You are on page 1of 35

Projektna nastava Prijedlozi za primjenu

On behalf of the AUSTRIAN FEDERAL MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND CULTURE and KULTURKONTAKT AUSTRIA

Impresum

Izdava! u Austriji: Savezno Ministarstvo za obrazovanje, nauku i kulturu Doris Kölbl, odjel I/4 Strozzigasse 2/5 1080 Be! Austrija Autori/ce, izdanje "992.: I. Achikeh, R. Glogowatz, E. Großschmidt-Thierer, M. Pick, C. Schmidt, C. Weisz Autori/ce, izdanje 200".: M. Auchmann, L. Bauer, A. Doppelbauer, E. Hölzl, S. Winkler Koordinatorica u Austriji: Sabine Seidl Redakcija u Austriji: Doris Kölbl Lektura u Austriji: Edith Jonke-Hauptmann Homepage sa .pdf: www.bmbwk.gv.at oblast obrazovanje - nastava i škola Be!, Septembar 2001. Prijevod: Rasmina Mevki" Redakcija i prelom u BiH: Jürgen Schick Izdava! u BiH: K-education Projektni ured Sarajevo Obala Maka Dizdara 2 BiH – 71 000 Sarajevo kuko@bih.net.ba www.k-education.at Sarajevo, April 2002.

SADRŽAJ 4 7 8
I. RJEŠENJE O NA#ELIMA ZA PROJEKTNU NASTAVU (Izvadak) II. DEFINICIJA III. SADRŽAJ NATUKNICA
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Ankete i upitnici Buka Ciljevi projektne nastave Dokumentacija Evaluacija Finansijski plan Formiranje grupa Interdisciplinarni projekti Interdisciplinarni rad Internacionalni projekti Izvještaj o projektu Komunikacija Konflikti Minimalna starosna dob Novi mediji Okvirni uslovi Organizacija projekta Planiranje Prezentacija Prilago#avanje rasporeda !asova, povla!enje rasporeda !asova • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Priredbe u okviru projekta Projektni dnevnik Propali projekat Provo#enje Rad s javnoš"u Refleksija Resursi Roditelji Socijalne kompetencije Sponzorisanje Stru!njaci Timski rad Tok projekta Trajanje projekta U!enje u projektnoj nastavi Uloga nastavnika/ca Uloga u!enika/ca Uticaj projektne nastave prema vani Utvr#ivanje uspjeha Uvezivanje kolega/ica

30

IV. KONTROLNI LIST – O #EMU SVE POVESTI RA#UNA

kompetentni i motivisani ljudi. nau!iti (kako) posredovati) Povezivanje teoretsko-pojmovnog u!enja i u!enja putem konkretnog djelovanja i eksperimentiranja Prohodno ostvarivanje ovih didakti!kih smjernica u cjelovitoj nastavi kao i upotreba odgovaraju"ih školskih okvirnih uslova grade predispoziciju za korisnu integraciju projekata u nastavi. spremni za razvoj. Prepoznati izazove i postavke problema. mogu biti otvoreni prema svijetu i društvenim promjenama. struktuirati i razvijati kreativna rješenja Razvijati komunikativne i kreativne kompetencije kao i kulturu rješavanja konflikata Tuma!iti i oblikovati organizatorne kontekste Obilježja projektne nastave Projektna nastava odgovara na!elnim edukativnim potrebama škole. nau!iti (kako) upotrijebiti. RJEŠENJE O NA#ELIMA ZA PROJEKTNU NASTAVU (Izvadak) U svom razvoju. I pri novom oblikovanju Nastavnih planova se vodi ra!una o ovoj !injenici: Za samu školu vrijede izmijenjene odnosno reducirane centralne odredbe i više autonomije.RJEŠENJE 4 I. društvo stalno postavlja nove zahtjeve naspram škole. Didakti!ke smjernice • • • • Razlikovanje po individualnim mogu"nostima. Samo informisani. škola mora napredno omogu"iti razvoj i unapre#enje dinami!nih sposobnosti i razli!ite nadarenosti. dok ponekad – ovisno od datog slu!aja – grade i povoljan metodski kontrast. Primijenjene metode nastave odnosno u!enja i oblici organizovanja nastave se konstruktivno prožimaju. Putem odgovaraju"ih nastavnih metoda. Kako složenost raste. Projektna nastava se tuma!i kao !inkovitost više obilježja koji su uže povezani: . sve je teže predviditi budu"e potrebe obrazovnog rada. Na osnovu toga proizilaze upravo sljede"e didakti!ke smjernice. Osnovni postavljeni ciljevi Primarni ciljevi projektne nastave su: • • • • • • • Samostalno u!enje i djelovanje Spoznati i napredno razvijati vlastite sposobnosti i potrebe Razviti spremnost djelovanja i preuzeti odgovornost Osnovni cilj koji se u projektnoj nastavi postavlja je usavršavanje sposobnosti opažanja društveno-historijskih problema otvorenih u cijelom svijetu. Time u!enik/ica dobiva priliku da spozna koja je svojevrsnost ili mogu"nost rješavanja problema sadržana u razli!itim metodama odnosno u razli!itim vidovima posmatranja i pristupanja. zahtjevima i potrebama u!eniká unutar njihove grupe Usvajanje spoznaja i razjašnjavanje konteksta i struktura pomo"u primjera (ekzemplarno u!enje) Posredovanje sposobnosti samostalnog u!enja i samostalne upotrebe znanja (Nau!iti (kako) u!iti. Projektna metoda se tuma!i kao put ka dostizanju obrazovnih ciljeva.

ali se može održati i u pojedina!nom nastavnom predmetu. po mogu"nosti. oblik rada. kako bi u!ili jedni sa drugim i jedni od drugih. te kriteriji procjenjivanja. od odlu!uju"e važnosti su interesi u!enika/ca i nastavnika/ca. U mnogim slu!ajevima oblik aktivnosti može biti prioritetan (npr. tj. te konstruktivno kriti!ko procjenjivanje vlastitih aktivnosti i aktivnosti drugih. Opširni sadržaji i ciljevi u!enja su usvajanje planskih strategija. ocjenjivanje. izra#ivanje filma) pri donošenju odluke. Pri tome. U!enici i u!enice sudjeluju aktivno na oblikovanje društvene sredine. pristup resursima. vrijeme koje je na raspolaganju. Komunikacija i saradnja. po!evši od sticanja saznanja i prakti!ne upotrebe. kontrola i sl. Usvajanje ovih sposobnosti se unapre#uje putem razli!itih pogleda na problem i putem interdiciplinarnog pristupanja temi. te za razli!ite odgovornosti. više !ula. • Uvezivanje mnogih !ula . razra#ivanje kritike. odlu!ivanje i tome potrebnih didakti!kih i organizatornih uslova. razra#eno znanje. Planiranje usmjereno ka cilju U središtu projektne nastave se nalazi izvjesna tema. • Samoorganizacija i samoodgovornost • Za povoljno provo#enje projekata nenadomjestivo je zajedni!ko utvr#ivanje ciljeva u!enja i aktivnosti. Na isti na!in slijedi i razgovor. dok tematizirani sadržaj može postati “interesantan” tek u toku rada. • Interdisciplinarnost (razgra$ivanje predmetnih granica) • Kroz zajedni!ki rad na jednoj temi ili putem namjere zajedni!kog dostizanja odre#enog cilja javlja se potreba za korištenjem novih oblika komunikacije. dakle odre#eni problem. predstavljaju izrazito važan kvalitet projektne nastave. • Uloga nastavnika/ce Povoljno spajanje tjelesnog i duhovnog rada. koordinacija me#u grupama. u svrhu njegove razrade odnosno njegova rješavanja potrebno je aktivirati odgovaraju"e predmetne discipline. posredovanje sposobnosti i umije"a. planiranje i ugovaranje vezano za oblik postavljenih aktivnosti. Nastavnici/ce i u!enici/ce "e si pribaviti sve potrebne informacije i iz toga "e izvesti odgovaraju"e planiranje. Projektna nastava treba da podrži u!enje u obliku “umreženog razmišljanja” i na!in cjelokupnog posmatranja. nadalje. te upotrebi grupno dinami!kih procesà i podršci procesa refleksije. izbor teme ne ovisi samo od sadržaja nego i od predvi#enih oblika aktivnosti. vrsta i metoda u!enja. strategije rješavanja sporova. kao i uvezivanje. Socijalni i predmetni ciljevi stoje ravnomjerno jedni pored drugih. • Vanjska povezanost Pored predmetne stru!nosti. zadaci nastavnika/ce se oja!ano odražavaju u njegovoj/njenoj podršci struktuiranja procesà za planiranje. Usvajanje socijalnih kompetencija Projektna nastava pokušava uticati na unutrašnju i vanjsku stvarnost škole.RJEŠENJE 5 • Za izbor projektnih tema. Orijentisanje prema interesima sudionika Zajedno se utvr#uju ciljevi projekta. postaju samim time polja u!enja. pri posredovanju metodskih radnih kompetencija.

Temelj za formulisanje ciljeva u fazi planiranja su pitanja: Šta želimo posti"i? U koju svrhu? Sa kojim sredstvima? Prate"i proces. Prisutni okvirni uslovi i resursi se moraju analizirati i uzeti u obzir pri planiranju. formulisanjem ciljeva mogu"e je definisati podteme i utvrditi rezultat koji se namjerava dosti"i. • Formulisanje cilja i planiranje • Ovo vrijeme služi opširnom pribavljanju informacija. prikazivanju filmova i sl. u!enici/ce po mogu"nosti samostalno provode planirane zadatke. pri tome su nastavnici/ce na raspolaganju kao koordiniraju"i/e savjetnici/ce i “Menadžeri/ke sporova”. u pojedinim oblastima evaluacije neophodno je uvezati i vanjski pogled (“kriti!ki prijatelj/kriti!ka prijateljica”.RJEŠENJE 6 Centralna faza projektne nastave • Projektna ideja/pronalazak teme Bitno je da se pobudi interes svih sudionika i da je dovoljno vremena na raspolaganju kako bi se nastavnici/ice i u!enici/ice zajedno složili oko jedne teme ili oko jednog problema kojeg žele riješiti. • Provo$enje projekta • Projektna nastava je obilježena jasno prepoznatljivim završetkom. planiranju ekskurzija. razgovarati o nastalim problemima. Za izbor završetka projekta odlu!uju"e je to da u!enici/ce putem prezentacije iskuse priznanje i kritiku svog rada i da se razgovara o rezultatima projekta. osiguravanju neophodnog radnog materijala. diskusija sa stru!njacima. postaviti koordinirane mjere i preispitati tok projekta i emocionalno stanje saradnika/ca projekta. po završetku projekta ciljevi se sistemati!no procjenjuju po pitanju dostignu"a i primjene. U osnovi. dokumentacija treba da dostavlja informacije o svim rezultatima. Kako bi se izbjegla opasnost od pojavljivanja “slijepih mrlja”1 u vlastitom opažanju. U razli!itim društvenim oblicima. • Evaluacija projekta 1 < evtl. Prezentacija projekta/ Dokumentacija projekta Evaluacija služi ispitivanju projektnih rezultata i daljnjem razvoju kvaliteta budu"ih projekata. i to na bazi prikupljenih podataka. Za ovo je vrijeme veoma važno u (kratkim) fazama refleksije (“fiksne ta!ke”) razmijeniti iskustva i me#urezultate.manjkavosti koje interni sudionici ne vide> . U toku ovih pripremnih radova možda se nužno pojave organizatorne ili sadržajne promjene. projektni partneri/partnerice). Formulisanjem ciljeva vidljivi su razli!iti interesi. Pri tome svi sudionici imaju mogu"nost da jedni drugima predstave radne rezultate i da iste ustupe široj javnosti. rad sa javnoš"u. Refleksija projekta je nenadomjestiv elemenat evaluacije. Pripremno vrijeme U ovom se dijelu ostvaruje na!elni rad na sadržajnom nivou. refleksija uslje#uje putem samih aktera/ki. S toga. U fazi projektne refleksije se razgovara o iskustvima sudionika i teku"im procesima. refleksiju i evaluaciju. fazama radnog procesa i iskustvima rada saradnika/ca projekta. Dokumentacija je dio projekta i bitna osnova za prezentaciju. moraju se odrediti odgovornosti za pojedina!ne parcijalne oblasti.

