SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju

Predmet: Elektromehaničke i električne pretvorbe

Sinkroni stroj
Doc. dr. sc. Mario Vražić

Zagreb, studeni 2012

Elektromehaničke i električne pretvorbe Sadržaj 1. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. 3.10. 4. 4.1. 4.2. 5. 5.1. 5.2. 6. 7.

Sinkroni strojevi

Uvod ............................................................................................................ 3 Elektromagnetizam i trofazni sustavi ........................................................... 4 Elektromagnetizam .................................................................................. 4 Fizikalni zakoni potrebni za razumijevanje sinkronog stroja..................... 5 Izmjenični krugovi..................................................................................... 6 Trofazni sustavi ........................................................................................ 8 Strujna protjecanja ................................................................................. 10 Sinkroni stroj.............................................................................................. 20 Turbogenerator ...................................................................................... 24 Hidrogenerator ....................................................................................... 25 Namoti.................................................................................................... 26 Princip rada sinkronog stroja.................................................................. 29 Reakcija armature .................................................................................. 30 Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog stroja......................................... 30 Sinkrona reaktancija............................................................................... 34 Elektromagnetski moment i stabilnost generatora ................................. 35 Sinkronizacija i rad na mreži .................................................................. 38 Sustavi uzbude sinkronog stroja......................................................... 40

Pogonska karta (dijagram) sinkronog stroja .............................................. 44 Pogonska karta turbogeneratora............................................................ 44 Pogonska karta hidrogeneratora ............................................................ 47 Ispitivanja sinkronog generatora................................................................ 52 Pokus praznog hoda sinkronog generatora ........................................... 52 Pokus kratkog spoja............................................................................... 57 Literatura ................................................................................................... 62 Popis slika ................................................................................................. 63

1

Elektromehaničke i električne pretvorbe 8.

Sinkroni strojevi

Popis tablica .............................................................................................. 66

2

već je samo sastavljena kao pomoć pri shvaćanju i učenju gradiva potrebnog za ovaj segment predmeta. 3 . asinkronih strojeva i pogona. Uvod Elektromehaničke i električne pretvorbe je predmet koji se sastoji od 4 segmenta: transformatora. te kao takva predstavlja osnove sinkronih strojeva. S obzirom da su predavanja na ovu temu ograničena na 9 sati stoga niti ova skripta nije sastavljena kako bi dala detaljan prikaz sinkronih strojeva. te učinske elektronike. Ova skripta se odnosi na sinkrone strojeve. sinkronih strojeva.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 1.

Magnetsko polje se definira kao polje koje je uspostavljeno između dva pola. Uporaba permanentnih magneta za izgradnju sinkronih strojeva ograničena je na strojeve manje snage dok se pri izgradnji strojeva veće snage koristi činjenica da se elektromagnetsko polje može proizvesti protjecanjem električne struje kroz vodič. pa se tako koriste i za izgradnju sinkronih strojeva. a dva raznovrsna privlače. bit će većeg iznosa (u odnosu na sam vodič). elektromagnetsko polje unutar svitka. dobiveno protjecanjem struje. Jakost i smjer magnetskog polja određuju silu kojom će se dva pola privlačiti ili odbijati.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 2. pri čemu se dva istovrsna pola odbijaju. Elektromagnetizam i trofazni sustavi 2.1. Smjer magnetskog polja određuje se pravilom desne ruke (Slika 2. Slika 2. a drugi južni pol. Svaki magnet sastoji se od dva pola od kojih se jedan naziva sjeverni. Elektromagnetizam  Određeni materijali koji se mogu pronaći u prirodi imaju svojstvo da privlače jedni druge i zovu se magneti. Magneti koji imaju trajna magnetska svojstva nazivaju se permanentni magneti i imaju široku primjenu u izgradnji električnih strojeva. Ako se vodič oblikuje kao svitak (više zavoja).1 Određivanje smjera magnetskog polja 4 .1) koja kaže da ako palac pokazuje smjer toka struje tada prsti zatvorene šake pokazuju smjer magnetskog polja.

Lenzovo pravilo kaže da će se sila opirati gibanju vodiča u svom izvornom smjeru. Za induciranje napona potrebno je gibanje vodiča u magnetskom polju (ili ako vodič miruje. Fizikalni zakoni potrebni za razumijevanje sinkronog  stroja  2. Ako su krajevi vodiča spojeni na nekakav teret i struja može proteći kroz njega. inducira napon. Osnove pretvorbe mehaničke energije u električnu  Osnovom pretvorbe električne energije u mehaničku. Dakle. Lenzovo pravilo govori da će inducirana struja i polje stvoreno tom strujom pokušati poništiti uzrok nastajanja. u njemu će se inducirati napon. brzini gibanja i količini naboja koji se giba.2. Električnu snagu dobivamo tek kad se u vodiču inducira napon i kad vodičem poteče struja. Smjer te sile na električni naboj okomit je na smjer silnica magnetske indukcije i na smjer gibanja naboja. inducirati napon na zavojnici.2.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 2. 5 . potrebno je da vodičem teče struja i da se on nalazi u magnetskom polju. ili obratno. koji se giba u homogenom magnetskom polju. ako je vodič prisiljen pomaknuti se tako da siječe silnice magnetske sile.2. Faraday­ev zakon i Lenzovo pravilo  Faday-ev zakon kaže da se na vodiču. i povezan je sa smjerom silnica i smjerom gibanja pravilom desne ruke [1]. 2. onda magnetsko polje mora biti promjenjivo).1. unutar zavojnice napravljene od vodiča. možemo smatrati fizikalnu pojavu da na električni naboj koji se giba u magnetskom polju djeluje sila proporcionalna jakosti polja magnetske indukcije. a kroz vodič istodobno teče struja. Na primjer. električnu i mehaničku snagu dobit ćemo tek onda kad se vodič giba u magnetskom polju. Da bi na njega djelovala sila. te da će promjenjivo magnetsko polje.2. Mehanička snaga nastaje kad se giba vodič na koji djeluje sila giba. Na vodič protjecan strujom koji se nalazi u magnetskom polju djelovat će sila.

Elektromehaničke i električne pretvorbe

Sinkroni strojevi

2.3. Izmjenični krugovi 
Izmjenični krugovi sadrže i istosmjernu (DC) i izmjeničnu (AC) komponentu električne energije. Istosmjerna komponenta se može promatrati i kao izmjenična koja ima frekvenciju nula Hertza. Frekvencija je fizikalna veličina koja govori koliko puta izmjenična struja i/ili izmjenični napon promijeni smjer (polaritet) u jedinici vremena. Hertz [Hz] je općeprihvaćena jedinica za frekvenciju i mjeri koliko se puta promijeni smjer u jednoj sekundi. Izmjenična struja i napon, koji se koriste u industriji širom svijeta, su zbog praktičnosti uvijek iste frekvencije te se mogu prikazati fazorima. Fazor je rotirajući vektor koji nosi informaciju o amplitudi i faznom pomaku sinusne veličine. Ako se vektoru pridruži operator rotacije tada se dobiva rotirajući vektor ili fazor. Prednost korištenja fazora je ta da se pojednostavljuju proračuni potrebni za rješavanje električnih krugova. Na slici 2.2 prikazan je fazor napona iznosa E i on je u vezi sa tragom sinusoide koja prikazuje trenutnu vrijednost napona e. Iznos E predstavlja maksimalni iznos od e.

Slika 2.2 Fazor napona Kada je sinusni napon spojen na teret (strujni krug), kroz krug će poteći struja. Nakon nekog vremena struja će poprimiti sinusoidalni oblik iste frekvencije koje je i napon. Zanimljiva činjenica u izmjeničnim krugovima je ta da rezultantni kut između spojenog napona i struje ovisi o određenim karakteristikama tereta. Teret može biti radnog, kapacitivnog ili induktivnog karaktera (odnosno njihove

6

Elektromehaničke i električne pretvorbe

Sinkroni strojevi

kombinacije). Kut između napona i struje naziva se kutom snage. Kosinus toga kuta naziva se faktor snage. Ako teret ima samo radnu karakteristiku onda su napon i struja u fazi, to jest, kut između njih je nula (Slika 2.3).

Slika 2.3 Izmjenični otpornički krug

Važno je napomenuti da protjecanje struje kroz radni otpor stvara toplinu čiji je iznos jednak kvadratu struje pomnožen sa vrijednošću otpora. Ta toplina u električnim strojevima predstavlja gubitke i jedan od osnovnih zahtijeva, pri projektiranju električnog stroja, je odvođenje te topline. Kada se spoji sinusoidalni napon na teret koji ima kapacitivan ili induktivan karakter doći će do faznog pomaka između struje i napona. Iznos kuta između struje i napona ovisi o tome koliko je teret induktivan ili kapacitivan. Ako je teret čisto kapacitivan struja će prethoditi naponu za 90°, a ako je teret čisto induktivan struja će kasniti za naponom za 90°. Krug koji je kapacitivan ili induktivan naziva se reaktivni krug. Za jednofazne sustave vrijedi:

7

Elektromehaničke i električne pretvorbe S: Prividna snaga; S = E ⋅ I ⎡ VA ⎤
⎣ ⎦ ⎣ ⎦

Sinkroni strojevi

P: Radna snaga; P = E ⋅ I ⋅ cos(ϕ ) ⎡ W ⎤ , gdje je φ kut snage Q: Jalova snaga; Q = E ⋅ I ⋅ sin(ϕ ) ⎡ VAr ⎤
⎣ ⎦

Radna snaga P pokazuje pravi tok energije. Ta snaga se može iskoristiti za oslobađanje topline na otporu ili se može transformirati u mehaničku energiju. Prividna i jalova snaga nisu iskoristive energije. Na slici 2.4 prikazan je trokut snaga kojime se povezuju radna, prividna i jalova snaga. Prema konvenciji, jalova snaga je pozitivna kada je krug induktivan, a negativna kada je krug kapacitivan.

Slika 2.4 Trokut snaga

2.4. Trofazni sustavi 
Elektroenergetski sustav, na koji su povezani generatori, je trofazan sustav. Sve tri faze su po iznosu jednake, ali imaju fazni pomak od 120° električnih. Trofazni sustav ima četvrtu žicu koja se naziva „nula“. Kroz nulu će teći struja ako je izvor i/ili teret nesimetričan. U trofaznim sustavima postoje dvije vrste napona i struje: linijski i fazni (Slika 2.5). Na slici 2.6 prikazani su elementi trofaznog sustava. Trofazni sustavi (tereti) mogu biti spojenu u zvijezdu ili u trokut (Slika 2.7). Za trofazne sustave vrijedi: S: Prividna snaga; S = 3 ⋅ E ⋅ I ⎡ VA ⎤
⎣ ⎦ ⎣ ⎦

P: Radna snaga; P = 3 ⋅ E ⋅ I ⋅ cos(ϕ ) ⎡ W ⎤ , gdje je φ kut snage Q: Jalova snaga; Q = 3 ⋅ E ⋅ I ⋅ sin(ϕ ) ⎡ VAr ⎤
⎣ ⎦

8

7 Spoj zvijezda i trokut 9 .Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 2.5 Fazni i linijski napon Slika 2.6 Elementi trofaznog sustava Slika 2.

