijalne odnose s drugim državama. 5. Dražavna vlast ima svoje nadležnosti, a to su: -Vanjska politika: osigurava interakcije između BiH i dr.zemalja. sporazumi su potpisani ugovori između državnih vlasti u području vanjske politike i koriste se da ozvaniče odnose između zemalja. -Vanjska trgovina: regulisanje trgovine sa dr.zemljama, a carina se može naplaćivati za robu koja ulazi u zemlju. -Monetarna politika: samo državna vlast može štampati novac i ona uspostavlja ekonomsku politiku države. POJMOVI: 1. DRŽAVA- institucije kroz koje se izvršava politička vlast, nezavisna politička zajednica koja ima suverenitet nad određenom teritorijom 2. ENTITET-unutrašnja politička organizaciona jedinica: U BiH: Federacija BiH i Rep.Srpska 3. OPĆINA-jedinica lokalne samouprave, lokalni nivo vlasti 4.NADLEŽNOST- Nadležnost je sistem obaveza koje vlast ima na određenom prostoru. Regulira se Ustavom i zakonima. 5.DISTRIKT- zasebna upravna/administrativna oblast, okrug, područje; u BiH Brčko Distrikt 6. GRAD- naziv jedinice lokalne vlasti koja se može sastojati iz dvije ili više općina

7. KANTON/ŽUPANIJA- naziv za jedinicu regionalne vlasti unutar Federacije BiH 8.DECENTRALIZACIJA- prenošenje vršenja pojedinih poslova centralnih državnih organa na niže organe vlasti

Lekcija 10- TRI GRANE VLASTI 1. Identificirajte tri različite grane vlasti. Vlast u BiH je podijeljena, što znači da svaki od nivoa vlasti u BiH ima tri grane: izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. 2. Koje su osnovne odgovornosti svake od grana? Zakonodavna vlast stvara zakone i na državnom nivou zove se Parlamentarna skupština. Izvršna vlast provodi zakone koje donosi zakonodavna i na državnom nivou tu funkciju ima Predsjedništvo. Pravosudna vlast tumači ustav i zakone i najviši sud u BiH je Ustavni sud. 3. Šta su to provjera i balansiranje i zašto su bitni? Kontrola/balasniranje- ustavni mehanizmi koji daju ovlaštenja svakom dijelu vlasti da podijeli moć sa drugim granama i tako provjerava i usklađuje njihove aktivnosti i ovlasti. Odnos između tri grane vlasti u našoj zemlji je napravljen da bi se kontrolirala i balansirala moć dvije druge grane, tako da niti jedna krana ne može imati previše moći. Balansiranje znači da je izvršena podjela tako da je svaka od tri grane nezavisna u svom domenu toliko da može djelotvorno raditi, ali ne može da uzurpira moć ostalih grana. Kontrola znači da ostale dvije grane imaju uvid u to šta radi svaka od grana. Ovaj sistem je također važan jer doprinosi razvoju i održavanju vladavine zakona. (Npr. Dom naroda – zakonodavna grana može biti raspušten od Predsjedništva – izvršna grana s ciljem provjere rada Doma. Ustavni sud donosi odluke o tome da li su zakoni koje je predložila ili usvojila zakonodavna grana u skladu sa Ustavom itd.) 4. Koji se problemi mogu javiti ako ne postoje provjera i balansiranje unutar vlasti? Može doći do zloupotrebe vlasti od strane bilo koje grane, i samim tim do nezalaganja za zajedničko dobro, odnosno dobro svih ljudi u državi. POJMOVI: -Podijeljena vlast –sistem u kojem su ovlaštenja podijeljena među više institucija koje moraju surađivati pri procesu donošenja odluka. -Zakonodavna grana-segment vlasti koji ima ovlast da stvara zakone. -Pravosduna grana-grana vlasti koja tumači ustav i zakone(najviši sud u BiH-Ustavni sud). -Kontrola i balansiranje- ustavni mehanizmi koji daju ovlaštenja svakom dijelu vlasti da podijeli moć sa drugim granama i tako provjerava i usklađuje njihove aktivnosti i ovlasti. -Izvršna grana-grana vlasti koja je odgovorna za izvršavanje/provođenje zakona. Lekcija 11- PRAVA GRAĐANA ZAŠTIENA USTAVOM BIH I ENTITETSKIM USTAVIMA 1. Šta su ljudska prava i kako ih možemo podijeliti? Ljudska prava su prava koja svakoj osobi pripadaju po rođenju; ona ne mogu nikome biti oduzeta, a ne može ih se niko ni dobrovoljno odreći. U 20.stoljeću ljudska prava su shvaćena kao prava neophodna za ljudsko dostojanstvo i blagostanje. Ljudska prava se dijele na:

-slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima. 8. 5. Znači pisan je u ratnim uslovima. boja. a text ispod glasi: „Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu 1 ovog Ustava. decembra 1995. 6.-pravo na obrazovanje. 11.Alije Izetbegovića. imovina.-pravo na slobodu kretanja i prebivališta. 3. bilo je hitno njegovo donošenje radi okonč anja sukoba te kao takav posjeduje mnoge nedostatke koje treba vremenom ispravljati radi osiguranja ljudskih prava. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. 13. Da li su neka ljudska prava važnija ili bitnija od drugih? Sva prava su jednako važna.-pravo na pravično saslušanje u građanskim ili krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom. 2. . povezanost sa nacionalnom manjinom. 12. te se niti jedno ne može izdvojiti kao više ili manje važno jer su ona ustvari tu da nam život učine boljim.“ Ovaj dio je posebno bitan zbog toga što je diskriminacija na jedan način i uzrokovala velike probleme u mnogim zemljama.-LIČNA I POLITUČKA PRAVA -EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA -KULTURNA PRAVA 2.-pravo na ličnu slobodu i sigurnost. Sporazum je podrazumijevao okončanje sukoba. godine u Parizu.-slobodu izražavanja. političko i drugo mišljenje. 10. 6. 5. pa tako i u našoj. nacionalno ili socijalno porijeklo. Za koja prava mislite da su najvažnija? Zašto? Sva su prava jednako važna. Objasnite zašto je dio nediskriminacije bio bitan za uključivanje u Ustav? Nediskriminacija je naslov u tački 4. osigurano je svim licima u BiH bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol. 4. rođenje ili drugi status.-pravo na život. savjesti i vjere. ili na prisilnom ili obaveznom radu 4. te donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine.-pravo na privatni i porodični život. člana 2 Ustava BiH. ne može se niti jedno izdvojiti kao najvažnije. Koje su bile okolnosti kad je pisan Ustav BiH? Trenutni ustav je donesen kao aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 14.-pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili potčinjenosti. jezik. 3.-slobodu misli.-pravo na imovinu. a posebno diskriminacija kad je u pitanju vjerska opredijeljenost. dom i prepisku 7.-pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni. 9. Katalog prava: Sva lica na teritoriji BiH uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2 ovog člana što uključuje: 1. vjera.-pravo na brak i zasnivanje porodice. Identificirajte primjere prava zaštićenih Listom prava postavljenih u tački 3 člana 2. Taj sporazum je potpisan od strane tri predsjednika država učesnica u ratu u Bosni i Hercegovini . rasa.

