You are on page 1of 20

143

UDK 316.7 (143-162)

Zlatko Milia i Mirela Toli

Moral Relativism and Media Socialization in the Development of Intercultural Communication


Summary
Cultural expressions of contemporary societies are changing rapidly, particularly under the impact of the media shaping the world. A lot of such newspapers increasingly influence the media socialization of young generation. The development of modern technology is not a guarantee or an antipode to the development of intercultural communication and creation of a cultural identity. The paper deals with a substantial analysis of moral relativism and media socialization . The authors take two theories as a starting point: functional/educational and disfunctional/manipulative role. They systematize five basic fields of media socialization. The authors conclude that connections between moral relativism, media socialization and cultural identity are necessary for the development of intercultural communication and intercultural dialogue. Key Words: Media Education, Media Socialization, Cultural Identity, Intercultural Communication, Moral Relativism

The author Zlatko Milia has a Ph.D., is an associate professor, and Mirela Toli is a lecturer at the University of Zadar.

144

LANCI
UDK 316.7 (143-162)

Zlatko Milia i Mirela Toli

Moralni relativizam i medijska socijalizacija u razvoju interkulturane komunikacije


Saetak
Kulturni izriaji suvremenih drutava ubrzano se mijenjaju, posebno pod naletom medijskog oblikovanja svijeta. Obilje novina s tih podruja sve vie utjee na medijsku socijalizaciju mladog narataja. Razvoj suvremene tehnologije nije jamstvo ni antipod razvoju interkulturalne komunikacije i stvaranju kulturnog identiteta. Rad se bavi sadrajnom analizom moralnog relativizma i medijske socijalizacije. Autori polaze od dviju teorija: funkcionalne/odgojno-obrazovne i disfunkcionale/manipulativne uloge. Sistematiziraju pet temeljnih polja medijske socijalizacije. Autori zakljuuju da su nune veze izmeu moralnog relativizma, medijske socijalizacije i kulturnog identiteta za razvoj interkulturalne komunikacije i interkulturalnog dijaloga. Kljune rijei: medijska pedagogija, medijska socijalizacija, kulturni identitet, interkulturalna komunikacija, moralni relativizam.

Autor Zlatko Milia je doktor znanosti, izvanredni profesor, a autorica Mirela Toli je asistentica Sveuilita u Zadru.

Milia i Toli

145

Uvodne napomene
Sredinja ideja relativistikog pristupa jest da su moralne vrijednosti ljudski konstrukti, a ne rezultanta transcendentne istine. Poloaj moralnog relativizma u filozofiji govori da moral i/ili etika ne odraavaju apsolutne ili univerzalne moralne istine. Univerzalne vrijednosti su nadindividualne duhovne vrijednosti. Meutim, te nadvremenske vrijednosti ne mogu se iskustveno spoznati (a priori). Postmoderno doba, koje se nekritiki slavi kao vrijeme u kojemu su sve vee mogunosti kreiranja ovjekovih sloboda, postaje vrijeme porobljavanja ovjeka u kojemu se gube potrebe za pripadanjem, (samo)potovanjem i ljubavlju. U medijskoj socijalizaciji posebno se istiu vrijednosti u razliitim kulturama kroz medije i uz njihovu pomo. S druge strane, kulturni univerzalizam polazi od stajalita da postoje univerzalne vrijednosti slobode, potenja, pravde, mira... Pobijanjem teorije kulturnog univerzalizma okreemo se Dostojevskom: Ako je Bog mrtav, sve je doputeno. Problem je to univerzalne vrednote znaju instrumentalizirati u sebi suprotne ciljeve. Stoga je potrebno uz pomo teorije konvergencije nai suivot tih dvaju pristupa, uz napomenu da je znatno tee znanstveno dokaziva teorija kulturnog univerzalizma i u sluaju aplikacije vrijednosti interkulturalnosti. Kulturni relativizam uglavnom je najprisutniji u etnologa i antropologa, a meu filozofima ima najvie predstavnika teorije kulturnog univerzalizma (Hatch, 1983). Mediji imaju u tom kontekstu ambivalentu ulogu pri stvaranju socijalizacijske sposobnosti u pojedinca, posebice mladih. to to zapravo znai za pojedinca, a to za drutvo? Koje su posljedice za djecu i mlade pri stvaranju takvog razvojnog stupnja s inovativnim medijima? Naini prosljeivanja, primanja, obraivanja socijalnih sadraja preko medija otvaraju, s jedne strane irok spektar vrednota za mlade, ali s druge strane, (i) opasnost manipulacije gdje se ugroava osobni identitet pojedinca. Za takvo analiziranje i shvaanje uloge medija u razvoju pojedinca bitno je razluivanje pojma medijske socijalizacije.1 Medijska socijalizacija prouava kako i na koji nain mediji utjeu u procesu razvoja socijalizacije s pitanjem Slue li mediji kao prenositelji znanja kulturnih normi?" (Sss, 2004,
1

Medijska socijalizacija je poddisciplina medijske pedagogije i podrazumijeva socijalizaciju preko masmedija, a analizira do koje mjere i kako inovativni mediji utjeu u pojedinca na razvoj procesa socijalizacije (Sss, 2004, 295)

146

LANCI

290). Medijska socijalizacija pokuava analizirati i raspoznati sustav znakova i (simbola) vrijednosti u razliitim kulturama. Simboli u medijima moraju biti prepoznatljivi radi ostvarenja komunikacije preko inovativnih medija. (Sss, 2004, 291). Medijalne slike, simboli i znakovi igraju znaajnu ulogu, posebice u mladih tijekom faze traenja kulturnog identiteta (Sss, 2004, 292). U svemu tome neizbjena je analiza uloge shvaanja medijske socijalizacije.