Okretno protjecanje u sinkronom stroju se stvara pomoću tri namota kroz koje teku tri različite struje. Međusobna veza strujnog obloga i protjecanja se može prikazati kao: Θ x = Ax dx ⎡ ⎣ A⎤ ⎦ ∫ Struno protjecanje se nadalje može prikazati i kao: Θ= ⎣ A⎤ ⎦ ∫ Hdl = ∑ I = NI ⎡ To znači da je protjecanje nekog namota jednako sumi obuhvaćenih struja. Ako se promatrač nalazi na statoru. Nadalje. 10 . kroz koji protječe sinusno promjenjiva struja. stvara pulzirajuće protjecanje. ako se zna da je: Hl = Vl ⎡ ⎣ A⎤ ⎦ odnosno da je umnožak jakosti magnetskog polja i duljine silnica jednak padu magnetskog napona u dijelu magnetskog kruga.5. No da bi se trofazno okretno (rotirajuće) protjecanje dobro objasnilo treba krenuti od pulzirajućeg protjecanja. i za promatrača na rotoru uzbudni namot protjecan istosmjernom strujom stvara mirujuće (istosmjerno) protjecanje. za njega uzbudni namot stvara izmjenično protjecanje. u većini izvedaba generatora. s obzirom na svoj uzrok. uzbudni namot kroz koji protječe istosmjerna struja se. Jedan namot. Strujna protjecanja  Kod prikazivanja elektromagnetskih prilika u stroju koristimo različite pojmove kao npr. tj. onda je protjecanje i zbroj padova magnetskog napona u magnetskom krugu: Θ= ∑ Hi l i ⎡ ⎣ A⎤ ⎦ i Strujna protjecanja ili kraće. vrijedi da je mirujuće samo ako je promatrač na rotoru i putuje s njim.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 2. Strujni oblog je linijska gustoća struje po obodu provrta statora odnosno po obodu rotora. mogu biti: ‐ mirujuća – nastala uslijed protjecanja istosmjerne struje kroz jedan namot ‐ pulzirajuća – nastala uslijed protjecanja izmjenične struje kroz jedan namot ‐ okretna – nastala uslijed protjecanja izmjeničnih višefaznih (najčešće trofaznih) struja kroz više (najčešće tri) namota U trofaznom sinkronom stroju postoji mirujuće i okretno (rotirajuće) protjecanje. nalazi na rotoru. dakle struja kroz namot pomnožena s brojem zavoja namota. Mirujuće protjecanje je samo uvjetno. protjecanja. strujni oblog i strujno protjecanje. Naime.

9). a koje zovemo: ‐ ‐ direktno protjecanje – rotira u smjeru obrnutom od kazaljke na satu inverzno protjecanje – rotira u smjeru kazaljke na satu 11 .9 Prikaz pulzirajućeg pritjecanja Kako bi se kasnije olakšao prikaz. kao i izračun protjecanja. Slika 2.8) se stvori maksimalno strujno protjecanje u osi namota i to u jednu stranu koja se može proglasiti pozitivnom (Slika 2.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 2. Dalje se analogno može vidjeti i za ostale tri karakteristične točke sinusoide struje koja protječe kroz namot.8 Valni oblik struje kroz namot A To konkretno znači da za maksimalnu pozitivnu amplitudu struje (točka T1 na slici 2. pulzirajuće protjecanje se prikazuje kao vektorski zbroj dva rotirajuća protjecanja čije amplitude su pola iznosa ukupnog strujnog protjecanja namota.

Kroz te namote trebaju teći struje koje imaju međusobni fazni pomak. vektorski zbrojene bi dale nulu. kod jednofaznih asinkronih motora. Veza između geometrijskog i električnog kuta je preko broja pari polova p sinkronog stroja i računa se prema: αg = α el p Kada bi kroz navedena tri namota protjecala ista struja (npr. odnosno kutna brzina rotacije odgovara frekvenciji izmjenične struje koja protječe kroz namot i stvara pulzirajuće protjecanje.11). a s obzirom da su pomaknute za 120°. Međusobna veza je dana relacijom gdje je n [r/min] brzina vrtnje: ω = 2π f = 2π n nπ ⎡ -1 = rad 60 30 ⎢ ⎣ ili r⎤ s⎥ ⎦ Treba primijetiti da je za radne točke T2 i T4 strujno protjecanje isto. Kako bi to protjecanje bilo simetrično i kako bi se osigurali što manji gubici i što mirniji rad postoje tri namota čije osi su međusobno prostorno pomaknute za 120° geometrijskijh. Sva ta tri protjecanja. I Struja faze A T1 Struja faze B T3 Struja faze C T5 t T2 T4 T6 Slika 2.8) dobili bi tri pulzirajuća protjecanja (slika 2. Ono što je kod sinkronih strojeva primijenjeno i ostvareno je trofazno okretno (rotirajuće) protjecanje. no raspored inverznog i direktnog protjecanja je različit.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Frekvencija. To znači da ovakav primjer ne bi bio koristan. Raspored ovisi o tome da li je negativni maksimum struje već prošao ili nije. To se protjecanje ostvaruje npr. Kroz te namote teku struje koje su međusobno fazno pomaknute za 120° električnih (slika 2.10). Kako bi se stvorilo okretno (rotirajuće) protjecanje potrebno je imati barem dva namota čije su osi prostorno pomaknute.10 Simetrični trofazni sustav struja 12 . kao i njihove direktne i inverzne komponente bi bile i svakom trenutku jednake. valnog oblika prema slici 2.

Ako se pogledaju iznosi struja u tom trenutku. Slika 2. Opet treba primijetiti da je u toj točki struja u fazi B i toj točki nakon maksimalne negativne vrijednosti. dok je struja u fazi C prije maksimalne negativne vrijednosti.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 2. dok su struje u fazama B i C pola maksimalne vrijednosti no negativnog predznaka.12 Raspodjela protjecanja za točku T1 13 .11 Tri namota prostorno pomaknuta za 120° protjecana istom strujom Kada kroz tri prostorno pomaknuta namota teku tri vremenski (fazno) pomaknute struje (prema slici 2.10) za trenutak T1 se dobije raspodjela kao na slici 2.12. vidi se da je struja u fazi A maksimalne vrijednosti.

12. tj.5 puta veća od protjecanja jedne faze.13 Raspodjela protjecanja za točku T1 32 S obzirom da se ovdje radi o simetričnom trofaznom okretnom protjecanju.5 puta veća od maksimalnog pojedinačnog protjecanja svakog namota.13. S druge strane. Slika 2. Ako se protjecanje svake faze u toki T1 rastavi na direktno i inverzno protjecanje dobije se raspodjela prikazana na slici 2. njihov vektorski zbroj je nula. sve direktne komponente se vektorski zbrajaju (što je u ovom slučaju isto što i skalarni zbroj) pa rezultantno protjecanje ima amplitudu koja je 1. a njihova rezultanta ima amplitudu koja je 1.14 Raspodjela protjecanja za točku T2 14 . Slika 2.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Protjecanja svake faze su prikazana na slici 2. sve inverzne komponente protjecanja po fazama se dokidaju. Ponovno treba obratiti pažnju na zrcalno simetrične raspodjele protjecanja faza B i C do kojih je došlo uslijed činjenice da je struja u fazi C tek treba doseći svoj negativni maksimum dok je struja u fazi B već prošla svoj negativni maksimum.

17 Raspodjela protjecanja za točku T3 Kao što se može vidjeti na slikama 2. tj. Na slici 37 je prikazan poprečni presjek statora sinkronog stroja koji ima dvopolni trofazni namot. Različitim bojama su označene namoti koji pripadaju različitim 15 . rezultantno simetrično trofazno okretno (rotirajuće) protjecanje se nalazi u osi onog namota u kojem je trenutno maksimalni pozitivni iznos struje.15 Raspodjela protjecanja za točku T2 Slika 2.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 2.17.16 Raspodjela protjecanja za točku T3 Slika 2.14 do 2. za točke T2 i T3.

pomaknute ulijevo. te se računa prema: n= 60f ⎡r/min⎤ ⎦ p ⎣ Naravno. u skladu sa slikama 2. može prikazati kao: 16 . To nadalje znači da se protjecanje koje nastaje djelovanjem pomaknute struje u odnosu na sliku 2.18 Prikaz struja u vodičima statorskog namota (poprečni presjek) za točke T1 i T2 Sada se dolazi do ključnog zaključka.8 može pisati kao: Θt = Θmax cos (ωt ) ⎡ ⎣A⎤ ⎦ Prostorna raspodjela protjecanja se. dakle matematičkim jednadžbama. prema slici 2.18 su prikazani smjerovi struja za točke T1 i T2 iz čega se vidi da je slika stanja promijenjena u skladu s pomicanjem rezultantnog trofaznog okretnog protjecanja. magnet će se „uhvatiti“ za rezultantno trofazno okretno protjecanje i rotirati se zajedno s njim istom brzinom. Na slici 2. struje su. Kako bi se olakšalo razumijevanje.12 i 2. tj. Ako se u provrt statora. te broju pari polova stroja p. Tada je T1. Tada struje postaju od sinusnih kosinusne. Ta brzina vrtnje se zove sinkrona brzina i ona ovisi o frekvenciji mreže (struja koje protječu namotima). Slika 2.18. dvopolni rotor. u odnosu na slike 2. odnosno protjecani su različitim strujama.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi fazama.10.14.19. točka u kojoj je struja u fazi A najveća i tada je u prostornoj raspodjeli rezultantno rotirajuće okretno protjecanje u osi faze A. Kako je rečeno da je kutna brzina (frekvencija) rezultantnog trofaznog okretnog protjecanja u skladu s frekvencijom struja koje protječu namotima. stavi premanentni magnet. odn. u skladu sa slikom 2. sve prikazano u formi fazorskih dijagrama se može prikazati analitički.8 i 2. to znači da se i rotor vrti tom istom brzinom vrtnje. Točka u vodiču označava struju koja „izlazi“ iz vodiča (papira) dok „X“ označava ulazak struje u vodič (papir). odnosno orijentirano je u položaju „12 sati“. tako da točka T1 dođe na ordinatu.

protjecanje dijametralnog svitka je pravokutno. tj. strogo gledajući.19 Protjecanje dijametralnog svitka 17 . Prema Fourieru se pravokutna periodička funkcija može prikazati kako: Θ = Θm ⎛π ⎞ 1 ⎛ 3π ⎞ ⎛ nπ ⎞ 4 1 4 x ⎟ + … + Θm sin ⎜ x⎟ sin ⎜ x ⎟ + Θm sin ⎜ ⎜ ⎟ ⎜ ⎟ ⎜ τp ⎟ n π π π ⎝τp ⎠ 3 ⎝ τp ⎠ ⎝ ⎠ 4 x x=0 Slika 2. Ovdje se uvodi i novi pojam koji se zove polni korak τp. Polni korak predstavlja duljinu oboda provrta statora u kojoj je magnetsko polje istog smjera. Dakle. tj. tada polni korak odgovara polovici duljine oboda provrta stroja.Elektromehaničke i električne pretvorbe ⎛π ⎞ A⎤ Θ x = Θmax sin ⎜ x ⎟ ⎡ ⎜τp ⎟ ⎣ ⎦ ⎝ ⎠ Sinkroni strojevi Naime prostorna raspodjela dijametralnog svitka prikazanog na slici 2. odnosno dvostruki polni korak predstavlja puni opseg oboda provrta stroja. u skladu s plavim valnim oblikom na slici 2. Ako se radi o dvopolnom stroju.19 pokazuje da je protjecanje jednako nuli u točkama x=0 ili x=2π i x=π dok je maksimalna u točkama x=π/2 (maksimalna pozitivna) i x=3π/2 (maksimalna negativna) koje se nalaze na simetrali namota. nakon dvostrukog polnog koraka magnetska slika u stroju se ponavlja.20. dvopolnom namotu statora.

