Uvodnik: Baklja Svjetskog bošnjačkog kongresa

ISSN-2233-0917 www.saff.ba
Broj 361 18. april 2014. 18. džumade-l-uhra 1435. BiH 3 KM, dijaspora 5 eura

Borba za opstanak

Onepostojeni narod

Hutba

Ulema koja trguje islamom i muslimanskim životima

Hava Tatarević

i iskrene vjere u Allaha
Abdulah Ahmić, preživjeli simbol genocida nad Bošnjacima u selu Ahmići kod Viteza

Simbol sabura
Učenici Srednje građevinsko-geodetske škole u posjeti džamiji Kralj Fahd

Kad god izađem iz kuće, osjetim kao da me ponovo vode na strijeljanje

Obrazovani ljudi moraju biti predvodnici ljudi u moralu, poštenju i pravdi

Bosanske medijske paradigme

Tuđi glas bošnjačkog avaza

SAFF broj 361

Sadržaj
Hutbe iz tri sveta mesdžida
Mesdžidul-haram (Časni hram u Mekki) Vjernik je uvijek budan i oprezan

8

Polumjesec
Uz godišnjicu genocida nad Bošnjacima u Ahmićima N: Kako su britanski vojnici zločin u Ahmićima iskoristili za propagandne svrhe

10

Aktuelno
Svjetski bošnjački kongres upozorio na zavjeru šutnje o partizanskim zločinima nad sarajevskim Bošnjacima Zašto Sarajevo šuti o pokolju Bošnjaka?

22 31 43

Islamske teme
Romantika u islamu Šta kad ostanete bez voljene osobe

Kutak za muslimansku omladinu
Udruženje “Solidarnost” Predavanja na temu “Ja imam pravo na život”

Društvo
Najveće zrakoplovne nesreće koje su odnijele preko 250 ljudskih života Ljudski faktor, kao ključni element dobro koordinirane sigurnosti letenja, važniji je od tehnološkog

49 54

Islamnet
Španija TIKA obnavlja mesdžid u Cordobi

18. april - 18. džumade-l-uhra

3

Uvodnik

Baklja Svjetskog bošnjačkog kongresa

Impressum
Izdavač UDRUŽENJE ZA AFIRMACIJU OBRAZOVANJA, KULTURE I MORALA “SAFF” Adresa: Munira Gavrankapetanovića 25, Sarajevo MAGAZIN “SAFF” Adresa: Donja Mahala bb, 71300 Visoko www.saff.ba e-mail: saffmagazin@ yahoo.com redakcija: tel./fax: +387 32 73 49 01; mob: +387 62 28 74 12; marketing: +387 62 55 81 28. Žiro račun: BOSNA BANK INTERNATIONAL Za uplate u BiH: 141-306-53200347-07; za uplate u inostranstvu: 141-306-53101275-15; IBAN: BA391413065310127515 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamović Redakcijski kolegij Abdusamed Nasuf Bušatlić, Ezher Beganović, Fatmir Alispahić, Mithat Ćeman, Adem Zalihić, Merjem Zukić, Mersada Nurudina Agović, Nusret Hodžić, Nedim Botić DTP Semir Šišić Lektor Abdulmedžid Nezo Stalni saradnici: Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Safet Kadić, Ramiz Hodžić, Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević, Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanović, Senada Mešanović, Senad Mešanović, Jusuf Džafić Ostali saradnici: Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Ale Kamber, Sead Zubanović, Fatima Jašarević Štampa AMOSGRAF d.o.o., Sarajevo Časopis izlazi svakog drugog petka Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju ISNN 1512-651X Časopis je upisan u evidneciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

ajava mogućnosti da bivši reisu-l-ulema i prvi predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa dr. Mustafa Cerić osnuje stranku i da se kandidira za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH – zanimljivija je sa aspekta pitanja, nego sa aspekta odgovora. Zašto? Zato što se oko odgovora možda nećemo složiti, a oko pitanja hoćemo stati i razmisliti. Prvo pitanje koje se nameće je – da li je Bošnjacima važniji Svjetski bošnjački kongres, kao krovna bošnjačka organizacija, ili još jedna bošnjačka stranka na čelu sa dr. Cerićem? Odnosno, koliko će “Cerićeva” stranka, i kandidatura, ugroziti “krovnost” Svjetskog bošnjačkog kongresa? Ako SBK postane servis “Cerićeve” stranke, onda to više nije “krovna”, već stranačka organizacija. Isto kao što je Dnevni avaz prestao biti nezavisni medij onog časa kad je postao servis SBB i Fahrudina Radončića. Na kojoj adresi, zapravo, Bošnjaci mogu više hajrovati, na adresi SBK, ili na adresi “Cerićeve” stranke? Da bismo odgovorili na ovo pitanje moramo razumjeti kako je razvlaštenim i raspamećenim Bošnjacima u ovom času važnija izgradnja bošnjačke mreže, ekonomske, kulturne, sigurnosne... Valjda je jasno da se dejtonskom državom upravlja iz Beograda i Zagreba, i da Bošnjaci moraju prvo sebe ojačati, kako bi mogli utjecati na političke tokove. To što bismo dobili jednog dobrog igrača u politici, ne znači ništa u odnosu na činjenicu da takvih igrača gotovo da više i nemamo. SBK treba biti adresa na kojoj će se odgojiti liderske ekipe slobodnih i nepotkupljivih Bošnjaka. Realan je strah da ne sagori ova posljednja bošnjačka šansa, i to u ime kandidature koja je manje bitna u odnosu na misiju SBK. Šta danas, uopće, vrijedi biti “bošnjački član Predsnedništva”? Da li je danas veći autoritet u narodu predsjednika SBK ili bošnjačkog člana Predsjedništva? Vidjeli smo, narod od bošnjačkog člana Predsjedništva, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadao, ima “koristi” samo kad se pojavi da položi cvijeće na nekom spomeniku, ili kad su kakvi prijemi. Zar vrijedi za taj cilj spržiti svebošnjački autoritet

N

predsjednika SBK-a?  Ako predsjednik SBK postane “jedan od njih”, jedan od kandidata, namjesto da traje kao “babo u Bošnjaka”, onda će Bošnjaci izgubiti tu nadstranačku, krovnu, nadideološku adresu. Vrijedi li to? S druge strane, u ime čega bi se Bošnjaci odrekli političkog angažmana jednog od najvažnijih Bošnjaka u povijesti, a što dr. Mustafa Cerić nedvojbeno jeste? Iza njega već postoji KONKRETNO DJELO, što znači da bi Bošnjaci znali koga biraju. Dvije decenije na čelu Islamske zajednice vrijeme su bošnjačkog preporoda. Dovoljno je pogledati obnovljene i izgrađene medrese, pa osjetiti bezrezervno poštovanje. Ali, ono po čemu je dr. Cerić poseban jeste njegova odvažnost da brani bošnjačke interese. I to jezikom koji razumiju i Istok i Zapad. Zar bi bio među najistaknutijim muslimanima Svijeta, da nije poseban. Bošnjacima bi u ovom času trebao baš takav politički predstavnik. Zašto se toga odreći? Zato što je hodža? Pa zar i hodže nemaju građanska prava – da mogu biti birani!? To zatvaranje hodža u džamije najveća je srbokomunistička podvala. Zar se treba za njihov račun odreći našeg računa – da nas vode najistaknutiji među nama!? Na putu ove spoznaje stoji rasplamsana bošnjačka iskompleksiranost, to umobolno nastojanje da se ugodi drugima, pa makar nas ne bilo. Bošnjački autoriteti bi trebali biti s druge strane ove bolesti, on bi trebali biti lijek, učiti nas kako biti ponosan i uspravan, i kako braniti svoje. Jedino je pitanje – kojim putem je najbolje ovu doktrinu pretvoriti u političku akciju? Da li tako što će SBK-a, na čelu sa dr. Cerićem ili nekim drugim, dugoročno obrazovati novu političku snagu, sa desetinama akademika i doktora, koji će znati ko su, šta su i šta im je činiti, ili tako što će nam aktuelni predsjednik SBK-a biti dovoljan kao bošnjački član Predsjedništva? Da li naporedo, i jedno i drugo? Važna je baklja koju je ponio SBK-a. Naša je želja da se ta baklja rasplamsa u bošnjačku svjetlost, u trajan i osvijetljen put, da ne tumaramo, da ne zalutamo, da nas vode i štite najbolji bošnjački sinovi.
18. april - 18. džumade-l-uhra

5

Hutba

Ulema koja trguje islamom i muslimanskim životima
Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić llah dž. š. u Kur’anu je objavio: O vjernici, mnogi svećenici i monasi doista na nedozvoljen način tuđa imanja jedu i od Allahova puta odvraćaju. (Et-Tevba, 34.). Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Teško mome ummetu od pokvarene uleme koja će trgovati islamskim znanjem. Ne dao im Allah bereketa u toj trgovini.’’ (Fejdu-l-kadir, VI/479; Kenzu-l-ummal, X/205). Mnogi kur’anski ajeti potvrđuju vrijednost islamskog znanja i ukazuju na visok stepen uleme kod Allaha, kao i na iznimnu potrebu ljudi za islamskim učenjacima. Riječ ‘ilm’ – znanje, u Kur’anu je spomenuta na 105 mjesta, a u drugim oblicima koji su izvedeni iz tog korijena, čak na 789 mjesta. Po islamskom učenju znanje prethodi uputi i vjerovanju i to je svojstvo kojim su opisani najbolji Allahovi robovi, poslanici, a sam Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da su učenjaci nasljednici Allahovih poslanika. Rekao je također: “Na Sudnjem danu tri vrste ljudi će imati pravo na šefa’at (zauzimanje za griješnike): poslanici, učenjaci i šehidi.’’ (Džamiu-s-sagir). Iskreni i istinski islamski učenjaci su najbolji ljudi nakon Allahovih poslanika. Oni bi u isto vrijeme trebali biti i najhrabriji i najodlučniji u prenošenju i odbrani Allahove istine, jer sa sigurnošću znaju da kukavičluk nikome neće produžiti život. Alimi bi također trebali posjedovati najjači tevekul i pouzdanje u Allaha, jer znaju da se ništa ne dešava bez Allahove volje i odredbe, kao što bi trebali biti i najplemenitiji i najdarežljiviji ljudi, jer znaju da Allah daje nafaku i da je pohlepa i škrtost dokaz pomanjkanja spoznaje i istinskog vjerovanja u Allaha. Vrijeme pokvarene uleme i pobožnih neznalica Zbog svega toga muslimani ulemu uzimaju za svoje uzore. Islamski učenjaci su, u očima muslimana, simboli znanja i pobožnosti i od njih očekuju dosljednost u prenošenju i slijeđenju Allahove istine na način kako je to opisao poznati ashab Ubade ibn Samit nakon prisege koju su dali Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši: “Zakleli smo se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ćemo govoriti samo istinu i da se u ime Allaha nećemo bojati ničijeg prijekora.” (Mutefekun alejhi).

A

Mi ćemo, radi ibreta i pouke, spoNažalost, nerijetko se dešavalo i dešava se da nosioci islamskog znanja, menuti samo neke od njih, odnosno one ugledni profesori na islamskim fakul- koji su svojim fetvama i stavovima okrtetima, muftije, hatibi i drugi, pokažu vavili ruke muslimanskom krvlju i koji nedosljednost i neiskrenost te budu su otvoreno podržali tiraniju i nepravdu izvor smutnje i fitne u muslimanskom određenih muslimanskih vladara. društvu. Bez sumnje je jedno od najvećih Fetve koje pogađaju u živo meso iskušenja za islamski ummet nedostatak muslimana istinskih i iskrenih učenjaka i Među njima se posebno pojava pokvarenih učenjaka ističe bivši egipatski muftija, a koji govore ono što ne rade, sadašnji glasnogovornik vojnog koji rade ono što islamom režima na čelu sa generalom Sinije naređeno, koji prešućuju sijem, Ali Džumu’a. Naime, on istinu i izdaju fetve i pravne je na skupu koji je organizirala decizije po narudžbi raznorapučistička vlast, pred visokim znih diktatora, nanoseći time oficirima i drugim zvaničnicima nesagledivu štetu islamu i Egipta, obraćajući se generalimuslimanima. ma, a prije svega Sisiju, rekao Pored svih drugih iskušesljedeće: “Pucaj u sridu! Pucaj nja i smutnji, čini nam se da Muslimani ne u živo meso! Nipošto ne moj su se u našem vremenu, poput trebaju takve gljiva poslije kiše, namnožili i učenjake i alime. dozvoliti da sebe i svoju vojsku izlažeš riziku zbog ovih ‘harialimi sa akademskim titulaMuslimani džija’ (Muslimansko bratstvo). ma i zvanjima koji su islam trebaju alime Blago onome ko njih ubija i i islamsko znanje pretvorili u koji će biti ko se bori protiv njih! Onaj ko unosan biznis i koji izdaju fepredani vjernici, njih ubija postaje blizak Allahu! tve po svojim hirovima, kao i koje će krasiti Naša je obaveza da državu Egihirovima i potrebama vladara islamski ahlak, pat očistimo od tog korova.” koji preko takvih fetvi obekoji se neće Zar ovaj vatreni govor zbjeđuju šerijatsko pokriće priklanjati neodoljivo ne podsjeća na svojoj tiraniji i nepravdi. vladarima niti Postoje mnogi hadisi koji bogatašima kako naredbe koje je svojevremeno izdavao četnički general i zlogovore o tome da će islambi ostvarili svoj činac, Ratko Mladić kada je ski ummet biti iskušan polični, ovosvjetski govorio: ‹›Pucaj po Velušićikvarenim vladarima koji će interes, kao ma! Pamet im razvucite!›› Ili sprovoditi zulum i tiraniju, što to čine pak na naredbe cionističkih ali isto tako i pokvarenom pokvareni alimi generala koji danonoćno ulemom koja će opravdavati čija djela, kada prolivaju muslimansku krv djela tih diktatora i zulumćabi progovorila, u okupiranoj Palestini?! ra. Prenosi Muaz ibn Džerekla bi Allahu: Rame uz rame sa Ali bel da je Poslanik, sallallahu “Taj i taj vladar Džumom može stati i dr. Hialejhi ve sellem, rekao: “Neće nam daje novac lali, profesor fikha na Al-Aznastupiti Sudnji dan dok se i obilje, a gdje je haru, koji je u trenutku šejne pojave vladari lažovi, nenovac od Tebe.” tanske inspiracije kazao da su moralni ministri, povjerenici egipatski ministri, Sisi i Ibravaralice, pokvarena ulema i him, blagodat i dar od Allaha učenjaci koji će vanjštinom egipatskom narodu kao što ličiti na pobožnjake, a ništa od pobožnosti neće imati. Allah će ih su to svojevremno bili Allahovi poslaniiskušati fitnom u koju će upasti i oni će ci Musa, a.s., i Harun, a.s. Tom Hilaliju činiti zulum poput zuluma koji su činili bi i sam Iblis pozavidio na metodologiji jevreji (tj. jevrejski učenjaci).” (El-Be- obmanjivanja i dezavuiranja masa kao i zzar). U drugoj predaji stoji: “Pred kraj na izrugivanju sa islamom i sijanju smutsvijeta pojavit će se pobožne neznalice i nje među muslimanima. Govoreći o zlu i šteti po islam i muslimane od pokvarepokvarena ulema.”  Mnogo je islamskih učenjaka u našem ne uleme, imam Gazalija je kazao: ‹›Zlo vremenu koji odgovaraju opisu iz navede- pokvarene uleme i šteta po vjeru veći su nih hadisa, odnosno onih koji su sakupili nego zlo šejtanovo, jer šejtan upravo preznanje učenjaka i mudrost mudraca, a ko takve uleme postepeno odvaja ljude od vjere i ona nestaje iz njihovih srca.›› čine djela ahmaka i neznalica.
18. april - 18. džumade-l-uhra

6

I pored silnih nebuloza i besramnih izjava Ali Džume i dr. Hilalija, možda su stavovi i izjave Jasira Burhamija, potpredsjednika selefijskog pokreta u Egiptu, imale mnogo štetnije i dalekosežnije posljedice po muslimane Egipta, jer se ponajmanje s te strane očekivala podrška protagonistima vojnog udara i svrgavanja legitimno izabranog predsjednika Mursija. Da ibret bude još veći, Burhami se nije pokajao zbog početne podrške vojnoj hunti, već koristi svaku priliku, posebno po mesdžidima, da obznani svoju podršku Sisiju i da opravda masakr koji je vojska počinila na trgu “Rabija el-Adevijja” u Kairu, ubivši tom prilikom više od tri hiljade ljudi. Burhami je, bez grižnje savjesti, sasvim hladnokrvno opravdao taj zločin, objasnivši da je to urađeno radi opće koristi (masleha), odnosno radi izbjegavanja mnogo veće štete (mefseda) jer, kako reče ovaj “mudrac”, bolje je ubiti 3.000 nego da strada stotine hiljada i da se Egipat pretvori u Siriju. Naravno, Burhamiju je sada teško priznati vlastito posrnuće i odstupanje od zvaničnog diskursa selefijskog pokreta i drugih učenjaka selefijske provenijencije koji se zgražavaju nad onim što on čini. Zbog tog posrnuća on je dostojan svake kritike ali istovremeno i sažaljenja, kao što je kazao Fudajl ibn Ijad: “Tri osobe se dostojne sažaljenja: uglednik koji je doživio poniženje, bogataš koji je postao siromah i učenjak s kojim se dunjaluk poigrao.” A Zijad ibn Hudajr prenosi da ga je halifa Omer, r.a., upitao: “Znaš li šta ruši islam?” “Ne”, odgovorio sam. Onda mi je Omer, r.a., rekao: “Islam ruši poskliznuće alima, raspravljanje munafika o Allahovoj Knjizi i vlast zabludjelih vođa.” (Ed-Darimi). Slično Burhamijevim, na opću osudu muslimana i većine islamskih učenjaka, naišla je i fetva glavnog muftije Saudijske Arabije, Abdulaziza Ali Šejha u kojoj je on zabranio muslimanima da upućuju hajr dove za pripadnike Muslimanskog bratstva, jer je, po njemu, to teroristička organizacija koju je on izjednačio sa tekfirskom skupinom IDIŠ-a koji ratuje protiv muslimana u Siriji. Islamski učenjaci su osudili i odbacili takvu fetvu kazavši da je to oktroirana fetva koja ima duboku po-

litičku pozadinu i ona u potpunosti progovorila, rekla bi Allahu: “Taj i korespondira sa stavovima cionista, taj vladar nam daje novac i obilje, a šiija i pučista u Egiptu. Oni se pita- gdje je novac od Tebe.” ju zašto Abdulaziz Ali Šejh u svojoj Muslimanima trebaju alimi poput fetvi nije napao Iran, odnosno šiije Ebu Hanife, Malika, Šafije, Ahmeda, koji su očiti protivnici sunneta i koji poput Izuddina ibn Abduselama koji ratuju protiv sunija u Siriji i drugim se nije bojao suprotstaviti odluci vladržavama. U njegovoj fetvi su izjed- dara Saliha Ismaila, da prodaje oružje načeni muslimani koji nose oružje krstašima. On je izdao fetvu u kojoj da bi odbranili gole živote kao što je zabranjuje prodaju oružja neprijatevećina sunijskih jedinica u u Siriji, i ljima, pa ga je vladar strpao u zatvor, onih koji ubijaju muslimane poput a onda je poslao jednog službenika IDIŠ-a, i onih koji uopće ne nose da mu ponudi nagodbu. Nagodba oružje niti su pozivali na oružani su- je podrazumijevala da Izuddin ibn kob kao što su Muslimanska braća u Abduselam ode kod vladara i poljuEgiptu. bi mu ruku i bit će pušten. Odgovor Pa, kako onda da muslimani sli- ovog istinskog alima, glasio je: “Bijede takvu ulemu? Kako muslimani jedniče, ja nisam zadovoljan i neću da slijede ulemu koja ima promijeniti svoje mišljesve osobine onih učenjanje ni kada bi on došao da ka koje je Jahja ibn Muaz Bez sumnje je meni poljubi ruku, a ne ja ovako opisao: “O učenjaci, jedno od najvećih njemu. Hvala Allahu Koji dvorci su vam poput cariskušenja za nas je spasio onoga čime je skih dovraca, kuće su vam islamski ummet vas iskušao.” poput kuća perzijskih vlanedostatak Stoga, molimo Allaha, dara, jahalice poput onih istinskih dž.š., da popravi stanje Karunovih, posuđe vam je i iskrenih muslimanske uleme, da faraonsko, postupci džahi- učenjaka i pojava učini istinu i pravdu vapokvarenih lijjetski, pravac koji slijegom u rukama islamskih učenjaka koji dite šejtanski, pa gdje je tu učenjaka, da im srca ispuni govore ono što Šerijat islamski?!” imanom, da svojim jezine rade, koji Kako da muslimani slicima govore samo istinu, rade ono što jede takvu ulemu i kako da da budu u jednom saffu sa islamom nije očekuju da ih ulema izvemuslimanima, sa narodom, naređeno, koji de na Pravi put kada i oni da im uvijek budu na disprešućuju istinu sami čine najgore grijehe. poziciji, da u svakoj situai izdaju fetve i Alimi, poput spomenutih ciji budu ruka koja pomaže pravne decizije i nespomenutih, su upravo i brani istinu i pravdu i da po narudžbi ti koji opravdavaju grijeh, nam budu istinski uzori na raznoraznih zulum, pljačkanje muslikoje ćemo se ugledati i za diktatora, manskih dobara, nepotikoje ćemo hajr dove učiti, nanoseći time zam kraljevskih porodica. a da ne budu od onih koji nesagledivu Oni su ti koji sramote će ponižavati sami sebe i štetu islamu i muslimane i islam svojim koji će biti poniženje za muslimanima. kriminalnim izjavama, islam i muslimane, i da svojim savezništvom sa zuim je uvijek na umu smrt lumćarima i diktatorima, i i Sudnji dan te hadis u koda ima pravde oni bi, prije jem je Poslanik, sallallahu svih drugih, završili na opalejhi ve sellem, rekao: “Neka niko tuženičkim klupama. od vas ne ponižava samog sebe.” Upitali smo: “Allahov Poslaniče, kako to Kakvu ulemu trebamo? čovjek može ponižavati samog sebe?” Muslimani ne trebaju takve uče- Odgovorio je: “Kada bude u situacinjake i alime. Muslimani trebaju ji da u ime Allaha kaže istinu, a on alime koji će biti predani vjernici, je ne kaže. Allah će ga na Sudnjem koje će krasiti islamski ahlak, koji se danu pitati: ‘Šta te je spriječilo da neće priklanjati vladarima niti bo- tada i tada kažeš to i to?’ Odgovorit gatašima kako bi ostvarili svoj lični, će: ‘Spriječio me je strah od ljudi.› ovosvjetski interes, kao što to čine Allah će mu reći: ‘Preče ti je bilo da pokvareni alimi čija djela, kada bi se Mene bojiš.’” (Ibn Madže).

18. april - 18. džumade-l-uhra

7

Hutbe iz tri sveta mesdžida
Mekka: Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)

Vjernik je uvijek budan i oprezan Suština dunjaluka
Hatib: dr. Husejn Alu Šejh Preveo i sažeo: Amir Durmić judi danas žive “suvremenim” i uglavnom ugodnim životom, uživajući u mnogobrojnim pogodnostima koje je donijelo vrijeme u kojem egzistiramo. Nažalost, te pogodnosti su veliki broj ljudi udaljile od njihovog Gospodara i učinile ih nemarnim. Na njih kao da se odnose riječi Uzvišenog: Šta ti misliš, ako im Mi dopuštamo da godinama uživaju, i naposljetku ih snađe ono čime im se prijeti, zar će imati šta od slatkog života koji su provodili? (Eš-Šu‘ara, 205.207.). Svi mi moramo dobro razmisliti o veličanstvenoj poruci ovih ajeta te uvijek imati na umu da će sva naša uživanja na ovome svijetu, bez obzira o čemu se radilo, neminovno završiti onog trenutka kada nas sustigne smrt. Tada će vlast svakog vladara nestati a bogatstvo svakog bogataša izgubljeno biti. Kada bi samo svoja srca ispunili istinskom spoznajom o prolaznosti dunjaluka i svih uživanja na njemu, on bi u našim očima bio potpuno mizeran. Naš Poslanik, s.a.v.s., je spavao na tankoj hasuri pa bi mu se nakon sna na bokovima ukazali tragovi nažuljanosti. Ljudi mu rekoše: “Allahov Poslaniče, zašto ne uzmeš kakav (deblji) dušek?”, a on odgovori: “Šta je imam sa ovim svijetom?! Ja sam na njemu poput jahača koji se nakratko odmorio u hladu krošnje povelikog drveta, a potom otišao i drvo ostavio za sobom.” (Tirmizi). Blago li se onome ko se odazove riječima Uzvišenog: O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu putu se borite - to vam je, da znate, bolje. (Es-Saff, 10.-11.), a teško li se onome ko se pretjerano posveti dunjaluku i zaboravi svrhu svoga postojanja na ovome svijetu. Upozoravajući vjernike da im se ne desi nešto slično, Uzvišeni je rekao: O vjernici, neka vas imanja vaša i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha. A oni koji to učine, biće izgubljeni. (El-Munafikun, 9.). Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Svi pripadnici moga ummeta će ući u Džennet osim onih koji to odbiju!” Ashabi ga začuđeno upitaše: “A ko će to odbiti?”,

Medina: Mesdžidu-n-Nebevijj (Poslanikova džamija u Medini)

L

Hatib: Hatib: dr. Sa‘ud Šurejm Preveo i sažeo: Amir Durmić

ijedan čovjek ne zna šta nose dani i noći koji su pred nama. Tajna je to koju je Uzvišeni Allah zadržao za Sebe. Vrijeme prolazi a događaji kojima svakodnevno svjedočimo, uvijek nas nanovo iznenade a često puta i zaprepaste. Mnogo je lijepih ali i ružnih i tegobnih trenutaka koji ne zaobilaze ni one najsretnije. Imajući u vidu da nam je budućnost nepoznata, obaveza je svakog pojedinca, ali i muslimanskih zajednica pa na koncu i cijelog ummeta, da svi skupa budu oštroumni vizionari koji će se, u granicama svojih mogućnosti i raspoloživih resursa, pripremiti za tegobe i probleme koje krije neizvjesna budućnost. Opreznost je dakle uže spasa za kojeg se svi čvrsto moramo prihvatiti, ali i lađa u koju se svi moramo ukrcati. Biti oprezan i budan te stalno voditi računa o opasnostima koje vrebaju sa svih strana, islamski je sasvim legitiman i opravdan čin. Uzvišeni Allah je kazao: ...Znajte dobro da Allah zna šta je u dušama vašim, pa oprezni budite... (El-Bekara, 235.), a Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Vjernik ne smije dopustiti da dva puta bude ujeden iz iste rupe.” (Muttefekun alejhi). Ukoliko vjernik bude oprezan u onoj mjeri koju je definirao Šerijat, sebe će, uz Allahovu pomoć, sačuvati mnogih nevolja i neugodnih situacija na dunjaluku, ali i nesnosne patnje na ahiretu. Kada je riječ o dunjaluku, Poslanik, s.a.v.s., je onom beduinu koji nije svezao devu pravdajući se time da se on na Allaha u potpunosti oslonio, rekao: “Sveži devu pa se onda osloni na Allaha!” Također, naredio nam je da prije spavanja ugasimo svjetiljke (koje su tada bile otvorenog plamena) kako

N

Ukoliko vjernik bude oprezan u onoj mjeri koju je definirao Šerijat, sebe će, uz Allahovu pomoć, sačuvati mnogih nevolja i neugodnih situacija na dunjaluku, ali i nesnosne patnje na ahiretu.

ne bi došlo do požara, i da pregledamo postelju prije nego u nju ležemo kako bi je očistili od eventualnih nametljivaca ili onoga na što bi se mogli ozlijediti. S druge strane, kada je riječ o ahiretu, možemo kazati da je čuvanje od svih grijeha i neprimjerenosti u suštini oprezno čuvanje od ahiretske kazne. O nemarnim i neopreznim, koji misle da su sigurni od Allahove kazne, Uzvišeni je rekao: Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji. (El-‘Araf, 99.). Iako čvrsto vjerujemo u kader odnosno da se sve, i dobro i loše dešava Allahovom voljom i Njegovim određenjem, u isto vrijeme smo oprezni i čuvamo se svega što nas upropaštava jer je opreznost u suštini sastavni dio vjerovanja u Allahovo predodređenje. Naime, kada Uzvišeni Allah nešto zabrani i počinitelju istog (ne)djela obeća kaznu, kao da nam je svima u isto vrijeme naredio da se dotičnog (ne)djela čuvamo i da od njega bježimo što dalje. Na kraju, valja napomenuti da postoje i ljudi koji su u opreznosti prešli Šerijatom legitimne granice, te se, iz straha za vlastiti život ili gubitak imetka i porodice, ponašaju gotovo djetinjasto, te ulažu velike svote novca kako bi “produžili” životni vijek ili se pomladili, misleći da će ih takva vrsta opreznosti sačuvati Allahovog određenja i odgoditi trenutak smrti koji im je predodređen. Uzvišeni Allah je kazao: Ma gdje bili, stići će vas smrt, pa kad bi bili i u visokim kulama…. (En-Nisa’, 78.), i rekao je: Reci: “Smrt od koje bježite zaista će vas stići. Zatim ćete Onome koji poznaje i nevidljivi i vidljivi svijet vraćeni biti i On će vas o onome što ste radili obavijestiti.” (El-Džumu‘a, 8.).
18. april - 18. džumade-l-uhra

8

Jerusalem: Mesdžidu-l-aksa (Kuds)

Zemlja će pripasti vjernicima

a on odgovori: “Onaj ko se meni pokori taj će i ući u Džennet, a onaj ko mi bude nepokoran, taj je i odbio.” (Buhari). Dakle, suštinu svoga života na ovome prolaznom i varljivom dunjaluku shvatio je onaj ko iskreno vjeruje u Allaha i slijedi Njegovog Poslanika, izvršava stroge naredbe i kloni se zabrana, te se svim silama trudi da učini mnogo dobrih i pohvalnih djela. Uzvišeni Allah je rekao: Uzvišen je Onaj u čijoj je ruci vlast - On sve može! - Onaj Koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati; - On je Silni, Onaj -Koji prašta. (El-Mulk, 1.-2.). Međutim, ustrajni na putu vjerovanja i činjenja dobrih djela ostat će samo strpljivi i uporni, a ne lijeni i nemarni. Takvima će Uzvišeni Allah od Sebe pomoć dati i korake im na Putu istine učvrstiti: One koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine! (El-Ankebut, 69.). Na kraju, Uzvišenog Allaha molimo da nam dunjaluk ne učini našom najvećom brigom već da naše težnje budu usmjerene kao ahiretu i svemu onome što vodi do Dženneta.

Dakle, suštinu svoga života na ovom prolaznom i varljivom dunjaluku shvatio je onaj ko iskreno vjeruje u Allaha i slijedi Njegovog Poslanika, izvršava stroge naredbe i kloni se zabrana, te se svim silama trudi da učini mnogo dobrih i pohvalnih djela.

