NARODNJACI, SVE VAM JE U [ACI: NJEMA^KA INICIJATIVA ZA BiH

SADR@AJ
12 EKSKLUZIVNO
BiH BI MOGLA PROFITIRATI NA UKRAJINSKOJ KRIZI
Slobodna Bosna ekskluzivno objavljuje detalje samoinicijativne ponude kanadske firme „Capital Development Corporation“, koja Vladi Federacije BiH predla`e zajedni~ku izgradnju plinovoda od Plo~a do Ora{ja na Savi

www.slobodna-bosna.ba

24 SEOBA SRPSKE PRIVREDE 38 NJEMA^KE FONDACIJE U BiH SRBIJANSKE TV KU]E BJE@E U BiH
Brojna optere}enja privrede u Republici Srpskoj u toj mjeri su negativno uticala na poslovni ambijent da firme iz Srbije svoja generalna zastupni{tva ili uvozna skladi{ta masovno preregistriraju na podru~je Federacije BiH, istovremeno srbijanske TV ku}e zbog skupih dozvola najavljuju svoj dolazak u BiH

DOGOVOR KU]U GRADI
Po~etkom aprila, uz posredstvo njema~ke politi~ke Fondacije KONRAD ADENAUER, pet stranaka potpisalo je zajedni~ku izjavu o europskim vrijednostima; na{a novinarka analizira kolika je snaga stranih politi~kih fondacije da uti~u na promjene, koji su njihovi stvarni ciljevi i mogu}nosti, te {ta mo`e donijeti ovaj sporazum

16 BH. POLICIJSKA MISIJA U JU@NOM SUDANU
DRUGA STRANA PRI^E

KAKO SE TRO[I NOVAC IZ FEDERALNOG BUD@ETA 30 MILIJUN I POL KM ZA HONORARE
Iako se u samom vrhu top ljestvice najbolje pla}enih dr`avnih slu`benika u federalnom Ministarstvu financija nalazi pomo}nik za pravne poslove TIHOMIR ]URAK, ni ostali bliski suradnici ministra ANTE KRAJINE ne mogu se po`aliti na honorare koje dobijaju za rad u komisijama; zvani~ni podaci potvr|uju da su pojedini uposlenici Ministarstva financija u 2013., samo na osnovu naknada za ~lanstvo u komisijama, ostvarili prosje~nu godi{nju zaradu u Federaciji BiH

Poslije ~etiri mjeseca {utnje i medijske samoizolacije, biv{i inspektor Grani~ne policije EDVIN KUTLOVAC pro{log je vikenda prvi put javno govorio o napu{tanju Mirovne misije u Ju`nom Sudanu i otkrio kako je stanje u toj ratom uni{tenoj afri~koj dr`avi bilo dramati~no: prepiska do koje je do{la „SB“ otkriva da je njegov nasljednik ALE [ILJDEDI] detaljno informirao dr`avnog ministra FAHRUDINA RADON^I]A o `estokim napadima na kampove UN-a i raspitivao se ima li Ministarstvo sigurnosti BiH plan za spas bosanskih policajaca

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

20 INTERVIEW
OGNJEN TADI], POTPREDSJEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE

34 STAROGRADSKE MELODIJE
NA^ELNIK NA ^ELU
Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu nedavno je Finansijska policija uputila krivi~nu prijavu protiv IBRAHIMA HAD@IBAJRI]A, na~elnika sarajevske op}ine Stari Grad, terete}i ga za vi{e krivi~nih djela iz „sfere“ „nesavjesnog poslovanja“ i „zloupotrebe slu`benog polo`aja“; na{ novinar otkriva {ta se na teret stavlja biv{em SDA-ovom na~elniku koji je na posljednjim izborima izabran kao kandidat Saveza za bolju budu}nost FAHRUDINA RADON^I]A

Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Drugi ~ovjek najja~e opozicione partije u Republici Srpskoj za Slobodnu Bosnu govori o zvani~noj podr{ci Vu~i}eve Srpske napredne stranke koju je SDS dobio pro{le nedjelje na strana~koj Skup{tini u Bijeljini, podr{ci Mom~ila Kraji{nika, o predizbornoj panici Milorada Dodika i rije{enosti udru`ene opozicije RS-a da na oktobarskim izborima “zbri{e” re`im Milorada Dodika

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
(R)ISTO \OGO

OPREMI I RASTURI

Sin pokojnog novinara Riste \oge imenovan za dekana Bogoslovskog fakulteta u Fo~i
Sin novinara Riste \oge, koji je bio poznat po svojim nacionalisti~kim TV dnevnicima za vrijeme rata u BiH, Darko \ogo ~itav svoj `ivot posvetio je duhovnom `ivotu i crkvi. Krajem pro{le nedjelje, doc. dr. Darko \ogo, u prisustvu Hrizostoma, episkopa zvorni~ko-tuzlanskog, imenovan je za dekana Bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostro{ki“ u Fo~i. Za razliku od svog oca kojeg su nazivali Gebelsom srpske propagandne ma{inerije, Darko `ivot vodi daleko od medija. Ovaj tridesetogodi{njak je prije dvije godine postao |akon. Istovremeno je bio najmla|i prorektor na Univerzitetu Isto~no Sarajevo. (M.D.)

Direktor SIPA-e Goran Zubac iz Specijalne jedinice maknuo najbolje policajce

CHETNIKSA ZA KOMANDANTA
Jovica Mirosavljevi} Chetniks preuzet }e, do daljnjeg, rukovo|enje Specijalnom jedinicom SIPA-e

Darko \ogo

Nakon {to je Vije}e ministara BiH imenovalo Mirsada Vili}a na funkciju novog direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, rukovo|enje Jedinicom za specijalnu podr{ku SIPA-e preuzet }e, do daljnjeg, Jovica Mirosavljevi} Chetniks! Odlukom direktora Dr`avne agencije za istrage i za{titu Gorana Zupca, Mirosavljevi} je ve} postavljen za vr{itelja du`nosti Vili}evog zamjenika, budu}i da je s tog mjesta ranije maknut Enes Kari}. Zamjenik komandanta Specijalne jedinice SIPA-e je, ponovno po nalogu direktora Zupca, raspore|en u Kriminalisti~ko-istra`ni odjel, na du`nost zamjenika na~elnika An|elka Hrgi}a. Dodajmo tome da Enes Kari} me|u kolegama u`iva ugled vrsnog specijalca, ali da se nikada nije bavio kriminalisti~kim istragama. No, to je direktoru Goranu Zupcu ponajmanje bitno njegov je cilj da Jedinicu za specijalnu podr{ku stavi pod potpunu kontrolu, eliminiranjem neposlu{nih policajaca.

Iz istog je razloga, uporedo s Enesom Kari}em, direktor Zubac nalo`io promjenu radnog mjesta za jo{ jednog „specijalca“Zdravka Paji}a. Paji} je premje{ten u Regionalni ured SIPA-e u Mostaru, gdje }e ubudu}e voditi istrage u slu~ajevima trgovine ljudima. Nakon Kari}a i Paji}a, direktor SIPA-e je iz Specijalne jedinice premjestio i Igora Babi}a jer je, navodno, odbio da bude u Komisiji za testiranje svojih kolega. Goran Zubac je Komisiju za testiranje pripadnika Jedinice za specijalnu podr{ku formirao sredinom februara, ali su provjere po~ele tek ovoga tjedna, nakon {to je direktor SIPA-e rasturio kompletan komandni kadar. Specijalna jedinica je, barem do sada, bila jedina struktura u SIPA-i koja je funkcionirala bez problema i me|unacionalnih trzavica. Pitanje je, me|utim, kakva }e biti sudbina specijalaca nakon {to do|u pod komandu Chetniksa?! (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

KRENULA AKCIJA „DONACIJA“

Vijećnica
11.4.2014.

Emisari SNSD-a uveliko po~eli prikupljati donacije za izbornu kampanju
Da je SNSD Milorada Dodika uveliko zapo~eo predizbornu kampanju, dokazuju njegovi emisari koji od vi|enijih privrednika RS-a skupljaju donacije sa potrebe ove stranke. Na reketiranje privrednika od strane Dodikovih ljudi nedavno su ukazali i poslanici iz Narodne skup{tine RS-a iz opozicionih redova. Prikupljanju novca za SNSD-a uglavnom se “odazivaju” biznismeni koje je ova stranka zadu`ila daju}i im povoljne kredite iz Investicione razvojne banke RS-a ili im pogodovala na tenderima. Jedan od agilnijih Dodikovih rizni~ara je i Rajko Vasi}, biv{i izvr{ni sekretar SNSD-a, koji se brine za ubiranje mjese~nog hara~a od svih strana~kih funkcionera na op{tinskom i entitetskom nivou. Prema upu}enim izvorima, rijetko se koji poslovni ~ovjek iz RS-a kojeg je Dodik posljednih godina zadu`io raznim povlasticama oglu{io na “dobrovoljni prilog” za SNSD. (M.D.)

Rajko Vasi}

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

5

STO GODINA KASNIJE
ČETVRTAK, 10. APRIL
I Amerika i Evropa su se nadale da će čerupanje Ukrajine biti okončano aneksijom Krima, da će se imperijalistička manifestacija sigurnosnomiltantnih sposobnosti Hazjajina VLADIMIRA PUTINA tu negdje završiti. Nažalost, brzopotezna, rutinska ruska amputacija Krima bila je tek pokazna vježba za daljnje penetriranje Moskve u dubinu ukrajinskog teritorija. Krim je u „hitnoj proceduri“ referendumske histerije izglasao autonomiju i pridruživanje majci Rusiji. Ako se Krim odvojio uz manje-više korektan način, bez mrtvih glava, šta sada hoće pruruski separatisti u istočnim dijelovima te zemlje? Treći entitet? Ne znam, ali ne valja scenarij nimalo
6

Predizborna retorika novog srpskog premijera ALEKSANDRA VU^I]A jeste u dobroj mjeri (bila) populisti~ka, narodnja~ka, socijalno krajnje udvara~ka. Sve se radikalno promijenilo, pa i retorika koja parazitskom javnom sektoru najavljuje odlu~ni udarac. „Dogorelo je do nokata“, alarmantno mi danas javlja drug iz Beograda, „Vu~i} nam ukinuo topli obrok“. Valjda i kod nas u Bosni i Hercegovini postoji institut „toplog obroka“ - to je, kako ja shvatam, kada se uposlenici o tro{ku dr`ave na`deru toliko da im ne pada na pamet da se vra}aju na posao. Sedam stotina hiljada ljudi u Srbiji zaposleno je u javnom sektoru - bud`etski korisnici. Kako ovdje kod nas izgleda taj “sektor“ javne potro{nje nemamo egzaktnih podataka. Preko dvadeset hiljada ljudi direktno ovisi od dr`avnog bud`eta/prora~una. To je, ka`e Milorad Dodik i tu mu treba vjerovati, ve}i broj dr`avnih ~inovnika nego {to ih je imao dr`avni aparat biv{e SFR Jugoslavije u Beogradu. Retorika na jednu, „surova realnost“ na drugu stranu - Bosna i Hercegovina ne}e propasti, ako ni{ta, zbog toga {to nikome to nije u interesu.

ostao du`an 30-40 maraka toj kapitalnoj dr`avnoj firmi. I sva{ta ima upozoravaju}eg i prijete}eg u tom stra{nom papiru: ako ne platim do sutra, prekosutra, bit }u priklju~en na elektri~nu stolicu, a nokte }e mi direktno, svojeru~no kidati „ovla{teno lice“ - direktor „Elektroprivrede“ ELVEDIN GRABOVICA. Platim ja sve obaveze, izdatak nije malen, da se ne bih prepustio odmazdi pravne dr`ave - e sada neka i Grabovica vrati pi{ljivih milion i po maraka koje je podigao prije nekoliko godina u jednoj nama stranoj banci.

SUBOTA, 12. APRIL

PETAK, 11. APRIL

Isprpadala me, ne {alim se, ozbiljna je stvar, depe{a koju sam danas zaprimio u po{tanskom sandu~etu. Upozorava me ozbiljan organ, Elektroprivreda BiH, da sam svojom, tu|om ili nesvojom krivicom,

Upamtio sam dobro: u polufinalu Svjetskog prvenstva u ping pongu, odr`anom u Sarajevu (SPENS, 1973) igrali su Antun Stipan~i} (Jugoslavija) i Liang Ko Liang (Kina) Bilo je i drugo polufinale u kojem se na{ ~ovjek iz Hrvatske Dragutin [urbek oku{ao sa monstruozno uvjerljivim [ve|aninom Johansonom. „Tovu Stipan~i}a ve~eras nije slu`io spin“, tje{io me drug dok sam se vra}ao ku}i. „A {ta je spin?“, insistirao sam naivno neupu}en. „E, to ti je kad zare`e{ lopticu da protivnik ne zna gdje mu je glava a gdje guzica... ne znam kako bih ti objasnio, spin ti je, generalno, frljoka“. E tad mi je sve bilo jasno. Mnogo godina kasnije, usred Njema~ke, jedan ozbiljan ~ovjek, hljeb zaradio na nogometu, ka`e mi da kada bi birao izme|u Zinadinea Zidana i Zvezdana Misimovi}a tipovao bi na ovog drugog „Miske je kralj frljoka“, veli mi drug pa nadodaje jo{ dokaznog materijala, ali mi nije bilo neophodno.
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

GRADONA^ELNIK KOM[I], BESPOTREBNO NESTRPLJENJE
Zgrada sarajevske Vije}nice predmet je manipulacija i zloupotreba

Biti frljav u ovoj na{oj jezi~koj tradiciji zna~i da ti o~i ne pri~aju me|usobno, to niti je mana niti vrlina, tako je kako je. Sve dok nam tu cijelu materiju ne dohvate spin doktori.Treba po{tovati, bezbeli, sva~iji posao: kakva je patnja, niko se ne pita, ljudi koji su pla}eni da spinuju, „zavr}u“ ljude koji, objektivno, i nemaju {to re}i...

NEDJELJA, 13. APRIL

I Amerika i Evropa su se nadale da }e ~erupanje Ukrajine biti okon~ano aneksijom Krima, da }e se imperijalisti~ka manifestacija sigurnosno-militantnih sposobnosti Hazjajina VLADIMIRA PUTINA tu negdje zavr{iti. Na`alost, brzopotezna, rutinska ruska amputacija Krima bila je tek pokazna vje`ba za daljnje penetriranje Moskve u dubinu ukrajinskog teritorija. Krim je u „hitnoj proceduri“ referendumske histerije izglasao autonomiju i pridru`ivanje majci Rusiji. Ako se Krim odvojio uz manje-vi{e korektan na~in, bez mrtvih glava, {ta sada ho}e pruruski separatisti u isto~nim dijelovima te zemlje? Tre}i entitet? Ne znam, ali ne valja scenarij nimalo.

tereni ~ekaju Nadala, \okovi}a, Wavrinku... a na{ Damir, eto, skuplja crkavice po teniskim marginama. Historija teniskog sporta u Bosni i Hercegovini nije ni mala ni siroma{na, niti, poglavito, bezna~ajna. Igrao se tenis prije stotinu godina, ka`u svjedoci, i u to doba {irom Bosne i Hercegovine, postojala je svojevrsna teniska akademija, socijalna po{ast, pored ostalih, i u Turbetu, kraj Travnika. Malo sam, po prirodi stvari, i zakonima posla ovla{no, povr{no, provjeravao kako je dvadesetih godina pro{log stolje}a tenisku kulturu i obi~aje u Sarajevo uvela obitelj [UTEJ. Da ne {irim, za to su {irenje teme drugi zadu`eni, elitni teniski tereni u Sarajevu nalazili su se na prostoru dana{nje zgrade u vlasni{tvu SDP-a. [ta mo`e reket povijesno povezati, to je ~udo...

pa pogurati otvaranje „Al Shidi centra“ na Marijin Dvoru, bez valjanih i validnih gra|evinskih dozvola, upotrebnih potvrda, {alterskih }itaba, valjda }e svojim autoritetom, formalnim, a pogotovo neformalnim presje}i neizvjesnost. „Kada sam odmah nakon rata, dok sam bio direktor Zavoda za izgradnju Kantona razmi{ljao o obnovi Vije}nice, procijenio sam da }e to ko{tati oko 20-30 miliona maraka“, sve~ano i radno izjavljuje Bakir Izetbegovi} u prisustvu gradona~elnika Kom{i}a. Kako se lijepo, komotno razmetati milionima koje nema{ („{ta kokuz smisli i zamisli, to Bog dragi ne mo`e popla}ati“, ovda{nja narodna poslovica). Meni se ~ini da je ipak mal~ice golema razlika zme|u dvadeset i trideset miliona. Izetbegovi}u junioru to se ne ~ini tako deset miliona gore-dolje, ne}emo sitni~ariti. Petnaestogodi{nja obnova Vije}nice ko{tala je 11 miliona eura. Devet miliona je platila Evropska komisija, dodatna dva miliona je platila Vlada Austrije. Ono {to se mo`e vidjeti sa promotivnih fotografija koje su obi{le svijet jeste da Vije}nica i izvana i iznutra izgleda fenomenalno, ljep{e i radosnije nego ikada; ali kada }e biti otvorena, odlu~it }e oni koji su platili taj neprocjenjivo vrijedan dar i trud. Neka Ivo Kom{i} otvara sitno ne{to, privatno a ne javno dobro, privatne poslovne prostore djeci, ogroman stan u centru Sarajeva (Bakir Izetbegovi} i ostali majstori su mu se tu na{li pri ruci kada je trebalo obe{tetiti predratnu vlasnicu, uglednu doktoricu). Kada Kom{i} i Izetbegovi} svojim parama plate stanove/ku}e u kojima stanuju, ste}i }e mrvicu legitimiteta da bilo {ta, ili bilo koga, otvaraju ili zatvaraju.

UTORAK, 15. APRIL

SRIJEDA, 16. APRIL
RATKU MLADI]U, komandantu Vojske Republike Srpske, tako je odlu~ilo sudsko starje{instvo u Haagu, sudit }e se za „genocidnu namjeru“ koju su militarne horde pod njegovom kontrolom provodile u djelo u petnaest bh. op}ina. Laknulo je vlastima Vi{egrada jer ta podrinjska op}ina nije u{la u „naju`i izbor“ za genocid; tu su se, tek desili sitni incidenti, „prekora~enje ovla{tenja“ „propusti u slu`bi“, eventualno „ishitreno pona{anje“. Ovih je dana akademska zajednica u Njema~koj podastrla antisemitske, profa{isti~ke, rasisti~ke tekstove najve}eg filozofa pro{log stolje}a MARTINA HEIDEGGERA - ta duhovna sraslost filozofa s ideologijom istrebljenja drugog i druga~ijeg je jeziva i opominju}a. Pisao je tegobna pisma „njema~kom prijatelju“ iz pokorene, okupirane Francuske Albert Camus (1943.) „Previ{e ja volim svoj narod da bih mogao biti nacionalista“.
7

PONEDJELJAK, 14. APRIL

DAMIR D@UMHUR, na{ najbolji tenisa~, ju~er je pobijedio na u teniskom svijetu i poslovima nisko-srednje rangiranom turniru u Turskoj; nagradni fond turnira je 60-ak hiljada eura, od kojih je 10-15 posto, desetak hiljada „kapnulo“ Damiru. Zauhar, neka se na|e, zlu ne trebalo obitelji D`umhur - trudili su se, mora ih neka pravda dohvatiti. Veliki svjetski tenisa~i se, dodu{e, pripremaju za ogromne masterse po Francuskoj, [panjolskoj, Italiji, zemljani
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

IVO KOM[I], gradona~elnik Sarajeva, danas opetovano najavljuje da }e zgrada sarajevske Vije}nice biti sve~ano otvorena 9. maja, na svjetski Dan pobjede nad fa{izmom. Investitori se, nemilosrdni evropski ~inovnici, pak, k’o pjan plota dr`e davno dogovorenog i definiranog datuma otvaranja Vije}nice - 28. juna kada }e se povodom po~etka Velikog rata u Sarajevu okupiti respektabilna koli~ina dr`avnika, diplomata, javnih li~nosti iz ~itavog dunjaluka. Pozvao je gradona~elnik Kom{i} danas bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BAKIRA IZETBEGOVI]A u zgradu Vije}nice da podr`i njegovu inicijativu da se Vije}nica otvori brzinski, navrat-nanos, provjerenom tranzicijskom ho-ruk tehnikom. Ako je, promi{lja, ili umi{lja, gradona~elnik Kom{i}, svemo}ni Bakir mogao premostiti „giljotinu propisa“,

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

MINI MARKET
FEDERALNA USKOKA

DEBLOKADA IZNENADA

SDP obe}ao Diani Kajmakovi} ~elnu poziciju u federalnom USKOK-u
Ako je vjerovati naga|anjima iz pravosudnih i politi~kih krugova, ~elnici su SDP-a do kraja razradili strategiju borbe protiv korupcije koju, ina~e, najavljuju vi{e od tri godine. Nakon {to su zbog brojnih manjkavosti i propusta predlo`ena zakonska rje{enja vi{e puta korigirana, socijaldemokrati su izrazili uvjerenje da }e set antikorupcijskih zakona biti usvojen do kraja mandata aktualnog saziva Parlamenta Federacije BiH. Budu}i da se predlo`enim izmjenama zakona predvi|a uspostava posebnog odjela Tu`iteljstva Federacije BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, spekulira se da su SDP-ovci ve} odabrali i {eficu „federalnog USKOK-a“. Navodno je ta presti`na funkcija ranije obe}ana dr`avnoj tu`iteljici Diani Kajmakovi}, koja je s federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em u iznimno bliskim privatnim, ali i poslovno-politi~kim relacijama. (S.M.)

Dodik ne krije razočarenje novim pristupom EU-a prema BiH
Do prije nekoliko dana predsjednik RS-a Milorad Dodik tvrdio je da od “novog pristupa EU prema BiH nema ni{ta”, no nakon ministarskog sastanka u Luksemburgu, na kome je potvr|en “novi pristup EU” tvrdi da “politika EU prema BiH nema kontinuitet”! Prije godinu dana oni su pri~ali jednu pri~u, a danas sasvim drugu, po`alio se Dodik na press konferenciji, navode}i kao ilustraciju odluku “Sejdi}-Finci” koja je donedavno bila ultimativna: ako ne bude implementirana, EU ne}e priznati rezultate narednih izbora. “Ta odluka danas nije prioritet nego borba protiv kriminala i korupcije i ekonomski razvoj, {to dokazuje nedosljednost Evrope”, potu`io se Dodik, o~ito razo~aran ~injenicom da je EU uklonila blokadu koju je bri`ljivo zidao uz svesrdnu pomo} lidera HDZ-a Dragana ^ovi}a. (M.A.)

Milorad Dodik

PODRŠKA BEZ ZADRŠKE

Zastupnici SNSD-a od najvećih protivnika postali najveći zaštitnici FIPA-e
Zastupnici SNSD-a u Parlamentu BiH godinama su prednja~ili u osporavanju ne samo rada nego i postojanja Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) i to u razdoblju kada rezultati rada ove Agencije nisu bili za potcjenjivanje. No, unazad tri godine, zastupnici SNSD-a ~vrsto stoje na braniku FIPA-e, mada je u~inak ove Agencije iz godine u godinu sve lo{iji, {to se najbolje vidi po kontinuiranom padu direktnih stranih investicija u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Promjena stava SNSD-ovih zastupnika prema FIPA-i posve je razumljiva ako se ima na umu ~injenica da su na klju~nim pozicijama u Agenciji razmje{teni kadrovi SNSD-a: aktuelna direktorica FIPA-e Jelica Gruji} ranije je bila {efica kabineta biv{eg dr`avnog ministra vanjske trgovine Mladena Zirojevi}a (SNSD), njena pomo}nica Slavica Korica bliska je rodica aktuelnog dr`avnog ministra finansija Nikole [piri}a, (SNSD) dok je stru~na saradnica u FIPA-i Ana Savi} k}erka Nevenke Savi} (SNSD), aktuelne direktorice Direkcije za evropske integracije! (M.A.)
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

Diana Kajmakovi}
10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

[PIRI]EV STRAH OD IZBORA

Vjerujete li u iskrenu namjeru parlamentaraca da sami sebi smanje plaću?
VUK BA^ANOVI]
Zamjenik glavne i odgovorne urednice magazina “Dani”

DENNIS GRATZ
Predsjednik Na{e stranke

mentu uvijek bude negativno ili se odgodi, dovoljno govori o tome koliko su spremni da se odreknu i malog dijela beneficija.

NE
Ne vjerujem da bi parlamentarci sami sebi smanjili pla}u, nema tu iskrenosti, to je sve jeftini predizborni populizam.

NE
Ne vjerujem u iskrenost parlamentaraca jer isticanje administrativnih i zakonskih prepreka za ispunjenje ovog opravdanog zahtjeva plenuma{a i razo~aranih gra|anki i gra|ana jasno pokazuje da od toga ne}e biti ni{ta.

SR\AN VULETI]

Nikola [pri} odustao kandidatkinja SNSD-a za Predsjedni{tvo BiH @eljka Cvijanovi}
Premda se posljednjih dana uveliko spekulira kako bi aktualni dr`avni ministar financija Nikola [piri} na oktobarskim izborima mogao biti kandidat SNSD-a za ~lana Predsjedni{tva BiH, ~injenica je da se njegove strana~ke kolege jo{ nisu usuglasile oko izbora potencijalnog nasljednika Neboj{e Radmanovi}a. Budu}i da su u naju`em vodstvu SNSD-a ranije procijenili da postoji realna opasnost da ta stranka ostane bez predstavnika u Predsjedni{tvu BiH, ozbiljno se razmatra mogu}nost kandidature sada{nje premijerke Republike Srpske @eljke Cvijanovi}. Premijerka Cvijanovi} bi, barem formalno, predstavljala „novo lice SNSD-a“, strana~ki bi se propagandni {tab potrudio da je predstavi kao sposobnu, odlu~nu i ~vrstu `enu, opredijeljenu za evropske integracije, koja se ve} dokazala u Vladi RS-a. Znakovito je, me|utim, da se ve} razmatra i scenarij u slu~aju njezinog izbornog poraza - javnost bi SNSD-ovci uvjeravali da glasa~i u RS-u nisu glasali za @eljku Cvijanovi} jer je `ena?! (S.M.)

Re`iser Dok svi ne vidimo da je zaista izglasano smanjenje pla}a i da ne postoji neka alternativna varijanta kroz koju }e “sisati” bud`et, nimalo im ne vjerujem.

NE

ESAD HRVA^I]
Advokat

DARKO BRKAN

NE
Ne vjerujem jer dosada{nje iskustvo pokazuje da nisu ni{ta uradili da bi im narod vjerovao. Parlamentarci }e na sve mogu}e na~ine iskoristiti malverzacije pravnog karaktera da skinu naknade, ali da u su{tini ostanu iste ili malo manje. Mi{ljenja sam da }e parlamentarci smanjiti sebi pla}e jedino ako im ih narod smanji svojim metodama.