t ⎣ ⎡ A⎦ ⎤ ⎜τp ⎟ ⎜τp ⎟ 2 2 ⎝ ⎠ ⎝ ⎠ Ovdje se radi o pulzirajućem protjecanju koje odgovara fazorima na slici 2. dobije se izraz: ⎛π ⎞ Θ x. Ako se sada promotri trofazni sustav (tri prostorno pomaknuta namota protjecanja trofaznim strujama) dobije se za svaku fazu: ⎛π ⎞ Θ x.tC = Θmax C sin ⎜ x − ⎡ ⎟ cos ⎜ ωt − ⎣ A⎤ ⎦ ⎜τp ⎟ 3 ⎠ 3 ⎟ ⎝ ⎠ ⎝ 18 . To protjecanje se može rastaviti na direktno i inverzno protjecanje pa se dobije: Θ x.t + Θi x.tB = Θmax B sin ⎜ x − ⎡ ⎟ cos ⎜ ωt − ⎣A⎤ ⎦ ⎜τp ⎟ 3 ⎠ 3 ⎟ ⎝ ⎠ ⎝ ⎛π 4π ⎞ 4π ⎞ ⎛ Θ x. Kada se i prostorna i vremenska raspodjela kombiniraju.t = Θmax sin ⎜ x ⎟ cos (ωt ) ⎣ ⎡ A⎦ ⎤ ⎜τp ⎟ ⎝ ⎠ Ova je izraz za pulzirajuće protjecanje jednog namota.20 Prostorna raspodjela protjecanja dijametralnog svitka Uz zanemarenje svih viših harmonika.tA = Θmax A sin ⎜ x ⎟ cos (ωt ) ⎡ ⎣ A⎤ ⎦ ⎜τp ⎟ ⎝ ⎠ ⎛π 2π ⎞ 2π ⎞ ⎛ Θ x.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi m x m Slika 2. naravno za jednu poziciju u prostoru odnosno za jednu vrijednost varijable x.t = ⎛π ⎞ Θ ⎛π ⎞ Θmax sin ⎜ x − ωt ⎟ + max sin ⎜ x + ωt ⎟ = Θd x.9. dobije se već spomenuta sinusna prostorna raspodjela protjecanja.

dakle: Θi x. gdje je god to moguće.tA + Θi x.tA ⎣ ⎡ A⎦ ⎤ ⎜ ⎟ ⎜ ⎟ 2 2 ⎝τp ⎠ ⎝τp ⎠ Θ x.tA + Θd x. za slučaj da su amplitude po fazama jednake.tA + Θd x.tC = 3 ⎛π ⎞ Θmax sin ⎜ x − ωt ⎟ ⎡ A⎤ ⎜ ⎟⎣ ⎦ 2 ⎝τp ⎠ Analogno se može reći i za inverzno protjecanje. može se dati kao: Θd x.tC = = ⎛π ⎞ Θ ⎛π ⎛π Θmax A 4π ⎞ Θmax C 2π ⎞ sin ⎜ x − ωt ⎟ + max B sin ⎜ x + ωt − sin ⎜ x + ωt − ⎡ A⎦ ⎤ ⎟+ ⎟⎣ ⎜τp ⎟ ⎜τp ⎜τp 2 2 3 ⎟ 2 3 ⎟ ⎝ ⎠ ⎝ ⎠ ⎝ ⎠ a ako su amplitude po fazama jednake.tA + Θi x. ako se navedene relacije rastave na zbroj direktne i inverzne komponente dobije se: Θ x.tB + Θi x.tB ⎣ ⎦ ⎜τp ⎟ ⎜τp ⎟ 2 2 3 ⎝ ⎠ ⎝ ⎠ ⎛π ⎞ Θ ⎛π Θmax C 2π ⎞ sin ⎜ x − ωt ⎟ + max C sin ⎜ x + ωt − ⎟ = Θd x. ono iznosi: Θd x.tC = ⎛π ⎞ Θ ⎛π ⎞ Θ ⎛π ⎞ Θmax A sin ⎜ x − ωt ⎟ + max B sin ⎜ x − ωt ⎟ + max C sin ⎜ x − ωt ⎟ ⎣ ⎡ A⎤ ⎜τp ⎟ ⎜τp ⎟ ⎜τp ⎟ ⎦ 2 2 2 ⎝ ⎠ ⎝ ⎠ ⎝ ⎠ a ako su amplitude po fazama jednake.t = Θi x.tB + Θi x.t = Θd x.tB + Θi x.tB + Θd x. može se jednostavnije napisati: Θd x.tC + Θi x.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Nadalje.t = Θd x.t = Θi x.tC = Ako se sada prikaže ukupno direktno protjecanje.tC ⎡ ⎣A⎤ ⎦ ⎜τp ⎟ ⎜τp 2 2 3 ⎟ ⎝ ⎠ ⎝ ⎠ Θ x. koriste fazori za prikaz i rješavanje zadataka.tB = ⎛π ⎞ Θ ⎛π Θmax B 4π ⎞ sin ⎜ x − ωt ⎟ + max B sin ⎜ x + ωt − ⎡ A⎤ ⎟ = Θd x. može se jednostavnije napisati: Θi x.tA + Θi x. 19 .t = ∑ ⎛π ⎞ ⎛π ⎞ Θmax Θ sin ⎜ x − ωt ⎟ = m max sin ⎜ x − ωt ⎟ ⎡ ⎣ A⎤ ⎦ ⎜ ⎟ ⎜ ⎟ 2 n =1 2 ⎝τp ⎠ ⎝τp ⎠ m Θi x.t = ∑ ⎡π Θmax 2π ⎤ sin ⎢ x + ωt − 2 ( n − 1) ⎡ A⎦ ⎤ ⎥=0⎣ m⎦ ⎢τ p ⎥ n =1 2 ⎣ m Iz svega navedenog je očigledno da se.tB + Θd x.tA = ⎛π ⎞ Θ ⎛π ⎞ Θmax A sin ⎜ x − ωt ⎟ + max A sin ⎜ x + ωt ⎟ = Θd x.tC = = ⎛π ⎞ Θ ⎛π ⎛π Θmax 4π ⎞ Θmax 2π ⎞ sin ⎜ x − ωt ⎟ + max sin ⎜ x + ωt − sin ⎜ x + ωt − ⎟+ ⎟=0⎡ ⎣A⎤ ⎦ ⎜ ⎟ ⎜ ⎟ ⎜ 2 2 3 ⎠ 2 3 ⎟ ⎝τp ⎠ ⎝τp ⎝τp ⎠ Direktno i inverzno protjecanje m-faznog namota.

1) i o s istaknutim polovima (slika 3.2: Rotor s istaknutim polovima 20 . o izvedbu rotora.1: Cilindrični rotor sinkronog generatora Plomin2 (250 MVA) Slika 3.2). radeći tako da se rotor u stacionarnom stanju vrti brzinom jednakom brzini vrtnje okretnog polja u stroju (sinkrona brzina). Postoje razne podjele sinkronih generatora: o s obzirom na vrstu pogona. Slika 3... o brzinu vrtnje. Sinkroni stroj Sinkroni strojevi su rotacijski strojevi koji pretvaraju električnu energiju u mehaničku ili obratno. S obzirom na izvedbu rotora postoje sinkroni strojevi: o sa cilindričnim rotorom (slika 3.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 3.

Slika 3. o hidrogeneratori .4: Frances vodna turbina 21 .3) ili plinska turbina.vodna turbina – Francis (slika 3.4).5) ili Pelton (slika 3. Kaplan (slika 3. o motori i o kompenzatori.3: Parna turbina (TE Plomin2) Slika 3.diesel motor (slika 3.7). o dieselski generatori .Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Ako se sinkroni strojevi dijele prema pogonskom stroju tada postoje: o turbogeneratori – parna (slika 3.6).

Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 3.5: Vertikalna Kaplan vodna turbina Slika 3.6: Pelton vodna turbina (HE Vinodol 3 x 35MVA) 22 .

Izbor izvedbe određuje veličina generatora. Postoje razne izvedbe sinkronih generatora.7: Diesel agregat Podjela sinkronih strojeva prema brzini vrtnje (za f = 50 Hz) je sljedeća: o brzohodni strojevi (750. Brzina vrtnje je sinkrona brzina koja ovisi o frekvenciji mreže i broju polova stroja. tj. Najmanji generatori zahtijevaju jednostavnu i jeftinu serijsku proizvodnju te se tome prilagođava njihova konstrukcija.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 3. više od 20 polova) U ovom predmetu se koncentriralo na sinkrone generatore. 6. koju karakterizira podatak o snazi što se u stroju pretvara i brzina vrtnje za koju je generator građen. od najmanjih snaga do najvećih. a to je uvijek snaga koju generator daje nakon pretvorbe. odnosno moraju imati što bolju korisnost η (što bliže jedinici). 8. 20 do 10 polova) o sporohodni strojevi (manje od 300 r/min. 1500 ili 3000 r/min. 23 . Snaga za koju je generator građen nazivamo nazivnom snagom. 1000. Za velike generatore posebno je važna ekonomičnost te iz tog razloga moraju imati što manje gubitaka pri pretvorbi. Konstrukcijska rješenja ovise o veličini i namjeni generatora. 4 ili 2 pola) o strojevi srednje brzine (300 do 600 r/min.

koje mogu nastupiti pri udarcima opterećenja. njegova brzina vrtnje ne može premašiti vrijednost n=60(f/p) . Velika snaga uz mali provrt zahtijeva znatnu duljinu stroja. a oni koje pokreće vodna turbina nazivaju se hidrogeneratorima. 3. Tako visoka brzina zahtijeva da promjer rotora ne bude prevelik (maksimalno do 1. Na statoru se nalazi trofazni armaturni namot kojim je potpuno iskorišten raspoloživi prostor.2 m). a da mu konstrukcija bude dovoljno robusna da može izdržati velike centrifugalne sile. a p broj pari polova. kratkim spojevima i slično. ne bi oštetile glave namota. Slika 3. No kako sinkroni generator mora imati barem jedan par polova. gdje je f frekvencija mreže. Turbogenerator  Konstrukcija parne turbine zahtijeva veliku brzinu vrtnje. koje rastu proporcionalno sa kvadratom brzine vrtnje i proporcionalno sa udaljenošću mase koja rotira od središta.1. Rotor je građen kao cilindar s radijalnim ili paralelnim utorima (Slika 3. Parna turbina zahtijeva visoku brzinu vrtnje.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Kod generatora brzinu vrtnje određuje pogonski stroj.8 Turbogenerator 24 . a brzina vrtnje vodne turbine ovisi o raspoloživom padu i njezinoj snazi. Preko glava rotorskog namota s jedne i druge strane navučena je čelična „kapa“ koja preuzima centrifugalne sile što djeluju na glave namota i sprječava deformaciju glava.8). u koje je smješten uzbudni namot. Generatori koje pokreću turbine (parne i plinske) nazivaju se turbogeneratori. Glave namota statora dobro su učvršćene kako sile između vodiča kod velikih struja.