Moralni relativizam i medijska socijalizacija


Moralni relativizam vodi preko razmatranja izvora naih vrijednosti koje se razlikuju od kulture do kulture (Levery, 2004, 32). Iako relativizam nije posve koherentna teorija, jer kulture nisu monolitni ni nepromjenljivi sustavi, pa ih se ne smije promatrati kao paradigme suvremenog drutva; ipak, on je iznimno znaajan u analizama odnosa medijske socijalizacije i razvoja interkulturalnosti. Sociolozi analiziraju vrijednosti kao drutvene standarde ponaanja, a nastaju u procesu enkulturacije. Taj proces Jon Elster naziva socijalno formiranje preferencija (Ester, 1984, 48). Ako je socioloka teorija o ekulturaciji ispravna u analizama interkulturalnosti, onda je istraivanje vrijednosti koje se u medijima promiu nuno u analizama medijske socijalizacije. ivimo u svijetu u kojemu istodobno pokuavamo drutvo uiniti predvidljivim, a sebe nepredvidljivim, izmisliti priopavanja koja e obuhvatiti ponaanje drugih ljudi, a vlastito oblikovati tako da bude nedostupno tuim generalizacijama (Macintyre, 2002, 111). Iz toga proizlazi znaenje interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Rije je o odgoju za zajedniki ivot, a nadasve o tolerantnosti prema nacionalnim entitetima. Dakle, pitanje interkulturalizma jest pitanje odgoja za snoljivost, odgoja za mir, priznanje i potivanje razliitosti, a sve zajedno dio je medijske socijalizacije. Ovdje se postavlja pitanje kakav je odnos moralnog relativizma, intrekulturalnosti i medijske socijalizacije da iz medija analizira vrijednosti u razliitim kulturama te na taj nain analizira (ne)ostvaruje proces razvoja interkulturalne komunikacije. Moralni relativizam omoguava da se oslobodimo etnocentrizma (Levery, 2004, 15). Naime, u moralnom relativizmu nedvojbeno je uenje

Milia i Toli

147

da ono to je moralni imperativ u jednoj kulturi, ne mora to biti u drugoj. Na primjer, u kulturi Arapea mediji nemaju nikakvu vrijednost, dok se u suvremenom svijetu govori o medijskoj socijalizaciji kao primarnom pitanju medijske pedagogije. Moralni relativist e postaviti pitanje: Tko smo mi da prosuujemo o tzv. primitivnim plemenima? Kulturni relativizam polazi sa stajalita da moralne standarde postavlja kultura odreenog drutva, tj. da moralne standarde valja analizirati kao funkciju kulture u kojoj su pojedinci socijalizirani (Levery, 2004, 43). Meutim, s etikog aspekta nije prihvatljivo da Arapei odgajaju mlade u odbacivanju tuih obiaja, a da djeca i mladi nemaju pravo izbora. Tada govorimo o manipuliranju. S druge strane, s razvojem sofisticirane tehnologije razvilo se manipuliranje uz pomo medija (Milia, 2006). Kulturni izriaji suvremenih drutava ubrzano se mijenjaju, posebno pod utjecajem medijskog oblikovanja svijeta. Obilje novina s tih podruja sve vie utjee na medijsku socijalizaciju mladoga narataja. Mediji trebaju sluiti kao imbenici i sredstvo socijalizacije te kao instrumenti socijalizacije mladih. Neizbjena je uloga u tome prouavanje medijske socijalizacije,2 koja se bavi ulogom medija u procesu interakcije pojedinca i drutva. Medijska socijalizacija podrazumijeva analizu odnosa izmeu okoline, pojedinca i medija. Njezin temeljni aspekt jest da su mediji postali provideri, tj. simboliki materijali (kulturnih vrijednosti) za razvoj djece i mladih. Postavlja se pitanje kako preoblikovati, preusmjeriti i upotrijebiti simbolike vrijednosti za razvoj kulturnog identiteta i interkulturalne komunikacije? Neosporno jest da na socijalizaciju mladog narataju utjeu mediji. Za mlade je problem to se moraju orijentirati na sve sloenije komunikacijske odnose i kako njima ovladati. Istodobno, otvaraju im se bogatije mogunosti informacije i komunikacije, mobilnosti nego naratajima prije njih. Zato se komunikacija ne moe tretirati samo kao transfer informacija i znaenja u odreenoj kulturi odreene skupine ljudi. to je jaa svijest o

Medijska socijalizacija (na njem. Mediensozialisation) izvodi se kao kolegij na Sveuilitu u Mainzu pod vodstvom prof. dr. Stefana Aufennangera i dr. Hanne Walberg, na Sveuilitu u Paderbornu.....U okvirni sadraj kolegija spada: povijesni razvoj sociolokih teorija (paradigme), znaenje odrastanja djece i mladih u suvremenom medijskom okruju (stvaranje i gubljenje nacionalnog i kulturnog identiteta), kontekst medijskog obrazovanja - procesi medijske socijalizacije, identitet i interaktivni mediji, kontekst medijske konvergencije, odnosi meu generacijama: promjene-inovacija-posljedice....(www.uni-paderborn.de)