Jedan razred. grupe koje se formiraju i van granica razreda “Grupa osoba koje u!e izabere temu. U!enici/ce ne samo da u!e nešto novo o temi. definiraju probleme i pronalaze rješenja. Završetak svakog projekta gradi faza evaluacije sa opširnom zajedni!kom refleksijom grupnog procesa. Bitno je da se ve" na samom po!etku razjasni. videofilm. nego i razvijaju povoljne radne oblike u grupama. Ovisno o stepenu iskustva sa socijalnim nastavnim oblicima. uzajamno uskla#uju interese. Od potroša!a/ica.”∗ Škola se otvara. postavi si cilj. Rezultat projekta može biti zajedni!ki “proizvod”: proizvedeni predmet. šta "e se posti"i sa projektom. uzajamno informisanje unutar jednog razreda. Neka se postigne ta!no utvr#ivanje oblasti zadataka i obvezanosti. u malim grupama provodi planirane aktivnosti – i okon!ava projekat na povoljan na!in za grupu i socijalnu okolinu. neka se uzmu u obzir interesi u!enika/ca U!enici/ce i nastavnici/ce Osnovu za daljnji rad grade projektni ciljevi. više razreda.. pojednostavljeno. DEFINICIJA Šta u stvari zna!i projektna nastava Povezanost sa životnom stvarnosti unutar i izvan škole. Može biti povoljno prezentirati rezultate (drugim razredima. Jürs i dr. uvezuje se vanškolska stvarnost. a to putem kratkih faza refleksija.) . Mnogim projektima se želi posti"i i realna promjena u školi i van škole.SADRŽAJ NATUKNICA 7 II. Cilj je samostalnost grupe. javnosti). 1986. zajedno formulisani od strane nastavnika/ca i u!enika/ca. paralelni razredi. projektne novine. cijela škola. zajedni!ki razvije radno polje. informiše se o pod-temama i zadacima. Nastavnici/ce i u!enici/ce zajedno planiraju rad. planske aktivnosti "e biti ja!e na strani nastavnika/ca ili na strani u!enika/ca. Rasch (po G. izložba ili. u!e"i da u smislu nastavnog principa Politi!kog obrazovanja javno rade i djeluju. *Izvor: J. roditeljima. u!enici/ce postaju proizvo#a!i i posrednici/ce znanja. Pri samom radu na projektu veoma je bitno uvijek iznova ispitati tok projekta i zadovoljstvo u!esnika/ca.

B ♦ Buka Radna buka je prirodna posljedica rada u grupama. Nap. jasnijim rezultatima. Kako "e upitnik dospjeti do ciljne grupe (npr. Vremenski okvir anketiranja: Utvrditi po!etak i kraj ankete. I nesigurnost svih sudionika naspram novih nastavnih oblika može biti uzrok uve"avanja “zvukostaja”♦. Od posebne važnosti su sljede"e stavke: • • • • Kako "u postaviti pitanja da bi doista dobio odgovore na njih? Kako "u iskoristiti dobivene informacije? O !emu govore rezultati anketa i posmatranja? Kako "u reagovati u slu!aju rezervisanog držanja partnera/ice u intervjuu (razvoj tolerancije prema frustracijama pri rezervisanim susretima)? Neka se razmisli o sljede"im stavkama prije izrade upitnika: • • • • • • • • • Koji je cilj ankete? Ciljna grupa: “Koga želim intervjuisati? Koliko se osoba odnosno grupa treba intervjuisati? Da li je ciljna grupa reprezentativna?” Metoda anketiranja: “Kako "e izgledati anketiranje?” Npr. Kada se ostvari prilago#avanje na metode i kada je rad povoljno podijeljen. Koji se podaci trebaju obuhvatiti? Orijentir je cilj ankete. zajedno sa u!enicima/cama interpretirati i reflektirati iskustva.SADRŽAJ NATUKNICA 8 III. poštom. li!nim uru!ivanjem) i kako "e se vratiti od ciljne grupe? Kako "e se obra#ivati upitnici – putem elektronske prerade podataka ili ru!no? Šta "e se desiti sa rezultatima? Prije prakti!ne upotrebe upitnika. misli se na intenzitet zvuka . Na!elno je to da ankete vode ka konkretnijim. preporu!ljivo je vježbati putem igre uloga i provesti test pomo"u pokusnih osoba. obuhvatilo prikupljanje bitnih podataka. Anonimnost: Anonimnost ispitanika ovisna je o cilju ankete. dok upitnici mogu prekriti ve"u kontrolu kvaliteta. Važno je zajedno sa u!enicima/cama razviti ove tehnike odn. zvukostaj se uglavnom sam uravnoteži. glasniji su od onih koji samo slušaju. upitnik uz objašnjenja (koji se može podijeliti) ili upitnici sa usmenim razjašnjenjem. kako bi se izbjeglo prikupljanje nepotrebnih podataka odn. SADRŽAJ NATUKNICA A Ankete i upitnici U projektnoj se nastavi !esto upotrebljavaju ankete i upitnici. prevod.: zvukostaj= (križanje rije!i) zvuk x vodostaj. U!enici/ce koje intenzivno rade i diskutuju.

Pred kraj školske godine. U!enici/ce sudjeluju i na pregovorima sa rukovodstvom škole i vlasnikom zgrade. Uz podršku nastavnika/ca. u!enici/ce "e dobiti priliku da upotrijebe razne sposobnosti.SADRŽAJ NATUKNICA 9 C Ciljevi projektne nastave Kako opisano u Poglavlju 1: Rješenje o na!elima za projektnu nastavu. Nastala je sveska od 40 stranica. U prvom redu je uravnoteženost kognitivnog u!enja. Uravnoteženo je sticanje sposobnosti djelovanja. Izabrana tema se može obuhvatiti svim !ulima. kognitivnog i socijalnog u!enja. razvoja manuelnih sposobnosti i emocinalnog iskustva. → Timski rad). te spoznaju kontekste i pozadinu traže"i mogu"a rješenja. To zna!i da u!enici/ce mogu nau!iti da svoj rad po mogu"nosti sami organiziraju. u!enici/ce maksimalno sudjeluju na zanatskim aktivnostima. To je mogu"e npr. Nekoliko sedmica kasnije. izrada modela i kalkulacija troškova. Pri tome je rad uvezao mnoga !ula: tuma!enje bajki putem slušanja. 12 u!enika/ca. tri u!enika/ce dolaze do nastavnika/ce: Ve" su po!eli i razvili plan kojeg bi rado predstavili razredu. # . crtanje plana. gledanja. U!enici/ce su i sada manje zainteresirani. Naniže je objašnjeno nekoliko ciljeva: Veoma slikoviti primjeri vodi"e ka spoznavanju i otkrivanju konteksta i struktura. izra#ivanje figura i kostima. Interdisciplinarnim radom realizuje se mjerenje površine. Ovo se postiže putem zajedni!kog pronalaska tema od strane svih u!esnika/ca projekta. putem postavljanja umjetnog jezerceta u školi. u projektnu nastavu se trebaju integrisati interesi vezani za život u!enika/ca. U!enici/ce treba da u!e u timu ili sa op"e razine. projektna nastava uslovljava otvorenost škole i uvezivanje njene cjelovite unutarnje i vanjske sredine kao neophodne reakcije na dosadašnji društveni razvoj i kao pripremu na budu"e potrebe društva. (→ Projektna iskustva. Nadalje. uklju!eno je cca. idejnim pisanjem bajki (knjiga). da u!e otkri"em. da preuzmu zadatke na odgovoran na!in. ekzemplarno. # U!enje sa op%e razine Projektna nastava uporediva je sa nastavnim oblikom koji cilja na u!enje sa op"e razine. !"Nastavnik/ca želi iniciirati projekat koji "e se baviti pronalaskom i prikupljanjem dijalekti!ke baštine odre#ene regije. u!enici/ce izra#uju vremenske planove za tok projekta i utvr#uju odgovornosti. kretnjom (ples). Neka je skroman po!etni odraz u!eš"a u!enika/ca. zajedni!ko scensko prikazivanje bajki. Ovo se najbolje postiže konkretnim djelovanjem u realnoj situaciji. !"U osnovnoj školi su u!enici/ce proveli projekat na temu “bajke”. istorije bajki i sl. Naseljavanje biljaka i životinja se – u kasnijem osvrtu – poredi sa dinami!nim procesima u pejzažu poljana odnosno sa promjenom životnog svijeta uopšte. # Egzemplarno u!enje U!enje uz samostalno djelovanje Projektna nastava u!enicima/ama daje mogu"nost da u!e i djeluju samostalno. lijepo oblikovana i sasvim ispisana. da posmatraju i prepoznaju ekološke kontekste. !"Kada se postavi umjetno jezerce. Kraj faze izgrade proslavi"e se velikom školskom feštom. treba da djeluju samostalno. na!in ponašanja se tuma!i i uvježbava putem dinami!nih i socijalnih sposobnosti. Postavljanje umjetnog jezerceta preuzima poduze"e. U cilju prevazilaženja problema. U!enicima/ama i doti!nim nastavnicima/ama dodijeljenja je “nagrada za unaprije#enje kulture”.

!"Projekat na temu “ishrana” se može. današnji u!enici/ce "e se u svojoj budu"nosti !esto susretati sa ovim kompetencijama. Projektna nastava je izvrsna za razvoj i unapre#enje sljede"ih sposobnosti kod u!enika/ca: • samim pronalaskom tema ili formulisanjem ciljeva unapre#uje se samostalnost. spremnost na angažman. samostalnost pri sticanju znanja. hemija živežnih namirnica. • refleksija i evaluacija unapre#uju poznavanje vlastitih snaga. orijentisanje ka cilju i kreativnost. Iz razloga brzog razvoja tehnologije i društva. kreativnost. glad. navike u ishrani. konretno opisani u nastavnim planovima za mlade od 10-14 godina. spremnost na preuzimanje odgovornosti. • pri radu na dokumentaciji i prezentaciji u!i se precizni rad i spremnost na primanje i prera#ivanje kritike. . posmatrati iz sljede"ih perspektiva: pore#enje cijena i razlika u cijenama. obilježavanje. S toga su neke od ovih sposobnosti usidrene u opštim obrazovnim ciljevima svih tipova škole. Udruženja roditelja ili privatni i javni sponzori mogu staviti na raspolaganje financijska sredstva. dostava namirnica i proizvodnja. nego je potrebno razviti vlastite puteve i strategije za rješenja. probava. …. • planiranje i priprema iziskuju sposobnost sara#ivanja. !esto i tolerancija prema frustracijama. geografski aspekti. reklama.SADRŽAJ NATUKNICA 10 Projektna nastava zna!i interdisciplinarni rad – u središtu je tema ili problem koji se prera#uje sa razli!itih perspektiva/predmetnih stanja. D E F Dokumentacija → Tok projekta/ dokumentacija Evaluacija → Tok projekta/ evaluacija Finansijski plan Za projekat je povoljno izraditi financijski plan i pravovremeno ustanoviti financijske izvore. vlastita inicijativa. gentehnika. # Interdisciplinarno i umreženo razmišljanje Dinami!ke sposobnosti Dinami!ke sposobnosti pomažu ljudima svladati situacije i zahtjeve za koje nije dovoljno osloniti se na svoje osnovne crte znanja ili ste!ena iskustva. ali i slabosti. inicijativa. primjerice. potražnju i korištenje resursa. Svjesni uticaji raznih predmetnih oblasti omogu"iti "e spoznavanje konteksta i struktura pojedina!nih tema. zdrava ishrana. • za provo#enje projekata važna je sposobnost timskog rada.