Na oba kraja štapovi se spajaju u namot. Kod hidrogeneratora velikog promjera taj se lamelirani dio magnetskog kruga.2. Hidrogenerator  Brzine vrtnje vodnih turbina većih snaga znatno su niže od 3000 okr/min. a prema izboru i izvedbi vodne turbine može biti s horizontalnom ili s vertikalnom osovinom. Slika 3.9 Četveropolni generator s istaknutim polovima 25 . Rotor hidrogeneratora redovito se izvodi s istaknutim polovima (Slika 3. Takva konstrukcija s mnogo pari polova zahtijeva veliki promjer. Zbog niske brzine vrtnje mogu se i kod takvih većih promjera uspješno svladati centrifugalne sile.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 3. pa se broj pari polova hidrogeneratora penje do nekoliko desetaka. takozvani štap. pa se svaka polovica svitka.9). Svici se u tako velikim strojevima sastoje od jednog jedinog zavoja. nazvan paketom statora ugrađuje u kućište slaganjem limova jednog po jednog. Dio magnetskog kruga koji se nalazi na statoru izveden je od limova. izolira i postavlja u utor posebno. U usporedbi s turbogeneratorima koji su relativno malog provrta i velike duljine. hidrogenerator ima velike provrte i relativno male duljine.

prema polnoj jezgri odgovarajućim folijama.1. Armaturni namot je onaj preko kojeg se prenosi ukupna snaga stroja pa se pri izradi njemu posvećuje najveća pažnja.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 3. Neke vrste malih generatora nemaju uzbudni namot kao npr. tako da svojim protjecanjem stvara magnetsko polje u stroju neophodno za elektromagnetsku pretvorbu. Namot najčešće zauzima 2/3 oboda. Svitak je kod malih strojeva izveden s mnogo zavoja izoliranih najčešće staklenim opletom učvršćenim lakom.3. Prednost jednoslojnih namota je u učinkovitijem hlađenju jer uz svaki vodič struji rashladni zrak. Napajanje uzbude na rotoru ostvaruje se preko kolutova koji se ugrađuju na rotor i četkica na statoru koje kližu po rotorskim kolutima. Prigušni namot ili kavez ugrađuje se najčešće kod sinkronih generatora koji imaju lamelirani rotor ili samo lamelirana polna stopala. 26 . 3. Generatori s cilindričnim rotorom imaju na rotoru utore u koje se smješta uzbudni namot. Zavoji se međusobno izoliraju ulošcima. a s gornje i donje strane namota tvrdim izolacijskim pločama. Kod velikih strojeva broj zavoja na polu se smanjuje pa se taj namot najčešće radi od plosnatog neizoliranog bakra u jednoslojnoj izvedbi. Osim tog klasičnog sustava napajanja uzbude postoje i takozvani beskontaktni sustavi uzbude kod kojih se istosmjerna struja dobiva iz rotacijskog izmjeničnog uzbudnika s armaturom na rotoru i rotirajućeg ispravljača. Uzbudni je namot kod generatora s istaknutim polovima izveden od koncentričnih svitaka. armaturni i prigušni namot. Uzbudni namot  Uzbudni namot se najčešće ugrađuje na rotor. reluktantni motori. Namot uzbude za generatore s istaknutim polovima (hidrogeneratore) koji imaju koncentrirani namot oko polova bitno se razlikuje u izvedbi od onog za generatore s cilindričnim rotorom (turbogeneratore) kod kojih je uzbudni namot smješten u utorima. Namoti   Namoti sinkronog genaratora su uzbudni.3. Većina velikih generatora ima sva tri namota. te motori s permanentnim magnetima. a broj namotanih utora je od 16 do 28. Kroz njega se propušta istosmjerna struja.

Armaturni namot  Armaturni namot sinkronog generatora je namot u kojem se inducira napon i kroz koji teku struje opterećenja. taj se namot slaže od niza vodiča formiranih u zavoje i svitke (slike 3. Mora biti dimenzioniran tako da može trajno podnositi nazivne vrijednosti napona i struja.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 3.3. 1 N S 2 3 N 4 S 1 N UTORI NA STATORU Slika 3. Presjeci vodiča dimenzioniraju se za odgovarajuće struje.11).10 Primjer rasporeda namota na statoru 27 . Osnovni cilj je dobiti tri uravnotežena sinusna napona koji sadrže vrlo malo viših harmonika (harmonici napona i struje su štetni za stroj i ostalu opremu). Iznos induciranog napona na namotima statora je funkcija jakosti magnetskog polja. a kod najvećih generatora ti se vodiči izvode od većeg broja dionih vodiča.10 i 3. brzine vrtnje rotora i broja namota na statoru. Svi međusobno spojeni svici tvore fazni namot.2. Vodiči se smještaju u utore kontinuirano po cijelom obodu statora. da ne bi presjek tih elementarnih bakrenih vodiča bio prevelik i da bi se smanjili dodatni gubici zbog potiskivanja struje. Da bi se ostvario odgovarajući napon armature.

tada se vodiči prigušnog namota postavljaju pri vrhu rotorskih utora. Zbog jednostavnije konstrukcije ponekad se spajaju samo vodiči jednog pola. Prigušni namot se ugrađuje u polne nastavke istaknutih polova na rotoru. bez međusobnog spoja među polovima. što predstavlja nepotpuni kavez ili rešetku. U prijelaznim stanjima i nesimetričnim opterećenjima sinkronog generatora s prigušnim namotom se.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 3. Neizolirani vodiči smješteni u utore polnog stopala spojeni su prstenovima s obje strane. zahvaljujući prigušnom djelovanju tog namota. smanjuju nepoželjni dodatni gubici i prenaponi. - Prigušni namot  Prigušni namot se ugrađuje u sinkrone generatore sa svrhom: Prigušenje njihanja sinkronog generatora nastalog zbog poremećaja u mreži ili promjenljivog momenta pogonskog stroja Prigušenja inverznog okretnog polja kod nesimetričnog opterećenja po fazama Omogućavanje asinkronog zaleta sinkronog motora i kompenzatora. 28 .11 a) Paralelni spoj dva svitka. Ako se očekuje izrazitije nesimetrično opterećenje generatora. b) Serijski spoj dva svitka. što bliže rasporu stroja. Takav oblik prigušnog namota naziva se kavez. Valja primijetiti da jedan utor mogu dijeliti i svitci dviju faza 3.3. c) Svaka faza označena drugom bojom. Turbogeneratori imaju rotor od kovanog čelika pa se prigušni namot može izostaviti.3. ispod klina.

kada kroz vodič protječe struja oko vodiča se stvara magnetsko polje. I jedna i druga snaga mogu se dovesti ili odvesti iz stroja ako postoji : magnetsko polje indukcije B vodič koji duljinom l leži u polju indukcije mogućnost relativnog gibanja vodiča prema silnicama magnetskog polja nekom brzinom v priključci vodiča na vanjski strujni krug preko kojih se može vodiču dovesti ili od njega odvesti struja I mehanički uređaj za prijenos sila i momenta od vodiča do osovine. tj. Protjecanjem uzbudne struje kroz uzbudni namot na rotoru dobivamo elektromagnet. Princip rada sinkronog stroja  Svi veliki generatori su trofazni strojevi. a pritom se ne povećava iznos struje koja stvara polje. Pri pretvorbi energije s jedne strane je električna. ili obratno Kao što je poznato. Uz pomoć matematičke analize pokazuje se da ako tri sinusne struje (jednakog iznosa i pomaknute za 120 stupnjeva električkih) teku kroz namote u zračnom rasporu stroja koji su međusobno pomaknuti za 120 stupnjeva. Konstantni iznos magnetskog toka omogućuje da se stotine megawata pretvore. bez većih 29 . osi triju faza namota armature međusobno su pomaknute za 120 stupnjeva. iz mehaničke energije u električnu energiju i obratno. u električnom stroju. da postoji okretno magnetsko polje. Namatanjem vodiča povećava se iznos magnetskog polja unutar zavoja. U generatoru je ukupno magnetsko polje rezultat magnetskog polja koje stvara uzbudna struja i magnetskog polja koje stvaraju struje armature. a s druge strane mehanička snaga. Frekvencija kojom magnetsko polje rotira jednaka je frekvenciji kojom struje teku kroz namote. stvoriti će se magnetsko polje konstantnog iznosa. Da bi magnetsko polje koje stvaraju struje armature također bilo okretno polje konstantne amplitude.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 3.4. Budući da se rotor vrti sinkronom brzinom. Pel = E I = v B l I Pmeh = F v = I l B v . može se reći i da se magnetsko polje koje stvara uzbudna struja također vrti.

smišljen je niz prikaza tih međusobnih odnosa. Djelovanje armaturnog protjecanja nazivamo reakcijom armature. 3. Kada kroz armaturni namot poteče struja. Nastao je iz karakteristike praznog hoda (slika 3. Protjecanja se mogu prikazivati vektorima. a što jednostavnije prikazali odnosi fizikalnih i nefizikalnih (pomoćnih) veličina u stroju. U praznom hodu sinkronog generatora ne teče struja armaturnim namotom (I=0). Polja u generatoru mogu se zbrajati samo kada su odnosi između polja i protjecanja linearni.12). ona svojim protjecanjem mijenja rezultirajuće protjecanje koje stvara rezultirajući tok u stroju. budući da je broj zavoja u stroju nepromjenjiv pa su i protjecanja proporcionalna strujama. polje će ovisiti o oba protjecanja. a tek onda magnetska indukcija. U generatorima to nije slučaj zbog pojave zasićenja u željezu. prenošenjem vrijednosti s karakteristike praznog hoda na vektorsko-fazorski dijagram. pa je tok stvoren samo protjecanjem uzbudnog namota. Tada vrijedi da se smjerovi vektora protjecanja i struja poklapaju. primarnom (uzbudnom) θf i sekundarnom (armaturnom) θa. Zato se najprije mora izračunati rezultantno protjecanje. Jedan od tih prikaza je vektorsko-fazorski dijagram. Ponekad se uvjetno i struje prikazuju vektorima. a struje fazorima.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi mehaničkih ograničenja. Vektorsko­fazorski dijagram sinkronog stroja  Kako bi se što bolje. Reakcija armature  Magnetski tok u rasporu sinkronog generatora ovisi o protjecanju svih namota koji su tim tokom ulančeni. Važno je zapamtiti da konstantni iznos magnetskog toka proizvodi konstantni iznos momenta.6. 30 . te rezultantno protjecanje zaostaje za uzbudnim protjecanjem.5. Ako se sinkroni generator optereti strujom I. Ako je teret induktivan tada reakcija armature smanjuje ukupno protjecanje. a ako je teret radan reakcija armature samo djelomično slabi glavno magnetsko polje. U slučaju da je teret kapacitivan reakcija armature povećava rezultantno protjecanje i magnetsko polje u generatoru. 3.

pa je na slici 3. Kao što se može vidjeti.14). Vektori su protjecanja i indukcije (ovdje su to struje uzbude).13: Nadomjesna shema sinkronog stroja s cilindričnim rotorom Na osnovi takve nadomjesne sheme se crta vektorsko-fazorski dijagram (Slika 3. no on se zanemaruje i koristi se samo induktivni otpor. dok su fazori naponi i struje (ovdje je to sve ostalo). Za početak se obrađuje sinkroni stroj s cilindričnim rotorom. 31 .Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 3. u nadomjesnoj shemi se prokazuje radni otpor. koji se dijeli na dvije reaktancije Xad (reaktancija reakcije armature) i Xσ (rasipna reaktancija).13 prikazana nadomjesna shema za tu vrstu sinkronog stroja. Slika 3.12: Porijeklo vektorsko-fazorskog dijagrama Crtanje vektorsko-fazorskog dijagrama počinje od nadomjesne sheme sinkronog stroja.