Hatib: Muhammed Selim Preveo i sažeo: Esad Mahovac

vala Uzvišenom koji nam je podario da boravimo u najboljem mjestu na Zemlji kojeg je učinio blagoslovljenim i mjestom ribata. Molimo Ga Uzvišenog da nam sačuva ovu blagodat, a svakog onog koji želi srušiti ovu zemlju i ugnjetavati muslimane na njoj kazni kaznom koja mu i dolikuje. Pažnja i briga o ovoj zemlji dio je emaneta koji nam je Allah podario kada nas je načinio halifama na Zemlji kao što Allah Uzvišeni u Svojoj plemenitoj Knjizi kaže: Musa reče narodu svome: “Molite Allaha da vam pomogne i budite strpljivi, Zemlja je Allahova, On je daje u naslijeđe kome On hoće od robova Svojih; a lijep ishod će biti za one koji se budu Allaha bojali.” Iza nas je 30. mart kada Palestinci obilježavaju Dan zemlje koji ih posjeća na dane agresije iz koje izvlače pouke i snagu za opstanak. Musliman voli i pazi na svoju zemlju jer je ona sredstvo za ulazak u Džennet, ali samo za one koji na njoj čine dobro i izbjegavaju zlo. Za druge, koji nered na njoj čine, otimaju
18. april - 18. džumade-l-uhra

H

Musliman po svojoj fitri voli domovinu i brani je, ali on prednost daje ljubavi prema vjeri i svome Gospodaru. Sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je volio Mekku, ali ju je napustio radi Allaha.

tuđu imovinu i ugnjetavaju Allahove robove ona je mjesto Allahove srdžbe i put za Vatru. Zemlja je svjedok Allahov protiv Njegovih robova i ona će govoriti njihova djela koja su na njoj činili. Nema sumnje da će svjedočiti protiv onih koji su je upropastili i predali neprijatelju, koji su doprinijeli da se Allah na njoj ne obožava. Musliman po svojoj fitri voli domovinu i brani je, ali on prednost daje ljubavi prema vjeri i svome Gospodaru. Sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je volio Mekku, ali ju je napustio radi Allaha. Ono što će unaprijediti našu zemlju i domovinu nisu pjesme i puke parole, nego naša privrženost vjeri. Budite bogobojazni da bi vam Allah sačuvao zemlju i da bi sačuvao vas na njoj. Jedino bogobojazni Allahovi robovi će dobiti zemlju u naslijeđe kao što nas Uzvišeni o tome obavještava u Svojoj Knjizi. To znači da čuvamo svaki dio zemlje koje nam je Allah podario u emanet, a posebno da brinemo o Kudsu koji je u svakom smislu postao meta Allahovih neprijatelja. Čuvat ćemo ga putem namaza, itikafa i drugih ibadeta u ovom mesdžidu, te kroz bratstvo, jedinstvo, slogu i ljubav među nama.

9

Polumjesec
Abdulah Ahmić, preživjeli simbol genocida nad Bošnjacima u selu Ahmići kod Viteza Skandalozno pederizma u Bosni i Kad god izađem iz kuće, Promotori Hercegovini ne miruju. Oni kosvaku priliku da svoju ideologiosjetim kao da me ponovo riste ju nametnu bosanskohercegovačkom Zahvaljujući činjenici da su vode na strijeljanje dršutvu. predobro organizirani i da ulažu ogro-

Pod plaštom brige o pravima Roma pederisti djecu osmog i devetog razreda podučavali kako je poželjno biti peder/lezbejka
djeci održali predavanje kako je sasvim normalno biti peder, kako je lezbejstvo sasvim normalno društveno ponašanje i slično. Djeca koja su iskazala neslaganje sa potrebom da im se promovira homoseksualizam, odnosno djeca koja nisu napisala pozitivan odgovor na postavljeno pitanje da li je homoseksualizam prihvatljiv, bila su izvrgnuta napadu trenera. Oni su tu djecu nastojali da ponize. “Ja sam rekla da mi homoseksualizam ne treba i da za mene to nije normalna društvena pojava, a trener me je napao i rekao mi da ja nisam normalna a da je homoseksualizam i lezbejstvo normalno”, rekla nam je jedna od učenica, koja je je bila primorana da prisustvuje navedenom seminaru. Osim nasilnog promoviranja homoseksualizma djeci osmog i devetog razreda osnovne škole, pederisti su djecu izvrgavali ruglu zbog njihovih jasnih izjašnjavanja da su muslimani, zbog toga što imaju imena koja nisu moderna. Djecu su navodili na negativan odnos prema religiji, a išli su čak i dotle da su pojedinu djecu nagovarali da promijenu ime, jer im je ime staromodno i nije u duhu modernizma. “Trener nam je rekao da je religija puka stvar tradicije i da nam ne treba”. Ovaj slučaj zloupotrebe od strane promotora pederizma pokazuje da su institucije vlasti u Bosni i Hercegovini odavno okupirane i stavljene pod lobističke utjecaje. Roditelji djece moraju više povesti računa o tome ko im i kako obrazuje djecu po školama. Roditelji moraju imati potpunu informaciju na kakve seminare i vannastavne aktivnoati im djeca odlaze.

bdulah Ahmić je preživjeli simbol genocida nad Bošnjacima u selu Ahmići kod Viteza. On je preživio strijeljanje, iako mu je metak prošao kroz slijepočnicu. Jedini je u svojoj porodici preživio zločin HVO-a 16. aprila 1993. godine. Ubijeni su mu otac, majka, brat i tri sestre. Abdulah danas živi u kući ispred koje je strijeljan, u kući u čijem je dvorištu, ispod jabuke, prije nekoliko godina ekshumirao posmrtne ostatke oca i brata. U razgovoru za Saff Abdulah se prisjetio tog teškog iskušenja. “Kad god izađem iz kuće, ugledam mjesto gdje sam strijeljan i onu jabuku gdje sam pronašao babine i bratove kosti. Svaki put preživljavam svaku sekundu tog dana. Kad god izađem iz kuće, osjetim kao da me ponovo vode na strijeljanje. Tog 16. aprila, u ranim jutarnjim satima u kuću su nam upali nepoznati vojnici. Istjerali su mene i mog oca ispred kuće. Kada smo izašli pred kuću vidio sam brata kako leži mrtav, ubili su ga prije nego što su došli po nas. Samo su se odmakli i tu ispred kuće nas strijeljali. Ni sam ne znam kako sam preživio. Nakon nekog vremena došao sam svijesti, ustao i pobjegao pod propust, gdje sam ostao cijeli dan sakriven. Vidio sam da mi je metak prošao kroz glavu, tj. kroz slijepočnicu”, kaže nam Abdulah. Abdulah Ahmić je danas teško bolestan, bubrezi su mu otkazali i čeka da ode u inostranstvo na transplataciju bubrega.

A

mna finansijska sredstva, promotori pederizma uspješno koriste sve slabosti društveno-političkog sistema u Bosni i Hercegovini. Oni su posebno aktivni u Sarajevu. Sljedeći primjer dokaz je kako promotori pederizma u BiH koriste svaku priliku da zaraze našu djecu svojom ideologijom. Već više od godinu dana u Kantonu Sarajevo sprovodi se projekat “Zajedno za inkluzivno i nediskrimininatorno obrazovanje romske djece na Kantonu Sarajevo”. Ovaj projekat finansira Evropska unija a sprovode ga romsko udruženje “Kali Sara-RIC” u partnerstvu sa COI Step by Step i uz podršku pridruženih partnera Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Možda će se neko upitati kakve veze ima priča o homoseksualizmu i pravima romske djece u Kantonu Sarajevo? Zaista je čudno i nespojivo promoviranje homoseksualne ideologije u sklopu projekta o poštivanju prava romske djece. Iako je to teško shvatiti, promotori pederizma pod plaštom priče o pravima romske djece nameću svoju ideologiju djeci iz osnovnih škola u Kantonu Sarajevo. Tako je krajem marta ove godine u hotelu “Terme” na Ilidži održan program za najbolje učenike osmog i devetog razreda osnovnih škola sa područja općine Centar Sarajevo. Treneri su bili veoma nametljivi. Sa djecom su vodili žučne rasprave o identitetima. Zamislite, u projektu o ugroženosti romske djece treneri su od djece osmog i devetog razreda tražili da se izjasne o seksualnom opredjeljenju. Jadna djeca su morala pisati odgovore kojeg su seksualnog opredjeljenja. Prije pisanja odgovora na postavljeno pitanje o seksualnom opredjeljenju treneri su
18. april - 18. džumade-l-uhra

10

Zašto je Mirnes Vehab morao biti kažnjen

elikosrpska politika iz Republike Srpske u posljednje vrijeme vodi kontinuiranu propagandu o navodnom prisustvu vehabija na graničnim prijelazima. Proteklih dana bili smo svjedoci kako je Granična policija BiH pod propagandnim pritiskom srpske politike i medija iz RS-a izmisla aferu policajcu Mirnesu Vehabu. Kao izgovor naveli su da je Mirnes Vehab dozvolio dvojici putnika da klanjaju sabah-namaz u prostorijama graničnog prijelaza. Uz ovaj montirani slučaj velikosrpska politika i mediji danima vode kampanju kako na Aerodromu Sarajevo radi veliki broj vehabija. Ne treba posebno navoditi da velikosrpska propaganda sve Bošnjake na graničnim prijelazima sumnjiči da su potencijalne vehabije. Kada se malo bolje analiziraju postupci velikosrpske propagande lahko je prepoznati da oni vođenjem kampanja o opasnim vehabijama na graničnim prijelazima žele uspostaviti nezvaničnu kontrolu nad ovom sigurnosno-policijskom agencijom BiH, baš kao što su uspostavili potpunu kontrolu na Sipom i Osom. Kažnjavanje Mirnesa Vehaba Austrija

V

Dizanjem galame o vehabijama velikosrpska politika uspostavlja kontrolu nad sigurnosnim sistemom BiH
je poruka svim Bošnjacima uposlenim u Graničnoj policiji BiH, da dobro nauče iz njegovog slučaja i da ih može isto zadesiti ukoliko ne budu pokorni velikosrpskoj politici. Nažalost, niko od bošnjačkih uglednika nije digao svoj glas protiv učinjene nepravde Mirnesu Vehabu. Pouzdano znamo kako je Mirnesu Vehabu upravo ova činjenica najteže pala. Granična policija BiH kažnjava Mirnesa Vehaba zbog sabah-namaza, a žmiri nad činjenicom da 56 službenika ove službe radi sa falsificiranim diplomama. Također, Mirnes Vehab je kažnjen zbog sabahnamaza a glavni čovjek specijalne jedinice Sipe se javno hvali nadimkom Četnik. U Sipi radi više Srba koji su učestvovali u genocidu nad Bošnjacima. Niko ne postavlja pitanje zašto oni rade niti ih ko kažnjava. U Sipi na rukovodećim pozicijama nema nijednog Bošnjaka, a kao što smo već rekli, specijalnim snagama rukovodi Četnik. Tako to radi velikosrpska politika u BiH.

Bošnjačka politička scena

Mustafa Cerić osniva stranku i kandidira se za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

O

Petnaestogodišnja Sabina Selimović udala za čečenskog dobrovoljca u redovima Idiša
Na društvenim mrežama, naročito na Facebooku vode se ozbiljne propagandne kampanje koje služe za mobilizaciju mladih djevojaka, kao što su Sabina i Samra, za odlazak i udaju u Siriju. Ova kampanja posebno je izražena na njemačkom govornom području. Ni naše govorno područje ne zaostaje po ovom pitanju. Tako smo ovih dana naišli na komunikaciju između Elvire Karalić (Elvira Karalić je krajem prošle godine ostavila muža i dvoje djece i pobjegla u Siriju gdje se udala za jednog od bosanskih ratnika) i E. P., sestre jednog od poginulih pripadnika Idiša iz Krajine. Elvira Karalić u toj komunikaciji nagovara mladu srednjoškolku da što prije dođe u Siriju. Ovakvih slučajeva će biti još dosta. Sirijski doborovoljci iz redova Idiša i drugih jedinica razradili su ozbiljan sistem mobilizacije mladića i djevojaka.
18. april - 18. džumade-l-uhra

dlazak petnaestogodišnje Sabine Seimović i njene drugarice, šesnaestogodišnje Samre Kešinović na sirijsko ratište uzburkao je javnost u cijeloj regiji. Nakon što je Saff prenio apel za pomoć zabrinutih roditelja spomenutih djevojčica, za ovaj slučaj zainteresirala se kompletna javnost u regiji. Proteklih dana pokušali smo doznati više detalja o ovom slučaju. Sabina i Samra su bile nerazdvojne drugarice. Prije odlaska u Siriju dogovorile su udaju za borce Idiša. Avionom su otišle do Turske gdje su ih dočekali oni koji su organizirali njihov odlaska i udaju u Siriji. Odmah po dolasku u Siriju, Sabina Selimović se udala za čečenskog dobrovoljca u redovima Idiša, poznatog po nadimku Seyfullah. Za Samru Kešinović još uvijek nema pouzdanih informacija. Također, po svemu sudeći, organizatori odlaska i udaje Sabine Selimović i Samre Kešinović nisu iz Bosne i Hercegovine. Riječ je osobama koje žive u Austriji i Njemačkoj.

skoro će se na bošnjačkoj političkoj sceni pojaviti nova politička stranka. Prema saznanjima do kojih je došao Saff, novu političku stranku osniva Svjetski bošnjački kongres, odnosno dr. Mustafa Cerić i muftija Muamer Zukorlić. U toku su završne pripreme za osnivanje stranke. Još uvijek se ne zna ime stranke. Međutim, zna se da će dr. Mustafa Cerić biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na predstojećim općim izborima u oktobru ove godine. Teško je u ovom trenutku predvidjeti kako će bošnjačko biračko tijelo reagirati na političku stranku muftije Muamera ef. Zukorlića i Mustafe Cerića. Kao što se zna, muftija Muamer ef. Zukorlić ima dosta političkog iskustva, on već ima jednu stranku u Srbiji i ima veliku podršku Bošnjaka u Sandžaku, odnosno u Srbiji, a kakav politički utjecaj i podršku će imati u Bosni i Hercegovini to će se tek vidjeti. Dr. Mustafa Cerić je u proteklom periodu, kao lider Islamske zajednice u BiH, odigrao veoma važnu ulogu za IZ-e i za Bošnjake u cjelini, na mnoge izazove odgovorio je na pravi način. Doduše, Mustafa Cerić je svojim autoritetom tada pomogao Fahrudinu Radončiću da se ugura na političku scenu. Cerić danas priznaje da je pogriješio, tj. da ga je Fahrudin Radončić prevario. Zato će biti zanimljivo vidjeti kako će Bošnjaci reagirati na političku karijeru dr. Mustafe Cerića, naročito kako će reagirati kada Mustafa Cerić i Fahrudin Radončić stanu jedan naspram drugog u izbornoj utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Bit će zanimljivo i kako će Fahrudin Radončić reagirati na novu konkurenciju. Do sada je Radončić opasnost vidio samo u Bakiru Izetbegoviću, vidjet ćemo kako će se nositi sa dr. Mustafom Cerićem. U svakom slučaju, ovo će biti zanimljiva izborna godina.

U

11

Rusija vs. BiH

Diplomatska ofanziva Ambasade Rusije na Republiku Srpsku

Agencijske vijesti

O

itold Vaščikovski, poljski stručnjak za sigurnost, bivši zamjenik šefa Poljske nacionalne bezbjednosti i zamjenik ministra upozorio je ovih dana da je Bosna i Hercegovina ugrožena zbog nove politike Vladimira Putina. “Bio sam prije nekoliko dana u Sarajevu, znam da su Bosanci u šoku dok gledaju kako Rusi žele da situacija eskalira i da se pobune bosanski Srbi, rasture Bosnu na dijelove i pripoje je Srbiji. Putin nema samo planove za Ukrajinu, već i za druge zemlje u Centralnoj i Istočnoj Evropi”, izjavio je ovaj bivši poljski zvaničnik za agenciju NAP. Pažljivijom analizom ponašanja ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini Aleksandra Bocana Harčenka lahko se može doći do zaključka da Rusija nešto muti u Bosni i Hercegovini. Otkako je Rusija okupirala Krim, ambasador Harčenko svakih desetak dana drži konsultacije Miloradu Dodiku u Banjoj Luci. Naravno, Milorad Dodik redovno poslije sijeljenja sa ruskim ambasadorom ispali rafal prijetećih izjava, najava da Bosna i Hercegovina ne može opstati. Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini ima svoju web stranicu. Sudeći po izvještajima na web stranici Ambasada Rusije svoju misiju sprovodi isključivo na teritoriji Republike Srpske. Ruska ambasada ulaže ogromne napore u realizaciji brojnih diplomatskih aktivnosti u gradovima RS-a. To znači da je RS za Rusiju od izuzetne diplomatske važnosti.

V

d deset kantona u Federaciji BiH, u četiri sa bošnjačkom većinom (Tuzlanski kanton, Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski i Unskosanski) je dvije trećine od ukupnog broja nezaposlenih u BiH, a četiri petine u FBiH, piše bh. novinska agencija Patria. Broj nezaposlenih u BiH je 556. 892, a u FBiH 394.350, a samo u ova četiri kantona na evidencijama službi za zapošljavanje je čak 290.282 osoba. Po kantonima to izgleda ovako: Tuzlanski kanton 99.536, Kanton Sarajevo 72.641, Zeničko-dobojski kanton 71.442, Unsko-sanski kanton 46.663 nezaposlenih osoba. Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH smatra da u BiH postoje regionalni dispariteti u razvoju. “Sa ekonomske strane, neke regije su i do 19 puta razvijenije za razliku od drugih. Primjer zapadne Hercegovine i istočne Bosne to potvrđuje. U dijelu zapadne Herecgovine u odnosu na druge dijelove razvio se biznis, a poznato je da ekskluzivna prava uvoza roba idu preko tog dijela BiH. Čak analize pokazuju da radna snaga iz centralne Bosne gravitira prema zapadnoj Hercegovini”, navodi Hasić za Patriu. Iz štampe izašla knjiga Almira Mehonića

Više od dvije trećine nezaposlenih u BiH su Bošnjaci

Posljednjih godina evidentne su i migracije stanovništva. Hasić smatra da se i one dešavaju iz ekonomskih razloga. “BiH nema strategiju razvoja, pogotovo regionalnu strategija razvoja. Postoje pojedine regije koje imaju ekskluzivitet da stvaraju, da zapošljavaju kao i ekskluzivna prava u bankarskom sektoru i trgovini”, kaže Hasić. U ostalih šest kantona (Posavski, Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Kanton 10, Hercegovačko-neretvanski i Zapadno-hercegovački) je oko 104.000 nezaposlenih. Najmanji broj nezaposlenih je u Bosansko-podrinjskom 3.673, Posavskom 5.643, Kantonu 10 9.498 i Zapadno-hercegovačkom kantonu 10.435 osoba. Dok je u Srednjobosanskom kantonu 41.864 i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu 32.955 nezaposlenih osoba, piše NAP.

J

oš jedna u nizu knjiga bošnjačkih autora iz Luksemburga je ugledala svjetlo dana. Naime, riječ je o jednoj neuobičajenoj formi publicistike, koja se kroz političke eseje, kolumne i zapise javlja u knjizi “Sandžački čvor” Almira Mehonića. U izdanju poznatog i priznatog sarajevskog udruženja i sa recenzijama istaknutih intelektualaca ova knjiga na svom samom startu mami pažnju i pozornost. U uvodu knjige autor kaže da su tekstovi nastali u proteklih desetak godina i da su svjedoci i brana zaboravu najznačajnijih tema i događaja vezanih za Bošnjake, Sandžak, odnos države prema njima, kao i odnos među sandžačkim akterima.
18. april - 18. džumade-l-uhra

“Sandžački čvor”

12

Uz godišnjicu genocida nad Bošnjacima u Ahmićima

Sarajevo

D

Kako su britanski vojnici zločin u Ahmićima iskoristili za propagandne svrhe
svrhe. Kao što se vidi, na fotografiji britanski vojnici poziraju vojnom snimatelju pored kampanjole u kojoj su nagomilana tijela ubijenih Bošnjaka. Teško je shvatiti ovakvu bezosjećajnost britanskih vojnika, koji su pored ovako zastrašujućih scena zločina imali volje i vremena da se fotografišu za vojne propagandne albume.

anas se obilježava 21. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Ahmićima kod Viteza. Hrvatski zločinci su tog 16. aprila 1993. godine ubili 116 Bošnjaka. Ubijali su sve redom. Kada su Hrvati završili svoj krvavi pir, na mjesto zločina došli su britanski vojnici, pripadnici UNPROFOR-a. Fotografije koje prilažemo dokaz su da su britanski vojnici ovaj strašni zločin iskoristili za propagandne

Šemsudin Mehmedović jedini bošnjački političar koji je pomogao policajcu Mirnesu Vehabu

Kakva je Republika Srpska u očima Dževada Hodžića ne može izgovoriti! Bošnjak koji izgovori takvu rečenicu pristaje da se zaboravi Srebrenica i sva druga stratišta koja su ugrađena u temelje Republike Srpske, koja, takva, genocidna, ne može biti ništa, a kamo li bolji dio naše drage domoakon što nas je akademik vine! ...Izuzev ako ovaj Dževad neće da Muhamed Filipović šokirao svo- udovolji Miloradu Dodiku i velikosrpjim stavom o negenocidnosti Republike skim ideolozima koji upravo na takvim Srpske, prvi saradnik reisu-l-uleme postavkama grade svoje poruke o “neoKavazovića, profesor Fakulteta islam- drživosti Bosne i Hercegovine”. A kada skih nauka i kolumnista Oslobođenja takva monstruozna izjava dolazi od prDževad Hodžić je koji dan poslije pope- vog saradnika reisu-l-uleme Kavazovića, čatio ovaj nevjerovatni zaplet bošnjačke zaduženog za odnose sa javnošću, onda pameti. Naime, Dževad Hodžić je u se to ispostavlja kao nacionalni proOslobođenju objavio kolumnu pod na- blem. Potvrdu karaktera ovakve jedslovom “Republika Srpska je ipak bolji ne izjave možemo naći kod jednog dio Bosne i Hercegovine”. On piše o drugog Dževada, onog koji se preziva obrazovanju, politici finansiranja uni- Galijašević, a koji je šampion u blaćeverziteta, ali, sve to ne smije biti razlog, nju Bošnjaka i izmišljanju tzv. islamili povod, da jedan Bošnjak, ma koji skog terorizma. Dževad Galijašević je u Bošnjak, izgovori ovu sramnu rečeni- intervjuu za bijeljinsku, ekstremističku cu da je – “Republika Srpska bolji dio BNTV, također kazao da – “Republika Bosne i Hercegvine”. Budimo jasni i gla- Srpska pokazuje da je bolji dio BiH”. sni: Normalan Bošnjak takvu rečenicu Šta je ovaj Dževad onom Dževadu?

N

Kad se pamet pomuti i kada savjetnik reisu-l-uleme napiše da je RS bolji dio BiH

roteklih dana bili smo svjedoci kako je Granična policija BiH pod propagandnim pritiskom srpske politike i medija iz RS-a izmislila aferu graničnom policajcu Mirnesu Vehabu. Kao izgovor naveli su da je Mirnes Vehab dozvolio dvojici putnika da klanjaju sabah-namaz u prostorijama graničnog prijelaza. Kažnjavanjem Mirnesa Vehaba oduzimanjem 30 % posto od plaće poruka je svim Bošnjacima uposlenim u Graničnoj policiji BiH, da dobro nauče iz njegovog slučaja i da ih može isto zadesiti ukoliko ne budu pokorni velikosrpskoj politici. Nažalost, bošnjački političko –vjerski uglednici nisu učinili ništa da zaštite Mirnesa Vehaba od očigledne nepravde, tj. bošnjački političari su svojim nečinjenjem ostavili slobodan prostor velikosrpskoj propagandi da radi šta hoće. Jedini bošnjački političar koji je pokazao nivo odovornosti i izrazio spremnost da pomogne Mirnesu Vehabu jeste Šemsudin Mehmedović. Naime, gospodin Mehmedović se prije nekoliko dana sastao sa Mirnesom Vehabom i izrazio svoju podršku i spremnost da se uključi u zaštitu njegovih prava. Nije ovo prvi put da je Šemsudin Mehmedović pokazao spremnost da pomogne onima čija prava su ugrožena. Pozivamo i druge bošnjačke političare da pokažu odgovornost prema potrebama običnog čovjeka.

P

18. april - 18. džumade-l-uhra

13

Društvo
Bosanske medijske paradigme

Tuđi glas bošnjačkog avaza
Dobar glas se daleko čuje, a zao još dalje, podsjeća stara bosanska poslovica! “Avaz” kao da je postao megafon srbskih interesa u BiH, i to preživile velikosrbske hegemonističko-paternalističke politike, njihov trojanski konj. Kako drugačije objasniti noseće naslove “Avazovih” izdanja, kao što je naslov na cijeloj strani jednog priloga kojim se citira poruka srbijanskog ambasadora: Srbija neće kočiti reformski put BiH. Kome se upućuje takva poruka? Po kojem pravu i s kojim razlogom bi trebala kočiti Bosnu zemlja koja je bila sponzor genocida nad temeljnim bosanskim narodom? Piše: Safet Kadić vaz laže, glasio je jedan transparent koji je prije desetak godina, na prelomu milenija, nosio okačen o vrat jedan čovjek, idući gori-doli duž glavne sarajevske saobraćajnice u Neđarićima, naspram razrušene zgrade predratnog “Oslobođenja”, u koju se već bio uselio i “Avaz”. Mogli su ga viditi svi oni koji su automobilom ili tramvajem sa zapadne strane, iz pravca Ilidže i Stupa, ulazili u grad, kao što sam ga vidio i ja. Mene je novinarska znatiželja navela da dođem mahsuz do njega i razaznam o čemu se radi. Predstavio se kao prevareni čovjek iz Tomislavgrada, nekadašnjeg Duvna, koji je trebao doći u Sarajevo na ljekarsku komisiju, ali mu je taj put propao zbog pogrešno objavljenog autobuskog reda vožnje u “Dnevnom avazu”, tražeći da mu “Avaz” nadoknadi učinjenu šćetu (umjesto šćeta, “Dnevni avaz” bi napisao uštrb). Sutradan sam pogledao informaciju koju je objavio “Dnevni avaz” o tom događaju i ostao konsterniran bezočnom laži. Pisalo je da je neki nevoljnik pokušao silom ući u prostorije lista “Oslobođenje”, uzvikujući “Oslobođenje laže!”, da bi dobio novac koji mu oni navodno duguju, ali oni se na to oglušuju. Da im ne bi smetao u poslu, priskočili su mu u pomoć “velikodušni” avazovci iz susjednih prostorija, humanitarno skupili nešto novca i uputili da ide odakle je došao. Ova davna epizoda pala mi je na pamet kada sam nedavno na televiziji vidio glavnog urednika ovoga lista kako u Mostaru uručuje povelju “ličnosti godine” eresovoj premijerki, koju joj dodjeljuje “Večernji list” iz susjedne Hrvatske i kako podanički skakuće oko nje. ratelj i tutor, a to bi mogao biti baš on, na šta tipuje “Avazova” ličnost godine. Avaz se utrkuje s drugima da obznani da je nakon izbora u Srbiji i pobjedom Vučića Srbija izabrala budućnost, a ne prošlost. Da, Srbija je izborom Vučića izabrala budućnost Vučićeve prošlosti. Dobar glas se daleko čuje, a zao još dalje, podsjeća stara bosanska poslovica! “Avaz” kao da je postao megafon srbskih interesa u BiH, i to preživile velikosrSrbija u budućnosti bske hegemonističko-paterVučićeve prošlosti nalističke politike, njihov trojanski konj. Kako drugaOvaj list slovi kao glavni čije objasniti noseće naslove eksponent hrvatske tuđman“Avazovih” izdanja, kao što je bobanovske imperijalne i naslov na cijeloj strani jednog pokrovitelj herceg-bosanpriloga kojim se citira poruka ske separatističke politike srbijanskog ambasadora: Srkojom se u miru promovibija neće kočiti reformski put še hrvatski ekskluzivitet u BiH. Kome se upućuje takva BiH, nasuprot bosanskom poruka? Po kojem pravu i s multikulturalnom družtvu kojim razlogom bi trebala koOd samog i podpuno ignorišu i elimičiti Bosnu zemlja koja je bila osnivanja “Avaz” niraju Bošnjaci po matrici sponzor genocida nad temeljse etablirao kao cvetković-mačekovskog donim bosanskim narodom? A glavna poluga govora o podjeli BiH. Tako i to je lažno i licemjerno, jer esdeaovske se “Avaz” podanički podlaže svojim očima vidimo kako vlasti i kao takav već uveliko ostvarenoj strapreko svojih satelita u genonametnuo kao noj medijskoj kolonizaciji cidnom entitetu blokira euvodeći medij, naše zemlje. Nešto mi je roatlantske integracije BiH i meljući sve govorilo da je baš on autor kroji vanjsku politiku BiH. pred sobom. one gori spomenute lažne Ovim i sličnim porukama na Kao dnevni “Avazove” informacije mada sve načine se pokušava Srbija bilten vodeće sam i tada bio uvjeren, poabolirati od odgovornosti za bošnjačke znavajući red stvari u tom genocid, zataškati prošlost i partije, glumio listu, da je to sve iz glave zakamuflirati neprijateljski je glavnog “glavnog bosa”. Kao što je bekgraund i osvajački ciljevi zaštitnika iz iste glave desetak godina te politike u smislu: nikom bošnjačkog kasnije potekla ideja da Šeništa, idemo dalje! Kao da je šeljov podmladak Aleksan- naroda i njegovih otudašnja politika pomorila interesa. dar Vučić, koji je već stasao u Bosni neke virtualne figudo premijera susjedne Srbije, re iz video-igara, a ne žive zemlje pokrovitelja genociljude i sve njihove svjetove. da Srba nad Bošnjacima u Kao da nije ostavila trajne Bosni i Hercegovini, postatraume ne samo na srodnine “Avazova” ličnost godine. Svima je cima poubijanih, nego na svim preživiveć poznato i to da je budući srbijanski lim Bošnjacima i njihovim tek rođenim premijer još onomad sa skupštinske go- potomcima. “Dnevni avaz” i u pogledu vornice nacistički poručivao NATO-u: književnojezičke politike slijedi takvu Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu prosrbsku orijentaciju kao da ne djelumuslimana! Danas Vučić posredstvom je u Bosni koja ima svoj jezički izraz i bosanskih medija, preko svog ađutan- svoju standardnojezičku normu. Da bi ta Rasima Ljajića, poručuje da će on se uvjerili u to, dovoljno je uzeti samo svojim vezama pomoći da se arabski nekoliko en passant zabilježenih primjekapital investira u BiH. Ako je Bosna ra, u ad hoc iztraživanju metodom sluspala na to, onda nam, zaista, treba sta- čajnog uzorka, u svega nekoliko osobina
18. april - 18. džumade-l-uhra

A

14

koje vidno markiraju bošnjački izraz u pogledu fonetsko-fonoložke strukture, i to po maksimalno objektivnom pristupu zasnovanom na triplicitnoj relaciji: narodni jezik (organski idiom) – normirani književni jezik (standardnojezički idiom) – medijska praksa. Avazov naslov Milionske zarade nauštrb fondova običan svijet uobće nije razumio, jer je riječ uštrb čisti srbizam naslijeđen iz crkvenoslavenskog, a znači šćeta/šteta, kvar, gubitak, ali ga, čak, i predratni srbski riječnici obilježavaju kao arhaizam. Bošnjacima se ovaj izraz čini stranim i po tome što sadrži dvoglas št kao fonemu u riječima, u kojima na istom mjestu u bošnjačkim narodnim govorima fungira fonema šć. Kako stoji u Srpskom pravopisu iz 1995. godine, “srpskom izrazu su svojstveni oblici sa št, koji su preuzeti iz ćirilometodskog (staroslovenskog i srpskoslovenskog) nasleđa”. Nasuprot tome, bošnjačkom izrazu su svojstveni oblici sa šć na istoj poziciji u riječima. Tako, primjerice, bošnjačke riječi: išče (: iskati), šćap, šćene, ušćap, gušćer, alterniraju srbske: ište, štap, štene, uštap, gušter. Dok se u Bosni kaže: na šćesrce (< na išče srce), u značenju na prazan želudac, štakavci će reći: na štesrce ili podpuno deformisano: na tašte. Glasovna sekvenca šć (dvoglas i fonema) ne pripada samo korijenskoj morfemi, nego se nalazi i u brojnim sufiksalnim morfe-

mama, kao što su: -šće, -išće, -šćina, -šćad, -šćenje, -ašćina, itd. Još dok nije bila “pukla tikva” između SDA i “Dnevnog avaza”, dok je slovio kao bošnjački medij i na toj floskuli svakodnevno ubirao harač od svojih čitalaca, firmi i institucija po cijeloj Bosni, gdje su Bošnjaci imali vlast, ovaj list se bezskrupulozno uključio čak i u krivotvorenje, odnosno štakaviziranje, zapravo srbiziranje, izvornih bosanskih naziva mjesta – toponima. Zar treba podsjećati na obćepoznatu činjenicu da jezička baština, pohranjena u toponimima kao sedimentiranim jezičkim spomenicima, najizvornije svjedoči o postojanju jednog naroda na svojoj rodnoj grudi. To je nezamjenjivi biljeg obitavanja u svojoj postojbini i neraskidiva veza sa rodnom zemljom. Jer toponimi su najizvorniji i najpouzdaniji izraz duha, identiteta, tradicije i kontinuiteta jedne društvene zajednice. U toponimima je sadržana i sačuvana ona supstanca duha izvornog domicilnog stanovništva, koja čuva šifru njihovog identiteta i civilizacijski kod njihova postojanja. Bosanski toponimi i drugi geografski nazivi su supstanca bosanskog duha i jezika, sedimentiranih
18. april - 18. džumade-l-uhra

Postoje još brojni zabilježeni primjeri iz kojih se jasno vidi da “Avaz” ne poštuje bosansko jezičko naslijeđe i da se lažno legitimira kao bošnjački list, prije bi se moglo reći da je još jedna srbsko-hrvatska podvala za izpiranje mozga destruiranim Bošnjacima.

na zemlji Bosni. Ako je jezik rodno mjesto duha, onda su toponimi njegovi spomenici. Avazovi srbizmi

Falsifikovanjem imena zeničkog naselja Gradišće u Gradište te visočkog mjesta Okolišće u Okolište ovaj list je prevršio svaku mjeru. Umjesto da izpravi grešku, na koju mu je dobronamjerno skrenuta pažnja, glavni urednik toga lista podvaljuje da su ti oblici “preneseni u formi koja se službeno koristi” i čak optužio “lokalne vlasti Zenice i Visokog” za to. I dok su “lokalne vlasti Zenice” šutile, ovo je odlučno demantovao tadašnji transparentni načelnik općine Visoko Munir Alibegović, pozivajući se na zakon iz 1986. godine kojim je to regulisano. Nije ni mogao drugčije postupiti, jer su svi toponimi u visočkom kraju, koje je zabilježio i srbski kraljevski etnograf, Milenko S. Filipović, još prije stitinjak godina, izključivo šćakavski: Okolišće, Selišće, Šćit, Igrišće, Mostišće, Vignjišće, Podrašće, Guvnišća, Bojišća, Bogošće, Vinišće, Pišćetovo brdo, Bašćica, Korišćak, Repišće, Koprivišće, Šćitari, Broćišća, Papratišće, Krušćica. Ovaj i drugi mediji

15

slično postupaju i sa nazivom površinskog kopa kakanjskog rudnika Vrtlišće, otkrivenom prije četrdesetak godina na mjestu zbrisanog sela istog imena, koje se u medijima sistematski pokršćava u Vrtlište. Bivši kakanjski načelnik Mensur Jašarspahić je upozoren na to, ali ništa nije poduzeo. Čak se ovaj ‘pokršćeni’ naziv Vrtlište koristi u općinskoj administraciji, u što se svako može uvjeriti ako posjeti ured geometara, gdje se na zidu nabrajaju mjesta koja spadaju u područnu nadležnost pojedinih geometara. Tako ova općina suicidno daje za pravo navedenom listu. Zapravo, slijedi taj list kao zvanični organ vladajuće partije. I u pogledu upotrebe glasa h “Avaz” slijedi srbski narodni izraz kojemu su svojstveni oblici bez h. Svako bi se naježio nad “Avazovim” naslovom Svatovske ma’rame na dženazi (umjesto mahrame), a začudio nad nadnaslovom da je Zenička manekenka otputovala u Pečuj, prema srbskom pravopisu, a ne Pečuh, prema bošnjačkoj tradiciji. (En passant: U Pečuhu je, pored ostalog, živio i umro čuveni bošnjački historičar iz 16. stoljeća Ibrahim Alajbegović Pečuhija, kome je tadašnji budimski beglerbeg Ferhat-paša Sokolović, osnivač Banjaluke, bio tetak po očevoj strani. Alajbegovići su, inače, potomci stare bosanske srednjevjekovne vlastelinske porodice sa prostora Zgošće,

“Avaz” se utrkuje s drugima da obznani da je nakon izbora u Srbiji i pobjedom Vučića Srbija izabrala budućnost, a ne prošlost. Da, Srbija je izborom Vučića izabrala budućnost Vučićeve prošlosti.