nehunamanog ili ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja (1987) -Konvencija o pravima djeteta (1989) -Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika-migranata i članova njihovih porodica (1990) -Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina(1992) -Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (1994) 11. slobodu. Ljudska prava su važeća i obavezujuća bez obzira na status osobe ili pripadnost nekom društvu ili naciji-državi. Identificirajte neke od konvencija iz Aneksa 1 Ustava BiH. ropstva. Šta one znače i zbog čega su važne? One znače dodatna prava. Identificirajte prava zaštićena Ustavom BiH. 10. 9. slobodu religije i savjesti. mučenja i pritvora. Cijeli član 2 Ustava BiH nosi naslov „Ljudska prava i osnovne slobode“ u čijem sastavu se u tački 3 nalazi i Katalog prava koji osigurava brojna prava. nedržavljane i ljude bez države. imovinu i pravdu. razvijenijih zemalja Evrope. Prisutna su tu i druga prava: nediskriminacija.) i sl. Zašto je važno da one predstavljaju sastavni dio Ustava BiH? Važno je zbog toga što se one ne mogu ukinuti. nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (1984) -Evropska konvencija o sprječavanju mučenja. da im se vrati oduzeta imovina. Na koji način se prava koja su zagarantovana mogu ostvariti u praksi? Ljudi imaju pravo da se bore za svoja prava. prava za izbjeglice i raseljena lica(da se vrate u svoje domove.7. Osnovna ljp uključuju pravo na život. . kao što su pravo na život i slobodu..okupljanja radi osiguranja ugroženih prava. proširuju naša prava i tako ih poistovjećuju sa pravima Njemačke ili dr. kao i slobodu arbitrarne diskriminacije. U tom smislu imaju pravo na štrajk. 12. Zbog toga se ljp smaraju jednako važećim za građana/državljane. Da li biste išta dodali ili izbrisali iz Liste prava? Zašto? Trebalo bi naravno dodati još više prava jer je ljudima u interesu da ostvare što više prava. 8. razne vrste demonstracija. protesta i dr. jer sve ono što je propisano Ustavom ne može se ukinuti. POJMOVI: -Ljudska prava-prava koja posjeduju sva ljudska bića samim time što su dio čovječanstva i koja dobijamo samim rođenjem. Aneks 1 nam daje sva prava. Primjeri uključuju razna građanska i politička prava. a nama to ide u prilog jer nam osiguravaju brojna prava. Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u BiH: -Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948) -Ženevske konvencije 1-4 o zaštiti žrtava rata (1949) i Dopunski protokoli 1-2 (1977) -Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966) -Konvencija o državljanstvu udatih žena (1957) -Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva (1961) -Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) -Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Opcioni protokoli(1966 i 1989) -Konvencija o uklanjanju svih mogućih diskriminacija u odnosu na žene(1979) -Konvencija protiv mučenja i drugih surovih. ukoliko smatraju da su ona od strane vlasti ugrožena.

nejednakost u tretmanu pojedinaca ili grupa iz različitih razloga (vjerska. prodaja dobara(1980). Sposobnosti ili vještine učestvovanja kao npr: -vještine komuniciranja(slušanje. te prava djeteta (1989) i mnogi drugi. -Zakonodavstvo. rasna. ugovora.znanja o principima i praksi demokratije npr: -ustavna načela. ostvarenje. govorenje. pisanje) -vještina pregovaranja (ubjeđivanja i postizanja konsenzusa) -sarađivanja -rješavanja konflikta na miran način itd. svaki član posade mora posjedovati određena znanja. zakona. -Konvencija-u kontekstu međunarodnog zakona. nacionalna. -Kooperacija-saradnja. jedan od oblika organizacije rada gdje mnogo odoba zajedno učestvuju u istom procesu rada ili u različitim. zakona. ali međusobno povezanim procesima rada. ugovora.“ Građanina demokratskog društva neki porede sa članom posade broda koji plovi prema određenom cilju. Osobine koje treba da posjeduje građanin u demokratiji odnose se na njegov lični karakter kao i na tzv. dokumenta. zakona. Primjeri uključuju konvencije o genocidu (1948).ČOVJEK I GRAĐANIN 1. -odgovornosti i prava građana. socijalna. Diskriminacija) -Implementacija-provedba. sporazuma. itd. Da bi stečena znanja mogao da primjenjuje u praksi građanin treba da posjeduje: 1. Spoznajne sposobnosti: -analiziranja i procjene informacija -razrješavanja i predviđanja posljedica -sumiranja i davanja kritičkog osvrta itd. -struktura i funkcioniranje vlasti. provođenje. ugovora) -Diskriminacija-ograničavanje prava. Osobine ličnog karaktera: Osobine javnog karaktera: -odgovornost -tolerantnost -samodisciplina -skepticizam -istrajnost -spremnost za saradnju . političkim pravima žena (1954). Još je Aristotel primijetio: „Vrlina građanina i vrlina dobrog čovjeka nije potpuno ista. statuta i dr. Neophodna znanja građanina odnose se na: 1. -kako građani mogu učestvovati u donošenju odluka itd. izvršenje -Amandman-nadopuna.čin stvaranja zakona od strane zakonodavnog tijela vlasti. 2. ustava i sl.-Preambula. Samo države potpisnice konvencija su obavezne da ih poštuju po međunarodnom zakonu. posvećeni specifičnim temama.javni karakter.uvodni dio pravnih akata (ustava. Identificirajte najvažnije karakteristike efikasnog građanina. konvencije su formalni međunarodni sporazumi između država. Lekcija 12. dodatak za izmjenu ili dopunu već gotovog pravnog akta(ustava. Da bi ta misija bila uspješna. vještine i osobine i biti posvećen nekim ciljevima i vrijednostima.propisa) -Aneks-dodatni dio koji se obično nalazi na kraju i čini sastavni dio nekog objekta. spolna.

član pol.. prava pojedinca itd. karakternih osobina koje su poželjne za pojedinca. životni nazor koga karakterizira sumnjičavost. -uljudnost -poštivanje zakona -spremnost na kompromis -patriotizam -lojalnost.zajednice koji se slijepo pokorava vlastima. -građanska posvećenost: odnosi se na slobodno izraženu. „Okvir za građansko obrazovanje“ koji je izdao Centar za građansko obrazovanje iz SAD-a. uzete skupa.. poricanje mogućnosti sigurnih tvrdnji o biti stvari i poricanje mogućnosti spoznaje. kritičnost i uzdržljivost. potrebno je da pojedinac stavi zajedničku dobrobit ili opće dobro ispred svog vlastitog interesa. U ovom dijelu istaknute su one posvećenosti i dispozicije koje.GRAĐANSKA POSVEĆENOST-odnosi se na svjesnu. Ova osobina naziva se građanska vrlina. 2. pravda. Također građanin treba da bude posvećen određenim ciljevima i vrijednostima: -sloboda -jednakost -pravda -prava pojedinca -vladavina zakona -poštivanje različitosti -istina. 2. premda postoje oblasti u kojima se ove vrline preklapau. filozofski pravac koji uzdiže sumnju do principa. sačinjavaju građansku vrlinu. Pojmovi 1. koji je pasivan i spreman je da bespogovorno izvršava ono što mu se naredi 2. u građansku vrlin uključuje dva osnovna pojma: -građanska dispozicija: odnosi se na stavove i navike građana koji pomažu zdravo funkcionisanje i zajedničko dobro demokratskog društva.. smatra se. znanja i sposobnosti. PODANIK. 3. Ove posvećenosti su neophodne iz dva razloga: -one omogućavaju političkim procesima da djelotvorno unapređuju zajedničko/opće dobro -one doprinose ostvarenju osnovnih ideja demokratskih političkih sistema. građanska vrlina je predstavljala spremnost građanina da zajedničko dobro stavlja ispred interesa i ličnih poslova. slobodnu predanost/posvećenost temeljnim vrijednostima i principima demokratije(sloboda.SKEPTICIZAM-sklonost sumnji. razumnu opredijeljenost građana osnovnim vrijednostima i principima demokratije.Šta se podrazumijeva pod pojmom građanska vrlina?*** Od antičkih vremena do savremenog doba mnogi su smatrali da u demokratskom društvu nije dovoljno da pojedinac ima samo karakterne osobine. osobina kao što su poštenje i integritet.. .-hrabrost -poštenje -marljivost -iskrenost -strpljivost.Zašto je građanska vrlina bitna za demokratsko društvo? Građanska vrlina se razlikuje od vrlina vezanih za naše privatne ili osobne živote. uklučujući zaštitu prava pojedinca. Uz to. jednakost. Tradicionalno. vladavina prava.