Predsjednik Udru`enja gra|ana “Za{to ne”

[A]IR FILANDRA

NE
Nebrojeni su primjeri da parlamentarci, kao i ostali predstavnici vlasti, koriste svaku priliku i mogu}nost da {to vi{e na{eg novca stave sebi u d`ep. Isto tako treba biti jasno da su plate samo dio “plijena”, ali sama ~injenica da izja{njavanje o smanjenju plata u svakom parla-

Dekan FPN-a Ne vjerujem u iskrenost parlamentaraca jer su postupku da sami sebi smanje pla}u pristupili zbog kriti~ke javnosti. Vjerujem da je taj postupak `elja da se toj istoj javnosti dodvore pred predstoje}e izbore.

NE

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

@eljka Cvijanovi}

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

11

EKSKLUZIVNO

Slobodna Bosna ekskluzivno objavljuje detalje samoinicijativne ponude kanadske firme „Capital Development Corporation“, koja Vladi Federacije BiH predlaže zajedničku izgradnju plinovoda od Ploča do Orašja na Savi

„JU@NI TOK“ ISPADA IZ IGRE

FEDERALNA VLADA IZ KANADE DOBILA “NEMORALNU“ PONUDU KOJA SE NE ODBIJA!
Kanadska firma zainteresirana za izgradnju LNG terminala, plinovoda i dvije plinske centrale u BiH

PRODOR NA EVROPSKO TR@I[TE
LNG terminal u Plo~ama bio bi najva`niji energetski objekat u regiji 12
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

BiH BI MOGLA PROFITIRATI NA UKRAJINSKOJ KRIZI
Pi{e: ASIM METILJEVI]

U

NOVA NAFTNA GROZNICA

krajinska kriza, kojoj se rje{enje i kraj ne nazire, iz temelja }e promijeniti energetsku mapu Evrope, a u predstoje}oj preraspodjeli energetskih prioriteta najbolje }e pro}i Poljska i Hrvatska, a mogu}e i BiH! U Poljskoj se upravo privodi kraju izgradnja prvog ameri~kog LNG terminala, koji }e umnogome smanjiti zavisnost dr`ava srednje Evrope od ruskog plina. U Hrvatskoj je ponovo aktiviran davno zapo~eti projekat izgradnje LNG terminala na Krku, a odnedavno se zagovara izgradnja jo{ jednog LNG terminala na Jadranu, koji bi bio smje{ten u Luci Plo~e, odakle bi se plin transportirao plinovodom prema Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Br~kom i dalje preko Hrvatske prema dr`avama srednje Evrope.

Energetski primat SAD-a i Kanade
Eksploatacija nafte i plina iz uljnih {kriljaca otkrivena je jo{ prije 30 godina, no zbog visokih tro{kova i ekolo{ke {tete, nije se primjenjivala sve do unazad nekoliko godina kada su ameri~ki stru~njaci usavr{ili tehnolo{ki postupak poznat pod nazivom „fracking“. Pojednostavljeno, nafta i plin se izvla~e tako {to se u bu{otine pod visokim pritiskom upumpava voda s hemijskim dodacima, koja istiskuje naftu i plin na povr{inu. Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 600 poznatih nalazi{ta naftnih {kriljaca, a najve}a nalazi{ta smje{tena su u SAD-u, Kanadi, Australiji, Rusiji i Ukrajini. Prema predvi|anjima energetskih stru~njaka, SAD }e do 2015. godine presti}i Rusiju po koli~ini izvezenog plina, a 2017. godine u izvozu nafte nadma{it }e Saudijsku Arabiju. Analiti~ari procjenjuju da }e nafta i plin iz SAD-a i Kanade, u narednih desetak godina, skoro u potpunosti s evropskog tr`i{ta istisnuti Rusiju i dr`ave Perzijskog zaljeva.

KANADSKA PONUDA
Potkraj pro{le godine, Vladi Federacije BiH stigla je ponuda iz Kanade o zajedni~koj izgradnji plinovoda od juga prema sjeveru dr`ave, kojim bi se plin iz Plo~a transportovao do potro{a~a u srednjoj Evropi. Pismo namjera, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti, poslala je kanadska firma Capital Development Corporation, jedna od mnogobrojnih kanadskih firmi izniklih u aktuelnoj energetskoj revoluciji koju je pokrenula masovna eksploatacija nafte i plina iz „naftnih {kriljaca“. Rije~ je o ponovnoj „naftnoj groznici“ koja i ovoga puta kre}e iz Amerike. Novi naftni bum Kanade i SAD-a, nastao revolucionarnim otkri}em izvora nafte i plina iz „uljnih {kriljaca“, iz temelja }e promijeniti

energetsku mapu svijeta. Kanada je i do sada spadala u vode}e izvoznike energije, a uskoro }e i Sjedinjene Dr`ave od najve}eg uvoznika postati najve}i izvoznik nafte i plina na svijetu. Vi{egradska grupa, neformalna zajednica dr`ava srednje Evrope (Slova~ka,

Ma|arska, Poljska i ^e{ka), s pravom zazire od ukrajinske krize, budu}i da su energetski ovisne isklju~ivo od ruskog plina koji se doprema plinovodima preko Ukrajine. Upravo je Vi{egradska grupa inicirala uvoz plina iz Kanade i SAD-a kao zamjenu za sve neizvjesniju opskrbu

PRIMAMLJIVA PONUDA
Kanadska firma Capital Development Corporation nudi Federaciji BiH zajedni~ku izgradnju plinovoda i plinskih elektrana

plinom iz Rusije. Dr`ave Vi{egradske grupe ve} dulje vremena podupiru izgradnju LNG terminala na Krku, za koji je osim Hrvatske jednako zainteresirana i Ma|arska. Terminal na Krku, po svemu sude}i, gradit }e neka od ameri~kih kompanija, dok je za izgradnju terminala u Luci Plo~e interes pokazala kanadska firma Capital Development Corporation, koja bi uz terminal izgradila i plinovod od juga do sjevera BiH i dalje prema srednjoj Evropi.

KRAJ RUSKE DOMINACIJE
U Pismu namjera ~iju kopiju objavljujemo, kanadska firma nudi Vladi Federacije BiH suvlasni{tvo u projektu, pri ~emu bi Vladin udio bilo zemlji{te dok bi kanadska firma osigurala finansijsku podr{ku. Ovaj bi se plinovod oslanjao na cestovni koridor 5C, {to bi znatno smanjilo tro{kove izgradnje. Pored terminala i plinovoda, kanadska firma nudi federalnoj Vladi i sudjelovanje u zajedni~koj izgradnji dviju
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

13

EKSKLUZIVNO
plinskih elektrocentrala, jedne u Zenici i druge u Sarajevu, koje bi osim elektri~ne proizvodile i toplotnu energiju za grijanje stambenih i poslovnih prostora u ova dva grada. Iako je samoinicijatina ponuda kanadske firme stigla jo{ prije pet mjeseci, Vlada Federacije BiH jo{ nije zauzela slu`beni stav o pristigloj ponudi, {to je posve razumljivo ako se ima u vidu ~injenica da je samo nekoliko mjeseci ranije BiH pristupila me|udr`avnom energetskom projektu Transjadranski plinovod (TAP) u koji su uklju~ena Albanija, Crna Gora, Hrvatska i BiH. Plinovod TAP tako|er je zami{ljen kao alternativni izvor plina, neovisan od Rusije, i naslanjao bi se na plinovod koji kre}e iz Azerbejd`ana, preko Turske i Gr~ke do Albanije, odakle bi se ra~vao u dva smjera - jedan bi se protezao preko Jadranskog mora do Italije, a drugi krak bi i{ao od Albanije prema Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH. PREDNOST KANADSKO-BOSANSKOG PLINOVODA

BiH bi od tranzita plina ubirala 150 miliona dolara
Kanadsko-bosanski plinovod od Plo~a do Save bio bi dug oko 350 kilometara, pri ~emu bi se ve}im dijelom protezao du` cestovnog koridira 5C od Plo~a do Zavidovi}a, odakle bi se usmjerio prema Tuzli i Br~kom, pa dalje prema Ora{ju na Savi i prema dr`avama srednje Evrope. Izgradnja plinovoda ko{tala bi pribli`no 1,2 milijarde dolara, a BiH bi od tranzita plina godi{nje ubirala najmanje 150 miliona dolara. U slu~aju da Hrvatska ne poka`e interes za LNG terminal u Plo~ama, kao alternativna lokacija terminala spominje se luka Bar u Crnoj Gori te i luka Valona u Albaniji.

FEDERACIJA PREKRI@ILA „JU@NI TOK“
No, „kanadsko-bosanski“ plinovod ima nekoliko krupnih prednosti u pore|enju s plinovodom TAP. Prva i najkrupnija prednost jeste u tome {to se „kanadskobosanski“ plinovod ne bi zavr{avao u BiH,

nego bi se gradio dalje prema dr`avama centralne Evrope, a to zna~i da bi BiH ubirala znatna sredstva od tranzita plina preko svoje teritorije. Druga prednost ovog plinovoda proizilazi iz ~injenice da je kanadski plin nastao preradom nafte dobivene iz uljnih {kriljaca, neuporedivo jeftiniji od prirodnog plina iz Rusije ili Azerbejd`ana. Plin u SAD-u i Kanadi trenutno je i do 60 posto jeftniji nego u bilo kojoj dr`avi u Evropi. Istina, cijena plina bi se znatno uve}ala zbog tro{kova transporta od Kanade do

Jadrana i tro{kova „ukapljivanja“, no svejedno bi opet bio jeftiniji od prirodnog plina iz Rusije (Ju`ni tok) ili Azerbejd`ana (TAP). Samoinicijativna ponuda kanadske firme dodatno je udaljila Vladu Federacije BiH od sudjelovanja u projektu „Ju`ni tok“ koji forsira Vlade Republike Srpske. Federalna vlada insistira na alternativnom izvoru plina i trenutno vaga izme|u TAP-a i kanadsko-bosanskog plinovoda, dok je plinovod „Ju`ni tok“ definitivno prekri`en i odba~en.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministarstvo rada i socijalne politike

Povodom nastupaju}eg katoli~kog blagdana Uskrsa upu}ujemo srda~ne ~estitke svim vjernicima. Sretan Uskrs
14
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

SKANDAL NEDJELJE

Vlada RS-a podiže dva “predizborna kredita” u iznosu od 600 miliona KM

Mjereno “po glavi stanovnika”, Republika Srpska je dva puta zaduženija od Federacije BiH
Pi{e: ASIM METILJEVI]

P

redsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je navode SDS-ove zastupnice Aleksandre Pandurevi} koja je prije nekoliko dana ustvrdila da Vlada RS-a namjerava uzeti dva kredita: jedan od MMF-a i drugi, u dvostruko ve}em iznosu, od Rusije, u ukupnom iznosu od oko 600 miliona KM! Dodik je potvrdio da }e RS “uzeti kredit od jedne ruske banke, bez obzira na to da li }e mo`da i biti nastavljen aran`man

BiH s MMF-om”. Kazao je da to nije kredit koji daje dr`ava Rusija, ve} ruska banka, koja je RS-u odobrila “odre|eni iznos sredstava”. “[to se ti~e MMF-a, mi smo uslove koje su tra`ili za produ`etak aran`mana odbili, ali su s MMF-om nastavljeni razgovori’”, rekao je Dodik i naveo da ne}e prihvatiti dono{enje po radnike lo{eg novog zakona o radu i jo{ neke uslove, ali da, ako je MMF spreman da daje sredstva na bazi uslova koje je mogu}e ispuniti, RS je za to spreman. Republika Srpska, ka`e, svoj stav ne}e promijeniti, a da li }e MMF, ostaje da se vidi. “Ako promijene stavove, imat }emo aran`man, ako ne ne}emo’”, rekao je

Dodik preciziraju}i da }e kredit od jedne ruske banke “do}i kasnije“. Ukupni dug Republike Srpske (vanjski i unutra{nji) iznosi oko 4,8 milijardi KM, a s nova dva kredita, u iznosu od oko 600 miliona KM, dostigao bi zabrinjavaju}u razinu od 5,4 milijarde KM. Ukupni dug Federacije BiH trenutno iznosi 5,5 milijardi KM, a to prakti~no zna~i da je RS mjereno “po glavi stanovnika” dva puta zadu`enija od Federacije BiH! Pri tome nije neva`no napomenuti da je Republika Srpska prodala svoje najvrednije preduze}e - Telekom Srpske - i da je po tom osnovu dobila jedan cijeli godi{nji bud`et u iznosu od oko 1,5 milijardi KM! PREDIZBORNI KREDIT
Vlada RS-a tra`i kredit od MMF-a i kredit od ruske banke

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

15

BH. POLICIJSKA MISIJA U JU@NOM SUDANU

Poslije četiri mjeseca šutnje i medijske samoizolacije, bivši inspektor Granične policije EDVIN KUTLOVAC prošlog je vikenda prvi put javno govorio o napuštanju Mirovne misije u Južnom Sudanu i otkrio kako je stanje u toj ratom uništenoj afričkoj državi bilo dramatično: prepiska do koje je došla „SB“ otkriva da je njegov nasljednik ALE ŠILJDEDIĆ detaljno informirao državnog ministra FAHRUDINA RADONČIĆA o žestokim napadima na kampove UN-a i raspitivao se ima li Ministarstvo sigurnosti BiH plan za spas bosanskih policajaca

SUD JE SUD, A SUDAN JE SUDAN
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

V

i{i inspektor Grani~ne policije BiH Edvin Kutlovac, kojem je prije dva mjeseca Disciplinska komisija uru~ila otkaz, prvi je put pro{log vikenda javno progovorio o razlozima bjekstva iz Ju`nog Sudana u decembru pro{le godine. Gostuju}i na Face TV, Kutlovac je objasnio da mu je u protekla ~etiri mjeseca bilo zabranjeno istupati u medijima, zbog ~ega nije imao priliku iznijeti drugu stranu pri~e, bitno

druga~iju od zvani~ne verzije ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radon~i}a. Podsjetimo da je upravo Kutlovac, biv{i zamjenik komandanta bh. kontingenta Mirovne misije UN-a u Ju`nom Sudanu Zlatana Miti}a, bio prva `rtva odmazde ministra Radon~i}a, koji je koncem 2013. inicirao hitno pokretanje disciplinskog postupka protiv njega, ali i protiv njegovog navodnog za{titnika, zamjenika direktora Grani~ne policije BiH Enesa Ga~anina.

@IVI SMO I ZDRAVI, ZA SADA
„Iza svega stoji politika. Politika je iskoristila ovu situaciju, jedini ~ovjek koji

me nazvao i pitao kako sam i {ta se desilo, bio je zamjenik direktora Grani~ne policije Enes Ga~anin. Iskoristili su to da ga elimini{u iz dalje utrke za mjesto zamjenika direktora. Mislim da je Ministarstvo sigurnosti mojim lin~ovanjem kroz medije prikrivalo stvarnu situaciju u Ju`nom Sudanu“, izjavio je Edvin Kutlovac u televizijskom intervju, napominju}i da su u decembru pro{le godine, usred krvavog gra|anskog rata u toj afri~koj dr`avi, samo bh. policajci ostali prepu{teni sami sebi. Kutlovac je otkrio da su sve druge zemlje poslale avione za evakuaciju svojih dr`avljana iz Ju`nog Sudana i da samo

(NE)MOGU]A MISIJA
U bh. kontingentu Mirovne misije UN-a u Ju`nom Sudanu bilo je ukupno 36 policajaca 16

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

DRUGA STRANA PRI^E

SLU@BENA TAJNA
Fahrudin Radon~i} je u prvoj reakciji pravdao bijeg Edvina Kutlovca iz Ju`nog Sudana, ali je vrlo brzo promijenio mi{ljenje, istodobno je Ministarstvo sigurnosti BiH prikrivalo informacije da su bosanski policajci ugro`eni u toj afri~koj dr`avi

Ministarstvo sigurnosti nije imalo nikakvog plana. „Tek deset dana poslije mog odlaska, Ministarstvo sigurnosti je napravilo sporazum s Turskom o potencijalnom izvla~enju na{ih ljudi“, kazao je Edvin Kutlovac. Nakon {to se Kutlovac ukrcao u avion koji je poslala njema~ka vlada, njega je na poziciji zamjenika komandanta policijskog kontingenta iz BiH 20. decembra 2013. naslijedio Ale [iljdedi} (dugogodi{nji glasnogovornik MUP-a Unsko-sanskog kantona). Dopis koji je

[iljdedi}, dan kasnije, poslao Ministarstvu sigurnosti BiH (Slobodna Bosna je u posjedu njegovih pisama) potvr|uje da je Kutlovac govorio istinu kada je svoje pretpostavljene upozoravao na ozbiljnost situacije u Ju`nom Sudanu. U vanrednom izvje{}u upu}enom ministru sigurnosti Fahrudinu Radon~i}u novopostavljeni zamjenik komandanta Ale [iljdedi} je naveo da je od ukupno 36 pripadnika bh. kontingenta, u to vrijeme u Ju`nom Sudanu boravilo njih 25,

Dok se ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} medijski obra~unavao s bjeguncem iz Ju`nog Sudana, Kutlovcem, druge dr`ave su slale privatne avione za spa{avanje svojih ljudi?!
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

17

BH. POLICIJSKA MISIJA U JU@NOM SUDANU
raspore|enih na razli~itim lokacijama. „Trenutno je najte`a situacija u glavnom gradu Jubi, gdje ima devet pripadnika, te u Boru i Bentiu. Prema mojim informacijama, trenutno nema direktne ugro`enosti od napada na kamp UN-a, ali se u kampu nalazi veliki broj izbjeglica, dolazi do sukoba me|u njima. U kampu postoji i latentna opasnost od {irenja zaraznih bolesti, ali i od mogu}eg izravnog napada“, referirao je Ale [iljdedi}. Informiraju}i ministra Radon~i}a da je ve}ina dr`ava; SAD, Njema~ka, Australija, Velika Britanija... evakuirala svoje pripadnike (a ne civile, kako se to dalo zaklju~iti iz zvani~nog priop}enja Ministarstva sigurnosti BiH), po koje su poslali privatne avione, [iljdedi} je napisao i da je svo osoblje UN-a pripravno za evakuaciju. „Lo{a situacija je i na sjeveru zemlje, u gradu Bentiu, gdje trenutno imamo dva pripadnika bh. kontingenta. Prema posljednjim informacijama, jedna pripadnica je evakuisana, dok se pripadnik jo{ nalazi tamo.“ [iljdedi} je nadalje upoznao ministra da je u mjestu Bor, gdje su policajci iz BiH tako|er boravili, do{lo do napada na kamp UN-a i da su poginula dva vojnika iz Indije. „Ju~e je poku{ana evakuacija jednog od kampova, ali je vi{e puta pucano na helikoptere Ujedinjenih nacija. Jedna letjelica je oborena negdje u d`ungli, a druga je uspjela da se udalji, usprkos o{te}enjima“, opisao je dramati~ne doga|aje zamjenik komandanta, navode}i da je u poku{aju evakuacije kampa napadnuta ~ak i flota SAD-a, nakon ~ega su u pomo} pozvani ameri~ki marinci! „Za sada smo svi `ivi i zdravi, ali jo{ jednom napominjemo da je situacija veoma ozbiljna. ^ak i ako evakui{u cijelu misiju, postoji opasnost od napada na konvoje. Nisam siguran u kolikoj mjeri nam na{a dr`ava mo`e pomo}i u ovoj situaciji i da li imate neke planove za evakuaciju? Do tada sam savjetovao pripadnicima da prate uputstva Misije UN-a i da ni{ta ne poduzimaju na svoju ruku, jer bi to u ovakvoj situaciji bio veliki rizik“, rezimirao je Ale [iljdedi}. UDRI BLI@NJEG SVOG

Svevladu Hoffmanu i Rasimu Redži obećano promaknuće nakon disciplinskog progona Enesa Gačanina?!
Za diskvalifikaciju Enesa Ga~anina, kao jednog od najizglednijih kandidata za novog-starog zamjenika direktora Grani~ne policije BiH, bili su zadu`ene njegove kolege - predsjedavaju}i Disciplinske komisije Svevlad Hoffman i disciplinski tu`itelj Rasim Red`o. Hoffman i Red`o su, kako nezvani~no doznajemo, bili glavni kreatori montiranog disciplinskog postupka, na ~iji je ishod Ga~aninov odvjetnik Vlado Adamovi} odmah najavio `albu. Navodno je Rasimu Red`i zauzvrat obe}ano mjesto na~elnika Unutarnje kontrole u Grani~noj policiji, dok se Svevlad Hoffman naivno nadao da }e biti imenovan za novog zamjenika direktora Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA).

Svevlad Hoffman

medija. Ni{ta bolje nije pro{ao ni Enes Ga~anin, protiv kojeg je Fahrudin Radon~i}, jednako ekspresno, zatra`io pokretanje disciplinskog postupka, otvoreno sugeriraju}i ~lanovima Nezavisnog odbora kakvu }e odluku u kona~nici

donijeti. Osim {to je u Inicijativi za pokretanje disciplinskog postupka koristio formulacije koje imaju obilje`ja i optu`be i presude, prejudiciraju}i nalaze interne istrage, ministar se izravno umije{ao i u operativni rad policije. Radon~i} je, u tom DISCIPLINSKA I KADROVSKA KOMISIJA
Nakon {to je Enesu Ga~aninu izre~ena disciplinska kazna ostao je bez {ansi za produ`enje mandata

DEZINFORMIRANI MINISTAR SIGURNOSTI
No, u vrijeme dok je [iljdedi} u Ju`nom Sudanu o~ajni~ki i{~ekivao dalje upute iz Ministarstva sigurnosti BiH, ministar Fahrudin Radon~i} je u Sarajevu trenirao strogo}u prema bjeguncu Edvinu Kutlovcu i njegovom {efu Enesu Ga~aninu. Dok se Radon~i} javno razra~unavao s Kutlovcem, optu`uju}i ga da je svojim neodgovornim pona{anjem nanio golemu {tetu bh. policajcima u UN misijama diljem svijeta, informacije o katastrofalnom stanju u Ju`nom Sudanu bri`ljivo su skrivane od
18
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

DRUGA STRANA PRI^E
KO JE NOVI ZAMJENIK DIREKTORA GRANI^NE POLICIJE ~ak sugerirao Ga~aninu da se Kutlovac, u prvo vrijeme, sakrije od javnosti, dok ne „pro|e bruka“. Radon~i}a je u to vrijeme najvi{e brinulo da za Kutlovcem ne krenu i drugi bh. policajci koji su ostali u Ju`nom Sudanu - iako je Ga~anin inzistirao na pokretanju interne istrage, ministar ga je umirivao da su u ratu ljudi masovno bje`ali i iz Sarajeva, te da inspektor Grani~ne policije nije uradio ni{ta stra{no?! Edvin Kutlovac je 17. februara dobio rje{enje o prestanku radnog odnosa, potom je Disciplinska komisija 31. marta zaklju~ila da je Enes Ga~anin po~inio te`u povredu radne du`nosti jer je ministru Fahrudinu Radon~i}u, nakon bijega tada{njeg zamjenika zapovjednika bh. kontingenta Mirovne misije u Ju`nom sudanu, „slao poruke neta~nog i pogre{nog sadr`aja“. Iako je Ga~aninu izre~ena blaga sankcija - pla}a mu je umanjena za 15 posto u naredna dva mjeseca, odluka Disciplinske komisije donesena je, nimalo slu~ajno, samo nekoliko dana prije nego {to se zamjenik direktora trebao pojaviti pred ~lanovima Nezavisnog odbora Parlamentarne skup{tine BiH. Aktualni je zamjenik direktora, naime, jo{ ranije konkurirao na istu poziciju, ali su mu, nakon zaklju~ka Disciplinske komisije o kr{enju Zakona o policijskim slu`benicima, {anse za reizbor drasti~no umanjene.

Protiv Zijada Srabovića je 2008. SIPA podnijela prijavu zbog ratnog zločina
Prema rang-listi kandidata koju su ministru sigurnosti, odnosno Vije}u ministara BiH, dostavili ~lanovi parlamentarnog Nezavisnog odbora, novi zamjenik direktora Grani~ne policije iz reda bo{njakog naroda je Zijad Srabovi}. Taj je dugogodi{nji policajac u MUP-u Tuzlanskog kantona, prema ocjenama Nezavisnog odbora, dobio vi{e od 86 bodova i najbolje je plasirani kandidat, poslije Zorana Gali}a, koji je konkurirao na funkciju direktora Grani~ne policije BiH. Problem je, me|utim, {to su protiv Zijada Srabovi}a inspektori SIPA-e jo{ po~etkom 2008. podnijeli kaznenu prijavu Tu`iteljstvu BiH, zbog sumnje da je odgovoran za ratne zlo~ine nad Srbima u op}ini Lukavac.

smislu, optu`io Enesa Ga~anina da nije obavijestio direktora Vinka Duman~i}a o bjekstvu Edvina Kutlovca, premda ministar sigurnosti nema nikakvih nadle`nosti kada je posrijedi interna komunikacija izme|u rukovoditelja Grani~ne policije. (Dodajmo tome kako je u to vrijeme Radon~i} bio u stalnoj komunikaciji i s Duman~i}em i s Ga~aninom.) Ministar je, pored toga, u dopisu proslije|enom Nezavisnom odboru Parlamentarne skup{tine BiH krivo citirao sadr`aj SMS poruka koje je razmjenjivao s

Ga~aninom, nakon {to je Kutlovac napustio Ju`ni Sudan. Znakovito je, me|utim, da ministar Fahrudin Radon~i}, niti u jednom slu`benom pismu, nije spomenuo telefonski razgovor koji je vodio s Enesom Ga~aninom, prije nego {to je vijest o Edvinu Kutlovcu objavljena u svim medijima. Navodno je Radon~i} tada imao puno vi{e razumijevanja za odluku vi{eg inspektora Grani~ne policije da bijegom iz Ju`nog Sudana spa{ava vlastiti `ivot, te je

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

19

INTERVIEW

INTERVIEW

Ognjen Tadić

potpredsjednik Srpske demokratske stranke

Drugi čovjek najjače opozicione partije u Republici Srpskoj za Slobodnu Bosnu govori o zvaničnoj podršci Vučićeve Srpske napredne stranke koju je SDS dobio prošle nedjelje na stranačkoj Skupštini u Bijeljini, podršci Momčila Krajišnika, o predizbornoj panici Milorada Dodika i riješenosti udružene opozicije RS-a da na oktobarskim izborima “zbriše” režim Milorada Dodika

“Sarajevo mora sa zvani~nim Beogradom pregovarati o specijalnim i paralelnim vezama“
Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

gnjen Tadi}, najvjerovatniji zajedni~ki kandidat opozicije Republike Srpske za ~lana Predsjedni{tva BiH na predstoje}im izborima, za na{ list govori o povratku SDS-a na velika vrata i neskrivenoj ambiciji da nakon oktobarskih izbora bude najja~a partija u RS-u. Tadi} tvrdi da je SDS-a odlu~an da krene krene stopama Vu~i}evog SNS-a kada je rije~ o evropskom putu na{e zemlje i borbi protiv kriminala i korupcije u RS-u. “U Bijeloj knjizi, koja je usvojena na Skup{tini SDS-a, nalaze se rje{enja za ovu krizu. Hodogram je potpuno jasan: pobjeda promjene - borba protiv korupcije - podmetanje le|a pod posrnulu privredu - pomo} socijalno ugro`enima. Uz sve to izgradnja normalnih me|uljudskih odnosa rastere}enih strana~ke pripadnosti”, ka`e Tadi}.