čiji potomci i danas tu žive.) Dok u tom listu stoji naslov: Lopovi odnijeli stolarsku mašinu za rezanje i ‘oblanje, čovjek iz naroda, kao što je Enver Mešić, načelnik Odjela krim-policije PU Kalesija, prirodno će, narodski, reći: Tu je i hoblarica... U “Avazovim” križaljkama redovno je ma’na (umjesto mahana), tar’ana (umjesto tarhana), riječi čoja i ‘ajvar prisijecaju se (ukršćaju) na slovu j, prema srbskom izrazu, umjesto na slovu h, prema bošnjačkom izrazu čoha i hajvar. “Avaz” i u prevodu naziva jednog stranog filma koristi gluvističku verziju: Gluva svadba, umjesto Gluha svadba. Možda ih je ponio naziv romana Branka Ćopića Gluvi barut, po kojem je Nenad Dizdarević pred sami rat snimio istoimeni film. Za ove boljke, izgleda, “Avazu” nema iladža kad jedan sportski novinar napiše: Od ovakve pobjede nije bilo boljeg načina da se još jednom me’lemom namaže rana... (umjesto mehlemom). U pogledu ijekavizma, ovaj list, umjesto njegovanja bosanskih narodnih oblika koji čuvaju ikavsku tradiciju, razvija, čak, suprotnu tendenciju stvaranja hiperijekavizama kao što je u njegovom naslovu Janu pretukla Nijemica, a u intervjuu sa Dinom Merlinom, nakon premijernog izvođenja pjesme koja je zastupala BiH u takmičenju za pjesmu Eurovizije, jedna novinarka je napisala
18. april - 18. džumade-l-uhra

podpuno nepravilan oblik po svim sh. pravopisima i gramatikama: Svaki diplomata pozavidjeo bi Dini na ovom odgovoru. (Gore od ovoga je samo postupak lokalnih vlasti Zenice koje su napravile suicidnu diverziju prema Kulinovom Velikom sudiji Gradiši iz zeničkog Gradišća: prvo su ga ijekavizirale u Gradješa, a potom jotovale u Građeša, bez ikakvog utemeljenja, čak protiv zdrave pameti. Ni to im nije bilo dovoljno, nego su jednu zeničku ulicu prozvale tako nagrđenim imenom. To je čisti neprijateljski gest, kojim se potire vlastiti identitet, vlastito biće.) Jedan zaštićeni svjedok Hažkog tužilaštva protiv Radovana Karadžića, koji je preživio strijeljanje hiljadu Bošnjaka u Kravicama, svjedočeći o logorskim patnjama kroz koje je ranije prošao i zlostavljanju obtuženika koje je činio jedan zločinac, upotrijebio je izvorni narodni oblik sikira: Donosio je krvavu sikiru da nam pokaže šta rade sa zatvorenicima. I majstor Salko iz Piskavice u sjeveroistočnoj Bosni objašnjava jednom televizijskom ljubopitcu: Ovo je sìkira. Tu riječ će ovaj list ijekavizirati u jednom naslovu sa nevjerovatnom igrom riječi i morbidnim asocijacijama iz podzemlja te jezički neinventivnim zvukovnim analogijama: Sjekira je moj sekjuriti. Za ovakve nesuvisle semantičke analogije, zasnovane na zvukovnim asocijacijama, stari Latini su imali efektan paradoks: caneo non canedo (pas po tome što ne pjeva). A u ijekavskoj Banjaluci je zabilježen čak i patronim Sikiraš. Ako bi se hotio zaposliti u “Avazov” sekjuriti morao bi promijeniti prezime u Sjekiraš. Čak i takve nebuloze su ništa prema onome kako je ovaj list krajnje neprofesionalno i civilizacijski nedopustivo oskrnavio patronim čuvenog gvardijana fojničkog samostana iz 15. stoljeća fra. Angela Zvizdovića ijekaviziravši ga u Anđel Zvjezdović. Taj list će bezobzirno ijekavizirati sve živo. U svojoj (pomodarskoj) ijekavskoj revnosti ide čak u krajnjost: prije će upotrijebiti e i gdje ne treba, nego i gdje treba. Dok u tom listu stoji ekavski naslov: Potpuno sazreo pisac, dotle će jedan kulturni poslenik iz Bihaća na televiziji sasvim prirodno kazati: Smatram da je sazrilo vrijeme. Prije nekoliko sedmica i popularni voditelj TVbingoshowa, Hazim Begagić, u jednoj prilici vrlo jasno i pravilno reče: Sàzrīvā situacija. Ovo je značajno napomeniti, jer su povijestno svi ikavci štokavci na Balkanu – etnički Bošnjaci. Za razliku od izvornih govornika i izvornog bosanskog jezičkog naslijeđa, kao što je, na primjer, Radovan Palavestra, načelnik Opštine Istočni Mostar, koji je povodom prošlogodišnjih požara izjavio: Vidite da je sve izgorilo, “Dnevni avaz” upotrebljava ijekavske oblike glagola goriti: Gorjelo potkrovlje

16

kuće Mustafe Šabića” ili: Gorjela Baščaršija. Da bi u tome bio dosljedan, taj list čak falsifikuje govor izvornih govornika. Gledaoci FTV jasno su vidili i čuli kako Lutvo Fazlagić iz Kule Fazlagića kod Gacka jasno kaže da je gorilo (kao i reporter sa lica mjesta, Goran Karanović), ali ga dan kasnije “Avaz” citira u krivotvorenom, ijekaviziranom obliku: Džamija je počela gorjeti. Postoje još brojni zabilježeni primjeri iz kojih se jasno vidi da “Avaz” ne poštuje bosansko jezičko naslijeđe i da se lažno legitimira kao bošnjački list, prije bi se moglo reći da je još jedna srbsko-hrvatska podvala za izpiranje mozga destruiranim Bošnjacima. Široj javnosti, posebno mlađim generacijama, nepoznato je kada i kako je nastao “Dnevni avaz”. Od samog nastanka za ovaj list vezuju se razne kontroverze. Ima dosta simbolike i u vremenu i načinu nastanka ove novine. Nastao je i stasao u vrijeme najveće (ratne) nesreće (praktično na nesreći) bošnjačkog naroda, neposredno nakon srebreničkog genocida 1995. godine. “Dnevni avaz” je formalno nastao iz nešto ranije pokrenutog i gotovo nepoznatog sedmičnog lista velikog formata “Bošnjački avaz”, bez ikakve infrastrukture, pa je stvarno nastao otimanjem tuđe i uništavanjem već postojećeg dnevnog lista “Večernje novine”, sa polustoljetnom tradicijom najtiražnijeg dnevnog lista u BiH. Perfidno je već je bila pušćena krilatica da su, navodno, najbrojniji predratni dioničari “Večernjih” bili Srbi. Izvršen je klasični puč uz pomoć “trojanskog konja”. U novinarskim krugovima se pričalo da je sve počelo od onog miliona (ili dva), dobijenog od SDA, pa je od tih para “utemeljitelj”, navodno, podmitio tadašnjeg glavnog urednika “Večernjih novina” Fetu Ramovića da za pare prevede urednike i novinare da prave novi list. Tako je jednog dana ista urednička i novinarska ekipa od četrdesetak ljudi, na čelu sa glavnim urednikom, umjesto u “Večernje novine”, u Pruščakovoj ulici u centru grada, otišla u, za tu priliku adaptirani, predratni Dom kulture “Vaso Pelagić” u sarajevskom naselju Grbavica i napravila novu novinu koja je sutradan ugledala svjetlo dana pod imenom “Dnevni avaz”. Preslikao je i osnovni koncept “Večernjaka”, što nije bilo nimalo teško, jer su ga stvarali upravo njegovi novinari i urednici. Ostali zaposlenici obezglavljenih “Večernjih”, koji su cijeli rat, goli i bosi, gladni i žedni, profesionalno pravili i distribuirali novinu, ostavljeni su na milost i nemilost zle postratne sudbine. Od samog osnivanja “Avaz” se etablirao kao glavna poluga esdeaovske vlasti i kao takav nametnuo kao vodeći medij, meljući sve pred sobom. Kao dnevni bil-

ten vodeće bošnjačke partije, glumio je glavnog zaštitnika bošnjačkog naroda i njegovih interesa. U medijski pa potom i u politički diskurs unio je makijavelističku beskrupuloznost. Ni ime mu nije izvorno iz bosanskog jezika, nego posvojenica iz turskog, čime se želilo providno podilaziti i Bošnjacima i Turcima. Ali i tu je nešto pobrkano. Ovaj naziv bi se mogao odnositi na audio-vizuelni medij, a ne štampani, jer avaz u turskom znači (ljudski) glas, a ne vijest, što je u osnovi novinarstva. Za tu riječ, ako je hotio uzeti iz turskog, adekvatna bi bila riječ haber, što upravo znači vijest. (Turski list sa tim imenom odavno izlazi u Istanbulu, naravno na turskom jeziku.) Iz svega rečenog i mnogo više nerečenog lahko se može zaključiti u čije gajde puše ovo nekadašnje esdeaovsko medijsko čedo, za koje mnogi smatraju da je stasalo na korupciji, bezskrupuloznom uništavanju drugih, otimanju tuđeg i lažnom zaklinjanju u Bosnu, koju sve te godine parazitski siše i lešinarski pustoši na isti način kao i nenarodna vlast koju je on do jučer koruptivno uzdizao, a danas osvetnički gazi. Najkoruptivniji potez, koji će ući u anale svjetskog sindikalnog organizovanja je svakako potez ministra sigurnosti, kao ekskluzivnog državnog funkcionera, koji svoju plaću poslodavca ustupa zaposlenicima i sindikatu tog ministarstva kao sindikalnu članarinu. To je aksiom mita i korupcije! To ni Engels, kao “radnička majka” i marksista (iako industrijalac), nije uradio! Umjesto ionako preplaćenih državnih činovnika,

ako se baš želio izkazati takav merhametli humanitarac, mnogo korisnije je bilo te pare investirati u sindikalno organizovanje zaposlenih u njegovoj medijskoj kući, ali i to bi bila korupcija pa bi najbolje došle kao stipendija desetini najtalentovaniojih studenata, koji bi poslije dizali ovu zemlju iz pepela. Nepostojanje svijesti o značaju medija i ksenofobično ignorisanje ovoga nezamjenjivog resursa moderne civilizacije Bošnjacima i njihovim dugogodišnjim jalovim nosiocima vlasti svakodnevno se obija o glavu, a prijeti i da im dođe glave! Svaka ozbiljna analiza bi pokazala da je krahu bošnjačke državotvorne politike, osim prihvaćanja podijeljenosti zemlje, privatizacijske pljačke državnih resursa, korupcije i nepotizma i općeg osiromašenja družtva, “kumovao” i rigidan odnos prema medijima, bez kojih se u savremenom dobu ne može ostvariti nijedna društvena misija, a kamoli izgradnja države. Kao novinar i neposredni učestnik ratnih i poratnih događaja bio sam živi svjedok tih, neki bi rekli, biblijskih lutanja. Ako je i postojao autentični bošnjački avaz, on je odavno umuknuo, a Bošnjaci kao da su (ponovo) zalutali na društveno-povijestnoj vjetrometini. Pravu paradigmu toga stanja čini upravo ta bošnjačka himera, zvana “Avaz” mada se sam svojim amblemom predstavlja kao zmaj, istina u stilizaciji nekog priučenog dizajnera, pa više nalikuje vjeverici, nego zmaju! Pare kvare insana, a nemanje ih još više, gorko bi jeknuo bosanski narod nakon svega. tvoje mi se oči dopadaju. Tvoje oči ko farovi Fiće, ti si moje omiljeno biće. Sunce je ra.....ilo svoje zrake, vrapci se deru ko konji, mene piči depresija, u duši mi opsesija, j... m.... ako te ne volim! Svakome je jasno da nijedan Bošnjak iz naroda nikada ne bi rekao duva, nego puše ili duha, nikad trule, nego truhle, nikad muve, nego muhe, a krmka nikad ne bi ni spomenuli, ako se ne spremaju u lov na tog odvratnog i nasrtljivog divljeg napastnika. Poznato je da su “srpskom izrazu svojstveni oblici bez h, koji su preuzeti iz Mušicki-Karadžićevog nasleđa”, koji su “hjeru (glas h) davno očitali parastos i od tada mogu slobodno pisati ristos, duovnik, oću, ora, kožu, itd. kao što naše komšije i govore.“ (Izvorno je: Hristos, duhovnik, hoću, orah, kožuh) Ostali dio teksta nedolično je i pročitati, a kamoli komentirati.

Čiji krmci jedu trule muve

U

sklopu sve agresivnije antibošnjačke propagande nedavno je na facebooku zabilježen nevjerovatan antibosanski izpad i nezabilježena podvala i provokacija, očito iz neke ekstremne srbsko-hrvatske šovinističke kuhinje, jer ih odkriva upravo njihov jezik koji podmeću Bošnjacima. Dužan sam zamoliti čitaoce da mi halale što moram citirati u originalu ovaj primitivni vokabular i vulgarizme najgore vrste da bi se vidilo do kojeg kala u svojoj mržnji oni pokušavaju srozati Bošnjake. Jedna ljudska kreatura na svom profilu je postavila očito preuzeti post pod naslovom “Bosanska poezija” i svojim dometkom “I to ljubavna”. Da normalnom čovjeku pamet stane! Vjetar duva, šljive otpadaju trule šljive muve spopadaju. Krmci jedu da ne propadaju,
18. april - 18. džumade-l-uhra

17

Kolumna
Borba za opstanak

Onepostojeni narod
Na sceni je samoobmana da je nepostojanje Bošnjaka uvjet postojanja Bosne. Ali, može li Bosna postojati bez Bošnjaka?!
počne ličiti na fudbalske klubove u Bijeljini, Trebinju, Banja Luci u kojima jedva da se može pojaviti neki bošnjački fudbaler? Piše: Fatmir Alispahić   isti dan sam ugledao dva događaja: prvo, medijska i politička javnost Sarajeva apsolutno je izignorirala Svjetski bošnjački kongres koji je obilježio 5. april 1945., dan kada je 16. muslimanska brigada oslobodila Sarajevo, a nakon čega su jedinice četnika preobučenih u partizane umarširale u Sarajevo kao oslobodioci i počeli višemjesečni pokolj nad bošnjačkim civilima; drugo, saznao sam da su od jedanaest prvotimaca FK “Sarajevo” tek dvojica Bošnjaci, odnosno, da je od 27 fudbalera FK “Sarajevo” tek deset Bošnjaka. Nekoliko dana poslije uslijedit će ona blamaža sa dovođenjem Arkanovog prijatelja Ljupka Petrovića za trenera FK “Sarajevo”, čime se ispostavilo da etničko čišćenje sarajevskog kluba od Bošnjaka, odnosno, da taj autošovinizam nije nikakva slučajnost, već je pravilo, već je dijagnoza bošnjačke iskompleksiranosti. U razmaku od nepunih sat vremena doživio sam suočenje sa podatkom da FK “Sarajevo” više nije sarajevski i bosanski, već je velikosrpski klub, odnosno, sa činjenicom da Grad Sarajevo više nije sarajevski i bosanski grad, već velikosrpska palanka koja štiti uspomenu na lažne oslobodioce Sarajeva, te tzv. srpske i crnogorske partizane, a zapravo četničke zločince koji su genocid nad Bošnjacima nastavili u Sarajevu i nakon 1945. godine. Pitanje je: kako sebi Grad Sarajevo, sa svojom političkom i društvenom infranstruktorom, može dozvoliti da bježi od antifašističke istine, i tako postane saučesnik u sakrivanju četničkih zločina, odnosno, kako sebi FK “Sarajevo” može dozvoliti da

U

svejedno, da li će se gubitak mjeriti u tijelima i masovnim grobnicama, ili u popljačkanoj imovini i raspamećenim glavama. Evo, danas već živi ogroman broj Bošnjaka koji misli da Život bivšeg naroda je normalno, i da je pohvalno, da u krajevima sa bošnjačkom većinom Svaki problem ima svoju central- vladaju Srbi i Hrvati, uz pokojeg nu tačku, pa tako i ovo bošnjačko “Bošnjaka” koji je odrođen od svog (samo)sagorijevanje ima neku tačku naroda, ili je, pak, iz mješovitog u kojoj je tajna tog belaja. braka, ili je u mješovitom Odakle izvire bošnjačka braku. Šta je ispralo glavu potreba sa samoponižeovih Bošnjaka pa da užinjem, za uveseljavanjem i vaju u tome da su instituzadovoljenjem drugih? Ako cionalna i ekonomska mabismo ovaj problem smjenjina tamo gdje su fizička stili u bošnjačko razumivećina? Ne radi se tu samo jevanje da nema Bosne bez o mirenju Bošnjaka sa diszajedničkih atributa, ali i kriminacijom, već se radi o da Bošnjaka nema bez Bouživanju u svojoj diskrimiOvaj virus sne, to bi podrazumijevalo naciji, gdje se ponižavajubošnjačkog da će se Bošnjaci maksići položaj veliča kao neka samouništenja malno truditi, pa i žrtvovavrsta žrtve za uzvišene cikreiran je u ti, da stvore privide zajedljeve. To što Srbi i Hrvati genocidnim ništva. Nesporno je da vene daju ni pedlja svoga, laboratorijama likosrpski i velikohrvatski i što ašićare hoće i tuđe, Beograda i gelipteri maksimalno koriove bošnjačke glave uopće Zagreba, odakle ste ovo bošnjačko nastojane zanima, te glave i dalje se i danas hajca nje da se svjedoči zajednišsrljaju u redukciju svojih konstrukcija da tvo, pa u ime zajedništva prava i sloboda kako bi se je dobar onaj sve uzeše sebi, a ništa ne kupila srpska i hrvatska Bošnjak koji nije ostaviše Bošnjacima. Srbi nasmijanost. A nasmijaBošnjak, koji i Hrvati su nazočni samo nosti nema, pa nema! Srbi sebe vidi manje kad treba iskorištavati bošsu takvi, a i Hrvati, što vrijednim, dok njačku darežljivost, u ime ih više gladiš oni sve ljubosanskog formalizma, a Srbe i Hrvate vidi ći. Šta bi se dogodilo kad kao uzvišena sadržajno tu nema nikabi bošnjački kompleksaši bića. kvog srpskog i hrvatskog napravili neku edukativnu davanja za zajedničke ciekskurziju po tri četvrtine ljeve. Ima samo uzimanje. bh. teritorije, tamo gdje je U redu je ako ova granica naša zemlja okupirana od ne ugrožava bošnjački žisrpsko-hrvatskog secesiovot, ali, ako Bošnjaci nestaju u ime nizma, pa da vide ima li tamo ikanepostojećeg zajedništva, onda je to kvog zajedništva i za dlaku? Znaju već prevara, i (samo)obmana širokih oni to, ili osjete to, ali se ne kane razmjera. Ponekad se čini da su Srbi, mijenjati u opredjeljenju da i krajevi Hrvati i njihovi bošnjački agenti sa bošnjačkom većinom postanu srptako perfidno i sistematski uključeni ski i hrvatski. Jer u korijenu njihou ovu operaciju samožrtvovanja Boš- vog tuhafli mozga jeste uvjerenje da njaka za nepostojeće zajedništvo, da bošnjačko ne valja, da je bošnjačko sve poprima dimenziju jednog orga- sramota, nešto nazadno i seljačko, niziranog postratnog genocida nad a sve što je srpsko i hrvatsko, to je Bošnjacima. Pri tome treba znati da gospodsko i na nivou. Debili su to. je za agresora svejedno, a i za žrtvu je Ali, nisu oni krivi što su debili, već
18. april - 18. džumade-l-uhra

18

šovinistički sistem koji je zdrave ljude razbolio, koji ih je uvjerio da ne valja biti Bošnjak. Kako radi taj sistem? Sjetimo se kako je Helsinški komitet “Srđan Dizdarević” olahko dr. Mustafu Cerića i mene nazvao fašistima, a u vezi s onom nekakvom novinarkom Dana što je u nekakvoj emisiji valjala gluposti. Kako se to postaje “bošnjački fašista”? Tako što se usudiš da braniš svoj narod od nestajanja i poniženja. Koga ugrožavaš time? Ugrožavaš one koji su namjerili da Bošnjaka nestane u tišini, baš tako što će se Bošnjaci veseliti činjenici da su poniženi i potlačeni. Idemo napraviti jednu historijsku paralelu. Znate li zašto je 70-tih stradao jedan od najistaknutijih bosanskih antifašista i komunističkih rukovodilaca, Pašaga Mandžić? Zato što se usudio kazati kako srpski komunisti nemaju suosjećanja za bošnjačke žrtve u Drugom svjetskom ratu. Kakve bošnjačke žrtve, Pašaga!? Otkud žrtve narodu koji je onepostojen? (Kao što se čast može obeščastiti, tako se i postojanje može učiniti onepostojenim.) Bio je bošnjački narod u ZAVNOBiH-u, pa nestao! A narod koji je nestao nema žrtava. Tako ne postoji ni bošnjačka ugroženost. Postoji samo ona mjera za Bošnjake koju propišu srpski i hrvatski vlada-

ri. Danas je to mjera tihog nestanka u samoobmani da je nepostojanje Bošnjaka uvjet postojanja Bosne. A kako će Bosna postojati bez Bošnjaka?! - niko ne objašnjava. To samo ukazuje da – svud su straže đenerala Draže, odsvud bdiju i motre da se neće pojaviti neko ko će primijetiti zločin u rukavicama, pa da ga skrate za glavu, kao što su srbokomunisti u Sarajevu pobili na hiljade Bošnjaka za koje se ustvrdilo da izlaze iz propisane mjere. Posebna lovina bili su muhadžiri iz istočne Bosne, oni su masovno ubijani u Sarajevu, jer su baš oni bili svjedoci transformacije četnika u lažne partizane. Nije moglo a da nepravda ne zaboli čestite bošnjačke antifašiste, Husagu Čišića, a kasnije i Pašagu Mandžića, koji su se usudili javno reći ono što se šaputalo – da je ZAVNOBiH iznevjeren od strane komunističkog režima, koji je u ime velikosrpskog šovinizma prekrižio bošnjački narod, u nastojanju da se administrativno dovrši ono
18. april - 18. džumade-l-uhra

Pitanje je: kako sebi Grad Sarajevo, sa svojom političkom i društvenom infranstruktorom, može dozvoliti da bježi od antifašističke istine, i tako postane saučesnik u sakrivanju četničkih zločina, odnosno, kako sebi FK “Sarajevo” može dozvoliti da počne ličiti na fudbalske klubove u Bijeljini, Trebinju, Banja Luci u kojima jedva da se može pojaviti neki bošnjački fudbaler.

što se započelo četničkom kamom; da je nepoštena ta šutnja nad bošnjačkim žrtvama, po kojoj srpske žrtve u Jasenovcu ili Kragujevcu imaju veća prava da budu žrtve, a Bošnjaci nemaju nikakva, jer su onepostojeni kao narod. Ako se ovo nije vidjelo prije tri ili četiri decenije, ako se nije smjelo vidjeti u strahu od represija, šta je razlog pa da Sarajevo danas nema snage suočiti se s istinom?! Nije šala kad stanu Haris Silajdžić ili Bakir Izetbegović pred onu tzv. vječnu vatru, pa uče Fatihu pred duše srbijanskih i crnogorskih četnopartizana, onih što su pobili hiljade Bošnjaka u oslobođenom Sarajevu. Jer, kome će učiti Fatihu na spomeniku na kome se ne pominju bošnjačke žrtve?! Nije šala kad ovi i drugi bošnjački zvaničnici ne koriste svoj utjecaj da se laž zamijeni istinom, u ime antifašističke kulture i kulture sjećanja. Mora postojati neki debeo razlog da bi ma koji čestit čovjek stojao pred lažnim tekstom na tzv. vječ-

19

noj vatri i pristao na zavjeru šutnje o masovnom zločinu nad bošnjačkim civilima u Sarajevu. Šta je to tako krupno pa da bude krupnije od najkrupnije ljudske osobine – od časti?! Je li to strah da će se nekome zamjeriti? Pa zamjeriti se možeš samo četnicima, što otvorenim, što zamaskiranim. Zar su ti četnici vrijedni straha? Je li to uvjerenje da smo mi, Bošnjaci, nemoćni da budemo domaćini u vlastitoj kući? Mogli bismo redati do sutra ova pitanja. A šta god je, i kako god je – nenormalno je, i mora biti mijenjano. ...Ako hoćemo opstati kao narod. Jer ovo što danas jesmo, najprije bi se moglo označiti sintagmom – bivši narod. Grobnice u životu A ako može postojati bivši narod, onda bi mogle postojati i bivše Sarajlije. To su oni što se zovu Sarajlijama a prihvataju nesarajevski sadržaj u sarajevskoj ambalaži. Može li sarajevski sadržaj biti etničko čišćenje Bošnjaka iz FK “Sarajevo”? Navijači “Sarajeva” aplaudiraju klubu koji više liči na klub iz Požarevca ili Šabca, nego iz srca Bosne. Pogledaj ti ovih multikulturnih imena: Nemanja, Krsto, Ognjen, Miloš, Bojan, Mato,

Mario 2X, Dario 1X, Vule, Dejan, Gojko! Srbija nam nije ravna! Naravno, neka i Miloša i Krste u Sarajevu i u “Sarajevu”, ali, nema Sarajeva bez Mehmeda i Asima, makar upola da su. Kakva je uopće svrha pranja menadžmenta FK “Sarajevo” od Ljupka Petrovića za koga se ustanovilo da je Arkanov jaran? Etnički pročišćeni klub govori više od ikakvih riječi. Ljupko je k’o biber po pilavu! Taj menadžment je dozvolio da Bošnjaka gotovo i nema u FK “Sarajevo”. I taj menadžment je doveo, pa otpustio nekakvog Roberta Jarnija iz Hrvatske, koji je uglavnom prodavao zjale kao trener “Sarajeva”. Nek’ je nama Robert iz Hrvatske, samo da nije naš – sarajevski! Valja primijetiti i jednu baška hipokriziju u ovoj priči, a to je da niko nije reagirao na činjenicu da je Miroslav Blažević igrao tenis i prijateljovao sa zločincem Franjom Tuđmanom, i to ponajviše u vrijeme kad je Tuđman komandovao genocidom nad Bošnjacima u Hercegovini,
18. april - 18. džumade-l-uhra

Valja primijetiti i jednu baška hipokriziju u ovoj priči, a to je da niko nije reagirao na činjenicu da je Miroslav Blažević igrao tenis i prijateljovao sa zločincem Franjom Tuđmanom, i to ponajviše u vrijeme kad je Tuđman komandovao genocidom nad Bošnjacima.

ali sve to se nije ispriječilo na putu Miroslavu Blaževiću da bude selektor bh. reprezentacije, a sada i trener FK “Sloboda”. Znamo da su Tuđman i Arkan – dva brata rođena, a upravo smo saznali da Miroslav Blažević i Ljupko Petrović nemaju nikakvih sličnosti i zličnosti. Malo sutra! Odnosno, ako nam ne smeta Tuđmanov jaran Ćiro Blažević, zašto bi nam smetao Arkanov jaran Ljupko Petrović? Bolest bošnjačke autodestrukcije može se pratiti i u kulturnoj produkciji, od filma do muzike, gdje su naši jadni umjetnici istjerani sa svoga malog tržišta kako bi se na to tržište uselili kojekakvi “roberti” i “petrovići”. Dobra ilustracija je i dobri čovjek Marijan Mijajlović, koji ne misli svoj ekavski prilagođavati bosanskom uhu, a bosansko uho se ne opire ulasku prekodrinskog izgovora u bosanski patriotski prostor. Očita je epidemija bošnjačkog bježanja ili straha od sebe, od svojih vrijednosti, svoga jezika, a sve kako bi na bošnjačko mjesto, po bošnjačkoj

20

želji, zasjeo neko drugi. Umobolna je ta bošnjačka unezvjerenost da se bude nevidljiv i nepostojeći, zapravo da se - ne bude u životu, a da se ostatak vremena provede u vazdušnom stanju, ili, u samoubjeđenju da je ta nevidljivost mjera civiliziranosti. Ovaj virus bošnjačkog samouništenja kreiran je u genocidnim laboratorijama Beograda i Zagreba, odakle se i danas hajca konstrukcija da je dobar onaj Bošnjak koji nije Bošnjak, koji sebe vidi manje vrijednim, dok Srbe i Hrvate vidi kao uzvišena bića. Na ovim premisama sagrađeno je čitavo kulturno i medijsko tržište, koje po ideološkim određenjima pripada hitlerijanskom antisemitizmu ili pretorijanskom rasizmu. Tako je Treći rajh ubjeđivao Njemce da su Jevreji nakaze, i tako su američki i južnoafrički rasizam ubjeđivali bijelce da su Crnci niža ljudska bića. Mi u Bosni imamo posla sa čistokrvnim fašizmom/genocidizmom, koji se nakon svoje krvožderne faze danas realizira kroz strateško ubjeđivanje Bošnjaka da su manje vrijedan narod, odnosno, da su jedino vrijedni kad se odriču sebe. Ali tada to više nisu Bošnjaci, već bošnjački ostaci, nalik na one koji se nalaze u masovnim grobnicama.