GRAĐANSKA DISPOZICIJA. Primjer političke akcije su prethodni protesti u TK. a koja mana svakog od načina učešća građana u vlasti? -Praćenje informacija u novinama. Građani učestvuju u vlasti biranjem njihovih predstavnika koji će ih zastupati. pojedinac koji je rođen ili naturaliziran u nekoj državi. a i na širim prostorima BiH gdje su se građani okupili pokazujući svoje nezadovoljstvo sadašnjim stanjem u državi. koje podržavaju osnovne demokratske vrijednosti i principe i pomažu zdravo funkcioniranje demokratskog političkog sistema. Kako je učešće građana povezano sa ciljevima vlasti? Objasnite zašto je učešće u vlasti u našem vlastitom interesu? Bez učešća građana u vlasti nema demokratskog društva. a mana ako se širi negativna . odnosno zaštićenih područja gdje se treba odazvati što više volontera. Navedite primjer društvene i političke akcije u vašoj sredini.4. mana-materijalno ugroženi građani mogu „prodavati“ glasove) -Učešće u političkim diskusijama -Lobiranje -Potpisivanje peticija -Nošenje bedža ili naljepnice na automobilu i korištenje drugog propagandnog materijala (prednost je jedino ako se širi pozitivna propaganda. a istu tu vlast i mijenjati.materijalima.KAKO GRAĐANI MOG UČESTVOVATI? 1. zamijene postojeće predstavnike vlasti nekim drugima koji bi na adekvatniji način štitili njihova prava i interese. Građani učestvuju u vlasti tako što oni jedini mogu birati vlast. Da li i dalje trebate poštovati zakone vlasti? Zašto? Trebali bi poštovati zakone vlasti bez obzira na to što nismo glasali jer se u demokratskom društvu treba pridržavati onoga što je većinski odlučeno i određeno kao najbolje za cjelokupnu zajednicu. 5. i briga za opće dobro. ocjenjujući njihovu tačnost -Glasanje na lokalnim. Pretpostavimo da niste glasali na izborima ili ste odlučili da ne učestvujete u radu vlasti. ali i čišćenju zelenih površina i drugih prirodnih vrijednosti. a s ciljem da promijene vlast. Koja je prednost. samodisciplina. 4. kao što je moralna odgovornost. ljudi kojima je stalo do zdrave okoline i do zravlja uopšteno. Primjer društvene akcije je akcija čišćenja u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Let’s Do It – očistimo zemlju za 1 dan” najveća je akcija u historiji BiH posvećena prvenstveno čišćenju ilegalnih deponija smeća u jednom danu. koji ima odgovornost da poštuje njene zakone i ima pravo na zaštitu i privilegije u skladu sa zakonom Lekcija 13. različite dobi. 2.GRAĐANIN/DRŽAVLJANIN-član oraniziranog političkog tijela. iskustvo kako treba učestvovati i trebali bi biti svjesni važnosti učestvovanja. entitetskim i državnim izborima (prednost-može se uticati na vlast. Čak i sam opstanak ustavne demokratije ovisi o informiranim i efikasnim građanima koji se brinu za održavanje prava pojedinaca i zaštitu zajedničkog dobra.tendencije ka ponašanju koje ističe vrline javnog i privatnog karaktera. 3. Trebali bi imati određeno znanje. časopisima i dr. u smislu da se izaberu najbolji predstavnici. a vlast bi trebala da bude demokratski uređena jer je to prema svim dosadašnjim kriterijima najmirniji način rješavanja problema. Ako građani žele da se njihov glas čuje oni moraju postati aktivni učesnici u političkom procesu.

bojkota i drugih vidova protesta (prednost-zaštita ljudskih prava. glasanje na izborima. propaganda) -Pisanje pisama izabranim predstavnicima ili medijima -Učešće na sastancima podrške i sl. fizičkih sukoba i sl) -Obavljanje javnih fukncija i dr. Također mislim da je važno praćenje informacija jer je obrazovan i informisan građanin uslov za opstanak demokratije. Koje su najvažnije dužnosti i odgovornosti građana? To su: -poštivanje Ustava -poštivanje zakona koji su u skladu sa Ustavom -glasanje na demokratskim izborima -nastojanje da budu upućeni u javne poslove i da učestvuju u javnim poslovima -služenje u vojnim snagama i/ili obavljanje javne službe -plaćanje poreza i dr. Zašto demokratija zahtijeva da građani budu obrazovani i aktivni? Zbog toga što demokratija „živi“ od saradnje njenih građana i preduslov bilo kakvog angažiranja je znanje. ako je glasanje jedini oblik učešća građana u vlasti onda ne možemo to društvo ni smatrati demokratskim. Koje bi mogle biti posljedice po demokratiju ako se građansko učestvovanje odnosi samo na glasanje? Pa demokratija bi mogla u potpunosti da nestane jer je glasanje samo jedan dio od načina učešća građana u vlasti. 9. Zbog toga. Identificirajte neke probleme u vašoj zajednici čijem rješavanju građani mogu doprinijeti svojom aktivnošću. Npr. Samo onaj ko poznaje okvir svojih prava i mehanizme njihove zaštite može ih sebi osigurati. 10. Zašto društvo kao cjelina gubi ako pojedinci ne ispunjavaju svoje odgovornosti i obaveze? Društvo kao cjelina gubi jer neispunjavanjem odgovornosti i obaveza dolazi do nepoštivanja zakona. Problem u mojoj zajednici je neodlaganje otpada na adekvatna mjesta te dolazi do . 8. a mana je izbijanje različitih vrsta nemira. ali neki bi se mogli izdvojiti kao važniji od drugih. 7. Zbog toga se promoviranje znanja i demokratije i ljudskih prava smatra jednim od najvažnijih zadataka političkog obrazovanja. mogu se smatrati važnijim oblicima učešća od npr. samim tim nisu učinili ništa da promijene vlast s kojom uglavnom nisu zadovoljni. osiguravanje svih prava potrebnih za život.5. -Učešće u preizbornoj kampanji za kandidata -Zalaganje za zakone koji su od posebnog interesa -Demonstriranje putem marševa. demokratija daje pravo građanima da se na mnoge druge načine izbore sa svoja prava i zajedničko dobro. gdje se dakako može uticati na vlast i njene predstavnike ili mogućnost demonstiranja u cilju zaštite svojih prava. Dalje. a to dovodi do nereda u određenoj zajednici. Da li su svi oblici ulešća jednako važni za za zaštitu naših osnovnih prava? Zašto? Koji vam se čini najvažnijim? Svi su oni važni. 6. nošenja bedža na autobomilu i sl. Ako nezadovoljstvo građana potraje i nakon izbora. neki građani ne izađu na izbore. Samo onaj ko poznaje mehanizme i institucije u demokratskoj državi može doprinijeti svojim angažmanom. samo oni koji poznaju svoja prava mogu mirno živjeti u demokratiji.

velikog pomora stanovništva usljed nedostatka hrane. DRUŠTVENA AKCIJA-dobrovoljno. a imaju i određene obaveze i odgovornosti koje moraju poštovati u skladu sa zakonom.svaki organizirani pokušaj da se utiče na političke procese. ostao je zapanjen koliko je stanovnika SSSR-a poginulo od gladi te je naredio da se napravi novi popis koji bi prikazao povoljniji rezultat za državu. tako da mu nije moglo biti suđeno za bilo kakav zločin. Primjer totalitarnog režima je „staljinizam“ –pol. a privatno vlasništvo nije zamjenjeno zajedničkim vlasništvom nego je država sve nacionalizirala. loša žetva.Staljin je imao svu vlast u državi.zagađenosti područja. a s ciljem rješavanja ili doprinosa rješavanju nekog problema. Građanin u demokratiji uživa sva prava i mnoge slobode. Zbog toga je često vršio čistke. 3. ODGOVORNOST-odnosi se na prihvatanje djelovanja u skladu s dužnostima koje neko dobije 4. 2.. Staljinizam uključuje opsežnu upotrebu propagande da se uspostavi kult ličnosti oko apsolutnog diktatora.akcije osobe koja pokušava utjecati na zakonodavce odnosno na one koji donose odluke da glasaju ili postupaju na određen način koji odgovara tim osobama. gdje bi se dobrovoljno odazvali i pokazali svoju zabrinutost za sredinu u kojoj žive. To su bili petogodišnji planovi u kojima bi bilo određeno koliko bi se čega trebalo proizvesti u sljedećih 5 godina. to je stvaralo poteškoće. Navedite tri primjera programa ili vladinih mjera kod nas koja su napravljena s ciljem unapređenja zajedničkog dobra. LOBIRANJE.god) koja obuhvata 10 amandamana koji garantuju ljudska prava i slobode ljudima u SAD-u i omogućavaju moć savezne države. tj. Građani na taj način uživaju sva prava i slobode. koncentracijskim logorima nalik onima u Hitlerovom Trećem Reichu. To je dovelo do Gladomora. Deklaracija prava „Bill of rights“ (1789.PRAVA POJEDINCA I ZAJEDNIČKO DOBRO 1. Naime. u mojoj zajednici problem je što i osobe koje bi htjele da se bave nekim sporskim aktivnostima nemaju adekvatna mjesta niti trenere za njihovu obuku te zbog toga svoj višak energije troše na neke neadekvatne aktivnosti. niti je postojala jednakost.). Lekcija 14. U SAD-u postoji tzv. samoorganizovano djelovanje građana koje ne zahtijeva posebne odluke vlasti. Prvi primjer i drugi primjer ću uzeti iz moje zajednice.režim u Sovjetskom savezu za vrijeme vladavine Staljina. dok se građanin u totalitarnom sistemu slijepo pokorava odlukama vlasti i nema prava da učestvuje u vlasti. Donošene su tzv. Kada je Staljin dobio popis stanovništva 1937.petoljetke. a građani bi mogli da organizuju neke društvene akcije čišćenja. Objasnite razliku između građana u demokratiji i totalitarizmu i dajte primjer iz historije. tj. i zbog nepredviđenih okolnosti (ranija zima. Pojmovi 1. masovna ubojstva neistomišljenika. od lobiranja zakonodavaca do traženja izbora (ili gubitka na izborima) nekog kandidata. budući da je populacija rasla iz godine u godinu pa se situacija mijenjala. milijuni ljudi su ubijeni u gulazima. Naravno. Zbog toga je općina Teočak na čelu sa njenim načelnikom pokrenula besplatnu školu fudbala gdje su mladi naraštaji mogli trenirati umjesto da se . kao i upotreba tajne policije za smirivanje nereda i nezadovoljstava. stavila pod svoju upravu. Staljinizam ni po čemu nije bio niti savršen.Također. POLITIČKA AKCIJA. rat itd. Primjer demokratije je uređenje vlasti u SAD-u gdje postoje dvije stranke: Demokratska i Republikanska.

Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu.građani Tuzle nakon protesta. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH).akcija čišćenja 2. pravljenjem takve vrste nereda.“ a to je bila njegova dužnost kako bi izbjegao veće nemire koji su nastupili. kao i u cijeloj zemlji vlada nezaposlenost. 4.„Katalog prava“ 3. prosinca 1995. Identificirajte primjere gdje su politički čelnici ili predstavnici vlasti prekoračili svoja ovlaštenja navodeći da je to za zajedničko dobro? Ponekad se pozivanje na opće dobro koristi i za prisvajanje što više političke moći i vojne moći. Identificirajte primjer pojedinca ili grupe koji su bili djelotvorni u unapređenju zajedničkog dobra. ali i cijelu zajednicu. ovo je jedan jako dobar način promoviranja zajedničkog dobra. Konferencija se održala od 1. do 21. Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije. Drugi primjer je njemačka firma koja je obezbijedila poljoprivrednicima iz Teočaka besplatne sadnice malina i omogućila im otkup malina za narednih 8 godina. umjesto unapređenja zajedničkog dobra mnogi su ljudi izgubili svoja prava i ugrožena je demokratska praksa. Drugi primjer je ministar sigurnosti Fahrudin Radončić na prethodnim protestima koji je izjavio kako ne želi napadati na „svoj narod. odnosno mirnim protestima. Predsjednik Perua Fudžimora koji je. Svako ima pravo da iskaže svoje svoje nezadovoljstvo demokratskim putem. tokom devedesetih godina prošlog st. -truditi se da budemo politički obrazovani. Srbija i Crna Gora. ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske). predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Identificirajte pet primjera prava pojedinca zaštićenih Ustavom BiH i ustavima entiteta.bave nekim lošim aktivnostima za njih same. Primjer su prethodni protesti. 5. jer samo takvi građani mogu doprinijeti napretku demokratije -izlaziti na izbore i pokušati pravilno da prosudimo o budućim predstavnicima vlasti -dobrovoljni oblik udruživanja s ciljem rješavanja nekog problema u zajednici -mirno protestovanje s ciljem osiguravanja naših prava -iskazivanje svog mišljenja jer je svako mišljenje u nekoj diskusiji može biti značajno za . 6. Identificirajte primjer gdje su osoba ili grupa prekoračili granicu prava pojedinca. iskoristio problem terorizma da bi svojoj vladi osigurao više moći.organizacija „Let's do it“ Četvrti primjer. ALI NIGDJE se ne spominje da se to nezadovoljstvo smije iskazivati korištenjem fizičke snage. veleposlanikRichard Holbrooke i general Wesley Clark. studenoga 1995. 14. Treći primjer. Navedite 5 stvari koje vi kao građanin možete uraditi da biste pomogli napretku zajedničkog dobra u BiH. S obzirom da u mojoj zajednici.. Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Daytonskog sporazuma. te glavni američki pregovarač. . Zbog ovakve politike.

vlade.autonomni(neovisni) samoorganizirani dio liberalnog društva koji je izvan formalnih političkih i pravnih institucija. pojedincu 4.opće prihvaćeno mišljenje ili odluka o nekom pitanju između različitih grupa ili pojedinaca (npr. poseban i različit od drugih po svojim interesima. . pojedinačnih društvenih i ekonomskih odnosa i organizacija koje. Ono promovira solidarnost. 4. 2. CIVILNO DRUŠTVO..demokratija uspostavljena konsenzusom građana znači da su se svi složili oko prihvatanja demokratije) 3.rješenje problema -učestvovanje u humanitarnim akcijama svojim doprinosom -predstavljanje svoje opštine ili škole ili sl. ekonomskih. Pojmovi: 1. vode rasprave o javnim pitanjima i iniciraju akcije koje nisu kontrolirane od str. ali i konkurenciju među pojedincima.CIVILNO DRUŠTVO I DEMOKRATIJA 1. Često upućuju pažnju javnosti na važna pitanja. odšteta za nešto ustupljeno. rekreacionih) i pružati mogunosti za praktično unapređivanje znanja i vještina demokratskog građanstva. sposobnostima i djelatnostima. 3. u koje država. zdravstvenih. osim provođenja općih zakona.PRAVO POJEDINCA-pravo koje pripada svakoj osobi. pružanja različitih usluga (obrazovnih. Kako civilno društvo promovira zajedničko dobro? Civilna društva mogu postojati s ciljem integriranja pojedinca i grupa. oduzeto. nisu dio vladinih institucija niti su propisane od strane političke vlasti. Lekcija 15. izgubljeno i sl. osiguranje od vanjskih napada. Koje su karakteristike civilnog društva? Civilno društvo karakteriše slobodno izražavanje interesa pojedinca i vrlo različitih političkih. dobro struktuiran i pozdan prevoz i sistem komunikacija. kulturnih i sportskih grupa koje u demokratskom društvu nisu pod kontrolom vlasti. Neovisni su od vlasti pa se ova udruženja zovu NVO. Šta je civilno društvo? Civilno (građansko) društvo može se razumjeti kao područje dobrovoljnih. mada ograničene zakonom. Civilno društvo sadrži dosta dobrovoljnih udruženja. kulturnih. U civilnom društvu svako od nas je jedinstven. Kako dobrovoljna udruženja mogu pomoći ili oštetiti demokratska društva? Civilno društvo kao područje slobodnih aktivnosti u društvu od velike je važnosti za uspostavljanje i održanje demokratije i demokratskih sloboda. održavanje unutrašnjeg reda i ekonomskog napretka. Moć vlade je fikasnije ograničena kada postoje brojne autonomne organizacije koje iznose nezavisna mišljenja. POJMOVI: 1. na nekom takmičenju -prenošenje svog znanja drugima. 2. Organizacije građana koje čine civilno društvo svojim izlaganjem. vjerskih. KOMPENZACIJA. religijskih svjetonazora. KONSENZUS. a odnosi se na dobra koja dijele svi članovi društva. nema pravo da se miješa. napređenje socijalne zaštite itd. ZAJEDNIČKO/OPĆE DOBRO.kao građanski ideal potiče iz antičke Grčke ili republikanskog Rima. Zdravstvena zaštita za sve građane.naknada. protestiranjem i pružanjem otpora mogu pomoći u ograničavanju moći i sprečavanju zloupotrebe vlasti.

