-

O REVOLUCIONARNOJ DISCIPLINI
Pitali su me drugovi: Kako ja shvatam revolucionarnu disciplinu?
Pod revolucionarnom disciplinom podrazumijevam disciplinu linosti, uspostavljenu trenutnim,
strogo promiljenim i odgovornim za ponaanje lanova kolektiva, to dovodi do saglasnosti,
kako akcije, tako i misli. Bez discipline u organizaciji, kao avangarde Revolucije, nezamisliva je
ozbiljna revolucija. Bez discipline avangrade revolucije, revolucije ne moe ni biti; jer je u
neorganizovanom sastavu nemona da formulie problem i zadatak dana, to od nje, kao
inicijatora, zahtijeva masa.
Temeljim ove odredbe na opaanju i iskustvu. Pretpostavke su sljedee: Ruska revolucija u svojoj
manifestaciji je sprovela mnoge anarhistike pozicije. A da su anarhisti bili usko organizovani i u
svojim akcijama imali odreenu disciplinu, ne bi pretrpjeli tako dubok poraz.
Ali zato to svi anarhistiki trendovi i glasine ne predstavljaju njih, ak i u svojim frakcijskim
grupama, opredjeljenih na potpunu cjelovitost, disciplinu akcijskog kolektiva, oni nisu preivjeli
revolucionarnu situaciju kao dio politikog i stratekog ispita.
Njihova neorganizovanost, koja je dovela do politike bezmoi, porodila je dvije kategorije
anarhista:
1. one koji su pourili da se sistematski uhvate burujskih kua, vila, koje su naselili i koristili u
svoju korist
2. i druge, anarhiste-izvoae koji se kreu od grada do grada u nadi da e pronai na svoj putu
prenoite kuu nerada i ivjeti u njoj po svojim eljama.
Druga kategorija je posebno prekrila svaki poteni odnos sa anarhizmom (iako se neki od njih,
izvan granica Ruske revolucije, i danas nazivaju efovima ruskog anarhizma) i borili se za svoje
mjesto tadanjih boljevika, kada su se anarhisti drali na svome mjestu i optuivali boljevike u
Revoluciji, i za taj in svoje potene revolucionarne akcije bili streljani od strane boljevika.
Iz navedenog, vrlo nesretna injenica objanjava zato ja ne mogu biti ravnoduan prema
postojeim redovima u anarhistikoj aljkavosti. Oni sprjeavaju stvaranje kolektiva, shvataju
anarhizam kao frazu, ili jednostavo priaju o anarhizmu, njegovoj potpunosti i borbe protiv
neprijatelja, ali kada se doe do vremena kada se treba djelovati, bjee od tog komada,
prezentirajui ga u drugom obliku kako bi se popeli na udobnije mjesto. Zato ja govorim o
anarhistikim organizacijama utemeljenim na naelima drugarskih disciplina!
Takva organizacija e dovesti do neophodne saglasnosti svih ivih anarhistikih snaga u zemlji i
pomoo e anarhistima da imaju svoje zaslueno mjesto u velikoj borbi izmeu rada i kapitala.
Ideja anarhizma treba da se iri u masi, a ne da strada. Bjeati od takvog oblika organizacije
mogu samo neogovorni, prazni brbljivci koji se idalje zanimaju za nae redove i to je naa
vlastita greka na prvom mjestu.
Odgovornost i disciplina revolucionara ne treba da vas plai. To su saputnici svim anarhistikim
akcijama.
- Nestor Mahno
Djelo truda, br. 7-8, decembar, januar 1925. god.


: ?
,
, ,
, , . ,
, .
, ;
, , , .
. :
.
,
.
,
, ,
,
.
, ,
:
1. , ,

2. , -
.
(
, , )
,
,
.
,
. ,
, ,
, ,
, .

!


. , .
,
.
.
.
-
, . 7-8, , 1925. .