To može izgledati ovako: Oblik prihoda odn. ona treba da uslijedi po pristanku svih sudionika i treba da se odvija pod povoljnim okvirnim uslovima (ustupiti dovoljno vremena. Za sve oblike formiranja grupa. sastava grupe. rashoda – oktobar. • da se svi sudionici slože sa provedenom podjelom u grupe.SADRŽAJ NATUKNICA 11 U finansijskom planu se upore#uju planirani prihodi i rashodi unutar odre#enog vremenskog perioda. → Ciljevi projektne nastave/ interdisciplinarni rad i umreženo razmišljanje . sa priloženim original-ra!unima.). za finansijere !esto je neophodno pregledno predstaviti !injeni!ke rashode i prihode. Formiranje grupa Formiranje grupa je za pojedinca odluka sa velikim emocionalnim zna!enjem. S toga. I Interdisciplinarni projekti → Ciljevi projektne nastave/ interdisciplinarni rad i umreženo razmišljanje Interdisciplinarni rad → Uvezivanje kolega/ica. • da je proces formiranja grupa okon!an tek onda kada svi u!enici/ce osjete pripadnost svojoj grupi. stvoriti prostorni okvir.. osnovno je obratiti pažnju na to • da sudionici doista “!uju” upute. veli!ine grupe. te od posebnih postavki ciljeva – npr. Formiranje grupa može uslijediti po razli!itim kriterijima: ovisno od interesa za temu. izdaci "050 980 690 -180 -230 -30 220 220 Doznake Isplate 70 290 870 50 200 250 Po završetku projekta. Obi!no miješani oblik odlu!uje o usvrstavanju u neku radnu grupu koja "e prekriti interes za odre#enim tematskim težištima ali i želju za radom sa odre#enim osobama.. simpatije. • da pojedina!ne grupe ne napuštaju prostoriju sve do definitivnog završetka.. rastavljanje jako uskih grupacija u razredu. u Euru (&) Prenos od septembra Troškovi kopiranja Ekskurzija (preostali troškovi) Oprema za pozorišnu predstavu Troškovi za poštanski promet pozivnica Unapre#enje projekta Zdravsteni fond i ekološko edukativni fond Sponzorisanje Prenos od novembra Višak odn.

evaluacija Zaklju!ci 4. prezime. Okvirni uslovi Resursi Na!in/i rada 3. I u pozivu se sve !eš"e traži sposobnost u!eš"a i ustrajnosti u me#unarodnim dešavanjima. ljudska prava i sl. Oni projekti u kojima se u!enici/ce bave sa drugim kulturama. iziskuju oja!ani globalni pogled. mir. Tok Nastanak projektne ideje Ciljevi Podjela zadataka Dostignuti rezultati Kontrola.SADRŽAJ NATUKNICA 12 Internacionalni projekti Osnovni cilj koji se u projektnoj nastavi postavlja je usavršavanje sposobnosti opažanja društveno-historijskih problema otvorenih u cijelom svijetu. Znatan doprinos tome može dati i projekat koji se provodi u saradnji sa partnerskim školama iz razli!itih zemalja. za školsko internu razmjenu znanja i iskustava korisno je raspolagati projektnim izvještajima u obliku “Kolekcije projekata” u biblioteci škole ili na njenom homepage-u. doga#aje i rezultate u!enja i projekta. školi. Opis socijalnih procesa u!enja • • • • Kako su raspore#eni radni zadaci na !lanove tima? Koja pravila su ugovorena? Koja pozitivna iskustva su ste!ena u timu? Da li je bilo konflikata. ukoliko je podržan od neke eksterne organizacije. dosta "e doprinijeti postizanju cilja. Op%e • • • • • • • • • • • • • Škola sa adresom. useljeni!ka strujanja i multikulturalnost. razred/i) Rukovodilac/lica projekta Naziv projekta Nalogodavac projekta 2. da li su se riješili? . Pored proširivanja znanja. Spoznaju polaznih ta!aka u korist približavanja drugim kulturama na nivou projekta !esto otvaraju i razli!ite nacionalnosti u!enika/ca nekog razreda odn. odnosi Sjever-Jug. Zainteresiranima izvještaj o projektu treba u kratkom i preglednom obliku posredovati najvažnije stanice. (→ Poglavlje 1: Rješenje o na!elima za projektnu nastavu). Izvještaj o projektu Ukoliko je nastavni projekat prijavljen za takmi!enje ili. Osim toga. Ekološki problemi. brojem telefona/faksa. u okviru projekta mogu"e je i poboljšanje atmosfere u razredu tj. !esto je neophodno predo!iti izvještaj o projektu. škole. ". e-maila U!esnici/ce projekta (Ime.

dnevnik. oblici saradnje. Za uspješan tok komunikacije trebaju se ugovoriti fiksni timski sastanci. Neki od razloga nastanka konflikata na razli!itim razinama (npr. • Potaknuti !lanove/ice projekta na intenzivnu razmjenu. • Organizirati obligatornu razmjenu me#urezultata. • Pobrinuti se za to da svi/e !lanovi/ice tima dobiju upravo one informacije koje su im potrebne za njihove projektne aktivnosti. • sastanak u svrhu utvr#ivanja napretka projekta.SADRŽAJ NATUKNICA 13 • Da li se razvila posebna “kultura” u projektu (unutarnji i vanjski kontakti. nezadovljnog/e partnera/ice i u najgorem slu!aju do obustavljanja projekta. nisu svi prihvatili ciljeve. nastavnik/ica – direktor/ica škola) su: • • • • • Ciljevi projekta nisu svima jasno definisani. ponekad su predvidivi i mogu se rješavati na razli!ite na!ine. grafike. Povoljno je precizno utvrditi • koji se sadržaj • u koje vrijeme • na koji na!in • od koga • kome posreduje. npr. nastavnik/ica – nastavnik/ica. Konflikti Kada ljudi rade zajedno.: • radionica o po!etku projekta.. u!enik/ica – u!enik/ica. • konsultacije po dostizanju jednog od ciljeva • radionica o završetku projekta. Protok informacija nije shodan cilju (val informacija ili deficit informacija). Ciljevi su jasni me#utim. diskete. …)? 5. Sporovi su !esto korisni. Osim toga. odlu!uju"e za tok projekta je kada projektno rukovodstvo pravovremeno prepozna nastanak krize te sazove vanredno krizno zasijedanje. . K Komunikacija Što je više osoba obuhva"eno projektom to je ve"i zna!aj razmjene informacija. Dodatak • Fotografije. Lista literature 6. Menadžment projekta je slabo ostvaren. Loše su definisane funkcije u timu prema unutra i/ili prema vani. komunikacije.. Loše izmireni konflikti dovode do opadanja timske motivacije. u!enik/ica – nastavnik/ica. konflikti su neizbježni. videa. Projektno rukovodstvo (pojedinac ili koordinaciona grupa) ima pri tome sljede"e zadatke: • Planirati odgovoraju"e interne i eksterne komunikacione strukture..

) M N Minimalna starosna dob – Projektna nastava i razli!iti stupnjevi razreda i starosne dobi Nije propisana minimalna starosna dob u!enika/ca za provo#enje projektne nastave. putem okruglih stolova za povratne informacije.. predmetno stanje razdvojiti od osobe • Razjašnjenje razli!itih stavova. npr. e-mail. str. sa priznanjem pristupiti osobi. rukovodstvo projekta ili !lan projektne grupe mora djelovati situaciju kako bi se projekat mogao uspješno dalje provoditi. Pri prisutnim konfliktima. Nedostatak kompetencija !lanova tim za optimalno ostvaranje svojih zadataka. pa si time stvara protivnike/ce. Projektportfolios und projektorientierten Unternehmen. G.SADRŽAJ NATUKNICA 14 • • • • • Neophodni resursi nisu na raspolaganju. Ne mogu se uskladiti vrijednosti. Leitfaden zum Management von Projekten. putem pokušaja poistovje"ivanja sa ulogom drugog. stavovi i kulturalno razumijevanje unutar tima. CD-Rom. razgovarati o motivima i efektima • Nezadovoljstvo ili srdžba zbog projektne atmosfere. Rattay. G. 385pp. Pri tome treba uzeti u obzir sljede"e: • Ne treba ublažavati • Probleme konkretno predstaviti • Posredni!ki djelovati.: Projektmanagement. ukazati na ovo stanje i pokušati spoznati funkciju ovog ponašanja u aktualnoj situaciji (Šta je povoljno u aktualnom konfliktu. hardware i upoznaju višeslojne mogu"nosti upotrebe ovih medija. projektna nastava u!enicima/ama nudi mogu"nost da se usavršavaju u novim medijima. • Izraditi mogu"e uzroke konflikta – konflikti su !esto uslovljeni strukturalno. izbjegavati pripisivanje krivice • Jasno argumentirati na temu. Wien. Projektna grupa u drugim izaziva osje"aj konkurencije i zavisti. Preporu!ljivo je ove medije upotrijebiti pri pribavljanju informacija vezanih za predmetne teme ili iskoristiti ih svrhu informisanja o . te kroz prikazavanje mišljenja protuigra!a vlastitim rije!ima • Prikazivanje razli!itih pozicija pomo"u bilješki na hamerpapiru. a ne u problemima! • Projektni timovi se ne moraju voljeti! Bitno je da je njihovo sporazumijevanje dovoljno da zajedno mogu raditi na nekom zadatku. internet. moderaciona tabla i sl. Linde 1996. Kako su iskustva iz osnovnih škola pokazala. kao npr. sadržaja ili grupa !esto se izražava na pojedina!nim !lanovima grupa – efekat žrtvenog janjeta. Novi mediji Ovisno o opremljenosti škole. Li!nosti pojedina!nih !lanova tima se ne mogu jedna drugoj prilagoditi. a ne li!no • Pri kritici koja je izjavljena uz emocije: odstupiti od predmetnog nivoa. Putem sistema razrednih nastavnika/ca i cjelovite nastave. (vidi: Patzak. !ak i u!enici/ce prvih razreda osnovnih škola nisu “premali” za dinami!nu. projektna nastava je organizatorno jednostavnija u osnovnim školama. samostalnu saradnju na projektu. šta je jasnije na osnovu aktualnog konflikta?) • U prvom redu treba misliti u rješenjima.

Organizacija projekta → Tok projekta → Poglavlje 4: “Check-lista” ( kontrolni list) P Planiranje → Tok projekta/ planiranje – priprema Prezentacija → Tok projekta/ prezentacija Prilago$avanje rasporeda !asova. Pravovremena koordinacija tima. Od znaj!ajne je vrijednosti podrška od ve" iskusnih “projektnih” nastavnika/ca (npr. U!enici/ce mogu lagano i brzo uspostaviti kontakt sa osobama koje su bitne za projektnu temu i sa njima razmijeniti iskustva. Obim korištenja novih medija usmjeriti "e se prema znanju u!enika/ca. Pomo"u ra!unara mogu"e je daleko profesionalnije i istodobno jednostavnije oblikovati dokumentaciju. vlastita iskustva se mogu prikazati pomo"u homepage-a škole i biti svima pristupa!na. s tim da "e novi oblik organizacije pomalo poremetiti tradicionalnu. putem kolegijalnog daljnjeg usavršavanja za nastavnike/ce). zato što se projekti trebaju umrežiti u cjeloviti nastavni tok i zbog toga što se uslovi projekta u ve"ini slu!ajeva ne mogu (više) ispuniti. S druge strane. odnosno tolerancija prema okolnostima kao što su termini kontrolnih radova i sl. “Pomjeranje” projekta u posljednju školsku sedmicu nije svrsishodno.SADRŽAJ NATUKNICA 15 sli!nim projektima i projektnim iskustvima. odnosno povu"i raspored !asova na odre#eno vrijeme. prvenstveno treba riješiti institucionalne okvirne uslove koji po!esto postavljaju razne prepreke.. Me#utim. iskustva pokazuju da je visok obim znanja u!enika/ca po ovom pitanju. te izna"i put za prodor vlastitih zahtjeva od projektne nastave. treba da se podrazumijeva pri provo#enju projekata. povla!enje rasporeda !asova Ponekad je u okviru nastavnih projekata nužno provesti kratkoro!nu izmjenu rasporeda !asova. Isto tako. Razmjer izmjene . Sa vremenom i korištenje e-maila u vidu sredstva komunikacije postaje važno. O Okvirni uslovi Na po!etku projekta se rukovodstvo škole ili kolege/ice ponekad suprotstavljaju. sigurnu školsku svakodnevnicu.