Vesta. c) „Prijateljice“ Udruženje humanitarno društvo PRIJATELJICE je osnovano kao lokalna nevladina organizacija u julu 1996. a uz podršku Vesta radija kao vlastitog medija i u saradnji sa relevantnim akterima. b)Udruženje Vesta je nastalo 1998.O.struktura uključuje pitanja pozicije članstva i vodstva. Ukratko rečeno. SLOBODNO UDRUŽIVANJE. Prva pomoć se sastojala u hrani. Koje su karakteristike društvenih organizacija? * -STRUKTURA I ORGANIZACIJA. Njena stalna misija na Tuzlanskom kantonu je započela 1994. 3. Kada su članovi udruženja ''naučili'' živjeti sa svojim problemima. posebno prava žena. sindikati.PREDSTAVLJANJE GRAĐANA ORGANIZACIJA U CIVILNOM DRUŠTVU 1. V Freiburg Njemačka. a UHD Prijateljice kao domaća nevladina organizacija preuzima i nastavlja sa započetim aktivnostima 1996. Međunarodna organizacija Amica je započela s radom u Njemačkoj nakon prvih vijesti o početku rata u bivšoj Jugoslaviji. godine. godine od strane zaposlenih. zalažu se za prava građana i maksimum slobode u mnogim apektima. a posebno činjenica da ove grupe mogu pomoći da se vlast okrene u smjeru mjera javne politike koje se odnose na određena pitanja i obično imaju podršku građana. omladine. d)“Merhamet“ e) „Karitas“ 2. Kod nas postoje: a) „Nada“ (udruženje roditelja djece ovisnika o drogama).. a to nikako ne odgovara nedemokratskim sistemima. Udruženje Vesta je dobilo ime po rimskoj boginji ognjišta.''Nada'' – Tuzla – je udruženje roditelja ovisnika i svih onih koji žele pomoći ovisnicima i njihovim porodicama.sloboda pojedinaca da se okupljaju u javnosti ili u privatnosti sa drugim ljudima. Neuropsihijatrijska klinika je u to vrijeme bila jedina adresa na koju su se roditelji ili djeca ovisnici. Misija Udruženja Vesta je da svojim programskim sadržajima. vijeka. doma i porodice. kako i kad se provode izbori za poziciju. edukativnim i programima javnog zagovaranja. prepoznatom multietničkom gradu Bosne i Hercegovine. Društvena organizacija je grupa ljudi koja se slobodno i dobrovoljno udružuje u nevladino udruženje radi ostvarivanja nekih zajedničkih ciljeva i interesa. udruženja žena. obući i higijenskim sredstvima koje je ova organizacija pružala u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zašto nedemokratski sistemi zloupotrebljavaju ideje civilnog društva kontrolirajući rad društvenih organizacija? Npr.CIJENE4. društvene organizaciju promoviraju demoktratiju. a to je korišteno za promoviranje interesa vladajuć partije. Udruženje je počelo sa radom u oktobru 2001. pionira bili su pod kontrolom vlasti u bivšim zemljama socijalističkog bloka. sve informacije koje pomažu da se upravlja . Grupa mladih ljudi koja je odlučila ostati u svojoj državi usmjerila je energiju na kreiranje pozitivnog okruženja koje zadovoljava potrebe europskih građana. H.2. potiče aktivno sudjelovanje građana u razvojnim i procesima društvenih promjena uz punu promociju i poštivanje univerzalnih ljudskih prava. godine pod nazivom – ''Udruženje roditelja i prijatelja djece ovisnika o drogama''. a zvanično je registrovano u martu 2002.KORISTI- Lekcija 16. Šta je društvena organizacija? Identificirajte primjere društvenih organizacija kod nas. Udruženje je krenulo u žestoku borbu protiv najvećeg zla 21. odjeći. Organizacija je nastala iz nužde. mogli obratiti i dobiti neku vrstu pomoći i nade. korisnika i prijatelja međunarodne organizacije AMICA e. a na inicijativu ljekara neuropsihijatrijske klinike. u Tuzli. 3.godine kao terapijska grupa.

a članstvo je formalizirano plaćanjem članarine.PREDSTAVLJANJE GRAĐANA INTERESNE GRUPE U CIVILNOM DRUŠTVU 1. npr.član udruženja taxista ne može sam određivati cijene usluge. nego u dogovoru sa organizacijom -UPORNOST-aktivna posvećenost misiji i ciljevima organizacije -NEZAVISNOST-nezavisne od vlasti. da promoviraju određeno pitanje ili skrenu pažnju javnosti na potrebu koju su identifikovale. imaju svoju misiju. Navedite neke od primjera negativnog uticaja društvenih organizacija. gladne i beskućnike. rekreacione usluge. npr. 7. studenti.4. FONDACIJE. npr. 3. DRUŠTVENE ORGANIZACIJE. Također pomažu da građani postanu aktivni učesnici demoktratskog društva . Navedite neke od primjera doprinosa društvenih organizacija društvu. kao i opće interese te je život mnogo ljepši ukoliko si član neke interesne grupe. ili onih koje se koriste u svrhu promoviranja vlasti koja je loša ili to što može doći do zloupotrebe. ljude sa posebnim potrebama. 6. organizacijom. rekreacione i sl. kao i svim oblicima diskriminacije. 5. One promoviraju demokratiju tako što traže sva prava za ljude. POJMOVI 1. i organizacije „općeg ineteresa“ koje predstavljaju cijelu javnost npr. Ako je članstvo u interesnim grupama na dobrovoljnoj osnovi zašto im se ljudi pridružuju? Pa zbog toga što promoviraju ineterese raznih grupa ljudi. ispostava neke veće organizacije. Npr. članstvo sindikata treba da se pridruži -ODGOVORNOST-članstvom se dobiju i neke odgovornosti. organizacije koje obezbjeđuju obrazovne. zloupotreba društvenih organizacija. razne sportske organizacije i sl. organizacije koje se brinu za stare i hendikepirane.ekološki pokret. vjerskoj osnovi. Postoje neke organizacije „posebnog interesa“ i predstavljaju jedan dio društva: penzioneri. Koje su prednosti. Koja je svrha interesnih grupa? Svrha im je da udrže pojedince koji su zainteresovani da služe svojim potrebama i ciljevima. Da li bi vlast trebala imati kontrolu nad interesnim grupama? Jedino u toj mjeri ukoliko se njihove aktivnosti kose sa Ustavom i zakonima. Kako društvene organizacije mogu služiti unapređenju demokratije? Tako što naglašavaju potrebe ljudi djelujući na način da zadovolje njihove potrebe.ako sindikat organizuje štrajk. preduzeća itd. mladi. Mana može biti postojanje previše društvenih organizacija koje nisu puno aktivne. organizacija koja prihvata i troši novac samo za određenu svrhu ili samo u određenim slučajevima 3. pravila i procedure za upravljanje organizacijom -CILJEVI-jasno određeni. borba protiv AIDS-a i dr. banke. 2. npr. Lekcija 17.zaklada. a koje mane postojanja društvenih organizacija? Skoro su sve prednosti postojanja društvenih organizacija. organizacije koje su osnovane na nacionalnoj. OGRANAK/FILIJALA. -PRAVILA-statut.podružnica. zdravstvene. djelovanje u skladu sa ciljevima. a u suprotnom treba omogućiti normalan rad interesnih grupa. u suštini brinu se za svoje interese. npr sindikat rudara ima jasan cilj da se bavi zaštitom rudara i promovira njihov položaj -DOBROVOLJNOST-članstvo je na dobrovoljnoj osnovi -DISCIPLINA-uključiuje prisustvo sastancima. . Negativan uticaj na društvo je društvena organizacija sa nejasno definisanim ciljevima. nastoje da riješe slabosti društva..grupa ljudi koja se slobodno i dobrovoljno udružuje u nevladino udruženje radi ostvarivanja nekih zajedničkih ciljeva i interesa 2. sportske.oboljenja. ciljeve i strukturu formiraju bez direktive vlasti. omogućavaju im maksimum slobode i neke aktivnosti.