Kako je “Avaz” od Arkanovog prijatelja pravio heroja
U “Avazu” od 9. aprila objavljen je afirmativan tekst o dolasku Ljupka Petrovića u FK “Sarajevu”. U uvodu teksta piše: “Čvrst stisak ruke s direktorom Dinom Selimovićem jučer na Ilidži u 17.45 sati značio je samo jedno – Ljupko Petrović je novi šef stručnog štaba Fudbalskog kluba Sarajevo.“ U nastavku “Avaz” opisuje karakterne crte Arkanovog prijatelja, pa između ostalog piše kako je – “Petrović našao vremena da u toku pregovora pomiluje djecu koja su bila u blizini”. Ima jedan Arkanov prijatelj što je u Srebrenici 1995. našao vremena da pomiluje djecu.
18. april - 18. džumade-l-uhra

21

Aktuelno
Svjetski bošnjački kongres upozorio na zavjeru šutnje o partizanskim zločinima nad sarajevskim Bošnjacima

Zašto Sarajevo šuti o pokolju Bošnjaka?
U petak, 5.aprila 2014. godine, u prostorijama Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK) u Sarajevu održan je historijski čas o oslobađanju Sarajeva i masovnim likvidacijama bošnjačkih civila. Izlagači su bili: inicijator manifestacije mr. Fatmir Alispahić, predsjednik Odbora za ljudska prava, prava žrtava rata i genocid SBK dr. Admir Muratović, te svjedoci Atif Delalić, Kasim Čorbo i Mustafa Mujagić. Pjesnik i publicista Sead Zubanović pročitao je stihove o bošnjačkom velikanu Mustafi Busuladžiću
Piše: Mersada Nuruddina Agović a početku historijskog časa Zubanović je izrecitirao stihove o Mustafi Busuladžiću koje je napisao namjenski za ovu priliku, njima opisao Busuladžićev predani intelektualni rad i njegovo strijeljanje od strane srbokomunista. Dr. Muratović je naglasio da je došlo vrijeme da se prekine šutnja o Mustafi Busuladžiću i svim stradalnicima, te da se započne temeljito rasvjetljavanje komunističkih zločina iz tog perioda. On je napravio parale- Rupe od avionskih bombi kao lu opisa stradanja sandžačkih Boš- grobnice njaka i Bošnjaka Bosne konstatujući da su metode ubijanja Bošnjaka, Svjedok Atif Delalić je prisutnibez obzira na njihovo prebivalište, ma ispričao kako su komunisti koidentične kao i svjedočenja o tim ristili velike rupe koje su napravile podmuklim ubistvima. Muratović avionske bombe, da u njih bacaju je tom prilikom pročitao dva po- tijela Bošnjaka koje su strijeljali. tresna pisma strijeljanih Bošnjaka Nisu kopali namjenski nove rupe na Hadžetu koje je sačuvao istraži- za to da ih narod ne bi gledao, vač i književnik r. Omer Turković već su koristili ove. Strijeljanja su i objavio nakon što ih je obavljali noću. Ponekad pronašao kod porodica bi se ujutro mogao prožrtava. naći neki ranjenik koji bi Treći svjedok iscrpljen ispuzao iz rupe. Mustafa 16. muslimanska Sistem odvođenja BošnjaMujagić je brigada je oslobodila ka, po Delalićevim riječina početku Sarajevo ma, je bio temeljno razrasvog izlaganja đen. Dolazili su noću kazanijemio Mr. Fatmir Alispahić mionima, uz pomoć škii zaplakao. je istakao da je 5. aprila ljave baterije vezivali ruke Izvadio je 1945. godine u Sarajevo ljudima žicom i tovarili porodičnu ušla 16. muslimanska briih na kamion. Nedugo fotografiju na gada i oslobodila ga. “Sunakon toga negdje bi se kojoj je kao tradan, 6. aprila, u Sarajezačuli rafali. Postupak trogodišnjak vo su umarširale srbijansu tokom noći više puta sretno pozirao ske partizanske jedinice ponavljali. Kasnije su se sa svojim u kojima su bili i mnogi vodila fiktivna suđenja i roditeljima. bivši četnici. Ubrzo zatim donosile fiktivne presude. Rekao je da počelo je sistematsko ubiNakon izlaganja Atifa su mu ubrzo janje bošnjačkih civila. Delalića, dr. Muratović je nakon toga Na spomen obilježju koje posvjedočio da su se i na fotografisanja se zove ‘Vječna vatra’ stopodručju Sandžaka rupe od roditelje nekud ji izrečena laž, a istina se avionskih bombi koristile u odveli, ubili i svjesno ignoriše”, kazao iste svrhe i da se bošnjačnikad njihova je Alispahić. Ignoriše se kim antifašistima i intelektijela nije na isti način kako to Retualnoj eliti Novog Pazara pronašao. publika Srpska čini kad u montiranim suđenjima ignoriše genocid. “Ako se na teret stavljala tobožnja nećeš nositi sa ovom istisaradnja sa neprijateljem. nom”, naveo je u daljem izlaganju Alispahić, “ti onda podr- Teško djetinstvo siročadi žavaš neistinu iza čijeg sakrivanja Svjedok Kasim Čorbo je kazao stoji velikosrpski sistem i četnička da su se iz tog perioda pojavili izideologija’’. “Vladimir Perić Valter, koje- vještaji da su počinjena masovna ga Sarajevo slavi kao antifašistu, ubistva Bošnjaka tamo gdje su parOZNI je predao spisak 7.000 na- tizani držali vlast. On je kao malo vodnih saradnika neprijatelja, po- dijete sa svojom porodicom krenuo glavito Bošnjaka, i po tom spisku u muhadžirluk u Hrvatsku. Na je OZNA vršila likvidacije. Naš putu su ih presreli partizani. Ubiglavni grad i danas, za nečije inte- li su mu oca Salku, amidžu Aliju, rese, krije istinu. Ovo što radi SBK dajdžu i komšije. Djeca su ostala je baklja antifašizma u sarajevskom siročad. Da bi se opravdao masakr nad Bošnjacima tog mjesta, mjesto mraku”, zaključio je Alispahić.
18. april - 18. džumade-l-uhra

N

22

je proglašeno kao tobožnje veliko ustaško uporište. Djeca su u toku odrastanja kasnije u školi imala problema. Bila su u mnogo čemu diskriminirana. Svjedok navodi da je tokom svog života četiri puta morao mijenjati nacionalnost. Pisao se kao Srbin, Jugosloven, Musliman, Bošnjak. Kad je osunetio svog sina 1962. godine, izgubio je zbog toga posao. Jednom je čak javno bio prozvan i kritikovan jer je ofarbao neki predmet u blizini kuće masnom zelenom bojom. Treći svjedok Mustafa Mujagić je na početku svog izlaganja zanijemio i zaplakao. Izvadio je porodičnu fotografiju na kojoj je kao trogodišnjak sretno pozirao sa svojim roditeljima. Rekao je da su mu ubrzo nakon toga fotografisanja roditelje nekud odveli, ubili i nikad njihova tijela nije pronašao. Otac mu je bio ugledni trgovac. Imao je svoju radnju od koje su mogli pristojno živjeti. Majku, mladu hanumu, su kao 24-ero godišnjakinju zajedno sa njenim suprugom nekud odveli i ubili, a porodični nakit oduzeli. Istina se ne smije više skrivati! Mujagić je, kako navodi, kasnije uspio da dođe do neke dokumentacije koja je priVladimir Perić kazivala tobožnju krivnju Valter, kojega njegovih roditelja. Po njoj Sarajevo slavi se njemu kao malom djekao antifašistu, tetu, nakon gubitka rodiOZNI je predao telja, dodijelila neka soba spisak 7.000 do punoljetstva. Mujagić navodnih je dokument čitao vidno saradnika uznemiren i potresen. Reneprijatelja, kao je da je danas porodipoglavito čan čovjek, Sarajlija, ali Bošnjaka, i po da je njegova rana svakim tom spisku je danom veća i da na nju niOZNA vršila kako ne može da zaboravi. likvidacije. Naš “Hvala svima koji radite glavni grad na rasvjetljavanju ovih i danas, za zločina”, kazao je na kraju nečije interese, svog izlaganja Mujagić. krije istinu. Sead Zubanović je konstatirao da je bošnjački narod, uprkos brojnim stradanjima i genocidima, samo Allahovom voljom opstao. Svi prisutni su donijeli zajednički zaključak da se historijske činjenice više ne smiju skrivati, da se lokacije stradalih Bošnjaka iz tog perioda moraju istražiti, zatim, naredne godine, 2015., 70-tu godišnjcu oslobođenja Sarajeva obilježiti, a do tada organizirati par naučnih skupova o komunističkim progonima Bošnjaka i zločinima nad njima.
18. april - 18. džumade-l-uhra

23

Društvo

Zar u našoj zemlji ima i ovakvih neljudi

Portal Drmaj.ba kroz otrovno pero izvjesne Amele Hodžić: Rastoder je žrtva vehabija
Vođena devizom ‘napad je najbolje odbrana’, a ogorčena zbog masovne podrške porodici Dovadžija i kritika na račun Semira Rastodera, Hodžićka tvrdi da počinjeno krivično djelo uopće nije toliko bitno, koliko podatak da je rahmetli Hava predavala arapski jezik u centru Kralj Fahd, ‘ozloglašenom centru’ još ozloglašenijih pripadnika tzv. ‘vehabijskog pokreta’ Piše: Redakcija ogibija Have Dovadžija potresla je svakog normalnog čovjeka u ovoj državi. Nažalost, u ovoj držvi žive i oni kojima ništa nije sveto, pa ni ljudski život. Danas smo na web portalu Drmaj.ba pročitali tekst “NOVE OKOLNOSTI HAVINE SMRTI, RASTODER POSTAJE ŽRTVA VEHABIJA”. Autor ovog monstruoznog naslova je izvjesna Amela Hodžić. Ako uopće postoji Amela Hodžić, odnosno ako se autor ovog teksta zaista zove Amela Hodžić, onda ova zemlja nema šanse. Malo je žimo njenom logikom i koliko ljudi je nedostajalo da Amela Hodžić u svom osudilo to nedjelo, ispada da Hodžićka tekstu optuži rahmetli Havu za to što većinu stanovnika u BiH optužuje da je ubijena na pješačkom prijelazu. Za su pripadnici selefija-vehabija! Zaista, nju je Semir Rastoder nevin i žrtva, pa- optužba na kojoj bi joj pozavidio i sami zite sad, vehabija. Autorica Dževad Galijašević! Hodžić na krajnje neljudski Ona kaže: “Dan nakon Dakle, prema način i sa jasnim namjerama protesta i potpore porodici njoj, vehabija fokus odgovornosti za pogistradale, javio se Semir Rastose prepoznaje biju Have Dovadžija prebader, vozač koji je 1. 4. 2014. po bradi, a žena cuje na izmišljene vehabije i vozeći automobil prouzrokopo mahrami. stvar eksluzivnu zavjeru provao smrt Have Dovadžija, koJasno je da se tiv Semira Rastodera. načno je i on progovorio. Iznio radi o lažnim Vođena devizom ‘napad je svoje mišljenje, od odgovoropravdanjima, je najbolje odbrana’, a ogornosti ne bježi, ali vehabijska zatvrdnjama bez čena zbog masovne podrške jednica je željna kamenovanja, utemeljenja, porodici Dovadžija i kritika linča i Semirove krvi. dvostrukim na račun Semira Rastodera, Forumi i portali su prestandardima, Hodžićka tvrdi da počinjeno puni komentara poput: smrti vječitom krivično djelo uopće nije tona kazna, šerijatski zakoni ili pokušaju liko bitno, koliko podatak da pozivi na kamenovanje Rasvaljivanja je rahmetli Hava predavala stodera, odraz su neukosti krivice na arapski jezik u centru Kralj društva u kojem živimo. Pa i, ‘vehabije’. Fahd, ‘ozloglašenom centru’ uplitanje prstića sarajevskih još ozloglašenijih pripadnika vehabija je očito... tzv. ‘vehabijskog pokreta’. U pozive na linč, uplePokušavajući omalovažiti tena je vehabijsko-selefijska jednoglasan stav svih slojeva zajednica, poznato je da je bh. društva, autorica tvrdi da SAMO preminula Hava radila u džamiji Kravehabije žele ‘krv’ Semira Rastodera i lja Fahda, primarnom okupljalištu veorganiziraju njegov linč. Ako se poslu- habijske populacije.”
18. april - 18. džumade-l-uhra

P

24

Amela Hodžić, kakve veze ima radno mjesto rahmetli Have, s činjenicom da je ubijena na pješačkom prijelazu, zahvaljujući nemaru i prebrzoj vožnji okrivljenog? Koliko je još ljudi na isti način poginulo, i isti je bio glas javnosti, a niko ih nije optužio da su vehabije? Pitate se, ima li ona kakvih dokaza za svoje tvrdnje? Naravno da ima. Njen glavni argument je snimak igranog filma J. Žbanić ‘Na putu’ u kojem ona tvrdi da se jasno prikazuje ‘povezanost i jačina vehabijskog pokreta u Sarajevu, a isto tako i uloga spomenute džamije.’ Da nije smiješno bilo bi žalosno, čime se pojedini ljudi služe. Hodžićka Uzimajući film kao relevau svom tan dokaz, Hodžićka je samu sebe diskreditirala i potvrdila islamofobičnom istupu javno da se očajni smutljivac hvata optužuje i za slamku na koju samo naorganizatore ivni ljudi mogu upasti. protesta Kako neko na osnovu podrške da radnje filma može optužiti podržavaju druge ljude na neka djela!? sljedbenike Ukoliko primijenimo njenu famoznog logiku i počnemo da provehabijskog cesuiramo ljude na osnovu pokreta, i filmske radnje, Haški triindikativno bunal bi trebao pokrenuti upućuje proces protiv Ramba za mada sami sovne pokolje i genocid Vizaključimo ko jetnamaca, a Terminatora za stoji iza svega, preminulu, iza linča Rastopokolj američkih policajaca! na osnovu par dera i rušenja BiH (kao da Za kraj, Hodžićka pokufotografija BiH zakone nema), poglešava da poduči bh. javnost na kojima dajte u samo nekoliko fonekim spoznajama do kojih se prikazuju tografija preuzetih s portala je samo ona došla, i: “Šta moprosvjednici KLIX.ba.” žemo naučiti iz svega? Neus bradama, Dakle, prema njoj, vehakost, razočarenje zbog Rastoi nekoliko bija se prepoznaje po bradi, dera koji se brani sa slobode su produkt vehabija koji bi pokrivenih a žena po mahrami. Jasno je uzeli zakone (državne pa i šežena. da se radi o lažnim opravdarijatske) u svoje ruke. Za njenjima, tvrdnjama bez utegov pritvor nije bilo zakonske meljenja, dvostrukim stanosnove, pa ni šerijatske. Da dardima, i vječitom pokušajeste tako, zatvori i pritvori bi bili puni, ju svaljivanja krivice na ‘ehabije’. pa mi smo moderno evropsko društvo, Pitamo Amelu Hodžić, kako smis kvalitetnim zakonima koje ne poznaje ješ da se pogledaš u ogledalo, i napišeš obični građanin. U Saudijskoj Arabiji ili Iranu, nekoga sa sličnim prekršajem pošalju kući, da se okupa i spremi na zagovor i nastup pred kadijom. U neukosti našeg društva je veliki minus. Da ga nema, vehabijska zajednica bi bila mirna, krotka. Pozivi na linč i kamenovanje su za neko drugo podneblje i vrijeme, mi u Bosni ipak njegujemo ono što nas je činilo i čini – Dobrim Bošnjanima.” Hodžićka u svom islamofobičnom istupu javno optužuje organizatore protesta podrške da podržavaju sljedbenike famoznog vehabijskog pokreta, i indikativno upućuje da sami zaključimo ko stoji iza svega, na osnovu par fotografija na kojima se prikazuju prosvjednici s bradama, i nekoliko pokrivenih žena: “Ko stoji iza protesta za
18. april - 18. džumade-l-uhra

ovakvo nešto? Gdje je nestala grižnja savjesti, gdje je ljudskost, gdje je saosjećanje prema mužu i kćerkama koji su ostali bez svoje žene i majke? Znaš li kako je teško bez majke biti, a te će djevojčice čitav život morati bez nje da žive? Zar te ne boli to što Merjema misli da joj mama spava, zar te ne bole suze njene i njenog oca? Zar misliš da možeš svjetlo istine utrnuti piskaranjem po nekim portalima, i laž predstaviti istinom? Zar ljudski život ima cijenu, Amela Hodžić? Zar mislite da lažima možete opravdati ubistvo nedužnog ljudskog bića?

25

Društvo
Znakovi upozorenja

Zaustavimo tekfirsku koljačku propagandu
Po ko zna koji put upozoravamo mladiće i djevojke sa naših prostora da se čuvaju ljudi koji ih svakodnevno obavještavaju koliko je Islamska država Iraka i Šama poklala, tj. ubila pripadnika druge džihadske jedinice Džebhatu Nusre i sličnih jedinica, te kako su to radosne vijesti za muslimane. Takve vijesti su propast za sve muslimane, a cilj svakodnevnog plasiranja takvih “radosnih” vijesti je širenje smutnje među muslimanima u svijetu
Piše: Ezher Beganović ekfirska propagandna agresija postaje sve opasnija. Smišljenim propagandnim tehnikama i skrivenim identitetima sumnjiva lica vješto koriste blagodati društvenih mreža za širenje tekfirskog ludila iz Sirije i Iraka među muslimanima u Bosni i Hercegovini, odnosno u regiji. Svaki dan na brojnim adresama društvenih internet mreža objavljuju se šokantni video izvještaji u kojima mudžahidi u Siriji kolju jedni druge uz tekbire i kur’anske ajete. I naravno, anonimni smutljivci, ideolozi tekfirske ideologije uz objavljene video priloge međumudžahidskog klanja postavljaju komentare koji imaju za cilj da kod čitaoca stvore unaprijed željeni efekat, da konzumenti njihove propagande usvoje stavove koji prioritetno određuju ko je vjernik a ko nije i koga je “opravdano” zaklati. Nekada su ideolozi tekfira na našim prostorima na sličan način i istim intenzitetom vodili propagandu o opravdanosti odvajanja od Islamske zajednice u BiH, o potrebi izgradnje tzv. sunnetskih mesdžida i slično. Danas je poznato da je takav tekfirski propagandni pristup rezultirao određenim uspjehom u zavođenju brojnih mladića i djevojaka. Oni su veoma dobro iskoristili ostavljeni prostor za slobodno djelovanje. Danas se niko posebno ne bavi novom tekfirskom propagandnom agresijom, svakodnevnim širenjem učenja koja imaju za posljedicu formiranje ubjeđenja kod muslimana da je danas najvažnije obračunati se sa nedovoljno dobrim muslimana, svima onima koji se ne slažu sa tamo nekim Bagdadijem, vođom Islamske države Iraka i Šama. Dovoljno je malo pažljivije pratiti Facebook profile i vidjeti koliko mladića i djevojaka, koje po imenima možemo identificirati da su sa naših prostora, otvoreno podržavaju i navijaju za međumuslimansko klanje u Siriji i Iraku. Iz komentara tih mladića i djevojaka vidi se da su dobro zaraženi i žedni krvi ljudi koje oni vide da su murtedi, da nisu muslimaDovoljno je ni po njihovoj mjeri. malo pažljivije Ne treba zaboraviti ni pratiti Facebook činjenicu da određeni profile i vidjeti broj naših zemljaka koliko mladića i djevojaka, koje po imenima možemo identificirati da su sa naših prostora, otvoreno podržavaju i navijaju za međumuslimansko klanje u Siriji i Iraku. Iz komentara tih mladića i djevojaka vidi se da su dobro zaraženi i žedni krvi ljudi koje oni vide da su murtedi, da nisu muslimani po njihovoj mjeri. učestvuje u tom međumuslimanskom klanju, a što samo po sebi dobrano krči put tekfirskoj koljačkoj ideologiji na našim prostorima. Naše društvo, posebno muslimanska ulema u BiH se prema ovoj pojavi odnose indolentno. Niko se ne pita hoće li i koliko tekfirska propagandna agresija proizvesti tekfirskih ludaka, koji će možda sutra biti spremni okrvaviti ruke. Pouzdano znamo da se mnogi nositelji islamskog znanja u BiH boje tefkirovaca, pa zato šute, ne čine ništa da se zaustavi ovo zlo. Krajnje je vrijeme da razumni muslimani naprave front protiv tekfirskog ludila. Svako ostavljanje slobodnog prostora za djelovanje tekfirovci će pretvoriti u svoj uspjeh. Po ko zna koji put upozoravamo mladiće i djevojke sa naših prostora da se čuvaju ljudi koji ih svakodnevno obavještavaju koliko je Islamska država Iraka i Šama poklala, tj. ubila pripadnika druge džihadske jedinice Džebhatu Nusre i sličnih jedinica, te kako su to radosne vijesti za muslimane. Takve vijesti su propast za sve muslimane, a cilj svakodnevnog plasiranja takvih “radosnih” vijesti je širenje smutnje među muslimanima u svijetu. Ne bacajmo se svojim rukama u propast!

T

18. april - 18. džumade-l-uhra

26

Društvo

Hava Tatarević

Hava Tatarević – simbol
sabura i iskrene vjere u Allaha
Majka Hava Tatarević je primjer žene heroine. Ona je naše nadahnuće od sad pa do Kijametskog dana. Majka koja je u jednom danu izgubila šest sinova i muža; iz kuće su joj izvedeni, ubijeni i u jamu Tomašicu bačeni. Zločinci su zulum provodili, ali Jedan vidi sve. Ona je ostala da svjedoči i prkosi. Ostala je majka Hava da ispisuje svoju knjigu života, natopljenu majčinskim suzama.. Knjigu koja će da svjedokom bude protiv onih koji su na zemlji zulum i nered činili. Njene suze ne proklinju, one pozivaju i dozivaju sve one koji žele da čuju i razuma imaju. Ona molitvom doziva Njega, Koji se uvijek dovi molitelja odaziva i traži da evlade svoje u kabur smjesti, pored babe njihovog i da i ona, majka Hava Tatarević može oči da sklopi, znajući da su i oni konačni smiraj našli, čekajući Dan proživljenja

prema njegovoj snazi i sposobnosti da se iznese i izbori s iskušenjima. Žena, Bošnjakinja je primjer dostojanstvenog hoda i poimanja i savladavanja životnih prepreka. Ona je jasan primjer kako se moralno, humano, ljudski, nadahnuta vjerom i ahlakom korača životnim stazama, pazeći da se ni mrav ne zgazi. Puno je suza Bošnjakinja prolila, puno je nepravde preko svojih krhkih leđa preturila, a ostala uspravna, gorda, čista obraza, stidom okupanih rumenih obraza svjedoči da je sretna ona gruda i ona zemlja kad takve je noge pokornih žena gaze. Majka Hava Tatarević je primjer žene heroine. Ona je naše nadahnuće od sad pa do Kijametskog dana. Majka koja je u jednom danu izgubila šest sinova i muža; iz kuće su joj izvedeni, ubijeni i u jamu Tomašicu bačeni. Zločinci su zulum provodili, ali Jedan vidi sve. Ona je ostala da svjedoči i prkosi. Ostala je majka Hava da ispisuje svoju knjigu života, natopljenu majPiše: Elmedina Muftić činskim suzama... Knjigu koja vako od nas piše knji- će da   svjedokom bude protiv gu svoga života. Svaka onih koji su na zemlji zulum i nered činili. Njene suze knjiga će jednog ne proklinju, one pozidana na čitanje doći i svi vaju i dozivaju sve one ćemo mi jednog dana pikoji žele da čuju i razutani biti za ono što je u ma imaju. Ona  moliknjigu upisano. tvom doziva Njega, Koji Na ovaj svijet smo sa se uvijek dovi molitelja jasnim zadatkom došli. odaziva i traži da evlaSvako je svoje breme već de svoje u kabur smjeodavno na leđa stavio. Glas žene će sti, pored babe njihovog Svako kamen svoj uz se čuti onoliko i da i ona, majka Hava brdo života gura. Težak koliko ona Tatarević može oči da se čini, često bi odustali pametno, jasno sklopi, znajući da su i i pustili  da se kotrlja nai precizno zbori. oni konačni smiraj naštrag, da dođe do mjesta Njen status će li, čekajući Dan proživodakle smo bezbrižno biti takav kakve ljenja... Žena koja se s krenuli, ali ne može  se su njene želje i bolom oči u oči gleda, odustati; pustiti kamen njena htijenja... znači predati se. Pustiali pogled ne obara nego ti kamen znači ugroziti bolu prkosi i dokazuje one iza sebe. Pustiti kamu da nije slomljena, men znači biti kukavica. nego ojačana imanom Gurati kamen do vrha uz što i snagom koju samo Gospodar više moralnog dostojanstva je može da Svojom milošću na odanajveća životna pobjeda svakoga nog roba spusti, i preteško breme od nas.  života lakšim učini. Gura majka Nekome su prepreke na tom Hava kamen uz brdo života svoputu teže, nekome lakše savla- ga, moralna i čista. Duša joj na dive. Svakome je odmjereno dunjaluku odavno nije, samo je

S

18. april - 18. džumade-l-uhra

28

tijelo još živom čini i njena molitva. Odgajala je ona svoje sinove da ljudi budu, da u moru lica čehru imaju. Da se samo Jednoga boje i da se po Allahovim zakonima vladaju. Kamen bi nazad da krene, ali ne da majka Hava, želi da ga uz spomen imena Mu do vrha izgura i da odahne njena duša umorna. Žena Bošnjakinja je stoljećima bila bedem nesalomljivi, dostojanstveni čuvar granica islama. Neumorni pregalac na očuvanju istinskih islamskih vrijednosti. Ni komunizam je svojom opakošću nije slomio, ostala je dosljedna sebe i svoga identiteta. Hrabro je hodila kroz život i breme svoje na leđima nosila, onako kako to čine oni koji pouzdanje u Allaha, dž.š., imaju. Šibale su ženu Bošnjakinju i vjetrovi i oluje, lomili joj i dušu, i srce joj kidali, ali ona je uvijek uspravna

ostajala, znajući da koGlas žene će se čuti Hava kamen rača ka cilju koji vrijedi onoliko koliko ona uz brdo svake žrtve i iskušenja pametno, jasno i preživota svoga, predeveranog. Majke cizno zbori. Njen stamoralna i Srebrenice, gazije koje tus će biti takav kakve čista. Duša joj na dunjaluku ne posustaju da se istina su njene želje i njena odavno nije, istinom nazove, su naša htijenja... samo je tijelo opomena da posustati Knjiga s kojom će ne smijemo. Da svako još živom čini i pred Gospodara stati njena molitva. posustajanje je korak pisana će biti samo njeunazad, koji se načiniti nim rukopisom. Svako ne smije, radi budućih svoje breme nosi. Svageneracija, koje na istikome je njegovo i najni  i pravdi život treba teže, al’ opet je samo da zasnuju. njegovo i njemu namjenjeno. Današnja žena Bošnjakinja, tre- Srodimo se s bremenom, kameba da crpi snagu iz islama, da slijedi nom i oni s nama, naviknemo časne primjere žena koje kroz histo- se da nosimo i guramo i da pri riju ostavile čiste tragove postojanja tome pazimo da tuđi hak ne poi naših dostojanstvenih Bošnjakinja vrijedimo... koje stoljećima odolijevaju vremenu Kad knjiga otvorena bude i i prostoru na kojem su poslane da čitat se počnu stranice života, red uspostave i odgajaju generacije treba ostati uspravan, velik u svjesnih i savjesnih članova društva svojim djelima, jer kako ćeš mai zajednice. len ispod zvijezda...
18. april - 18. džumade-l-uhra

Gura majka

29

Islamske teme
Razmišljanja

Odgojimo sebe da bismo
Da bi mogli da odgojimo dijete, prvo moramo odgojiti sebe i svoj identitet dovesti do nivoa nepokolebljivosti i čvrstoće koraka na putu koji vodi do jačanja islamskih vrijednosti i islamskog načina života. Žena kao prototip današnjeg društva, doima se izgubljenom i s vrlo nerealnim značenjem stvari poima svijet oko sebe. Puno toga je žena žrtvovala da bi danas bila tretirana objektom, koji mami poglede s jambo plakata i ponižavanjem svoje ličnosti vrši prodaju bezvrijednih stvari i roba
Piše: Elmedina Muftić jerovijesnik, s.a.v.s., molio je Allaha, dž.š. riječima:  “Gospodaru moj, poduči me realnom značenju stvari!”  U današnjem vremenu poremećenih vrijednosti i stremljenja, u društvu koje je sve komercijalizovalo, i na sve nalijepilo etiketu s cijenom, odnosno kad je sve došlo na prodaju a dosta toga izgubilo vrijednost, teško je skoro pa i nemoguće realno sagledavati stvari... Život je trening na kojem se pripremamo za utakmicu života, odnosno za polaganje najvažnijeg ispita, pred Njime Koji sve tajne zna... Koliko truda uložimo u pripremanju sebe za velike životne uloge, zavisit će i naši rezultati i konačna ocjena završnog ispita... Svako ko trenira želi da što bolji rezultat poluči, svako ko studira želi sa što boljom ocjenom da diplomira, svako želi da pred Gospodarom ponizno i skrušeno izgleda... Svako želi da spašen bude... Svako za sebe bira put... Svako sebi može i prijatelj i neprijatelj da bude... Na nama je da odlučimo...