SADRŽAJ NATUKNICA 16 rasporeda !asova ovisi o vrsti i veli!ini projekta i o njemu se treba pravovremeno razgovarati sa kolegama/icama. Pri tome ne smije do"i do pripisivanja krivice – traži se konstruktivna kritika toka. ove bilješke se ti!u toka rada. radost i srdžba (npr. Kako za u!enike/ce tako i za nastavnike/ce postoji mogu"nost da svi sudionici vode zajedni!ki i/ili vlastiti dnevnik. u biti. dokumentaciji i završnoj prezentaciji. zabilježavaju se posmatranja vezana za socijalno dešavanje. Ako je. primjerice. podjele rada. te daljnji razvoj vlastitog rada. !esto izazove na!elno nezadovoljstvo. Propali projekat I kada se postavljeni ciljevi dostignu samo djelomi!no. S druge strane. te je prisutno razo!arenje – projekat. Neka se planiraju fiksni termini gdje svi sudionici mogu unijeti svoje bilješke. ne može propasti. u!enicima/ama i administratorima/cama. neophodno je prona"i razloge nezadovoljstva i ne dostizanja postavljenih ciljeva. projektni dnevnik tako#er može biti sredstvo komunikacije za sudionike. Vlastiti projektni dnevnik je isklju!ivo za li!nu upotrebu. neostvaren na željeni na!in. uvijek se sti!u dragocjena iskustva. (sportski) izleti dani i sedmice vezane za poslovnu praksu sportske sedmice projektne sedmice Projektni dnevnik U projektni dnevnik sudionici unose svoja razmišljanja o projektu. smetnje. ekskurzije. sudionici sami odlu!uju da li "e nekome ustupiti odlomke iz dnevnika. me#utim. za to su optimalni objektivni podaci. Poseban aspekat. Priredbe u okviru projekta Priredbe mogu biti: • • • • • • • • • • • • • • • uli!ne ankete predstave radionice izložbe takmi!enja prikaz uspjeha posjete … izlasci vezani za predstave (pozorište. Dnevnici vo#eni od strane nastavnika/ca su korisni za refleksiju nastave i analizu. putem barometra raspoloženja !/ "). Me#utim. kako bi se sakupile ideje za poboljšanje budu"ih projekata. S jedne strane. Projektni dnevnik može biti podrška fazi refleksije. koncerti) predavanja gostuju"ih (vanškolskih) osoba informativni štandovi na javnom prostoru nastavni!ki izlasci. tada su zasigurno ste!ena dragocjena . raspoloženje. zajedni!ka proslava projekta sa školskom sredinom zamišljena kao “vrhunac” projekta neuspješna. odluka i sl. planskih koraka.

• Prikazivanje dokumentacije o rezultatima i procesima škole treba se odvijati kontinuiranim tokom. informativnih mapa. Öffentlichkeitsarbeit für Schulen + Lehrer + Schüler. šta. projektna nastava nudi ove mogu"nosti variranja. ali i široj javnosti. Forum razreda. kratak i precizan tekst (na pitanja: ko. kada. Eventualno se može pojaviti potreba za izmjenom i/ili prilago#avanjem postavljenih ciljeva odgovaraju"im okolnostima. • Neka se izna#u mogu"nosti za uvezivanje partnera škole ve" od samog po!etka – Partnerski gremiji. do akcija u javnom prostoru ili proslave. Odbor školske zajednice. Uspostavljanje kontakata sa zainteresiranim ljudima mogu"e je i putem stranica za djecu i u!enike/ce u ve"im dnevnim novinama. te time omogu"avaju u!enicima/ama da aktivno oblikuju svoju društvenu sredinu. Udruženje roditelja – npr. radiostanicom.: Public Relations 1x1. preko izrade vlastitih novina ili pamfleta. Projekti "e dosti"i nešto širi u!inak. gdje. • . kako. • Naro!ito mladi/e u!enici/ce su ponosni/e na rezultate svoga rada i ove rado prezentiraju i van svog razreda.prezentacija na internetu može biti stalni “Dan škole”. • Jedna posebna šansa dodavanja “težine” nastavnom projektu predstaviti "e pozitivno medijalno izvještavanje o školi i nastavnim aktivnostima u vidu saradnje sa regionalnim novinama i/ili regionalnom televizijom tj. preoptere"enosti i konfliktima i pravovremeno postavljati sigurnosne mjere. odgovaraju"i prelom. (vidi: Blaichinger.. 1997) Pri strateškom planiranju rada sa javnoš"u važno je razmisliti o tome. zašto). Svaka grupa ili razred može razgovarati o nezadovoljstvu. Neka se onda izaberu odgovaraju"i daljnji koraci. Lûk se proteže od kontakata do raznih medija. Putem javne prezentacije. • Škole uveliko moraju voditi ra!una o radu na svom imidžu.SADRŽAJ NATUKNICA 17 iskustva pri izra#ivanju tema i pri organizaciji projekta u socijalnom smislu. Profesionalni spisi za prezentaciju sadržavati "e: kratko predstavljanje. logotip. putem roditeljskih sastanaka u okviru Foruma razreda. Neka se detaljno razrade ovi pozitivni aspekti navodno “propalog” projekta. Provo$enje → Tok projekta/ provo#enje R Rad s javnoš%u Rezultati nastavnih projekata se prezentiraju u školi.. Forum škole. Neka se uzme u obzir sljede"e: Rad sa javnoš"u po!inje u vlastitoj ku"i! Važne su informacije i transparentnost škole prema krugu kolega/ica i školskoj vlasti. Najefikasnija metoda sprije!avanja pada projekta je redovna refleksija radnog procesa tokom rada. • www. U tom smislu korisno je medijalno izvještavanje o nastavnim projektima. te konkretno definisati ciljnu grupu. Klosterneuburg: Norka Zeitungsverl. šta treba da se postigne radom sa javnoš"u. potaknuti "e diskusije ili su ogledni za druge projekte. dana škole i sl. te na razini znanja i iskustava. N. Putem svojih otvorenih struktura. projektna nastava opravdava zahtjev interne i eksterne otvorenosti škole.

javne biblioteke. biblioteka škole i sl. Sadržajni radni spisi se mogu besplatno dobiti kod ve"eg broja ustanova. rada sa javnoš"u. putem ideja. Osnovni elemenat pripreme projekta je informisanje roditelja putem pisama ili pri roditeljskim sastancima. preuzimanje odgovornosti u okviru grupe i spremnost na me#usobnu komunikaciju (koja "e prevazi"i granice razreda i školskih stupnjeva). roditelji se mogu angažirati kao voditelji/ce grupa i tako rasteretiti nastavnu snagu. U osnovi je prije po!etka projekta potrebno provesti razna ugovaranja tj. pristupu informacijama. radionice.). saradnje. muzeji. Dodatni izvori su: biblioteka škole. Neka se upotrijebe elektronski mediji kao korisni izvori informacija (CD-Rom. finansijske podrške. Roditelji Projektna nastava nudi mogu"nost aktiviranja saradnje izme#u škole i roditeljske ku"e. ogledni materijal. Roditelji koji su zainteresirani za saradnju na projektu mogu se uvezati u sve faze projektnog rada: po!evši od planiranja sve do prezentacije. …. internet). iz biblioteka. npr. muzeja i sl.) tako i Udruženja roditelja (npr..SADRŽAJ NATUKNICA 18 Refleksija → Tok projekta/ refleksija Resursi Ve"i broj škola raspolaže dobrom infrastrukturom koja se može iskoristiti u svrhe projektne nastave (audio-vizualna oprema. Da bi se finansirali ve"i koraci ili radni materijal (plakati. u!enici/ce mogu samostalno koristiti izvore informacija i prikupljati informacije. Dobrovoljno i ovisno od njihovih vremenskih mogu"nosti. U projekat se mogu uklju!iti kako roditelji pojedina!nih u!enika/ca (npr. ekskurzijama predvi#enim u okviru projekta. ne mora svaki izvor informacija biti u školi. potrebno je voditi ra!una o tome da je termin pogodan za ve"i broj. definisanje problema i pronalazak rješenja. Pri utvr#ivanju termina za sastanke vezane i za u!eš"e roditelja.).. kao što su aktivno slušanje. banke. poduze"a. kao stru!njaci . izložni sistemi i sl. putem ideja. raspitati se o oblicima razvoja..). mogu"e je uzeti u obzir sljede"e izvore: $ime škola ve" raspolaže? U koju svrhu se može pridobiti Uruženje roditelja? Postoje li roditelji koji bi povoljno ili besplatno kopirali? Ostali partneri mogu biti: Op"inska zajednica. Rad u grupi zahtjeva uskla#ivanje raznih interesa. olovke.… Ovisno o starosnoj dobi i projektnom iskustvu. filmovi. samostalno u!enje. te uvježbavanje demokratskih oblika komunikacije.. Povoljna je i njihova saradnja pri nastavni!kim susretima odn. razumijevanje vrijednosti i osje"anja drugih. S Socijalne kompetencije Projektna nastava od u!enika/ca iziskuje zajedni!ki rad na odre#enoj temi. roditelji.. internet. Niz ustanova nudi podršku. . štedna društva.

Škole se. koje je orijentisano prema iskustvima. Sljede"i krugovi osoba mogu preuzeti zna!ajne funkcije u projektnoj nastavi: . kako bi primile finansijsku podršku. Kako bi pobudili interes mladih za odre#ene teme. Sponzorisanje Pod “sponzorisanjem” se podrazumijeva uliv novca. Neka se detaljno procijeni odluka o u!eš"u poduze"a. ali i sposobnost za svladavanje strategija za rješavanje konflikata i poduzimanje pokušaja konstruktivnog rješavanja ovih sporova. bankama i poduze"ima. Stru!njaci Jedan od ciljeva projektne nastave je samostalno i po mogu"nosti neposredno u!enje. u razredu ili pri zajedni!kom u!enju). Kontakti sa poduze"ima=sponzorima nude u!enicima/ama uvid u poslovni svijet. U tu svrhu potrebno je provesti medijalne pripreme. Ovakvi projekti !esto dobivaju finansijsku i/ili predmetnu podršku. javni sponzori raspisuju konkurs za projekte. npr. tako#er. tako i pri projektima na ugovor. Time socijalno u!enje u nastavi postaje zna!ajno. oslovljavanja sponzora pri prezentacijama i sl. Jako je bitno na kraju projekta reflektirati i ova iskustva. Time je ponekad povoljno i nužno uvezati osobe. kako bi iskoristio šanse koje nudi tržište. Sponzori mogu biti javni i privatni finansijeri. sposobnostima i interesima u!enika/ca? Može li se tema organski ugraditi u nastavno gradivo? Jesu li prisutne organizatorne strukture? Da li su prisutni potrebni resursi? Da li "e tok preopteretiti nastavnike/ce tj. kao što su rezultati anketa. Sponzorisanje predstavlja mogu"nost finansiranja ili djelomi!nog finansiranja projekata. kako pri javno raspisanim projektima. Preporu!ljivo je saslušati više mišljenja iz školske zajednice. mora se baviti preciznim radom u javnosti. socijalno u!enje unapre#uje sposobnost za prepoznavanje procesa smetnje u socijalnoj zajednici (npr. predmetni uliv i uslužne djelatnosti sa protuuslugom i reklamnim efektima. !lanaka u prezentacionoj brošuri. Pojedina poduze"a o!ekuju i prednosti putem informacija. mogu obratiti i privatnim sponzorima.SADRŽAJ NATUKNICA 19 Isto tako. koje u!enici/ce izrade u toku svojih aktivnosti. Poduze"a "e podržavati projekte ukoliko se osiguraju protuusluge u vidu površina za plakate. Ko želi zainteresirati i pridobiti sponzore. emocionalne dimenzije u!enja su ravnopravne sa sadržajnim. koje nisu nastavnici/ce. Pri tome je važno obazirati se na sljede"e kriterije: • • • • • • • Podržava li odabrani projektni rad ciljeve škole? Šta stoji u prvom redu – pedagoški ciljevi ili postavljeni rezultat? Da li je projekat prilago#en starosnoj dobi. u!enike/ce? U!eš"e u svakom slu!aju treba da temelji na dobrovoljnosti. njegovati kontakte i izdavati školske publikacije. neka poduze"a nalažu konkretne ugovore na projekte.