-povećava se mogunost mirnog rješavanja konflikta jer ima više suprotstavljenih mišljenja koje treba uzeti u obzir prilikom rješenja nekog problema tako da ne dolazi do polarizacije na samo jednom principu. 5. POJMOVI: 1. novine. televizija.ULOGA MEDIJA U DEMOKRATIJI 1. Ove organizacije razvijaju i pribavljaju informacije i sredstva za akciju u pluralističkom društvu. Zašto je uloga medija važna u društvu? Mediji u demokratskim društvima su dobili nadimak „psa čuvara“ jer nadziru aktivnosti vlasti bez straha od cenzure od strane vlasti tj. 2.BENEFICIJE-povlastica. magazini i internet. Pokret "Eko zeleni" djeluje na području Tuzlanskog kantona.biranja šta će objaviti. tolerancije. ekološkog turizma i zaštite i unapređenja životne sredine. -mogu da stimuliraju slobodan i otvoren pristup informacijama tako što javnosti nude alternativne izvore informisanja. riječ mediji je u množini i takav masovni način komunikacije (masmedija) uključuje novine. Kako svrhe i aktivnosti interesnih grupa pomažu /štete društvu kao cjelini? Prednosti: -politička. -razvija se demokratizacija društvenih odnosa i procedura jer su na budnom oku članova interesnih grupa. Masovne komunikacije se odnose na široko rasprostranjene sisteme predavanja informacija kao što je radio. -vjerovatnoća da će se postići ciljevi koje pojedinac sam ne bi mogao. grupe koje u ostvarenju svojih ciljeva koriste nasilje itd.formalne grupe koje imaju određene ciljeve i žele utjecati na javnu politiku u demokratskim društvima. 3. a šta ne. 6. godine u Tuzli i registrirano u Ministarstvu pravde TK te upisano u u registarsku knjigu broj 326. Šta su mediji? To su mehanizmi koji omogućavaju neko prenošenje. na taj način kreira lošu propagandu i laže javnost. Koje su važne svrhe masovne komunikacije? To su zabava. 2. INTERESNE GRUPE. neistinom nastoje privući druge ljude. televiziju. edukacija i obrazovanje. -ljudima je omogućeno da slobodno i jednako učestvuju u društvenom životu iznošenjem različitih interesa grupe. Da li postoje interesne grupe čije svrhe narušavaju prava drugih? Postoje i to su rasističke ili šovinističke grupe. Necenzurisano izvještavanje je važno zbog: . Da li postoji kod nas neka interesna grupa u našoj zajednici koja radi na razvijanju civilnog društva? Udruženje " Eko zeleni" je osnovano je 1997. 4. radio. MANE: -grupa može imati destruktivne diskriminatorske ili interese koji grubo krše osnovna ljp ostalih članova grupe (rasističke ili šovinističke grupe ili grupe koje žele povrijediti prava drugih) -grupa se u ostvarivanju svojih ciljeva može služiti nasiljem ili nedemokratskim režimima -moćni pojedinci manipuliraju grupom kako bi ostvarili lične interese -grupa lažno iznosi svoje potrebe i namjeru javnosti. Udruženje je osnovano da radi na razvoju mira. Šta je komunikacija? Komunikacija je čin davanja i primanja informacija. internet itd. olakšica.4. Mediji su sredstva za komunikaciju širokog spektra. ekonomska i društvena moć (povećava se kad pojedinci rade zajedno). korist Lekcija 18. razvoja ekološke sv ijesti. kulture dijaloga.

POJMOVI: 1. Masovne komunikacije se odnose na široko rasprostranjene sisteme predavanja informacija kao što je radio. itd.čin davanja i primanja informacija. RTRS (neovisni zbog pretplate)) 6. 7. FTV. 2. Cenzura se može koristiti kao politička. -formiranje javnog mišljenja. slobodu medija. vrijednosti i principe ljudi. Lekcija 19. TRANSPARETNOST.vlasti) -profesionalnost -objektivnost (U BiH: BHT. dobiveno ispitivanjem veeg broja osoba. -poticanje javnog učešća građana. novine. Značaj slobode izražavanja je vidljiv u činjenicama da građani mogu bez straha: -javno izražavati različita mišljenja. što ne samo da može formirati javno mišljenje nego i promijeniti ideje. MEDIJI. mišljenja. To je poraćeno skretanjem pažnje javnosti prema željenim problemima.sredstva masovne komunikacije. Ono služi kao pokazatelj koje su stvari od interesa za javnost i pomaže da se poveća svijest o određenim pitanjima javne politike kojima se po uvjerenju javnosti treba pozabaviti vlast. -kitički ispitivati i procjenjivati aktivnosti vlasti. Koje sadrži namjerno iskrivljene podatke i predstave koje se šire na različite načine s ciljem utjecaja na mišljenje i stavove drugih. plakati. JAVNO MNIJENJE-mišljenje javnosti. iza zatvorenih vrata 5. Kako možete odrediti da li su pozitivne karakteristike slobodnih medija prisutne u određenom izvoru informacija? Bitno je da se kritički proučava informacija od strane medija. PROPAGANDA. -razvijanje i jačanje demokratskih principa ako su mediji slobodni od političkog uticaja i ukoliko je vlast otvorena o nuđenju informacija o svojoj funkciji. 3. da se spriječi sloboda izražavanja. KOMUNIKACIJA. kao suprotno vlasti koja radi u tajnosti. govori. -pozivati na odgovornost nosioce javnih fukncija kad ne ispunjavaju obećanja data na izborima ili kad zloupotrebljavaju moć. takođe i slobodu naučnog i umjetničkog stvaralaštva. Objasnite uloga javnog mnijenja u demokratiji. Zbir mišljenja pojedinaca u vezi sa politički važnim pitanjima formira javno mnijenje. uključujući radio. u nedemokratskim sistemima. Ovo uključuje lažne informacije kao sredstvo utjecanja na mišljenje drugih. o specifičnom pitanju u određenom vremenu. televizija. SENZACIONALISTIČKI ŽURNALIZAM-izvještaji medija koji su iskrivljeni i preuveličani da privuku pažnju čitalaca ili gledalaca 6.akt revizije informacija i odstranjivanja materijala koji je upitan ili neprikladan. ideje. televiziju. Mediji mogu uticati na javno mišljenje tako što odlučuju o tome kojim političkim pitanjima se javnost i vođe trebaju baviti. Zašto je sloboda izražavanja jedna od najznačajnijih sloboda? Koje sve slobode ona obuhvata? Sloboda izražavanja je jedna od najznačajnijij sloboda za koju su su se izborili građani stvarajući demoktratsko društvo.informacije. 7.-razumijevanje političkih pitanja od stane mlađana. 4. . naročito je važno praviti razliku između činjenica i pojedinačnih mišljenja u smislu da znamo da su činjenice informacije koje su potkrijepljene dokazima ili svjedočenjima. magazini i internet. 5.SLOBODA IZRAŽAVANJA 1. sloodu udruživanja. CENZURA. slike. Ona obuhvata slobodu govora. Koje su važne karakteristike slobodnih medija? -neovisnost( neovisne od str.u demokratskom društvu se odnosi na mogućnost građana da „vide“ šta radi vlast. magazin i internet. novine.