Dakle crtanje (u generatorskom sustavu) kreće od napona na stezaljkama stroja U koji je orijentiran prema gore. tada postoji i struja armature Ia. pri čemu je: • • • • • • Un=1 nazivni napon na stezaljkama stroja – fazni In=1 nazivna struja armature – fazna E0 fiktivni inducirani napon – fazni φ kut između napona na stezaljkama i struje armature (cos(φ) – faktor snage) δ kut između fiktivnog induciranog napona i napona na stezaljkama ( kut opterećenja) ψ kut između fiktivnog induciranog napona i struje armature. Ona se crta od ishodišta (početka fazora U) prema gore i to pod kutom φ s desne strane napona U (ako se radi o radno-induktivnom teretu generatora). Pri analizama stacionarnih stanja obično se odabiru nazivne vrijednosti faznih napona i struja kao bazne pa su u relativnim vrijednostima nazivne vrijednosti jednake jedinici.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 3. odnosno s lijeve strane napona U (ako se radi o radno-kapacitivnom 32 . Vektorsko-fazorski dijagram najčešće se crta u relativnim vrijednostima.14: Vektorsko-fazorski dijagram U tehnici se često računa s relativnim vrijednostima (per unit) koje odmah pokazuju odnos veličina. Ako se ne crta dijagram u praznom hodu.

Kut između napona na stezaljkama i fiktivnog induciranog napona zove se kut opterećenja δ. b) radno-kapacitivno opterećenog generatora 33 . tj. Dakle u skladu konvencijom da se vektori vrte brzinom ωs u lijevo (suprotno od kazaljke na satu).15: Vektorsko-fazoski dijagram. izbaci iz crtanja stvarni inducirani napon E. pa je stoga struja uzbude praznog hoda If0 okomita na napon na stezaljkama U. Spoj ishodišta s vrhom tog vektora daje vektor E (stvarni inducirani napon). paralelan je sa strujom armature Ia. reaktancije Xσ i Xad se zbroje pa se dobije sinkrona reaktancija Xs tada vektorsko-fazorski dijagram izgleda kao na slici 3.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi teretu generatora). U nastavku vektora Ia*Xσ dodaje se vektor Ia*Xad nakon čega se spajanjem ishodišta i tog vektora dobije fiktivni inducirani napon E0. tj. Spoj vrhova fazora If0 i If se označava s gI i predstavlja reakciju armature. Fazori su okomiti na napone. dok struja kapacitivnog karaktera prethodi naponu. struja induktivnog karaktera zaostaje za naponom. Slika 3. od vrha vektora napona U (okomito na struju Ia jer se radni otpor zanemaruje) se nanosi vektor Ia*Xσ.15. Struja uzbude If je okomita na fiktivni inducirani napon E0. Nadalje. a) radno-induktivno. Ako se pak.

Sinkrona reaktancija  Prethodno opisan vektorsko-fazorski dijagram vrijedi samo za sinusne veličine. Umjesto početne stvarne fizikalne slike dobiva se sada ekvivalentna slika prema kojoj primarna uzbuda inducira napon E0 u armaturi.16). Kod električnih strojeva je utjecaj zasićenja relativno velik pa za ispravnost dijagrama treba lineariziranjem krivulje praznog hoda uspostaviti linearne odnose između uzbudne struje i induciranog napona. Ifrez i If te napona U. Magnetsko je stanje stroja određeno uzbudnom strujom Ifrez i induciranim naponom E. E. E0 . Stvarni inducirani napon E0' bit će manji od E0 zbog zasićenja.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Za slučaj generatora koji ima rotor s istaknutim polovima gdje su izražene sinkrone reaktancije u d i q osi (Xd i Xq) vektorsko-fazorski dijagram se crta malo drugačije (Slika 3. pa zato moramo stvarnu karakteristiku praznog hoda zamijeniti pravcem koji prolazi kroz točku E na karateristici praznog hoda.16: Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog generatora s rotorom s istaknutim polovima 3. a nakon oduzimanja pada napona I•Xad zbog reakcije armature i pada napona I•Xσ zbog rasipne reaktancije 34 . Tako se dobije proporcionalnost između uzbudnih struja If0 .7. Slika 3. Napon E0 predstavlja onaj napon koji bi se inducirao u armaturnom namotu nakon rasterećenja kad bi karakteristika praznog hoda bila pravac. Vektorska razlika napona E0 i E predstavljaju fiktivni pad napona izazvan djelovanjem reakcije armature koji odgovara fiktivnoj reaktanciji Xad.

8. odnosno goriva dizel motoru u ovisnosti o brzini vrtnje. To je dakle moment turbine. Umjesto uvedenih reaktancija reakcije armature Xad i rasipne reaktancije Xσ.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi armaturnog namota dobiva se napon na stezaljkama generatora U.17) dobije dijeljenjem snage kutnom brzinom: M= P 30 n ⋅π ω =P⋅ Slika 3. Elektromagnetski moment i stabilnost generatora  Elektromagnetski se moment (slika 3. pogonski moment pogonskog stroja. omogućen je rad generatora na vlastitu mrežu s približno konstantnom frekvencijom.17 Elektromagnetski moment sinkronog generatora s cilindričnim rotorom Protumoment razvijenom elektromagnetskom momentu je. Sinkroni generator u stacionarnom stanju razvija protumoment jednak pogonskom momentu (uz zanemarenje gubitaka). a pogonski moment opet ovisi o podešenju dovoda vode. Vanjske karakteristike pogonskog stroja Mt(n) imaju različite oblike. Veličina pogonskog momenta definirana je dotokom vode odnosno pare u turbinu ili goriva u dizelmotoru. 3. 35 . u stacionarnom stanju. Ugradnjom regulatora koji podešava dovod vode ili pare turbini. dizel-motora ili nekog drugog primarnog stroja koji pogoni sinkroni generator. često se koristi njihov zbroj i naziva se sinkrona reaktancija XS=Xad + Xσ [3]. ali neovisne su o kutu opterećenja generatora. Kut između E0 i U naziva se kutom opterećenja jer se njegov iznos mijenja s opterećenjem stroja. odnosno paralelni rad na krutu mrežu.

Xq Xq I ⋅ cos ϕ = ( E 0 + V d -q ⋅ cos δ ) ⋅ sin δ Xd Tada je kompletan izraz za snagu: 2 U faz X d .X q M=P⋅ = ⋅ ⎢ ⋅ sin δ + ⋅ ⋅ sin(2δ )⎥ n 2 π ⋅n Xd ⋅ Xq ⎢ ⎥ ⎣ Xd ⎦ ( Nm ) Ako se pak moment svede na per unit sustav.18: modificirani fazorski dijagram Iz modificiranog fazorskog dijagrama za generatore s rotorima s istaknutim polovima (slika 3. Sjecišta karakteristika pogonskog momenta i elektromagnetskog momenta predstavlja stacionarnu radnu točku generatora.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi pare ili goriva. Do izraza za moment sinkronog stroja se dolazi preko izraza za trofaznu snagu.18) gdje se uvela pomoćna veličina Vd-q se može izvesti sljedeće: Vd −q = Ufaz ⋅ Xd .65 ⎡ E 0 ⋅ U faz U faz X d .X q E 0 ⋅ U faz ⋅ sin δ + 3 ⋅ ⋅ ⋅ sin(2δ ) P=3⋅ ⋅ 2 Xd Xd Xq Sada se može napisati i kompletan izraz za moment: 2 ⎤ 30 28. tada je izraz za moment: 36 . P = 3 ⋅ I ⋅ U ⋅ cos ϕ = 3 ⋅ I ⋅ U faz ⋅ cos ϕ Slika 3.

Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 2 xd .19: Ovisnost momenta sinkronog generatora o kutu opterećenja S druge strane. Maksimalna djelatna snaga koju je turbogenerator sposoban predati krutoj mreži postiže se pri kutu opterećenja od 90°. kada su poprečna i uzdužna reaktancija jednake (turbogenerator) izraz za moment se svodi samo na prvi član u izrazu. moment je ovisan o sin(δ). To pokazuje ljubičasta linija na dijagramu na slici 3.19. se dodaje još i drugi član koji predstavlja drugi harmonik (ovisnost o sin(2δ)) koji je nacrtan crvenom linijom na slici 3.19.) Naravno uz uvjet baznog momenta: Mb = ωms Sb Kao što se vidi iz izraza za moment.xq e0 ⋅ u u m=M = = ⋅ sin δ + ⋅ ⋅ sin(2δ ) 2 xd ⋅ xq Mb xd M ( p. Ta je snaga to veća što je uzbuda veća. za slučaj hidrogeneratora. Slika 3. tj. a generator ispada iz koraka (sinkronizma) pri kutu većem od 90° ako se dovolljno 37 . Stanje u kojem turbogenerator radi s kutom opterećenja manjim od prekretnog kuta ja statički stabilno.19. Kada se oba člana zbroje dobije se pravi izgled momenta hidrogeneratora koji je predstavljen plavom krivuljom na slici 3. Statičko stanje generatora s kutem jednakim 90° je labilno.u.

te tri svjetla koja mogu biti spojena na razne načine (svijetli. Na razne načine određuje se praktična granica stabilnosti. jer se povećala potrebna snaga kako bi se održala ista brzina vrtnje agregata. o da su naponi mreže i generatora iste frekvencije. frekvencmetre za mrežu i generator (pokazuju iznose frekvencija napona mreže i generatora).9. Kod hidrogeneratora obično se zahtijeva 10%-tna rezerva u snazi. o da imaju isti redoslijed faza i o da su u fazi (istofazni). Kod turbogeneratora to je na primjer granica kod kuta opterećenja od δmax = 70°.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi brzo ne smanji pogonski moment ili ne poveća uzbuda. Prilikom sinkronizacije generatora na krutu mrežu nužno je ostvariti četiri uvjeta: o da su naponi mreže i generatora po iznosu jednaki. Trenutak uklopa na mrežu određuje se uz pomoć sinkronoskopa (ako sami obavljamo uključenje) ili pomoću sinkronizatora koji cijeli postupak sinkronizacije obavlja automatski i samostalno. narastu i gubici u željezu zbog kojih je potrebno malo modificirati brzinu vrtnje. a zatim se uzbudi tako da je napon na stezaljkama generatora jednak naponu mreže. Postupak sinkronizacije za trofazni generator je sljedeći: najprije se pogonskim strojem generator zavrti do sinkrone brzine. Sinkronoskop najčešće sadrži nul-voltmetar (pokazuje istofaznost – fazni pomak između istih napona mreže i generatora). 38 . Zbog sigurnosti rada uvijek se nastoji da sinkroni generator ne radi na granici statičke stabilnosti. Ovaj je redoslijed važan zato jer napon generatora ovisi o brzini vrtnje pa bi obrnuti redoslijed zahtijevao korekciju uzbude nakon svake promjene brzine vrtnje. Sinkronizacija i rad na mreži  Da bi se generator mogao spojiti na mrežu potrebno je provesti postupak sinkronizacije. kada se poveća struja uzbude. Naravno. tamni ili mješoviti spoj) i pokazuju zorno trenutno stanje između zvijezda napona mreže i generatora. 3. tako da se također dopušteni kut opterećenja smanji u odnosu na teorijski prekretni kut. a napon naraste. voltmetre za mrežu i generator (pokazuju iznose napona) žarulja.