timski rad se nastavnicima/cama i u!enicima/cama !ini teškim. vremenska disciplina. ukoliko je njihovo uvezivanje tematski povoljno. invalidima ili politici. s tim da ova metoda mora na"i svoje mjesto pored individualnog rada. • cilj (unaprijed dat ili razvijen). • usaglašene odluke. U okviru projekta o zaštiti okoliša. Kako bi postala dobar tim. Ukoliko se poštuju pravila. Poštivanje ugovorenih pravila olakša"e i poboljšati rad u timu. • relativna autonomija. potrebno je vremena i rada. • doživljaji uspjeha. On otvara druge mogu"nosti saradnje i time rastere"uje podjelu rada. Nije potrebno “odobrenje”. I pored uvezivanja stru!njaka. s druge strane. raste radno zadovoljstvo (kako se to pokazalo ve" nekoliko puta). razdvajanje radnih faza od pauzi. • Saradnici/ce projekta odnosno koordinaciona grupa donosi odluku da li "e se u projekat uvezivati predmetni stru!njaci. pomo"u odre#enih zakonitosti o timskom razvoju može se ustanoviti faza u kojoj se neki tim trenutno nalazi. hemi!ar/ka. obilježen sa: • više osoba. T Timski rad Timski rad je osnova za dobru projektnu nastavu. • osje"ajem zajedni!ke pripadnosti (< “mi” – osje"aj>) Svaka se grupa/Svaki se tim razvija na svoj na!in. Da bi se ova metoda savladala. ukoliko ovi mogu uspostaviti neposrednu vezanost za temu u vidu dostavlja!a informacije i partnera spremnih na saradnju. predmetni stru!njaci mogu biti kompetentniji i prakti!no iskusniji posrednici sadržaja nego nastavnici/ce. Delegati.. ali je o uvezivanju stru!njaka neophodno informisati rukovodstvo škole. ne bi se trebali odre"i uvezivanja osoba direktno iz tih oblasti. Projekat vezan za životnu sredinu djece treba uslovno da uveže o!eve i majke. Pravila “igre” mogu biti: vremenski okvir.SADRŽAJ NATUKNICA 20 • • Roditelji. grupi je potrebno sljede"e: • jasna podjela uloga i zadataka (funkcija). iziskuje više vremena i spremnost na upoznavanje novih procesa u!enja. timski rad "e oja!ati predmetne i rukovodila!ke kompetencije pojedinca i vodi"e ka priznanju i poštivanju aktivnosti i kompetencija . kao podrška u organizatornoj oblasti ili kao delegati. protokolom zadržani zaklju!ci. Na samom po!etku. Pri projektima o imigrantima. • podrška. može biti važan/važna saradnik/ca. nastavnici/ce su obavezni preuzeti sadržajnu i metodsku odgovornost za tok u nastavi. • zajedni!kim radnim zadacima. Putem ove kulture uzajamnog podržavanja i zajedni!kog rješavanja problema. Pri odre#enim temama. dnevni red. kao i zajedni!ko nošenje i odgovornost prema radnim zadacima. direktna i sigurna). npr. (naizmjeni!na) moderacija. otvorena. gradi i mijenja strukture. Tim je poseban oblik socijalne grupe. • (naizmjeni!no) rukovodstvo. Timski rad. • komunikacija (spontana. • neposrednom saradnjom.

mogu nastati novi ciljevi. S toga je važno da se pri izboru tema po#e od interesa u!enika/ca kako bi se na koncu dostigao sporazum vezan za temu koja "e se razra#ivati. 13) Na po!etku ciljevi nisu sasvim precizno formulisani. Kreativni timovi nastaju kroz priznanje i korištenje razlika (jakosti/slabosti). Ukoliko je prisutan zajedni!ki interes za neku temu. da bi …”). • Vanjski uticaji poti!u interes sudionika (npr. saniranje “ekoloških grijehova”). vo#enje dnevnika.SADRŽAJ NATUKNICA 21 ostalih !lanova tima.” Šta zna!i “cilj”? • Cilj je mogu"e preispitati. Evo nekoliko primjera: • Uzimaju se svakodnevni problemi sudionika. Usvajanje umije"a dobrog sara#ivanja za u!enike/ce je centralni uslov za profesionalni razvoj u školskom i poslovnom životu. • Put ka nekoj temi može usmjeriti “otvorena postavka problema” (“Šta bi se moglo uraditi. ciljevi mogu biti: ”Želimo sakupiti informacije o temi “Blagi turizam” i iz toga razviti ideje za našu regiju ili “Želimo si svake sedmice uzeti vremena za razgovor o pozitivnim i negativnim stranama naše saradnje. protokoli. • Cilj je pozitivno formulisan. str. • Cilj je konkretno opisan. Pokušaj “provo#enja” neke teme kao projekta bez volje odre#enog dijela sudionika uglavnom dovodi do razo!arenja na strani u!enika/ca i nastavnika/ca. Sjednice tima treba da nude višeslojnost metoda i rezultata (blic ideje. BMUK Abt. tek tada je mogu"e diskutirati o podtemama i utvrditi rezultate koji se žele posti"i. Tok projekta Složeni tok projekta se može rasporediti na sljede"e faze: Uvod-Pronalazak teme Vlastita aktivnost u!enika/ca gradi osnovnu pretpostavku za uspjeh projektne nastave. smještaj azilanata u okolini škole i opho#enje sugra#ana sa istim). Schuster H. kada bi – kao pri izvjesnom konkursu za arhitekte – proveli idejno takmi!enje za naš projekat?”) ili “Brainstorming” <bura ideja>. Wien 1993. Npr. Razli!iti interesi su vidljivi tek poslije zajedni!kog formulisanja ciljeva. Tim treba da ponudi ovu podržavaju"u atmosferu. (po: Pfaffenwimmer. koordinacija po!etka i kraja nastave sa vremenom dolaska i odlaska javnih prevoznih sredstava).. • Jedna od sudioni!kih osoba ima ideju za konkretne aktivnosti sa uticajima na vanjsku okolinu (npr.. Polazne ta!ke za projekte mogu biti višeslojne. Utvr#eni ciljevi se u toku projekta mogu izmijeniti.: Bericht über das Seminar „Beratung und Prozessbegleitung“. V/3a. Razvoj kreativnosti ne samo da pretpostavlja odre#enu mjeru individualnog talenta nego i takvu sredinu u kojoj se sposobnosti mogu optimalno razvijati. idejno takmi!enje (“Kako bi bilo. koji se u tradicionalnoj nastavi ne razra#uju pobliže (npr. Pri tome je od pomo"i dati odgovore na sljede"a pitanja: Formulisanje ciljeva . G. tada je neophodno po!eti zajedni!ki formulisati ciljeve i planirati – ovo ve" vrijedi i za u!enike/ce na razini osnovnih škola. radni listovi) koje "e pravdati radni u!inak i dokumentaciju cjelokupnog projekta.

budžet. da tema projekta u!enicima/cama nije više zanimljiva..SADRŽAJ NATUKNICA 22 • Zašto baš na tu (odre#enu) temu želimo provesti projekat? • Šta želimo saznati. s tim da se kod te grupe slijevaju sve informacije i da ih ista grupa šalje dalje. Pri tome se uzimaju u obzir sljede"a pitanja: • Kako možemo/ želimo dosti"i naše ciljeve? • Koji nam indikatori pokazuju da smo postigli cilj? • Koje su nam informacije za to potrebne. Osim toga. se od …… do ……..... u!enici/ce razreda ……..... Što se jasnije protuma!i tok planiranja i donešenih odluka... Neka se u ovoj fazi tako#er planiraju pitanja i metode za evaluaciju. ko "e preuzeti odre#ena polja zadataka. Ugovor o projektu Mi..…) i uzmu u obzir pri planiranju... završenih koraka i neophodnih promjena.. Planiranje – Priprema Cjelovita odgovornost za uspješan tok projekta je na grupi koordinatora/ica projekta. Ovakav plan projekta i kasnije svima nudi mogu"nost preispitivanja razvoja rada... “projektna atmosfera” u školi. koje vrijeme. želimo ozbiljno baviti sa našom projektnom temom ……………………….. okon!avanje projekta ili variranje prvobitno izabrane teme sprije!i"e razo!arenje od strane u!enika/ca i nastavnika/ca. i naše rezultate prezentirati (kome) …………………………………….. kako se mogu prezentirati rezultati rada i koja ja ciljna grupa prezentacije. Kod Koordinacija . Uspješan tok projekta je obezbije#en ukoliko je svim sudionicima jasno. Ovo važi za rad sa u!enicima/cama... da nije u dovoljnoj mjeri dat stupanj identifikacije i da nije povoljno baviti se duže sa prvobitno izabranom temom. Nakon jedne opširne ogledne faze. Neka se razgovara i donese odluka o tome. (Potpisi voditelja/ica projekta). Neka se u ovoj fazi postignu na!elne ideje o tome... stru!njaci. šta možemo možda posti"i? • Šta želimo promijeniti? • Šta ne"emo razra#ivati? Ovdje bi se ve" mogao procijeniti dosadašnji razvoj. Završnu ta!ku ove faze gradi zaklju!ivanje “Ugovora o projektu” kojim "e u!enici/ce pismeno zabilježiti svoje ciljeve i fiksirati svoju spremnost na saradnju.. Ugovorom svi sudionici imaju jasnu sliku o projektu i obvezanosti. Naime. Pri našem projektu "e nas savjetovati i voditi . li!ni doprinos energije. to je jednostavnije za sve saradnike/ce aktivno u!estvovati na cjelovitom oblikovanju projekta. možda se i pojave bitna iskustva u korist budu"ih projektnih aktivnosti. prostor …? Neka se postoje"i okvirni uslovi i resursi analiziraju (vrijeme... kao i za koordinaciju unutar sudioni!ke grupe nastavnika/ca.. u toku formulisanja ciljeva se može pojaviti to. (Neka se potpišu svi/e u!enici/ce).. radni kapacitet. šta želimo nau!iti/ razraditi? • Koji problem želimo riješiti? • Šta je za nekoga posebno na ovoj temi? • Šta želimo posti"i po svaku cijenu... Obi!no je to grupa nastavnika/ca i u!enika/ca onih razreda koji sudjeluju na projektu.. U tom smislu je od pomo"i “Plan projekta”: Veliki list papira na kojem se u nacrtani raster vremena unose razli!iti projektni koraci i ideje.. radni materijal. prostorne prednosti.. Na osnovu zapisanih ciljeva proizilazi naredni korak – konkretno planiranje i priprema projekta. ko je odgovoran za odre#ene parcijalne oblasti..