mogle da odgajamo druge
Da bismo bili sretni, da bismo imaDa bi žena bila majka, da bi odgali sređeno društvo, prvo trebamo imati jala buduće generacija po principima sređenu porodicu, koja je osnovna ćeli- istinskih vrijednosti, prvo treba da zaja društva, a da bi porodica bila sređena voli svoju ulogu. Jer ljubav je presudi korisna zajednici, treba svako od nas na u svakom poslu i svakoj ulozi koju da izgradi sebe. dobijemo u životu. Zavoljeti ulogu odŽena kao stup porodice i osoba od gajatelja čovječanstva znači davati sebe koje zavisi odgoj i razvoj djeteta, koje i upoznavati svijet na principu realnog izrasta u čovjeka koji svojim djelova- značenja stvari... Ljubav ne znači “znanjem i ponašanjem treba da razvija i ti” nego “upoznati”, težiti ka spoznaji unaprjeđuje sistem vrijedsebe, kako bi upoznavajući nosti, treba da bude posve sebe, odgajajući sebe, drugisvjesna svoje uloge i značaja ma prenijeli samo najbolje za zajednicu. od onoga što posjedujemo. Da bi mogli da odgojimo Jer svako daje od onoga što dijete, prvo moramo odgojiti ima... Tako se dobro trebasebe i svoj identitet dovesti mo zapitati šta je to što podo nivoa nepokolebljivosti i sjedujemo? Da li su to naši čvrstoće koraka na putu koji zagovornici  na Danu sudŽena koja teži vodi do jačanja islamskih njem ili naši tužbenici i glaka uzvišenim vrijednosti i islamskog načisnici propasti. ciljevima na života. Žena kao prototip Žena koja teži ka uzviživota ne današnjeg društva, doima se šenim ciljevima života ne izgubljenom i s vrlo nereal- smije dopustiti smije dopustiti da je moderda je moderne nim značenjem stvari poima ne stihije progutaju, porobe stihije svijet oko sebe. joj  intelekt, tijelo i srce. Jer progutaju, Puno toga je žena žrtvotako porobljena, žena gubi porobe joj vala da bi danas bila tretiidentitet i ne može da odgointelekt, rana objektom, koji mami vori zadaći koja joj je povjetijelo i srce. poglede s jambo plakata i rena. A onaj ko svoju zadaJer tako ponižavanjem svoje ličnosti ću ne uradi kako treba, taj porobljena, vrši prodaju bezvrijednih je osuđen da propadne. Da žena gubi stvari i roba. li neka od nas želi sebi proidentitet i Žena je za status sluge u past? Želimo li da budemo ne može da današnjem društvu, žrtvovažene, majke ili samo hrpa odgovori la slobodu, čast, poštovanje i upotrijebljenog materijala ženstvenost, kojom je Stvo- zadaći koja joj koji više nikomu ne treba? je povjerena ritelj darovao, da na ovom Da bismo bile osobe rasvijetu robuje samo Njemu, zumom obdarene kojima se tako što će čuvajući svoje i Svevišnji u Kur’anu obraća, dostojanstvo, čast, ugled biti moramo da se držimo islamžena, a ne potrošna roba na skih propisa, islamskog ahlaizlogu niskih strasti i pobuda... ka, da naš stil života bude islam, naša Ovako ranjena i konfuzna žena, misao bude iman, naša savjest bude rastrgana između pošasti današnjice, sunnet, naša staza da bude staza spasa i raznih poroka koji kao vulkan prijete spoznavanja. Naše oružje da bude naše da dosegnu erupciju, koja će iz sebe znanje. da izbaci užarenu lavu i njome sprži Naša uputa da bude u riječima: Čisve vrijednosti i opustoši društvo, ne taj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, može da odgaja generacije, jer nije stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemeodgojila sebe da može, zna i umije da nit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, prepozna istinske vrjednote i realna Koji čovjeka poučava onome što ne zna. značenja stvari.. (El-Alek, 1.-5.).
18. april - 18. džumade-l-uhra

V

30

Islamske teme
Romantika u islamu

Šta kad ostanete bez voljene osobe...
Ali ako bi bilo potrebno da žrtvujem sve što imam i želim, sve bih zamijenila za samo jedan dan s njim. Samo još jednom da me drži za ruku, samo još jednom me nasmije i utješi, pogleda s ljubavlju, zahvali mi na večeri, da čujem kako priča s našom djecom, ili da me poljubi pred spavanje. Za samo još jedan dan, sve bih dala.“
Autor: hafiza Merjem Amiribrahimi Izvor: suhaibwebb.com Preveo: N. Botić nogi od nas slušaju samo negativne priče i bračna iskustva koja se dešavaju vjernicima i vjernicama. Konstantan priliv negativnih vijesti može dovesti do tog da se mnogi pribojavaju i plaše braka. Međutim, stvarnost je da unutar naše zajednice postoje mnoge nevjerovatne, prelijepe, romantične i saosjećajne ljubavne priče. Mnogi od nas uzimaju drage osobe ‘zdravo za gotovo’. Ponekad se zbog te osobe razljutimo, ali zaboravimo koliko ih volimo i koliko bi nam nedostajale ukoliko bismo ih izgubili. Jedna žena koja je ostala bez supruga je odlučila da s nama podijeli detalj iz njihovog života: “Moj muž je na ahiret preselio prije nekoliko dana. Desilo se to iznenada i neočekivano. Nisam bila spremna na to, nisam bila spremna da ga tako brzo izgubim. Nisam bila spremna da ostanem sama. Bili smo u braku više od pedeset godina. Kako živjeti s nekim tako dugo, a potom morati dalje sam, bez njegove pomoći? Manje od dvadeset četiri sata prije njegovog preseljenja, dan smo proveli pored mora, šetajući i objedujući zajedno, radujući se lijepom vremenu. Bili smo blagoslovljeni u našim životima, iako stvari nisu uvijek išle onako kako smo ih zamišljali. Nismo se uvijek slagali. Ponekad mu se nije dopadalo što radim neke stvari. Ponekad sam pomislila da sam

M

ja prepreka koja ga sprječava da ispuni svoje planove i snove. Ponekad sam bila jako ljuta na njega. Ponekad sam ga krivila jer me brak spriječio da postanem u životu ono što sam htjela. Ali i u teškoćama i blagodatima, bili smo tu, uvijek jedno za drugo. Utješno je znati da imate nekoga ko će vas uvijek voljeti, ko će vam se nasmiješiti prije nego utonete u san, koji će vam i nakon svađe reći da vas voli. Nekoga ko će vam pomoći da postanete bolja osoba... Moj suprug je znao da sam po prirodi ‘čistunac’. Volim da iznosim stvari i čistim i preuređujem stan. Par dana nakon njegovog preseljenja, čistila sam naš stan i razmišljala o njemu. Prisjetila sam se, on kao da je predosjetio svoj odlazak. Mjesec dana prije smrti, satima je gledao uživo prijenos namaza iz Mekke. Inače to nije imao običaj, ali je osjetio iznenadnu želju. Rekao je da mu to donosi mir i da želi da posjetimo Mesdžidu-l-haram. Umjesto toga, Uzvišeni je odlučio da moj muž ode k Njemu. Neka ga Milostivi obaspe Svojom milošću, i dok ovo čitate, odvojite trenutak da za njega proučite dovu.
18. april - 18. džumade-l-uhra

Neizmjerno mi nedostaje. Da, žrtvovala sam neke stvari zbog njega. Ponekad sam zbog toga bila ljuta, depresivna i ozlojeđena. Ponekad sam u sebi gajila te ružne osjećaje godinama.

Dok sam razmišljala o njemu, o našim sjećanjima, našoj djeci, našim unucima, mjestima koje smo posjetili, žrtvama koje smo podnijeli, belaje i blagodati kroz koja smo prolazili... Među knjigama koje sam sređivala sam našla jedno pismo. Otvorila sam ga i srce mi je na trenutak zastalo. Bio je to rukopis moga muža. ‘Ljubavi moja, Mnogo mi značiš. Volim te. Tvoj muž.’ Čitala sam pismo, iznova i iznova, i plakala. On je znao da ću kad-tad naići na to pismo. Možda ga je napisao jer je osjetio da mi to više neće moći reći uživo. Možda je Allah, dželle šanuhu, želio da me utješi, jer zna koliko je moja čežnja bila teška. Neizmjerno mi nedostaje. Da, žrtvovala sam neke stvari zbog njega. Ponekad sam zbog toga bila ljuta, depresivna i ozlojeđena. Ponekad sam u sebi gajila te ružne osjećaje godinama. Ali ako bi bilo potrebno da žrtvujem sve što imam i želim, sve bih zamijenila za samo jedan dan s njim. Samo još jednom da me drži za ruku, samo još jednom me nasmije i utješi, pogleda s ljubavlju, zahvali mi na večeri, da čujem kako priča s našom djecom, ili da me poljubi pred spavanje. Za samo još jedan dan, sve bih dala.”

31

Duplerica
Facebook svijet

Hava Tatarević: Hoću da gledam u oči ubici mojih šest sinova
I

Pripremio: Semir Imamović među Bosancima i Hercegovcima sve je više korisnika društvene mreže Facebook. Ova društvena mreža koristi se na različite načine. Neki su tu radi upoznavanja, neki radi razmjene iskustava i podataka, neki radi plasiranja obavještenja, nekima je ovo dobra mogućnost komuniciranja sa rodbinom i prijateljima, neki su tu radi mogućnosti reklame, a neki jednostavno žele da sa drugima podijele svoja razmišljanja, svoje stavove i slično...U ovom broj donosimo izbor nekoliko zanimljivih statusa korisnika Facebooka.

18. april - 18. džumade-l-uhra

32

18. april - 18. džumade-l-uhra

33

Islamske teme
Odgojno-obrazovna misao Huseina Đoze (II dio)

“Cilj islama je da odgoji društveno aktivnog i korisnog čovjeka!”
Ukoliko umovi novih generacija budu opskrbljeni s naukama svoga vremena, a njihova srca pritom ostanu neokrnjena i ukoliko im se pruži kvalitetno obrazovanje, ukoliko im se obezbijede uvjeti za normalno učenje i prilike za napredovanje, oni se mogu nadati svijetloj budućnosti. Ove generacije će imati sposobnost da se suoče sa svakom preprekom na životnom putu; oni će biti u stanju da – duhovno i materijalno – prevaziđu svaki vid teškoće i nikad neće padati u očaj. Tada će se isplatiti sve žrtve koje smo podnijeli kako bismo pružili našoj djeci bolje obrazovanje Piše: Nedim Botić Odnos spram religijskog znanja i svjetovnih nauka u misli Huseina Đoze brazovanje u islamu je dvojako: stjecanje intelektualnog znanja (kroz primjenu razuma i logike) i razvoj duhovnog znanja (izvedeno iz božanske Objave i duhovnog iskustva). Prema svjetonazoru islama, u obrazovanju moraju biti podjednako zastupljene obje komponente. Stjecanje znanja u islamu nije samo po sebi cilj, već služi kao sredstvo za poticanje više moralne i duhovne svijesti, što dovodi do vjere i dobrih djela. Isključivo obrazovanje samo intelektualnih kapaciteta, na primjer, je neadekvatno u razvoju osjećaja ljubavi, dobrote, suosjećanja i nesebičnosti, koji su duhovni ambijent i mogu biti angažirane samo kroz duhovni trening. Jedan od izazova koji se postavljaju pred islamskom pedagogijom jeste i odnos između islama s jedne strane i modernosti i nauke s druge strane. Đozo smatra terijalnih vrijednosti; to je disharmonija da je ovaj odnos nekoć bio problematičan, između obrazovanja i odgoja, razuma i posebno u oblasti prirodnih nauka, ali srca, teorije i prakse, znanja i ponašanja. ističe da je taj navodni razdor pogrešno Ukoliko umovi novih generacija shvaćen i da ne postoji oprečnost između budu opskrbljeni s naukama svoga vreislama i znanja. Kao odgovor skpeticima, mena, a njihova srca pritom ostanu neomožemo skrenuti pažnju na mišljenje jed- krnjena i ukoliko im se pruži kvalitetno nog od najvećih naučnika XX stoljeća, obrazovanje, ukoliko im se obezbijede Alberta Einsteina koji smauvjeti za normalno učenje i tra da nas nauka podučava prilike za napredovanje, oni Kad čitamo odnosu između fenomena i se mogu nadati svijetloj buĐozine riječi kako određene pojave skupa dućnosti. Ove generacije će o stanju ljudi, egzistiraju unutar specifičnih imati sposobnost da se suoče dolazimo do uvjeta. Nauka, sastavljena od sa svakom preprekom na žizaključka kako znanja o onome što postoji, ne votnom putu; oni će biti u i mi živimo podučava ljude onome kako bi stanju da – duhovno i mateu vremenu u trebalo biti; samo nas religija rijalno – prevaziđu svaki vid kojem se pred podučava tome kako bi stvari teškoće i nikad neće padati u muslimane trebalo da izgledaju i kojim očaj. Tada će se isplatiti sve postavlja bismo ciljevima trebali težiti. žrtve koje smo podnijeli kako imperativ Naučna i tehnička dobismo pružili našoj djeci bostignuća izazvala su duboke zajedničkog rada lje obrazovanje. A što se tiče radi dobrobiti promjene u životu, shvaćanjionih nesretnih, koji su lišeni cijelog društva, ma i odnosima ljudi. Čovjek ove svijesti, oni će upropane obazirući se je ponesen ovim progresom. stiti naslijeđe svojih očeva; s na sitne lične On ga je usvojio i okupirao duhovne strane, oni će voditi interese. svu njegovu pažnju. Stavnestabilan i pesimističan žilja pred njega nove potrebe vot, i na koncu će skončati i nove dileme. Materijalni u poniženju.(1. Prljača Muinteres je osnovna preokustafa, Husein Đozo sabrana pacija savremenog čovjeka. djela, knjiga prva, tom I, ElPokretač je svih akcija i osnovni cilj svih Kalem, Sarajevo, str. 718). ljudskih nastojanja. Duhovne vrijednosti, kao važna komponenta ljudskog po- Sinteza tradicionalnih i savremenih stojanja, potiskuju se u drugi plan. Zato ideja u misli Huseina Đoze i vjeru treba tumačiti u duhu vremena, jer joj samo tako možemo obezbijediti Odgojno-obrazovna misao Humjesto u savremenom društvu. Čovjek seina-ef. Đoze počiva na premisi da je ovladao prirodom i dijelom kosmosa, čovjek u životu ne smije biti samo ali nije ovladao svojom vlastitom priro- pasivni posmatrač. Život možemo dom. Mnoge anomalije, poroci, sila i mijenjati tek onda ako se uključimo nasilje u svijetu, posljedica su poreme- u njegove tokove i postanemo aktivni ćaja ravnoteže između duhovnih i ma- faktori u njemu.
18. april - 18. džumade-l-uhra

O

34

Društvena korist jednog čovjeka, njegova angažiranost, aktivnost i umjerenost u pravcu dobrobiti čovjeka i društva, čini osnovni elemenat u sadržini islamskih propisa i principa. Samo vjerovanje u Boga nema nikakvog drugog cilja, nego da aktivira čovjeka u borbi za dobro, da formira u njemu zdravu, konstruktivnu i društveno korisnu ličnost, da ga otvori i okrene prema drugima i da ga oslobodi pritiska strasti i ličnih, sebičnih interesa. Takav smisao imaju svi islamski obredi: namaz, post, zekat, hadž itd. Da bismo realizirali jasne kur’anske imperative, nužno je da objedinimo vrijednosti iz prošlosti s dostignućima iz sadašnjosti. Nove generacije imaju svoje potrebe i probleme, imaju svoj jezik i razumijevanje povijesti. Islamski učenjaci iz prošlosti, umjesto susreta sa novim idejama i nuđenja rješenja, bilo iz straha, opreza ili neznanja, povlačili su se i zatvarali. Umjesto susreta sa savremenim idejama, pa ako treba i konfrontacije s njima, ulema se izolirala misleći da će na taj način sačuvati izvornost islamskog učenja. Dok god ne potpomognemo našu omladinu putem obrazovanja, oni će biti zarobljenici okruženja. Oni lutaju bez ikakvog cilja, nošeni jedino strastima i daleko od nauke i razuma. Oni mogu postati istinski predstavnici nacionalne misli i osjećaja ukoliko ih njihovo obrazovanje poveže s njihovom prošlošću i mudro ih pripremi za njihovu budućnost. Sinteza novih i starih ideja je težak i složen zadatak. Zato Đozo kao izlaz vidi sintezu tradicionalnog i savremenog, a

prepreka za to je prihvatanje forme kao trajnog i nepromjenljivog principa. Često se događalo da se modifikacija uzima umjesto principa, odnosno forma umjesto suštine. U tom slučaju, forma dobija trajnu vrijednost i pretvara se u neprebrodivu smetnju na putu daljeg kretanja. Da bi se ta smetnja otklonila, treba demistificirati prošlost. Prošlost je osnova za dalje kretanje. U njoj se otkriva ono što je trajno i što može i dalje živjeti. Ne možemo živjeti u prošlosti, ali ne možemo ni s njom prekinuti veze. Svaka generacija mora ići dalje i pronalaziti recepte za aktualne probleme. Samo oni koji u historiji daju svoj doprinos i pomognu da se ide dalje, oni su interesantni za historiju i njihova imena se bilježe. (2. Wan Mohd Nor Wan Daud, Syed Muhammad Naquib Al-Attas – obrazovna filozofija i praksa, str. 157). Rješenje uspješne sinteze prošlosti i sadašnjosti, prema Đozi, leži u braku i zasnivanju porodice. Prije svega treba napomenuti da je porodica osnovna ćelija svake zajednice, svakog naroda i svake države. Svaka akcija i svaka korisna misija, koja ima za cilj opće dobro, treba da počne tu, u porodici. Prema tome, svako nastojanje u vezi s brigom oko materijalnog zbrinjavanja porodice i oko njenog duhovnog odgoja spada u okvir vršenja dužnosti odgoja i obrazovanja.
18. april - 18. džumade-l-uhra

Kur’an i Sunnet posvećuju veliku brigu ovoj ustanovi i pridaju vanredan značaj njenoj funkciji. Ustanova upućivanja na dobro i sprječavanja zla predstavlja naročitu vrstu društvene kontrole, ali kontrole koja se ne obavlja samo putem posebnih komisija, organa i zakona.

Roditelji kao odgovorni članovi porodice ne smiju nijednog trenutka smetnuti s uma da je sudbina njihove djece u njihovim rukama. Vršeći roditeljsku dužnost kako treba, oni time izvršavaju na najbolji način i svoju dužnost potpomaganja čitavog naroda. Izuzetno je bitno za društvo u cjelini i za njegov moral da se njegove vrijednosti (duhovne, moralne) prenesu na mlađe generacije u obrazovnom procesu. Prenos vrijednosti s jedne na drugu generaciju se najefektnije prenosi, vrši preko uspješne bračne zajednice, što čini porodicu važnom obrazovnom institucijom; štaviše, ključnom za kontinuirano postojanje cijele zajednice. Oni narodi koji ne uspiju da formiraju instituciju braka na zdravim i jakim osnovama su osuđeni na izumiranje. Društveni aktivizam i objedinjenje teorije i prakse kao prioritet odgojnoobrazovne misli Ovaj segment odgojne-obrazovne misli Huseina Đoze odnosi se na vezu islamskog obrazovanja s razvojem svijesti kod odgajanika i odgajatelja o društvenom aktivizmu kao simbolu časnih i odgojenih ljudi. Riječi i djela čovjeka kojeg je islam odgojio idu ruku pod ruku, jer musliman mora stalno biti an-

35

gažiran u borbi na polju pobjede dobra, istine i pravde, kao i na polju suzbijanja zla, zabluda i nasilja. On svoja vjerovanja, svoju pripadnost islamu, odanost i vjernost Bogu i Božijem Poslaniku dokazuje i potvrđuje samo i isključivo kroz svakodnevnu aktivnost, ponašanje i odnos prema drugima. Principi, učenja i sistemi bez primjene i realizacije u svakidašnjem životu ostaju puke fraze i apstrakcije bez ikakve koristi. Nauka bez praktične primjene je, kako stara mudrost kaže, kao voćka bez ploda. Zato je Muhammed, a.s., često, obraćujući se Bogu, molio da ga zaštiti od nauke koja ne daje korisnih rezultata. Kur’an na više mjesta osuđuje raskorak između riječi i dijela: O vjernici, zašto jedno govorite, a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite riječi koje djela ne prate. (3. Kur’an, Es-Saff, 3.). Islam obavezuje svakog muslimana da u granicama svojih mogućnosti i odgovornosti aktivizira i podstiče i druge. U tom pogledu je vanredno značajna ustanova upućivanja na dobro i sprječavanja zla. Nije dovoljno, prema ovom principu, što će čovjek osobno činiti dobro i ustezati se od zla. On mora i druge nagoniti i podsticati na dobro, odnosno sprječavati od zla ili, u najma-

Rješenje uspješne sinteze prošlosti i sadašnjosti, prema Đozi, leži u braku i zasnivanju porodice. Prije svega treba napomenuti da je porodica osnovna ćelija svake zajednice, svakog naroda i svake države.

nju ruku, osuđivati i mrziti njihovu štetnu djelatnost. U tome se polazi od činjenice da pojedinačne djelatnosti, ako ne čine sastavni dio opće zajedničke aktivnosti, ne znače mnogo. Tek kada se slivaju u zajednička nastojanja i na taj način tvore jedinstvo akcije i jedinstvo misli, tada postaju u stanju da prebrode sve poteškoće i da se suoče sa svim preprekama. Time se stvara javno mijenje koje vrši snažan pritisak na društvene izgrednike i predstavlja veoma značajan usmjeravajući faktor. (4. Prljača Mustafa, Husein Đozo sabrana djela, tom I, 423-424). Kur’an i Sunnet posvećuju veliku brigu ovoj ustanovi i pridaju vanredan značaj njenoj funkciji. Ustanova upućivanja na dobro i sprječavanja zla predstavlja naročitu vrstu društvene kontrole, ali kontrole koja se ne obavlja samo putem posebnih komisija, organa i zakona. Osnovni elemenat u ovoj kontroli jeste svijest i savjest pojedinaca, koje se pretvaraju u zajedničku društvenu svijest i savjest, a potom formiraju javno mijenje, koje vrši svoj utjecaj. Prema islamskom učenju svaki musliman je obavezan da vrši društvenu kontrolu, da opominje, ispravlja, savjetuje i upućuje drugog. Danas u procesu buđenja i oživljavanja pravih islamskih
18. april - 18. džumade-l-uhra

vrijednosti postavlja se u vrlo oštroj formi pitanje punog okretanja životu. Nova preorijentacija, koja počiva na oživljavanju prave dinamične islamske misli, polazi od islamskog principa da se samo kroz korisnu životnu aktivnost, kroz djela koja koriste drugima, postiže sevab, nagrada na onome svijetu. Koliko u ovom zemaljskom životu doprinesemo u borbi protiv nepravde, neznanja, opće zaostalosti, nasilja, nejednakosti itd., toliko ćemo dobiti na drugom svijetu, ahiretu. Nema sreće na ahiretu bez sreće na dunjaluku i obratno. Sreća na ahiretu zarađuje se, prema islamskom učenju, putem brige o drugom. Koliko za drugog, za društvo žrtvujemo i učinimo, toliko ćemo dobra naći i na ahiretu. Koliko zla suzbijemo na dunjaluku, toliko ćemo dobra naći na ahiretu. (5. Prljača Mustafa, Husein Đozo sabrana djela, tom I, str. 431). Kad čitamo Đozine riječi o stanju ljudi, dolazimo do zaključka kako i mi živimo u vremenu u kojem se pred muslimane postavlja imperativ zajedničkog rada radi dobrobiti cijelog društva, ne obazirući se na sitne lične interese. Nama nedostaje istinskog vjerskog obrazovanja i tu dolazi do izražaja uloga odgajatelja (imama, hatiba, muallima, profesora u obrazovnim institucijama) da se preko vjeronauke u školi, u mektebima i na hutbama osvijeste muslimani i okrenu ka nauci, učenju i izučavanju kako vjerskih tako i društvenih znanosti. Tu nam leži spas i opstanak.

36

Islamske teme
Putevima duhovne nadogradnje

Na pravdi opstoje nebesa i Zemlja
Pravda je temelj države i njenog opstanka, jer nema mira, sreće, prosperiteta, upute, osim ako u društvu vlada pravda. Ibn Tejmijje je govorio: ‘’Allah će pomoći pravednog vladara, pa makar bio nevjernik.’’ U pravednoj državi siguran je i vladar i podanici, a u nepravednoj je nesiguran i vladar i podanici Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić ravednost je temeljna ljudska vrijednost i vrlina s kojom je došao islam i učinio je stubom i glavnim faktorom napretka i sreće u ličnom, porodičnom i društvenom životu. Muslimani kao pripadnici ummeta Muhammeda, a.s., i kao sljedbenici islama zaduženi su da uspostavljaju pravdu na Zemlji i da cjelokupni život i životni ambijent grade na temeljima pravde kako bi svi ljudi živjeli slobodan i život dostojan čovjeka i kako bi uživali u životu. Islam ide dotle da je pravdu i uspostavljanje pravde učinio temeljnom zadaćom Allahovih poslanika, na šta aludira ajet: Mi smo izaslanike Naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terazije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali .... (El-Hadid, 25.). Pravednost za posljedicu ima ljubav, bliskost, povjerenje. Ona obavezuje na pokornost. Na pravdi opstoje nebesa i Zemlja, ona je uzrok berićeta i prosperiteta u životu, ona je uzrok povećanja imetka, porodice i ostvarivanja sigurnosti. Pravda je temelj države i njenog opstanka, jer nema mira, sreće, prosperiteta, upute, osim ako u društvu vlada pravda. Ibn Tejmijje je govorio: “Allah će pomoći pravednog vladara, pa makar bio nevjernik.” U pravednoj državi siguran je i vladar i podanici, a u nepravednoj je nesiguran i vladar i podanici. U hadisi-kudsiji, Allah je rekao: “O robovi Moji, Ja sam Sebi zabranio zulum (nepravdu), i među vama sam je učinio zabranjenom, pa nemojte biti nepravedni jedni prema drugima.’’ (Muslim). Pravda je Allahova vaga na Zemlji putem koje slabi uzima svoje pravo od jakog, a mazlum od zulumćara, i onaj čije je pravo ugroženo najlakše tim putem može doći do svoga prava. sumnje da će muslimani biti ponosni i da će im biti dobro, a kada islam svedemo na nekoliko rekata namaza samo za našu dušu, na post ramazana, opet samo za nas lično, tada će ljudi bježati od islama a mi ćemo biti poniženi i Kur’an o pravednosti odbačeni. Rečeno je: “Vjera, odnosno ahiret Mnogobrojni kur’anski ajeti govore i dunjaluk opstoji na četiri vrste ljudi: o pravdi i pravičnosti. Jedan od njih je alimu koji radi po svom znanju, neznai 90. ajet iz sure En-Nahl kojeg hati- lici koji ne zazire od učenja onoga što bi godinama ponavljaju na hutbama, i ne zna, bogatašu koji ne škrtari u imetkada bi muslimani primijenili u životu ku i siromahu koji ne prodaje svoj ahiporuke ovog ajeta bili bi sretni i na du- ret radi dunjaluka. Ali, onda kada alim njaluku i na ahiretu: iznevjeri znanje koje ima, tada će se i Allah zahtijeva da se svačije pra- neznalica sustegnuti od učenja, kada vo poštuje, dobro čini i da se bližnjima bogataš postane škrt, tada će siromah udjeljuje, i razvrat i sve što je odvratno prodati dušu šejtanu samo da bi imao i nasilje zabranjuje; da pouku primite, krov nad glavom i da bi imao šta jesti, On vas savjetuje. on i njegova porodica.” Vrijednost naredbe se Kur’an jasno ukazuje na ogleda kroz vrijednost onopravednost prema drugim U hadisi-kudsiji, ga ko naređuje, a u ovom ljudima pa makar nam ne Allah je rekao: ajetu, naređuje nam Allah, bili dragi: “O robovi Moji, Svemogući Stvoritelj, da buO vjernici, budite uvijek Ja sam Sebi demo pravedni. pravedni, svjedočite Allaha zabranio zulum Allah naređuje pravedradi, pa i na svoju štetu ili (nepravdu), i nost i dobročinstvo i naređuna štetu roditelja i rođaka, među vama je lijep ahlak, a pravednost je bio on bogat ili siromašan, ta sam je učinio dio tog lijepog ahlaka. Allahovo je da se brine o njizabranjenom, Muaz ibn Džebel prenosi ma! Zato ne slijedite strasti – pa nemojte biti da mu je Poslanik, a.s., rekako ne biste bili nepravedni. nepravedni jedni kao: “Muaze, idi i pripremi A ako budete krivo..... (Enprema drugima.’’ svoju jahalicu za putovanje u Nisa’, 135.). (Muslim) Jemen.” Ja sam otišao, spreMuhammed, a.s., poslao mio se i došao pred mesdžid. je Abdullaha ibn Revahu da Muhammed, a.s., je izašao stanovncima Hajbera, jevreiz mesdžida, uzeo me za jima, procijeni urod palmi i ruku i rekao: “Muaze, preostalih plodova na koji treporučujem ti bogobojaznost, istinit go- baju dati porez, pa su oni htjeli da ga vor, ispunjavanje ugovora, izvršavanje podmite da napravi manju procjenu, a emaneta, ostavljanje izdaje, samilost on je kazao: “Tako mi Allaha, ja vam prema jetimu, čuvanje prava komšije, dolazim od meni najdražeg čovjeka, a vi savladavanje u srdžbi, poniznost, nazi- ste mi najmrži ljudi jer ste ubijali Allavanje selama, blag govor, razmišljanje hove poslanike, ali me ljubav prema Poo Kur’anu, strah od obračuna na Sud- slaniku, a.s., i mržnja prema vama neće njem danu, smanjivanje nade i dobro navesti da budem nepravedan.’’ Tada su djelo. Čuvaj se da ne uvrijediš i ne op- njihove vođe rekle: “Na ovome opstoje suješ muslimana, da u laž ne utjeruješ nebesa i Zemlja.’’ (Ebu Davud). onoga ko istinu govori, ili da smatraš Zatim: Allah vam zapovijeda da odistinoljubivim lažova, i čuvaj se nepo- govorne službe onima koji su ih dostojkornosti pravednom vladaru.” ni povjeravate i kada ljudima sudite da Iz ovog vasijeta se zaključuje da pravično sudite. Uistinu je divan Allaislam naređuje lijep ahlak u svim stva- hov savjet! – a Allah, doista, sve čuje i rima, i dok naš islam bude takav, lju- vidi. (En-Nisa’, 58.). di će nam prilaziti, dok u praktičnom Komentirajući ovaj ajet, Sejjid životu budemo muslimani u stvarima Kutb je rekao: “Što se tiče suđenja, ovaj koje je spomenuo Poslanik, a.s., nema kur’anski tekst podrazumijeva potpu18. april - 18. džumade-l-uhra

P

37

nu pravdu među svim ljudima, a ne samo među muslimanima. To je pravo svakog čovjeka s obzirom na njegovu pripadnost ljudskoj vrsti.” Čovjek je potreban pravde i pravičnosti, jer on živi, radi i sarađuje sa različitim ljudima s kojima ga ne vežu nikakve rodbinske veze i koje uopće ne poznaje, ali ako se živi u ambijentu u kojem vlada pravda on će i pored usamljenosti živjeti smireno i sigurno jer mu niko nepravdu ne čini i jer ostvaruje sva svoja prava bez problema. Prenosi se od Seida ibn Musejjeba da su se musliman i jevrej parničili pred halifom Omerom, pa je on vidio da je istina na strani jevreja i presudio je u njegovu korist. Tada je jevrej rekao: “Tako mi Boga, presudio si po pravdi.” Omer ga je upitao: “Što si to rekao?” Odgovorio je: “Kod nas u Tevratu zapisano je: ‘Koji god kadija presudi po pravdi, s njegove desne i lijeve strane nalaze se meleki i oni mu pomažu da bude pravedan i podstiču sve dok se drži pravde, a kada napusti pravdu, oni odu od njega.’” (Džami’u-l-usul ). Imam Evzai priča da se vraćao sa dženaze Omera ibn Abdul-Aziza, pa je sreo grupu kaluđera, a jedan od njih je toliko plakao da mu se brada natopila suzama. Evzaija ga je upitao zašto plače kad halifa Omer ibn Abdul-Aziz nije bio njegove vjere, a ovaj je odgovorio: “Ne plačem ja zbog njega, već zbog svjetla koje je otišlo s njim.” Mnogi kršćani su njegov kabur nazivali “Kabur prijatelja”, zbog pravde koju je uspostavio u državi. Jedan muslimanski vojnik došao je kod halife Omera da traži svoju vojničku plaću, a on je još u džahilijjetu ubio