tada padne brzina vrtnje (a s njom i napon). Ako teret nije preveliki. Pri tome. U tom slučaju. Ako je teret preveliki. a želi se i dalje voziti istom brzinom. Promjena uzbudne struje sinkronog generatora djeluje. na iznos napona na stezaljkama generatora (napona armaturnog namota). 39 . povećavanje brzine vrtnje pogonskog stroja (dodavanje gasa) uzrokuje povećanje frekvencije. U tom slučaju se promjenom uzbudne struje utječe na induktivnu snagu koja se šalje u mrežu. Generator sinkroniziran na krutu mrežu predavat će mreži odgovaraju električnu radnu snagu na taj način da se djelovanjem na regulator brzine pogonskog stroja poveća njegov mehanički moment. Naravno. već se povećava radna snaga koja se šalje u mrežu. čovjek neće moći trčati s njim. napon je konstantan. To su najčešće brodski generatori i diesel agregati. Regulator brzine vrtnje proradi i poveća referencu brzine vrtnje (gas). ako je veća uzbudna struja tada se u mrežu šalje induktivna jalova snaga. mora se pokušati povećati brzina vrtnje (moment). Dakle kod krute mreže su fiksne veličine frekvencija i iznos napona. kada se veliki teret uključi na generator. a i povećanje napona (ako struja uzbude ostane ista). mora se dodati još gasa. a ako je uzbudna struja manja. i za slučaj kada generator nije sinkroniziran na mrežu. Analogija se može pronaći u vožnji automobila konstantnom brzinom po ravnoj cesti. S obzirom da je frekvencija čvrsto povezana s brzinom vrtnje. nakon čega će ubrzati i nastaviti trčati istom brzinom kao i ranije.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi U slučaju da smjer vrtnje okretnog polja mreže i generatora nije isti. ako imamo generator koji napaja svoj vlastiti teret tada kažemo da on radi u otočnom radu. treba zamijeniti bilo koja dva priključka generatora ili mreže. Kada se naiđe na uzbrdicu. Kada je generator sinkroniziran na krutu mrežu. a frekvencija je konstanta. pa se promjenom uzbudne struje ne može utjecati na visinu napona. čovjek će na neko vrijeme usporiti. te se brzina vrati na nazivnu vrijednost. u mrežu se šalje kapacitivna jalova snaga. uz konstantnu brzinu. tada se brzina vrtnje ne može promijeniti. Analogno se može zamisliti slučaj da čovjek trči i u jednom trenutku preuzme veliki teret. S druge strane. Ako se želi poslati radna snaga u mrežu.

sustav uzbude omogućava upravljanje i zaštitu sinkronog stroja pomoću regulacije uzbudnog napona te time i uzbudne struje.20. 40 . Sustav sa stranom uzbudom je onaj kod kojeg je uzbudnik pogonjen posebnim dizelskim ili električnim motorom. ali se pod nezavisnim podrazumijeva i onaj sustav u kojem se uzbudnik vrti zajedno s generatorom. pa mu je dovod energije nezavisan od drugih izvora. Nezavisno uzbuđeni uzbudni sustavi mogu biti napajani iz stranog izvora ili direktno s turbine. mogu se podijeliti kako je opisano na Slici 3. dok je jalova snaga određena teretom koji je priključen na generator. prema vrsti uzbudnika. Pomoću uzbudnog sustava upravlja se naponom sinkronog generatora odnosno reaktivnom snagom koju generator daje ili prima iz mreže.20 Podjela sustava uzbude Prema načinu uzbuđivanja uzbudni sustavi se dijele na samouzbudne i nezavisne. 3. Sustavi uzbude. struja uzbude djeluje samo na visinu napona. Zaštitne funkcije osiguravaju da sinkroni stroj i sustav uzbude ne prelaze granice sigurnog rada.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Kod agregata u otočnom režimu rada. Slika 3. Povrh toga. te osigurava stabilnost generatora na mreži. Sustavi uzbude sinkronog stroja  Osnovna uloga sustava uzbude je osigurati istosmjernu struju uzbudnom namotu sinkronog stroja i tako omogućiti stvaranje magnetskog polja u stroju.10.

kao i skupih istosmjernih uzbudnika. Slika 3. Klasičnim sinkronim uzbudnikom napaja se uzbuda preko tiristorskog mosta.22 Istosmjerni uzbudnik 850 kW Zbog skupog održavanja i problema vezanih uz kolektor. Taj uzbudnik može biti izveden kao klasični sinkroni generator s trofaznom armaturom na statoru ili kao inverzni sinkroni uzbudnik.24). tako da se prilikom revitalizacije starih sinkronih agregata ugrađuje jedan od novijih sustava uzbude.21 Shema klasičnog sustava uzbude s istosmjernim uzbudnikom Slika 3. Uzbuda glavnog generatora regulira se upravljivim tiristorskim usmjerivačem. Uzbudnik je najčešće pogonjen turbinom.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Klasični rotacijski uzbudnici su istosmjerni generatori najčešće smješteni na istoj osovini sa sinkronim strojem.22).21 i 3. 41 . Od sustava uzbude s rotacijskim uzbudnikom danas se najviše koriste oni s izmjeničnim sinkronim uzbudnikom (slike 3. danas se istosmjerni kolektorski uzbudnici više ne ugrađuju u nove jedinice. tj. Postojeći se istosmjerni uzbudnici najčešće zamjenjuju.23 i 3. na istoj je osovini sa sinkronim generatorom. Kod većih sinkronih generatora istosmjerni uzbudnik uzbuđen je pomoćnim istosmjernim uzbudnikom (Slike 3.

Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 3. Trebao bi 42 . Sustav uzbude mora u slučaju poremećaja (kratki spoj. s obzirom na generator.24 Izmjenični uzbudnik Osnovni zahtjevi koje sustavi uzbude trebaju ispuniti određeni su obzirom na na generator i na elektroenergetski sustav. brza promjena radne točke generatora.23 Shema sustava uzbude sa sinkronim uzbudnikom Slika 3. je da omogući napajanje uzbudnog namota istosmjernom strujom te regulira uzbudnu struju sinkronog generatora kako bi se napon na stezaljkama generatora održao unutar željenih vrijednosti. Osnovni zahtjev na sustav uzbude.) biti u mogućnosti u skladu s trenutnim i trajnim mogućnostima sinkronog generatora (s obzirom na pogonsku kartu) odgovoriti na prijelazne pojave forsiranjem uzbude (brzim porastom uzbudnog napona). itd. Sa gledišta elektroenergetskog sustava sustav uzbude bi trebao doprinijeti efikasnoj regulaciji napona i povećanju stabilnosti sinkronog generatora.

a umjesto elektroenergetskog sustava (EES) postoji potrošač. Ograničenja Stabilizator EES Elementi naponske regulacije Uzbudni pretvarač (uzbudnik) Uzbudna snaga Sinkroni stroj i EES Slika 3.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi biti u mogućnosti brzo reagirati na poremećaje te na taj način poboljšati prijelaznu stabilnost generatora te prilagođavati uzbudu radnim uvjetima i na taj način poboljšati statičku stabilnost generatora. 43 . Opći funkcionalni blok-dijagram uzbudnog sustava sinkronih strojeva pri radu na krutoj mreži je prikazan na slici 3.25 Funkcionalni blok-dijagram uzbudnog sustava U slučaj rada generatora na vlastitoj mreži izostaje blok stabilizatora elektroenergetskog sustava. odnosno vlastita mreža.25.

postoje razni „alati“ kojima se prikazuju odnosi fizikalnih veličina u sinkronom stroju.2a). Jedan od tih „alata“ je i pogonska karta. Sada se sve pomnoži s naponom i već se nazire pogonski dijagram (slika 4.2b). jer kad se uzme da je napon nazivni (100%) i ako je U2/xs veće od 1 tada je nužno xs manje od 1 tj. 44 . vrijedi podjela radnih područja prema slici 4.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 4.2c). Pogonska karta turbogeneratora  Dakle kreće se od fazorskog dijagrama i to naponskog kakvog smo već upoznali (slika 4. manje od 100%. Kada ga se podijeli s reaktancijom (odnosno zakrene u desno za 90 stupnjeva) dobije se strujni fazorski dijagram (slika 4. Pogonska karta (dijagram) sinkronog stroja Kao što je već ranije rečeno. Slika 4.1: Podjela radnih područja 4.1. Iz nacrtanog se vidi da je sinkrona reaktancija manja od 100%. S obzirom da sve gledamo u generatorskom smislu. Ona je nastala iz fazorskog dijagrama.1.

5 (12/2) i 0.8. te granice minimalne (radijus je zadanih 0. minimalna uzbuda je 0. Ove dvije granice su kružnice.2: Nastajanje pogonske karte turbogeneratora Sada se kreće u postepeno crtanje pogonske karte za sinkroni generator koji ima cilindrični rotor (turbogenerator) i koji ima sinkronu reaktanciju xs=200%. a praktična granica stabilnosti je 75°. 45 .25 (25%).25 ili 25%) i maksimalne (iz nazivne radne točke) uzbudne struje. Prvo se nacrta jedinična kružnica i točka A čije su koordinate u ovom slučaju -0. dakle zajedno i generatora i pogona (turbine). Okomiti pravac kroz točku A predstavlja teorijsku granicu statičke stabilnosti. dok pravac pod kutom od zadanih 75° predstavlja praktičnu granicu statičke stabilnosti.3: Pogonska karta turbogeneratora – jedinična kružnica Nakon toga se crta nazivna radna točka.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 4. Horizontalni pravci predstavljaju minimalnu i maksimalnu snagu koju određuje pogon generatora (turbina). nazivna radna točka ima cosϕ=0. Sada imamo sve potrebne granice unutar kojih se nalazi radno područje sinkronog agregata. Slika 4.

4: Pogonska karta turbogeneratora – minimalna i maksimalna uzbuda.5: Pogonska karta turbogeneratora – granice stabilnosti Slika 4.6: Pogonska karta turbogeneratora – granice maksimalne i minimalne radne snage 46 . te nazivna radna točka Slika 4.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 4.

točka A (čije su koordinate u ovom 47 .9c). Prvo se nacrta jedinična kružnica. a praktična granica stabilnosti je 0.2) i 0).8: Pogonska karta turbogeneratora 4. točka B (čije su koordinate u ovom slučaju -0.2. nazivna radna točka ima cosϕ=0. Pogonska karta hidrogeneratora  Kao i kod pogonske karte turbogeneratora kreće se od fazorskog dijagrama i to naponskog kakvog smo već upoznali (slika 4.1 (10%). minimalna uzbuda je 0.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 4. Sada se sve pomnoži s naponom i već se nazire pogonski dijagram (slika 4.7: Pogonska karta turbogeneratora – označavanje granica radnog područja Slika 4.8.1Sn manja od teorijske granice stabilnosti. Sada se kreće u postepeno crtanje pogonske karte za sinkroni generator koji ima rotor s istaknutim polovima (hidrogenerator) i koji ima sinkronu reaktanciju u d osi 120%. Kada ga se podijeli s reaktancijom (odnosno zakrene u desno za 90 stupnjeva) dobije se strujni fazorski dijagram (slika 4.9b).9a). a sinkronu reaktanciju u q osi 80%.83 (12/1.