pokrenuti?“ jako uti!u na oblik prezentacije. ru!ni rad. neka si rukovodilac/lica projekta uzme za slobodu da delegira izvjesne zadatke na sve sudionike. Mogu"nosti oblikovanja prezentacije su: Projektna fešta. li!ne zabilješke . kreativan i autenti!an na!in. sami. npr. scenski prikaz. roditeljima. skice. te preispitivanje toka projekta i zadovoljstvo saradnika/ca projekta. Nastavnici/ce preuzimaju ulogu koordiniraju"ih savjetnika/ca. koja je uglavnom usmjerena na uticaj prema vani. U razli!itim socijalnim oblicima u!enici/ce (po mogu"nosti samostalno) provode planirane korake. • korisna je za kona!nu prezentaciju projekta. oblikovanje informativne brošure.. Prezentacija Projektna nastava obilježena je jasnim završetkom. Kako ne bi bio isuviše optere"en. pored mnogih drugih aktivnosti. Pitanja kao „Kojoj se ciljnoj grupi obra"amo?“ i „Šta želimo saopštiti. s tim da su njihovi zadaci poznati sudionicima.. Ukoliko se dokumentacija izloži na internetu. . za oblikovanje završetka projekta odlu!uju"e je da u!enici/ce time iskuse priznanje i kritiku svog rada i da se rezultati projekta drugim osobama posreduju na informativan. knjiga. homepage. moderatora/ica i osoba koje u!e. Pri tome svi sudionici imaju priliku da jedni drugima ili (ukoliko mogu"e i prihva"eno od strane sudionika) široj javnosti prezentiraju svoje radne rezultate. odnosno sa neutralnim nastavnicima/cama i. razgovor o nastalim problemima. Što se u toku projekta obuhvatnije prikupe svi spisi (bilješke o planiranju. za evaluaciju i podršku u korist budu"ih projektnih aktivnosti. organizirati prilago#avanje rasporeda !asova zajedno sa administratorima/cama i direktorima/cama škola. ponekad "e staviti na raspolaganje i svoju stru!nu kompetenciju. . izložba. kako bio omogu"ilo razmjenu iskustva i do tada postignutih rezultata. odre#ivanje napretka projekta. Dokumentacija Dokumentacija toka projekta i njegovih rezultata • bitna je tokom projekta za koordinaciju i opšti pregled. menadžera/ica konflikata. u!enici/ce i nastavnici/ce) uvijek obnavlja konsultacione sastanke („fiksne ta!ke“). dijaprojektorski prikaz. prezentacija radnih rezultata putem pojedina!nih projektnih grupa i dodatne diskusije. protokoli sa sastanaka. Za velike projekte je povoljno ako se iz koordinacione grupe postavi jedna osoba kao rukovodilac/ica projekta. video. odnosno na koordinacioni tim. dnevni protokoli. šta želimo posti"i odn. radni listovi. i drugima je olakšan uvid u sve bitne faze radnog procesa i iskustva. U ovoj je fazi jako važno da rukovodstvo projekta (jedna osoba ili koordinaciona grupa. u smislu u!esnika/ca projekta. • je osnova za završnu refleksiju projekta odn. projektne novine. sastavi u!enika/ca u vidu „blic<blijesak> ideja“ .) to je jednostavnija izrada završne dokumentacije.SADRŽAJ NATUKNICA 23 preglednih projekata kao npr.. mogu"e je izostaviti grupu koordinatora. u dvoje ili u grupama. u!enicima/cama i nastavnicima/cama svoje škole ili drugih škola. pismeni promet. za jedan razred i sa manje nastavnika/ca. donošenje koordiniranih narednih koraka. Provo$enje U ovom odlomku je rad po sadržaju najizraženiji. Ta osoba "e uspostavljati sporazume sa rukovodstvom škole. odnosno na uzajamno sadržajno informisanje.. Ipak.

tako#er. održavaju se ispiti. procjenjivanje situacije ili njena procjena • sa projektnim ili meditativnim metodama (npr. trenutno se ova metoda istovremeno koristi i kao sredstvo za samoprocjenu i razvoj kvaliteta. Uvidi i rezultati koji se sti!u u okviru ove mikroperspektive. U okviru izvjesnog nastavnog projekta izrazito je važno da u!enici/ce ne u!e „besvjesno“. odnosno šta su za svakoga zna!ile pojedina!ne radne faze. Pribor i oblici pristupa se ponekad preklapaju. razmišljanje o tome. Refleksija se danas smatra kao dio evaluacije. Evaluacija U biti. otežava saradnju sa drugim? • U kojim fazama projekta sam emocionalno sudjelovao – zašto? • Koji su moji sasvim li!ni doprinosi u svrhu postizanja nekog cilja? • U kojim fazama projekta sam jako usmjeren na podršku od ostalih? Bitno je zajedno razjasniti. a šta manje korisno. nadzora i uticaja. Individualni odgovori "e u!enicima/cama približiti mogu"nosti i uslove u!enja: • Do kojih !injenica doseže moje ste!eno znanje? • Zašto se izvjesnih stvari sje"am bolje od ostalih? • Šta mi olakšava tj. u koju svrhu i pomo"u kojih sredstava? Time se utvr#uju metode evaluacije i indikatori za ispitivanje ciljeva. Na po!etku projekta se pismeno formulišu ciljevi. Pretpostavke za provo#enje refleksije su jasno definisana situacija. evaluacija služi preispitivanju projektnih rezultata i/ili daljnjem razvoju kvaliteta budu"ih projekata.SADRŽAJ NATUKNICA 24 Refleksija Refleksija projekta je nenadomjestiv dio evaluacije. Svjesno opažanje pojedina!nih situacija. i/ili poslije projekta sistematski ispituje da li • "e se namjere primijeniti/ da li su primjenjene na željeni na!in. sredstvo kontrole. . Na ovoj bazi se tokom projekta. Osnova za formulisanje ciljeva su pitanja kao: Šta želimo posti"i. koja je nadre#ena refleksiji. Evaluacija je. evaluacija u školi nije ništa novo – kontroliraju se doma"i zadaci. U projektnoj nastavi. i –ukoliko je to neophodno . šta je za projekat u cjelini bilo korisno. naro!ito pri koncu procesa u!enja. šta su pokrenule odre#ene radne metode. može se provesti pomo"u niže navedenih pitanja. Evaluacija nije zasebna svrha. • "e namjere za sobom povu"i/ da li su namjere za sobom povukle eventualne razvoje/sporedne posljedice i • da li se namjere u budu"e mogu primijeniti u istom ili izmijenjenom obliku. refleksija se može održati • zasebno ili u timu • po struktuiranim pitanjima • kao okrugli sto za razgovor i povratne informacije. ona se treba ulijevati u naredne korake aktivnosti i razvoja. kako bi se potom zaklju!ile konzekvence za daljnji rad. putovanje kroz maštu) • tokom projekta i na kraju. dakle prate"i projekat. izmjeniti ili nadomjestiti alternativama. posmatra se angažman u!enika/ca. dovoljno vremena i atmosfera u kojoj je prisutno povjerenje. Ovisno o postavki pitanja. Me#utim. Neka se pri tome oja!aju do sada korisni postupci i strategije. • "e nas namjere voditi/ da li su nas namjere dovele do željenih rezultata. u ovom slu!aju. svrha evaluacije je precizno ispitivanje. mjerenje i sistematsko prikupljanje podataka u korist ciljeva i razvoja razine. odnosno za rad na projektu.drugi postupci se mogu kratkoro!no izostaviti. mogu se upotrijebiti pri evaluiranju cjelovitog projekta.

• treba da se proširi na nešto duži period. povezanom vremenu. vlastita odgovornost. koji/e nisu do tada provodili projekte ste"i "e druga iskustva za razliku od onih. premda je pri tome skoro nemogu"e usmjeriti se na nau!nu preciznost. …) • Organizatorne kompetencije (radna podjela i koordinacija rada.razviti jednostavne upitnike odn. strategije rješavanja konflikta. …) • Umije"a (zanatska umije"a. koji se orijentiše ka temi i prevazilazi predmetne granice. Npr. sami u!enici/ce mogu razmisliti o nekim oblicima evaluacije i primijeniti iste.… Samim time u!enici/ce "e nau!iti da sami procjenjuju i preuzimaju odgovornost za nastavu. koji su proveli nekoliko projekata. obrazovanje grupa. npr. Ciljevi projektne nastave odn. šta projektna nastava treba posredovati u!enicima/cama i na kojoj razini.…) • Socijalne kompetencije (timski rad. izrada brošura. Odgovaraju"e svojoj starosnoj dobi.. U U!enje u projektnoj nastavi U smislu opštih obrazovnih ciljeva i nastavnih principa. rad na ra!unaru. koji su povezani za projektnim radom.SADRŽAJ NATUKNICA 25 Veoma je otežano mjerenje dostizanja mnogih ciljeva. Kao povoljna alternativa umjesto tradicionalnog pristupa procjenjivanja gdje u!enici/ce mogu preuzeti više vlastite odgovornosti pokazali su se instrumenti samoevaluacije kao što su procjenjivanje orijentisano ka ciljevima u!enja ili metoda portofolije. …) Od sadržaja projekta. pri !emu se jedan ili dva dana sedmi!no posvete samom toku projekta. Me#utim. pronalazak literature. • treba ponuditi dužu pripremnu i dodatnu fazu sa nekoliko “intenzivnih dana”. energije. …) • Metodske kompetencije (metode za pronalazak tema. samostalnost ili sposobnost za timski rad. postaviti rastere posmatranja. mnogo je teže ispitati stav. u projektnoj nastavi♣ se proces u!enja odvija na razli!itim razinama. rad u grupama. U!enici/ce. Za razliku od sticanja znanja. . vremensko-organizatorni tok ima razli!ite završetke i usmjerava se ka postavljenim ciljevima od strane sudionika i odgovaraju"im okvirnim uslovima. vremena. ure#enje vrijednosti.. a naro!ito od iskustva u!enika/ca u projektnom radu zavisi koliko "e se kada i na kojoj razini u!iti. Pokušaj ispitivanja posljednjeg se uvijek treba obnavljati. novca. projekat • se može provesti u ograni!enom. provesti i procijeniti posmatranja od strane “kriti!kih prijatelja/ica”. Sljede"e sposobnosti se sti!u odnosno usavršavaju: • Predmetne kompetencije (povezanosti i !injenice u odnosu sa odabranom temom. svom projektnom iskustvu i svom trenutnom razvojnom stanju. iste upotrijebiti i procijeniti. organizacije izleta. iskorištavanje resursa kao npr. anketna pitanja. Trajanje projekta Ne postoji odre#eni propis o trajanju projekta. ♣ Projektna nastava uslovljena je svojim karakterom samostalnog rada. prostora. Poglavlje 1: Rješenje o na!elima za projektnu nastavu upu"uju na to.