Omerovog brata. Kada ga je Omer vidio, namrštio se i rekao mu: “Ja tebe ne mogu voljeti!” Vojnik je upitao: “Vođo pravovjernih, hoće li tvoja mržnja prema meni uskratiti moja prava?” Omer je odgovorio: “Nikada!” Na to je vojnik rekao: “Onda ja ne marim za tvojom mržnjom.” Čovjek po imenu Ibn Hubejre došao je kod Alije, r.a., i rekao: “Vođo pravovjernih, kada bi ti došla dvojica ljudi, jedan od njih te voli više od svoje porodice i imetka, a drugi te mrzi toliko da kad bi te mogao ubiti ubio bi te, i ti treba da im presudiš oko nečega, kako bi postupio?” Alija, r.a., je odgovorio: “Da sudim u svoje ime onda bih presudio u korist onoga koji me voli, ali ja sudim u ime Allaha i presudio bih pravedno.” (Ibn Kesir, Elbidaje ve-n-nihaje, VIII/6.). Sunnet o pravednosti

Poslanik, a.s., je rekao: “Tri su vrste sudija; jedan će u Džennet, a dvojica u Džehennem. U Džennet će onaj koji je znao istinu i sudio po njoj, a u Džehennem će onaj koji je znao istinu, a nije sudio po istini i pravdi, i onaj ko je sudio bez znanja.”

najgoru kaznu na Sudnjem danu kušat će nepravedni vladar.” (Tirmizi). Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: “Sat pravde vrjedniji je od 60 godina dobrovoljnog ibadeta, a sat nepravde je gori kod Allaha od 60 godina griješenja.” (El-Asbahani). “Na Sudnjem danu će i pravedan sudija poželjeti da nikada nije sudio ni dvojici ljudi koji su se sporili oko obične datule.” (Ahmed i Ibn Hiban). Pravedno sudiš, pa zato možeš spavati pod palmom

Muhammed, a.s., je u mnogim svojim hadisima upozorio ummet na važnost pravde i pogubnost nepravde, u svim situacijama i u svim sferama života. Poslanik, a.s., je rekao: “Allah će na Sudnjem danu u Svoj hlad staviti sedam osoba kada ne bude drugog hlada osim Njegovog, ...a jedan od njih je pravedni vladar.” (Muttefekun alejhi). Također je rekao: “Najdraži Allahu i Njemu najbliži na Sudnjem danu bit će pravedni vladar, a najmrži Allahu i
18. april - 18. džumade-l-uhra

Iz spomenutih ajeta i hadisa može se zaključiti da se pravednost odnosi na različite aspekte i sfere ljudskog života. Prije svega treba spomenuti pravednost prema Allahu koja podrazumijeva izvršavanje Njegovih naredbi i ostavljanje zabrana, zahvalnost na blagodatima itd. Ko pokaže pravednost i položi ovaj ispit, pokazat će je sigurno i na svakom drugom mjestu. Zatim pravednost prema svojoj porodici, prema bračnom drugu, jer mnogi brakovi su razoreni zbog nepravde bračnih drugova jednih prema drugima. Pravednost prema vlastitoj djeci koja je također preduvjet za harmoniju u porodici. Pravednost profesora prema učenicima i studentima, što je također preduvjet zdravih odnosa i odgoja i izvođenja dobrih i sposobnih kadrova. U našem

38

društvu, jer je uglavnom obilježeno nepravdom, i u ovoj sferi vlada haos. Iz kur’anskih ajeta i hadisa dâ se zaključiti da islam poseban naglasak stavlja ipak na pravednost prema potčinjenima, odnosno pravednost vladara i sudija, jer ako tu izostane pravda, onda se društvu i građanima takve države crno piše. Ta pravednost podrazumijeva da se ljudima olakša život a da im se ne otežava, da se ne zlostavljaju, ne varaju i ne izrabljuju, jer će to dovesti do nereda u društvu. Vladari ukoliko žele biti pravedni moraju biti sluge narodu, moraju pokazati istinsku brigu i tada mogu očekivati dobro i napredak za sebe i državu. Svaki vid nepravde, nepotizma, mita, korupcije i sl., vladar mora u korjenu sasjeći. Halifa Omer, r.a., bio je u Šamu, pa kad se vratio izašao je sâm u Medinu da vidi kakvo je stanje među građanima Medine. Sreo je jednu staricu i poselamio je a zatim je upitao: “Znaš li šta je uradio Omer, kažu da se živ i zdrav vratio iz Šama?” Odgovorila je: “Neka ga Allah ne nagradi!” Omer je upitao: “Zašto?” Ona je odgovorila: “Od kako je preuzeo hilafet nikada od njega nisam dobila ni dinara ni dirhema.” Omer je rekao: “Možda Omer ne zna kakvo je tvoje stanje i kakve su tvoje potrebe?” Na to je ona kazala: “Subhanallah, a ja sam mislila da čovjek ne može biti vladar a da ne zna kakvo je stanje njegovih podanika pojedinačno, od mašrika do

Evzaija ga je upitao zašto plače kad halifa Omer ibn Abdul-Aziz nije bio njegove vjere, a ovaj je odgovorio: “Ne plačem ja zbog njega, već zbog svjetla koje je otišlo s njim.” Mnogi kršćani su njegov kabur nazivali “Kabur prijatelja”, zbog pravde koju je uspostavio u državi.

magriba.” Kada je to čuo, Omer je zaplakao, i sâm sebi rekao: “Teško tebi, Omere, i ova starica je mudrija od tebe.” Zatim ju je upitao pošto prodaje učinjenu nepravdu prema njoj, jer on ne želi da zbog te nepravde strada halifa muslimana. Starica je rekla: “Je li se to ti još izigravaš sa mnom?” Odgovorio je: “Ne, tako mi Allaha!” I ona je “prodala” nepravdu koja joj je učinjena za 25 zlatnika (dinara). U tome su naišli Alija i Ibn Mes’ud i poselamili Omera oslovivši ga sa “emirul-mu’minin”. Kad je to čula, starica se uhvatila za glavu i rekla: “Teško meni, vrijeđala sam u lice halifu muslimana!” Na to je Omer rekao: “Ništa ne brini!” Zatim je uzeo komad kože i napisao: “Ovo je ugovor kojim se potvrđuje da je Omer otkupio nepravdu učinjenu toj i toj starici za 25 zlatnika, a svjedoci ovog ugovora su Alija ibn Ebi Talib i Ibn Mes’ud. Ako umrem prije vas stavite ovo pored moje glave uz ćefine da sa ovim sretnem Allaha na Sudnjem danu.” Poslije vladara dolaze sudije koji svojim presudama itekako mogu doprinijeti procvatu društva, a mogu ga i u crno zaviti nepravednim presudama, što je kod nas čest slučaj. Posebno kada sudstvo nije nezavisno i kada je svijest o Allahu i odgovornosti na Sudnjem danu vrlo slaba. Poslanik, a.s., rekao je: “Tri su vrste sudija, jedan će u Džennet, a dvojica u Džehennem. U Džennet će onaj koji je znao istinu i sudio po njoj, a u Džehennem će onaj koji je znao istinu, a
18. april - 18. džumade-l-uhra

nije sudio po istini i pravdi, i onaj ko je sudio bez znanja.” (Tirmizi, Ibn Madže i Ebu Davud). Spominje se da se neki jevrej sporio s Alijom, r.a., pred halifom Omerom, pa je prije suđenja Omer rekao Aliji: “Stani pored svoga parničara, Ebu Hasane!” Alija je poslušao, ali je bio sav pocrvenio u licu od srdžbe. Nakon što je suđenje završeno, Omer ga je upitao: “Jesi li se naljutio zbog toga što sam ti rekao da staneš pored parničara?” Odgovorio je: “Nisam, tako mi Allaha, već zbog toga što si mi pred njim ukazao čast i poštovanje zovnuvši me po meni najdražem nadimku, Ebu Hasan. Pa sam se bojao da jevrej zbog toga ne pomisli kako je nestalo pravednosti među muslimanima.” Završit ćemo sa pričom i riječima izaslanika bizantijskog cara, kada je posjetio halifu Omera. Naime, bizantijski car poslao je izaslanika halifi Omeru da vidi kakvo je stanje kod muslimana i ko je taj čovjek od kojeg svi strahuju samo na spomen njegovog imena. On je došao u Medinu i pitao je muslimane: “Gdje vam je kralj?” Rekli su mu: “Mi nemamo kralja nego emira, a on je trenutno negdje izvan grada.” Našao ga je kako spava pod stablom palme, a pored njega je bio njegov štap koji je uvijek nosio, pa je rekao: “Zar je ovo čovjek kojeg se toliko boje kraljevi i carevi?! Pravedno sudiš i zato možeš mirno spavati! Naš car sudi nepravedno i pravedno je da ne može mirno spavati i da je nesiguran.” Molim Allaha da nam omili pravednost i da je učini sastavnim dijelom našeg života, a da nam nepravdu i zulum učini mrskim i da je odstrani iz naših života.

39

Fotopriča
Učenici Srednje građevinsko-geodetske škole u posjeti džamiji “Kralj Fahd”

Obrazovani ljudi moraju biti predvodnici
Piše: Emir Rustempašić četvrtak 03. aprila 2014. učenici završnih razreda Srednje građevinsko-geodetske škole sa nastavnikom Emirom Rustempašićem su posjetili, u sklopu nastavnog procesa vezanog za predmet Islamska vjeronauka, džamiju “Kralj Fahd“. Ulogu domaćina je preuzeo imam i hatib džamije hfz. Alija Rahman gdje se između ostalog učenicima obratio prigodnim obraćanjem u kojima je učenicima dao kratke upute i nasihate za njihov budući životni put, pošto oni kao svršenici srednje škole završavaju jednu etapu života i prelaze u drugu. Pozvao je učenike da budu čestiti članovi društva i da moral, poštenje i pravda bude njihovo glavno životno načelo, jer samo sa takvim osobinama, uz čvrsto pridržavanje vjerskih principa, sutra kada dođu na odgovorne pozicije doprinijet će boljitku cjelokupne zajednice. Potom su ih ugostili uposlenici “Atašea za vjerska pitanja” pri Ambasadi Kraljevine Saudijske Arabije gdje se učenicima obratio g. Abdulmajid Ghayth Alghayth. Uz ugodnu i opuštenu atmosferu učenici su se poslužili poslasticama i napicima koje su domaćini pripremili za njih. Kao znak podrške i daljnjeg podstreka svakom učeniku je dodijeljen po primjerak Kur’ana sa prijevodom značenja, želeći na taj način simbolično pokazati šta im treba biti u njihovom budućem životu vodilja ka ispunjenju vlastitih ciljeva. Pored Kur’ana učenici su dobili i druge knjige vjerkog karaktera. Na kraju učenici su posjetili i sam Kulturni centar “Kralj Fahd” gdje su se osvjedočili mogobrojnim aktivnostima centra. Obišli su biblioteku,učionice gdje se održavaju kursevi Engleskog i Arapskog jezika, informatike, salu, teretanu i amfiteatar. Pozvani su da se uključe u navedene aktivnosti i na taj način steknu dodatno znanje i vještine. Od ljubaznih domaćina dobili su prikladnu literatu vezanu za arapsku književnost i historiju Saudijske Arabije, kao i još neka njihova izdanja.
18. april - 18. džumade-l-uhra

ljudi u moralu, poštenju i pravdi
U

40

18. april - 18. džumade-l-uhra

41

18. april - 18. džumade-l-uhra

42

Pripremio: Semir Imamović

Kutak za islamsku omladinu
Islam je, svojim učenjem i praksom, obuhvatio sve aspkete ljudskog života. Muslimanske omladinske organizacije u Bosni i Hercegovini, upravo svojim svestranim radom i djelovanjem pokušavaju ovu teorijsku činjenicu pretočiti u stvarni život. Naša novina, redovnim izvještavanjem o aktivnostima muslimanskih organizacaija i udruženja, želi dati svoj skromni doprinos u širenju svjesti o važnosti ispravnog predstavljanja islamskih teorijskih i praktičnih principa u svakodnevnom životu i podržati svaki pozitivan korak u tom smjeru. Društveni aktivizam Gazi Husrev-begova medresa

G

Učenici i profesori Gazi Husrev-begove medrese u posjeti Gazi Isa-begovoj medresi u Novom Pazaru
drese, kao i Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru. Ostatak vremena učenici i učenice su iskoristili za druženje sa učenicima domaćinima, obilazak i razgledanje grada. Boraveći u Gazi Isa-begovoj medresi u Novom Pazaru, naši domaćini, direktor Rešad ef. Plojović i upravnik Šemso ef. Šaćirović učinili su sve da se ugodno osjećamo i lijepo provedemo. Udoban smještaj, svečani prijem naših profesora i razmjena informacija o radu i uspjesima naših medresa kao i teškoćama sa kojima se susrećemo, samo je dio ugođaja koje smo doživjeli boraveći u ovoj posjeti. Posebnu čast profesorima Gazi Husrev-begove medrese ukazao je muftija Sandžački i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji dr. Mevlud ef. Dudić na svečanom prijemu. Na povratku iz Novog Pazara iskoristili su priliku da posjete glavnu džamiju u Sjenici i obave namaz, a potom obiđu most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Ovom prilikom najtoplije se zahvaljujemo našim domaćinima: - Muftiji dr. Mevludu ef. Dudiću, - Direktoru Rešadu ef. Plojoviću, - Upravniku Šemsi ef. Šaćiroviću, - Predsjedniku Školskog odbora Hajri ef. Tutiću. Zahvaljujemo se osoblju turističke agencije Biss-tours na ugodnoj vožnji i svima ostalim koje nismo spomenuli, a koji su na bilo koji način sudjelovali u našem druženju.

azi Husrev-begova medresa je i u ovoj školskoj godini organizirala nagradno putovanje za učenike i učenice koji su u prošloj školskoj godini ostvarili zapažene rezultate u vannastavnim aktivnostima: rad u redakcijama đaćkog lista “Zemzem” i radio emisije “Moja medresa”, rad u debatnoj, horskoj, recitatorskoj, dramskoj sekciji, kao i za učenike koji su učestvovali u pripremi i realizaciji svečanih programa naše škole. Do sada su, ovim povodom, posjećene medrese u Podgorici, Skopju, Prištini, Cazinu, kao i Islamski pedagoški fakultet u Bihaću. Ove godine, u subotu i nedjelju, 05. i 06. aprila 2014. godine 45 učenika i 8 profesora Gazi Husrev-begove medrese posjetili su Gazi Isa-begovu medresu u Novom Pazaru. Boraveći u Novom Pazaru i vođeni programom domaćina obišli su muško i žensko odjeljenje Gazi Isa-begove me-

T

Turske volonterke iz Njemačke u posjeti Podrinju
gogodišnju saradnju sa pomenutom organizacijom na raznim projektima kao što su “kurban projekat” i pomoć socijalno ugroženom domicijalnom stanovništvu u Srednjem Podrinju. Ovo je prvi projekat ovakve vrste koji se pokazao izuzetno uspješnim i potrebnim, jer uljepšavajući radnu sredinu naših učenika, činimo da budu sretniji i zadovoljniji u svom društvenom i ionako prirodnom prelijepom okruženju. Volonterke su pri svome napuštanju Srebrenice posjetile i sjedište Udruženja “Prosvjetitelj”, pri čemu su izrazile želju za budućom saradnjom. Posebno su bile zainteresovane za žene žrtve rata, za žene kojima je u ratu ukaljana čast, tj. za silovane majke i sestre naše. Željele su da čuju kako danas žive. Kako ih rodbina i okruženje prihvataju i ponudile svoju pomoć njima.
18. april - 18. džumade-l-uhra

IGMG (Mili Goruš) u saradnji sa “Prosvjetiteljom-Muallimom”

urci su još jednom pokazali koliko se bore, i koliko im je stalo do nas Bošnjaka, a pogotovo do Bošnjaka koji žive u Podrinju. Naime, pri organizaciji IGMG (Mili Goruš) u Srebrenicu su u prvim danima aprila stigle volonterke iz spomenutih organizacije. Volonterke, njih dvadeset i jedna, koje žive u Njemačkoj, boravile su u Srebrenici tri dana i tri noći. Njihov projekat je obuhvatao dvije podrinjske škole. Projekat u vrijednosti 5.100 KM, odnosio se, između ostalog, na krečenje, farbanje i ukrašavanje zidova dviju škola. Jedna od škola koja je uljepšana i čiji će učenici se, ako Bog da, ljepše osjećati i bolje svoje zadatke izvršavati, se nalazi u Liplju kod Zvornika, a druga u Kamenici također kod Zvornika. Udruženje “Prosvjetitelj” ima du-

Neka Uzvišeni Gospodar nagradi naše sestre u vjeri svakim dobrom na oba svijeta. U toku cijelog njihovog boravka u Srebrenici i u školama tim ispred “Prosvjetitelja” je bio uz njih da im boravak učini prijatnijim i da budu tu da na sve njihove zahtjeve odgovore, te da ih bolje upoznaju sa dešavanjima koja su se zbila u vrijeme agresije i u danima genocida.

43

U

Predavanja na temu “Ja imam pravo na život”
druženje “Solidarnost” iz Bihaća pokrenulo je projekat pod nazivom “Ja imam pravo na život” sa namjerom da studente, učenike srednjih i osnovnih škola upozna sa Općom deklaracijom o ljudskim pravima kao i Deklaracijom o pravima djeteta, sa akcentom na kršenje ovih deklaracija u mnogim zemljama svijeta koje su potpisnice istih. Pored toga ciljevi projekta su: - afirmirati pravednost, pravdu i pravičnost kao uvjete mira u svijetu, - razviti senzibilnost kod naših mladih, suosjećanje sa patnjama druge djece koja imaju ista prava ali ih ne žive kao oni, ne svojom voljom, - animirati našu djecu na spremnost da pomognu druge u nevolji, razviti osjećaj zahvalnosti i zadovoljstva stanjem u kom se trenutno nalaze, te pravima koja imaju ali i da budu spremni boriti se za svoja prava i prava drugih, - kroz video projekciju namjera je prikazati kršenje osnovnih stavki deklaracije i teško stanje mnoge djece u civilizaciji 21. stoljeća. Serijal predavanja prvo je predviđen u mjesecu maju sa studentima Univerziteta u Bihaću, a predavanjem su obuhvaćene sve godine studija. Potom bi se u mjesecu oktobru i novembru ove godine prateći međunarodne dane koji obilježavaju i promoviraju prava djeteta (2. oktobar – Svjetski dan nenasilja, 8. oktobar – Svjetski dan humanitarnih akcija, 10. oktobar – Svjetski dan mentalnog zdravlja, 9. novembar – Svjetski dan slobode, 20. novembar – Svjetski dan djece) održala predavanja prvo po srednjim, pa osnovnim školama. Ciljana grupa su studenti svih godina, učenici 3. i 4. razreda srednje škole i 8. razreda osnovne škole. Na kraju ovog serijala predviđeno je raspisivanje konkursa za najbolji literarni, likovni rad kod učenika srednjih škola i video film od maksimalno 10 minuta za studente. O terminima predavanja studenti će biti blagovremeno obavješteni. Trenutno dogovoreni termini po fakultetima su: 1.srijeda - 23. maj od 9 – 10:30 Biotehnički fakultet 2.četvrtak - 24. maj od 11.30 – 13 IPF 3.četvrtak – 24. maj od 13:30 – 15 Pravni fakultet 4.četvrta – 24. maj od 15 15 Pedagoški fakultet.

Odgojno-obrazovne aktivnosti Udruženje “Solidarnost”

Humanitarne aktivnosti “Dirhem”

Mladi muslimani

H

Ekskurzija i druženje jetima u Mostaru
trag i sjećanje na prijateljstvo djece i donatora iz Turske. U pošumljavanju i programu oblizaka učestvovalo je više od 350 djece, kao i značajan broj humanitarnih aktivista iz svijeta, pripadnika Oružanih snaga BiH, turskih vojnika i drugih gostiju. Na kraju programa organizirano je druženje djece i donatora, a skupu su se između ostalih obratili predstavnici IZ-e u BiH, predstavnici humanitarnih organizacija iz Turske, kao i drugi značajni gosti. Najsrdačnije se zahvaljujemo EKC “Istanbul” na dvodnevnom programu u kojem su uživala i djeca i ostali gosti. Posebno zahvaljujemo plemenitim ljudima iz Turske, koji su bili pokrovitelji ovih aktivnosti kao i glavni donatori čitavog programa pomoći koju realiziraju za potrebnu djecu u BiH. (dirhem.org)
18. april - 18. džumade-l-uhra

umanitarna organizacija ˝Dirhem˝ iz S. Mosta u saradnji sa Edukativno-kulturnim centrom ˝Istanbul˝ iz Sarajeva učestvuje u realizaciji programa pomoći za jetime, djecu siročad bez jednog ili oba roditelja. Putem organizacije ˝Dirhem˝ u program je uključeno 18 djece iz S. Mosta i još nekoliko gradova naše regije, a pomoć se pored ostalog ogleda i u mjesečoj financijskoj podršci od 60 KM za svako dijete. U okviru spomenutog programa pomoći, početkom mjeseca aprila, sa jednom grupom djece posjetili smo Mostar, Blagaj i Počitelj i tom prilikom učestvovali u interesantnom obilasku znamenitosti ovih mjesta. Ovom prilikom je bilo organizirano i pošumljavanja jednog lokaliteta iznad Mostara. Time se organizator potrudio da ostavi trajni

P

romociju možete pogledati na sljedećem linku: http://www. youtube.com/watch?feature=player_ embedded&v=S5xZBzIELJw

Promocija knjige “Pismo iz zatvora”, dr. Salima ef. Hadžića na tribini “Noći u svjetlu islama”.

44

Da’va (Islamsko misonarstvo) Islamski portal NUM

onačni spisak uplata (259 uplata) za februarsko-martovsku akciju možete pogledati na ovom linku: http:// www.n-um.com/?q=node/5761, a sa današnjim danom započinjemo novu, aprilsku akciju, inšallah. S obzirom da stiže ljeto i ljetni raspusti, ali također i lijepi ramazan samim tim će se i povećati...davetske aktivnosti mnogih udruženja i džemata, počev od info štandova, manifestacija, javnih tribina, raznih kurseva i halki te stoga vas pozivamo da posebno pomognemo ovaj fond koji već kontinuirano pomaže mnoga udruženja širom BiH i šire, a nemali broj puta im ova vaša pomoć bude jedini izvor prihoda kako bi organizovali tribine, info štandove, predavanja, halke Kur’ana, zatim platili kirije i režije, jer imamo udruženja koja funkcionišu od mjeseca do mjeseca boreći se da plate kiriju i režije. O bitnosti da’ve suvišno je i govoriti, pa možda samo da kažemo da smo skromnog mišljenja da je širiti da’vu danas preče nego mnoge druge stvari, s obzirom da je narod duboko ogrezao u grijesima, neznanju i širku. Također, kod uplata za ovu kategoriju direktno pomažete rad ove stranice, a kao što smo već rekli pomažu se i da’vetska udruženja i džemati u BiH, tj. pomažu se omladinske organizacije koje se, između ostalog, zalažu da poruka Islama dođe do što većeg broja bošnjačkog, ali i drugih naroda koji žive na području naše zemlje. U ovoj stranici mnogi od tih udruženja su vidjeli tračak nade s obzirom da pokušavamo već godinama da, koliko-toliko, pomažemo da’vetske projekte i udruženja širom BiH, pa i šire. Nebrojeno puta smo se svi uvjerili da zajedničkim snagama, i uz Allahovu pomoć, možemo putem da’vetskog fonda NUM stranice da pomognemo rad za Allahovu vjeru i da se Njegova plemenita vjera uzdiže našim i vašim sebebom, pa stoga apelujemo na sve vas koji imate mogućnosti da i ovaj put (samo Allah zna koji je po redu i molimo Ga da to sve nađete na Sudnjem danu) podržimo ovaj da’vetski fond i da budemo širokogrudni u izdvajanju svoga imetka.

K

Aprilska da’vetska akcija
Jer neki od nas se bore za ovu vjeru svojim imecima, jer nemaju mogućnosti da direktno na terenu aktivno dijele letke i dvd-e, dok drugi opet nemaju dovoljno imetka za sadake, pa svoj udio daju tako što dijele letke i dvd-e koje je prva skupina platila...i tako svi zajedno činimo jedan tim, jedan saff Allahove vojske koja poziva ka dobru a odvraća od zla, i zato svako od nas treba da bude ponosan zato što je dio ovog velikog projekta. Molimo Njega, Uzvišenog, da nas učvrsti na tome putu i da nam pridruži sve one koji još nisu spoznali put Istine, te da mi budemo sebeb njihove upute, a ima li šta vrjednije i bolje na dunjaluku nego da Allah tvojim posredstvom uputi neku osobu. Molimo Allaha da svi mi prepoznamo vrijednost da’vetskog fonda i da’vetskog rada u našoj zemlji i šire. Na ovom video klipu možete pogledati jedno udruženje koje se pomaže iz da’vetskog fonda NUM stranica već određeni period: Kod uplata za ovu kategoriju obavezno navedite “za da’vu” NAČINI UPLATA Vaše uplate možete izvršiti na sljedeće brojeve: Vlasnik konta: Norrköpings unga muslimer Broj bankovskog konta: Iz Svedske: 403589-5 (Nordea Banka, plus giro)

Za inostranstvo: BIC (SWIFT): NDEASESS IBAN: SE05 9500 0099 6018 0403 5895 Ko smatra uplaćivanje preko banke kompliciranim ili skupim, svoju donaciju (u bilo kojoj valuti) može poslati u pismu na adresu: Softic Sevlad Vasavägen 30 352 61 Växjö Sweden Napomena braći i sestrama koji svoje donacije šalju putem pisama, je da ta pisma malo bolje zaljepe, nije naodmet i upotrijebiti selotejp traku, jer se nekada zaprepastimo kako se pojedina pisma, koja nam stignu, mogu lahko otvoriti i ponovo zalijepiti, a da se uopšte ne može primijetiti da je pismo otvarano. Svoje donacije možete slati i preko Western Uniona a novac koji se pošalje na ovaj način slati na adresu brata Sevlada. Kada se novac uplati na ovaj način onda nam se morate javiti na email: info@n-um.com i navesti vaše ime, lozinku (odnosno broj koji ste dobili) i iznos sume koju ste poslali da bi mi tu donaciju mogli podići. PAY PAL Vaše donacije preko pay pal računa možete slati na sljedeći mail: num. donacije@gmail.com Ova akcija traje do kraja aprila, inšallah

18. april - 18. džumade-l-uhra

45

Islamski svijet
Već smo ranije pisali o djelima naših autora u arapskom svijetu, kao i djelima arapskih pisaca koja govore o Bosni i Bošnjacima... Međutim, tema nije ni blizu iscrpljena. Stoga, ovom prilikom želimo da predstavimo pet djela: tri novija djela nastala iz pera bošnjačkih pisaca, jednu dramu u stihovima o Bosni, te jednu antologiju pjesma o Bosni i Agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu Piše: Jusuf Džafić edna od glavnih urođenih osobina po kojoj se insan razaznaje od hajvana je čovjekova društvenost (socijalnost). Davno su to ustanovili još stari Grci, kada je grčki filozof Aristotel kazao da je čovjek jedna “društvena životinja” (zoon politikon). S tim su se složili i Arapi, koji su čovjeka definisali kao “životinju koja govori” (el-hajvan en-natik). To potvrđuje i plemeniti Kur’an u, većini nas poznatom, 13. ajetu sure El-Hudžurat, u kome nam Uzvišeni Bog poručuje: O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Tako su, shodno svojoj urođenoj osobini društvenosti, Bošnjaci i Arapi, dva naroda, započeli međusobnu komunikaciju još u ranom srednjem vijeku. Ta komunikacija nije uvijek bila stabilna, niti uvijek pozitivna, ali je doživjela procvat u XVI stoljeću. Tada se većina Arapa i većina Bošnjaka našla u zajedničkoj državi - Osmanskom carstvu, i zajedničkoj vjeri - islamu. Od tada, uprkos turbulentnim vremenima, veza između ova dva naroda je opstala kroz sve te vijekove do današnjih dana. Danas, u eri globalne i sveopće komunikacije, bošnjačko-arapski odnosi proživljavaju “zlatno doba”. Već smo ranije pisali o djelima naših autora u arapskom svijetu, kao i djelima arapskih pisaca koja govore o Bosni i Bošnjacima. (Vidi: Djela bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj kući - Knjige Alije Izetbegovića najčitanije u arapskom svijetu, Saff, 315/2012, str. 52-54; Knjige bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj

Bosna u arapskoj literaturi
J
kući Daru-s-Selam (I dio), Glasnik AS- about Human Being in Islam (Kur’anski BiHEG, 10/2012, str. 25-27; Djela ajeti o ljudskom biću u islamu), The bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj Human Being and Labour (Ljudsko kući Daru-s-Selam (I dio), Misak, 2012; biće i rad), The Human Being and DeDjela bošnjačkih autora u egipatskoj ath (Ljudsko biće i smrt), On the Imizdavačkoj kući Daru-s-Selam (II dio), portance of Du’a (O značaju dove), The Misak, 2012; Predgovor sažetom arap- Human Being and the Qur’an (Ljudsko skom prijevodu “Islam između istoka i biće i Kur’an), The Human Being and zapada”- Knjiga prodana, u za arapsko Sin (Ljudsko biće i grijeh). Treba naglatržište, nevjerovatnih 29.000 primjeraka, siti i da je ovo osma knjiga dr. Safveta 319/2012, str. 53; 44. kairski Internacio- Halilovića koja je izašla u izdanju Dar nalni sajam knjiga - Dijalog a ne sukob, Es-Selam. Saff, 333/2013, str. 56-58; - Die Ehefrauen des Propheten MuIzašlo peto izdanje “Islam između Isto- hammed und die Gründe für seine Meka i Zapada” u arapskom svijetu - Lik i hrehe (Supruge poslanika Muhammedjelo Alije Izetbegovića sve popularnije u da i razlozi njegovog višeženstva), Dar arapskom svijetu, Saff, 336/2013, str, Es-Selam, Kairo, 2011. 58-60; Naše knjige u izdanju Babtinove Prijevod na njemački jezik knjige dr. fondacije - Mostovi dijaloga među civili- Safveta Halilovića “Poslanikove supruge zacijama, Saff, 338/2013, str. 58-61; 45. i razlozi njegovog višeženstva”. Djelo je kairski internacionalni sajam na njemački jezik preveo dr. knjiga - Kultura i identitet, Almir Ibrić. Knjiga je izašla u Tako su, Saff, 356/2014, str. 50-53). mehkom povezu, čiji je forshodno svojoj Međutim, tema nije ni mat 17x10 cm. Knjiga ima urođenoj osobini blizu iscrpljena. Stoga, ovom 52 stranice. društvenosti, prilikom želimo da predKnjiga obrađuje temu Bošnjaci i stavimo pet djela: tri novija višeženstva Muhammeda, Arapi, dva djela nastala iz pera bošnjačs.a.v.s., koja je inače top naroda, započeli kih pisaca, jednu dramu u tema na Zapadu. Autor kroz međusobnu stihovima o Bosni, te jednu ovo djelo donosi dokaze komunikaciju antologiju pjesma o Bosni i kojima pokazuje da Poslajoš u ranom Agresiji na Republiku Bosnu nikova, s.a.v.s., poligamija srednjem vijeku. i Hercegovinu. ima mnogo dublje značenje Ta komunikacija - What The Qur’an Says nego samo puko zadovonije uvijek bila About The Human Being ljavanje seksualnih strasti. stabilna, niti - An Introduction to the Tako nas pisac na početku uvijek pozitivna, Qur’anic Anthropology (Šta podsjeća da poligamija nije ali je doživjela Kur’an kaže o ljudskom izum islama, te u nastavku procvat u XVI biću - Uvod u kur’ansku annavodi brojne razloge za stoljeću. tropologiju), Dar Es-Selam, njegovo višeženstvo, koje je Kairo, 2013. skupio i sažeo u četiri grupe: Prijevod na engleski jepodučavanje drugih islamu, zik knjige “Kur’anska antrouspostavljanje određenih pologija - Čovjek u svjetlu šerijatskih zakona, socijalni Kur’ana” dr. Safveta Halilovića. Knjigu razlozi, politički motivi. Nakon ovih je prevela Nejla Kalajdžisalihović. Ured- dokaza, pisac donosi i kratke biogranik je Hadir Rifat Ebu el-Nedžah, pro- fije majki pravovjernih, odnosno žena fesor engleskog jezika na Tajjiba univer- Muhammeda, s.a.v.s. Na kraju, u zazitetu u Medini. Format knjige je 24x17 dnjem poglavlju, pisac sažima svoju cm, mehki povez. Ima 190 stranica. studiju i izvodi izvjesne zaključke. Knjiga predstavlja značajan doprinos - Dirasat fi edeb el-Busna ve elna polju islamske antropologije. U knjizi Hersek ve fi el-edeb el-arebijj (Studije se analizira kur’anski stav o duši i tijelu, o književnosti Bosne i Hercegovine i te njihovom uzajamnom odnosu kroz arapskoj književnosti), Merkez el-kaprizmu Kur’ana. Podijeljena je na sedam vmijj li et-terdžeme (Nacionalni cenpoglavlja: Origin and Nature of the Hu- tar za prevođenje), Kairo, 2011. man Being in Islam (Porijeklo i narav Prijevod djela “Prolegomena za hisljudskog bića u islamu), Qur’anic Verses toriju književnosti orijentalno-islamskog
18. april - 18. džumade-l-uhra