Kada se dodaju horizontalni pravci maksimalne i minimalne radne snage.1Sn (u skladu sa zadanim podacima) i nađe se presjecište te horizontale s istom Pascalovom krivuljom (od čijeg maksimuma se oduzelo 0. te nazivna radna točka N.25 (12/0. Jedna od tih zraka ide i kroz nazivnu radnu točku N.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi slučaju -1. Granica maksimalne struje uzbuce (crvena linija koja ide od nazivne radne točke N) je također Pascalova krivulja.9: Nastajanje pogonske karte hidrogeneratora Nakon toga se iz točke A crtaju zrake (polupravci) koji služe za konstrukciju Pascalovih krivulja.8) i 0). Promjer male kružnice se računa prema: D = U2 ⋅ xd − xq xd ⋅ xq = 12 ⋅ 1 .2 ⋅ 0. Pascalove krivulje nastaju nanošenjem iste udaljenosti na spomenute zrake počevši od presjecišta zraka s malom polukružnicom.može se pristupiti konstrukciji teorijske granice statičke stabilnosti. dakle sinkronog generatora i pogona. Praktična granica statičke stabilnosti se konstruira tako da se od svake točke teoretske granice statičke stabilnosti (maksimum Pascalove krivulja) oduzme 0.8 Slika 4. Spajanjem tih točaka (presjecišta) se dobiva krivulja praktične granice statičke stabilnosti. dobiva se kompletna pogonska karta hidroagregata. Nakon crtanja nekolicine Pascalovih krivulja. To je krivulja koja spaja sve maksimume Pascalovih krivulja.1Sn) i to s desne strane maksimuma.2 − 0. Duljina te zrake između male polukružnice i nazivne radne točke odgovara nazivnoj struji uzbude. 48 .8 = 0. Pascalova krivulja koja predstavlja minimalnu struju uzbude (prema zadanim podacima je to 10% nazivne struje uzbude) tako nastaje nanošenjem 10% gore spomenute duljine (koja predstavlja nazivnu struju uzbude) na zrake i to počevši od presjecišta zraka i male polukružnice (ljubičasta Pascalova krivulja).416 1 .

10: Pogonska karta hidrogeneratora – jedinična kružnica Slika 4.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 4.11: Pogonska karta hidrogeneratora – nazivna radna točka Slika 4.12: Pogonska karta hidrogeneratora – priprema za Pascalove krivulje 49 .

13: Pogonska karta hidrogeneratora – konstrukcija Pascalovih krivulja Slika 4.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 4.14: Pogonska karta hidrogeneratora – priprema za crtanje granica stabilnosti Slika 4.15: Pogonska karta hidrogeneratora – granice stabilnosti 50 .

Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 4.18: Pogonska karta hidrogeneratora 51 .16: Pogonska karta hidrogeneratora – minimalna i maksimalna radna snaga Slika 4.17: Pogonska karta hidrogeneratora – označavanje granica radnog područja Slika 4.

Pokus praznog hoda sinkronog generatora  Ispitivanja u praznom hodu daju nam podatke o magnetskim prilikama u stroju: o funkcionalnoj ovisnosti magnetskog toka o uzbudnoj struji. Sinkroni generator se pokretao pomoću asinkronog motora kojim se upravljalo pomoću frekvencijskog pretvarača.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 5. Ta ispitivanja također daju podatke o gubicima. Slika 5.1. 5. Ispitivanja sinkronog generatora Kako bi se mogli izračunati parametri sinkronog stroja. Karakteristika praznog hoda prikazuje napon neopterećenog stroja u ovisnosti o uzbudnoj struji U0=f(If). Napon generatora (u praznom hodu) i struja (u kratkom spoju) mjereni su uz pomoć mjernog uređaja NORMA 4000 koji je bio povezan sa računalom radi spremanja podataka. te o obliku krivulje induciranog napona. U Laboratoriju električnih strojeva na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju provedena su ova ispitivanja sinkronog generatora. potrebno je provesti neka osnovna mjerenja kao što su pokus praznog hoda i pokus kratkog spoja. koji osim o konstrukciji namota ovisi i o rasporedu magnetskih silnica u zračnom rasporu stroja. Sa krivulje praznog hoda U0=f(If) očita se uzbudna struja praznog hoda If0 i I'f0 (zasićena i nezasićena). Ona ustvari predstavlja karakteristiku magnetskog kruga stroja Φ=f(Θ) – pri konstantnoj brzini vrtnje. koji nastaju pri rotaciji uslijed trenja u ležajevima i ventilaciji stroja.1 Krivulja magnetiziranja sinkronog generatora 52 .

1 2009. F/H FER – ZESA – STUDENI 2010.l. If Uf CODE D1S1247EX2001 Sn 2903577 10.1 – IEC 34. Type FT4MAS PO 91223239 3~ 400 V 230 V 7.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 5.r.8 cosφ 50 Hz 5.1.1 Natpisna pločica ispitivanog sinkronog generatora SG 03 Sincro s.1 A 17.0 kVA 1500 rpm INS.1. Italy Synchronous selfregulated alternator EN 60034.8 A 106 V 53 .5 A 0. Natpisna pločica ispitivanog sinkronog generatora  Tablica 5.

Shema spoja  Slika 5.2. Napon armature sinkronog generatora mjeren je pomoću mjernog uređaja NORMA 4000 koja je spojena na računalo.1. 54 .2Un.2 Shema pokusa praznog hoda sinkronog generatora 5.1. Pri tome valja paziti da se struja uzbude samo podiže. očitavani i spremani podatci o naponu. Na računalu su. Također se mjeri i struja uzbude. uz pomoć odgovarajućeg programa. Opis izvođenja ispitivanja  Sinkroni generator pokretan je pomoću asinkronog motora kojemu je brzina vrtnje regulirana preko frekvencijskog pretvarača. uz struju uzbude jednaku nula. prilikom prelaska iz točke u točku. Uzbuda se podiže dok god se ne dobije napona na stezaljkama statora koji iznosi otprilike 1.3. Zatim se struja uzbude opet postepeno smanjuje dok se ne dođe do nule te sada valja paziti da se struja samo spušta. a nikako ne spušta. a zatim se uzbuda postupno podiže i snima se svaka točka promjene uzbude.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 5. Prvo se sinkroni generator zaleti na sinkronu brzinu.

10 415.05 423.66 415.71 319.63 331.21 402.02 4.02 406.84 5.45 441. ns=1500.91 438.3 504.89 249.23 386.15 5.59 159.26 331.044 2.37 126.5 454.44 4.13 220.5 kW mjereno If fluke /A 0.94 423.49 401.85 386.74 5.0 355.55 418.54 344.123 0.97 126.09 397.798 0.1. Fluke mjer.101 3.70 5.415 2.05 433.57 356.52 403.45 66.27 435.76 420.00 406.5 50.73 429. 25.18 432.91 318.3 386.13 319.61 410.57 43.001 0.76 435.11 298.39 Usred /V 17.15 6.42 433.15 373.5 333.206 n / min-1 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 rač Pm /% 4.68 399.194 1.55 43.65 435.59 399.97 6.40 397.8 303.38 Pm /W 330.86 356.52 343.01 r.13 386.77 379.06 6.66 406.597 0.04 50. ACS800.28 6.06 374.65 419.48 437.0 507.04 50.88 220.76 364.20 426.04 4.81 159.909 2.36 193.57 5. smjer desno.91 355.8 454.97 6.04 f1 / Hz 49.81 426.15 6.06 5.67 276.09 430.98 U12 /V 17.62 403.04 50.38 438.18 126.8 338.3 427.97 6.0 461.45 66.17 385.20 126.70 5.8 456.910 1.55 66.0 447.8 438.06 95.08 5.63 43.72 392.80 374.0 417.20 95.8 461.4.91 442.625 1.84 380.31 410.8 462.311 2.54 6.04 50.50 6.89 414.491 0.39 434.74 159.814 1.524 2.33 392.199 2.304 0.63 391.01 425.74 297.2 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora.8 422.500 1.111 2.97 415.23 427.09 277.014 2.304 1.16 6.701 1.04 50.716 2.93 430.3 384. Pn=7.73 6.5 376.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 5.95 249.24 220.56 409.001 1.36 442.36 363.21 158.97 405.52 330.77 6.02.63 5.91 296.72 442.28 399.46 397.65 192.5 478.99 95.5 490.15 6.3 380.07 5.56 398.63 331.15 192.32 419.00 94.26 219.57 248.58 430. Tablični prikaz izmjerenih i izračunatih vrijednosti  Tablica 5.401 0.2011.51 5.54 U31 /V 17.3 471.11 NORMA 4000 mjereno U23 /V 17.72 380. uzlazno Pokus praznog hoda SG3 (vrtnja s ACS800).40 396.3 487.75 438.90 275.916 3.41 4.13 5.85 5.71 363.92 356.60 344.44 379.53 43.117 1.59 422.5 447.8 438. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Uzlazna karakteristika 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 55 .19 298.0 447.44 193.22 344.5 411.00 277.br.08 319.406 1.49 4.61 364.001 3.78 422.8 461.48 5.701 0.5 336.75 411.607 2.35 65.19 374.26 4.5 427.56 433.206 0.63 392.849 2.0 319.88 247.

23 396.97 378.403 1.04 50.009 1.49 435.85 431.38 363.20 185.63 4.79 17.96 426.03 242.60 17.3 453.73 384.63 6.410 0.87 421.5 465.26 151.33 378.905 1.04 412.26 312.63 419.42 4.71 370.36 363. ACS800.99 6.05 5.65 4.87 5.805 1.48 6.03 352.43 420.04 434.25 391.80 5.8 492.5 kW mjereno If fluke /A 3.03 76.42 295.14 413.79 5.44 327.20 152.31 294.0 299.0 470.49 295.04 56 .21 413.12 152.91 4.83 371.42 328.84 342.17 390.78 241.03 76.75 409.10 6.48 400.31 185.50 422.56 6.br.27 6.77 405.89 409.48 4. silazno Pokus praznog hoda SG3 (vrtnja s ACS800).99 Pm /W 520.78 341.3 454.0 272.41 4.0 468.001 n / min-1 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 1501 rač Pm /% 6.64 46.04 385.35 208.805 0.80 413.997 0.24 3.703 0. Pn=7. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 50.79 427.38 312.08 4.21 6.3 306.3 530.3 435.46 342.518 2.5 368.94 6.04 50.3 468.07 363.44 409.82 401.28 377.102 2.094 0.09 418.316 2.03 242.14 327.0 331.19 207.41 371.48 364.03 384.186 0.69 371.33 46.5 318.33 423.90 395. Fluke mjer.510 0.75 r.500 1.57 17.304 0.69 431.08 294.32 118.8 346.19 5.92 184.42 118.04 NORMA 4000 mjereno U12 /V 437.24 6.416 2.713 2.02.0 464.16 270.19 391. ns=1500.883 2.86 152.297 1.87 390.26 427.24 3.8 338.98 353.06 5.3 434.24 418.32 76.909 0.34 430.11 385.44 405.587 2.87 401.07 6.69 408.51 4.70 353.57 4.77 342.14 427.14 118.25 311.74 76.704 1.93 435.5 449.97 4.588 0.06 268.0 457. 25.8 372.71 U31 /V 438.75 Usred /V 437.73 432.27 270.8 318.62 4.38 46.49 429.66 423.83 269.080 2.3 f1 / Hz 50.11 353. smjer desno.196 1.28 396.63 7.36 432.61 241.3 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora.04 50.76 400.88 432.5 497.24 6.18 395.25 184.38 208.8 440.70 404.04 50.65 17.3 348.45 46.3 342.86 405.2011.0 411.819 2.82 423.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Tabela 5.80 U23 /V 438.04 50.98 417.3 497.68 117.78 421.04 Silazna karakteristika 50.094 0.3 411.47 431.981 2.25 435.96 312.56 328.77 417.28 378.206 2.602 1.0 330.97 207.