O

Skup{tina SDS-a je bila promocija sposobnosti, znanja, jedinstva, liderstva i odlu~nosti SDS-a. Preokret je napravljen i ni{ta vi{e nije isto. Od sada SDS ima inicijativu. Zbog javnosti moram da ka`em da SDS-ov pristup politi~koj akciji nije destruktivan. SDS je tu da stvara, a ne da ru{i, bilo koga ili bilo {ta. Kada opisujete SDS i njegov rad, onda ka`ete da je SDS napravio RS, da je SDS u~estvovao u stvaranju demokratskog poretka, da je SDS izgradio institucije, da je SDS sproveo dru{tvene reforme i sl. Nikada ne}ete ~uti da je SDS ne{to ru{io. Za SDS oktobarski izbori nisu dramati~ni. Kod SDS-a nema

NAKON SKUP[TINE SDS-a VI[E NI[TA NE]E BITI ISTO
Skup{tina Srpske demokratske stranke, odr`ana 13. aprila u Bijeljini, pokazala je jedinstvo opozicije u RS-u, ali i neskrivenu ambiciju SDS-a da nakon oktobarskih izbora bude najja~a stranka u RS-u. Kakve su Va{e procjene, da li je Srpska demokratska stranka udru`ena sa opozicijom dovoljno jaka da sru{i re`im Milorada Dodika?
20

KO PODRŽAVA DODIKA ČINI ŠTETU RS-u: “Prijatelji RS-a su pojedinci, organizacije, kompanije i zemlje koje podržavaju njen unutrašnji razvoj i međunarodnu afirmaciju. Oni koji podržavaju aktuelnu vlast to čine na štetu interesa RS-a jer je ova vlast uvela RS u krizu na skoro svakom pitanju”

straha. Aktuelna vlast je ta koja izborima pristupa na dramati~an na~in. Aktuelna vlast je svjesna da je vrijeme da polo`i ra~une i zbog toga je u strahu. Mi znamo kakvi nas problemi ~ekaju poslije izbora i u ekonomiji, socijalnoj politici, borbi protiv kriminala, kao i u vezi sa politi~kim pitanjima, i ne pla{imo ih se. Udru`ivanje SDS-a sa ostalim strankama i udru`enjima u RS-u ima za cilj da iz svih slijepih ulica politi~kog `ivota vrati na otvoreni put sve politi~ke aktere koji su zainteresovani za promjene. Put promjena je obavezan smjer na{e politike. Naravno, udru`eni smo ja~i i imamo daleko ve}i potencijal za promjene. Nasuprot tome, SNSD ka`e da je na{a brojnost slabost, a ne potencijal. Ne govore istinu. Brojnost opozicije je prednost, jer je osnovni nedostatak aktuelne vlasti njihova zatvorenost za potrebe {irokog sloja dru{tva. To je i jedan od izvora dru{tvene nepravde. Penzioneri, mladi, `ene, nezaposleni, bora~ka populacija…, svi oni }e lak{e ostvariti svoja prava u saradnji sa strankama sada{nje opozicije, posebno u saradnji sa SDS-om, jer logika na{ih odnosa nije takva da prisvajamo vlast kao {to to ~ini SNSD. Mi `elimo dijeliti i vlast i odgovornost sa svima kojima instrumenti vlasti trebaju biti na usluzi. I, na kraju, ako bi se u krajnjoj liniji govorilo o ru{enju ne~ega, onda bi to bilo ru{enje dosada{njeg na~ina vladanja i razmi{ljanja dosada{njih vlastodr`aca. Tu treba graditi ispo~etka.
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

^OVJEK ZA PROMJENE
SNAGA SAVEZA ZA PROMJENE
“Naravno, udru`eni smo ja~i i imamo daleko ve}i potencijal za promjene. Nasuprot tome, SNSD ka`e da je na{a brojnost slabost, a ne potencijal. Ne govore istinu. Brojnost opozicije je prednost”

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

21

INTERVIEW

KONSTRUKTIVNI DIJALOG BEOGRADSKA PODR[KA SDS-u
Nikola Selakovi}, potpredsjednik Vu~i}evog SNS-a, pru`io punu podr{ku SDS-u “Treba da razgovaramo kako da se pre`ivi preostali period koji }emo `ivjeti iza granica Evropske unije”

Na Skup{tini ste dobili zvani~nu podr{ku vladaju}e stranke u Srbiji SNS-a, Aleksandra Vu~i}a, koju je prenio Nikola Selakovi}, potpredsjednik najve}e stranke u Srbiji i ujedno srbijanski ministar pravde. [ta za SDS zna~i ova podr{ka? Javnost je najbolji sudija. Osniva~i SNS-a, Tomislav Nikoli} i Aleksandar Vu~i}, izborili su se da gra|ani Srbije daju {ansu politici promjena koja podrazumijeva u~vr{}ivanje pravne dr`ave kao preduslova ekonomskog i socijalnog oporavka. To je dobar politi~ki program i treba da {to vi{e sara|ujemo. U tome smo saglasni svi, od predsjednika Mladena Bosi}a do svakog drugog ~lana SDS-a. Da li ste sa zvani~nicima Vu~i}evog SNS-a definisali na koji na~in }e vam pomo}i tokom predizborne kampanje? Najbolja pomo} svim ljudima koji jo{ uvijek imaju nadu da }e po{teni pobijediti nepo{tene, jesu dobri rezultati SNS-ove opcije u ostvarivanju vizije o pravednom i imu}nom dru{tvu u Srbiji. Da li u vrhu SDS-a postoji potpuna spremnost da krene stopama srbijanske Srpske napredne stranke, kada je rije~ o evropskom putu BiH i obra~unu sa kriminalom i korupcijom? Apsolutna je saglasnost u redovima SDS-a i opozicije da se vodi beskompromisna borba protiv korupcije. Ona je najve}i dru{tveni problem i izvor drugih velikih problema u ekonomiji i politici. Evropske integracije su prirodna orijentacija narodnih stranaka i tu izme|u SDS-a i SNS-a postoji podudaran stav.

Karad`i}, Bo`idar Vu~urevi}, {to je analiti~arima bilo povod da se zapitaju koliko }e SDS biti uspje{an u nastojanjima da raskrsti s politikom koju je vodio u pro{losti, a koja vodi u podjele i asocira na ratna zbivanja. Koji je va{ odgovor na to pitanje? Mislim da bi danas u kontekstu srpskobo{nja~kih odnosa trebali razgovarati o mogu}nostima da se uspostave specijalne i paralelne veze izme|u Srbije i Federacije BiH. Da razgovaramo o tome kako da se pre`ivi preostali period koji }emo pre`ivjeti iza granica Evropske unije. Da razgovaramo o tome koja ekonomska pitanje ne smiju biti predmet politi~kih tema i sl. Na Va{e pitanje niti jedan moj odgovor, bez obzira koliko bio empati~an i razuman, ne}e biti prihvatljiv za ve}inu ~italaca koji misle da dejtonska BiH nema budu}nost i da umjesto nje treba stvarati neku druga~iju BiH. A dijalog sa takvim ~itaocima je najva`niji. Kada oni, tj. potrebna ve}ina u Federaciji BiH, prihvate dejtonsku BiH, tada prestaje politi~ka kriza koja traje ve} devetnaest godina i koja smeta razvoju. Mo`da je zbog toga mudrost u tome da se postavljaju pitanja koja ne proizvode odgovore koje bi bilo ko do`ivljavao kao otvaranje sukoba. I meni nije lako da u svakoj prilici mirim ljude. I ja bih ~esto planuo, da ne znam kakve to posljedice ima, pa bih po~eo sa nabrajanjem prezimena koja stvaraju negativne stavove u RS-u. Uzdr`imo se od toga. I Srbi i Bo{njaci i Hrvati su takvi kakvi jesu. Ako nismo prihvatljivi jedni drugima takvi kakvi jesmo, onda to otvara pitanje da li je BiH potrebna i mogu}a. Da li }e se Mom~ilo Kraji{nik politi~ki aktivirati u okviru SDS-a? Mom~ilo Kraji{nik je predsjednik udru`enja gra|ana koje djeluje pod nazivom

Asocijacija Stvaraoci Republike Srpske. To udru`enje nije organak bilo koje stranke. Mladen Bosi}, predsjednik SDS-a, najavio je hitno provo|enje istraga u 24 najve}e afere koje tra`i Evropska unija. Mo`ete li nam navesti neke od najve}ih afera? Hm, uzdr`a}u se u cilju sprovo|enja istrage. Nedavno ste kazali da }e, ukoliko SNSD ostane na vlasti, Republika Srpska postati mafija{ka dr`ava i uto~i{te kriminalaca iz regiona. Na ~emu temeljite takva predvi|anja? Nisam rekao da }e RS postati mafija{ka dr`ava. To ne}emo dozvoliti makar se za vratove hvatali sa kriminalcima. Rekao sam da, ukoliko na izborima u oktobru ne do|e do promjena, Republici Srpskoj prijeti opasnost da bude oaza mafija{a jer }e aktivna borba protiv organizovanog kriminala u Srbiji i Hrvatskoj natjerati kriminalce u bijeg, a po jeziku, dr`avljanstvima i interesima najbli`e su im RS, odnosno BiH. Ovdje mora postojati vlast koja }e sa vlastima Srbije i Hrvatske ostvariti saradnju poput ~eki}a i nakovnja, kada je u pitanju borba protiv kriminala. Milorad Dodik nedavno je isposlovao dobijanje ruskog kredita, pod potpuno nepoznatim okolnostima. [ta znate o tom kreditu i da li }e njime Dodik uspjeti da “kupi” dovoljan broj glasova? Umaraju pitanja o Miloradu Dodiku i pro{losti. I sami ste primijetili da je SDS preuzeo inicijativu i da smo fokusirani na budu}nost. Naravno da }emo u toj budu}nosti vra}ati dugove koje ostavlja aktuelna vlast i siguran sam da }e svi povjerioci tra`iti da budemo a`urni s otplatom rata i kamata. Vidje}emo koliko je realna
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

SONJA KARAD@I] I KRAJI[NIK
Skup{tini SDS-a u Bijeljini prisustvovali su i Mom~ilo Kraji{nik, Sonja
22

^OVJEK ZA PROMJENE
nada gra|ana da }e prijatelji iz Rusije bolje od drugih razumjeti ukoliko ne budemo u stanju da redovno vra}amo dug. DODIK JE MALO NERVOZAN

ZA [EST MJESECI PO^INJEMO BORBU PROTIV DODIKOVOG KRIMINALA
Postoje informacije da je Dodikov SNSD po~eo da reketira privrednike u RS-u kako bi skupio {to vi{e novca za izbore? Neki privrednici su se ~ak `alili na ovaj svojevrsni reket. Znate li ne{to o tome? Pozivam svakog ko ima problem s bilo kakvim reketom da to uredno prijavi nadle`nim organima. Za otprilike {est mjeseci po~inje borba protiv takvih stvari i vrijeme je da to ljudi prihvate kao ~injenicu. Neka svako odbije pla}anje bilo kakvog reketa. Nedavno ste rekli da Dodikov SNSD podr`avaju vanjski neprijatelji RS-a. Mo`ete li nam precizirati na koga ste mislili?

“Dodik zaigrao je opasnu igru koristeći represivni aparat ”
^elnici SNSD-a u posljednje vrijeme pokazuje izvjesnu nervozu. Dodik je nedavno izvrije|ao novinarku BN TV, u Trebinju je pretu~en novinar ove televizijske ku}e. Kako komentari{ete nasrtaje na ovu medijsku ku}u i ko bi, prema Va{oj procjeni, jo{ mogao biti meta Dodikovog napada? Prva meta svake lo{e vlasti su obi~ni gra|ani. Napadi na novinare BN TV predstavljaju zahtjev vlasti da novinari bezuslovno }ute o stanju u kome `ive obi~ni gra|ani. Mnogi u BiH, pa i Milorad Dodik, zaigrali su opasnu igru pomisliv{i da imaju realnu vlast sa svim elementima represivnog aparata. Izgleda da je zbog toga SDA nedavno morala ukloniti iz javnog `ivota svoj odbor za bezbjednost. SDS nikada nije igrao takve igre jer nikada nismo zaboravili da smo dio Evrope i da takvo vaninstitucionalno djelovanje uvijek zavr{i na stranicama crne hronike. ^uvali smo se i sa~uvali. Neka drugi odgovaraju za svoje postupke.

SARAJEVO DA SE OKRENE BEOGRADU
“Specijalne veze izme|u Federacije BiH i Srbije uspostaviti {to prije”

Prijatelji Republike Srpske su pojedinci, organizacije, kompanije i zemlje koje podr`avaju njen unutra{nji razvoj i me|unarodnu afirmaciju. Oni koji podr`avaju aktuelnu vlast to ~ine na {tetu interesa RS-a jer je ova vlast uvela RS u krizu na skoro svakom pitanju. U javnosti se mo`e ~uti da }ete na izborima biti zajedni~ki kandidat opozicije RS-a za ~lana Predsjedni{tva BiH, da li je to ta~no? Gradimo Savez za promjene. Savez }e stati iza zajedni~kih kandidata opozicije. Jednog za ~lana Predsjedni{tva iz RS-a i jednog za predsjednika RS-a. Oni }e pobijediti svakog kandidata aktuelne vlasti. Odluka o kandidatima tek predstoji. Ne `elimo zbunjivati javnost bilo kakvim kalkulacijama i spekulacijama.

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

23

SEOBA SRPSKE PRIVREDE

Brojna opterećenja privrede u Republici Srpskoj u toj mjeri su negativno uticala na poslovni ambijent da firme iz Srbije svoja generalna zastupništva ili uvozna skladišta masovno preregistriraju na područje Federacije BiH, istovremeno srbijanske TV kuće zbog skupih dozvola najavljuju svoj dolazak u BiH
Pi{e: MIRHA DEDI]

S

rbiji prijeti masovan odlazak kablovskih emitera u Bosnu i Hercegovinu zbog izuzetno visokih taksi za emitovanje u toj zemlji. Naime, u Srbiji ta dozvola ko{ta oko 21.559 eura po kanalu, dok se u BiH za tu istu uslugu pla}a samo 622 eura, odnosno ~ak 35 puta manje. Prva se na taj korak odlu~ila TV Pink, koja je svojih 68 kanala ve} premjestila iz Srbije u BiH. Prosta ra~unica ove ku}e ka`e da }e u BiH platiti 25.000 eura za dozvole (za sada 40 kanala), dok bi u Srbiji za to morali izdvajati ~ak 1,5 miliona eura. O~ekuje se da }e mnoge srbijanske TV ku}e slijediti primjer TV Pinka, koji je iz srpskog pre{ao u kablovski sistem BiH. Prema procjeni beogradskih stru~njaka, Srbija bi po tom osnovu mogla izgubiti milione eura.

TV PINK U BiH do 2024. GODINE
U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH navode da su u proteklom periodu od kompanije Pink BH dobili zahtjeve za

izdavanje dozvola za emitovanje putem drugih komunikacijskih mre`a za 40 televizijskih programa. “Dozvole za kanale Pink BH Company izdate su 14. marta 2014. godine i va`e do 14. marta 2024. godine. Naknada za obradu zahtjeva za 40 dozvola iznosi ukupno 8.000 maraka. Godi{nja naknada za dozvolu napla}ena je u iznosu od 1.212 maraka za svaku dozvolu, odnosno 48.493 maraka

ukupno”, isti~u u ovoj instituciji. Gledaoci TV Pinka u Srbiji ne}e biti zakinuti jer }e kao i do sada mo}i da prate kanale koji budu registrovani u BiH, me|utim na velikom gubitku bi}e Srbija koja }e ostati bez poprili~ne sume novca jer ne}e vi{e imati kome da napla}uje takse. Na web stranici srbijanske Republi~ke radiodifuzne agencije (RRA) stoji da 129 kanala ima dozvolu za emitovanje, a kada

INVAZIJA SRBIJANSKIH FIRMI NA SARAJEVO
24
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

SRBIJANSKE TV KU]E BJE@E U BiH
RU@I^ASTA RA^UNICA
@eljko Mitrovi}, vlasnik TV Pinka, godi{nju dozvolu za 40 kanala u Sarajevu je platio 48,5 hiljada maraka odnosno 1.200 maraka po kanalu, dok je u Beogradu dozvolu za jedan kanal pla}ao 21.559 eura

Srbijanske kompanije masovno iz RS-a prelaze u Federaciju BiH, a televizije iz Srbije dolaze u BiH
se to pomno`i sa cijenom od 21.550 eura godi{nje, dobija se suma od 2,8 miliona eura. U TV Pinku nisu `eljeli da komentari{u svoj poslovni potez, dok se druge srbijanske TV ku}e za sada zvani~no ne izja{njavaju da li }e slijediti primjer “ru`i~aste televizije”. U Republi~koj radiodifuznoj agenciji su svjesni da }e mnogi emiteri ipak krenuti tim putem. Ka`u da emiteri procjenjuju {ta im se vi{e isplati, a u ovoj situaciji procijenili su da im je bolje da program emituju iz susjednih zemalja, na {ta imaju pravo. Zamjenik predsjednika RRA Goran Karad`i} ka`e da se visina takse ne mo`e
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

mijenjati dok se ne formira nova vlada. “Naravno da }e drugi kanali da napuste srpski sistem i odu u Bosnu. Emiterima je prema sporazumu o prekograni~noj televiziji to dozvoljeno. Pinku smo ve} vratili dozvolu. Vladi Srbije smo poslali dopis o smanjenju te takse, a sve bi trebalo da bude re{eno nakon formiranja Vlade. Na{a `elja je da kablovski kanali ne odlaze iz Srbije, jer mi sad vi{e nemamo jurisdikciju nad njima”, ka`e Karad`i}.

SRBIJANSKE FIRME BJE@E IZ REPUBLIKE SRPSKE
Nadle`nima u Srbiji sad samo ostaje da se nadaju da ostali ne}e krenuti istim

putem, mada bi za to morali da imaju firmu registrovanu u BiH. Ina~e, srbijanske firme svoja predstavni{tva u ve}ini slu~ajeva registruju u Federaciji BiH. Naime, bez obzira na Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije srbijanske firme masovno zaobilaze Republiku Srpsku i posluju s firmama iz Federacije BiH. Procjene poslovne zajednice u RS-u su da je oko 80 posto velikih srbijanskih firmi poslovanje registrovalo u FBiH iako ve}inu prometa, ~ak oko 90 posto, ostvaruju na podru~ju RS-a, ~iji ih kupci do`ivljavaju kao “svoje”. Na ovaj odnos nedavno je
25

SEOBA SRPSKE PRIVREDE

ukazao i predsjednik RS-a Milorad Dodik, ustvrdiv{i da to “nije fer”, s obzirom da Republika Srpska ima uspostavljene specijalne i paralelne veze sa Srbijom. Neke od takvih najve}ih srbijanskih kompanija su Jaffa iz Crvenke, Alfa iz Vranja, Soko [tark iz Beograda i mnoge druge. Dodik je nedavno na Me|unarodnom sajmu privrede u Mostaru izjavio da je u Republici Srpskoj stvoren stimulativan ambijent i da je u~injeno mnogo da proces registracije preduze}a bude pojednostavljen, isti~u}i da je Republika Srpska u tome lider u regionu. Dodik je naveo da je upravo to izazvalo veliku pa`nju na ovom sajmu i da su ga neki privrednici pitali kako mogu registrovati firme u Republici Srpskoj. Me|utim, u praksi stvari stoje druga~ije. Srbijanske kompanije se ne obaziru {to je RS nekima od njih dala povoljne milionske kredite iz dr`avne banke, IRB-a, napravila reprograme poreskih obaveza i bud`etskim sredstvima podsticala kupovinu srbijanskih proizvoda poput IMT traktora i automobila iz Kragujevca. Kompanija Swislion Takovo, vlasni{tvo Rodoljuba Dra{kovi}a, kojem je Vlada RS-a prodala Fabriku alata Trebinje, otpisala BIJEG U FEDERACIJU
Swisslion, Nektar, Vinarija ^oka

VLADA RS-a PRIZNALA PORAZ

Zašto srbijanske firme “bježe” u Federaciju BiH?
Vlada Republike Srpske, odnosno resorno Ministarstvo trgovine i turizma, nedavno je zvani~no potvrdilo informaciju da najve}e srbijanske firme napu{taju Republiku Srpske i prelaze da posluju u Federaciju BiH. U dokumentu koji potpisuje ministrica Maida Ibri{agi}-Hrsti} navodi se spisak od 19 velikih srbijanskih kompanija koje su ugovor o zastupni{tvu i distribuciji proizvoda potpisale sa kompanijama sa sjedi{tem u FBiH. “Bitno je napomenuti da je vi{e od 70%, u nekim slu~ajevima ~ak i 80%, promet i krajnja potro{nja tih proizvoda u Republici Srpskoj. Sve te kompanije imaju sjedi{ta u FBiH, gdje se vr{i uvoz i pla}anje da`bina, a iste formiraju poslovne jedinice u Republici Srpskoj. Isto tako bitno je da se svi nov~ani tokovi vezani za ove poslove odvijaju iz banaka sa sjedi{tem u FBiH. Zbog svega ovoga, kompanije iz Republike Srpske direktno gube na prometu i zna~aju prema velikim trgova~kim lancima, kao i u ukupnom u~e{}u u prometu u BiH, {to za posljedicu ima gubljenje radnih mjesta, a time i smanjenje poreza i doprinosa prema bud`etu u Republici Srpskoj”, po`alila se ministrica trgovine RS-a u odgovoru na poslani~ko pitanje koje je uputio poslanik vladaju}eg SNSD-a Sr|an Mazalica. U odgovoru ministrica trgovine ni jednom rije~ju na obja{njava za{to kompanije iz Srbije s kojom RS ima Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama i, kako se tvrdi, “odli~nu politi~ku saradnju”, odlaze u Federaciju BiH. Tako|er se ne analizira koliko na odlazak srbijanskih firmi u FBiH uti~e poslovni ambijent i ve}a poreska optere}enja u RS-u, te {ta }e Vlada RS-a preduzeti da to sprije~i.

26

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

SRBIJANSKE TV KU]E BJE@E U BiH

vi{emilionska dugovanja i dala povoljne kredite, umjesto firme iz RS-a, odlu~ila se da njene proizvode distribuira Likas TP Naki} iz [irokog Brijega. Soko [tark iz Beograda zastupa Ataco Mostar, a Nectar-Fructal iz Ba~ke Palanke ima ugovor sa Bili Brig Grude, Pionir Subotica sa Karat Group Sarajevo, Hello sokove iz Smedereva na tr`i{tu Republike Srpske prodaje Dara Planet iz Posu{ja. Prema podacima poreznih uprava, u Republici Srpskoj se trenutno 134 dr`avljanina Srbije vode kao osniva~i privrednih dru{tava i poduzetni~kih radnji, dok ih je u FBiH za 94 vi{e. Ekonomski stru~njak Damir Miljevi} za na{ list ka`e da srbijanski privrednici idu tamo gdje im je lak{e poslovati. „Srbijanske firme iz Republike Srpske u Federaciju tjeraju dvije stvari. Prije svega, tamo je bolji poslovni ambijent, zbog pla}anja poreza i doprinosa na plate. Kada sve saberete, privrednici u Federaciji pla}aju manje da`bine nego u RS-u. Drugi razlog je {to je druga~ije poslovati u glavnom gradu gdje se sve de{ava, za razliku od Banje Luke. Vlasnike i upravu preduze}a ne zanima politi~ka pri~a o boljim uslovima. Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH je ostao neoporezivi dio dohotka, ako izvozite vi{e od 30 odsto, ne

FEDERACIJA POSTALA PRIVREDNA OAZA ZA SRBIJANSKE BRENDOVE
Iz RS-a u Federaciju su pobjegle firme Soko [tark, Rubin, Pionir i Bambi

pla}a se porez na dobit. To su razlozi zbog kojih su sve najve}e i najozbiljnije srbijanske firme iz RS-a pre{le tamo“, obja{njava Miljevi}. On dio odgovornosti prepisuje i vlasti RS-a jer je poslovni ambijent u RS-u izgubio konkurentsku prednost u odnosu na FBiH. Miljevi} podsje}a da je iza 2000. godine bio potpuno obrnut trend i da se tada veliki broj firmi iz Federacije registrovao u Republici Srpskoj i to iz istih razloga. Me|utim 2010. godine Vlada RS-a, na ~ijem ~elu je bio Milorad Dodik, podigla je poreze i doprinose i promijenila Zakon o porezu na dobit. Tada su, tvrdi Miljevi}, firme lagano krenule da bje`e u Federaciju i posluju preko firmi iz Federacije BiH, preko koje uvoze i kojoj pla}aju da`bine. Korist od toga ima bud`et Federacije, te banke sa sjedi{tem u FBiH preko kojih se vr{i platni promet. Umjesto boljeg punjenja bud`eta,

Republika Srpska daje novac svojih gra|ana da podsti~e srbijansku ekonomiju. Republika Srpska je iz bud`eta dala podsticije za kupovinu kragujeva~kog Yuga, te traktora iz Rakovice. Tako|e je prolongirala obaveze firmi Zekstra Dragana \uri}a koji je kupio Robnu ku}u Boska Banjaluka, kao i Delti DMD Miroslova Mi{kovi}a koji je kupio Oslobo|enje. Poslovni portal Capital.ba objavio je spisak 22 velike kompanije iz Srbije koje su ugovore o zastupni{tvu i distribuciji proizvoda potpisale sa firmama ~ije je sjedi{te u Federaciji BiH. Poznatom Jaffom iz Crvenke tr`i{te BiH snabdijeva MCI [iroki Brijeg, [aba~ka Mlekara ima potpisan ugovor sa Bakalar komerc iz ^apljine, Uljare Viktorija Grupa sa MIK Mostarom, Vinarija ^oka sa firmom Amko iz Sarajeva, Rubin Kru{evac sa Dara Planet Posu{je, a Alfa Vranje sa Tehnopromom iz Posu{ja.

Sretan Uskrs svim vjernicima koji ovaj blagdan slave po gregorijanskom i julijanskom kalendaru.

Potpredsjednik Federacije BiH
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

27

Sretan Uskrs

KAKO SE TRO[I NOVAC IZ FEDERALNOG BUD@ETA

Iako se u samom vrhu top ljestvice najbolje plaćenih državnih službenika u federalnom Ministarstvu financija nalazi pomoćnik za pravne poslove TIHOMIR ĆURAK, ni ostali bliski suradnici ministra ANTE KRAJINE ne mogu se požaliti na honorare koje dobijaju za rad u komisijama; zvanični podaci potvrđuju da su pojedini uposlenici Ministarstva financija u 2013., samo na osnovu naknada za članstvo u komisijama, ostvarili prosječnu godišnju zaradu u Federaciji BiH

FEDERALNE FINANCIJE PO GLAVI STANOVNIKA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

V

i{e od milijun i pol KM ispla}eno je iz federalnog prora~una u pro{loj godini samo za naknade ~lanovima mnogobrojnih radnih tijela, odnosno komisija, koje je osnovala Vlada Federacije BiH!!! Prema zvani~nim podacima, ubjedljivo najvi{e novca - oko 300.000 maraka - potro{eno je za honorare dr`avnih slu`benika koji su u 2013. bili anga`irani u ~ak 99 komisija pri federalnom Ministarstvu financija. Najni`a ispla}ena naknada za anga`man u radnim tijelima iznosila je 300 KM, a najvi{a 1.400 maraka, koliko su sebi ispla}ivali pojedini pomo}nici federalnog ministra financija Ante Krajine.