46

kruga”, našeg dr. Esada Durakovića. Knjigu je na arapski jezik preveo i predgovor napisao Džemaluddin Sejjid Muhammed, poznati arapski jugoslavista. Format knjige je 24x17 cm, mehki povez. Ima 424 stranice. Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio se sastoji iz osam studija koje se bave književnom baštinom Bosne i Hercegovine. Drugi dio se također sastoji iz osam akademskih studija, ali koje se općenito bave arapskom književnošću. Knjiga predstavlja značajan doprinos Esada Durakovića proučavanju povijesti arapske književnosti. - Mahkeme el-ebrija’ - Mesrehijje ši’rijje an el-Busna ve el-Herske (Suđenje nedužnima - Drama u stihovima o Bosni i Hercegovini), Mektebe El-Abikan, Rijad, 2005. Knjiga predstavlja dramu u stihovima na arapskom jeziku koja se na poseban dramski način govori o stradanjima bošnjačkih muslimana. Njen pisac je poznati sirijski dramaturg doktor Gazi Muhtar Tulejmat (1935- ). Format knjige je 20x12 cm, mehki povez. Ima 140 stranica. - Divan El-Busna ve el-Hersek Muhtarat min šuara’ er-Rabita (Divan Bosne i Hercegovine - Izbor iz poezije Udruženja), El-Abikan, Rijad, 2005. Radi se o antologiji u kojoj se nalazi 40

pjesama 30 članova Svjetskog udruženja islamskih pjesnika koje su inspirisane Bosnom i Hercegovinom i stradanjima bošnjačkih muslimana za vrijeme Agresije 1992-1995. Format knjige je 20x12 cm, mehki povez. Ima 140 stranica. U nastavku ćemo se ukratko osvrnuti na sadržaj ove zbirke pjesama, kao i na same autore. 1 - Va, Mu’tesimahu (Avaj, Mu’tesime), Muhammed et-Tihami. Egipatski pjes­ nik i pravnik. Rođen je 1920. godine u pokrajini Menufijja u delti Nila. 2 - El-Endelus el-Uhra (Drugi Endelus), dr. Jusuf el-Karadavi. Istaknuti egipatski islamski učenjak. Pored više od 120 djela iz oblasti islamistike, napisao je dva divana poezije: Nefehat ve lefehat i El-muslimun el-kadimun. Rođen je 1926. godine u pokrajini Garbijja u delti Nila. Živi i radi u Katru. Svršenik je El-Azhara. 3 - Ebki, Serajifu (Plačem, Sarajevo), Abdurrahman es-Sufi. Sirijski pjesnik i agronom. Rođen je 1926. godine u Lazikijji, glavnom sirijskom lučnom gradu. Radio je i živio u Saudijskoj Arabiji. Preselio je 1998. godine. 4 - Serajifu (Sarajevo), dr. Adnan en-Nahvi. Palestinski pjesnik i elektroinžinjer. Rođen je 1928. godine u Safedu, sjeverna Palestina. 5 - Fedžr fi Mustar (Zora u Mostaru), dr. Adnan en-Nahvi.
18. april - 18. džumade-l-uhra

6 - Me’sa El-Busna ve el-Hersek (Tragedija Bosne i Hercegovine), Abdurrahman Abdulkerim el-Abid. Saudijski pjesnik. Rođen je 1932. godine u Demmamu, istočna SA. Preselio je na Ahiret 2011. godine. 7 - Rijah Muhammed el-Fatih (Vjetrovi Mehmeda el-Fatiha), dr. Džabir Kamiha. Egipatski književnik i književni kritičar. Rođen je 1934. godine u provinciji Dekahlija, delta Nila. Preselio je na Ahiret 2012. godine. 8 - Serajifu eš-Šehide (Šehid Sarajevo), dr. Abdurrahman Barud. Palestinski pjesnik. Rođen je 1937. godine u Bejt Darisu, nekadašnji grad kod Gaze. Školovao se u Egiptu, a radio u SA. Preselio je 2010. godine. 9 - Et-Tetar fi Serajifu (Tatari u Sarajevu), Muhammed el-Hasenavi. Sirijski pjesnik. Rođen je u Džisr eš-Šuguru 1938. godine, sjeverozapadna Sirija. 10 - Serajifu ve el-džirah en-nazife (Sarajevo i krvave rane), Jusuf Abdullatif Ebu Sa’d. Saudijski pjesnik. Rođen je 1937. godine u El-Ahsau, istočna SA. Umro je 1998. godine. 11 - Es-Se’r, ja umme el-islam (Osveta, o ummete islama), Muhammed el-Muntesir er-Rejjisuni, marokanski pjesnik i novinar. Rođen je 1941. godine u Tetuvanu, sjeverni Maroko. Preselio je 2000. godine.

47

12 - Dima’ el-muslimin (Muslimanske suze), Ahmed Muhammed es-Siddik. Palestinski pjesnik. Rođen je 1941. godine u Akki, sjeverna Palestina. Živi i radi u Katru. Treba spomenuti i da je magistrirao i doktorirao na El-Azharu. 13 - Serajifu, ševk fi halk et-tinnin (Sarajevo, trn u grlu ale), Ahmed Muhammed es-Siddik. 14 - El-hikd es-salibijj (Krstaška mržnja), Ahmed Muhammed es-Siddik. 15 - Afven, Serajifu (Oprosti, Sarajevo), Mahmud Muflih. Palestinski književnik. Rođen je 1943. godine u Semehu kod Taberijje, sjeverna Palestina. Živi i radi u Siriji. 16 - Sabren, Serajifu (Sabur, Sarajevo) , Šerif el-Hadždž Kasim. Sirijski pjesnik. Rođen je u Dejr ez-Zevr, istočna Sirija. Radi i živi u Saudiji. 17 - Lu’lua eš-šugur (Biser progonstva), Muhammed Hikmet Velid. Sirijski književnik i oftalmolog. Rođen je u Lazikijji 1944. godine. Živi i radi u Saudiji.

18 - Lentefi’ šemseke, Ja Serajifu (Neka ugase tvoje sunce, o Sarajevo), Abdurrahman Tajjib Ba’ker. Jemenski pjesnik i historičar rođen 1944. godine u pokrajinini Hudejda, jugozapadni Jemen. Preselio je 2007. godine, 19 - Uzren, Serajifu (Izvini, Sarajevo), Jahja Hadždž Jahja. Sirijski književnik. Rođen je 1945. godine u Džisr eš-Šuguru. 20 - Suver min el-Me’sa (Slike tragedije), Jahja Hadždž Jahja. 21 - Lefehat min nari el-Busna (Zapah bosanske vatre), Ahmed Mahmud Mubarek. Egipatski pjesnik. Rođen je 1947. godine u Buhjari, delta Nila. 22 - Ila Serajifu (Ka Sarajevu), Ahmed Mahmud Mubarek. 23 - Savt min el-Busna (Glas iz Bosne), Ahmed Mahmud Mubarek. 24 - E’ras eš-šefek (Vjenčanja sumraka), dr. Sabir Abdudajim. Egipatski pjesnik. Rođen je 1948. godine u Zekaziku, delta Nila. 25 - Irdžiu (Vratite se), Mustafa Ebu er-Rizz. Rođen je 1948. godine u Hajrijji kod Jafe. Radi i živi u Saudiji.
18. april - 18. džumade-l-uhra

26 - El-džerh el-hakir (Bijedna rana), dr. Hasan el-Emrani. Marokanski književnik i novinar. Rođen je 1949. godine u Vedždi, sjeveroistočni Maroko. 27 - Va, islamahu (Avaj, islame), dr. Hasan el-Emrani. 28 - Nešid etfal Serajifu (Pjesma sarajevske djece), dr. Hasan el-Emrani. 29 - El-uzr minke Serajifu (Izvinjenje od tebe, Sarajevo), dr. Velid Kassab. Sirijski književnik. Rođen je 1949. godine u Damasku. Živi i radi u UAE-u. 30 - Gajbe el-fetj el-menšud (Izostanak traženih momaka), dr. Velid Kassab. 31 - Ujun habibeti (Oči moje drage), dr. Abdurrezak Husejn. Palestinski književnik. Rođen je 1949. godine u Jerusalimu. Živi i radi u Saudiji. 32 - Suhejb junadi: Va, Mu’tesimahu (Suhejb doziva: O, Mu’tesime), dr. Husejn Alija Muhammed. Egipatski pjesnik i književni kritičar. Rođen je u provinciji Šerkijja, delta Nila, 1950. godine. Preselio je 2010. godine. 33 - Dima’ tagmuru er-rukeba (Krv prekriva jahače), Muhammed Ebu Bekr Emin. Sirijski književnik i kritičar. Rođen je 1950. godine u Damasku. Živi i radi u Saudiji. 34 - I’tizarijje ila ehl El-Busna ve el-Hersek (Apologija narodu Bosne i Hercegovine), Selim Zendžir. Sirijski književnik i građevinski tehničar. Rođen je 1954. godine u Halepu. Živio je i radio u Saudiji, gdje je 2013. godine preselio. 35 - Zemen en-Nar (Pakleno vrijeme), Ahmed Fadl Šeblul. Egipatski književnik, novinar i kritičar. Rođen je u Aleksandriji 1953. godine. 36 - Me’sa Umme (Tragedija Ummeta), dr. Muhammed Ijad el-Akkari. Sirijski ljekar i pjesnik. Rođen je 1957. godine u Damasku. Živi i radi u Saudiji. 37 - Nezif Serajifu (Krvarenje Sarajeva), Tahir Muhammed el-Atebani. Egipatski pjesnik, književni kritičar i profesor matematik. Rođen je 1962. godine u provinciji Dekahlija. 38 - Asafir Serajifu (Sarajevski vrapci), Tahir Muhammed el-Atebani. 39 - Etfaluna fi dijafet ez-ziab (Naša djeca u gostima kod vukova), Halid Suud el-Hulejbi. Saudijski učenjak i pjesnik. Rođen je 1964. u El-Ahsau. 40 - Ve ala Serajifu es-Selam (A Sarajevu, selam), Halid Suud el-Hulejbi. Nadajmo se da će još djela bošnjačkih pisaca i uopćeno djela koja predstavljaju Bosnu i Bošnjake ugledati svjetlo dana u arapskim državama, te da će bošnjačko-arapski odnosi nastaviti da se grade i razvijaju, pogotovo na zvaničnom, međudržavnom, diplomatskom nivou, na kojem, priznat ćete, nije dosad mnogo urađeno.

48

Društvo
Najveće zrakoplovne nesreće koje su odnijele preko 250 ljudskih života

Ljudski faktor, kao ključni element dobro
U Bosni i Hercegovine zabilježene su brojne avionske i helikopterske nesreće, ali sa znatno manjim brojem poginulih. Najviše nesreća se desilo u dolasku i odlasku sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ukupno četiri. Prva nesreća desila se 1977. godine kada je Lear Jet 25 Saveznog izvršnog vijeća SFRJ udario u brdo kod Fojnice. Poginuo je premijer savezne vlade, posada i putnici. Pomenuti VIP vazduhoplov nije radarski vođen (praćen) od strane sarajevske kontrole letenja
Piše: Zijad Šišić ovom tekstu ćemo napraviti kratki pregled najgorih nesreća koje su odnijele najveći broj ljudskih života. Ovo je važno kako bi se iz istih izvukle adekvatne pouke za najbolje generacije koje tek dolaze. Ovim brojkama obuhvaćene su avionske nesreće koje su odnijele preko 250 ljudskih života. Naravno trebalo bi mnogo više prostora kada bi samo u osnovi analizirali sve nesreće u kojima je poginulo preko 200 ili 100 putnika i članova posade. Neupitno je da veći broj poginulih alarmira veći broj ljudi diljem svijeta. Ipak manji, a češći broj poginulih bi trebao više zabrinuti profesionalce koji su barem do sada uspješno glumili da su potreseni. Ova vrsta analitičnosti dolazi do sve većeg izražaja u uslovima kada broj raznih tipova komercijalnih, vojnih ili sportskih letjelica postaje sve veći. Odnosno broj vazduhoplovaca spremnih na nezakonita djelovanja raste jer se uzroci nezgoda ili nesreća svjesno i prečesto zataškavaju ili spinuju od strane država.

koordinirane sigurnosti letenja, važniji je od tehnološkog
važniji je od tehnološkog pogotovu u vremenu u kojem je trka za novcem važnija od života ljudi. To se mora mjenjati u interesu svih putnika i svih profesionalnih zrakoplovaca kojima je sigurnost letenja ispred profita ili tehnološkog prestiža. 1. SAD – 2.954 poginulih Početak XXI odnosno druga 11.09.2001. godine. Ova tragedija popolovina XX stoljeća tresla je cijelu planetu, a sektoru civilne avijacije nanijela ogromne gubitke. 1. SAD-11.09.2001. Diljem svijeta zavladala je nevjerica i 2.954 poginulih u avionima i ne- strah od letenja. Sigurnosne mjere na boderima. međunarodnim aerodromima poveća2. Španija-Tenerife ne su do nivoa da je letio samo onaj 583 poginulih u sudaru dva aviona. koji je morao. Gubici aerodroma, dr3. Japan žava i aviokompanija deset 520 poginulih u sudaru godina nakon 11.09. mjeNije moguće aviona sa planinom. reni su milijardama USD. u potpunosti 4. Indija Ipak letenje nije obustavljeeliminisati 349 poginulih u sudaru no već je unatoč svemu broj pokvareni dva aviona. letova kao i broj novoproljudski (đavolji) 5. Francuska izvedenih letjelica rastao. um koji stalno 346 poginulih u padu Da li je bezbjednost letenja smišlja sve aviona odmah nakon polidiljem svijeta nakon 11.09. opakije scenarije povećana? Slučaj pada AF jetanja. podržane 6. S. Arabija 447 u Atlantik (2009.) ili sa visoko 301 poginulih u avionMH 370 u Indijski okean sofisticiranim skom požaru. 2014. potvrđuje da nije. tehnologijama 7. Irska Konvencija o međunaXXI stoljeća. 281 poginulih u raketrodnoj civilnoj avijaciji – nom obaranju aviona od Convention on Internatiočega 11 na zemlji. nal Civil Aviation signed at Grafikon se odnosi na Chicago on 07 Dec. 1944. period od 1970. do 2010. godine. Kako se iz priloženog vidi Cilj najrazvijenije zemlje svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države, ŠpaniDa dalji razvoj međunarodne civilja ili Japan imaju najgori crni bilans ne avijacije može u velikoj mjeri pokada su u pitanju ljudski gubici u po- moći u kreiranju i održavanju prijateljjedinačnim udarima aviona u zgrade, stva i razumijevanja između naroda i sudari velikih aviona na polijetanju- ljudi svijeta, kao što njena zloupotreba slijetanju ili udari aviona u planinske može dovesti do prijetnji opštoj sigurprepreke. Dakle, tehnološka razvije- nosti. Stoga treba izbjegavati napetosti nost pojedinih država ili avioindustri- i promovisati saradnju među narodima je ne garantuje najbolju bezbjednost i ljudima od čega zavisi svjetski mir. letenja. Ovo stoga što osnovne fakto- Zato se dole potpisane vlade slažu oko re sigurnosti letenja kao što su sistem određenih principa i ugovora kako bi kontrole letenja, aerodrom i vazdu- se međunarodna civilna avijacija mohoplov (civilni ili vojni) ne prate ade- gla razvijati u sigurnom i urednom kvatni mehanizmi vezani za dobro- smislu na bazi jednakih mogućnosti hotno upravljanje ljudskim faktorom. operišući transparentno i ekonomično Ljudski faktor kao ključni element unutar uslužnih djelatnosti međunadobro koordinirane sigurnosti letenja rodnog vazdušnog transporta.
18. april - 18. džumade-l-uhra

U

49

Član IV – Zloupotreba civilne avijacije Svaka država potpisnica slaže se da neće civilnu avijaciju koristiti za bilo koju svrhu koja nije u saglasnosti sa ciljevima ove Konvencije. Article 4 Each contacting State agrees not to use civil aviation for any purpose insistent with the aims of this Convention. • (Republika) Bosna i Hercegovina prva je država nastala nakon raspada SFRJ u kojoj je ciljano zloupotrijebljena Konvencija o međunarodnoj civilnoj avijaciji kao i Konvencija o temeljnim ljudskim pravima i slobodama i to od strane tzv. međunarodne zajednice… Kada su u pitanju avionske i helikopterske nesreće na tlu bivše SFRJ onda se u drugoj polovini XX stoljeća dvije najteže bilježe na tlu Republike Hrvatske i Republike Makedonije. Prva nesreća desila se 01.09.1976. godine u 11:14:48 kada su se u blizini Zagreba sudarila dva putnička zrakoplova. U nesreći je poginulo 176 ljudi. U Hrvatskoj je zbog velikog prisustva letjelica koje lete po VFR uslovima zabilježen veliki porast zrakoplovnih nesreća, ali ovi letovi se mahom izvode u nekontrolisanom vazdušnom prostoru gdje primarnu odgovornost za nesreće ili nezgode

snose sami letači. Ipak stepen regionalne sigurnosti letenja mogao bi se podići boljom radarskom, satelitskom (meteorološkom) i radio pokrivenošću putem nove mreže FIC centara. Slovenija nakon napada JNA na Aerodrom Ljubljana nije imala uništenih aviona niti većih helikopterskih nesreća izuzev nesreće sa turističkim balonom. U Republici Makedoniji nakon osamostaljenja desile su dvije vazduhoplovne nesreća. Prva kada je nakon polijetanja sa Aerodroma Skoplje pao putnički avion tipa BAC111. Druga kada se srušio helikopter (Mi-8) oružanih snaga Makedonije pri povratku iz Sarajeva. U Crnoj Gori i Srbiji nisu zabilježene nesreće velikih aviona i helikoptera, ali jesu brojne nesreće po osnovu vojnog, sportskog i letenja lakih vazduhoplova i helikoptera. Na Kosovu u prilazu na Aerodrom Priština je 1999. godine stradao francuski ATR-42 pod zastavom UN-a-UNFP-a. U Albaniji se početkom XXI stoljeća srušio američki C-130-Herkules prilikom vojnih vježbi.
18. april - 18. džumade-l-uhra

Kako se iz priloženog vidi najrazvijenije zemlje svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države, Španija ili Japan imaju najgori crni bilans kada su u pitanju ljudski gubici u pojedinačnim udarima aviona u zgrade, sudari velikih aviona na polijetanjuslijetanju ili udari aviona u planinske prepreke.

U Bosni i Hercegovine zabilježene su brojne avionske i helikopterske nesreće, ali sa znatno manjim brojem poginulih. Najviše nesreća se desilo u dolasku i odlasku sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ukupno četiri. Prva nesreća desila se 1977. godine kada je Lear Jet 25 Saveznog izvršnog vijeća SFRJ udario u brdo kod Fojnice. Poginuo je premijer savezne vlade, posada i putnici. Pomenuti VIP vazduhoplov nije radarski vođen (praćen) od strane sarajevske kontrole letenja. Druga nesreća desila se 1990. godine kada je Cessna-172 u vlaništvu Vazduhoplovnog saveza BiH pala u okolini Pala. Avion se vraćao iz Makedonije i u okolini Pala pao jer je ostao bez goriva. Avion je u potrazi i pokušaju spašavanja pronađen za dva sata u šumi kod Mokrog savijen od udarca u drvo. Pilot i putnik nađeni su mrtvi. Pilot Ilija Roljić nije želio poslušati savjet dežurnog kontrolora letenja da sleti na prvi slobodan teren jer je radarsko ili radio (VDF-VHF Direction Finding) navođenje u tom sektoru bilo nemoguće zbog vrlo niskog leta izvedenog u radarskoj i radio sjeni.

50

Treća nesreća dogodila se 23. septembra 1992. godine kada je italijanski transportni avion pod zastavom UN-a (UNHCR-a) prilazio na slijetanje na Aerodrom Sarajevo. Svi članovi posade i osoblje nađeni su mrtvi u planinskom lancu oko Konjica. Četvrta nesreća desila se kod Fojnice 16.09.1997. godine kada je helikopter UN-a u odlasku iz Sarajeva udario u brdo. Svih dvanaest putnika i članove posade pronađeni su mrtvi. Da je vršen radarski monitoring do nesreće ne bi došlo. I nakon svega BiH nije našla za shodno da primarnim radarskim signalom pokrije svoj aerotorij kako bi se spriječile buduće vazduhoplovne nesreće. Zadnja vazduhoplovna nezgoda u okolini Sarajeva desila se 30.10.2011. godina kada je grupa slovenačkih paraglajdera iz samo njima znanih razloga sletjela u minsko polje oko starog radarskog položaja na Jahorini. Tada je teško stradao paraglajder Simon Vogrinec dok su ostali helikopterima EUFOR-a spašeni.

Dakle, tehnološka razvijenost pojedinih država ili avioindustrije ne garantuje najbolju bezbjednost letenja. Ovo stoga što osnovne faktore sigurnosti letenja kao što su sistem kontrole letenja, aerodrom i vazduhoplov (civilni ili vojni) ne prate adekvatni mehanizmi vezani za dobrohotno upravljanje ljudskim faktorom.

Aerodrom Mostar je 26.02.2004. godine zabilježio avionsku nesreću u kojoj je stradalo devet putnika i članovi posade. Istraga je dva puta ponavljana i nakon deset godina nadmudrivanja nije okončana. Ovo nije bila prva VIP katastrofa u BiH nakon koje namjerno nije uspostavljena puna primarno-radarska pokrivenost vazdušnog prostora BiH. Sportski aerodrom Zalužani-Banja Luka zabilježio je 20. 05. 2012. godine avion-

sku nesreću Padobranskog saveza RS-a sa pet poginulih. Četiri padobranca i pilot Cessne-182. Zalužani 20.05.2012. Visoko 28.06.2012. • Da li je moguće smanjiti broj zrakoplovnih nesreća ? • Da moguće je sa dobrim ljudima predanim temeljnim vrijednostima humanizma. Ali nije moguće u potpunosti eliminisati pokvareni ljudski (đavolji) um koji stalno smišlja sve opakije scenarije podržane sa visoko sofisticiranim tehnologijama XXI stoljeća.

18. april - 18. džumade-l-uhra

51

Islamnet
Pripremio: Nedim Botić Francuska

Dobrodošli u zemlju rasizma i islamofobije

M

Genocid nad muslimanima Rohingye se nastavlja...
ijanmar je u posljednjih nekoliko godina u fokusu svjetske javnosti zbog nasilja većinskog budističkog stanovništva nad muslimanskom manjinom. Međunarodna javnost je potpuno okrenula leđa ovom problemu, bestidno šuteći, i samo pokazujući da krv muslimana manje vrijedi od običnog psa na europskim ulicama. Ne nazire se izlaz za našu braću i sestre, stoga je obaveza i nas da ih pomognemo kako možemo, ako ni s čim drugim onda dovom. Nova nezapamćena odluka budističke mijanmarske vlade je zabrana muslimanima u toj zemlji da se izjašnjavaju kao “Rohingye”. Diskriminatorni stav vlade našao se na meti reakcija manjinskog muslimanskog stanovništva. Prema zvaničnim podacima, u Mijanmaru ima 4 posto muslimana, od kojih je otprilike jedan milion nastanjen u zapadnoj pokrajini Arakan, na granici sa Bangladešom i Bengalskim zaljevom. Specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija za ljudska prava Tomas Ojea Quintana izjavio je da u mijanmarskoj pokrajini Arakan gotovo vlada alarmantna situacija po pitanju kršenja ljudskih prava. Quintana je kazao da se situacija u pokrajini Arakan pogoršava. On je istakao da se napadi nastavljaju i tokom evakuacije ranjenih u napadima, ocijenivši da će to imati teške posljedice. U saopštenju o situaciji u Arakanu, u kojem je navedeno da su tamošnji muslimani suočeni sa velikim masakrom, Quintana je kazao da se posljednji napadi u glavnom gradu pokrajine Sittwe prilikom evakuacije Irak osoblja UN-a može okarakterizirati zločinom protiv čovječnosti. Quintana je istakao da je spomenuto osoblje pomagalo u pružanju medicinskih usluga izbjeglicama iz pokrajine Arakan i osiguravanju osnovnih potrepština, poput vode i hrane. “Povlačenje uposlenika UN-a izazvat će ozbiljne posljedice po pitanju ljudskih prava, uključujući i pravo na život”, rekao je specijalni izvjestitelj Quintana. On je dodao da 140 hiljada izbjeglica u kampovima u Arakanu ima ozbiljne potrebe po pitanju pomoći u zdravstvenim uslugama, ističući da su iste usluge uskraćene i za 700 hiljada ugroženih osoba koji žive izvan kampova. U ranijim izjavama Quintana je kritizirao diskriminatorna i oštra ograničenja po pitanju slobode kretanja muslimanskog stanovništva, podvlačeći da odluka vlade o zabrani samoizjašnjavanja Rohingya u popisu stanovništva nije u skladu sa međunarodnim standardima. Quintana je naglasio da je izjašnjavanje Rohingya u prošlosti izazvalo nasilje i kršenje ljudskih prava u Arakanau, te da su upravo to razlozi nekih protesta.

Mijanmar

N

ovi turistički slogan za posjetu Francuskoj trebao bi glasiti: Dobrodošli u zemlju islamofobije, rasizma i antisemitizma! Tačno tako, rasizam je sve izraženija pojava među Francuzima, zaključak je godišnjeg izvještaja Francuske nacionalne konsultativne komisije za ljudska prava (CNCDH) o borbi protiv rasizma, antisemitizma i ksenofobije. Od ukupnog broja anketiranih Francuza, 35 posto ispitanika je priznalo da ima rasističke stavove, u odnosu na 29 posto u 2012. godini. Devet posto njih je je kazalo kako su “prilično rasistički nastrojeni” dok je 26 “pomalo rasistično”. Najčešće mete rasističkog ponašanja su pripadnici romske zajednice i muslimani porijeklom iz arapskih zemalja, a zapanjujućih 87 posto francuskog stanovništva smatra da su muslimani i Romi “zasebne grupe unutar francuskog društva”. Šest od deset ispitanika smatra da “rasističke reakcije mogu ponekad biti opravdane izvjesnim ponašanjem”. Anketa je provedena na reprezentativnom uzorku od 1.026 odraslih osoba. Realizirana je sa strane Francuskog instituta za ispitivanje javnog mnijenja.

E

Zatvoren zloglasni irački zatvor Ebu-Graib
napale zatvore Ebu-Graib i Tadži. U napadu je odbjeglo 100 zatvorenika, 27 osoba je ubijeno, a 39 ranjeno.

bu-Graib, zatvor koji je punio naslovnice svjetskih novinskih listova zbog fotografija američkih trupa kako muče zatvorenike nakon okupacije Iraka, iz 2003. godine, konačno je zatvoren. Irački ministar pravosuđa je izjavio da je ustanova zatvorena kako bi se izbjegla eventualna pobuna, a oko 2.500 zatvorenika je prebačeno u ostale zatvore u regionu. Izvori iz Ministarstva pravosuđa izvještavaju da su dobili uvjerljive obavještajne podatke da je pripremana pobuna i upad u zatvor kako bi se iz njega oslobodili zatvorenici. U julu prošle godine, naoružane osobe su
18. april - 18. džumade-l-uhra

54

CAR

K

Dok UN pošalje trupe, progon muslimana će biti završen
o čeka, taj se i načeka, takvo je pravilo kad muslimani očekuju podršku od međunardone zajednice. Na koncu su Ujedinjene nacije ipak odobrile slanje mirovnih snaga u Centraloafričku Republike i to tek od septembra, a do sada su ubijene na hiljade muslimana, a na stotine hiljada prisiljene da napuste vlastite domove. Svaki komentar je suvišan. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je odobrilo slanje mirovne misije koja će brojati 12 hiljada ljudi. U sastavu mirovnih snaga će biti 10 hiljada vojnika i dvije hiljade policajaca i žandarmerije. Stalni izaslanik Francuske u UN-u, Gerard Araud, izjavio je da je ova misija otvorena zbog neuspjeha snaga Afričke unije da zaštite civile u ovoj zemlji. Narod u CAR je zabrinut i pita se da li će mirovna misija UN-a biti uspješna. Mirovna misija Ujedinjenih nacija će preuzeti odgovornost u osiguravanju civila od 15. septembra, kada će zamijeniti MISCA - Međunarodnu misiju za podršku, predvođenu afričkim snagama. Za to vrijeme, muslimani u Centralnoafričkoj Republici, u kojoj većinsko stanovništvo čine kršćani, zbog Anti-balaka milicije nastavljaju da bježe u Kamerun, Čad i Kongo. Posljednja grupa muslimana u sjevernom gradu Bossangoa, njih 500, u konvoju u pratnji afričkih snaga odvedeni su u Čad. Prema podacima iz Visokog komesarijata UN za izbjeglice, do prije samo nekoliko mjeseci u Bossangoai je živjelo 10 hiljada muslimana. U gradu Boda, udaljenom 200 kilometara od glavnog grada Banguija, oko 14 hiljada muslimana zbog straha od napada Anti-balaka ne smiju napustiti grad. Iako su Anti-balake obećale da neće napasti muslimane u Bodi, navodi se da muslimani ne vjeruju u to obećanje, te da su ostali zarobljeni u tom gradu. Prema podacima UN-a, u Kamerunu se nalazi više od 130 hiljada izbjeglica, u Čadu 70 hiljada i u Demokratskoj Republici Kongo 60 hiljada.