Stezaljke sinkronog stroja se kratko spoje a pogonski stroj se zaleti na brzinu vrtnje n=ns koja se održava konstantnom.5. se očitava veličina armaturne struje I te podešene uzbudne struje sinkronog generatora. Pokus kratkog spoja  Iz pokusa kratkog spoja dobiva se ovisnost struje armature o struji uzbude.1.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 5. 57 .2. uz n=ns. te gubici u namotu stroja i dodatni gubitci zbog skin efekta i vrtložnih struja.3 Krarakteristika magnetiziranja sinkronog generatora 5.2In. Smanjivanjem uzbudne struje sinkronog generatora. u kratkom spoju. Pregled rezultata  Slika 5. Uzbuda se podiže do iznosa koji u armaturnom krugu rezultira strujom iznosa 1.

Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 5.4 Karakteristika kratkog spoja 58 .

5 Shema pokusa kratkog spoja sinkronog generatora 5. Struja armature sinkronog generatora mjeri se pomoću mjernog uređaja NORMA 4000 koja je spojena na računalo.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 5. Shema spoja  Slika 5. Opis izvođenja ispitivanja  Sinkroni generator pokretan je pomoću asinkronog motora kojemu je brzina vrtnje regulirana preko frekvencijskog pretvarača.1.2. Na 59 .2.2.

88 2.16 9.26 10.52 4.87 2.88 4.83 8.5 f1 / Hz 50. Stezaljke sinkronog stroja se kratko spoje a pogonski stroj se zaleti na brzinu vrtnje n=ns koja se održava konstantnom.84 8. uz pomoć odgovarajućeg programa.75 1189.58 3. Uzbuda se podiže do iznosa koji u armaturnom krugu rezultira strujom iznosa 1. Također se mjeri i struja uzbude.61 2.92 6.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi računalu su.51 6.86 14.5 1026.3 321.8 688.04 50.02 1.17 5.17 1.06 5.89 4.80 10. 5.82 10.04 50.82 0.50 0.52 2.04 50. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 60 . ACS800.0 910.42 3.03 50. 25.4 Rezultati pokusa kratkog spoja sinkronog generatora Pokus praznog hoda SG3 (vrtnja s ACS800).98 11.5 614.3 366. se očitava veličina armaturne struje I te podešene uzbudne struje sinkronog generatora.17 U23 /V 12.5 1108.17 5.17 U31 /V 12.15 7.16 3.56 8. Pn=7.53 6.03 50.01 0.50 10.14 9.02.04 50.br.54 6.21 3.53 8.11 9.49 4.29 9.88 4.16 1.80 1.14 3.03 50.86 4.20 2.00 11.15 1.88 2.2In.86 8.5 487.17 7.00 2.51 0.16 1.42 1.19 5.2.50 6.51 0.88 4.18 6.0 301.21 0.5 454.52 4.63 4.17 r.00 11.02 3.00 / min-1 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 rač Pm /% 17.15 3.46 10.5 297.96 4.51 4.95 11.3.50 10.3 538.5 377.52 0.39 2.12 7.81 8. Fluke mjer.90 6.03 4. Smanjivanjem uzbudne struje sinkronog generatora.8 301.03 50.04 50.41 0.03 50.14 9. ns=1500.5 771.83 10.52 2. Tablični prikaz izmjerenih i izračunatih vrijednosti  Tabela 5.04 50.8 347.16 3.5 kW mjereno If n fluke /A 3.5 844.50 2.55 8.03 50.60 0.03 50.57 8.29 4.04 50.91 6.20 1.82 2.04 50.69 15.04 50.19 7. očitavani i spremani podatci o strujama.53 6.18 8.61 1.17 Usred /V 11.68 12.78 13. uz n=ns.53 2.02 Pm /W 1326.49 10.14 11.04 50.04 50.2011.76 10. smjer desno.88 6.03 NORMA 4000 mjereno U12 /V 11.88 2.15 5.15 7.

4.2. Pregled rezultata  Slika 5.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 5.6 Karakteristika kratkog spoja 61 .

Školska knjiga. R. Element. Zagreb.Sinkroni strojevi.Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 6. R. . Maljković Z. [2] Wolf. . Z. Zagreb. 1996. Ispitivanje električnih strojeva II. 62 . . Literatura [1] Wolf. Sveučilište u Zagrebu. 1970. 1985. Fakultet elektrotehnike i računarstva. [3] Sirotić. . Dio. Osnove električnih strojeva.

......................................... 6 Slika 2......................2 Fazor napona .....10 Simetrični trofazni sustav struja ......... 11 Slika 2.................................................................20 Prostorna raspodjela protjecanja dijametralnog svitka......................................... 21 Slika 3................................. Popis slika Slika 2.......................................11 Tri namota prostorno pomaknuta za 120° protjecana istom strujom..... 16 Slika 2......... 8 Slika 2......................................................................................................................... 9 Slika 2..............1 Određivanje smjera magnetskog polja.................................. 14 Slika 2..........14 Raspodjela protjecanja za točku T2.4: Frances vodna turbina ...........................................4 Trokut snaga........... 17 Slika 2.9 Prikaz pulzirajućeg pritjecanja ................................................................1: Cilindrični rotor sinkronog generatora Plomin2 (250 MVA) .. 7 Slika 2.................................................. 12 Slika 2...................... 4 Slika 2.......... 15 Slika 2................................................................................................ 9 Slika 2............. 14 Slika 2........................................................................5 Fazni i linijski napon.........................................15 Raspodjela protjecanja za točku T2............. 15 Slika 2..8 Valni oblik struje kroz namot A .................................................6 Elementi trofaznog sustava ......................... 15 Slika 2........... 20 Slika 3.............................................2: Rotor s istaknutim polovima...................3 Izmjenični otpornički krug ...............Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 7...........................................18 Prikaz struja u vodičima statorskog namota (poprečni presjek) za točke T1 i T2 .7 Spoj zvijezda i trokut..16 Raspodjela protjecanja za točku T3....................17 Raspodjela protjecanja za točku T3..............................................................................19 Protjecanje dijametralnog svitka ...................................... 9 Slika 2............................................... 18 Slika 3........................... 21 63 ...................... 13 Slika 2.............3: Parna turbina (TE Plomin2) .............................................................12 Raspodjela protjecanja za točku T1.......................................13 Raspodjela protjecanja za točku T1 32......... 11 Slika 2... 20 Slika 3................. 13 Slika 2.............

...... 42 Slika 3..........................11 a) Paralelni spoj dva svitka............... 23 Slika 3...............5: Vertikalna Kaplan vodna turbina..................................16: Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog generatora s rotorom s istaknutim polovima.................. 43 Slika 4. Valja primijetiti da jedan utor mogu dijeliti i svitci dviju faza .................. 36 Slika 3........... 31 Slika 3................. 28 Slika 3...10 Primjer rasporeda namota na statoru ....................... 24 Slika 3................... 37 Slika 3.......................... 41 Slika 3............21 Shema klasičnog sustava uzbude s istosmjernim uzbudnikom ...25 Funkcionalni blok-dijagram uzbudnog sustava .....................................17 Elektromagnetski moment sinkronog generatora s cilindričnim rotorom .............. c) Svaka faza označena drugom bojom........8 Turbogenerator ..... 25 Slika 3........................................................................................................ 22 Slika 3............................................................................20 Podjela sustava uzbude.................................... 34 Slika 3...............7: Diesel agregat .............................. 32 Slika 3............................ 27 Slika 3........ 33 Slika 3............13: Nadomjesna shema sinkronog stroja s cilindričnim rotorom...............................9 Četveropolni generator s istaknutim polovima .........................................................15: Vektorsko-fazoski dijagram.. 45 Slika 4...2: Nastajanje pogonske karte turbogeneratora..........24 Izmjenični uzbudnik ............... 45 64 ............................................ b) Serijski spoj dva svitka.............................3: Pogonska karta turbogeneratora – jedinična kružnica ......... 40 Slika 3........................................................................................... 42 Slika 3.....18: modificirani fazorski dijagram ......23 Shema sustava uzbude sa sinkronim uzbudnikom .................................................................Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 3................................................... 44 Slika 4.............................................1: Podjela radnih područja ...... 31 Slika 3........ 35 Slika 3.................................................................... b) radno-kapacitivno opterećenog generatora ...........14: Vektorsko-fazorski dijagram ...............22 Istosmjerni uzbudnik 850 kW .......................12: Porijeklo vektorsko-fazorskog dijagrama ................................................................................... a) radno-induktivno.....6: Pelton vodna turbina (HE Vinodol 3 x 35MVA) ................................... 41 Slika 3.............. 22 Slika 3...19: Ovisnost momenta sinkronog generatora o kutu opterećenja................................................................................

.......17: Pogonska karta hidrogeneratora – označavanje granica radnog područja .................................................16: Pogonska karta hidrogeneratora – minimalna i maksimalna radna snaga .................9: Nastajanje pogonske karte hidrogeneratora ......... 51 Slika 4............................14: Pogonska karta hidrogeneratora – priprema za crtanje granica stabilnosti .................... 59 Slika 5............4: Pogonska karta turbogeneratora – minimalna i maksimalna uzbuda..... 48 Slika 4......6 Karakteristika kratkog spoja......................1 Krivulja magnetiziranja sinkronog generatora..............5: Pogonska karta turbogeneratora – granice stabilnosti................15: Pogonska karta hidrogeneratora – granice stabilnosti .................5 Shema pokusa kratkog spoja sinkronog generatora................................................. 51 Slika 4.............. 57 Slika 5....................................................................................................4 Karakteristika kratkog spoja.................................Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi Slika 4........................... 47 Slika 4........... 46 Slika 4... 50 Slika 4.........13: Pogonska karta hidrogeneratora – konstrukcija Pascalovih krivulja ..............................................................................8: Pogonska karta turbogeneratora ...............................7: Pogonska karta turbogeneratora – označavanje granica radnog područja ..................... te nazivna radna točka ......... 50 Slika 4.............18: Pogonska karta hidrogeneratora................................2 Shema pokusa praznog hoda sinkronog generatora .............10: Pogonska karta hidrogeneratora – jedinična kružnica ............ 54 Slika 5......................................................... 52 Slika 5......11: Pogonska karta hidrogeneratora – nazivna radna točka................................................................ 49 Slika 4....... 49 Slika 4....... 51 Slika 5............................................... 46 Slika 4..................................................12: Pogonska karta hidrogeneratora – priprema za Pascalove krivulje ................................3 Krarakteristika magnetiziranja sinkronog generatora.............. 58 Slika 5..... 61 65 ........................................... 49 Slika 4.............................................................................. 46 Slika 4.......... 50 Slika 4.............................. 47 Slika 4........6: Pogonska karta turbogeneratora – granice maksimalne i minimalne radne snage ..................................................................

uzlazno . Popis tablica Tablica 5.........2 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora..........3 Rezultati pokusa praznog hoda sinkronog generatora......Elektromehaničke i električne pretvorbe Sinkroni strojevi 8... 60 66 ........... 53 Tablica 5...... silazno ..... 55 Tabela 5.......... 56 Tabela 5........4 Rezultati pokusa kratkog spoja sinkronog generatora ....1 Natpisna pločica ispitivanog sinkronog generatora .....