148

LANCI

medijskom djelovanju, to je manje vjerojatan njezin negativni utjecaj. U tome neizbjenu ulogu imaju medijska pedagogija i medijska socijalizacija. to je vea distanca izmeu pojedinih kultura, tee je izgraditi interkulturalnu komunikaciju. Zato kulturu treba shvatiti kao sveopu komunikaciju koja u interakciju dovodi razliite identitete, stavlja ih u interkulturalni ili akulturacijski odnos(Thomas, 1999, 73). U sluaju tako usmjerene komunikacije mediji bi trebali imati vodeu ulogu i u razvoju interkulturalnog dijaloga,3 pri emu je bitno izgraditi kulturni identitet. Ako on nije razvijen, ne moe biti potpuna ni izgradnja interkulturalnog dijaloga.4 to je jaa svijest o toleranciji drugih kultura, to je vie vjerojatno da e se ostvariti interkulturalna komunikacija. Susret i dijalog trebaju pomoi da se razlike meu kulturama mogu spoznati, razumjeti i cijeniti. Dijalog se temelji na tome da svojevoljno postoji zanimanje za drugoga, jer se tek tada omoguuju razumijevanje i sporazumijevanje. U toj analizi neizbjeno je shvaanje pojma moralnog relativizma. Iz toga proizlazi pet pitanja vanih u istraivanju medijske socijalizacije: 1) Kako mladi ue o vrijednostima razliitih kultura u okruenju medija? 2) Kako mediji preoblikuju cjelokupni socijalizacijski proces kroz razliito tumaenje vrijednosti? 3) Jesu li upitni za razvoj i/ili krizu kulturnog identiteta mladih? i 5) Koje su posljedice toga procesa? (Thomas, 2007, 4). Parafrazirajui Rousseauovu tezu, moemo zakljuiti da se s razvojem materijalne civilizacije ovjek odnarouje i u konanici otuuje od samoga sebe. Ni tzv. suvremeni razvoj digitalizacije ni najsofisticiraniji novi oblici komunikacije nisu demokratizirali ljudske odnose. Dapae, suvremeni ovjek s njima gubi na esenciji humanosti, gdje se u mnogim segmentima umjesto suradnje, pojavljuje iskljuivanje. Problem jest to to se suvremeni sudionici komunikacije moraju usmjeriti na sve zamrenije odnose i moraju njima ovladati. Moralni relativist polazi od ispravne teze kako nije mogue rijeiti etike dvojbe pozivajui se na injenice, jer se tada uvijek posee za vrijednostima odreene kulture ili nacionalnog entiteta. I tada se vraamo samom problemu drugaijeg interpretiranja istih vrijednosti u razliitim kulturama, to se teko moe dokazati. Primjera radi pojam sree, slobode ili drugih terminalnih vrijednosti nije mogue
3 Njemaki projekt Interkulturalni dijalog (odobren od Ministarstva za obitelj, djecu i mlade 2003/04). Voditelj projekta je dr. sc. Beate Lachenmaxer u njemakoj pokrajini Baden-Wrttenberg na VolkschuleUpravo 2008. proglaena je godinom za promicanje interkulturalnih vrijednosti. 4

Cilj interkulturalnog dijaloga jest uzajamno razumijevanje, podizanje kvalitete suivota.

Milia i Toli

149

znanstveno operacionalizirati. Usprkos tomu, injenica jest da se moralni relativizam u medijskoj socijalizaciji moe koristiti kao mono sredstvo protiv predrasuda, sredstvo uz iju pomo bi se mogli promicati meusobno potovanje i popustljivost (Levery, 2004, 50). Medijskoj socijalizaciji pripada temeljno pitanje kako preko medija interpretirati iste vrijednosti u razliitim kulturama te kako taj nain interpretiranja istih vrijednosti (ne)potie razvoj interkulturalne komunikacije (stvarajui pritom razvoj i/ili krizu kulturnog identiteta mladih)

Polazita medijske socijalizacije i analiza medijske manipulacije


Polazita medijske socijalizacije jesu: medijsko koritenje, medijske kompetencije i medijski efekt (Sss, 2004, 184). Ona su bitna za razluivanje opasnosti i rizika pri nainu interpretiranja istih vrijednosti u razliitim kulturama, a preko razliitih medijskih sadraja. Na sljedeem prikazu vidljiv je odnos medijske socijalizacije, drutvenog razvoja i konstrukcije identiteta, tj. polazita i podruja istraivanja medijske socijalizacije:

Ispitivanje medijske socijalizacije:


a) Medijska pedagogija didaktika (znanost o pouavanju i uenju) 2. Praksa: c) Medijsko obrazovanje koritenje (efektivna uporaba steenih medijskih kompetencija) (Sss, 2004, 295) Strukturizacija medijske socijalizacije prema ciljevima razvrstava se na: pozicioniranje medija, stjecanje medijskih kompetencija, analizu medijskih sadraja i simbola u razvoju socijalizacije i interkulturalne komunikacije (Sss, 2004, 299). Socijalizacija je simboliko djelovanje, shvaanje i

1. Teorija i istraivanje:

b) Medijska d) Medijsko

(podupire mlade pri stjecanju medijskih kompetencija)

150

LANCI

uvaavanje istih vrijednosti u razliitim kulturama i njihova konvergencija5. Glavno pitanje jest: Gdje su mediji manipulatori, a djeca i mladi rtve? (Baacke, 1997, 26). Perspektive medijske socijalizacije jesu mediji kao faktori, sredstvo i instrumenti socijalizacije.

Hther/Schrob, 2005, 386) Medijska socijalizacija je i disfunkcionalna u sluajevima kada nisu steene medijske kompetencije. Autori Hther i Schrob (2005, 298) u deset tematskih polja analiziraju medijsku socijalizaciju na:1. kulturno znaenje, 2.kulturnu industriju, 3. javnost, 4. participaciju, 5. socijalni ponor, 6. socijalna pitanja, 7. medijsko okruje, 8. konstrukciju realnosti, 9. odnos medija i moi i 10. socijalni nain ivljenja i promjene; a mi smo ih usustavili na pet podruja medijske socijalizacije:

Konvergencija medija podrazumijeva koritenje razliitih medija, ali s istog sadrajnog aspekta. Takvo koritenje medija, posebice inovativnih, znai vanu analizu za razvoj medijske socijalizacije (Hther/Schrob, 2005, 386)

Milia i Toli

151

Tematsko polje 1.Kultura i mediji

Osnovno pitanje Koje znaenje imaju mediji za drutvo, kulturu i zajednicu? Kako se ostvaruje sociokulturna reprodukcija kroz medije?

Egzemplarna studija-izvor Weber 1911 (djelo: Soziologie des Zeitungswesen1997orig.1911) Horkeimer i Adorno 1944

2. Javnost 2.1.Participacija kroz javnost 3. Socijalna pitanja

Kako se javnost informira preko medija? Koje emancipacijske mogunosti otvaraju mediji i u kojim uvjetima? Koje sociokulturne posljedice se (re)produciraju preko medija? Koje socio-kulturne posljedice ima medijska komunikacija?

Habermas 1962 Enzensberger 1970

Tichenor 1970

Gerbner 1994

4. Konstrukcija realnosti 4.1.Konstrukcija realnosti kroz medije 5. Mo i mediji

Koji se medijski sadraju koriste u svakodnevnici? Kako mediji konstruiraju realnost? Koje odnose moi (re)produciraju mediji? U kojim odnosima stoje socio-kulturne i medijskokomunikacijske promjene?

Lull 1980 Luhmann 1996 Hall 1980 Krotz 2001

Time upozoravamo na injenicu da se medijska socijalizacija mora interpretirati i istraivati kroz kulturno znaenje, javnost, participaciju kroz javnost, socijalna pitanja, konstrukciju realnosti (kroz medije) i odnosa mo i medija. .Sss, D. (2004, 295) u svojoj knjizi Sozialisation durch Medien- Kulturkomunikation (slobodan prijevod: Socijalizacija putem medija- Kulturna komunikacija) zakljuuje da mediji koliko potiu proces socijalizacije toliko ga i ugroavaju, posebice u djece i mladih. Navodi istraivanje koje upuuje na zakljuak da mladi preko medija - lanih idola...itd. bivaju manipulirani, jer se izjednaavaju s njima. Istraivanje Mosera (2008, 155) na skupinu od (N = 350 uenika) osnovnih razreda u dobi od 14 godina (pokrajina Rheinald Pfalz u Njemakoj) pokazuje

152

LANCI

da mladi najvaniji izvor informacija dobivaju od raznih medija, i to 34%, od prijatelja i/ili poznanika 30%, roditelja 28%, kole 6% i ostalih 5%. Istraivanje upozorava na injenicu da mediji imaju najvaniju ulogu u obavjetavanju i socijalizaciji te da je medijska uloga u formiranju kulturnog identiteta i razvoja interkulturalne komunikacije mladih ambivalentna (Moser, 2008, 156). Od medijskih sadraja pri izvoru informacija isto istraivanje pokazuje da mladi najvie vjeruju asopisima - 37%, vijestima 30%, govornim emisijama (talkshows) 29% i politikim asopisima 10% (Moser, 2008, 161). Dakle, nezaobilazna je uloga shvaanja dvostruke uloge medija na socijalizaciju mladih. Stoga, s pravom moemo tvrditi da je od velikog znaenja stjecanje medijskih kompetencija kako bi se kritiki vrednovali medijski sadraji. Tako dolazimo do druge strane moralnog relativizma, a koja pokazuje da je sve prihvatljivo ili da se za sve to se prikazuje u medijima mora nai opravdanje. Upravo to opravdano kritiziraju protivnici moralnog relativizma sa stajalitem o kulturnom univerzalizmu ili transnacionalnim vrijednostima. Jedan od kljunih problema suvremene civilizacije, a koji poglavito titi mladi narataj, jest rascjep vrijednosti svijeta konformizma (koji prema miljenju mladih, starija generacija preferira i nudi im kao poeljnu matricu ponaanja) i svijeta individualnosti, odnosno bijega u privatnost. Bijeg u virtualnu stvarnost i razliite ovisnosti esto je posljedica medijske socijalizacije. Neovisno o znaajnoj vremenskoj distanci pisanja knjige Skeptina generacija njemakog sociologa H. Scheleskya (Schelesky, 1957 prvo izdanje) ostaje aktualno njegovo pitanje: Kuda ide ova generacija i to dolazi poslije? (str. 476 526). On je meu prvim sociolozima govorio o manipuliranom poimanju slobode putem medija (str. 523). Noam Chomsky je meu prvima progovorio o medijima u sustavu indoktrinacije mladih i posljedicama toga povlaenja mladih u svijet privatnosti (Chomsky. N, 2002, 130). Raskrinkati cilj manipulatora znai otkriti raspirivaa kontrole misli- vlasnika medija, ulogu reklamiranja i medijske propagande i/ili vrijednosti koje oni propagiraju. Idealno je kada je slika pojedinca zaokupljena neim nesadrajnim. Manipulator umjesto radnog, nudi ovisniki identitet (o virtualnoj stvarnosti, opijatima, drugim osobama koje nam sve determiniraju). Umjesto da uva vlastiti kulturni identitet, on se preputa stihiji trita ili sveopoj komercijalizaciji ivota. Kod medijskog odgoja radi se o otkrivanju vlastita identiteta, a ne o oponaanju medijski reprezentativnog (Koir, Zgrbalji i Ranfl, R, 1999, 79).

Milia i Toli

153

Medijska socijalizacija, interkulturalna komunikacija i kulturni identitet


U ranijem razmatranju pokazali smo kako moralni relativizam: 1. promie ideju tolerancije, 2. dovodi do odbacivanja univerzalnih vrijednosti i 3. da ne moemo suditi obiaje i kulturu drugih naroda samo sa stajalita vlastite kulture. Razumjeti druge omoguava nam da bolje upoznamo sebe (Delores, 1998, 53). U tome lei najvaniji cilj interkulturalizma6; u odgoju i obrazovanju je shvaanje repasaa (fr. repasser = ponovno preispitivanje) kulturnog univerzalizma i relativizma. Analize kulturnog relativizma upuuju nas da se odreena kultura ne smije ocjenjivati sa stajalita iste kulture nego prvenstveno prema razumijevanju i uvaavanju drugih kultura. Tek kada se vrijednosti (socijalne) na pravilan nain interpretiraju i prenose pojedincu, moemo govoriti o funkcionalnoj ulozi medijske socijalizacije. Kulturni relativizam podrazumijeva tolerantnost prema drugim kulturama i polazi od toga da je svaka kultura autonomna. Shvaanje da relativizam promie toleranciju prema razliitostima, ili da je njezin izraz, vjerojatno je najvaniji imbenik u objanjenju njegove privlanosti (Levery, 2004, 51). Za takvo shvaanje mora se najprije razluiti i vanost pojma kulturnog identiteta, koji podrazumijeva jedinstvo u razliitosti. Naime, upravo priznavanje kulturnog identiteta osnova je za priznavanje kulturne razliitosti. Sam proces podrazumijeva interakciju s prolosti, sadanjosti i budunosti. Kulturni identitet ne izraava samo ono to jesmo, nego i ono to elimo biti. Upravo taj kontakt sa svijetom vlastite kulture daje odgovor u interkulturalnoj komunikaciji. Za razvoj kulturnog univerzalizma bitan je razvoj kulturnog identiteta (Bahlcke, 1994, 34.) Bahlcke istie da je razliitost mogua ako svaka kultura uoava vlastiti identitet (str. 35). U tome kontekstu neizbjena je analiza moralnog relativizma u kooperaciji s medijskom socijalizacijom. Ako je pozitivna veza, onda moemo govoriti o razvoju identiteta (kulturnog) i razvoju interkulturalne komunikacije. U procesu digitalizacije primjeuje se slabljenje analiza kulturnog identiteta, ali i slabljenje tradicionalnih vrijednosti na meunarodnoj razini. Zbog toga,
6 Prefiks inter ne znai tek prisustvo razliitih kultura (multikulturalnost), nego kvalitetu suivota. Interkulturalnost ne podrazumijeva samo uvaavanje prava drugog, nego podrazumijeva konkretne mjere u podizanju kvalitete suivota u jedinstvu razliitosti. Slijedom toga, interkulturalno obrazovanje shvaa i ulogu medija. Prema autoru Hepp, A; Rainer, W. (2000), Kultur, Medien- Macht, VS Verlag fr Sozialwissenschaften.

154

LANCI

jedna od najvanijih uloga interkulturanog dijaloga jest stvaranje kulturalnog identiteta, i individualnog i kolektivnog. Upravo interkulturalni dijalog pretpostavlja svakom subjektu i svakoj skupini formiranje i potvrivanje svojeg identiteta, jer iz svijesti o znaenju vlastite osobnosti doputa se prepoznavanje razliitosti drugih. Ako se ne razvije kulturni identitet, javlja se kriza identiteta, to je ujedno smetnja u razvoju procesa interkulturalnog dijaloga. Ako se ne shvaa veza moralnog relativizma, medijske socijalizacije i interkulturalne komunikacije, ne moe se govoriti niti o razvoju interkulturalnog dijaloga. Nagli razvoj suvremene tehnologije nije po sebi antipod razvoju inrekulturalizma i uvanju tradicije jednoga naroda. Ljudi sve vie postaju robovi masovnih komunikacija, robovi kredita, leasinga, ovisnici o internetskim providerima, a socijalna potitenost i izoliranost sve su vie prisutni. Temeljno pitanje jest kako staviti u funkciju sve vrste medija u izgraivanju interkulturane komunikacije. U tim procesima medijske socijalizacije otkrivamo da treba potovati kulturu i obiaje drugih naroda, da civilizacijski iskorak u medijskom okruju ne moemo smatrati etikim iskorakom, te slijedom toga da je nedopustivo vlastite kulturne standarde nametati jedino ispravnima. Etiki problem nastaje kada odreenim kulturnim, umjetnikim ili znanstvenim djelima pojedinaca i nacija a priori dajemo univerzalna znaenja, a istodobno u njima drugi narodi ne vide njihovu vrijednost. Tolerancija koju promie relativizam s potivanjem razliitosti, ne uspijeva u konanom definiranju opeprihvaenih standarda etinosti. Samo ako sudimo na temelju standarda koji vrijede za sve kulture, moemo priznati vrijednost (Levery, 2004, 57). Zato je posljedica prihvaanja relativizma vjerojatno slabljenje utjecaja moralnih standarda (Levery, 2004, 64). Tko nam, primjerice, daje pravo suditi da u Velikoj Britaniji ili Australiji voze pogrenom. tj. lijevom stranom, da Romi, Arapei, i mnogi drugi imaju krive predodbe o vanosti medija i obrazovanja? Tko nam daje pravo tako razmiljati samo zato to imamo druge orijentire? Medijski odgoj podrazumijeva stjecanje sposobnosti da razlikujemo odgoj od manipulacije. Primjerice, moe se analizirati je li sklonost mladih prema skupocjenim mobitelima rezultat sublimiranog oglaivanja. Medijska socijalizacija treba odgovoriti na pitanje: Kako mediji pridonose razvitku interkulturalne komunikacije, kako razvoju identiteta (kulturnog) i kako potiu integraciju procesa drutva, tj. samu socijalizaciju?. Ona bi mogla ponuditi nove koncepcije i razviti metode kako bi se (posebice) mladi znali koristiti medijima, jer oni imaju socijalnu i integracijsku dimenziju.

Milia i Toli

155

Pri analizi pozitivne i negativne uloge medija u medijskoj socijalizaciji razvrstaju se dvije kategorije, koje se odnose na (ne)razvoj identiteta mladih, (ne)integraciju i razvoj i/ili krizu interkulturalne komunikacije: a) Socijalna funkcija identiteta
POZITIVNA ULOGA MEDIJA - dobivanje pravovaljane informacijestvaranost - regulacija raspoloenja - kreativno koritenje slobodnog vremena - regulacija slobodnog vremena - brzo pribliavanje i irenje dogaaja i informacija NEGATIVNA ULOGA MEDIJA - dobivanje lanih informacijafikcija - stvaranje lanog osjeaja za podizanje raspoloenja - laan bijeg od stvarnosti na temelju stvorene fikcije POZITIVNA ULOGA MEDIJA - razvoj identiteta u adolescenata - bolja i bra integracija u drutvu - pravo na razliito miljenje - obrazovanje i kulturno obogaivanje

b) Funkcija koja se bazira na (ne)razvoj


NEGATIVNA ULOGA MEDIJA - kriza i gubitak identiteta adolescenata - mladi i djeca nemaju izgraeni stav u drutvu i nema poziciju u integraciju POZITIVA ULOGA MEDIJA - razvoj identiteta kroz radni identitet - kritiki stav i refleksija na socijalne deformacije NEGATIVNA ULOGA MEDIJA - gubitak identiteta - socijalna pasivizacija i/ili izolacija i stereotipi

- manipulacija i stvaranje grupnih - manipulativni - promicanje sadraji umjesto ljudskih prava i identiteta adolescenata informativnih tolerancija (idoli s - neselektivno i drugih jezinih estrade) senzacionalisti- izriaja- razvoj ko informiranje interkulturalne - netolerancija komunikacije i drugih i ne - realnost je suivota meu prihvaanje virtualna suivota za drugim razvoj kulturama interkulturane komunikacije - komercijaliziranje sadraja kao prioritet i prikazivanje rasnih, spolnih sukoba bez sankcija

- manipulacija - kritika analiza medijskim pojedinih medija sadrajima - razvoj - nema medijske refleksije niti kompetencije: kritike usvojene analize - pozitivan utjecaj moralnog relativizma i kulturnog relativizma drutva - nisu usvojene medijske kompetencije -senzibiliziranje za razvoj javnosti na interkulturalne probleme komunikacije deprivilegiranih, - manipulacija stigmatiziranih - odgojna, socijalna, politika, psiholoka, ekonomska - negativni utjecaj moralnog i kulturnog relativizma na razvoj identiteta u adolescenata - gubitak osobnosti .

156

LANCI

Vidljivo je kako medijska socijalizacija u sklopu medijske pedagogije povezuje razliite znanstvene i medijsko-praktine perspektive kao i modele ponaanja koji pokazuju koje znaenje imaju ili mogu imati mediji u razvoju interkulturalne komunikacije i identiteta. Medijska socijalizacija treba istraivati naine interpretiranja uz pomo medija, a ne obrnuto. Prijedlog za istraivanje medijske socijalizacije prema Moseru (2006, 140) jest pitanje kako socijalna sredina i mediji utjeu na doivljaj, orijentaciju i identitet. Nesumnjivo je da postoji interakcija odraslih i generacije adolescenata. Ta interakcija je prvenstveno vidljiva u brizi za mlade, njihovu odgoju i, naravno, u vrijednostima koje se promiu u medijima. Odnos izmeu vrijednosti i institucionaliziranih nastojanja drutva s jedne, i prirode sinteze mladalakog razvoja s druge strane, kauzalni je proces, a njegove drutvene i kulturne karakteristike mogu se sagledati kao zajedniki napor kako bi se stvorilo uzajamno povjerenje. Da bi mogla odgovoriti na te izazove i zahtjeve, mlada osoba mora razviti osobnost ili identitet. Formiranje osobnog identiteta esto prati nedovoljno jasne percepcije o (vlastitoj) budunosti. To zahtijeva spajanje vlastitih sposobnosti, obiljeja, interesa i sklonosti s esto nemilosrdnim zahtjevima drutvene sredine. Krizom identiteta vjeto se koriste manipulatori stvarajui mladima sliku o trivijalnosti svega. ele ih uiniti nepovjerljivima prema svemu i svima. Tu je skrivena poruka radikalnog moralnog relativizma. Papa Benedikt je tijekom svoje inauguracije rekao da je svijetom zavladala diktatura relativizma. Termin kriza identiteta esto se vezuje za tzv. konfuziju uloga. Kriza identiteta moe izgledati posebno opasna jer se ini da o njoj ovisi itava budunost pojedinca kao buduih narataja. Pojedinac esto nema ili ne zna koja je njegova uloga u drutvenoj okolini, pa je posljedica konfuzija ili kriza identiteta! Kriza identiteta u adolescenciji odraava krizu drutva koje nekada nije bilo u tzv. primitivnom drutvima (vidjeti knjigu M. Mead Seks i temperament u tri primitivna drutva). Nedostatak samopouzdanja, hrabrosti, volje, nedostatak potpore obitelji ili partnera, strah od neuspjeha, neodlunost, lijenost i sl., sve to moemo podvesti pod zajedniki nazivnik krize identiteta. Zbog toga je sve veem broju te djece veoma teko podnijeti ovaj prelazak na standarde koji vladaju u koli, na ulici ili u drugim agensima socijalizacije. injenica da su se djeca uspjeno identificirala sa svojim obiteljskim standardima ne jami da e isto biti i sa kolskim standardima. Dobro prilagoeno dijete

Milia i Toli

157

u obitelji, ne mora biti dobro prilagoeno u koli, a ni obratno (Anna Freud). Konfliktne situacije potiu injenice kada mladi kontroliraju odrasle i obratno, kada se nastavnici i roditelji slue vanjskom kontrolom (Glasser, 2004). Smisao je shvatiti uloge medijske socijalizacije. 7 Mediji trebaju stvarati interkulturalnu komunikaciju, koja treba nuditi istraivake perspektive. Razvijati ne samo interpersonalnu, nego i komunikaciju izmeu pripadnika-stanovnika razliitih naroda u jednoj dravi. Ti novi socijalni i medijski odnosi, koji su preko rastue dinamike globalne komunikacije postali jo intenzivniji, predstavljaju dosad jedva, ako uope, prepoznat izazov za odgojnu i obrazovnu praksu. Ovo upuuje na drugo sredinje pitanje o postojeim pedagokim koncepcijama. A. Hepp (2000) svoja razmiljanja argumentira injenicom da forme kolektivizacije, koje on naziva deteritorijalne kolektivizacije (str.51) postaju relevantnije s globalizacijom medijske komunikacije. Postoje tri razine ukljuivanja medija u proces socijalizacije: 1) na razini dravne integracije (pravo glasa, politika), 2.) na socijalnoj razini (pr. obrazovanje) i 3.) na kulturnoj razini (pravo na kulturnu razliku). Sve to skupa sagledava se na dva aspekta: 1) strukturalni aspekt: to mediji trebaju informirati i 2.) nain informiranja.

U Njemakoj se pojam medijska socijalizacija vezuje i za integraciju migranata. Analize o razvoju procesa interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalna komunikacija trebaju odgovoriti na pitanje o uvjetima u kojima mlade migrantice i migranti odrastaju. Treba usmjeravati pozornost na najrazliitije posljedice drutvene heterogenosti na obrazovne anse. Mediji bi trebali imati veliku ulogu u izgradnji interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Kao proizvod toga promiljanja nastao je zbornik radova u Stuttgartu 2007. pod nazivom Interkulturelle Medien- Wissenschaft und Kultur- Konflikte (Interkulturalna medijska znanost i kulturni konflikti) pri Institutu za odnose sa strancima. Tako, prema Smidttu, uloga medija jest uiniti vrijednosti, kulturu ili tradiciju razliitih drava razumljivim, strano uiniti poznatim uz potivanja svojega(Schmidtt, M., 192.)

S pedagokoga stajalita o pojmu interkulturalizma u Njemakoj se poetkom 80- ih termin za strance, tzv. Auslnderpdagogik (Baacke, D.1987, Mnchen, str. 27.), prema zajednikoj iroj i novoj interkulturalnoj pedagogiji.