KOMISIJE ZA DIREKTORE, ZASTUPNIKE I SLU@BENIKE
U samom vrhu top ljestvice najbolje pla}enih dr`avnih slu`benika u Ministarstvu financija FBiH je Tihomir ]urak, aktualni pomo}nik ministra u Sektoru za pravne poslove. Prije petnaestak dana smo objavili da ]urak, pored redovne pla}e, po osnovu ~lanstva u upravnim i nadzornim odborima, odnosno komisijama, godi{nje zaradi vi{e od 30.000 KM. U 2013. godini

je Tihomiru ]urku, samo za naknade u nekoliko komisija federalnog Ministarstva financija, pla}eno blizu ~etiri tisu}e KM. Njegova je kolegica Arnela Be{lija, tako|er slu`benica u Ministarstvu financija FBiH, bila anga`irana u dvadesetak komisija, {to joj je omogu}ilo dodatnu zaradu, koja je prema{ila 7.600 KM. Gotovo deset tisu}a maraka iznosili su pro{logodi{nji honorari uposlenice federalnog Ministarstva financija Aide ]uri}, dok je Dijana Buli} za rad u komisijama inkasirala dodatnih 6.600 KM. Aida Haveri}, koja u istom Ministarstvu radi kao referentica, dobijala je naknadu za rad u komisijama u iznosu od 330 KM. Kako je, me|utim, Aida Haveri} pro{le godine imenovana u ~etrnaest komisija, do konca 2013. ispla}eno joj je preko 4.600 maraka honorara. U radnim tijelima Ministarstva financija su se jednako tako rasporedili i drugi pomo}nici ministra Ante Krajine - Mira Bradara (Sektor za privredne financije), Samir Baki} (Sektor za upravljanje dugom), Hajrudin Had`imehanovi} (Sektor za poreznu politiku i javne prihode)... Had`imehanovi} je pro{le godine na ime ~lanstva u komisijama zaradio preko 8.500 KM, budu}i da je svaki njegov rad bio izda{no honoriran, u prosjeku oko 900 maraka po jednom anga`manu. No, nisu samo slu`benici federalnog Ministarstva financija u pro{loj godini

Federalno Ministarstvo financija pro{le godine osnovalo 99 komisija za naknade dr`avnih slu`benika i parlamentaraca potro{eno 300.000 KM
30
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

MILIJUN I POL KM ZA HONORARE
ostvarili pristojnu dodatnu zaradu zahvaljuju}i anga`manu u raznoraznim komisijama. Podaci do kojih je do{la Slobodna Bosna potvr|uju kako su u 99 radnih tijela Ministarstva financija FBiH imenovani i slu`benici iz drugih federalnih ministarstava, ali i direktori javnih ustanova, agencija, pa ~ak i zastupnici u parlamentima. Direktor Porezne uprave Federacije BiH Midhat Arifovi} tako je zaradio 2.800 KM, zamjenik direktora Vinko Kri`an je inkasirao 4.400 maraka, dok su honorari njihove pomo}nice Almire Festi} iznosili 4.800 KM.

SAM PITA, SAM ODGOVARA
Tajniku federalnog Ministarstva rada i socijalne politike F ehimu Bekanu je po osnovu ~lanstva u sedam komisija Ministarstva financija ispla}eno preko

MJERE [TEDNJE MINISTRA FINANCIJA ANTE KRAJINE
Iz federalnog prora~una je u 2013. ispla}eno 1,5 milijuna KM naknada za ~lanstvo u brojnim komisijama, prvi pomo}nik ministra Ante Krajine Tihomir ]urak zaradio je pro{le godine, uz redovnu pla}u, jo{ najmanje 30.000 KM

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

31

KAKO SE TRO[I NOVAC IZ FEDERALNOG BUD@ETA
HONORARI ZA DOBRO PLA]ENE DIREKTORE
Midhat Arifovi}, direktor Porezne uprave FBiH, i Novka Agi}, direktorica federalnog Zavoda za osiguranje i reosiguranje

FINANCIJSKA (NE)DISCIPLINA

Supruga pomoćnika ministra financija Tihomira Ćurka državi duguje 12.000 KM
Iako bi kao dugogodi{nji pomo}nik federalnog ministra financija trebao biti primjer drugima, Tihomir ]urak ve} godinama izbjegava pla}anje obveza i dugova koje ima njegova supruga Vesna. Gospo|a ]urak je ranije bila vlasnica trgovine Grborezi u Livnu koja je, u me|uvremenu, zatvorena, ali su ostala dugovanja od 12.000 KM, i to bez obra~unatih kamata. Premda je nadle`na porezna uprava pokrenula postupak prinudne naplate, potra`ivanja nisu izmirena, jer Vesna ]urak, navodno, nema imovine. No, prema va`e}im odredbama Zakona o poreznoj upravi FBiH, kada glavni du`nik - u ovom slu~aju Vesna ]urak nema imovine, uspostavlja se solidarana odgovornost za izmirenja poreznog duga na imovini i transakcijskim ra~unima solidarnog du`nika. To konkretno zna~i da je dugovanja supruge trebao izmiriti Tihomir ]urak {to bi, uzimaju}i u obzir njegove ukupne prihode, za supru`nike bila prava sitnica.

32

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

MILIJUN I POL KM ZA HONORARE
sedam tisu}a maraka. Direktorica federalnog Zavoda za osiguranje i reosiguranje N ovka Agi} i pomo}nik direktora Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Sulejman Garib su dobili po 3.600 KM. Honorari zastupnika SDP-a u parlamentima Kantona Sarajevo i Federacije BiH Branislava Crnogorca i Besime Bori} iznosili su oko 1.600 KM, koliko je dobio i njihov kolega iz SDA Ibrahim Nadarevi}. Me|utim, upravo bi ~lanstvo u vi{e upravnih i nadzornih odbora, odnosno komisija, koje je mu je donosilo dodatne prihode u visini tri godi{nje prosje~ne zarade u Federaciji BiH, Tihomira ]urka u kona~nici moglo stajati dalje karijere. Protiv pomo}nika federalnog ministra financija je Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu ve} podnesena kaznena prijava, zbog nesavjesnog rada u slu`bi i zlouporabe slu`benog polo`aja. ]urak je, naime, kao ~lan Nadzornog odbora Union banke iz Sarajeva aktivno sudjelovao u pripremi i raspisivanju konkursa za izbor novog saziva Nadzornog odbora, odnosno, pisao i slao dopise federalnom Ministarstvu financija na koje je, opet, sam odgovarao, ovoga puta u svojstvu pomo}nika ministra?! Osim {to je na taj na~in izvr{io povredu Zakona o bankama, Tihomir ]urak je ponovno prek{io zakon, ali kao ~lan Komisije za izbor poslovnih banaka, koju je Ministarstvo financija formiralo u januaru pro{le godine. Budu}i da je ]urak kao ~lan Nadzornog odbora Union banke i predsjednik Odbora za reviziju Bor banke sudjelovao u radu Komisije koja je odlu~ivala o najboljim ponudama, ne ~udi da su, izme|u ostalih, i ove dvije banke odabrane za poslove transakcije i depozita novca iz prora~una. O~igledni sukob interesa nije, ipak, zasmetao Tihomiru ]urku da na kraju obavljenog posla uredno naplati i honorar za rad u Komisiji za izbor poslovnih banka.

ME\USTRANA^KA RASPODJELA MJESTA
Za anga`man u radnim tijelima Ministarstva financija Ibrahim Nadarevi} (SDA) i Besima Bori} (SDP) naplatili su po 1.600 KM

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

33

STAROGRADSKE MELODIJE

Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu nedavno je Finansijska policija uputila krivičnu prijavu protiv IBRAHIMA HADŽIBAJRIĆA, načelnika sarajevske općine Stari Grad, tereteći ga za više krivičnih djela iz „sfere“ „nesavjesnog poslovanja“ i „zloupotrebe službenog položaja“; naš novinar otkriva šta se na teret stavlja bivšem SDA-ovom načelniku koji je na posljednjim izborima izabran kao kandidat Saveza za bolju budućnost FAHRUDINA RADONČIĆA

ODGOVORE KOJE JE USKRATIO OP]INSKIM VIJE]NICIMA NA^ELNIK HAD@IBAJRI] ]E USKORO MORATI DATI NA SUDU
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

U

vrijeme kada je na~elnik sarajevske Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri} mijenjao strana~ki dres, odnosno kada je polovinom marta 2012. godine nakon 20 godina istupio iz ~lanstva Stranke demokratske akcije (SDA), da bi se pridru`io Savezu za bolju budu}nost (SBB) Fahrudina Radon~i}a, grupa vije}nika Op}inskog vije}a Stari Grad pisala je protiv njega krivi~nu prijavu. Krivi~na prijava protiv na~elnika Had`ibajri}a za krivi~na djela zloupotrebe slu`benog polo`aja i nesavjesnog rada u slu`bi krajem oktobra 2012. godine proslije|ena je Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo. Tu`ila{tvo ju je potom proslijedilo nadle`nim policijskim agencijama koje su provele detaljnu i sveobuhvatnu istragu koja je prije dva mjeseca okon~ala podno{enjem krivi~ne prijave protiv na~elnika Had`ibajri}a za vi{e po~injenih krivi~nih djela.

EVO ZORE, EVO DANISA
Prijava, kako rekosmo, obuhvata vi{e nezakonitih radnji na~elnika Had`ibajri}a, a prva se ti~e sklapanja ugovora izme|u Op}ine Stari Grad, odnosno na~elnika Had`ibajri}a i privatne {kole za osnovno obrazovanje Blooming Child koja je u vlasni{tvu Maelys Tanovi}, supruge re`isera Danisa Tanovi}a. Op}insko vije}e je u martu 2010. godine donijelo odluku kojom je na~elniku Had`ibajri}u odobreno da sa „Blooming Childom“ zaklju~i ugovor o zakupu devastiranog prostora koji se nalazi u
34

NEODGOVORNO RASPOLAGANJE OP]INSKOM IMOVINOM
Protiv na~elnika Starog Grada Ibrahima Had`ibajri}a podignuta je krivi~na prijava u kojoj se tereti za zloupotrebu slu`benog polo`aja
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

NA^ELNIK NA ^ELU
ulici Nalina b.b. na povr{ini od 440 kvadratnih metara. Prema ugovoru, zakupac, porodica Tanovi}, trebala je renovirati poslovni prostor i staviti ga u funkciju, te kao takav dr`ati u zakupu, odnosno Op}ini pla}ati zakupninu. Me|utim, na~elnik Had`ibajri} je „Blooming Childu“ izdao prostor od 830 kvadratnih metara, a kada se od zakupnine koja iznosi 8 KM po kvadratu odbije cijena renoviranja od 6 KM po kvadratnom metru, te uzme u obzir ~injenica da firma „Blooming Child“ posluje sa gubitkom, dvadesetogodi{nja kirija iznosi 0 KM po kvadratnom metru. FILIGRANSKI PLO^NICI

Ko ekskluzivno, svake godine, popločava Baščaršiju?
Rekonstrukcije starogradskih ulica, posebice Ferhadije, je gra|evinskoadministrativna trakavica bez kraja, tvrde vije}nici Op}inskog vije}a Stari Grad. To je jo{ jedan u nizu „propusta“ koji se stavlja na teret na~elnika Had`ibajri}a. Naime, u te poslove duboko je upletena firma Mibral, a kao jedan od podizvo|a~a spomenute firme pojavljuje se firma Ta{ kamen. Navodno, Ta{ kamen je u bliskim poslovnim vezama sa Udru`enjem gra|ana Bakije koje je, tvrdi se, Had`ibajri}a svojevremeno i dovele na vlast. U znak zahvalnosti na~elnik Had`ibajri} je navodno Ta{ kamenu, osim brojnih javnih poslova, dodijelio poslovni prostor na kori{tenje u Mjesnoj zajednici Ba{~ar{ija. Na brojna pitanja vije}nika Op}inskog vije}a o poslovima vezanim za rekonstrukciju ulica i firmama koje dobivaju te poslove Had`ibajri} je polovinom 2012. godine odgovorio na sljede}i na~in: „Ta pitanja su mije{anje u poslove izvr{ne vlasti, a vi ste zakonodavna vlast. [to se ti~e Mibrala, otvoren je postupak za Bravad`iluk, Mali i Veliki. Prijavilo se 11 firmi i od tih 11 firmi Mirbal je imao najbolju ponudu i dobio je taj posao. Za Sara~e 2011. godine bilo je prijavljeno 10 firmi i opet je Mirbal dobio posao. Prema Zakonu o javnim nabavkama, dva puta uzastopice ko na otvorenom postupku dobije posao, treba da zna~i da tre}i put ta firma ide u pregovara~ki postupak ukoliko je investitor bio zadovoljan, a mi smo bili izuzetno zadovoljni“, rekao je na~elnik Had`ibajri} zaklju~iv{i da je ista firma dobila posao obnove ulice Ferhadija. Me|utim, prema tvrdnjama stru~njaka, Ferhadija }e se „popravljati“ svake godine jer firme Mibral i Ta{ kamen, umjesto tenderom propisanog kamena sa Hre{e koji je skuplji i certificiran da izdr`i sve klimatske promjene i uslove, ugra|uju kamen iz Jablanice koji u sebi sadr`i visok procenat kre~njaka i duplo je lomljiviji i mnogo jeftiniji od kamena sa Hre{e.

KVADRATURA DRUGA
Porodica Tanovi} se na ovaj po svemu sude}i profitabilan finansijski poduhvat odlu~ila zato {to im je kirija u prostorijama zgrade u ulici Emerika Bluma 27 postala previsoka, a prostorije se pokazale kao neuvjetne za rad. Novi objekt osnovne {kole, vrijedan 700 hiljada KM, napravljen je u ulici Nalina, a na~elnik Op}ine Had`ibajri} svojevremeno je, pravdaju}i besplatno vi{egodi{nje „rentanje“ devastiranog objekta porodici Tanovi}, izjavio: „Rije~ je o privatnoj {koli koju gradi Danis Tanovi}. Mjesto gdje on pravi objekt bilo je u potpunosti devastirano, leglo narkomana i ve} godinama se niko nije usudio da radi i{ta po tom pitanju. Danis je jednog dana do{ao do mene i pitao me imamo li neko mjesto gdje bi on mogao

graditi. Preporu~io sam mu to, iako je u ovaj projekt morao ulo`iti veoma mnogo novca i truda.“ “ Daleko agresivniji na~elnik Had`ibajri} bio je u slu~aju objekta Kvadrant XII u strogom centru grada. „[to se ti~e Kvadranta XII, ta~no je da je on ko{tao koliko je ko{tao. Dobili ste obja{njenje po pitanju toga. Za sve nejasno}e po pitanju izvr{ne vlasti, one

nemaju ni{ta s tim, dakle, ja odgovaram. Podnesite prijavu Federalnom ministarstvu pravde i Federalnom ministarstvu finansija i ja stojim iza toga, ni{ta vi{e ne}e po tom pitanju re}i“, rekao je na~elnik Had`ibajri} na sjednici Op}inskog vije}a odgovaraju}i na pitanje op}inskih vije}nika kako su radovi s planiranih i odobrenih 2,86 miliona porasli za dodatnih 1,43 miliona KM.

SUMNJIVI UGOVORI
Mjesna zajednica Ba{~ar{ija poslovni prostor firme Saraj -ta{
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

35

PREKORA^ENJE TRO[KOVA
Prilikom izgradnje puta u ulici Iza gaja - Pogledine na~elnik Had`ibajri} pove}ao je tro{kove za 46.000 KM za izgradnju privatnog puta kroz imanje porodice Tabakovi}

prikazan je izdatak na izgradnji puta Iza gaja - Pogledine u iznosu od 370 hiljada KM. U izvje{taju za realizaciju bud`eta za 2011. godinu naveden je izdatak za realizaciju spomenutog projekta od 416 hiljada KM, odnosno donesena je odluka o pove}anju sredstava za ovu investiciju u iznosu od oko 46 hiljada KM, a ta su sredstva iskori{tena za pravljenje privatnog puta kroz imanje porodice Tabakovi}. Me|utim, na kraju su u zvani~nim dokumentima o realizaciji ovog projekta od strane Op}ine Stari Grad Sarajevo izdaci za spomenuti projekat prikazani u iznosu od 550 hiljada KM. Ni ovog puta Op}insko vije}e nije donijelo odluku o dodatnom pove}anju izdataka za realizaciju ovog projekta.

Naime, prema osnovnom ugovoru o realizaciji projekta Kvadrant XII, koji je potpisan u maju 2010. godine izme|u investitora Op}ine Stari Grad i firme Unigradnja, izvo|a~a radova, vrijednost radova iznosila je 2,86 miliona KM. Me|utim, na~elnik Had`ibajri}, bez znanja i saglasnosti Op}inskog vije}a, sa izvo|a~em radova zaklju~io je tokom 2011. godine jo{ ~etiri aneksa na osnovu kojih je pove}ana vrijednost radova za dodatnih 1,43 miliona KM, ~ime je cijena radova pove}ana za dodatnih 49 posto u odnosu na osnovni ugovor. Tako su osiguranje gra|evinske jame, radovi na tom osiguranju i dopunski radovi pla}eni 310 hiljada KM. Naknadni i nepredvi|eni radovi i vi{kovi radova po osnovnom ugovoru pla}eni su jo{ 279 hiljada KM. S jo{ dva aneksa ukupne vrijednosti 841 hiljadu maraka pla}eni su gra|evinski, limarski, stolarski i ini radovi koji nisu bili predvi|eni/obuhva}eni osnovnim ugovorom. Op}inski na~elnik Had`ibajri} nezakonito je postupio i prilikom realizacije projekta izgradnje puta u ulici Iza gaja Pogledine. U izvje{taju na~elnika o realizaciji bud`eta ove Op}ine od prvog januara 2011. do 30. septembra 2011. godine

TEŠKE OPTUŽBE: Prijava obuhvata više nezakonitih radnji načelnika Hadžibajrića, a prva se tiče sklapanja ugovora između Općine Stari Grad i privatne škole za osnovno obrazovanje Blooming Child u vlasništvu supruge Danisa Tanovića
36

Svim vjernicima, kr{}anima, koji Uskrs slave po gregorijanskom i julijanskom kalendaru, `elim radostan blagdan Kristovog uskrsnu}a.

PREDSJEDNIK FEDERACIJE BIH @IVKO BUDIMIR
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

NJEMA^KE FONDACIJE U BiH

Početkom aprila, uz posredstvo njemačke političke Fondacije KONRAD ADENAUER, pet stranaka potpisalo je zajedničku izjavu o europskim vrijednostima; naša novinarka analizira kolika je snaga stranih političkih fondacije da utiču na promjene, koji su njihovi stvarni ciljevi i mogućnosti, te šta može donijeti ovaj sporazum

POSLJEDNJI VOZ ZA BiH… … ili samo jo{ jedna neispunjena deklaracija
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

et stranaka desnog centra i Joseph Daul, predsjedatelj Europske pu~ke grupacije u Europskom parlamentu (EP), potpisali su 4. aprila u Sarajevu Zajedni~ku izjavu o europskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tr`i{noj privredi i pravnoj dr`avi. Posrednik u potpisivanju Izjave bila je njema~ka Fondacija Konrad Adenauer (KAS) koja u BiH djeluje od 1997. godine. Potpisana Izjava, ka`u analiti~ari, va`na je, ali je va`nije da li postoje mehanizmi za njeno djelovanje. Direktor KAS-a Karsten Dümmel za Slobodnu Bosnu ka`e da }e nastaviti raditi sa strankama, te da bi sljede}i sastanak mogao biti ve} u maju. Istovremeno, stranke potpisnice predla`u da konkretne korake prave tek nakon izbora. POSTOJI PLAN ZA BiH

P

EUROPSKE VRIJEDNOSTI
Profesor Dino Abazovi}, koji je u svom nau~nom radu pratio i djelovanje me|unarodnih fondacija u BiH, smatra kako ova deklaracija malo koga obavezuje: “Mislim da ova inicijativa ima veze sa pozicijom narodnja~ke grupacije unutar EP-a i njihovog nastojanja da dobiju {to vi{e glasova na predstoje}im izborima, a pretpostavljam da se ovo mo`e pokazati kao zna~ajna aktivnost. Po meni je ovdje problem insistiranje na profiliranju ideolo{kog politi~kog spektra u sistemu

Njema~ka kancelarka Angela Merkel i dr. Hans-Gert Pöttering, prvi ~ovjek Fondacije Konrad Adenauer

koji je na`alost tako fragmentiran, u smislu izbornog zakona i mogu}nosti prekoetni~kog glasanja, te je prema meni zapravo bacanje pra{ine u o~i glasa~ima.” Marlene Spoerri, koja je istra`ivala djelovanje njema~kih fondacija na Zapadnom Balkanu, o ~emu }e do kraja godine objaviti knjigu, ka`e da }e Izjava, zaista, relevantna biti ako se dobiju odgovori na pitanja “da li }e ono {to je potpisano biti provedeno u praksi, i da li }e odvesti situaciju do ne~ega od ~ega gra|ani u BiH mogu imati koristi. To, na`alost, ne{to je na {to }e KAS imati mnogo manje uticaja”. Strane potpisnice - SDA, HDZ, HDZ 1990, PDP i SDS - Izjavom ukazuju na svoju posve}enost “vrijednostima Europske narodne grupacije”, te da te`e punoprav-

nom ~lanstvu u njoj i “izjavljuju ~vrsto opredjeljenje za EU integracije BiH”. Stranke se obavezuju da }e raditi, pored ostalog, na “afirmaciji identiteta i tradicije” dru{tva u BiH, a “u funkciji ostvarivanja moderne i funkcionalne dru{tvene zajednice”. “Ovaj pristup u na{oj zemlji mo`e garantovati osnovu za harmoni~an su`ivot, koji }e se zasnivati na jedinstvu razli~itosti i jednakopravnosti svih naroda i gra|ana. Pri tome plediramo za primjerenu ravnote`u izme|u tradicije i modernosti”, stoji u Izjavi. Potpisnici se, tako|er, zala`u za “konstruktivan socijalni dijalog”, kreiranje “stabilnog i efikasnog politi~kog sistema, koji }e osigurati jednakost svih gra|ana i konstitutivnih naroda”, te se obavezuju da }e zajedno raditi na
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

38

DOGOVOR KU]U GRADI

POTPISIVANJE IZJAVE U SARAJEVU
4.4.2014.: Lideri pet stranaka su do zadnjeg trenutka tra`ili na~in da izbjegnu potpisivanje Izjave o zajedni~km djelovanju

ostvarenju ciljeva i principa, obe}avaju}i saradnju “utemeljenu na me|usobnom povjerenju”. Na kraju Izjave mo`e se pro~itati i sljede}e: “Ako prihvatimo izazove i iskoristimo na{e potencijale, mo`emo iza nas ostaviti politi~ku, ekonomsku i dru{tvenu krizu. Mi smo ubije|eni da op}e dobro mo`emo ostvariti ~lanstvom Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, kao i da na taj na~in mogu biti ostvareni na{i ciljevi i principi.”