I nastavnici/ce u!e: Ponekad projektne teme svojom složenoš"u i posebnosti prevazi#u ono što nastavnici/ce sa sobom unesu u vidu sadržajnog znanja. da u okviru škole u!e uz vlastitu odgovornost. • raspodijele rad i da koordiniraju isti. ograni!enost sredstava kojima se raspolaže. S tim da se nastavnici/ce u svom pozivu manje pripremaju za ovu ulogu. samo ako je to neophodno. što u!enicima/ama nije povjerena upravo ova kompetencija i s’toga što okvirni uslovi škole otežavaju vlastitu odgovornost: velike u!eni!ke grupe. S toga nastavnici/ce projektima !esto sti!u bitna iskustva u u!enju. korisne bi bile dodatne kvalifikacije. nego izradu repertoara metoda pomo"u kojih konfliktne stranke mogu izna"i rješenje. strogi vremenski okvir.SADRŽAJ NATUKNICA 26 Uloga nastavnika/ca Nastavnici/ce ne preuzimaju samo tradicionalne uloge. Ovisno o fazi i potrebama u toku projekta. treba da se opširno spomene pred u!enicima/ama kako. • Koordinatori/ce: Neka se. bi oni doživjeli u!enje kao proces. • formiraju konstantne radne grupe. Zasigurno nije potrebno. Stru!njaci: U svakom projektu. Kao moderator/ica ne"ete uticati na sadržajno oblikovanje procesa. Menadžeri/ce konflikta: Nastavnici/ce moraju usmjeravati konflikte unutar radne grupe. povoljne su dodatne kvalifikacije. Kako bi se mogla dobro spoznati ova uloga. Poteško"a za u!enike/ce. ovo ni u jednom slu!aju ne dozvoljava pristranost prema nekoj osobi ili grupi. pomo%nik/ca: Stalno pretpostavljaju"i da "e u!enici/ce zamoliti za pomo"ne upute i o!ekivati ove. nastavna snaga "e prije svega pasivno posmatrati tok projekta i. ako aktivnosti zastanu ili ako se pojave poteško"e. kontrolišu i da se pridržavaju istog. nastavnici/ce… Zbog toga je mukotrpan sâm proces osposobljavanja u!enika/ca da oni/one (na po!etku i uz podršku nastavnika/ca): • postave jasne ciljeve. • razrade vremenski plan i da ga se pridržavaju. da si nastavnici/ce prije po!etka projekta prisvoje svo sadržajno znanje vezano za izabranu temu. primjerice. • • • • • Uloga u!enika/ca U!enici/ce u!e putem projektne nastave uglavnom u samostalnom obliku i uz vlastitu odgovornost. • agiraju kao !lanovi tima. U ovoj ulozi. • izrade vremenski plan. Ovisno od starosne dobi i projektnih iskustava u!enika/ca. Predstavljanje upravo uloge osobe koja permanentno u!i. pre"i na njegovo usmjeravanje. u pojedinim situacijama nastavnici/ce treba da unesu svoje stru!no znanje. Moderator/ica: Nastavnici/ce prate proces u!enja i brinu se za to. Odrasli su u toku svoje socijalizacije van škole i u njoj. da se svim sudionicima osiguraju povoljni uslovi za participaciju na procesu u!enja. nastavnici/ce uspostavljaju vanjske kontakte odn. odve" manje ili više usvojili ove neophodne sposobnosti. ali i sa vanškolskim grupama i osobama. Coach <trener>. savjetnik/ca. izazvana je time. ali možete otvarati slobodni prostor. do"i "e do naizmjeni!nog razmjenjivanja uloga. koji se nikada ne okon!ava. . Nastavnici/ce se trebaju upoznati sa doti!nim ulogama i posredovati u!enicima/ama u kojoj trenutno ulozi agiraju. nastavnici/ce priska!u u pomo". pojednostavljuju u!enicima/ama put ka ovim kontaktima. Oni u velikoj mjeri sami organizuju svoje procese u!enja. “rodi” projektna ideja. Me#utim.

uo!avati šanse i preuzeti inicijativu? . koja ovisi o projektnim iskustvima sudionika): • • Šta sam nau!io/la o projektnoj temi? U kojoj mjeri sam nau!io/la . te na razini sposobnosti. Pri postavljanju kriterija važno je uzeti u obzir razli!ite razine u!enja u projektnoj nastavi. što ne treba dovesti do oduzimanja ovih uloga. dakle uvezivanje vanškolske stvarnosti.sâm/a razra#ivati sadržaj? .da si sâm/a stvaram mišljenje? . nego i rad u samom procesu. Uticaj projektne nastave prema vani Dodatno obilježje projektne nastave je otvorenost škole. ako se pri izvjesnom projektu radi o temi “zdravlje”: izrada brošure ili organizovanje izložbe na temu “prevencije od karcinoma”. npr. koji "e se usmjeriti ka roditeljima odnosno prema zajednici. • Utvr$ivanje uspjeha Zajedni!ki samostalni rad. Pridodaje se velika važnost vlastitom preispitivanju od strane u!enika/ca i vlastitoj procjeni uspjeha u okviru projektne nastave. neka se u prvi red procjenjivanja ne uzima samo kvalitet krajnjeg proizvoda. s toga nastavnici/ce treba da • otvoreno i jasno saopšte kriterije uspjeha i • razjasne njihove kompetencije kao procjenjiva!i/ce. Sa stanovišta u!enika/ca. bitno je kontrolisati upotrebu uloga u projektnoj nastavi. Time nastavnici/ce i u!enici/ce mogu zajedno razraditi kriterije i postupke procjenjivanja i iskorititi iste u svrhu procjenjivanja. pri !emu su oblici djelovanja prema vani višeslojni. opravdavaju svoj rad i da kontrolišu i procjene svoje rezultate u!enja. organizatornom i socijalnom nivou. $esto se dešava da u!enici/ce u okviru nastave ne znaju preuzeti njima neobi!ne uloge. informišu ostale u!enike/ce i grupe o rezultatima vlastitog rada. u kojoj mjeri sam nau!io/la donositi odluke? . Iz toga razloga. koji je vezan za temu i koji prevazilazi predmetne granice. Tako u!enici/ce mogu saznati da mogu ostvarivati od društva priznate uspjehe i da mogu iniciirati promjene. Pri uvezivanju u!enika/ca u proces utvr#ivanja uspjeha.procjenjivati situacije i okolnosti. iziskuje adekvatne oblike utvr#ivanja i procjenjivanja uspjeha. putem iniciiranja solarnog grijanja u doti!noj zajednici. Obi!no projekat djeluje i prema vani.samostalno raditi. aktivnosti privedu zadovoljavaju"em kraju. Uti!e se na ponašanje sredine. npr. Evo dva primjera: • Prezentiraju se rezultati projekta koji su relevantni za unutrašnju i vanjsku sredinu.SADRŽAJ NATUKNICA 27 • • • • • konstruktivno rješavaju konflikte. Upravo projektna nastava nudi mogu"nost da se pokuša nešto novo i da se razviju nove sposobnosti.spoznati kontekste i pozadinu? . sljede"a pitanja su relevantna pri procjenjivanju (pri !emu pojedina!ni kriteriji dobivaju razli!itu težinu. U projektnoj nastavi se u!i na sadržajnom.

fotografije) Projektne mape. projektna nastava) . upitnici.SADRŽAJ NATUKNICA 28 . Ova alternativna kontrola uspjeha bazira na sljede"im osnovama: • opširni pojam uspjeha. Umjesto da dio projekta bude razra#ivanje kriterija i postupaka za procjenjivanje. Primjer 4 Skup razli!itih spisa naziva se portofolija (direktni uvid u aktivnosti). ankete. iskušene uzorke: Primjer 1 Svaka radna grupa dobiva od nastavnika/ce bodove za završni rezultat. zatim rad ostalih !lanova grupe. koje se orijentiše ka dostizanju ciljeva. a služi"e procjenjivanju. skice. može predložiti i obrazložiti raspodjelu.sâm/a opaziti probleme i evtl. …). protokoli sa sastanaka) Plakati (pismeno fiksiranje radnih rezultata) Projektne novine (rezultati istraživanja. U!enici/ce mogu uporediti svoju samoprocjenu i procjenu pojedina!nih !lanova grupe. koji se utvr#uju po metodi (npr. Da bi se razjasnila ve"a odstupanja ili evtl. preuzimanje odgovornosti. posebni uspjesi uporedo sa razredima. te izbje"i odbojno držanje prema slabom uspjehu. posmatranja) Rezultati refleksionih faza i diskusija Spisi u korist samoprocjene Odgovori "e pojasniti individualne mogu"nosti i uslove u!enja. Primjer 5 Kao opširna dopuna ocjenjivanju. radni angažman. izna"i rješenja? . koja "e u sebi sadržavati reprezentativan presjek napretka u u!enju kroz projekat ili kroz školsko polugodište. Uz podršku nastavne snage. Poboljšanje ove ocjene omogu"eno je putem izvjesnih aktivnosti (izvrstan kvalitet. u!enici/ce "e oblikovati mapu. slike. Svaki !lan grupe. saradnja. zašto ne? • • • • U korist odgovaranja na ova pitanja. sudionici mogu upotrijebiti svoje spise odnosno rezultate iz projekta: • • • • • • Projektni dnevnici (sastavi. koji obuhvata sposobnosti i umije"a • jasno definisane ciljeve u!enja i nastave.preuzimati odgovornost za sebe i druge? Šta sam nau!io/la kroz saradnju sa drugima? Kako sam se pri tome ponašao/la? Koje organizatorne sposobnosti sam usvojio/la? Koje sam sposobnosti usvojio/la? Jesam li postigao/la postavljene ciljeve? Zašto. Na!elno je naglasiti bolji uspjeh. Primjer 3 Razra#ivanje odre#enih stavki donosi osnovnu ocjenu. sa svog stanovišta. Na koncu "e !lanovi grupe o tome diskutovati i izna"i sporazum vezan za raspodjelu. od pomo"i su razgovori unutar !lanova grupe i sa nastavnikom/com. Ovi se bodovi unutar grupe mogu raspodijeliti po odre#enim kriterijima (ideje. Primjer 2 Neka po ugovorenim kriterijima svaki !lan grupe procijeni prije svega svoj rad. portofolije (skup radnih listova. !lanci. pogrešno procjenjivanje. neka se u pojedinim školama testira i dalje razvije procjenjivanje uspjeha. treba se osvrnuti na ve" postoje"e.

Me#utim. U projektu nastavnici/ce mogu preuzeti uloge razli!itih težina – oblasti odgovornosti i evtl. Pri tome je neophodno razgovarati o raspodjeli i na!initi je transparentnom. razred OŠ) Oblast Razgovor(om) Ciljevi se mogu pribaviti informacije. koje se orijentiše ka dostizanju ciljeva: Lista ciljeva za u!enje maternjeg jezika (5. kako bi se sprije!ila frustracija odnosno preoptere"enost pojedina!nih nastavnika/ca.i u smislu pozitvne zaklju!ne ocjene Primjer za procjenjivanje uspjeha. radni udio se može razli!ito raspodijeliti. to ne zna!i da se u projekat moraju uvijek uvezati svi/e nastavnici/ce nekog razreda. Radni plan (Kada ko šta radi?) pojednostavljuje zajedni!ki rad. razraditi i proslijediti može u odre#enim situacijama prikazati njeno/njegovo raspoloženje i obrazložiti njeno/njegovo mišljenje drži se pravila diskusije govori ubjedljivo i živahno Sastavljanje tekstova. te pronalazak prihvatljivog rješenja za sve sudionike u slu!aju problema sa terminima. . oblikovanje tekstova $itanje/ posmatranje teksta on/ona može pismeno prikazati svoje vlastite rezultate može obuhvatiti smisao i kontekst !itanje pripremljenih tekstova sa razumijevanjem/ritmi!no !itanje novih tekstova sa razumijevanjem/ritmi!no Uvezivanje kolega/ica Interdisciplinarni karakter projektne nastave "e podržati zajedni!ki rad više nastavnika/ca. kako bi svi stajali iza projekta. Bitno je da se kolege/ice što ranije uvežu u planiranje projekta. Neka se isto tako obrati pažnja na pravovremeno informisanje ruvodostva škole o projektnim namjerama. koji se moraju dosti"i .SADRŽAJ NATUKNICA 29 • • mogu"nosti za predava!a/icu da dokumentira individualne napretke u u!enju osnovni ciljevi u!enja. I u oblasti osnovnih škola se može uspostavljati kontakt sa ostalim kolegama/icama.