Turska

Saudijci srušili rekord po broju kupljenih nekretnina

U

New York

R

Ugašen policijski odjel za špijuniranje muslimana
zatvaranje ovog odjela bio ključni korak u smanjivanju tenzija između policije i građana, kojima policija treba da služi.

adosna vijest za američke muslimane: ugašen je zloglasni odjel njujorške policije (NYPD) za praćenje muslimana! Podsjećamo, u okviru mjera koje su uvedene nakon terorističkog napada izvedenog 11. septembra 2001. godine, policija u New Yorku je osnovala špijunsku jedinicu koja će isključivo pratiti aktivnosti muslimana. Glasnogovornik NYPD, Stephen Davis, potvrdio je da je odjel ugašen i da su detektivi iz ove jedinice premješteni u neke druge odjele. Novi gradonačelnik New Yorka, Bill de Blasio, izjavio je da je

Turskoj je prošle godine prodata nepokretna imovina ukupne površine 2,5 miliona kvadratnih metara. Rekord je pripao kupcima iz Saudijske Arabije, Njemačke i Velike Britanije, a najviše nekretnina strancima je prodato u gradovima Istanbul, Antalya, Mugla i Yalova. Ministar za okoliš i urbanističko planiranje Idris Gulluce objavio je podatke o zemljama kupaca i gradovima u kojima je izvršena prodaja nekretnina. Prema tim podacima, u 2013. godini u Turskoj je prodato 1.660 parcela bez objekta. Posmatrano po prodaji u kvadratnim metrima, rekord je oborila Saudijska Arabija. Saudijski državljani su u toku jedne godine kupili zemljište površine 635 hiljada kvadratnih metara. Sa 122 hiljade kvadratnih metara slijedi je Turska Republika Sjeverni Kipar sa 96 hiljada kvadratnih metara, Rusija sa 76 hiljada kvadratnih metara, Katar i Irak sa po 51 hiljadu kvadratnih metara i Jordan sa 50 hiljada hvadratnih metara. Grcima je prodato ukupno 3.525 kvadratnih metara, Ukrajincima 6.000 i Srbima 1.123 kavdratna metra.

18. april - 18. džumade-l-uhra

55

Španija

TIKA obnavlja mesdžid Sekularisti odobrili rad 17.000 režimskih imama sekularni režim je poja- star za vjerske zadužbine je rekao da će u Cordobi Egipatski čao kampanju zaustavljanja širenja se “nelicenciranim” imamima zabraniti
izvornog islama u džamijama, govoreći da je dao dozvolu za rad više od 17.000 državom-odobrenih imama koji će petkom držati hutbe, pod izgovorom zaustavljanja da džamije padnu “u ruke ekstremista”, prenosi Reuters U prošlim izdanjima Islamneta smo spominjali da vojne vlasti u Kairu pokušavaju da dovedu džamije pod čvršću kontrolu, a to se polako i obistinjuje. Svi novoodobreni imami su završili studije na Univerzitetu Al-Azhar, instituciji koju vodi ministarstvo za vjerske zadudžbine, lojalno režimu, navodi se u saopćenju od strane ureda premijera. “To je u cilju jačanja nadzora ministarstva nad svim egipatskim džamijama tako da one ne padnu u ruke ekstremista i nekvalificiranih (osoba)”, navodi se. Prošlog septembra miniodržavanje govora u džamijama, koje su dugo koriste kao “regrutni teren” za “islamističke” partije. U izjavi vlade stoji da je ministarstvo za vjerske zadudžbine preuzelo veliki korak prema rješavanju manjka “kvalificiranih” imama. Prošlog septembra, ministarstvo za vjerske zadužbine vojno-sekularnog režima je reklo da ima u cilju da zabrani rad 55.000 “nelicenciranih” imama.

Egipat

T

urska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) je preuzela na sebe obavezu restauracije mesdžida u Španiji, u kojem je nakon više stotina godina prvi put proučen ezan. Ovo je posebno važan projekat, jer je spomenuti mesdžid jedino mjesto u starom dijelu grada Cordobe gdje muslimani mogu klanjati namaz. Mesdžid se nalazi u dvorištu Međunarodnog islamskog univerziteta Ibn-i Rušd, a nakon zatvaranja Univerziteta 1999. godine dugo vremena je bio zapušten. Nakon što je vlada Španije 2011. godine dozvolila da se u mesdžidu uči ezan, poslije više stotina godina na ulicama Cordobe ponovo se čuo zvuk ezana. Podsjetnik je to na slavna vremena islamske civilizacije na Pirinejskom poluostrvu, a otvaranje mesdžida će pomoći daljnjem širenju misije islama. Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) donijela je odluku o restauraciji mesdžida, smještenom u blizini historijske džamije u Cordobi. Nakon razgovora potpisan je protokol i donesena odluka o početku radova na restauraciji. Restauracija će biti okončana do augusta. Mesdžid će nakon restauracije biti otvoren za molitve i posjete turista, a bit će organizirane i aktivnosti kojima će se predstaviti islamska kultura i vjerovanja.

Australija

U

Mjesec dana rada prvog islamskog muzeja
Član porodice Fahour, koja je i izgradila prvi Islamski muzej u Australiji, a ujedno i visoki zvaničnik Pošte Australije Ahmed Fahour u obraćanju na ceremoniji otvaranja je kazao da je muzej rezerviran za posjete prije nego je otvoren, i to sve do kraja aprila. On je istakao da Islamski muzej neće biti samo muzej već mjesto gdje će se posjetioci moći informirati o islamu i muslimanima. “Nikada se nisam ponosio kao što se ponosim u ovom trenutku. Ponosan sam na moju porodicu i kolege koji su zaslužni za nastanak jednog ovakog djela”. Ovom prilikom im upućujemo iskrene čestitke i želje da nastave s prezentiranjem pozitivne slike islama i u budućnosti!

australijskom gradu Melbourne je 3. marta svečano otvoren prvi i jedini Islamski muzej u Australiji, čiji je kamen temeljac položen još 2012. godine. Ovog mjeseca, Muzej je proslavio prvih mjesec dana rada. Islamski muzej je centar koji je ujedinio kulturu i obrazovanje, a u znak sjećanja na doprinos u širenju islama u Australiji koji su dali muslimani iz Afganistana, koji su 1700-tih godina u Australiju došli na devama kako bi radili u transportu ruda. Ispred ulaza u muzej je postavljena afganistanska deva. U Islamskom muzeju se nalaze fotografije i čelnika muslimanske zajednice koji su ostvarili važan uspjeh u toj zemlji, među kojima je i predsjednik Fondacije za multikulturalizam Australije i član Upravnog odbora televizijske kuće SBS dr. Bulent Dellal. Podsjećamo, Islamski muzej, čija je izgradnja koštala otprilike 10 miliona dolara, zajedno su otvorili ministar trezora Australije Joe Hockey, ministar multikulturalizma u australijskoj drzavi Victoria Nicholas Kotsiras i visoki zvaničnik Pošte Australije, Ahmed Fahour.
18. april - 18. džumade-l-uhra

56

UN

U

Palestina dobila pravo da potpiše Ženevsku konvenciju
narodnih konvencija, 13 u UN-u, jedne u Ženevi i jedne u Holandiji. Riyad Mansour, palestinski ambasador u UN-u najavio je da će Palestina zvanično postati potpisnik 13 od 15 konvencija 2. maja i da je spremna da podnese zahtjeve za učlanjenje u još više agencija UN-a i da postane potpisnik konvencija i sporazuma u zavisnosti od izraelskih akcija. Palestinska uprava se inače obavezala da neće unapređivati svoj status u međunarodnoj zajednici dok traju pregovori, obnovljeni krajem jula, zahvaljujući nastojanjima SAD. U pregovorima nije bilo napretka, a nedavno su zapali u krizu zbog niza unilateralnih poteza obje strane.

Hanijeh

N je prihvatio zahtjeve Palestinaca da se pridruže potpisnicima međunarodnih konvencija, a švicarska vlada je saopćila da mogu da potpišu i Ženevsku konvenciju. Generalni sekretar UN-a Ban Kimoon saglasio se da oni potpišu 13 međunarodnih konvencija i informirao sve 193 zemlje članice o tome, prenosi Associated Press. Švicarsko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je pristup “države Palestine” konvencijama na snazi od 2. aprila. Izrael ističe da Ženevske konvencije, koje zabranjuju naseljavanje okupirane zemlje, ne bi trebalo da se odnose na Zapadnu obalu i Gazzu, jer one nisu univerzalno prihvaćene kao država. Palestinci su podnijeli te zahtjeve nakon što je Izrael odbio da oslobodi četvrtu, konačnu grupu od 26 palestinskih zatvorenika dok palestinska strana ne pristane na produženje pregovora o miru nakon isteka prvobitnog roka za postizanje sporazuma, krajem aprila. Abbas je tada potpisao pisma za potpisivanje 15 među-

“Erdogan je obećao pomoć ukidanju opsade Gazze”

P

Foto islamneta

remijer palestinske uprave u Pojasu Gazze, Ismail Hanijeh, izjavio je da se njegov turski kolega, Recep Tayyip Erdogan, zarekao da će “održati obećanje” i raditi na olakšavanju osmogodišnje izraelske opsade Pojasa Gazze. Njegova tvrdnja je uslijedila jedan dan nakon što je u telefonskom razgovoru čestitao Erdoganu na pobjedi njegove Stranke pravde i razvoja na lokalnim izborima. “Pobjeda (AK Parti) na lokalnim izborima će biti i podrška za palestinsku naciju i njen cilj”, kazao je Hanijeh na ceremoniji dodjele diploma novopečenim pripadnicima snaga sigurnosti i vojnicima. Hanijeh je kritizirao pregovore između palestinske i izraelske strane, posredovane sa strane Sjedinjenih Američkih Država. Premijer uprave u Pojasu Gazze nije iznenađen što su pregovori nastavljeni u julu 2013. godine, nakon trogodišnje pauze, još jednom dovedeni u pitanje zbog nepoštivanja ranije datog obećanja o puštanju palestinskih zatvorenika, sa izraelske strane. “Pregovori sa Izraelom su uvijek bili uzaludni,” kazao je Hanijeh. “Nismo iznenađeni turbulentnim ishodom pregovora, što je neizbježan rezultat bilo kakve inicijative pokrenute u odsustvu nacionalnog konsenzusa. Pregovarači su neprijatelju samo omogućili izgradnju dodatnih naselja, učvrstili opsadu Gazze i judeizaciju Kudsa.”

18. april - 18. džumade-l-uhra

57

Zločin
Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Predrag Radulović: unakrsno ispitivanje
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedočenja Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. U ovom broju objavljujemo svjedočenje Predraga Radulovića zvanog “Pile”, bivšeg inspektora Državne bezbjednosti pri Centru službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka Pripremio: Ramiz Hodžić redrag Radulović zvani “Pile”, bivši inspektor Državne bezbednosti pri Centru službi bezbednosti (CSB) Banja Luka, završio je glavno ispitivanje na suđenju čelnicima policije bosanskih Srba Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu. Tokom 1992. godine on je u okviru obaveštajne grupe “Miloš” izveštavao o zbivanjima na području Banja Luke. Transkript svjedočenja P: Gospodine Raduloviću, pročitajte molim Vas za sebe 28. paragraf pa kadbudete gotovi, postaviću Vam pitanje. O: Pročitao sam. P: U redu. Htio bih se usredotočiti na ovaj razgovor s gospodinom Stanišićem. Dakle, iz toga razgovora Vi ste mogli ustanoviti da je on znao, da je saznao iz Vaših obavještajnih informacija, za /?o/ zločinima koji su učinjeni nad nesrbima. Možete li nam kazati što je on znao, odnosno što ste mogli razaznati za kakve je zločine znao? O: Gospodine tužioče, ja sam sad pažljivo pročitao i vidim da sam apsolutno ponovio sad, danas ono što sam Vama rekao. Ne znam ja kako Vi shvatate i razumijete i kako ste naveli u ovoj izjavi koju sam ja potpisao, ali je navedeno onako kako sam ja u suštini rekao da sam saznao tada iz razgovora s njim da je on znao za događaje u Prijedoru, u Tesliću, jer su to... Doboju, jer su to bili opšte poznati slučajevi i događaji koje je mogao znati svako ko je živio u Republici Srpskoj, pa bi zaista za mene bilo, kao operativca, veliko razočarenje da Mića Stanišić nije čuo za ove slučajeve. Mi smo govorili o slučajevima i u Prijedoru i u Tesliću i Doboju i na drugim mjestima u tom razgovoru 2000. godine i to smo govorili o slučajevima kao o događajima bez posebnog analiziranja kako je do istih došlo, ko su akteri istih i o posljedicama koje su nastale zbog takvih događaja. Generalno je bilo shvatanje njegovo, a i moje, da on nije bio o tim događajima, blagovremeno informisan. To je ono na čemu ja apostrofiram jer sam vidio da jedan čovjek nije znao da smo mi napisali dva dana prije informaciju događaja u Brodu. Da nije znao da je do odlaska one komisije, ili već kasnije kad je saznao, bilo zločina u Keratermu, u Omarskoj, u Briševu, da ne nabrajam sva mjesta. Ja nisam rekao da je on imao informacije da se to desilo, ali sam ja shvatio da on nije imao blagovremene i potpune informacije. I to je ono što sam ja Vama rekao i ranije što Vam kažem i sada i što je na određen način bila zamjerka ovoj mojoj izjavi jel /sic/ ova izjava ne oslikava sve ono što smo mi o pojedinim događajima razgovarali, gospodine tužioče, sa Vama ili sa drugima, jel /sic/ ja nikad u suštini ne govorim o posljedicama bez uzroka i ne govorim u skraćenim verzijama, jer ovo su vrlo osjetljive stvari o kojima ja pokušavam uvijek dati potpuno mišljenje. P: U redu. U redu, ako ne znate samo nam recite da ne znate pa idemo dalje. Obrana Vam je također postavila nekoliko pitanja u vezi s time, u vezi s Vašim izvještajima gospodinu Župljaninu. Prvoga dana Vašega iskaza postavljeno Vam je pitanje o tome kako je Župljanin dobivao informacije iz Vaših izvještaja. Vi ste na stranici 10731 dali odgovor: “Stojan Župljanin, načelnik, dobivao je naše izvještaje i informacije preko Vojina Bere i Nedeljka Kesića. Koliko ja znam, to se radilo na stručnim sastancima ali nisam siguran jesu li sve informacije ili jedan dio informacija dolazile do Stojana Župljanina. Ja znam da je u vezi s nekim događajima, da sam izravno, odnosno direktno stupao u kontakt sa Župljaninom.” Dalje ste govorili na stranici 10731: “Sve situacije u kojima je došlo do zloupotrebe drugih struktura organa policije ili vojske, ili zločina koje su te strukture učinile, osim pisanog izvještaja, ja sam nastojao informisati gospodina Stojana Župljanina i usmeno.” Što je u skladu sa ranijim izjavama koje ste davali. Da li Vi stojite pri tim odgovorima?
18. april - 18. džumade-l-uhra

P

O: Da. Da i molim Vas da bude krajnje jasno. Ja sam naveo 6 ili 7 slučajeva za koje se sjećam da sam usmeno komunicirao sa Stojanom Župljaninom sa čim hoću da Vam kažem da tih 6 ili 7 sedam slučajeva, mogu ih nabrojati ponovo, ne znači da sam ja o svim događajima i svim slučajevima usmeno komunicirao sa Stojanom Župljaninom. U kritično vrijeme nekih događaja znam čak da Stojan Župljanin nije ni bio u Banja Luci, da je bio zauzet na ratištu kod Orašja, tako da shvatite da moje komunikacije nisu bile sa Stojanom Župljaninom česte koliko Vi mislite. P: Jeste li Vi znali, jesu li službenici srbijanske državne bezbjednosti stupali u kontakt s gospodinom Župljaninom ponekad, a u vezi s informacijama koje su bile u Vašim izvještajima grupe “Miloš”? O: Gospodin Marko Lazović mi je rekao da je vezano za neka naša saznanja razgovarao sa Stojanom Župljaninom. Marko Lazović, iz Službe državne bezbednosti Srbije. P: Vi ste u nekoliko navrata na unakrsnom ispitivanju kazali kako smatrate da Vojin Bera nije prosljeđivao sve Vaše informacije nadređenima. Prvo, možete li nam objasniti zašto Vi to nikada niste spomenuli u doba kada su ljudi iz Tužiteljstva ovoga Suda s Vama vodili razgovore? O: Niste me nikad ni pitali, a da Vam pravo kažem, nisam ni osećao potrebu da ja sâm se namećem, ali ako ja, gospodine tužioče, ovde javno svjedočim o tom, pa zar mi nije bilo lagodnije da Vam to kažem u nekoj hotelskoj sobi nego ovako javno pred, da kažem, čitavim svijetom? Znači, ja sam Vama rekao, a možete naći i u zapisima, da je, da smo izbjegavali, da smo izbjegavali konflikt sa Vojinom Berom. Ne znam da li je to dovoljno jer sam i druge... na druge stvari ukazivô kad je u pitanju Vojin Bera. P: Ako ja Vas dobro razumijem, Vi niste otkrili taj problem da Bera ne komunicira s nadređenima sve negdje do pred kraj ili čak poslije oružanog sukoba, je li tako? O: Na koji oružani sukob mislite? Gospodine tužioče nije mi jasno Vaše pitanje. Ja sam Vam rekao da u samom s... Mogu li odgovoriti tačno? Molim Vas, ovo je pitanje istine i ja moram odgovoriti. Gospodine tužioče, mi smo

58

znali prije nego što smo počeli sa operativnim radom kao grupa “Miloš”, ko otprilike... kako se ponaša. Znali smo da je prvi čovjek iz Službe državne bezbjednosti, tadašnje, u Banja Luci koji je potpisao pristupnicu za SDS bio Ivan Figurek. Znali smo da je vrlo blizak toj ideji Vojin Bera. Znali smo da je narcis, znali smo da je čovjek koji ne posjeduje moralne i druge... P: Gospodine Raduloviću. O: ... molim Vas... kriterije i to sam Vam rekao na početku, zato smo ga izbjegavali. P: Vrijeme je ograničeno, ja bih se stvarno koncentrisao na pitanje. Mi znamo da je Vojin Bera bio član SDSa, ali htio bih čuti od Vas, dakle, koje je to vrijeme bilo kada ste Vi saznali da gospodin Bera Vaše informacije ne šalje dalje uz zapovjedni lanac? Je li to bilo u vrijeme kada ste Vi pisali svoje izvještaje, ili ste Vi za to saznali tek negdje 1995., 1996., negdje u to vrijeme? O: Kasnije. Znači u to vrijeme poslije, poslije događaja smo saznali da ne šalje, ako sam Vas pogrešno razumio ja se izvinjavam tužioče, znači mi smo saznali da Vojin Bera nije slao blagovremeno i potpuno naše informacije cjelovite tek kada je rat okončan, a apsolutno potpuno sam to shvatio tek iz razgovora koje sam imao naknadno i sa gospodinom Stojanom Župljaninom, i koje sam imao sa gospodinom Mićom Stanišić, i zašto da Vam ne kažem, i sa Jovicom Stanišić, nakon njegovog prvog izlaska

iz pritvora i povratke u Beograd. Ja sam tek tada kao operativac saznao da sve / sic/ trojica nisu dobijale... dobijala potpune informacije i nisu blagovremeno dobijala informacije one koje je slala grupa “Miloš”. P: Dakle, cijeli taj problem neprosljeđivanja informacija, nikad se dakle o tome nije razgovaralo na sastancima s gospodinom Kesićem ili Župljaninom, na primjer, recimo kada ste Vi pitali jesu li dobili Vaš izvještaj, a oni bi kazali, ne nismo nikada dobili taj izvještaj, nikad ga nismo vidjeli. Nikad se tako nešto nije pojavilo na tim sastancima kao tema? O: Gospodine tužioče, meni ni na kraj pameti nije bilo da je neko zadržavao informacije i da ih nije slao redovnim putem onako kako su napisane od strane grupe “Miloš”. P: Ovo je izveštaj grupe “Miloš” koji nosi datum 11.07.1992. Tu se govori o dve struje u SDS-u na području Doboja kao i u nekim opštinama u Bosanskoj krajini, jedna je umjerenija dok je druga “razvijala ideju o etnički očišćenoj sredini i nije prezala od toga da pribjegne bilo kakvim sredstvima koja su neophodna za postizanje tog cilja.” Možete li nam reći u kojim op18. april - 18. džumade-l-uhra

Pazite, ja znam šta je teorijsko tumačenje toga ali ću Vam ja reći kako ja shvatam i kako je to praktično se dešavalo. To znači, pripadnici jednog naroda, jedne nacionalne ili vjerske skupštine... skupine, kada se protjeruju sa jednog mjesta na drugo mjesto, sa jedne teritorije na drugu teritoriju isključivo zbog pripadnosti svoje nacionalne ili vjerske, određenoj skupini.

štinama u sjevernoj Bosni i Bosanskoj krajini ova druga struja bila vidna? O: Ja mogu nabrojati opštine sve gdje je to bilo izrazito, da ih sad ja ne selektiram prema geografskim, geografskom opredjeljenju. Znači, Prijedor, Doboj, Teslić, Ključ, Sanski Most. Ne znam da l’ Vam treba više? P: A Prijedor? A pomenuli ste Prijedor, izvinite. Ovdje mi je nešto drugo odvratilo pažnju. G. OLMSTED: [simultani prevod] Sada su mi rekli da je ustvari dokument koji nam treba P1388. Mislim da imamo odgovarajuću verziju na srpskom jeziku ali verzija na engleskom je iz nekog razloga pogrešna. P: Gospodine Raduloviću, Vi ste upotrijebili izraz “etničko čišćenje” šta pod tim podrazumevate? O: Pazite, ja znam šta je teorijsko tumačenje toga ali ću Vam ja reći kako ja shvatam i kako je to praktično se dešavalo. To znači, pripadnici jednog naroda, jedne nacionalne ili vjerske skupštine... skupine, kada se protjeruju sa jednog mjesta na drugo mjesto, sa jedne teritorije na drugu teritoriju isključivo zbog pripadnosti svoje nacionalne ili vjerske, određenoj skupini.

59

No comment
Ravniji od Slavonije, ali morali donijeti propis o žičarama
Njemačka pokrajina SchleswigHolstein uz obalu Sjevernog mora je ‘ravna kao tepsija’: najviše brdo u čitavoj pokrajini koje se uzdiže nad pješčanim dinama je visoko ravno 168 metara. Ipak, i ta pokrajina je morala usvojiti zakon i propise o pogonu - žičara. Jer, tako hoće Europska unija. Za svaki slučaj, ako se iko sjeti postaviti žičaru onda će i propisi biti sasvim jasni. No, novinari Deutsche Wellea potrudili su se pobrojati i propise koje bi EU trebao imati, a nema kao i različitosti koje bi trebale ostati netaknute.

Boje kanti kako kome padne na pamet
A sad i propisi koji nedostaju u Europskoj uniji. Na primjer, koje boje treba biti kanta u koju će ići stari papir? U Njemačkoj je plava, ali u drugim zemljama može biti drugačije. Negdje je zelena kanta zapravo plava, žuta je crvena, a u nekim zemljama se uopšte ne odvaja otpad. Kako da građanin EU-a ikad zna, što mu je činiti i kako da smeće dođe tamo gdje pripada?

10 pravila Europske unije od kojih jednostavno zaboli glava
Priče o prereguliranosti nekih područja u sustavu Europske unije već su dosegnule anegdotske razmjere. No, s vremena na vrijeme nije se loše potsjetiti na neka pomalo čudna pravila koja vladaju u toj zajednici zemalja.

Dosta je adaptera
Dok je promjena razmaka željezničkih tračnica nacionalne mreže upravo gigantski izdatak, u drugim stvarima je posve očito riječ tek o nacionalnom ‘ponosu’. Na primjer, već odavno postoji standard takozvane ‘euroutičnice’ za električne aparate. Ali ako dođete u Veliku Britaniju, Irsku, na Maltu ili Cipar, još uvijek nećete moći utaknuti svoje sušilo za kosu - bez adaptera.

Presjedanja koliko voliš
Još je mnogo gori haos u EU-u kod vožnje željeznicom. Uzmimo na primjer put od Talina do Lisabona. Jednostavno? Ne može biti komplikovanije: na put smo krenuli po “sovjetskim” tračnicama razmaka metar i 52,4 centimetara, po Europi trebamo vagone za razmak od metar i 43,5 centimetara, a u Španjolskoj je razmak opet čak metar i 67,2 cm. U Portugalu opet promjena i razmak je za 7 milimetara manji!

A semafori?
I kod semafora, bili oni u Rimu, Parizu, Londonu, Zagrebu, Varšavi, Stockholmu ili Berlinu, znak semafora koji pješacima dopušta ili zabranjuje prijelaz preko ceste će biti različit. U Njemačkoj će čak biti različit i na različitim semaforima u istom gradu, jer je nakon ujedinjenja ipak dopušten Ampelmännchen, ‘čovječuljak sa semafora’ kakav je bio uobičajen u bivšem DDR-u.

Električna vodljivost meda
Znamo da se moramo čuvati pčela, ali ko će za doručkom, dok grabi med uopšte pomisliti na njegovu električnu vodljivost? Europska unija određuje kako ona ne smije biti veća od 0,8 mikrosiemensa po centimetru, ali tu se ne moramo bojati da će nas ‘zdrmati struja’ kad sljedeći put stavimo kašičicu u med. To služi tek za klasifikaciju različitih vrsta meda.

Sandučići svih vrsta i otvora
Europska raznolikost vlada i kod poštanskih sandučića. Svaka zemlja ima svoj format i veličinu proreza kroz koji se ubacuju pisma. Europska unija namjerno nije niti željela uvoditi nekakav propis na tom području. I svi su sretni, jer i poštanski sandučići pokazuju kako Europa jest ujedinjena, ali njezino bogatstvo je baš u raznolikosti svih naroda i nacija. A niko ne želi da to nestane.

Jaja na kile
2010. je Europska unija objavila prijedlog propisa po kojem će cijena sve hrane biti povezana s njezinom težinom, a ne brojem. To znači da kad bismo tražili deset jaja, cijena ne bi bila po komadu, nego po težini. Ali barem kod kokošjih jaja ili ‘pušleka peršina’ je teško moguće da ovaj propis EU-a ikad zaživi. (Izvor: net.hr, 15.04.)
18. april - 18. džumade-l-uhra

Rat protiv sijalica
Jedan od najspornijih propisa je svakako zabrana ‘običnih’ sijalica kako bi se štedila energija. Ali ni nasljednici te sijalice nisu baš zaštitnici okoline: neki od njih sadrže otrovnu živu koja zahtijeva izuzetno pažljivo zbrinjavanje u otpadu. A potrajalo je i da se proizvedu sijalice koje će opet sijati ugodnu toplu, žućkastu svjetlost na koju smo toliko navikli.

60

Nauka
olesti oka su brojne i različite. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, bolesti rožnjače su godinama na četvrtom mjestu najčešćih uzroka sljepila i slabovidosti. Najčešće bolesti oka su konjuktivitis ili crveno oko, katarakta koja se najčešće javlja poslije 55. godine i glaukom koji dovodi do sljepila ukoliko se ne liječi ili ne prepozna. Ukoliko nema simptoma, na pregled treba ići bar jednom godišnje.

Pripremio: Saladin Kovačević

B

Na očni pregled obavezno jednom godišnje

Prestanak pušenja popravlja raspoloženje

O

bolnici Royal Free u Londonu naučnici rade na izradi noseva, ušiju i krvnih sudova u laboratoriji, u namjeri da izrađuju dijelove ljudskog tijela koristeći matične ćelije. Organi izrađeni u laboratoriji jednoga dana bi mogli biti dostupni po cijeni od nekoliko stotina dolara. To je jedna od nekoliko svjetskih laboratorija koje rade na futurističkoj ideji namjenske izrade ljudskih organa u laboratoriji. Naučnici se nadaju da će uskoro moći raditi transplantaciju više vrsta organa.

U

Uskoro dijelovi tijela iz matičnih ćelija

sobama koje su prestale pušiti popravlja se raspoloženje, pokazalo je novo istraživanje prema kome je efekat prestanka pušenja odgovarao poboljšanju psihičkog zdravlja koje se postiže uzimanjem antidepresiva. U poređenju s pušačima, istraživanjem je utvrđeno da se kod osoba koje su prestale pušiti bilježio pad napetosti, depresije i stresa, kao i poboljšanje psihološkog kvaliteta života.

tručnjaci kažu da za lijep i mlad izgled treba živjeti zdravo, a jedan od važnih faktora zdravog života jeste ishrana. Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu mnogo ribe gotovo nikada ne pate od kardiovaskularnih bolesti. Maslinovo ulje obiluje zasićenim mastima i dobro je u borbi protiv raka i srčanih bolesti. Čokolada sadrži sastojke koji su veoma dobri za krvne sudove, a djeluje preventivno i protiv nastanka dijabetesa tipa 2. Jogurt može

S

Namirnice koje usporavaju starenje

L

usporiti starenje jer obiluje kalcijumom, a sadrži i dobre bakterije koje jačaju imunološki sistem.

ubenica smanjuje visoki krvni pritisak kod gojaznih ljudi i mogla bi smanjiti rizik od srčanog udara, pokazalo je novo istraživanje. Više ljudi umire od srčanog udara u hladnim uvjetima, jer je njihovo tijelo izloženije stresu pokušavajući zadržati toplinu, što dovodi do povećanja krvnog pritiska. To prisiljava srce da radi više, što znači da su ljudi suočeni s većim rizikom od srčanog napada. Pritisak na aorte i na srce smanjuje se poslije konzumiranja ekstrakata lubenice, zaključili su stručnjaci.

Lubenica smanjuje visok krvni pritisak

edovno upražnjavanje aerobika u 20-tim godinama života ima pozitivan efekat na funkciju mozga u srednjoj životnoj dobi, objavili su američki naučnici. Aktivnosti poput trčanja, plivanja ili vožnje bicikla su bile povezane s boljim rezultatima na testiranjima kognitivnih sposobnosti 25 godina kasnije. Također se pokazalo da postoji direktna

R

Aerobik koristan za mozak

povezanost između prakticiranja aerobika i boljih rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti.
18. april - 18. džumade-l-uhra

61

VELI KA NAGRADNA I GRA

M O F F A AS S Ž D Ž D A NA H
NAGRADE Z A DEVET I C I KL US
A NAGRAD . 1 A NAGRAD . 2

GL A VNA NA GRA DA

3 xh a d ž d ž

A NAGRAD . 3

b a mT a l s I

n e nP a ’ r Qu

a g i j n 5k t e l mp Ko

AKOM V US U US KL I C H EDNI J I R V PET ADA NAGR

A NAGRAD . 4

A NAGRAD . 5

0 8 2 5 AR S T yS x a l Ga

a t a l p t e r ap k s n o r t k e l Fe AF S

I z v l a č e nj e na gr a da de v e t o g CI KLUSA bi ć eo ba v l j e no u po ne dj e l j a k2 8 . 0 4 . 2 0 1 4 . u2 0s a t ina M TV I gm a n.

S PONZ ORI NAGRADNE I GRE
VODA T ON S ARAJ EVO MOBI T REND Z ENI C A UDRUŽ ENJ ES AF F

NAGRADNI KUPON C I KL USI X Ku p o n2
i mei p r e z i me a d r e s a b r o j t e l e f o n a
NA GRA DNA I GRA “ S AS A F F OM NA HA DŽ DŽ ”

DOB I T NI C I NAGRADA C I KL USVI I I
1 .M ube r a Gul a m Ba j r a mo v i ć ,Za v i do v i ć i -I s l a m t a b

2 .Se a dI dr i z o v i ć ,J a bl a ni c a - Qur ' a n Pe n

3 .Ne r ma na I br a hi ms pa hi ć ,Ka k a nj - Ko m pl e t5 k nj i ga

4 .Ha s a n Še hi ć ,Za v i do v i ć i- SAFF pr e t pl a t a

5 .Om e r Fo j ni c a ,Za v i do v i ć i- SAFF e l e k t r o ns k a pr e t pl a t a

MEDI J S KI POKROVI T EL J :

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful