VODOVODIKANALIZACIJA

VANJSKIVODOVODIKANALIZACIJA

VANJSKIVODOVOD
VODOOPSKRBNA MREA Vodoopskrbni sustav ini cjelina cjevovoda s pripadajuim fazonskim komadima i vodovodnom armaturom spojenih u funkcionalnu cjelinu preko pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava, a sve u svrhu dovoenja i distribuiranja vode potroaima. Dakle, vodovodnu mreu ine: cjevovodi, kojima se voda dovodi i distribuira unutar vodoopskrbnog podruja fazonski komadi i vodovodne armature, koje slue za ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje vodovodne mree. Vodoopskrbna mrea mora osigurati: dostatnu koliinu vode potroaima mehaniku otpornost prema vanjskim i unutarnjim optereenjima

glatkou unutarnjih stjenki (manji hidrauliki gubici) dugotrajnost (s obzirom na agresivno djelovanje okoline) jednostavnu, brzu i sigurnu ugradnju ekonominost

Vodoopskrbne mree dijele se prema obliku na granate i prstenaste mree. Granatu mreu karakterizira teenje samo u jednom smjeru, od vodospreme prema potroaima. Nedostaci ove mree su u veim tlanim gubicima i pojavi ustajale vode na mnogobrojnim krajevima, te naroito u prekidu dotoka u sluaju kvara za sve potroae iza mjesta kvara. Prstenasta mrea u svakoj toki moe biti napajana barem iz dva smjera, poto su krajevi cjevovoda meusobno spojeni. Prednost je prstenaste mree i znatno prilagoavanje oscilacijama u potronji, te ublaavanju fenomena hidraulikog udara.

Vodoopskrbni cjevovodi dijele se prema materijalu izvedbe na: ljevano eljezne, eline, azbest-cementne, armiranobetonske i iz umjetnih (plastinih) materijala. Ljevano eljezne cijevi Klasine ljevane cijevi iz sivog lijeva su najee kod postojeih vodovoda. Vijek trajanja im se procjenjuje na preko 100 godina, to im omoguuje i tvorniki izvedena antikorozivna zatita. Proizvode se: s naglavkom (kolakom) na jednom kraju i s drugim ravnim krajem s prirubnicom na jednom kraju i s drugim ravnim krajem s prirubnicom na oba kraja Lijevano eljezne cijevi se proizvode za tlakove do 20 bara, unutarnjeg promjera, D = 50 do 600 (700) mm, i duljine (ovisno o promjeru), L = 3 do 4 m.

Spoj s prirubnicama i danas najvie se koristi kod ugradnje fazonskih komada i vodovodnih armatura. Brtvljenje se vri brtvenim prstenom izmeu prirubnica meusobno spojenih vijanom vezom. Ljevano eljezne cijevi koje se danas najvie koriste proizvode se tzv. duktilnim ljevom. Stoga se nazivaju duktilne cijevi ili cijevi od nodularnog ljeva. Prednosti ovih cijevi su vea otpornosti prema vanjskim utjecajima(udarcima, koroziji) i unutarnjim utjecajima (tlaku), te trajnost cijevi. Sivi lijev (od kojega se izvode ljevano eljezne cijevi) sadri grafit u obliku listia ili pahuljica koji u odreenim uvjetima mogu izazvati napukline i puknue cijevi. Dodavanjem ljevu malih koliina magnezija, grafit se pojavljuje u obliku malih kuglica, to doprinosi njegovoj kovkosti i poveanju otpora na vlane sile, pa ljev krt. Obzirom na navedene prednosti duktilne su cijevi potisnule ljevano eljezne cijevi iz sivog lijeva.

Duktilne cijevi se proizvode za tlakove do 40 bara, unutarnjeg promjera 50 do 1800 mm i uobiajene duljine 5-6 m. Duktilne cijevi zatiuju se od korozivnog tla i agresivne vode vanjskom i unutarnjom zatitom. Vanjska zatita se provodi pocinavanjem te se zatiuje bitumenskim premazom. Za agresivna tla cijevi se zatiuju polietilenskom ili poliuretanskom oblogom. Spajanje duktilnih cijevi se vri na naglavak i prirubnice. Za ove cijevi postoji posebni spoj na naglavak (tyton spoj), kao i VRS spoj s osiguranjem spoja od pomicanja. eline cijevi u odnosu na ljevano eljezne imaju veu vrstoi (otpornosti na lom) i elastinost. Primjena elinih cijevi je kod vodovodnih mrea s veim tlakovima i u uvjetima koji zahtijevaju otpornost dinamikim utjecajima i savijanjima. Debljine stjenki elinih cijevi su upola manje od ljevano eljeznih, tako da su relativno lake, to osjetno smanjuje trokove transporta i ugradnje. Trae katodnu zatitu poloene u tlu.

Azbest cementne cijevi Ove se cijevi naputaju u primjeni jer su ekoloki neprihvatljive, meutim naroito na naem podruju je dosta postojeih vodova iz ovog materijala. Proizvodile su se u est klasa, A do F, za tlakove 2.5, 5, 10, 15, 20 i 25 bar], unutarnjeg promjera do 1300 mm. Spajanje azbest cementnih cijevi se najee odvijalo pomou azbest cementnih i ljevano eljeznih specijalnih spojnica. Armiranobetonske cijevi imaju niz prednosti u odnosu na ljevano eljezne i eline cijevi: postojanost na koroziju, malu elektriku provodljivost, dobra hidraulika svojstva (glatkou) Dimenzije armiranobetonskih cijevi nisu normirane. Tvorniki se obino izrauju cijevi za tlakove do 10 bara, unutarnjeg promjera do 3000 mm. Na naem podruju nemaju ire primjene.

Cijeviizumjetnihmaterijala
Cijeviseproizvodeod: polietilenaniske(PELD)ivisoke(PEHD)gustoe tvrdogPVCa poliesterskihmaterijala, polipropilena(PP) Prednostiovihcijevisu: otpornostpremakoroziji malamasa malatoplinskavodljivost dielektrinost dobrahidraulikasvojstva jednostavnamontaa

Nedostaci cijevi iz umjetnih materijala su: znatne toplinske dilatacije zapaljivost opadanje vrstoe porastom temperature krutost PVC i PE cijevi pri niim temperaturama Polietilenske cijevi se proizvode polimerizacijom etilena. PELD cijevi se dobiju beztlanom polimerizacijom etilena kod niskih temperatura, a PEHD cijevi polimerizacijom etilena kod visokog tlaka i visoke temperature. PELD cijevi se izrauju za tlakove do 10 bara promjera do 130 mm. Proizvode se s ravnim krajem, a isporuuju u namotajima. PEHD cijevi se proizvode za tlakove do 16 bara, unutarnjeg promjera do 1150 mm, isporuuju u namotajima za promjere do 110 mm, a za vee promjere u ipkama duljine 6 i 12 m.

Za komunalnu vodoopskrbu vane su PEHD cijevi. Meusobno spajanje cijevi mogue je eonim zavarivanjem, to je najjednostavnije, ali u praksi se nije za vodoopskrbu pokazalo pouzdanim. Spajanje se vri da se krajevi cijevi se najprije u trajanju 30 do 250 s zagrijavaju na temperaturu cca 200 C i potom dre meusobno pritisnutima 4 do 25 s. Trajanje zagrijavanja i meusobnog kontakta cijevi ovisno je o debljini stijenke. Pouzdan spoj koji se treba koristiti je taj da se krajevi cijevi spajaju pomou posebne prstenaste spojnice u kojoj se nalazi ica za zavarivanje i koja se prikljui na aparat za zavarivanje. Spoj pomou prirubnikog tuljka i slobodne prirubnice: na ravni kraj cijevi montira se slobodna prirubnica i zavari prirubniki tuljak. Spajanje cijevi se vri pomou vijaka s maticama, nakon umetanja brtvenog prstena. Spoj pomou zupaste spojnice i slobodne prirubnice treba koristiti u nudi. Na ravni kraj cijevi montira slobodna prirubnica, a potom zupasta spojnica. Izvedba spoja vri se pomou vijaka s maticama, nakon postavljanja brtvenog prstena.

Cijevi od tvrdog polivinil klorida se izrauju na nain da se ugrijani granulat polivinil klorida istiskuje kroz mlaznicu-kalup ekstrudera i zatim hladi. PVC tvrde cijevi proizvode se za tlakove do 16 bara, unutarnjeg promjera do 450 mm. Cijevi se proizvode s naglavkom i ravnim krajem, tako da im spajanje ovisi o nainu zavretka. Spajaju se na naglavak s umetanjem brtvenog prstena izmeu naglavka i cijevi, a u bazenskoj tehnici se koriste s fazonskom elementima za spajanje lijepljenjem. Ove cijevi nemaju vie vei znaaj za izvedbu vodovoda, poto se vie ne proizvode u Hrvatskoj, a naputa se proizvodnja i u Europi iz ekolokih razloga, a nemaju komparativnih prednosti pred ostalim cijevima.

Poliesterske cijevi se izrauju od smjese kvarcnog pijeska, staklenih vlakana i poliesterske smole. Cijevi imaju odline mehanike osobine, tako da se primjenjuju u najteim uvjetima eksploatacije, a rijetko se koriste za gradske vodovode. Najee se proizvodi s ravnim krajem, za tlakove do 25 bara, unutarnjeg promjera do 1600 mm, duljine 6 m. Proizvode se i svi potrebni fazonski komadi za vodovodne armature i za prikljuke cijevi od drugih materijala. Spajanje ovih cijevi se obavlja pomou spojnica.

FAZONSKI (OBLIKOVNI) KOMADI Prilikom izvedbe vodoopskrbne mree potrebno je svladati promjene pravca, profila i vrste spojeva, te izvesti ogranke. To se izvodi koritenjem posebnih komada: oblikovnih ili fazonskih komada. Fazonski komadi koji se najee koriste, proizvode se od ljevanog eljeza, rjee od drugih materijala (elika, azbest cementa ili plastike). Spojnice su najee s prirubnicom i kombinirano s naglavkom. Fazonski komadi su istih osobina kao i cijevi. Vrste, veliina i oznake fazonskih komada su standardizirane.

FAZONSKIKOMADIZAVODOVOD

VODOVODNE ARMATURE Vodoopskrbna mrea potrebuje vodovodnu armaturu koja slui za njeno ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje. Vodovodne armature su u pravilu od ljevanog eljeza i elika, istih nazivnih promjera i tlakova kao i vodovodne cijevi. Armature moemo podijeliti prema primjeni: armature za zatvaranje i regulaciju armature za uzimanje vode zatitne armature. Armature za zatvaranje i regulaciju su zasuni, koji se postavljaju na svim ograncima i na ravnim potezima na udaljenosti od 300 do 500 m.

Radi ublaavanja vodnog udara u mrei, zasuni se moraju postepeno otvarati i zatvarati. Armature za uzimanje vode su: hidranti (nadzemni i podzemni), javni zdenci Hidranti slue za uzimanje vode za gaenje poara (protupoarni hidranti), pranje ulica, polijevanje javnih zelenih povrina, ispiranje mree i sl. Javni zdenci slue za uzimanje pitke vode na javnim mjestima. Zatitne armature su: odzrani ventili, nepovratni ventili, usisne koare.

Odzrani ventili ugrauju se na najviim tokama mree radi automatskog isputanja zraka koji se u mrei skuplja. Nepovratni ventili osiguravaju strujanje vode u cjevovodu samo u eljenom smjeru. Usisne koare sprjeavaju ulaenje stranih tijela u usisne cijevi. ablji poklopci slue za sprjeavanje povratnog strujanja i ulaenja stranih tijela u cjevovod. Muljni ispusti se koriste za isputanje vode i mulja na najniim tokama mree.

Radi omoguavanja pristupa i zatite, u pravilu se sve vodovodne armature s pripadajuim fazonskim komadima, smjetaju unutar vodovodnih okana.

Veliine okana ovise o dimenzijama cijevi, fazonskih komada i armatura koji se u njih ugrauju. Izvode se u pravilu od armiranog betona, na licu mjesta ili montano, poligonalnog (pravokutnog ili kvadratnog) tlocrta ili okruglog. Prema vrsti armature koja je u njih ugraena, okna se oznaavaju kao zasunska okna, okna muljnog ispusta, vodomjerna okna i sl.

UGRADNJA CJEVOVODA Prije poetka radova na ugradnji cjevoda potrebno je: -Usporediti stanje na terenu s projektiranim stanjem -Pribaviti katastar postojeih podzemnih instalacija -Povjeriti da li je sav materijal nabavljen, jer su improvizacije praktiki nemogue Definiranje dubine ugradnje cjevovoda, koja ovisi o: dubini smrzavanja, vanjskom optereenju (najee prometnom), vanjskom zagrijavanju i temperaturi vode u cijevi. Za zatitu od smrzavanja smatra se za nae prilike dovoljna ugradnja dubine 1.0 m od tjemena cijevi Ovu je dubinu potrebno provjeriti u odnosu na vanjsko optereenje cjevovoda. Radi zatite od zagrijavanja, dubina ugradnje ne bi trebala biti manja od 0.5 m.

Dubina ugradnje cjevovoda, priblino je jednaka za itavu mreu pa cjevovodi praktiki slijede liniju terena. Prilikom ugradnje cjevovoda potrebno je voditi rauna o kvalteti izvedbe posteljice i nadsloja, iznad cijevi. Na dnu rova naime mogu nakon iskopa mjestimice zaostati neravnine i krupniji komadi iz iskopa te bi izravno polaganje cijevi na takvu podlogu moglo nakon zatrpavanja izazvati mogunost oteenja ili loma cijevi. Zbog toga je potrebno izvesti kvalitetno posteljicu za cijevi. Radi poravnanja dna rova najprije se nasipa pjeano ljunani temeljni sloj, s veliinom zrna do 30 mm i ravnomjerno izvri njegovo zbijanje po cijeloj duljini rova tako da debljina zbijenog temeljnog sloja iznosi oko 10 cm. Na temeljni sloj se potom nasipa oko 5 cm pjeanog izravnavajueg sloja u kojemu cijev prilikom ugradnje sama oblikuje svoje leite. Temeljni i izravnavajui sloj ine posteljicu.

Nakon polaganja cijevi provodi se njezino zatrpavanje zemljanim ili ljunanim materijalom u horizontalnim slojevima debljine do 30 cm, kako bi se istovremeno sa zatrpavanjem obavilo i zbijanje zasipa. Kada visina zatrpavanja dosegne 30 cm iznad tjemena cijevi, preostali dio rova do terena, uz zbijanje, zasipa materijalom od iskopa. U posebnim sluajevima visokog vanjskog optereenja izvodi se dodatna zatita cjevovoda (oblaganjem betonom ili ugradnjom cjevovoda u armiranobetonske sanduke). irina rova koju je potrebno osigurati radi mogunosti ugradnje cijevi i izvedbe spojeva u rovu, zavisi o promjeru cijevi. Na mjestima horizontalnih i vertikalnih lomova trase, grananja i krajeva slijepih dionica cjevovoda pojavljuje se sila tlaka s tendencijom raskidanja spojeva cijevi i fazonskih komada. Na tim mjestima je potrebno osiguranje cjevovoda izvedbom sidrenih blokova. Ovi se blokovi najee izvode kao betonski masivi.

Ispitivanje cjevovoda Prije putanja u pogon cjelokupna se vodovodna mrea ispituje na vrstou i vodonepropusnost tlanom probom, na nain zavisan o materijalu cjevovoda. Prije zatrpavanja rova postepeno se ispituju pojedine dionice mree, kako bi se u sluaju potrebe popravaka lake detektiralo mjesto kvara i ne bi morala raskopavati cjelokupna mrea. Rovovi se djelomino zatrpavaju na nain da svi spojevi ostanu slobodni. Vremensko trajanje ispitivanja i veliina ispitnog tlaka propisani su za pojedine vrste cijevi.

Dezinfekcijacjevovoda Novavodovodnamreamoraseprijeupotrebepodvridezinfekciji. Dezinfekcijajepotrebnaikodbilokojegzahvatanamrei,kojiukljuuje zamjenucijeviiliarmature. Dezinfekcijaseprovoditakodasecjevovodpunivodomsadraja20do30mg kloranalitruvode.Kloriranjetrajeminimum24h,anakontoka sevodovodna mreaispereistomvodomivodaseuzorkujeivrisebakteriolokaprobai probanaprisutnostmineralnihulja.