-„Zakon o verbalnom deliktu“ ili „deliktu mišljenja“ omogućavao je kažnjavanje za kritičko iznošenje mišljenja o politici. 10. Može li sloboda izražavanja biti zloupotrijebljena? Kao i svaka dr. Prokomentarišite misao filozofa 17.“ Zbog toga što takva država uopšte nije demokratska. Kada bi sloboda izražavanja trebala biti ograničena?** -OGRANIČENJE MJESTA I VREMENA. da se spriječi sloboda izražavanja. društvu. Neki mogu koristiti slobodu izražavanja da šokiraju druge pripadnike društva. -U komunističkim zemljama je postojala.. Ona obuhvata slobodu govora. Navedite primjere situacija u kojima ste imali slobodu izražavanja. 9. 11. a sve zemlje nastoje da uvedu demokratiju jer se ona pokazala najboljom za mirno rješavanje sukoba.akt revizije informacija i odstranjivanja materijala koji je upitan ili neprikladan. neki ljudi su bili nepravedno obilježeni kao da obeshrabri građane u izražavanju komunističkih opredjeljenja. npr. Upotrebljavan je protiv svakoga ko se na kritički način odnosio naspram društvene realnosti u bivšim zemljama komunizma.2. 7. Kako se čovjek osjeća kada mu je uskraćena sloboda izražavanja? Osjeća se sputano. Cenzura se može koristiti kao politička. Neki ljudi mogu lagati i iskriviti informacije kako bi uticali na mišljenje drugih. na času. a ta pravila mogu nalagati kada neka osoba može govoriti.prisustvo pravila za održavanje reda usvari dozvoljava veu slobodu izražavanja u mnogim slučajevima. osjeća potrebu da to iskaže. 3. S društvom. uzvikivanje upozorenja o požaru treba biti jedino ukoliko on postoji.sloboda i ova može biti zloupotrijebljena. te ako je ona uskraćena ne možemo promijeniti ni vlast.za zaštitu državne sigurnosti ili . slobodu medija. -CENZURA. 6. takođe i slobodu naučnog i umjetničkog stvaralaštva.mora postojati prikladno vrijeme za određenu vrstu izražavanja. ali ne i šta će reći. neki građani su odlučili da se brane šutnjom. Koje su najčešće primjenjivane mjere za ograničenje i gušenje slobode izražavanja? -Cenzura. političarima i stanju u državi.vijeka Baruha de Spinoze: „Zakoni koji zabranjuju iskazivanje mišljenja ruše ugled države. za vrijeme McCarthyjeve ere 1950-ih godina. neke pismene opomene. što je omelo njihovu mogućnost slobodnog izražavanja. Zašto vlasti u mnogim zemljama u prošlosti.. zatim ako se ne naiđe na podršku može se uputiti tužba ili u krajnjem slučaju razni vidovi demonstracija. -U SAD-u. -Zakon o zaštiti imena i djela pojedinih nosilaca državnih funkcija zabranjivao je kritike i izražavanje negativnog mišljenja o tim ličnostima. -OGRANIČENJE IZ SIGURNOSNIH RAZLOGA. u porodici. sloodu udruživanja. donošenjem zakona o kažnjavanju iznošenja kritičkog mišljenja o politici. -OGRANIČENJE NAČINA. 5. a i danas postoji zabrana bilo kakvog javnog izražavanja i prakticiranja vjerskog opredjeljenja. Obično se koriste na važnijim sastancima kako bi se poslovna pitanja i komunikacija odvijala uredu. Šta je sloboda izražavanja? Sloboda izražavanja je jedna od najznačajnijij sloboda za koju su su se izborili građani stvarajući demoktratsko društvo. U strahu od napada od strane senatora McCarthyja. a i danas pokušavaju da ograniče slobodu izražavanja? To je s ciljem da spriječe javne kritike i onemoguće zahtjeve koji bi se odnosili na bilo kakve promjene vezane za aktivnosti vlasti. na času demokratije xD 8. Zašto je sloboda izražavanja jedna od najvažnijih sloboda u demokratskom društvu? Primjer su slobodni izbori koji se zasnivaju na slobodi izražavanja. a samim time ne može opstati ni demokratsko društvo. Šta mogu da učine građani kako bi zaštitili i sačuvali ovu slobodu? Prije svega mogu se pozvati na svoje pravo slobode izražavanja. u nedemokratskim sistemima. 4.

Kakva se osoba bira na položaj medijatora? ** Medijator/posrednik ima veoma važnu ulogu u postizanju kompromisa. naziv vrste krivičnog djela u bivšoj Jugoslaviji za iskaze koje su od vlasti smatrale štetnim i/ili opasnim po sistem komunističke partije.osobu u lošem svjetlu 3. U užem smislu misli se na aktivnosti specijaliziranih državnih organa (policija. tj. VERBALNI DELIK. neprikladan i štetan. a pošto u demokratiji postoji sloboda izražavanja onda je logično da će doći do sukoba u idejama. SLOBODA IZRAŽAVANJA. JAVNA SIGURNOST.građani učestvuju u upravljanju zemljom davanjem svog glasa na slobodnim izborima za predstavnike vlasti. Lekcija 20. OBIM-obujam. 4. Sistemi označavanja tv programa i filmova često se koriste kao dobrovoljni sistemi kojima se mladi štite od sadržaja koji može biti nasilan. ali se ovakvi sukobi u demokratskim sistemima rješavaju kompromisom. Medijator mora biti osoba koju obje strane prihvataju i imaju u nju povjerenja. takođe i slobodu naučnog i umjetničkog stvaralaštva.reputacije drugih ljudi. slobodu medija.pismena ili usmena izjava koja neopravdano prikazuje dr. Ako se građanima garantira sloboda izražavanja oni će biti spremniji da prihvate odluke vlasti iako se ne slažu s njima jer postoji mogunost njihove mirne izmjene. Npr. POJMOVI 1.da svaka strana u konfliktu ima pravo iznijeti svoje stavove i argumente. On/a pokušava otkloniti nesporazume i . -Mirno postizanje društvenih promjena-sloboda izražavanja omogućuje građanima miran poušaj uticaja na javno mišljenje uvjeravanjem i mirnim sredstvima bez potrebe da pristupaju upotrebom sile s ciljem postizanja promjena. sloodu udruživanja.usmeni prekršaj (prijestup. 2. Da li je sukobljavanje različitih ideja i interesa neizbježno u demokratskom društvu? Naravno da je neizbježno jer smo svi različiti. 5. iako ona ne mora dati tačne informacije. -Održavanje predstavničke demokratije.je jedna od najznačajnijij sloboda za koju su su se izborili građani stvarajući demoktratsko društvo.lakše se dolazi do novih spoznaja i otkrića.ljudi.nesreća. Ona obuhvata slobodu govora. On/a mora osigurati poštivanje pravde i procedura. -OGRANIČENJA SADRŽAJA. Npr. odnosno za istaknute pojedince na vlasti. zdravlje i imovina stanovnika nekog područja zaštitila od kriminala.ili bezbjednost je izraz pod kojim se u najširem smislu podrazumijevaju mjere i aktivnosti koje neka država i rjeđe društvena organizacija poduzimaju kako bi se život. a to se postiže slobodom izražaavanja. obim nekoj pojma označava nižih pojmova na koje se taj jedan pojam odnosi.npr ograničavanje biznisa od prodavanja ili reklamiranja materijala ili filmova koji se mogu smatrati neprikladnim za djecu. odnosno prometnih i dr. obim pojma čovjek je taj da se ljudi mogu podijeliti po rasama. čak i neslaganje pojedinca može da dovede do boljeg razumijevanja pitanja ili slučaja o kojem se radi. Da bi građanin dobro odabrao on mora biti informisan. kažnjiva radnja). krivično djelo. opseg.ULOGA KOMPROMISA U RJEŠAVANJU KONFLIKTA 1. državama i dr. Koje su koristi postojanja slobode izražavanja? -Razvoj pojedinca i ljudsko dostojanstvo ( osobe mogu prezentirati svoje ideje drugima i razmatrati s druge tačke gledišta. vatrogasci. KLEVETA. GRANICE-mjere koje nešto sprječavaju. omeđuju 6. Time se ljudi mogu zaštititi od zlobnih laži drugih.članove društva. -Unapređenje znanja. ali je mogunost postizanja cilja da se dođe do mnogobrojnih i raznovrsnih informacija. 12. u SAD-u postoje zakoni koji zabranjuju govore ili pisane tekstove koji predstavljaju „jasnu i prisutnu“ opasnost za dr. odnosno prirodnih katastrofa. civilna zaštita) 2. ljudsko dostojanstvo se poštuje dopuštanjem slobodnog izražavanja vlastitih misli i misli dr.