158

LANCI

Zakljuak
Najvaniji cilj interkulturalizma8 u odgoju i obrazovanju jest shvaanje repasaa (fr.repasser = preispitivanje) kulturnog univerzalizma i relativizma. Analize kulturnog relativizma upuuju nas da se odreena kultura ne smije ocjenjivati unutar svojih vrijednosti, nego prvenstveno u odnosu prema drugim kulturama. Medijska socijalizacija pokuava analizirati i raspoznati sustav znakova i simbola vrijednosti u razliitim kulturama. U tekstu se postavlja pitanje kakav je odnos moralnog relativizma, intrekulturalnosti i medijske socijalizacije da medije analiziraju vrijednosti u razliitim kulturama i na taj nain se ostvaruje proces razvoja interkulturalne komunikacije .Moralni relativizam omoguava da se oslobodimo etnocentrizma, a s druge strane, moe sprijeiti razumijevanje uloge kulturnog univerzalizma. Temeljni aspekt medijske socijalizacije jest da su mediji postali provideri, tj. simboliki materijali (kulturnih vrijednosti). Postavlja se pitanje kako preoblikovati, preusmjeriti i upotrijebiti simbolike vrijednosti za razvoj kulturnog identiteta i interkulturalne komunikacije. Medijskoj socijalizaciji pripada temeljno pitanje kako preko medija interpretirati iste vrijednosti u razliitim kulturama i kako interpretirati vrijednosti koje (ne)potiu razvoj interkulturalne komunikacije stvarajui pritom razvoj i/ili krizu kulturnog identiteta. Shematski se sve ovo moe iskazati na sljedei nain:,

8 Prefiks inter ne znai tek prisustvo razliitih kultura (multikulturalnost), nego kvalitetu suivota. Interkulturalnost ne podrazumijeva samo uvaavanje prava drugog, nego i konkretne mjere u podizanju kvalitete suivota u jedinstvu razliitosti. Slijedom toga, interkulturalno obrazovanje shvaa i ulogu medija.

Prema autorima Hepp, A; Rainer, W. (2000), Kultur,Medien- Macht, VS Verlag fr Sozialwissenschaften.

Milia i Toli

159

1. Shvaanje ambivalentnosti moralnog relativizma i uloge medija 2. Analiza medijske socijalizacije: funkcionalna/odgojna i/ili disfunkcionalna/manipulativna 3. Uloga medijske pedagogije, medijske didaktike, medijskog obrazovanja, medijsko koritenje i analiza Encoding/Decoding procesa 4. Interpretacija i istraivanje pet tematskih polja medijske socijalizacije: 1. kulturno znaenje, 2. javnost (participacija kroz javnost), 3. socijalna pitanja, 4. konstrukcija realnosti (kroz medije), 5. odnos medija i moi 5. Mediji: to trebaju informirati i na koji nain: kako (znati vrijednosti prenijeti)? 6. 7. 8. (Ne)razvoj interkulturalne komunikacije (Ne)integracija u drutvu Razvoj ili kriza identiteta (osobnog i drutvenog)

Literatura
Baacke, D. (1997), Medienpdagogik , T bingen, KoPad Verlag. Baacke, D.(1987), Jugend und Jugendkultur , Juventa, Weinheim, Mnchen Verlag. Bahlche,J. (1994), Univerzalismus der Kultur und Kultur-Identitt , Oldenburg, Wissenschaftsverlag. Chomsky, N. (2002), Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: Tri-dvajedan .

160

LANCI

Delores, J l998), U enje blago u nama , Zagreb, Educa. Elster, J. (1983), Sour Grapes: Studies in the Subvension of Rationality, Cambridge: Cambrige University Press, Paris: Editions de la Masion des sciencies de l'homme . Glasser, W. (2004), Teorija izbora, Zagreb: Alineja. Hatch, E (1983), Culture and Morality: The Relativity of Values in Antropology , New York: Columbia Univerity Press. Hepp, A; Rainer, W. (2000), Kultur,Medien- Macht , VS Verlag fr Sozialwissenschaften Wiesbaden Gmbh. Hther J. Schrob B., (2005.): Grundbegriffe Medienpdagogik , IV Auflage, Kopaed, Mnchen Verlag. Koir, M., Zgrablji , N. i Ranfil, R.:(1999), Doron, Zagreb. ivot s medijima,

Levery, N ( 2004), Moralni relativizam , Jesenski i Turk, Zagreb. Macintyre, A. (2002), Za vrlinom, ( Studija o teoriji morala ), KruZak, Zagreb.. Milia, Z. (2006), Manipuliranje potrebama mladih, MarKom, Zagreb. Moser, H. (2006), Einfhrung in die Medienpdagogik- Aufwachsen im Medienzeitalter. Opladen: Leske und Budrich. Moser, H, Sesink, W; Meister, D; Hipfl, B; Hug, T. (2008), Die Medienpagogik und der zweite Strukturwandel der ffentlichkeit, Jahrbuch der Medienpdagogik 7. Medien. Pdagogik. Politik, Vs Verlag f r Sozialwissenschaften: Wiesbaden Gmbh. Schelesky, H. (1957), Die skeptische Generation. Eine soziologie der deutschen Jugend.4. Auflage : D sseldorf. S ss, D. (2004), Mediensozialisation Dimensionen-Konstanten-Wandel , VS Sozialwissenschaften: Wiesbaden Gmbh. und Heranwachsenden. Verlag fr

Thomas, A. (1999); Interkulturelle Kommunikation und Koorperation , Sylvia Schroll- Machl. Zbornika radova, (2007), Interkulturalle Medienwissenschat Kulturkonflkte , Stuttgart, Ketter Gmbh-Bonen-Westfalen. und

Milia i Toli

161

Ostali izvori
- www.uni-paderborn.de - www-matica.hr-autor: Kulenovi , E. (1976) u lanku Odre enje dobra ivota