POLITI^KI UTICAJ
Karsten Dümmel veli da su razgovori oko potpisivanja po~eli u oktobru pro{le godine, a da se do zadnjeg trena nije znalo da li }e svi pristati potpisati Izjavu u sada{njem obliku: “U oktobru pro{le godine smo bili sigurni da }e barem dvije do tri stranke od ovih koje su potpisale odustati, da }e u posljednjem momentu re}i ne, da }e postavljati zahtjeve neprihvatljive za druge stranke i da ne}e do}i do potpisivanja. Naravno, sve stranke su bile svjesne da ih promatra EP. U posljednjoj sedmici marta ra~unali smo da }e neka stranka odustati. Do 3. aprila u 16 sati vo|ena je borba oko svake rije~i, iako smo jo{ od decembra imali pristanak svih
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

DINO ABAZOVI]
Njema~ke fondacije su neka vrsta specifikuma tamo{nje vanjske politike

predsjednika stranak potpisnica.” Fondacija Konrad Adenauer je bliska Kri{}ansko-demokratskoj uniji Njema~ke (CDU), a u BiH su joj osnovni ciljevi djelovanja usmjereni na “funkcionalne politi~ke stranke u parlamentarnoj demokratiji; integracija BiH u EU; te savladavanje pro{losti i pomirenje”. Do Izjave, njihov najzna~ajniji anga`man bio je u oblasti ustavnih reformi, ali su puno radili sa vjerskim zajednicama i mladim ~lanovima politi~kih partija koje su im bliske po ubje|enjima. Od 2004. podr`avali su SDA, HDZ i PDP u procesu njihovog prijavljivanja za status promatra~a u Europskoj narodnoj grupaciji. No, KAS nije jedina njema~ka fondacija koja djeluje na taj na~in u BiH. Na Balkanu su se pojavile po~etkom devedesetih i djeluju po politi~koj agendi stranaka koje stoje iza njih ili grupacija u EP. “Ove fondacije su neka vrsta specifikuma njema~ke vanjske politike. Vrlo blisko su vezane za specifi~nost njema~kog zvani~nog stava prema regiji i BiH, i jasno su profilirane u politi~kom spektru - od zelenih, ljevice, centra - u ovom slu~aju desnog centra, i liberalnih. Sve koje su prisutne ovdje imaju kao prioritet rad sa politi~kim partijama. S
39

NJEMA^KE FONDACIJE U BiH
KARSTEN DÜMMEL, DIREKTOR PREDSTAVNI[TVA KAS-a U BiH

“Želimo promjene i namjeravamo ih potaknuti”
Mo`ete li nam re}i kako je do{lo do potpisivanja Izjave i koja je bila uloga KAS-a? Vidimo se kao medijatori u tom procesu. Nekoliko godina u BiH primje}ujemo stagnaciju, ~esto prividnu. Ovim smo `eljeli pokrenuti ne{to u politi~kom `ivotu bez davanja nekog etni~kog predznaka. Ve} pedeset godina radimo {irom svijeta i imamo jako dobre kontakte sa EP-om. Puno na{ih kolega su eksperti i savjetnici poslanicima EP-a i to je neka vrsta njihove usputne djelatnosti. Na neki na~in nas predstavnici EP, ~ak i Bundestaga, koriste kao glas koji smije re}i neke stvari ne podlije`u}i uobi~ajenim diplomatskim pritiscima. To zna~i da su na{i predstavnici u stanju re}i da je crno - crno, a bijelo - bijelo. To nije samo svojstvo KAS-a ve} svih njema~kih politi~kih fondacija. Zbog toga su na{i izvje{taj i procjene ~esto cjenjeniji nego diplomatski. Sabina Wölkner, moja prethodnica, dugo je razgovarala o stagnaciji u BiH sa predstavnicima Bundestaga, EP, Europske komisije i Vije}a EU, i nailazila na brojne predrasude sa njihove strane. Barem godinu dana prije potpisivanja ove deklaracije radila je na potpisivanju kanona koji }e nadilaziti etni~ka pitanja i u kojem bi se stranke usaglasile oko europskih vrijednosti. Potom se obratila strankama koje su ili bliske europskim narodnim strankama ili bi mogle to biti, te ih pozvala da u~estvuju. Tako|er je cilj bio da se predrasude koje postoje prema nekim stranakama ostave po strani i da se krene od nule. Naravno, sa raznih strana, i iz BiH i iz EP-a, ali i iz Njema~ke, ~uli smo pitanja kako uop}e mo`emo raditi sa nekim od tih stranaka. Ali, nama je zaista bilo bitno ispipati koje vrijednosti su te stranke spremne prihvatiti, potpisati, a da je osnovna ideja naravno Europa. Bili smo za~u|eni {to smo od po~etka dobijali otvorene signale od stranaka da su spremne na ne{to takvo. Dugoro~no, nadamo se da bi ovaj mali potez mogao biti neka vrsta doprinosa za dalju saradnju stranaka, {to ve} rade recimo SDA i HDZ u Mostaru oko pitanja ekonomske saradnje, ili u razgovorima o mogu}im koalicijama prije izbora. Ukratko, `elimo se odmaknuti od etni~kih pitanja, da bi se pribli`ili politi~kim sadr`ajima oko konkretnih pitanja koja bi mogla biti bitna za stanovni{tvo. Kakve konkretne promjene ovakva eventualna saradnja mo`e donijeti? O~ekujemo puno, ali znamo da je realna politika u BiH te{ka stvar. Europski parlament pokazuje jasnu `elju za novim susretom stranaka prije izbora. Kod predsjedavaju}ih ovda{njih stranaka primijetio sam tendenciju da to bude tek nakon izbora. Zna~i, sada }emo svakako po~eti izvi|ati {ta se mo`e u~initi prije izbora. Da li je to zajedni~ki radni sastanak, da stranke imaju neke zajedni~ke izjave po nekim pitanjima... U brojnim zemljama, u kojima je KAS djelovao nakon Drugog svjetskog rata i drugih kriznih situacija, pokazalo se da dogovor mo`e biti bitan, ~esto osnova da se akteri posvete nekim drugim konkretnim temama, jer su se slo`ili oko vrijednosti koje }e da slijede. Spomenuli ste predrasude u Njema~koj prema nekim partijama koje su potpisnice. Na kakve predrasude mislite? Iste koje postoje i u BiH. Za neke stranke se tvrdi da su u~estvovale u ratu i da nisu imale ba{ primjerenu ulogu. Isto tako, za neke stranke se misli da sa njima nije mogu}e sara|ivati, jer se smatra da su u principu protiv bilo ~ega zajedni~kog. Nama je bilo bitno vidjeti da li je to ta~no, ili ipak postoji neki minimalni konsenzus. I sada idemo korak dalje, da javnosti poka`emo da li je taj minimalni konsenzus ne{to {to se mo`e nadograditi. Na kraju puta mo`e stajati jedino pribli`avanje EU, kao {to je to bio slu~aj sa drugim zemljama Jugoslavije. Koliko ova Izjava oslikava vanjsku politiku Njema~ke? Ne mogu govoriti u ime njema~ke vanjske politike, jer je ne predstavljam, osim {to se mo`emo smatrati nekim malim udaljenim dijelom, zato {to smo politi~ka fondacija. Ova deklaracija je ne{to {to smo radili u bliskoj saradnji sa Centralom, a oni sa predstavanicima europskih narodnja~kih stranaka, {to implicira saradnju sa raznim klubovima poslanika u njema~kom parlementu. Nedavno ste do{li u BiH. Koji }e biti Va{i prioriteti u radu? Fondacija podr`ava ustavne reforme za koje smatramo da su hitne. To }e i dalje biti jedno od na{a tri te`i{ta. Nastavit }emo saradnju sa Ustavnim sudom i Parlamentom. Drugo te`i{te je ono {to se desilo 4. aprila, potpisivanje Izjave, i ozna~ava pribli`avanje Europi. Budu}i da Fondacija radi od 1997., a rezultati nisu tako dobri, plodovi rada nisu kao u drugim zemljama. Sada smo u fazi razmatranja mogu}nosti utjecaja drugim kanalima, recimo vi{e preko civilnog dru{tva. Kako se kod nas to ka`e - lonac mo`ete grijati sa raznih strana, odozdo, sa strane, ili ~ak odozgo, a u svakom slu~aju ne{to }e se promijeniti. Prije BiH sam bio u Keniji, gdje smo u posljednjih godinu dana prekinuli saradnju sa svim politi~kim stranakama i okrenuli se isklju~ivo civilnom dru{tvu. Od aprila pro{le godine tamo su stalne demonstracije pred parlamentom, nekada sa velikim brojem u~esnika, i vide se promjene u konkretnim oblastima. Recimo, parlamentarcima nije uspjelo pove}ati vlastita primanja, jer je protiv toga bio Ustavni sud, ulica tj. protesti, mediji... I to su druga~iji na~ini djelovanja. Sve to ne mo`emo porediti sa BiH. @elimo ne{to pokrenuti, potaknuti promjene, i o tome razgovaramo, a krajem godine }emo znati u koje oblasti }emo usmjeriti sredstva. [to se ti~e 4. aprila, svi predsjednici stranaka su me obavijestili da `ele dalje raditi na ovom kanonu vrijednosti, pozvali me da razgovaramo. Pa }emo vidjeti da li }e sa rije~i pre}i na djela. Dobru volju i namjeru prepoznajem u samom potpisivanju deklaracije i interesu za nastavak. Ovo je sedmi ured koji vodim i sigurno }u sva iskustva poku{ati iskorisiti. I mogu vam re}i da dobro vidim na oba oka.

KARSTEN DÜMMEL
“Ovo je sedmi ured koji vodim i sigurno }u sva iskustva poku{ati iskorisiti. I mogu vam re}i da dobro vidim na oba oka”

40

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

DOGOVOR KU]U GRADI
profiliranje ideolo{ke pozicije centra sa tako raznorodnim partijama potpisnicama? Taj mi je detalj malo nejasan. Ako pretpostavimo da ovo ima bilo kakvu predizbornu kontekstualizaciju, ja je naprosto, ni na koji na~in, ne mogu vidjeti, s obzirom na trenutnu politi~ku scenu. Nisam siguran da to mo`e dovesti do predizborne koalicije, jer je tu toliko stvari koje o~igledno do toga ne}e dovesti, unutaretni~ko pitanje se kosi sa principima i standardima zajedni~kog djelovanja na principima narodnja~ke grupacije”, smatra Abazovi}, koji jo{ i ka`e da potpisivanje Izjave ne mo`e biti vi|eno samo kao njema~ka inicijativa, ali mo`e kao jedna od aktivnosti kroz koje Njema~ka poku{ava da se uklju~i u de{avanja u BiH.

NARODNJACI
Zajedno u Evropu?

druge strane, puno rade sa specifi~nim akterima nevladinog sektora, bilo nevladinim organizacijama, ili, {to je najve}i specifikum KAS-a, sa religijskim zajednicima, {to je i normalno jer su oni dio CDU-a”, ka`e profesor Abazovi}. Dr. Spoerri poja{njava da rad njema~kih fondacija nije kontroverzan u brojnim aspektima - kao {to je stipendiranje studenata ili nau~nika za objavljivanje radova iz politi~ke teorije - ali je druga~ije sa njihovim radom sa politi~kim partijama. “To se uvijek smatra njihovom najve}om kontroverzom, jer tehni~ki, njema~ki zakon ne dozvoljava fondacijama da rade direktno sa politi~kim partijama, a svakako ne da ih finansiraju”, isti~e Spoerri. Ona poja{njava kako su sve fondacije u Njema~koj povezane sa “maj~inskom partijom”, te da tradicionalno poku{avaju raditi sa politi~kim partijama van zemlje koje dijele njihovu ideologiju: “U praksi je ovo ~esto te{ko, jer mnoge zemlje, me|u kojima i BiH, ne dijele isti politi~ki spektrum od ljevice ka desnici. Tako da je u BiH KAS radio sa HDZ-om, HDZ 1990, PDP i SDA.” Fondacije koje djeluju u BiH su radile puno i na povezivanju doma}ih partija sli~nog opredjeljenja ne samo sa onima u Njema~koj, nego i regionu Balkana. “Prioriteti fondacija su ~esto diktirani prioritetima maj~inskih partija i one ~esto imaju puno toga zajedni~kog sa njema~kom vanjskom politikom. U kona~nici, ove organizacije su instrumenti vanjske politike. To ih ne spre~ava da se anga`uju u poku{aju da pomognu dru{tvima u kojima djeluju. Jako je va`no zapamtiti da je njihov uticaj ograni~en. Mogu podr`ati napore lokalnih grupa, ali su rijetko kada u mogu}nosti posti}i neku zna~ajnu promjenu u pona{anju koja doprinosi promjenama - posebno kada govorimo o politi~kim partijama. Na primjer, nisu efikasno djelovale kada je rije~ o borbi protiv korupcije, jakoj hijerarhiji u bosanskohercegova~kim partijama, u smanjivanju tenzija izme|u razli~itih etni~kih i vjerskih grupa i njihovih predstavnika u BiH”, zaklju~uje Marlene Spoerri.
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

Profesor Dino Abazovi}, pak, sumnja u efekte Izjave koja je nedavno potpisana. “Ne mogu da doku~im, izuzev deklarativne forme, na koji na~in se mo`e o~ekivati

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

Sretan Uskrs
STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

Srećan Vaskrs
41

RATKO MLADI], PRVO POLUVRIJEME

Sudsko vijeće u Haagu je nakon skoro dvije godine, koliko je trajao dokazni postupak Tužilaštva, zaključilo da su izneseni dokazi koji upućuju da je RATKO MLADIĆ imao genocidnu namjeru s kojom je počinio zločine na području 15 općina 1992. godine, te u Srebrenici 1995. Mladićeva odbrana sada ima težak zadatak dovođenja u pitanja ovih dokaza

RATKO ML ADI]

MENE TJERA NEKI HAAG
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

u`ila{tvo Me|unarodnog krivi~nog sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) iznijelo je dovoljno dokaza tokom su|enja Ratku Mladi}u koji upu}uju da je genocid u BiH po~injen - pored Srebrenice - u jo{ 15 op}ina i to 1992. godine, smatra Sudsko vije}e. Vije}e smatra da je Tu`ila{tvo iznijelo dovoljno dokaza da je genocid po~injen {irom op}ina Banja Luka, Bijeljina, Fo~a, Ilid`a, Kalinovik, Klju~, Kotor Varo{, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Trnovo i Vlasenica, te u Srebrenici. Iva Vuku{i}, koja kao analiti~arka prati su|enja u Haagu, za Slobodnu Bosnu ka`e kako bi ishod ovog su|enja, kao i su|enja Radovanu Karad`i}u, mogao znatno uticati na to kako }e neko u budu}nosti posmatrati rat u BiH. Napominje da je za sada pred Tribunalom, ali i drugim sudovima pred kojima se sudi za ratne zlo~ine, kao genocid okarakterisan jedino zlo~in po~injen u julu 1995. godine u Srebrenici. “Odluka po pravilu 98bis koju je saop}io sudija Alphons Orie zanimljiva je jer je Vije}e potvrdilo da postoji osnovana sumnja da je optu`eni odgovoran za sve {to mu se stavlja na teret, odnosno da se optu`eni i njegova obrana imaju od ~ega braniti. Takav ishod vjerovatno je olak{anje za Tu`ila{tvo”, ka`e Vuku{i}. Refik Hod`i}, nekada{nji glasnogovornik Tribunala a danas direktor za komunikacije pri Me|unarodnom centru za

T

tranzicionu pravdu, ka`e da je ovakva odluka Vije}a bila o~ekivana. “Iako se nakon presuda Mom~ilu Peri{i}u i Anti Gotovini te{ko mo`e sa sigurno{}u govoriti {ta bi mogao biti ishod ~itavog postupka, mislim da je izvjesno da }e u prvom stepenu Mladi} biti osu|en za genocid i zlo~ine protiv ~ovje~nosti u Srebrenici, a da postoji osnova i za presudu za genocid u svih 15 op{tina navedenih u optu`nici”, ka`e Hod`i}.

POSTOJANJE NAMJERE
Ratko Mladi} je prvi put optu`en u julu 1995. godine. Sve do maja 2011. godine skrivao se da bi bio uhap{en u Srbiji i preba~en u Haag 31. maja. Su|enje je po~elo godinu dana kasnije. Tu`ila{tvo tvrdi da je Mladi} bio dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u sklopu kojeg su po~injeni brojni zlo~ini nad Bo{njacima i bosanskim Hrvatima u periodu od 1992. do 1995. godine, uklju~uju}i genocid, progone, istrebljenja, ubistva, deportacije, ne~ovje~na djela, terorisanje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Tu`ila{tvo je okon~alo svoj dokazni postupak krajem februara ove godine, nakon ~ega je Mladi}eva odbrana tra`ila njegovo osloba|enje tvrde}i da nije izneseno dovoljno dokaza koji potvr|uju navode optu`nice. Me|upresudom je Sudsko vije}e odbacilo sve navode odbrane koja je tvrdila da Mladi} nikada nije namjeravao po~initi niti je naredio ijedan zlo~in, te da se “~asno pona{ao u svakom trenutku kako bi odbranio svoj narod i svoju zemlju u vrijeme sukoba”.

Odluka je donesena prema pravilu 98bis koje nala`e da Vije}e, nakon {to Tu`ila{tvo iznese svoje dokaze, a prije po~etka dokaznog postupka odbrane, saop}i da li su ~uli dovoljno dokaza koji podr`avaju navode optu`be. Kako je Vije}e saop}ilo, Tu`ila{tvo je podnijelo dovoljno dokaza o postojanju namjere za po~injenje genocida, {to je najva`nije za dokazivanje ovog zlo~ina. Sli~na odluka donesena je na me|usu|enju Radovanu Karad`i}u koji tokom svog postupka odbrane mora osporiti dokaze Tu`ila{tva da je u~estvovao u po~injenju genocida u sedam op}ina Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik - plus Srebrenica.

DOKAZI O ZLO^INIMA U KARAMAN KU]I
Sudija Alphonso Orie je na sjednici na kojoj je saop}ena me|upresuda u Mladi}evom slu~aju navodio dokaze, odnosno svjedo~enja koja su sudije navele na zaklju~ak da su navodi optu`be osnovani. Tako su spomenuta svjedo~enja biv{ih logora{a iz Prijedora, te zato~enica logora formiranih za `ene na podru~ju op}ine Fo~a. Sudije su izdvojile svjedo~enja za{ti}enih svjedokinja koje su pre`ivjele torture u logoru Karaman ku}a, gdje su mjesecima mu~ene i seksualno zlostavljane. Svjedokinja je ispri~ala kako su nju, zajedno sa drugim djevojkama, u augustu 1992. godine u Karaman ku}u doveli Pero Elez (komandir Miljevinskog bataljona koji je poginuo tokom rata) i Dragoljub Kunarac (osu|en na 28 godina). Biv{e zato~enice

Genocidne namjere Vojske Republike Srpske kojom je komandovao Mladi} realizirane su u petnaest bosanskohercegova~kih op{tina
42
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

POSTOJANJE GENOCIDE NAMJERE

RATKO MLADI]
Druga faza su|enja po~inje 13. maja
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

43

RATKO MLADI], PRVO POLUVRIJEME
koje su svjedo~ile tokom su|enja su govorile kako su svake no}i silovane u Karaman ku}i, a neke od njih su i odve|ene na druga mjesta gdje su zlostavljane, ili mjesecima dr`ane kao seksualne robinje. Najmla|a `rtva koja je bila zato~ena u ovom logoru imala je 12 godina. Jedna od svjedokinja je ispri~ala i kako je jednom prilikom odvedena na mjesto gdje je bilo puno vojnika, me|u kojima je bio i Ratko Mladi} koji joj je pri{ao i pitao je da li je ona njegova Hercegovka, te je pitao da li joj je bolje nego u “Alijinoj dr`avi”. Tu`ila{tvo je tako|er ukazalo da u jednoj od Mladi}evih bilje`nica stoje imena dvije djevojke za koje su drugi svjedo~ili da su bile zato~ene u Karaman ku}i, a njihova tijela do danas nisu prona|ena. Sudije su konstatovale i da je Tu`ila{tvo iznijelo uvjerljive dokaze da je Glavni {tab Vojske Republike Srpske znao za postojanje logora na teritoriji pod njihovom kontrolom, kao i da je Mladi} na nekoliko sastanaka kojima je prisustvovao govorio na na~in iz kojeg se mo`e zaklju~iti da je li~no znao za logore, uklju~uju}i i one u kojima su bile zato~ene `ene.

IVA VUKU[I]
Mladi} se mora sada braniti od svih optu`bi

REFIK HOD@I]
„Nadam se da }e Tribunal izvesti ovaj predmet do kraja bez velikih kontroverzi, da }e Mladi} po`iviti u dobrom zdravlju da do~eka presudu”

PODIZANJE STANDARDA
Iva Vuku{i} napominje da je va`no imati na umu da su standardi za dokazivanje navoda optu`nice u ovoj fazi znatno ni`i nego na kraju su|enja. “Ovdje se samo odlu~ivalo o tome je li Tu`ila{tvo izvelo dovoljno kvalitetnih dokaza u vezi sa zlo~inima iz optu`nice, a koji ukoliko budu prihva}eni mogu dovesti do osu|uju}e presude… Tako|er, Vije}e je danas potvrdilo da - u skladu sa standardom koji je primjenjiv u ovom dijelu procesa - postoji udru`eni zlo~ina~ki pothvat s ciljem trajnog uklanjanja nesrba s podru~ja koja su Srbi smatrali svojima. Odnosno, zaklju~eno je da }e se Mladi} morat braniti od svih optu`bi”, smatra Vuku{i}. “Va`no je naglasiti da ova odluka ni na koji na~in ne prejudicira kona~nu presudu, jer tek sada po~inje dokazni postupak odbrane koja ne mora ni{ta da dokazuje nego samo da dovede u pitanje dokaze Tu`ila{tva. To se naro~ito odnosi na optu`be za genocid, za koje je potrebno dokazati genocidnu namjeru van svake razumne sumnje. Nadam se da }e Tribunal izvesti ovaj predmet do kraja bez velikih kontroverzi, da }e Mladi} po`iviti i u dobrom zdravlju do~ekati presudu, da }e `rtve dobiti makar minimalnu satisfakciju, a da }e se politi~ari uzdr`ati od bjesomu~nog politiziranja ove odluke i umjesto toga se suo~iti i po~eti baviti stra{nim posljedicama Mladi}evih zlo~ina po na{e dru{tvo”, ka`e Refik Hod`i}. Vuku{i} dodaje da }e sada biti zanimljivo pratiti ostatak su|enja Mladi}u i
44

KARAMAN KUĆA: Najmlađa žrtva koja je bila zatočena u ovom logoru imala je 12 godina
Karad`i}u i ~uti da li }e oni, i u kojoj mjeri, prebacivati odgovornost me|usobno. U poku{aju da odbace dokaze Tu`ila{tva, Mladi}eva odbrana je ve} govorila o odnosu izme|u ove dvojice te su tvrdili da Tu`ila{tvo nije uspjelo dokazati da je postojala saradnja i koordinacija izme|u njih dvojice “s obzirom na jasne dokaze da su postojale nepomirljive razlike izme|u Karad`i}a i Mladi}a”. U svom podnesku

kojim su tra`ili osloba|anje Mladi}a, odbrana je navela da je Karad`i} poku{ao smijeniti Mladi}a s polo`aja komandanta Glavnog {taba, te njihova ~esta neslaganja oko uloge paravojnih jedinica, kao i na ~injenicu da je Karad`i} povremeno izdavao nare|enja vojsci preska~u}i Mladi}a. Tu`ila{tvo je ove navode odbacilo tvrdnjom da su njih dvojica dobro sara|ivali sve do 1995. godine, a da razmirice nikada nisu bile na tom nivou da uti~u na njihovo u~e{}e u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu. Tim odbrane Ratka Mladi}a }e 13. maja po~eti sa izno{enjem dokaznog postupka.

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

Sre}an Vaskrs

PRIPREMA, PROZOR, SAD (!)

Nedavno su franjevci iz Franjevačkog samostana Rama-Šćit objavili knjigu RAMA 1942., o četničkom pokolju u ramskom kraju koji se dogodio između 6. i 9. oktobra 1942. godine; o tom zločinu šutjelo se sve do 1990., a ova knjiga bi trebala biti doprinos “obnovi” svakog individualnog i kolektivnog sjećanja na ovim prostorima

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV FRANJEVA^KOG SAMOSTANA RAMA-[]IT

ŽIVI ŠĆIT
premijer Republike Hrvatske Zoran Milanovi}. A poku{ajte se prisjetiti kada ste posljednji put ~uli za Prozor. Ili, Ramu. Mo`da kada u rafovima Konzuma ugledate da je u ponudi Prozorski ili Ramski sir. Mada, naj~e{}e, ipak rijetko, kada franjevci iz provincije Bosne Srebrene, konkretno iz Franjeva~kog samostana Rama-[}it objave novu knjigu. Kao {to je sada slu~aj...

N

a na{u sre}u, kakve li privilegije, taj gradi} mo`emo zvati i Prozor i Rama. Kao {to imamo mogu}nost posjetiti i Gornji Vakuf i Uskoplje. Ili, navijati i za fudbalsku i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Heregovine. S tim da na{u reprezentaciju imamo priliku gledati, a za Gornji Vakuf/Uskoplje mo`emo ~uti na dnevniku kada ga, naprimjer, posjeti

“PODR[KA” RAFAELA BOBANA
Oni trenutno promovi{u svoje novo izdanje, knjigu Rama 1942., u kojoj je detaljno opisan najve}i pojedina~ni ~etni~ki zlo~in nad Hrvatima u II svjetskom ratu i veliki zlo~in nad muslimanima iz ovog kraja.

“Pred stradanjem Rame od vatre, vode i krvi nije sramota priznati pred Bogom i pred ljudima da ni mi nismo posve oslobo|eni zla i srd`be, da nismo dokraja otkupljeni za ljubav i pra{tanje. @elimo ovom knjigom obnoviti sje}anje, kako sje}anje na stradanje ne bi otupilo i bude opomena i nama i drugima da se ne ponovi zlo”, rekao je na promociji knjige Rama 1942., koja je 28. februara ove godine odr`ana u Domu kulture u Prozoru, fra Tomislav Brkovi}, gvardijan i `upnik Franjeva~kog samostana Rama-[}it i, uz fratre iz ovog samostana: fra Stjepana Lovri}a, fra Miljenka Petri~evi}a i fra Jozu [ar~evi}a, jedan od urednika tog kapitalnog

SJE]ANJE NA SULUDO VRIJEME
U perivoju Franjeva~koga samostana na [}itu podignut je Ramski kri`, djelo akademskog kipara Mile Bla`evi}a 46
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

RAMA, RAMA, DRU@E MOJ

Naslovnicu knjige Rama 1942. grafi~ki je oblikovao nekada{nji uposlenik Slobodne Bosne Branko Ili}

^UVAR USPOMENA
Gvardijan i `upnik Franjeva~kog samostana Rama-[}it fra Tomislav Brkovi}

izdanja. Nastanku i promociji te knjige prethodio je znanstveni simpozij nazvan Sje}anje za odgovornu budu}nost, o spomenutom ~etni~kom zlo~inu po~injenom od 6. do 9. oktobra 1942., koji je 13. oktobra 2012. uprili~en na istom mjestu i u istom gradi}u, Prozoru dakle. A knjiga Rama 1942., {tampana na 350 stranica, podijeljena je u dva dijela. Prvi je naslovljen: Povijesni okvir i svjedo~anstva, a u taj “okvir” uvr{teni su tekstovi hrvatskih povjesni~ara i sveu~ili{nih profesora dr. Ive Goldsteina i dr. Ive Banca, potom fra Stjepana Lovri}a, te novinara i publiciste iz tih krajeva Ante Jeli~i}a i profesora na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu dr. Nerzuka ]urka. U drugom dijelu, Ubijeni i nestali iz

Rame 1941.-1947., nalazi se popis ubijenih i nestalih Hrvata i muslimana iz Rame 1941.-1947. i Fotodokumentacija 1942.1946. “[to zna~i da u Rami rat ni ratna stradanja nisu prestali 8. svibnja 1945., kada je slu`beno zavr{en 2. svjetski rat, nego nekoliko godina kasnije”, kazao je, izme|u ostalog, na promociji u Prozoru, tako|e 28. februara ove godine, prof.dr. Ivan Marke{i}. U do sada najopse`nijem popisu, koji je sa~injen na inicijativu ramskih fratara iz devedesetih godina pro{log vijeka, utv|eno je da je u periodu od 1941. do 1947. ubijeno 1.805 Hrvata i muslimana (Hrvata 1.380 i muslimana 425); ~etnici su ubili 645 Hrvata i 302 muslimana. Knjiga Rama 1942. promovisana je i u Zagrebu i, pretpro{le nedjelje,

u Parizu. “Rama se u II svjetskom ratu nalazila na granici izme|u dvije okupacione zone - talijanske i njema~ke. Kroz Ramu su prolazile sve mogu}e vojske i svaka je, na svoj na~in, ostavila biljeg. Posebno ~etnici, kada su ovdje, od 6. do 9. listopada 1942., ubili 947 Hrvata katolika i Bo{njaka muslimana. Nai{li su iz dva pravca. Od Doljana, i od Konjica, pa su preko Solakove kule do{li do Rame. @ivjelo je na ovom prostoru, tada, i nekoliko Srba slu`benika, te jedan lugar Iveti}, koji nije dao da se ubijaju Hrvati i muslimani. Ipak, nije mogao puno pomo}i. Bilo je tu i ubojstava, i silovanja, i plja~ke... Ma, isto kao i u posljednjem ratu. Tada je, prema fratarskim svjedo~anstvima koja su autenti~na, zamjeniku zapovjednika Crne legije Rafaelu Bobanu, koji je tada bio negdje oko Bugojna, javljeno da Hrvate u Rami ~etnici kolju i ubijaju, na {to je on samo kazao: Neka vas kolju i niste neki Hrvati”, govori nam fra Tomislav Brkovi}, dok sjedimo u restoranu na samom ulazu u Franjeva~ki samostan Rama-[}it, iznad Ramskog jezera. U svom, zaista, briljantnom tekstu: Rama 1942 - Tragedija jednog mikrokozmosa, koji je prvi po redu u knjizi koju predstavljamo, Ivo Goldstein pi{e i o genezi

Fra Tomislav Brkovi}: “Tek su 1990. u Rami prvi put, javno, pro~itana imena svih ubijenih u ~etni~kom pokolju“
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