3.. Oni su proizvod demokratskog društva čiji je posao da preko medija lansiraju određene teme u javnost u pogodnom trenutku. Pri tome je važno da se stranama u sukobu iznesu sve prednosti predloženog rješenja. odnosno usavršavanje vastitih vještina pregovaranja u cilju mirnog razrješenja sukoba. konačni i izbori u kojima se glavni donosioci . da javno objavljuju svoje kritike i ponude alternative. instrument u rukama vlasti koji joj pomaže da održava mir u državi onda kada je to plasiranjem činjenica jednostavno neizvodljivo jer su iste veoma sumnjive. medijska manipulacija. postignuto saradnjom svih učesnika u specifičnoj situaciji. KOMPROMIS. MEDIJATOR. 3. kao i činjenicu da u demokratiji građani i samo građani vladaju na način slobodnog izbora predstavnika.. Ljudi koji se bave ovim poslom zovu se spin doktorima. POJMOVI: 1. kao i moguće posljedice nastavljanja konflikta.. onaj koji posreduje u nekom sporu s ciljem pomaganja strankama da dođu do mirnog/kompromisnog rješenja 5. Šta su demokratski izbori? „Demokratski izbori nisu čista simbolika. razumijevanja itd. KONFLIKT/SUKOB-izrazito naslaganje ili sukob u kojem se nalaze dvije ili više strana 2. ograničeni po mandatu. jer oni znače više prava za nas. TOLERANCIJA-mišljenje koje poštuje prava drugih na svoja vlastita i različita mišljenja. Kompromis –obostrano obećanje. Da li biste dodali ili oduzeli neki od kriterija? Pa sigurno da treba dodati kriterija. uključivi. usklađivanje različitih mišljenja. konačni i izbori u kojima se glavni donosioci odluka u vlasti biraju od građana koji uživaju potpunu slobodu da kritikuju vlast. INDOKTRINACIJA-praksa podučavanja drugih o specifičnim vjerovanjima ili teorijama na način da se može koristiti u negativne svrhe kontrole i uticaja na druge 6. Lekcija 21.“ Ovi kriteriji znače maksimum prava i sloboda za pojedince u demokratskom sistemu.posrednik. Ukoliko se strane slože s predloženim rješenjem postignut je kompromis. Spinovanje je dakle. ograničeni po mandatu. 2.. uključivi. Možda jedino da se mladi intelektualci uključe u vlast i politiku.predložiti rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. Šta je kompromis? ** Kompromis je pozitivan rezultat postignut putem dogovora pri čemu obje strane odstupaju od dijela prvobitnih zahtjeva u zamjenu za postignuto rješenje. SPINOVANJE-u doslovnom značenju znači „zavrtjeti“ priču ili informaciju koja će javnost okrenuti na onu stranu koja odgovara interesima onih u čijem se interesu plasiraju informacije.DEMOKRATSKI IZBORI 1. sporazum. to su izbori koji omogućuju jednakost svih učesnika. vjerovanja i prakse 4. to su izbori koji omogućuju jednakost svih učesnika. jer se smatra da su one oplemenile politiku i da je s njima na vlasti manje sukoba.dogovor u kome oni koji zastupaju suprotne pozicije u vezi sa nekim pitanjem prave ustupke kako bi se postigao sporazum 3. kao i žene. Šta zapravo znače kriteriji koji su navedeni? „Demokratski izbori nisu čista simbolika.

bolesnim i starijim osobama -glasačke kutije moraju biti dobro zaštićene -građani (grupe. Sve partije i kadnidati moraju uživati slobodu izražavanja. a cijene su neadekvatniji izbor predstavnika vlasti. neuključivanje većeg broja ljudi u izbore kako bi se dobila bolja slika javnog mnijenja. Koje uvjete trebaju zadovoljiti izbori da bi bili prihvaćeni kao demokratski? -izborna proedura mora biti jednostavna i dobro objašnjena svim glasačima prije izbora -mora postojati vjerodostojan popis građana pričemu je osigurano pravilo da svaki građanin ima jedan glas -građani sudjeluju u izbornim komisijama i komisijama za provjeru identiteta glasača prije glasanja -na mjestu ispunjavanja glasačkog listića mora postojati potpuna privatnost -treba omogućiti glasanje u odsustvu. ono s čim se većina složila.odluka u vlasti biraju od građana koji uživaju potpunu slobodu da kritikuju vlast. tj. Što znači poštivanje određenih pravila i procedura izbora? Demokratski izbori omogućavaju jednakost svih učesnika u predizbornoj utrci. 6. Koje koristi i cijene su se pojavljivale kao posljedica isključivanja nekih skupina ili manjina iz izbornog prava? U demokratiji je prisutna jednakost za sve građane. 8. rasnih. Ne vidim nikakve koristi od izbacivanja bilo koje skupine. 7. vjerskih skupina. Svi bi trebali da prihvate rezultate demokratskih izbora. Šta znači da su izbori konačni? Moraju li svi prihvatiti rezultate izbora? Demokratski izbori su konačni. pa i žena. Da li bi neke funkcije trebale biti vremenski neograničenog trajanja? Zašto da ili zašto ne? Ne bi trebale biti vremenski neograničenog trajanja jer bi osoba tako se osjećala sigurnom i mogla bi zloupotrebljavati svoj položaj. da javno objavljuju svoje kritike i ponude alternative.“ Pa može se dovesti u vezu sa izborima jer trebamo biti od onih koji unapređuju društvo na način da biramo adekvatne predstavnike u vlasti i omogućimo sebi bolji život. pravila i procedure -treba postojati mogućnost provjere regularnosti izbora -građani ne smiju biti zastrašeni zbog vlastitog izbora kome će dati svoj glas . Pravila i procedure kod izvođenja izbora morajju biti unaprijed utvrđeni i moraju se poštovati. Podvrgavajući se zakonima i ustavu zemlje predstavnici izabrani demokratskim izborima imaju stvarnu vlasti. Ovim se izborima utvrđuju vodeći ljudi na vlasti. organizacije. Kako navedeni citat možete dovesti u vezu sa demokratskim izborima? „Budite od onih koji unapređuju svjet i čine ga boljim. tako da svi imaju pravo glasa i nema uskraćivanja tog prava npr. stranke) imaju pravo nadzora za odvijanjem izbora -prebrojavanje glasova treba provesti što je moguće otvorenije -treba postojati pravo opoziva protiv onih koji ne poštuju izborne zakone. zbog etničkih. U demokratiji izabrana osoba može biti opozvana i prije isteka mandata (po unaprijed utvrđenoj proceduri) ukoliko nije ispunila obećanja ili očekivanja birača.“ 4. 5. udruživanja i kretanja koja im omogućuje da izraze kritiku postojanja vlasti i nude alternativu rješenja i kanidate. 9.

14. sloboda govora u javnosti. vrijednosti poput tolerancije. 13. vladavina prava. Inicijativa je vid direktnog odlučivanja građana za predlaganje nekog zakona. pravedne zakonske procedure.“ . Koja je razlika između referenduma i inicijative? Referendum je oblik direktnog odlučivanja o pitanjima koja utvrdi skupština. prvi podstrek na nešto. pravo otvaranja sjednice i pravo prve riječi na savjetovanjima 5. (ovdje navesti i uvjete da bi izbori bili demokratski) 12. OPOZIV. Mandat također može uključivati ograničenja u pogledu obima i granica. garancija ljp..postupak po kojem se nosilac funkcije uklanja s položaja nakon što je protiv njega podignuta optužnica i donijeta osuđujuća presuda 5. sloboda izbora i sloboda da se bude izabran. podijeljenja i ograničena vlast. pravedni i otvoreni demokratski izbori? Slobodni izbori koji omogućavaju svim građanima da neometano učestvuju i budu jednaki u glasanju.-građani moraju znati gdje se nalaze glasačka mjesta -vlasti ne mogu preduzimati mjere koje daju prednost jednoj stranci u odnosu na druge. započinjanje. drugih zakona i općih akata.početak.oblik neposrednog odlučivanja. Navedi 6 prijedloga kako građani mogu doprinijeti demokratizaciji? A)informiranje o značajnijim pitanjima i programima koje nude različite stranke b) pisanje pisama podrške kandidatima i politici i produžavaju vladavinu zakona urednicima novina c) učestvovanje u predizbornim kampanjama d) djelovanje s ciljem da se ograniči iznos priloga i potpora kandidatima koji se smiju potrijebiti u predizbornoj utrci e)davanje podrške nepristrasnoj i neovisnoj sudskoj vlasti koja će kontrolirati finansiranje kandidata i stranaka f) glasanje i podržavanje kandidata koji se zalažu za podržavanje vladavine zakona i rad u skladu sa slovom zakona. POJMOVI: 1. građani se izjašnjavaju samo sa „da“ ili „ne“. kooperativnosti i kompromisa. kao i vremenskog ograničenja izvršavanja pozicije nekog političkog sistema 2. između ostalog: suverenitet naroda. Šta su to slobodni. pravo podnošenja prijedloga u zakonodavnom tijelu. slobodni mediji. Zašto je važno da građani mogu direktno odlučivati o nekim pitanju? Pa važno je jer je cilj demokratije da građani odlučuju o vlasti biranjem odgovarajućih predstavnika. postoji još mnogo faktora koje zemlju čine demokratskom. samostalni poticaj. pristanak onih nad kojima se vlada. izjašnjavanje građana o nekom naročito važnom pitanju kao što su ustav. 10. slobodni izbori. 11. sloboda izražavanja.manjinska politička partija čiji je zadatak da provjerava vladajuću stranku ili koaliciju 3. OPOZICIJA. REFERENDUM. INICIJATIVA. podjednake slobode i prava za sve građana.ovlaštenje dato nekoj grupi ili pojedincu da provodi određene akcije. „za“ ili „protiv. zakoni i sl. MANDAT. vladavina većine i garancija prava manjina. Da li je dovoljno samo da se organiziraju demokratski izbori da bismo jednu državu ocijenili kao demokratsku? Nije dovoljno.