Zajedni!ki odabir teme ".5. uslije#uju putem nastavnika unutar datih stuktura. Kontrolni list je stalni vodi! (u skra"enoj formi ) kroz nastavni projekat. ".6. koja se moraju uzeti u obzir pri planiranju i provo#enju školske projektne nastave. Neka se kontrolni list u tom smislu prihvati kao prijedlog. kao što su razred. mogu biti neka aktuelna dešavanja ili raspisani konkurs. provo#enje i kontroliranje uspjeha. Strukture se u projektnoj nastavi djelomi!no brišu. Definirati projektne ciljeve • • • • • • upoznati ciljeve u!enja i djelovanja svih sudionika (pojedinaca i grupa) prikazati razne ciljeve na"i sporazum diskutirati o željenom rezultatu i pismeno zadržati utvrditi indikatore.KONTROLNI LIST 30 IV. koji se po potrebi može mijenjati ili dopunjavati. koje se spominju u kontrolnom listu.".4. aktivnosti kao što su postavljanje ciljeva. usmeno i pismeno ocjenjivanje uspjeha i sl. odluke se uvijek iznova preispituju i po potrebi izmjenjuju. trajanje !asa.kod nastavnika/ca . ugra#uju se novi oblici organizacije.2. Jedan ili više nastavnika/ca preuzimaju ove zadatke zajedno sa u!enicima/ama.) Neka se pri svim narednim odlukama vodi ra!un o ciljevima projekta. ". raspored !asova. Ove su stavke detaljno opisane u Poglavlju 3: Sadržaj natuknica. Analiza okvirnih uslova • • Kako se procjenjuje generalna “projektna klima” u školi? Na koliko je podrške/ “oduševljenja projektom” mogu"e ra!unati? Kako se može pridobiti dodatna podrška? . kako bi se na kraju projekta mogli ispitati (evaluirati) ciljevi ispitati da li se doista radi o projektu (a ne o grupnom radu. planiranje. zbog dinamike projektnog toka. Projektne pripreme / projektno planiranje ". kontrolni list rezimira koncentrisani oblik onih zadataka i težišta.kod u!enika/ca . izletu i sl. Pronalazak teme Povod. Aktivnosti definisati prema projektnim ciljevima ". Uspostaviti osnovni sporazum sa svim sudionicima Želimo li zajedno provesti projekat? Kako izgleda kapacitet vremena. primjerice. ". predmet. radni kapacitet i spremnost na saradnju od strane svih sudionika? ". odvijaju se paralelno. Mnoge aktivnosti. KONTROLNI LIST – O #EMU SVE POVESTI RA#UNA U svakodnevnoj nastavi. s tim da se u!enici/ce intenzivno vezuju za sadržajno i organizatorno oblikovanje. Bura ideja i razne igre mogu biti metode za pronalazak tema.3. Kako bi se o!uvao pregled nad složenim kontekstima.

zabilježavanje doga#aja. formiranje tima Planirati strujanje komunikacije (informativne table. obrazovanje grupa i radne tokove.kod školskih vlasti . radnu raspodjelu.…) – rukovodstvo projekta koncentriše informacije Planirati razgovor o projektu (tok. mjesto za održavanje diskusije i sl.kod roditelja . pismena obavještenja. sastanci delegiranih. posebna grupa za dokumentaciju. telefon. kao osnovi za prezentaciju. slobodnog vremena može upotrijebiti?) Kako se raspored !asova može povu"i ili izmijeniti u strukturi? Koji su pripremni i dodatni radovi neophodni? Koje su prostorne okolnosti na raspolaganju. Izgraditi radne strukture (putem koordinatora/ica projekta) • • • • • • • • • • Razjasniti koje osobe sara#uju na projektu i u kojem razmjeru Pridobiti odgovorne (pojedince/grupe) za sve neophodne (sadržajne i organizatorne) oblasti Odre#ivanje projektnog/e rukovodioca/lice odn.…)? Koja su nov!ana sredstva na raspolaganju? Gdje se mogu pribaviti dodatna nov!ana sredstva? Ko se brine o tome? • • • • • • ". Utvrditi oblik vanjskih kontakata.kod sekretara/ice škole . trajanje.KONTROLNI LIST 31 . refleksiju i evaluaciju (vlastita odgovornost radnih grupa. gdje i kako se diskutuje o nastalim problemima i otvorenim pitanjima? Kako se donose odluke (plenarno ili po sistemu delegata. Utvr$ivanje pravila za postupke (putem u!enika/ca i nastavnika/ca) • • • • • • Kada. …)? Ko se uklju!uje u donošenje odluka? Ko se mora informisati o odlukama i kada? Koji se radovi u!enika/ca procjenjuju? U kojem obliku? Od koga? Po kojim kriterijima? Sklopiti radni ugovor izme#u u!enika/ca i nastavnika/ca odnosno izme#u u!enika/ca i vanškolskih nalogodavca. ". grupe za koordinaciju projekta (u!enici/ce i nastavnici/ce) zbog preuzimanja cjelovite odgovornosti za projektni tok sve do završetka Objaviti projektne informacije – organizacioni plan zaka!iti/podijeliti u školskoj zgradi. izložbeni sistemi. kopiraparat. opremanje škole aparatima za elektronsko prera#ivanje podataka.kod nadre#enih . …). radni materijal. koje se prostorne okolnosti moraju organizovati (mjesto za rad grupa. Ko mora prisustvovati tom sastanku? Planiranje i utvr#ivanje kontinuiranog prikupljanja podataka o projektnom toku.7.8. . …). koji se resursi moraju pribaviti (audio-vizualni mediji. sporazumom ili glasanjem.kod ku"epazitelja/ice Koliko je vremena na raspolaganju? (Kada se projekat treba okon!ati? Koliko se nastavnih sati odn.kod školske administracije . Uspješan tok projekta osiguran je tek onda kada je svim sudionicima jasno ko je odgovoran za odre#enu parcijalnu oblast. Eventualno u!eš"e na takmi!enju ili nekoj akciji.)? Koji su resursi na raspolaganju. razredu Utvrditi radne oblike.

akcije ". odnosno dati literaturu na oblikovanje (biblioteka škole. potražiti sponzore za nov!anu/predmetnu podršku Zamoliti Udruženje roditelja za podršku ". staviti ih na raspolaganje i ispitati da li funkcionišu Informisati Školski forum odnosno Odbor školske zajednice ". sa: • radiostanicama."2. !ije je pridržavanje pretpostavka za daljnji rad Utvrditi vremenski plan za vanškolske aktivnosti Na"i termine za posjete stru!njaka odnosno referente/kinje Planirati vrijeme za konsultacije Povesti ra!una o rokovima za takmi!enja. Dodatni (organizatorni) radovi Uspostaviti sporazume sa rukovodstvom škole. 2. televizijom. medijskih doprinosa ."".KONTROLNI LIST 32 ". posuditi medije Prikupiti nastavni materijal. istraživati po internetu Pozvati stru!njake Planirati nastavne izlaske i izlete. Sadržajni pripremni rad. …) Vrijeme u rezervi (najmanje 10%) Obazirati se na termine. regionalnim studijima. sedmi!nim. Objavljivanje projekta putem feljtona. Rad sa javnoš%u 2.2.9. sekretarom/ima i ku"epaziteljem/icom Informisati roditelje (evtl. (!itala!kih) pisama. izraditi prijedlog za resursni plan. prikupljanje informacija Oblikovati literaturu. Finansijsko planiranje Kojim aktivnostima nastaju troškovi? Gdje se troškovi mogu uštediti? Izraditi finansijski plan. u!eni!kim radiostanicama. dnevnim !asopisima • omladinskim organizacijama • Op"inom • Školskom upravom • (zastupnicima roditelja) roditeljima Neka se posmatra rad s javnoš"u tokom cijelog toka projekta. administracijom. ukoliko je namjera predstaviti projekat široj javnosti. … 2."0. u dogovoru sa davaocima podrške i direkcijom Utvrditi prostornu organizaciju Rezervisati neophodne medije i predmete. Uspostavljanje i njegovanje kontakata Npr.". poticati/omogu"iti saradnju) Fiksirati izmjene u rasporedu !asova. plakata. Planiranje vremena • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Utvrditi cjelokupno vrijeme i vremenske blokove za projektne faze Uzeti u obzir školske fiksne termine (kontrolni radovi. e-maila. privatnim radiostanicama • regionalnim. u!enici/ce) Izabrati tj.

priklju!ke . pošte. procjenjivanje.3. Nadzirati i unapre$ivati unutarnji i vanjski protok komunikacije 3.planirati cjeloviti prelom izložbe Projektna proslava Projektni sajam Javne akcije (uli!ne fešte. Predstavljanje projekta na internetu. Izabrati i pripremiti prezentacioni oblik • Izložba: . crteža • odlomaka sa tonske vrpce o razgovorima. 4.5.4. ra!unari). oglasne table). Preispitati me$urezultate Neka se nakon ispitivanja poduzme i eventualno korigovanje toka.organizovati pravovremeno izložne sisteme (npr. objave. kafi"i. radni listovi. diskusijama.2. putem raznih medija.utvrditi mjesto priredbe u školskoj zgradi ili van ku"e (banke. Razjasniti ciljnu(e) grupu(e) 4. Kontroliranje troškova 3.… . kako bi razmijenili iskustva i rezultate razgovarali o problemima postavljali koordiniraju"e naredne korake aktivirali refleksione faze našli prostora za intervencije u kriznim slu!ajevima i pri rješavanju konflikata.KONTROLNI LIST 33 2.2. … • filmova i video-snimaka • projektnih novina • novih medija 4. na homepage-u škole. Zadaci tokom provo$enja projekta 3.". protokoli od sastanaka.". pamfleti. aparate (videorekorder. pismeni promet. skice.dobiti odobrenje!) • • • . pri prire#enim prezentacijama 3. šetališta.3. …) . Organizirati fiksne ta!ke Svi • • • • • sudionici se sastaju. Pridržavanje ugovorenog i termina 3. op"inski muzej. Dokumentacija i prezentacija Dokumentacija putem • projektnih dnevnika (nastavnika/ca i u!enika/ca) • projektne mape – portofolija (kolekcija projektnih spisa. 3. …) • dnevnih protokola • sastava (kao blic-ideje) • fotografija. javne ustanove.

ali zato druge – koje? • Koji se zaklju!ci izvla!e iz temeljnih kvalitativnih promjena/daljnjih razvoja za budu"e aktivnosti? Neka se uveže povjerljiva osoba kao “kriti!ki/a prijatelj/ica” (eksterni pogled!) 5.utvrditi tiraž . fotografija.2. Pohvala i zahvala Neka se ne zaboravi izražavanje zahvalnosti svim sudionicima nakon uspješne priredbe! 5. oblikovati brošure pomo"u istražnih rezultata (upitnici.4. gdje i kada? Ho"e li novine biti besplatne ili "e se pokriti barem dio proizvodnih troškova?) 4. …) i grupnih radova. pripremiti dijaskopsku predstavu. izraditi CD. uspjeh Podijska diskusija Snimiti video. krugovi povratnih informacija ili mediativne metode.KONTROLNI LIST 34 • • • Pozorišna predstava. Završetak projekta 5. sastava.3. producirati. Refleksija aktualnih djelova i procesa Refleksija se može provesti pojedina!no ili u razgovoru sa svim sudionicima tokom i poslije projekta. 5. šta je ova radna metoda uslovila naspram u!enika/ca i šta im je zna!ila na li!noj razini.". poslati poštom ili e-mailom 4. crteža. Ovi rezultati se mogu unijeti u evaluaciju. podrža"e i struktuirana pitanja. štampa) . Evaluacija kao sistemati!no prera$ivanje podataka i iskorištavanje rezultata Evaluacija se provodi na osnovu pismeno zadržanih pitanja sa po!etka projekta: • Šta želimo dosti"i sa našim projektom? • U koju svrhu i sa kojim sredstvima? • Po !emu "emo spoznati da smo dostigli naše ciljeve (indikatori)? Pitanja tokom rada: • Da li sve te!e po planu ili su potrebne korekcije? Pitanja vezana za kraj projekta: • Jesmo li dostigli naše ciljeve? Možda nismo dostigli te ciljeve.razmisliti o distribuciji (Kako distribuirati novine. !lanaka. ankete.razjasniti financiranje .5. Pozivnice izraditi. Provesti završno procjenjivanje rada u!enika/ca – prema prvobitno ugovorenim kriterijima .razjašnjenje na!ina umnožavanja (kopiranje. … . Svjesno razmišljanje o tome.3. Oblikovati tok programa prezentacije 4.

internet.4.KONTROLNI LIST 35 5. 5. Uživati u uspjehu dostojan završetak projekta je manja proslava ili ve"a fešta.5. Izraditi eventualno projektni izvještaj i upotrijebiti za • • • • • • • biblioteku publikaciju hroniku godišnji izvještaj konkurisanje dokumentaciju za sponzore homepage. .