47

PRIPREMA, PROZOR, SAD (!)
~etni~kog zlo~ina u Rami. Pred sami kraj svog teksta, Goldstein tvrdi da su za “~etni~ki zlo~in u Rami bili neposredno odgovorni vojvoda Dobroslav Jev|evi}, kao i Petar Ba}ovi}, zapovjednik na terenu”: “Jev|evi}ev bliski suradnik Todor Perovi}, kad je uhva}en potkraj rata, u istrazi je istakao kako je ‘Jev|evi} za akciju kod Prozora govorio da se ide u borbu protiv usta{a’, a kad je akcija zavr{ila, da su se ‘Jev|evi} i Ba}ovi} hvalili svojim djelima’. No ba{ su ta dvojica mjesec dana po ramskom masakru napisala samokriti~ki izvje{taj samom Dra`i Mihailovi}u: ‘Prilikom operacija u Bosni svjedoci smo bili najbestijalnijeg klanja djece od godinu dvije dana, i to ne od pojedinca nego od cijelih grupa. Iskonski instinkti po~inju da bivaju predominantni u narodnoj du{i. Isto tako smo utvrdili niz slu~ajeva ordinarne plja~ke, ali se na to moralo gledati malo bla`e jer je cio kult na{e pro{losti i nacionalna epopeja protkana tim pojavama.” Neki od pre`ivjelih Ramljaka iz oktobra 1942. bili su svjedoci na su|enju Dra`i Mihailovi}u u Beogradu 1946., dok u presudi Vrhovnog suda FNRJ stoji da je Dra`a Mihailovi} bio na vrhu komandnog lanca odgovornog za ramski zlo~in te da su “~etnici, oktobra 1942. pod vodstvom Petra Ba}ovi}a ubili u okolini Prozora zajedno s Italijanima oko 2.500 muslimana i Hrvata, me|u kojima je bilo `ena, dece i staraca, a veliki broj sela popalili”. FA[ISTI, KAKO GOD
Veliki ~etni~ki zlo~in italijanski okupator nijemo je posmatrao

PARTIZANSKI ZULUM
E, ne}emo vi{e citirati autore koji su svoje tekstove objavili u knjizi Rama 1942., jer ~emu bi onda slu`ila knjiga. Ali }emo se malo, tek da vidimo okolnosti u kojima se desio ramski zlo~in, poslu`iti knjigom velikog franjevca, pokojnog fra Ljube Luci}a, koja se zove Rama kroz stolje}a. “U Konjicu se 4. i 5. listopada 1942. na{lo mno{tvo ~etnika. Dovo`eni su talijanskim kamionima, vri{tali su i pjevali. Iz Konjica su do{li u Ostro`ac 5. listopada i po~eli plja~kati. Oficiri su im nave~er dr`ali govor, tvrde}i kako su bili nakanili ‘poklati u Konjicu 200 muslimana, ali na zagovor dr. Pupovca nisu ni jednoga’. Iz Ostro{ca su ~etnici krenuli preko Podhuma na Solakovu kulu, a onda na Uzdol i Prozor. U Podhumu nisu ubijali, ali su oplja~kali {to su stigli, posebno u `upnoj ku}i gdje su sve porazbijali, dok su u crkvi sve isprevrtali i prosuli hostije iz tabernakula. Tra`ili su `upnika, a `upnik fra Mladen Luci} bio je u Konjicu kad su se ~etnici spremali na svoj krvavi pohod. Nakon toga do{ao je u Ostro`ac i s ostro`a~kim `upnikom vl~. Alojzom Bu|inskim promatrao kako su ~etnici, kad su tre}i dan stigli na Solakovu kulu, zapalili `upni stan. Uzalud su
48

sve}enici uvjeravali Talijane da su ~etnici zapalili `upnu ku}u. Talijani su najprije tvrdili da ne gori `upni stan, a onda su rekli da su ga zapalili partizani. Kad su ih uvjerili da ondje ve} deset dana nije vi|en nijedan partizan, talijanski su oficiri kona~no priznali da ‘to zahtijeva vi{a komanda’. Preko Solakove kule ~etnici su kolju}i stigli na Uzdol i spojili se s onom skupinom koja je krenula iz Mostara. Na podru~ju Solakove kule po~eli su ubijati. Kad su upali u selo Bare, povezali su zajedno sve seljane, doveli ih na njivu Meje i poklali ih. Mislili su da je zaklan i Ivo, Ivelja Sudar. Kad su ~etnici oti{li, Ivelja se pridigao, krenuo pje{ice preko Neretvice, do{ao u selo Slavkovi}e, odatle je pre{ao preko Bitovnje i stigao u Kre{evo. Iz Kre{eva je odveden u sarajevsku bolnicu, gdje je tra`io utjehu svetih sakramenata. Kad ga je sve}enik opremio, mirno je umro. Talijani su pustili ~etnicima da rade u Rami {to
DRAMA U RAMI
“Tragedija jednog mikrokozmosa”

ho}e, a oni su htjeli iskorijeniti u njoj sve {to je hrvatsko. Narod ih je mirno do~ekao i, {to je danas neshvatljivo, nije bje`ao. Za{to?”, upitao se fra Ljubo i u svojoj knjizi dao odgovor. Me|utim, mi smo odgovor, u “`ivom razgovoru”, potra`ili kod fra Tomislava: “Pravilo je bilo da ~etnici ubijaju svako mu{ko koje je bilo ve}e od talijanske pu{ke. A ljudi iz Rame nisu bje`ali, a za to, vjerojatno, postoje dva glavna razloga. Prvi je taj {to su smatrali da nikome ni{ta na`ao nisu u~inili, pa za{to bi onda neko i njima ne{to na`ao u~inio. A drugi je bio ~etni~ka prethodnica, koja im je govorila da tra`e partizane po Rami. Ko ne bude ~ekao kod ku}e smatra}e se da je partizan koji je pobjegao u {umu pa }e mu ku}u zapaliti. ^ak su mje{tani ~etnike do~ekivali kola~ima, stvaljali su po ku}ama bijele zastave.” O ~etni~kom zlo~inu {utjelo se sve do

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

RAMA, RAMA, DRU@E MOJ
ISPOVIJEST SVJEDOKA ZLO^INA

Ivo Bulaja: “To je Draža Mihajlović napravio, je.. on majku svoju”
U knjizi Rama 1942. objavljena je i ispovijest Ive Bulaje, danas osamdesetdevetogodi{njeg svjedoka zlo~ina iz oktobra 1942. godine u Rami. “Ivo Bulaja ro|en je 1925. na Ora{cu. @enjen je dvaput. Nakon smrti prve `ene Mande r. ^ali{Bulju{i} o`enio se An|om r. Brki}, ud. Grbe{. An|a je umrla 26.8.2012. na Ora{cu. Ivo je razgovorljiv ~ovjek. Veoma dobro poznaje svoje selo i njegovu pro{lost, osobito onu od dolaska ~etnika na ovamo i o njoj rado pri~a. ’Ko je se tomu nado osmog desetog? Evo ovde mi bila ku}a moga }a}e. Et’ tu ga ubio, streljo. Odotuda ji’ bilo deset-dvanest, ona rulja i|e. Ubilo tu, ovde odovudak u glavu i skinilo mu se tu. Ja ga odmako eno onde gori da ne izgori, ovd’ ku}a gori. I eto kako je bilo, kakvi su ~etnici. To je Dra`a Mihajlovi} napravio, je.. on majku svoju, on nije ~ovik sa razumom ni pametan ni karaktera ljudskoga. I danas me|u nama nema karaktera ljudskog. Mrzi neko nekoga. [ta ’{ mrzit ~ovika, jadan bio? Je l’ Bog njega stvorio? Ko ga je stvorio? On je do{o oklen si do{o i ti. I tamo mi

Ivo Bulaja

je bila {tala. Ovde sam imo dvi {tale, a ku}u gori na uglu i ovde. To je sve u pepelu bilo izgorilo.’ Jesu li vama i{ta uradili? ’Eto {ta su mi uradili do{li, oca mi ubili, ku}u zapalili, {tale, i mene odveli, evo ovdak doli ovoj kosi. I sad di je put, testa, anamo }e oni u Vlake. E, drugi bataljon ozgar sa{o ovde di

je sad {umarska ku}a. Ondalen vi~e da se vrate i vratili se i onda taj komandant mene saslu{avo. Koga ima{ ti? Kol’ko ima{ bra}e usta{a? Da imam devet, kazo bi’ ti, a nemam ni jednoga. Ja sam najstarije u oca mu{ko dite, a `enske su se poudale prija i oti{le. Ka`e on onomu drugomu: Postroji bataljon! Postroji,

razmaknu i utira mene me|u njiju. I sad ja tr~o tamovamo. Ka`e: E, dobro! Nije ’tio priznat kol’ko ima usta{a, nego streljaj ga! A drugi mla|i od mene streljan, onde le`i. Ka`e meni oni jedan: Ajde doli, bi`i! I ja izme|u onog stroja iza{o doli i prva me pogodi, ja panem. Onda ka`e: Daj mu jo{ sto metaka! I oni rafal ozgar sve ono priko mene, nije nijedna smirila u me vi{e. A ja, kako sam pao, tako i ne mi~em. I dojde jedan, samo me prodr nogom. I ja jope’ ne mi~em. I eto tako sam osto. Otac mi je tada imo osamdeset tri godine starosti. Ni{ta ostat nije moglo. Ja sam iz ku}e sve iznio da ne izgore mi ’aljine. Eno ondalek ji’ odnilo sve. Samo je ni{tilo i bilo i tuklo. Poginulo je ovde i `ena, moji’ kom{ija i ljudi i ko je osto... A nije samo da ga je streljalo, pola ji’ je poklano ovda. Eto tako je radio Dra`a Mihajlovi}. A danas, uvrida nekom kad ja ka`em {ta je bilo. A zlo~inac, eto kako je mogo gori!? Samo za ta dvadeset i ~etiri sata koliko je hiljada ljudi u Rami poginulo? Eto ko more, di`e svomu ocu spomenik, grob opravlja. A taj spomenik da ima zajedni~ki, nema. A evo kom{ije moje, u ku}i bilo ~eteri-pet bra}e, svi su pobijeni.’“

“dolaska demokratije” na ove prostore. “Pa, znate kakav je bio sistem. Ni{ta se nije smjelo govoriti. Ta svjedo~anstva su ~uvana u krugu obitelji i prenosila su se s koljena na koljeno. Tek su 1990. ovdje prvi put, javno, pro~itana imena svih ubijenih njih 1.366, a Ramljaci su sve to s pijetetom saslu{ali. Vladala je ti{ina, a bake su svojim unucima tiho govorile: ‘Sada je pro~itano ime tvog dida.’ Bio je strah od komunizma. ^ak ni u NDH izvje{tajima gotovo da nigdje nema ni{ta zapisano o ~etni~kom pokolju u Rami”, obja{njava fra Tomislav. “Ramski puk, predvo|en fratrima, zapo~eo je akciju podizanja spomenika koja je realizirana 1996. kada je u perivoju Franjeva~koga samostana na [}itu
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

podignut Ramski kri` - spomenik posve}en svim stradalim Hrvatima ramskoga kraja u zadnja dva rata. U podno`ju Ramskoga kri`a postavljene su 2001. i bron~ane plo~e s imenima 1.366 stradalih u Drugome svjetskom ratu i pora}u (1941. - 1945.) i imenima 136 stradalih u posljednjem ratu u BiH (1991. - 1995.). Oba su spomenika djelo akademskog kipara Mile Bla`evi}a”, pi{e u predgovoru knjige Rama 1942. Treba znati i da su prije ~etni~kog pokolja, u julu 1942., u Rami bili i partizani, koji su zapalili crkvu, svo kulturno blago, devastirali samostan i ubili gvardijana i njegovog zamjenika, a ni do danas se ne zna gdje su njih dvojica sahranjena. Kada novinar pi{e ovakvu vrstu teksta

uvijek se prepadne i sav nekakav, blijeda lica, drhti kao tanak prut da }e ne{to izostaviti. A uvijek izostavi puno toga, pa se ne treba sekirati. Pa, valjda, zato i postoje knjige. Kao ova. Na{e je da se konektujemo na kulturu sje}anja kao osnov vlastite op{te kulture. Uglavnom, postoje u ovoj dr`avi razne mikrosredine, provincije u pozadini, ona mjesta{ca, budimo brutalni, ostvaljena na milost i nemilost. Takva sredina je Rama. Ili, Prozor. No, nemojte ba{ uvijek kada ste u Jablanici upraviti prema Mostaru, i dalje prema moru. Svratite ponekad i u Ramsku oblast. Ako ni{ta, onda zbog onog veznika “i” u nazivu na{e dr`ave. Jer, to je Prozor, koji ne mora pasti. A “i” to je mnogo!
49

IZLO@BA U LONDRI

U Londonu je otvorena velika posthumna retrospektivna izložba MERSADA BERBERA; naš saradnik piše o, nakon splitske, drugoj postavci djela jednog od najvećih svjetskih slikara i grafičara nakon njegove smrti

SLIKE KAO RAKOVA DJECA
Pi{e: TONI SKRBINAC Foto: MARIO ILI^I], ARHIV OBITELJI BERBER

K

ada sam jednom, za njegovog `ivota, upitao velikog umjetnika Mersada Berbera da li mu je mo`da `ao nekog od njegovih djela koje je prodao, ili poklonio, slikar mi je odgovorio: “Zna{, Toni, moje su slike kao rakova djeca. Rode se pa se razi|u po svijetu.” Takva je i bila sudbina brojnih Berberovih djela. No, dosta toga je ostalo u njegovom ateljeu, a njegova obitelj znala je to bri`ljivo i ljubomorno ~uvati i sa~uvati. Taman toliko da ta djela svjedo~e o svakoj od brojnih istra`iva~kih faza kroz koje je Berber tokom svog, ne toliko dugog koliko plodnog, `ivota prolazio.

GOSPODIN SMITH
Postoji jo{ jedna zanimljiva misao koju mi je Berber izrekao polovinom devedesetih, dakle u vrijeme kada je ve} uveliko `ivio i stvarao u Zagrebu: “U Sarajevu sam bio grafi~ar a u Zagrebu sam postao slikar.” E, tog slikara, jednog od najve}ih i najcjenjenijih u svijetu, upoznao je Edward Lucie Smith, siva eminencija evropske likovne kritike i ~ovjek koji je od prvog trenutka bio fasciniran Berberovom umjetno{}u. Nad svakim od Berberovih ciklusa nalazila se, gotovo obavezno, stru~na kritika gospodina Smitha. Poznavalac Berberovog, u po~etku samo rada, a s vremenom i `ivota, cijenio je i posebno nagla{avao sigurnu ruku crta~aBerbera, zatim njegovu nepresu{nu radoznalost i traganje kako za novim izrazom tako i za novim tehnikama u kojima se Berber redovito maestralno snalazio. Bio je svjedokom i njegovog, mo`emo re}i, `ivotnog projekta, grandioznog ciklusa posve}enog tragediji

BERBEROVA OSTAV[TINA
Njegove su slike biseri rasuti po cijelom svijetu

Galerija “Albermarly“, u kojoj je otvorena nova londonska izlo`ba djela Mersada Berbera, imala je posebno zna~enje u njegovom `ivotu i radu
50
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

BILA JE TO SIGURNA RUKA...

IZ GALERIJE “ALBERMARLY”
Slike Mersada Berbera i dalje privla~e pa`nju publike u Velikoj Britaniji

Berberovog naroda koji je ra|en pod naslovom koji sve ka`e: Srebrenica. Gospodin Smith nastavio se dru`iti s Berberovim djelima. Nije ga bilo u Splitu pro{le godine u kojem je odr`ana prva Berberova posthumna izlo`ba. Posljednje tri godine `ivota Berber je pripremao tu splitsku izlo`bu i ona se sastojala od svje`ih radova koji su fascinirali kako ljubitelje Berberovog slikarstva tako i likovne kriti~are. Bio je to jedan opet novi, a stari Berber. Neki su u tim posljednjim radovima i{~itavali i slikarev testament... Jer, on se do tada rijetko, gotovo nikako nije bavio autoportretom a ova izlo`ba sadr`avala je brojne varijacije na temu Autor, njegovo djelo i odnos do svijeta u kom `ivi. Vratimo se gospodinu Smithu. Ni{ta logi~nije nego da taj doajen likovne kritike, a uz to ro|eni Britanac, izrekne prigodnu besjedu, na prvoj posthumnoj, kompletnoj retrospektivnoj izlo`bi radova Mersada Berbera. Obuhva}eni su radovi nastali od osamdesetih godina do umjetnikove smrti. Dakle, i radovi koji su plod inspiracije u sarajevskom ateljeu na Ciglanama, kao i u ateljeu u Bosanskoj ulici u Zagrebu i ateljeu u Lozicama kod Dubrovnika. U svoje stvarala~ke kutke Berber je uvijek i{ao sa neophodnim likovnim oru|em, a po svijetu kojim se naputovao nosio je, pak, uvijek svoj kofer uspomena na Bosnu. U kojoj je najve}i dio `ivota pro`ivio, u kojoj je nalazio inspiraciju i oko koje se uvijek
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

njegovo tragala{tvo motalo. Bila to Bosna iz Srednjeg vijeka ~ije neispri~ane pri~e je tra`io u Zemaljskom muzeju, ili Bosna iz doba turske vladavine, a ~iji su pojedini tradicionalni elementi ostali utkani i u `ivot novih generacija, ili ona Bosna za austrougarske vladavine, ili Bosna u Jugoslaviji... sve do tragedije raspada dr`ave, ~iju je cijenu upravo ta Bosna najvi{e platila.

SPREMAO SE ZA SARAJEVO...
Gospodin Smith otvorio je pro{le sedmice izlo`bu, u Londonu, u Galeriji Albermarly, koja je imala posebno zna~enje u `ivotu i radu Berbera. Naime, ta galerija njeguje tradiciju odr`avanja veza i izlo`bi sa najpoznatijim evropskim likovnjacma. Zna se i u likovnom svijetu kao otprilike u sportu kome pripada koji rang. Galerija Albermarly ponudila je Berberu mjesto me|u dvadesetak tih imena. Pristao umjetnik i godine 1998. odr`ana je prva izlo`ba. Ho}emo-ne}emo moramo se slo`iti da su cijena i umjetni~ka vrijednost djela ~esto kompatibilne. Na toj prvoj izlo`bi Berber je prema cijenama zauzeo tek {esnaesto mjesto. Samo taj prvi put. Sljede}i i sljede}ih, jer slikari su se izmjenjivali tako da je svaki opet dolazio na red nakon otprilike dvije godine, Berberove slike bile su ubjedljivo najskuplje, ili bolje re~eno najvi{im nov~anim ekvivalentom vrednovane.

Bile su prije a bile i potom velike, spektakularne izlo`be diljem svijeta, bile nagrade i priznanja i u Moskvi i u Tokiju i u Madridu i u New Yorku, ali Albermarly galerija ostala je Berberova stalnica na koju je bio izuzetno ponosan. I stoga je, eto, u obiteljskom krugu Berberovih odlu~eno da prvu, veliku retrpospekivnu izlo`bu odr`e u toj galeriji. Nije izostalo radoznalosti, visokih gostiju i sa engleskog i sa habsbur{kog dvora, poznatih imena iz svijeta umjetnosti i biznisa. Falili su jedino predstavnici diplomatskog kora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Bili su uredno i uljudno pozvani, ali, eto, nije ih bilo. Gospo|a Ada Berber ka`e mi da je izlo`ba bila sjajan doga|aj, da je, uprkos svemu, nosila u sebi i jednu dozu tuge, jer nikada se ranije nije dogodilo da uz Adu nije bio i njen Mersad. I ~udi se kako nije do{ao niko iz hrvatske i bosanskohercegova~ke ambasade “jer, ranije, na sve izlo`be uvijek su dolazili”. Uz mrvicu malicioznosti mo`e se re}i da i nije ~udo da se politika i umjetnost ne razumiju i ne sla`u ba{ najbolje. No, najva`nije jeste da zahvaljuju}i velikoj i bogatoj obiteljskoj zbirci, pri~a o Mersadu Berberu `ivi i da je krenula na svoj dugi put, a nadati se da }e jednoga dana sti}i i u Sarajevo. Za koje se Berber, s ljubavlju koja ga je uvijek vezala i za njegov grad i za njegovu dr`avu, godinama spremao...
51

NEBOJ[INA MISIJA

BUREK U SVEMIRU

Međunarodni tim „Synergy Moon“, koji predvodi Tuzlak NEBOJŠA STANOJEVIĆ, jedan je od glavnih kandidata za osvajanje najveće podsticajne nagrade u istoriji, vrijedne 30 miliona dolara, koju je ponudila kompanija GOOGLE; za „SB“ Stanojević govori o tome kako je došao na ideju da se prijavi na „Googleovo“ takmičenje i u privatnom aranžmanu napravi raketu koju planira poslati na Mjesec do kraja 2015. godine
Pi{e: MAJA RADEVI]

N
52

eboj{a Stanojevi} sebe opisuje kao „avanturistu i predanog istra`iva~a“. Premda je godinama `ivio po bijelom svijetu ne skrivaju}i namjeru da, kako ka`e, „pobjegne {to dalje odavde“, Neboj{a je, htione htio, „originalni“ Bosanac i Hercegovac koji, kako je to napisao i Boris De`ulovi}, po prirodi stvari posjeduje „onaj osjetljivi balkanski `ivac za blesave i nemogu}e stvari“, pa mu je kao takvom i jedino mogla

pasti na pamet ideja da se prijavi na takmi~enje za najve}u podsticajnu nagradu svih vremena vrijednu 30 miliona dolara, koje je ponudila kompanija Google. Zadatak zvu~i jednostavno (ali samo tako zvu~i): sve {to trebate uraditi da postanete multimilioner jeste da u privatnom aran`manu napravite raketu i uspje{no je lansirate na Mjesec, po ~ijoj }e se povr{ini ista „pro{etati“ petstotinjak metara i odatle poslati na Zemlju fotografije i druge nau~ne podatke. A Neboj{i i njegovom timu Synergy Moon boba fali do kona~nog cilja. Krajem pro{log mjeseca su u kalifornijskoj pustinji Mohave uspje{no obavili prvi vertikalni

testni let rakete - {to je, uzmemo li u obzir da je tim sastavljen od dvadesetak, kako veli Neboj{a „j.bo lud zbunjenog“ stru~njaka, izuzetan uspjeh. Na Googleov natje~aj vrati}emo se ne{to kasnije, a sada malo o idejnom tvorcu cijele ove, za na{e pesimisti~no okru`enje gotovo nadrealne pri~e...

OD BOSNE DO JU@NE AFRIKE
Neboj{a Stanojevi} ro|en je 1969. u Sarajevu, gdje je proveo prva ~etiri dana svog `ivota. „Mama mi je Sarajka pa sam tako igrom slu~aja ro|eni Sarajlija, a ina~e sam
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

PRVA BH. RAKETA NA PUTU DO MJESECA
misli o tome da se prijavim, on me je ohrabrio i tako je to nekako krenulo...“ Pred sami rat Neboj{a je sa svojom ekipom u Tuzli osnovao nezavisnu televiziju TNTV koja je, ka`e, bila „prava rock’n’roll televizija“ i emitovali su program puna ~etiri mjeseca: „Onda su po~eli da dolaze neki lijevi, pa desni, da nam nare|uju i govore {ta da emitujemo, tako da smo odlu~ili da stavimo klju~ u bravu i svako je oti{ao na svoju stranu.“ Po~etak rata u BiH Neboj{a je do~ekao u Tuzli, ali ubrzo je odlu~io da napusti zemlju. „Prvo sam oti{ao na Kipar i odatle su me odmah deportovali pa sam stigao u Gr~ku, onda sam iz Gr~ke do{ao do Zimbabvea, pa odatle pje{ke preko mosta za Ju`nu Afriku. Razmi{ljao sam: {to dalje, to bolje. Nisam `elio biti u nekakvim izbjegli~kim kampovima po Evropi. Ako sam ve} oti{ao, odlu~io sam da }u oti}i daleko i stvoriti potpuno novi `ivot za sebe.“ Kada govori o tom „novom `ivotu“, Neboj{a ne zalazi mnogo u detalje. U po~etku je, ka`e, bio sretan kada je imao da pojede sendvi~ s kikiriki puterom, a vremenom je zahvaljuju}i svom znanju o kompjuterima, kojima se bavio jo{ od po~etka ‘80-ih godina, po~eo da radi produkcije reklama, muzi~kih spotova, filmova... „Ve}inom sam se bavio razvojem naprednih tehnologija za filmsku monta`u na kompjuterima. To je u ono vrijeme bila novost, nije bilo YouTubea, ni HD-a... Radio sam privatno i bio suvlasnik u nekoliko firmi.“ Nakon povratka u Bosnu Stanojevi} se najvi{e se dru`io sa reperom Edom Maajkom i ekipom FMJAM-a, prvog bh. hip hop radio showa. I{ao je sa njima na turneje, a iz tog intenzivnog dru`enja nastao je i dokumentarac koji je jo{ uvijek „u razvoju“. Avanturisti~ki duh je ipak prevladao i Neboj{a je prije desetak godina odlu~io oploviti svijet, opet u vlastitoj „re`iji“. Tu su neobi~nu ekspediciju gledaoci sa na{ih prostora mogli pratiti kroz serijal Put oko svijeta, koji je emitovan na BHT-u. Bila je to prva bosanskohercegova~ka ekspedicija brodom na putu oko svijeta, a Stanojevi} je - ve}inom sam samcat - plovio od Hrvatske do Tajlanda i Kostarike, pre{ao Crveno more i Indijski ocean...

TIM ZA POBJEDE
Neboj{a Stanojevi} (desno) sa ~lanovima svog Synergy Moon tima

odrastao u Tuzli. Tamo sam zavr{io eksperimentalnu gimnaziju, a zvanje je bilo matemati~ki tehni~ar. Radili smo neku vrstu napredne matematike, a mislim da smo mi bili prva i zadnja generacija te gimnazije. Ina~e, nisam ba{ volio {kolu i bje`ao sam s ~asova koliko god sam mogao, ali danas mi je drago sjetiti se tih dana zato {to su iz tog mog razreda dva ~ovjeka me|u najve}im nau~nim ‘facama’ u svijetu, a jo{ nekoliko ih predaje tako|er na raznim univerzitetima u inostranstvu“, pri~a Neboj{a. „Me|u tim mojim {kolskim drugovima je i Edin Omerdi}, koji je profesor u Irskoj i jedan od vode}ih svjetskih stru~njaka za robotiku i vje{ta~ku inteligenciju, a bavi se razvojem i izradom

‘pametnih’ podmornica. On mi je na neki na~in bio i inspiracija za ovu pri~u sa Googleom. Rekao sam sebi: ‘Ako Dino mo`e da ode do dna okeana, mogu, vala, i ja do Mjeseca!’ Nazvao sam ga i pitao {ta

Neboj{a Stanojevi}: “Lansira}emo raketu na Mjesec, zajedno s njom poslati izvorni bosanski burek i osvojiti 30 miliona dolara“
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

53

NEBOJ[INA MISIJA
„Poslije rata mnogim stanovnicima Bosne i Hercegovine, a naro~ito mla|im generacijama, uskra}ena je mogu}nost putovanja i rijetko kada imaju priliku upoznati i razumjeti strane kulture“, ka`e Neboj{a. „Zbog toga sam `elio napraviti jedan takav poduhvat - kako bih Bosancima i Hercegovima pribli`io razli~ite kulture, ali tako|er upoznao ljude iz drugih zemalja sa obi~ajima i kulturom na{e zemlje. S druge strane, ovdje stvarno vlada neki ~udan pesimizam, {ta god ti padne na pamet da uradi{, uvijek se na|e neko da ti ka`e ‘ma kakvi, nema {anse, ti to ne mo`e{‘. Tako da je u svemu tome bilo malo i inata. Rekao sam: ‘Evo sad }u ja oploviti svijet, a ti koji mi ka`e{ da ne mogu se ne}e{ maknuti iz tog lokalnog kafi}a.’“ Za potrebe serijala Neboj{a je vodio i brodski dnevnik, u koji je zapisao: „Kad ovo zavr{im, napravi}u svemirski brod.“ „Kod mene nekako sve krene od neke zajebancije, pa se onda pretvori u ne{to ozbiljnije“, kroz smijeh ka`e na{ sagovornik. „Eto, nije ba{ svemirski brod nego raketa, a mo`da jednom bude i brod, ko zna...“ Projekat Google Lunar X Prize po~eo je u oktobru 2007. kada je i objavljen konkurs. U po~etku je bilo planirano da krajnji rok za zavr{etak takmi~enja bude 2012. godina, ali zbog globalne ekonomske krize kompanija je odlu~ila produ`iti takmi~enje do kraja 2015. Samo za prijavu na takmi~enje trebalo je uplatiti 10.000 dolara, a onda je krenula potraga za sponzorima koji }e finansirati projekat. Iako se na po~etku prijavio sam, Neboj{a je vremenom odlu~io udru`iti snage sa Amerikancem Kevinom Myrickom i jo{ dvadesetak takmi~ara, te su zajedno osnovali Team Synergy Moon. Pored njih u konkurenciji je jo{ sedamnaest timova. U po~etku ih je bilo 30, ali mnogi su vremenom odustali, govori Neboj{a. „U na{em timu su ljudi iz ~ak 27 TESTNO LANSIRANJE
Krajem pro{log mjeseca Stanojevi}ev tim je u kalifornijskoj pustinji Mohave uspje{no obavio testni let rakete

PRIVATNI SVEMIRSKI BIZNIS

Pioniri interneta ‘90-ih sada rade na slanju mikrosatelita u orbitu
Cijeli smisao takmi~enja je u tome da se pokrene privatni svemirski biznis, obja{njava Stanojevi}. „To je sada ve} izvjesno, mada nekome mo`da jo{ uvijek mo`e zvu~ati nemogu}e, ali tako je bilo i kada je krenulo sa internetom, a sad svi ukucavamo ono www bez razmi{ljanja. U principu, 90 posto ljudi koji rade na ovom Googleovom projektu su isti ljudi koji su zaradili bogatstvo na Internetu ’90-ih godina, gurali neke nove tehnologije... Sada smo do{li do faze kada lansiramo mikrosatelite u orbitu i to }e biti ogroman biznis.“ Na pitanje {ta }e on i ~lanovi negovog tima uraditi sa novcem ako osvoje nagradu, Neboj{a odgovara: „Deset posto }e oti}i za pokrivanje tro{kova kako bismo vratili novac koji je svako od nas privatno ulo`io, a devedeset posto }emo dati u humanitarne svrhe. Synergy Project ina~e se bavi osnivanjem {kola u ruralnim sredinama u raznim krajevima svijeta, tako da smo se dogovorili da }emo pod nadzorom ju`noafri~ke organizacije My Life, koja radi sa napu{tenom djecom, ulo`iti ostatak novca u njihovo obrazovanje. Dio tih sredstava, sasvim sigurno, osta}e i u Bosni i Hercegovini.“

zemalja! U ve}ini drugih timova ~lanovi su isklju~ivo iz jedne do dvije zemlje i uglavnom su vezani za pojedine kompanije, jedino je kod nas tako {aroliki sastav... Okupili smo najpametnije ljude iz razli~itih oblasti i mislimo da imamo jako dobre {anse za pobjedu.“ Pored rakete, Team Synergy Moon planira na Mjesec poslati i dva robotizirana lunarna vozila, od kojih se jedno pravi u Tuzli. Tim }e koristiti direktno lansiranje modularne rakete s robotskom letjelicom i vozilom, koja bi trebala sletjeti na povr{inu Mjeseca prije kraja 2015. godine. Lansiranje }e u`ivo prenositi TV mre`e Science i Discovery Channel. „Dokazat }emo da me|unarodni tim iz privatnog sektora mo`e uraditi ono {to nikada ranije nije ura|eno, a to je poslati privatnu letjelicu u svemir van putanje Zemlje“, nagla{ava Stanojevi}.

Zahvaljuju}i tehnolo{kim inovacijama, ali i podsticajnim projektima poput ovoga, putovanja ljudi u svemir u privatnim aran`manima u skoroj budu}nosti ne}e biti nimalo neuobi~ajena, smatra Neboj{a. Slanje rakete na Mjesec je prvi korak na putu do privatnog lansiranja satelita i „kolonizacije“ koja }e solarni sistem u~initi ekonomi~nim i dostupnim za svakoga. Kompanija Google od takmi~ara zahtijeva da redovno podnose izvje{taje o progresu koji su ostvarili. U suprotnom, ispadaju iz ‘utrke’.

SVEMIRSKI BROD ISPOD SA^A
O tome kako je protekao prvi testni let njihove rakete u Kaliforniji, Neboj{a ka`e: „Bilo je super!!! Da budem iskren, drago nam je {to nije eksplodirala pri lansiranju, to je ve} samo po sebi uspjeh. Zato smo taj dio odga|ali koliko god smo mogli, jer smo htjeli biti sto posto sigurni da ni{ta ne}e po}i po zlu.“ Neboj{a i njegov tim projekat dijelom finansiraju iz privatnih fondova, a dijelom kroz sponzorstva. Sada, nakon {to su uspje{no obavili testni let, o~ekuju da }e privu}i i mnogo ve}i broj sponzora. „Na testnoj raketi je pisalo Astronomsko dru{tvo Plejade Tuzla, tako da smo prvi put imali brendiranu bosansku raketu, a to je golemo! Emir Tanovi} Tana iz Tuzle, koji je sekretar tog dru{tva, ina~e je i vlasnik najbolje pekare u Tuzli. Od po~etka nam je `elja da jedan autohtoni bh. proizvod po{aljemo u svemir, a oni prave one male bured`ike ispod sa~a, koji izgledaju taman k’o svemirski brodovi, pa smo odlu~ili da }emo poslati jedan od tih bureka. Jer, realno, burek to zaslu`uje“!
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

54

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministarstvo rada i socijalne politike

Povodom nastupaju}eg praznika Vaskrsa upu}ujemo srda~ne ~estitke svim pravoslavnim vjernicima. Sre}an Vaskrs

SLAVNI D@ORD@I

Ima muzičara na ovoj planeti koji su svirali i stvarali sa najboljima, a i sami su takvi, dakle - najbolji; naš saradnik piše o GEORGIEJU FAMEU, umjetniku impozantne glazbene karijere

MLADIĆ OD SEDAMDESET GODINA
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

GEORGIE FAME
priredili Georgie Fame i njegovo dru{tvo okupljeno u ekipi koja od 60-ih nosi ime The Blue Flames. A u kojoj su bili sve sami prvaci engleske jazz scene: njegova dva sina, plus truba~ Guy Barker, saksofonista Alan Skidmore - obojica su tako|er ~esto boravili u Jugoslaviji - vibrafonista Anthony Kerr, kontrabasista Alan Dankworth (od mame pjeva~ice Cleo Laine i saksofoniste/kompozitora Johna). I kad su u dva seta krenuli rasturati publika nije mogla ostati mirna. Bila je to prava plovidba povije{}u jazza, R&B-ija i pop muzike uop}e. I kada je na{ heroj sa referencama najavljivao svaku od tema, koje su obuhvatale skoro cijelu jazz enciklopediju i onu R&B-ija i bluesa, bilo je to sve samo ne predavanje ex catedra, nego duhoviti presjek onog najboljeg. Sa sjajnim solima svih solista iz Blue Flamesa, te briljantnim orguljanjem i otpjevano sa njemu tako karakteristi~nim nazalnim glasom, sa modulacijama i melodijama od kojih su svima podilazili srsi. Tako se Georgie Fame vratio na “mjesto zlo~ina”, u dio grada gdje se 60-ih nalazio ~uveni Flamingo klub, u kome }e snimiti koncertni LP koji }e ga proslaviti i kao orgulja{a i pjeva~a ~iste soul/jazz orijentacije. Bila je to 1963. godina. I bio je to album sa nazivom Rhythm And Blues At The Flamingo. Onda su uslijedile R&B uspje{nice Yeah, Yeah, o ~ijoj je povijesti nastajanja prije izvedbe odr`ao mali esej, pa znana nam The Ballad Of Bonnie and Clyde i njegov vlastiti uradak, skladba Getaway, sa kojima je dodirnuo sam vrh top lista i srda{ca raspomamljenih djevojaka. Ali srce je G.F.-a bilo negdje drugo - blizu jazzu, ranom R&B-iju, bluesu. Volio je, i voli, ameri~ku pjesmaricu, be-bop heroje, Ellingtona, Mose Allisona, Raya Charlesa, Arta Blakeyja i njegovih Glasnika jazza, Jona Hendicksa, Toma Waitsa, Bobbyja Timmonsa, Vana Morrisona (prve je ve~eri izvodio i njegovu legendarnu Moondance koju je sa njim i snimio). Tako }e dvije

N

agradno pitanje glasi: tko je to zapo~eo karijeru s po~etka 60-ih pjevaju}i i orguljaju}i po klubovima londonskog Sohoa (swinging sixties!), onda se u tri navrata popeo na vrh engleskih top lista, potom obi{ao sve evropske klubove pjevaju}i R&B i jazz standarde, radio kao instrumentalista/pjeva~ i koaran`er sa velikima Van Morrisonom i dio je ekipe koju basista Bill Wyman okuplja pod nazivom Rhythm Kings, pjevao pra}en od tako velikih jazz orkestara kakav je onaj Counta Basiea, zamjenjivao jednog preminulog ~lana u bravuroznoj vokalnoj skupini Hendrix, Ross&..., imao duet sa orgulja{em @ivotinja Alanom Priceom, od 80-ih dio `ivota provodio u Hrvatskoj dru`e}i se sa pokojnim Bo{kom Petrovi}em, s kojim je dijelio sli~ne glazbene preferencije i naklonost ka plemenitim teku}inama, i nastupaju}i s njim okolo? I tko u sedamdesetoj godini mo`e da nekoliko mjeseci unaprijed rasproda ~uveni londonski Jazz klub Ronnnie Scott’s i to {est no}i zaredom? Stanoviti pjeva~ i Hammond B3 orgulja{ imenom i prezimenom Clive Powell!

godine po Europi (‘66.-‘67.) kru`iti sa eksplozivnim swing stadom Count Basiea, s kojim je dijelio sli~an smisao za humor, kao i sa B.P.-ijem uostalom, preseliti se u Skandinaviju i nastupati s vode}im big bandovima iz te regije. I vra}ati se u Englesku da u njemu omiljenom Ronnie Scott’su odsvira set straight jazza, snima reklamne spotove, nastupa sa sjajnom pjeva~icom Annie Ross, udru`uje se sa Alanom Priceom i pjevaju i orguljaju nekoliko pop uspje{nica (u nas poznata Rosetta). I svo to vrijeme se kre}e izme|u ameri~ke Brill Building pjesmarice, hardbop/soul standarda (legendarna Moanin’ Bobbyja Timmonsa), blues brojeva i koje~ega jo{, plus sve {to je sam skladao i aran`irao. Paralelno snima odli~ne plo~e na kojima su mu suradnici sve prvaci jazz i soul scene sa svih strana svijeta - od Boza Scaggsa do Stevea Gadda, Robbena Forda i drugih. Njegova verzija Georgia On my Mind Hoagyja Carmichaela se, uz onu Rayja Charlesa, smatra definitivnom. Tu je i Van Morrison, sa kojim radi sve do danas i kao orgulja{ i prate}i pjeva~ i koaran`er, a i u zvjezdanoj je ekipi Billa Wymana sa kojom }e jednom prigodom nastupiti i u njemu tako dragom Zagrebu (via veza sa Bo{kom Petrovi}em).

DOK STOJIM ZA [ANKOM
A onda ~itamo sa recentno izdanog CD-a Lost In A Lover’s Dream, izdanog prije godinu i ne{to vi{e, kako je nekih 80-ih preko poznatog beogradskog jazz impresarija Ace @ivkovi}a do{ao u dodir sa Bo{kom Petrovi}em. Na{li su se odmah. Dijelili ljubav ka jazzu, plemenitim teku}inama i smislu za humor. Pa }emo ga na}i na izdanjima Petrovi}eve etikete Jazzette Records, s njim i sa njegovim sastavima kru`i po Dalmaciji sve do Lastova, i sa sinom mu Koljom, a no}ima u BP Clubu posve}uje i skladbu BP Club After Midnight, koju nalazimo snimljenu na CD-u iz 2009. Tone-Wheels’A’Turnin’

POVRATAK NA “MJESTO ZLO^INA”
Ne znate ga sigurno, ali ako ka`em da mu je njegov prvi impresario nadjenuo umjetni~ko ime Georgie Fame, stvar postaje jasnija - rije~ je o jednom od najva`nijih i zasigurno najboljih soul/R&B/jazz pjeva~a koje je Engleska uop}e imala - i ima. A ovo {to smo nabrojali je tek dio njegove izvanredno uzbudljive karijere, koja nas je nekom sre}om u jednom trenu blisko dotakla. Uspjeli smo u}i druge no}i u Ronnie Scott’s, smje{ten sada na novoj adresi u Sohou, {to je bilo ravno glavnom zgoditku na bingu, i prisustvovali glazbenoj ~aroliji koju su

Preko poznatog beogradskog jazz impresarija Ace @ivkovi}a Fame je do{ao u dodir sa Bo{kom Petrovi}em
56
SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

PLOVIDBA POVIJE[]U JAZZA
Georgie Fame

sa istom postavom The (Last) Blue Flames, s kojom je svirao i recentne gigove. I nakon {to je na{ dragi B.P. zauvijek napustio mjesto iza svog “ro{tilja”, Georgie Fame dolazi u njemu dragu Sloveniju i u Kranju snima intimni hommage dragom mu prijatelju - iza njegovog toplog glasa su samo bas gitara Marija Mavrina i ekstrovertna gitara Primo`a Gra{i~a, dakle dvojice posljednjih suradnika zagreba~kog jazziste, ~ak i bez njegovih Hammond B3 orgulja. Ime smo CD-a ve} rekli, iza{ao je 2012. na njegovoj etiketi Three Line Whip, a uz originalni materijal uklju~uje i nekoliko standarda od kojih izdvajamo i na

‘VAZ’ GEORGIEJA FAMEA NA KONCERTU U LONDONU: I kada je naš heroj sa referencama najavljivao svaku od tema, koje su obuhvatale skoro cijelu jazz enciklopediju i onu R&B-ija i bluesa, bilo je to sve samo ne predavanje ex catedra, nego duhoviti presjek onog najboljeg
recentnim klupskim nastupima udarnu to~ku I Can’t Get Started (With You), bra}e Gershwin i Vernona Dukea, u kojoj }e mijenjaju}i tekst i ekstrapoliraju}i teme iz drugih skladbi nabrojati sve svoje idole sa kojima je imao prigodu raditi, ili koji su na njega bitno utjecali uz puno urnebesno duhovitih komentara. Kad sam se, smje{ten odmah uz {ank, u drugom dijelu koncerta okrenuo, u~inilo mi se da je iza mene neka poznata faca iz pop svijeta, a onda sam shvatio, barem prema najavama Georgieja Famea da je rije~ o nikom drugom doli Elvisu Costellu, jer su ve} kolale pri~e da }e udru`iti snage za veliki koncert u poznatom Roayal Albert Hallu ove jeseni. Malo smo promuhabetili pokoju, rekao sam mu da znamo sve njegove rane radove, koji su nam u Jugoslaviju dolazili promptno, da smo gledali njegove TV interviewe i bio je jako zadovoljan. A {to se ti~e zadnjih nastupa Georgieja Famea i zadnjih plo~a - oboje je pro{lo uz izvanredne ocjene vrlo o{tre engleske jazz kritike i sa ushi}enjem {to je njihov, jedan od najve}ih pjeva~a, jo{ uvijek u punoj formi i spreman za nove stvarala~ke podvige...
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

57

KULT MARKET
ST. VINCENT

MUZIKA Album “O tebi”, grupe “Ničim izazvan”

St. Vincent
Ostajemo u vodama indie rock zvuka. Ane Erin Clarc, ili umjetni~kim imenom St. Vincent, ameri~ka je glazbenica, multiinstrumentalistica, testopisac i pjeva~ica koja je nedavno objavila svoj ~etvrti studijski album pod nazivom St. Vincent. Album sadr`i jedanaest kompozicija. Prethodnica albuma bio je i videouradak za pjesmu Digital Witness koja je u kratkom vremenu postala hit.

O tebi, o meni, o svima nama...

NINA ROMI]

SVA^IM IZAZVAN
Mnogo~lani bend inspirisan Rundekovom tradicijom

Stablo
Album neobi~nog naziva Stablo hrvatske glazbenice Nine Romi} objavljen je prije nekoliko dana. Na Stablu se nalazi deset kompozicija, uglavnom obojenih u folk-rock boje, s primjesama ~istog bluesa. Album je ve} ocijenjen visokim ocjenama, a neki glazbeni kriti~ari nagla{avaju kako je album inspiriran uratcima velike Janis Joplin.

THERION

Theli
O {vedskom symphonic metal bendu Therion zna se gotovo sve. Od ~injenice da su nekada bili vrlo uspje{ni death metalci, pa do odlaska u symphonic metal vode i kultnog statusa na sjeveru kontinenta. Therion se odlu~io za reizdanje njihovog albuma Theli iz 1996. godine. Na albumu se nalaze dva CD-a sa ukupno 23 pjesme.

Ovoga puta predstavljamo prvijenac benda neobi~nog, originalnog naziva, Ni~im izazvan. Oformljeni su 2011. u Vrbasu, a prvi puta su se javnosti predstavili godinu dana nakon osnutka i to videouratkom za pjesmu O tebi, koja je dvije godine kasnije simboli~no postala i naslov njihovoga prvijenca. Trenuta~nu postavu benda ~ine: Bojan Gluvaji} (vokal, gitara), Boris Bakalov (vokal), Mane Gluvaji} (bas), Igor Martinko (violina, truba, harmonika), Borislav Kuga (klavijatura), Nemanja Vujovi} (akusti~na gitara), Dragana Ili} (prate}i vokal) i najnovija ~lanica Milica Ran~i} (bubnjevi). Zanimljivo je kako su ~lanovi benda odlu~ili nekoliko kadrova za prvi spot snimiti i ispod Staroga mosta u Mostaru, {to govori u prilog ~injenici kako se bend ne `eli ograni~iti samo na lokalnu publiku. Za drugi singl, a bilo ih je ukupno pet, bend Ni~im izazvan odabrao je pjesmu @iveti u pro{losti, a u izvrsno re`iranom videouratku pojavljuje se i beogradska glumica Branka Petri}. Uslijedili su mnogobrojni televizijski intervjui, gostovanja, ali i svirke po gradovima Srbije. Kako je rasla popularnost benda, tako se i stvorila potreba za studijskim dugosviraju}im albumom. Sredinom travnja kona~no je i promoviran album O tebi, na kojem se nalazi jedanaest kompozicija. Lepr{av je to, ljetni album, prepun zvuka violina, truba, harmonike, akusti~nih gitara, ali i melodike i majstorskih aran`mana. Za neke od njih zasluge pripadaju

sarajevskom bubnjaru i producentu \aniju Pervanu, poznatijem iz pri~a o bendu Letu {tuke i Rundekovom Cargo Orchestru, s kojim suradnja benda zapo~inje 2012. godine. Stoga ne treba ~uditi {to zvuk nekih pjesama, ponajprije naslovne, neodoljivo podsje}a na Rundekove novije radove, ili prepoznatljivi {tih benda Letu {tuke. Album O tebi je ujedna~eno glazbeno ostvarenje koje treba slu{ati u cijelosti. Album je to atmosfere, kojeg bi se moglo svrstati u `anr indie rock. Prvijenac benda Ni~im izazvan zatvara neobi~na pjesma San, koja traje {est i kusur minuta, zapo~inje tmurnim recitalom a nastavlja veselim ska ritmom i pretvara se u veselicu. Ne treba zaboraviti da je pjesma O tebi ve} osvojila nagradu za najbolju pjesmu u Srbiji, po izboru slu{atelja radija B92. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Smith x Rodgers x Dislclosure x Napes: Together 2. Karmin: I want it all 3. Bruce Springsteen: High Hopes 4. Parov Stelar ft. Anduze: Josephine 5. The Noisy Freaks: Funky Kids 6. Sigma ft. Doctor: Rudeboy 7. Chris Malinchak: If you got it 8. Ben L’Oncle Soul: Hallelujah! (J’ai tant besoin de toi) 9. Klaxons: There is no other time 10. Pharrell Williams: Marilyn Monroe

58

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Good ol’ Freda” (Velika Britanija, 2013.), u režiji Ryana Whitea
DNEVNIK IZGUBLJENE

Georg Wilhelm Pabst
Dnevnik izgubljene je nijemi crnobijeli film iz 1929. godine. Re`irao ga je Georg Wilhelm Pabst, scenario je napisao Rudolf Leonhardt, a prema romanu Margarete Bohme. Thymiane je nesretna djevojka koja je silovana, te ostala trudna. Odvojena je od djeteta jer se ne `eli udati za silovatelja. Biva poslana u popravni dom, iz kojeg }e pobje}i... Ocjena: 4

Freda je bila njihova kraljica

NEOBI^AN @IVOT
Fredi Kelly godinama je Beatlesima pla}ala ra~une, sre|ivala papirologiju, odgovarala na pisma obo`avatelja...

POSVA\ANE SESTRE

Good ol‘ Freda je dugometra`ni dokumentarni film za koji su scenario napisali Jessica Lawson i Ryan White koji je ujedno i re`irao film. Ovo je neuobi~ajena pri~a vezana za slavne glazbenike iz perspektive njihove tajnice. Film Good ol’ Freda svoju premijeru je imao na filmskom festivalu u Austinu. Ona je gospo|a Fredi Kelly. Radila je vi{e od desetlje}a za The Beatlese. U vrijeme kada su djevojke diljem svijeta vri{tale od `elje da vide, ~uju, dotaknu svoje obo`avane njihova vr{njakinja Freda dobila je posao iz njenih snova. Do sada gospo|a Freda s medijima nije dijelila razne pri~e koje ona zna. Re`iser filma Ryan White ka`e da je to “pri~a o Pepeljugi”. Obo`avateljima slavnih i sjajnih Beatlesa ovaj film se, uglavnom, veoma dopao. Autor dokumentarca je na jedan dramatur{ki i estetski na~in nastojao dati uvid, odnosno kroz dokumentarnu formu pribli`iti i do~arati nevjerovatnih deset godina jednog neobi~nog `ivota. Naziv koji je odabran za ovaj film (Good ol‘ Freda) korijene vu~e od bo`i}nog snimanja 1963., kada su ~lanovi Beatlesa zahvaljivali svojoj tajnici galame}i: “Dobra, stara Freda!” Autor je odlu~io napraviti ovaj film nakon {to je saznao za ludu pri~u o Fredi. Prije nekoliko godina prijatelj ga je upoznao s doti~nom gospo|om, s kojom je onda razgovarao te se iznenadio i odu{evio onim {to je saznao. Gospo|a Freda, koja sada ima skoro sedamdeset godina, imala je sedamnaest kada je po~ela raditi za njih. Motiv za sudjelovanje u nastanku ovog filma joj je bio da se zabilje`e te pri~e za
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

njenog dvogodi{njeg unuka. Ovo ostvarenje se, zapravo, fokusira na njen interesantan odnos s Beatlesima, kojima je sre|ivala knjige, papirologiju, pla}ala ra~une, odgovarala na pisma obo`avatelja. Za malu napomenu o te`ini njenog posla, ~ak oko 3.000 pisama je dnevno stizalo za Beatlese. Jako lijep film i pri~a o onima iz sjene koji toliko toga odrade da bi netko bio poznat i uspje{an, a na koje uglavnom ne mislimo, a nerijetko mislimo da ni ne postoje. Kao {to iza uspje{nog mu{karca stoji `ena, tako i iza Beatlesa stoji Freda. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Noah (Darren Aronofsky) 2. Captain America: The Winter Soldier (Anthony & Joe Russo) 3. Razli~ita (Neil Burger) 4. Muppeti: Najtra`eniji (James Bobin) 5. God’s Not Dead (Harold Cronk)

Alexandre Leclere
Posva|ane sestre je igrani film iz 2004., ~iju re`iju potpisuje Alexandre Leclere, ujedno i autor scenarija. Kozmeti~arka Louise ima sestru Martine. Louise je napisala roman i ima bitan sastanak u Parizu. Dolazi kod sestre na tri dana. Martine se raspada od o~aja zbog sre}e Louise i najradije bi da njena sestra nije sretna. Ocjena: 4

@ENA MOGA PRIJATELJA

Claudio Torres
@ena moga prijatelja je suvremeni brazilski film iz 2008. godine, koji je re`irao te za njega napisao scenario Claudio Torres. August je amoralan i mo}an ~ovjek. Njegov sin Thales radi za njega i ima lijepu `enu, i samo naizgled je sretan. Supruga ga vara s najboljim prijateljem. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ljubav je u zraku (Alexandre Castagnetti, Reverence, Blitz film i video) 2. Riddick (David Twohy, One Race Productions, Blitz film i video) 3. Utrka `ivota (Ron Howard, Cross Creek Pictures, Blitz film i video) 4. Jobs (Joshua Michael Stern, Open Road Films, Blitz film i video) 5. Diana (Oliver Hirschbiegel, Ecosse Films, Blitz film i video)

59

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Konkurs Jelen Demofesta zvani~no je po~eo 15. marta i bi}e otvoren sve do 15. aprila, kada }e mail: konkurs@demofest.org biti zatvoren sve do sljede}e godine. “Za sada se na Konkurs ovogodi{njeg Jelen Demofesta prijavilo nekoliko stotina demo bendova iz cijelog regiona, koji `ele da poka`u publici Festivala da oni imaju talenat i kvalitet potreban za potpunu afirmaciju”. Centar za savremene umjetnosti Sarajevo (SCCA) objavio je Javni poziv za u~e{}e na konkursu za Godi{nju nagradu za mlade likovne umjetnike i umjetnice BiH ZVONO 2014. “Kandidati i kandidatkinje mogu biti likovni umjetnici i umjetnice do 35 godina starosti i dr`avljani/ke BiH”, eto prvih preduslova... Do 20. aprila se, u CRS objektu Internacionalne kolonije Po~itelj, odr`ava sedmodnevna grafi~ka radionica pod nazivom Otisci multioriginalne Bosne i Hercegovine, a u sklopu USAID-ovog projekta Pro-Budu}nost. “Grafi~ka radionica se organizira u svrhu edukacije, razmjene iskustava, promocije umjetni~ke originalne bh. grafike...” Knjiga Sto faca i Aca, autora Aleksandra Stankovi}a, urednika emisije Nedjeljom u 2 HTV-a, promovisana je 16. aprila u Kamernom tetaru 55 u Sarajevu. “Nakon vi{e od trinaest godina i gotovo 550 emisija, odlu~io je objaviti knjigu reminiscencija na stvari i doga|aje koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje”, ka`u izdava~i iz sarajevskog VBZ-a. U kinu Kaleidoskop u Tuzli, 23. aprila u 18 sati, premijerno }e biti prikazan dokumentarni film Granica, rediteljice Ade Sokolovi}. “Snimanje filma Granica potaknuto je stotinama komentara i reakcija mladih na kratki film Pismo iste redateljice, koji govori o Adnanu Hamidovi}u Frenkieju, sje}anjima i strahovima vezanim za period rata, na~inu na koji se prona{ao u hip-hop muzici i pjesmi Pismo Milanu”, obavje{tavaju nas. “3 benda dnevno/ XXL {atori/30 pivara u~esnica/takmi~arske igre/pro{logodi{nje cijene ulaznica”, sve su to karakteristike 3. Sarajevo Beer Festivala, koji }e biti odr`an od 30. maja do 1. juna, na otvorenom stadionu brzog klizanja Olimpijskog kompleksa Zetra. A sviraju: Cubismo, Let 3, Bombaj {tampa, Letu {tuke, Bad Copy, TBF, Majke i Magnifico.
60

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MAJA BAJEVIĆ, sarajevska umjetnica

Simbol bosanskog protesta
izlo`ba Take Liberty (Uzmi slobodu), a bosanskohercegova~ka umjetnica Maja Bajevi} dobila je cjelokupan stakleni paviljon Nacionalnog muzeja arhitekture i dizajna za postavku svoje nove instalacije. “Nacionalni muzej arhitekture i dizajna, ~iji je arhitekta jedan od najva`nijih norve{kih arhitekata Sverre Fehn, pod za{titom je dr`ave. A ja sam ovom prilikom pokazala nove radove iz ciklusa To Be Continued (Nastavit }e se)“, izjavila je Maja Bajevi} za na{ magazin: “Osam neonskih znakova, koje je proizvela firma Neon-Heart iz Sarajeva, centralni su rad na ovoj izlo`bi. Svi slogani po~inju sa ‘Mi’, s tim {to su ‘Mi’ uvijek neki drugi. Slogani su u prostoru poredani istorijski, a najsvje`iji je onaj sa nedavnih protesta u BiH - We are Hungry in Three Languages, to jest ‘Gladni smo na tri jezika’.” A i jedan od predstavljenih linoreza je vezan za nedavne proteste u BiH: podignuta {aka je ~est simbol protesta diljem svijeta, a bosanski, pak, simbol su dvije stisnute {ake. Kustos izlo`be je Andrea Kroksens.

Povodom 200. godi{njice nezavisnosti Norve{ke, desetog aprila ove godine, u Nacionalnom muzeju za savremenu umjetnost i u Nacionalnom muzeju arhitekture i dizajna otvorena je

AJDIN ŠAHINPAŠIĆ, direktor TKD “Šahinpašić“ iz Sarajeva
Foto: Mario Ili~i}

AJDIN [AHINPA[I]
“Na povr{ini od 2.000 m2 predstavit }e se stotinjak izlaga~a”

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

NEDIM LIPA, član Upravnog odbora Fondacije “Sarajevo Navigator”

Da “Destinacija” postane preokupacija
Fondacija Sarajevo Navigator nedavno je promovisala web portal turisti~ke Destinacije Sarajevo, koji na adresi www.destinationsarajevo.com po prvi put objedinjuje turisti~ke ponude Kantona Sarajevo i Grada Isto~no Sarajevo, predstavljaju}i Sarajevo kao ne samo atraktivnu urbanu destinaciju nego i kao po`eljno uto~i{te za sve koji tra`e odmor u prirodi... Tako je. Web portal turisti~ke Destinacije Sarajevo nastao je kao jedna od aktivnosti u sklopu na{eg djelovanja pri USAID Sida Firma Projektu na upotpunjavanju i promociji ponude Destinacije Sarajevo. Ve} sedam godina izdajemo vodi~ Sarajevo Navigator, publikujemo sezonske mape Sarajeva i godi{nji vodi~ kroz Destinaciju. Tako|er, realizirali smo i promocije Destinacije na brojnim sajmovima, recimo na Weekend Media Festivalu u Rovinju, te pokrenuli nekoliko doga|aja koji imaju za cilj upotpuniti ponudu Destinacije... Na {ta pretendujete? Portal www.destinationsarajevo.com pretenduje da za turiste bude prva stanica na putu njihova upoznavanja Destinacije Sarajevo i adresa na kojoj }e u budu}nosti mo}i rezervisati smje{taj, ture, ulaznice za doga|aje i posjete atrakcijama. Pored klju~nih turisti~kih informacija, portal }e sadr`avati i pri~e, fotografije i preporuke. Ura|en je u tehnologiji responsive designa, pa se desktop verzija prilago|ava tabletima i smartphonima, a sna`no je integrisan i sa dru{tvenim mre`ama, koje }e nam u narednom periodu biti mo}an alat za promociju Destinacije. A, {ta “govore” trendovi? Turisti sve vi{e koriste internet, ne samo da bi dobili informacije o destinacijama na koje putuju, ve} da bi putem interneta po povoljnijim cijenama kupili sve ono {to im jedna destinacija ima za ponuditi. Portal Destinacije Sarajevo pretenduje da u budu}nosti postane upravo to - mjesto na kojem se promoviraju i prodaju svi sadr`aji Destinacije Sarajevo.

Prioritet doma}im izlaga~ima
Ovogodi{nji, 26. me|unarodni sajam knjige u Sarajevu, po tradiciji, odr`a}e se u Centru Skenderija, od 23. do 28. aprila. Organizator, Centar Skenderija i partneri TKD [ahinpa{i} i UIK BiH, potrudili su se da obezbijede maksimalno povoljne uslove izlaganja svim zainteresovanim izdava~ima i knji`arima. “Prioritet u raspodjeli izlaga~kog prostora imaju doma}i izlaga~i. Zahvaljuju}i anga`manu organizatora kao i razumijevanju nadle`nih ministarstava na nivou Federacije BiH, stvorili su se realni preduvjeti za smanjenje cijene zakupa sajamskog prostora. Novitet u odnosu na sve dosada{nje sajmove je i odluka Savjeta Sajma da ulaz za posjetioce bude besplatan”, obja{njava Ajdin [ahinpa{i}, direktor TKD [ahinpa{i} iz Sarajeva. Sajam }e se ove godine odr`ati u dvorani Mirza Deliba{i}. “Na povr{ini od 2.000 m2 predstavit }e se stotinjak izlaga~a sa vlastitom produkcijom i izdanjima drugih izdava~a. Ukupan broj izdava~a ~ija }e izdanja biti prisutna na Sajmu ve}i je od 250. Vi{e od dvije tre}ine ukupnog broja izlaga~a su doma}i izlaga~i. Ostatak dolazi iz zemalja regiona. Nakon dugo vremena na

Sajmu je ponovno prisutno Udru`enje izdava~a Srbije, a pored njih u~e{}e }e uzeti i Udru`enje nakladnika dje~ije knjige iz Hrvatske. Sajam }e ponovno otvoriti vrata organiziranim posjetama {kola, fakulteta i drugih obrazovnih institucija iz Bosne i Hercegovine. U vrijeme trajanja Sajma, u Bosanskoj ku}i - centralnom prezentacionom prostoru, odr`at }e se vi{e od 100 promocija djela doma}ih i stranih autora. Zna~ajan program u domenu predstavljanja bh. autora iz dijaspore imat }e Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Dvije najzna~ajnije prate}e manifestacije ovogodi{enjeg Sajma su 10. me|unarodna konferencija bibliotekara slavista, u organizaciji IKD University Press, i izlo`ba Herthe Müller Za~arani krug rije~i, u organizaciji Göthe Instituta BiH i Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH”, najavljuje na{ sagovornik. Vrata Sajma za publiku }e biti otvorena 23. aprila u 10 sati, a sve~ano otvaranje predvi|eno je u 18 sati. Sajam }e ove godine sve~ano otvoriti pjesnik Ivan Kordi}.

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

61

g “X Factora”: ko ds ra og be ta is al in rf pe banjalučki su
by DINO BAJRAMOVIC

LUKIJAN IVANOVIĆ,

Foto: Luka Pilipovi}

” “Na plažu nosim dvogled

1. [ta je bilo potrebno za pobjedu u superfinalu “X Factora” u beogradskoj “Areni”? Pobedio je najbolji od nas, Danijel. Imao je zrelost, iskustvo i po meni je najkompletniji peva~ od svih nas koji smo se na{li u superfinalu.

lite e kada `e it ~ la b o 12. [ta aru moderno? izgledati o {to imam u orm on m. Obla~im bro ose}a o d e s u i u ~em
13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Najbolje je biti ono {to jesi i kao takav biti sre}an.
15 minuta 14. Da imate iste u~inili? b vlasti, {ta ne 15 minuta o le e ` Ne bih po . vlasti nikada 15. Opi{ite ~lanicu `irija “X Factora” Eminu Jahovi} u tri rije~i? Ambiciozna, dobra, prelepa.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti muzi~ka zvijezda? Ne smatram da sa mm na po~etku karijere uzi~ka zvezda. Tek sam , a da li }u uspeti da ostavim trag-pesm u koja }e se pamtit iza sebe ii to je pitanje na ko je ne znam odgovo `iveti, r. Imam tek 20 godina i `ivo t koji treba pro`iv eti.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa bio u Sarajevu. Na Odgovori}u kada budem slednji put bio pre `alost, u Sarajevu sam po festivalu Lino Fest. deset godina na De~ijem

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonez, senf, hrenovke, pa{tete. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Loren, da pravimo hitove. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Dvogled. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Dizajner zvuka.

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Monicom Belluci. 17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Niko. 18. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Ke~ap, ljuti, ha, ha, ha...

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Od ro|enja, 12. januara 1993., sin sam majke i oca i brat sestre i brata.

19. Tange ili badi}? Bokserice basic.
a? {kembe ~orb i il a v o g e b 20. A ui koko{iju sup pu o m a s m e d e u J . I “pevac” s u ic rb o ~ u } tele potrebi. iz kesice. Po

9. Jeste li meteoropata? Ponekad imam glavobolje... Ne znam je li to ima veze sa vremenom ili promenom koju vidim na ljudima u `ivotu uop{te. 10. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Na sve {to mi se desi, bilo dobro ili zlo, odgovaram: Ko zna zbog ~ega je to dobro. 11. Da li je {utnja zlato? Nekada su neizgovorene re~i vrednije od zlata...
62

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Budimo ljudi uvek i svuda. @ivot je lep!

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

KLIN ^ORBA

VALTER BRANI PEKING
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Kako sada stvari stoje, željeznička stanica na Bistriku još uvijek željno čeka nekog kineskog Kusturicu da uspostavi novu turističku dionicu pruge s ove strane Drine na kojoj bi iznova propištao ćiro koji povezuje Valtera sa Kamengradom i Drvengradom. Što je naše, naše je. Naše a kinesko

S

kora{nja bi se vijest o kineskom remakeu filma Valter brani Sarajevo mogla svrstati u sam vrh neo~ekivanih divotica koje su nam pale s neba kako bi nas podsjetile kakvi smo nekad bili i kakvi, shodno tome, zauvijek jesmo. Samo u filmu, naravno. Za razliku od viceva i neumoljive stvarnosti, Bosanci su u filmovima (svi odreda, ~ak i Hercegovci) nevjerovatno pametni, hrabri, intuitivni, eti~ki i ideolo{ki superiorni; pritom jo{ i nesno{ljivo ulju|eni i simpati~ni. Jednom rije~i, a izvu~eno iz ovda{njeg TV intervjua izvjesnog Bing Xianga iz kompanije China Star Media, u svakom pogledu smo uzor za svih 1,3 milijarde Kineza rije{enih da nas samo produkcijski malo osvje`e i, kao takve, ponude svojim novim nara{tajima kao bukvar najpo`eljnijeg mentaliteta i identiteta. Lijepo je znati da i sada diljem Kine vazduh trepti k‘o da nebo gori (a mo{‘ mislit kako }e tek nakon remakea), i da iza svakog }o{ka viri neki Zis, Valter ili Sead Kapetanovi}, dok Kemo uzvikuje: Cvije}e, kupite cvije}e! Podrazumijeva se da, radi vje~ne borbe Dobra i Zla u kojoj je proro~ki osigurana pobjeda Dobra, poput pokvarene povijesne plo~e navijene u devetom krugu Pakla, Strijelac bez prestanka zove Kondora, {to je najobi~nija navlaku{a - u bh. prijevodu poznata kao Mile zove Referendum za odcjepljenje Republike Srpske.

dvadeset godina nakon [ibinog. Kao {to, naravno, zna i da }e se protokom slijede}ih dvadesetak godina pojavi re~eni Bing Xiang, sa ciglih sedam miliona eura kojima }e iznova naviti plo~u s hitom Strijelac zove Kondora, taman sekundicu prije nego {to }e ovaj naj~uveniji {lager sezone totalno poklopiti i u zaborav baciti perverzni hit Vrati}e se Walter, jeba}e vam mater. ako sada stvari stoje, `eljezni~ka stanica na Bistriku jo{ uvijek `eljno ~eka nekog kineskog Kusturicu da uspostavi novu turisti~ku dionicu pruge s ove strane Drine na kojoj bi iznova propi{tao }iro koji povezuje Valtera sa Kamengradom i Drvengradom. [to je na{e, na{e je. Na{e a kinesko. Pet miliona eura koje }e garant ostati u Sarajevu samo je kap u moru turisti~ko-valterskog cunamija koji nam tek slijedi. Uostalom, taj nam je cunami prorokovao i na{ Valter iz svebosanske no}ne more, ministar koji trenutno igra glavnu ulogu u remakeu filma Otpisani. U svakom slu~aju, sva je Bosna i Hercegovina nesno{ljivo filmi~na i pitanje je dana kad }e opskurna holivudska ma{inerija odnijeti ga~e na {tapu pred bh. filmskim cunamijem. Mi smo naprosto od Svevi{njeg stvoreni da nas cijeli svijet gleda i na nas se ugleda. Zar nije divna na{a a kineska podjela uloga za koje }e od onih zagarantiranih pet miliona eura barem tri zaraditi na{ novi Valter Bakir zvani Zara, koji je - tu nedavno - herojski odbranio zgradu Predsjedni{tva BiH? Pa veli~anstveni Fahro Zis, {to bi Kinezi rekli \is, koji se u ulozi dotrajalog {tita hrabro umetnuo izme|u Pendreka i Svoga Naroda? Zaslu`io je barem milion, i eura i glasova. Da ne govorimo o tom neponovljivom licu koje kamera najvi{e voli, Zlatku koji se ve} toliko puta potvrdio kao najprecizniji urar na{eg vremena, evoluirana slika i prilika Seada Kapetanovi}a, historijski spremnog da Vlastitog Sebe `rtvuje za imaginarnog Valtera, dakle, za op}e dobro. Sav je takav i naprosto nezamjenjiv u gro planu. Ostaje jo{ misterija ko }e igrati malog Kemu. Mo`da Dubioza kolektiv, i ina~e kolektiv, koji se u novom sarajevskom `argonu predstavlja kao Plenum Svih Plenuma. Sad se i kineski redatelj ~e{ka po glavi. Kako }e modernizirana poruka Kupi mi, babo, pe~enja jare}eg umjesto staromodne Cvije}e, kupite cvije}e utjecati na nove kineske nara{taje. Odgovor im mo`e dati samo mater, kad se vrati Valter.
63

K

akvi smo vam mi; svi mi: Bosanci i Hercegovci (izuzimaju}i Sejdi}a i Fincija koji su iz drugog filma), dakle, svi Srbi, Hrvati i Bo{njaci, Zlatko i Bakir, ^ovi} i Ragu`, Dodik i Bosi}, i naravno Lijanovi}i bez kojih je remake filma Valter brani Peking nezamisliv. Operacija Laufer u novim historijskim okolnostima mora ponuditi novi mentalni izazov, a ne tek puko nastojanje nacista da osiguraju gorivo za povla~enje sa Balkana. Pretpostavljam da se svaki Kinez pita za{to su se zli fa{isti popi{manili i olako odlu~ili napustiti dobrotom natopljeni Balkan. Zapravo, pitanje je obrnuto: za{to bi im Valter (a Valter jest jednako cijelo Sarajevo) onemogu}io odlazak iz ovog raja na zemlji? Odgovor je prili~no logi~an, ali se bojim da ga Kinezi ni u prvoj verziji filma nisu razumjeli. Budu}i da je Valter nenormalno pametan, on zna da }e mu fa{isti dobro do}i za jedan sasvim novi film koji }e se u BiH snimati ta~no
17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

T

PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]

FORD TRANSIT CONNECT: Kombi za profesionalce!
voga puta predstavi}emo Fordov model Transit Connect, zapravo vozilo koje mo`e zadovoljiti voza~e razli~itih afiniteta i potreba. Kompaktnih je dimenzija, ali je konstruiran i izveden prema istim beskompromisnim standardima kao i ve}i Transit. Bilo da prevozite robu, kolege ili alat, ovo je vi{enamjensko vozilo iznimne izdr`ljivosti, u koje su ugra|eni sna`ni Duratorq TDCi motori. Uz radne mogu}nosti kombija i vozne karakteristike osobnog automobila, Transit Connect je kombi za profesionalce. Osim {to gabaritima savr{eno odgovara poslovnim ljudima, prvenstveno mo`e slu`iti za prijevoz kabastih i duga~kih predmeta, a u njega bez ve}ih problema stane sedam osoba. Prije svega, Transit Connect mo`e se pohvaliti iznimno pristupa~nom kabinom, neophodnim bo~nim vratima za utovar i sjedalima koja osiguravaju potpunu fleksibilnost, a mo`e biti i prostrani obiteljski automobil. Voza~i uglavnom imaju glavobolje prilikom pakiranja za odlazak na godi{nji odmor. Uvijek je tu negdje torba vi{ka,

O

nervoze i rasprave {to ostaviti doma a {to je neophodno na godi{njem odmoru. Transit Connect je za takve voza~e savr{eno vozilo i zbog putni~kog, ali {to je jo{ va`nije i zbog prtlja`nog prostora. Kad se sva sjedala maknu, dobije se nevjerojatnih tri kubi~na metra prostora, ili preciznije 3.621 litra zapremine. On je spoj putni~kog automobila i kombi vozila izgra|en po Fordovim zahtjevnim standardima za komercijalna vozila, izdr`ljiv je i sna`an, a pri tom ima i izvrsno upravljanje i udobnost, koji su primjereniji sedan automobilima. Posebna pri~a su prakti~ni pretinci za sitne predmete, ladice za putnike ispod sjedala i na sredi{njoj konzoli, pretinci za novac i druge predmete. Drugi red sjedala djeljiv je 60:40, a sjedala se mogu i potpuno preklopiti, ~ime se dobija dodatni prtlja`ni prostor. Isto vrijedi i za tre}i red sjedala. Kako bi se osigurao savr{en polo`aj vo`nje, voza~evo sjedalo mo`e se podesiti na {est na~ina. Sva sjedala dolaze sa naslonima za glavu, dok

sredi{nji, drugi i tre}i red sjedala ima ISOFIX za postavljanje dje~jih sjedalica. S obzirom na te`inu karoserije, ali i putnika u njoj preporuka je svakako model sa ugra|enim 1.8-litarskim Duratorq TDCi motorom sa 110 konjskih snaga, ispod kojeg, zbog potro{nje goriva, ne bi trebalo i}i. Transit Connect je dostupan s klima ure|ajem bez CFC plinova. On uklju~uje kontrolu kru`enja zraka kako bi mogli stvoriti udobnu okolinu za rad i kako bi ostali pribrani na dugim putovanjima. Novotarija je i opcijska Bluetooth tehnologija s glasovnom kontrolom, koja omogu}uje da sigurno napravite i primite pozive dok ste u vo`nji. Gdje god se nalazili, mo`ete sigurno ostati u kontaktu sa uredom, ili klijentima, bez zaustavljanja uz cestu. Najjeftiniji model Ford Transit Connecta na na{em tr`i{tu stoji 30.890 konvertibilnih maraka.

64

SLOBODNA BOSNA I 17.4.2014.

REAGIRANJA
Slu`ba za odnose s javno{}u UKCS - Uredni{tvu

Upravni odbor UKCS nikada nije donio odluku da se Očna klinika vrati HKD-u “Napredak”, uz naknadu od 1 KM godišnje
(“HKD Napredak protiv KCUS-a: Imovina za jednu marku”, SB, br. 909) Po{tovani, u Va{em politi~kom magazinu od 10. 04. 2014. godine objavljeni su neistiniti navodi na stranicama 48., 49., i 50.,. Naime, ve} u lidu teksta navodi se da je: “Krajem februara 2011. godine Upravni odbor Univerzitetskog klini~kog centra Sarajevo (UO UKCS) donio odluku o vra}anju prostora biv{e O~ne klinike i novoizgra|ene dvije zgrade Hrvatskom kulturnom dru{tvu Napredak kao biv{em vlasniku, uz simboli~nu naknadu, zakupninu od jedne marke godi{nje”. Izno{enje ovakvih neistinitih navoda nanosi {tetu UKCS i generalnom direktoru prof. dr. Damiru Aganovi}u. Istina je da UO nikada nije donio odluku da se O~na klinika vrati HKD-u “Napredak”, uz naknadu od 1 KM godi{nje. Naime, ovu ~injenicu potvr|ujemo uvidom u zapisnik UO od 24.02. 2011. godine na koji se Vi pozivate. U tom aktu navodi se: “Upravni odbor donio je zaklju~ak kojim izra`ava dobru volju da dio slobodnog kapaciteta biv{e O~ne klinike, iznajmi na odre|eni period HKD-u Napredak u skladu sa pozitivnim propisima nakon dobijanja pozitivnog mi{ljenja osniva~a”. Podsje}amo, UKCS je zemlji{no knji`ni vlasnik ovog objekta jo{ od 1995. godine, a prethodni vlasnik ovog objekta prije nacionalizacije bio je Savez kulturnoprosvjetnih dru{tava BiH, kao pravno lice svjetovnog, a ne vjerskog karaktera. Nesporno je da je HKD “Napredak” zainteresovan da mu se ustupi ovaj prostor, ali se mora sa~ekati dono{enje zakona o restituciji BiH. Tako|er, podsje}amo da su stupanjem na snagu Zakona o zdravstvenoj za{titi FBiH (ZZZ FBiH) od 10. 08. 2010. godine i Pravilnika Ministarstva zdravstva FBiH o bli`im uslovima i postupku davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova kao i vrsti kapaciteta zdravstvenih ustanova koji se mogu davati u zakup, a koji se primjenjuje

od 07.04. 2012. godine, stvoreni svi zakonski uslovi za izdavanje vi{ka prostora zdravstvenih ustanova pod zakup. UO je u skladu sa ovim zakonskim rje{enjima prostor O~ne klinike 2013. godine proglasio vi{kom prostora. UO je formirao i Komisiju, sa zadatkom da utvrdi bitne elemente ugovora (povr{ina, cijena po metru kvadratnom i rok trajanja zakupa), a radi provo|enja procedure u skladu sa ~lanom 136. ZZZ FBiH i odredbama Pravilnika Ministarstva zdravstva FBiH. Napominjem da }e UKCS u postupku izbora najpovoljnijeg ponu|a~a-zakupca osigurati jednak, pravi~an i nediskriminiraju}i polo`aj svim ponu|a~ima. U prilogu vam {aljemo kopiju zapisnika UO od 24.02. 2011. godine. Slu`ba za odnose s javno{}u UKCS

Sudsku odluku sam donio na osnovu ~injenica, a ne da bi moj otac od toga imao koristi

(“Sudija Općinskog suda Sarajevo Denis Kurtović pomogao ocu Hakiji da od Vlade FBiH naplati 800 hiljada KM”, SB, br. 908)
Po{tovani, Obra}am vam se vezano za tekst koji ste objavili u va{em listu dana 03.04.2014. godine, u kojem iznosite ozbiljne optu`be na ra~un mog rada, bez da ste prije toga ~uli moje mi{ljenje. Naime, u pomenutom tekstu ste naveli da sam svoju odluku donio kako bi moj otac, Hakija Kurtovi}, advokat iz Sarajeva, od toga imao koristi. Ovom prilikom `elim upoznati vas, ali i va{e ~itatelje, da sam postupak povodom odre|ivanja sudske mjere osiguranja vodio uz prisustvo javnosti, te novinara iz Oslobo|enja i FTV-a. Sve procesne odluke sam donio na samim ro~i{tima. Odluku kojom sam usvojio istaknuti prijedlog od strane prvopredlagatelja FEDERACIJE BiH i drugopredlagatelja JASMINA JAGANJCA protiv FABRIKE DUHANA SARAJEVO, sam donio isklju~ivo na osnovu ~injenica koje proizilaze iz izvedenih dokaza u toku postupka, a shodno zakonskim odredbama koje sam naveo u odluci. Iako je drugostepeni sud moju odluku preina~io, ja svoje pravno mi{ljenje nisam promijenio i sutra kad bih imao sli~an predmet opet bih donio istu odluku. Ukoliko `elite provjeriti ove moje navode Op}inski sud u Sarajevu }e vam omogu}iti uvid u cio spis, odnosno vama ili va{em pravnom zastupniku. Ako i nakon toga budete istog pravnog mi{ljenja, podsje}am vas da ste to du`ni prijaviti nadle`nim organima jer optu`be koje ste iznijeli imaju obilje`ja krivi~nog djela. Me|utim, ako se utvrdi suprotno, smatram da bi bilo korektno da to na primjeren na~in i objavite. Kona~no, `elim naglasiti da ovim putem prije svega `elim da sa~uvam ugled i dostojanstvo ove ~asne funkcije koja mi je povjerena. Sudija Denis Kurtovi}

Dok-Ing - Uredni{tvu

„Dok-Ing“ Pale nikada nije imala zaštitu niti protekciju prilikom obavljanja svojih djelatnosti, dok je informacija o vlasništvu dostupna svima
(„’Zvi`da~i’ u minskim poljima“, SB, br. 907) Po{tovani `elim da Vam uka`em na slijede}e ~injenice. U Va{em izdanju broj 907 od dana 27.03.2014. godine, u tekstu na 26.stranici pod naslovom „’Zvi`da~i’ u minskim poljima“ potpisanom od strane Suzane Mijatovi} iznijeli ste brojne neta~ne navode o „DokIng“ Pale, me|u kojima se isti~u navodi o favorizovanju i vlasni{tvu. Ovi navodi nisu utemeljeni na stvarnom ~injeni~nom stanju. Naprotiv, „Dok-Ing“ Pale nikada nije imala za{titu niti protekciju prilikom obavljanja svojih djelatnosti, dok je informacija o vlasni{tvu informacija dostupna svima, {to ukazuje da su navodi iz teksta ~ista fikcija bez upori{ta u ~injenicama. Grubom neprofesionalno{}u naru{en nam je ugled i nanesena velika materijalna {teta. Uzev{i u obzir navedeno, pozivamo Vas da objavite demant i izvinjenje zbog izno{enja neta~nih navoda i kvalifikacija o njemu, te naru{enog ugleda i nanesene {tete.

17.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

65

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful