SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

HRVOJE SERDARUŠIĆ

UTJECAJ FINANCIJSKOG POLOŽAJA I AKTIVNOSTI NA NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

(M AGISTARSKI RAD)

ZAGREB, 2007.

Ime i prezime: Adresa: Kontakt:

Hrvoje Serdarušić Zagreb, Bencekovićeva 29a +385 1 98 16 11 696

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

UTJECAJ FINANCIJSKOG POLOŽAJA I AKTIVNOSTI NA NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

(M AGISTARSKI RAD)

Povjerenstvo za ocjenu:

Prof.dr.sc. Lajoš Žager Doc.dr.sc. Oliver Kesar Prof.dr.sc. Danimir Gulin

Mentor:

Prof.dr.sc. Danimir Gulin

Zagreb, 2007.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU PDS «RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE»

HRVOJE SERDARUŠIĆ

UTJECAJ FINANCIJSKOG POLOŽAJA I AKTIVNOSTI NA NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

(M AGISTARSKI RAD)

ZAGREB, 2007.

96 Međuovisnost novčanog jaza i novčanog toka…………. UVOD……………………………………………………………………………. LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA…………………………………. 3.….23 Ocjena likvidnosti…………………………………………………..Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. 2.1 2.3.1. 4.... Ocjena zaduženosti………………………………………………. Faktori novčanog jaza……………………………………………. 3.125 PRILOZI………………………………………………………………………….……92 Metodologija utvrđivanja novčanog jaza……………………….…….3.….. Utjecaj aktivnosti na novčani jaz……………………………….77 Utjecaj zaliha..4. obveza i potraživanja na novčani jaz…….3...109 4..22 2.113 4. 3.. OCJENA FINANCIJSKOG POLOŽAJA.2..113 Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost……………………. magistarski rad Hrvoje Serdarušić DISPOZICIJA MAGISTARSKOG RADA UTJECAJ FIN ANCIJSKOG POLOŽAJA I AKTIVNOSTI NA NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA 1.. 4.1.130 stranica I.61 3..44 Ocjena aktivnosti………………………………………………….2. 2.…114 Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora……………………115 5.1. .2. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA……………………77 3. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………121 LITERATURA……………………………………………………………………. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVČANOG JAZA HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA…………………………………….

14 CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA………………………………….18 PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA…………………………….5 1.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. UTVRĐIVANJE I KORIŠTENJE EBITDA…………. 1.1.3.2 1.………9 1.12 1. 2.2..1. 2..4.1. 2.3. DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA………………………….31 Dodatak kod ocjene i izračuna zaduženosti: ocjena stabilnosti………………………………35 2. 1...5.. LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA…………………….5... CILJEVI ANALIZE NOVČANOG JAZA……………………………….1..3.………………23 2.8 UTVRĐIVANJE NOVČANOG TOKA………….2.1.3....3..1.1.5. . Pregled trendova i komentar…………………41 Preporuke vjerovnicima i investitorim……….1.2..1.…24 Ocjena i izračun zaduženosti kroz ostale pokazatelje……...2..1..1. SLOBODNI NOVČANI TOK……………………….3. Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduženosti.2.3.38 Zaključak ocjene zaduženosti te preporuke vjerovnicima i investitorima……………………………………………………41 2.…23 Ocjena i izračun zaduženosti: Koeficijent zaduženosti….. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVČANI TOK…………7 1.2 1.. Definicija pokazatelja zaduženosti……………………….. Ocjena zaduženosti…………………………………….……………….1. UPRAVLJANJE NOVČANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM «CASH GAP»)………………………………………………………. OCJENA FINANCIJSKOG POLOŽAJA.1. RADNI KAPITAL…………………………………………………….2. 1.1. magistarski rad SADRŽAJ MAGISTARSKOG RADA UTJECAJ FINANCIJSKOG POLOŽAJA I AKTIVNOSTI NA NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA 1.1.1.1.3.2.1. 2..22 2.43 stranica II.19 2.1. Korelacije i značaj pokazatelja zaduženosti……………….….1. UVOD…………………………………………………………………………………1 1.1.4.1.28 2.1.. 2.

. 2..2.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.2.72 Sažetak po pokazateljima – trendovi…………….47 Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III………49 Ocjena i izračun likvidnosti: Radni kapital…………………. 2.. magistarski rad 2.2.2.1.2.7.62 Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj zaliha……………………63 Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj potraživanja…………….2. 2.5.. Faktori novčanog jaza…………………………………………………..3.2.5.1.4.4.. Definicija novčanog jaza………………………………………77 Zalihe……………………………………………………………78 3.3..…. Korelacije zaliha……………………………………81 stranica III.1. 2.3.2.…45 Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II……….61 2.2.2.………. 3..2.………70 2.2. 2..3. 2.53 2. Preporuke vjerovnicima i investitorima………………………60 2.3.3. Dodatak ocjeni likvidnosti – Analiza novčanog toka……………………………………………..1..68 Sažetak i značaj ocjene aktivnosti……………………. T-test matrice……………………….66 Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj dobavljača………….77 3. Definicija pokazatelja aktivnosti………………………………61 Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine….1.. 2. 2.…67 Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine………. 2..8..1.44 2. 2.1.7..3.3.6.52 Sažetak i značaj ocjene likvidnosti………………………….3.73 Preporuke vjerovnicima i investitorima………………………75 3. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje………………………………….3.3. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti na razne pokazatelje…………………………….2.3.…………….7. 2.3.6.1. 2.7.3. Definicija pokazatelja likvidnosti…………………….2.7.59 2.……70 2.2.………44 Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I…….1. .3... Ocjena likvidnosti…………………………………………………..6. 2. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA……………………77 3.6.2. Ocjena aktivnosti………………………………………………………….1.55 2.

2.. 3.………97 3. Utjecaj na likvidnost…………………….2.1.109 4.. .3.2. Model novčanog jaza s promjenom broja dana novčanog jaza…………………………………….2.3.3.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.2.87 3. 3.…….4.1.3.1. Model novčanog jaza s promjenom kamatne stope kredita……………………………………….1.. 3.1. obveza i potraživanja na novčani jaz………………….………. Korelacije potraživanja…………………………….3.…………113 4.2. Međuovisnost novčanog jaza i novčanog toka……………….3.1.3.2..3.3...1. Utjecaj aktivnosti na novčani jaz…………………………………….2.91 3.…….………103 Utjecaj na zaduženost………………….1... 3. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVČANOG JAZA HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA………………………….1.4..3.1. Model novčanog jaza………………………………………….5.90 Dani vezivanja dobavljača……………………….. 3.2.1...3. Dani vezivanja zaliha…………. 3.1. 3.107 Sažetak utjecaja novčanog jaza na financijski položaj i profitabilnost……………………………109 3.4.2.96 3.2..1..………105 Utjecaj na aktivnost………………………………106 Utjecaj na profitabilnost…………………………. Utjecaj zaliha.113 Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost……………………….3.1..3.83 3.1.2.4.92 Korelacija novčanog jaza i prihoda……………………..3.………82 Potraživanja…………………………………………………….2.2. Dobavljači………………………………………………………88 3. Utvrđivanje i ocjena novčanog jaza………………………….2.4.…. Utjecaj novčanog jaza na financijski položaj i profitabilnost……………………………………………. 3.………. Metodologija utvrđivanja novčanog jaza……………………………….114 stranica IV..1..92 3.95 3.. magistarski rad 3.2.2.….97 3.103 3. Korelacije dobavljača……………………….86 Dani vezivanja potraživanja………………….101 3.…………. 4.

.…………118 5.……..………………….. magistarski rad 4...3.……………..121 LITERATURA……………………………………….……………………………125 PRILOZI……………………………….3.1.115 Profitabilnost……………………………………….………………………..3.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.…………………………………………130 ŽIVOTOPIS……………………. Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora…………………….…………………. ..…………….... 4.115 4. ZAKLJUČAK……………………………………………………….2..………141 KRATICE…………………….…………143 stranica V.....……... Novčani jaz…………………………………………….

s aspekta financijera tog sektora. pa su time takvi modeli dobili na važnosti radi svoje uporabe. zaduženosti. UVOD Financijska teorija i praksa razvile su mnoge modele za praćenje financijskih pokazatelja. pa tako i za turizam. kao općenito kratkoročni financijeri. financiranju i dividendama. potraživanja. tvrtke-dobavljači iz ne-turističkog dijela gospodarstva. Turistički sektor u Republici Hrvatskoj od osamostaljenja slovi kao strateški sektor u gospodarskom razvoju zemlje. stranica 1 . magistarski rad 1. To vrijedi za sve grane gospodarstva. menadžment na temelju raznih podataka i pokazatelja želi donijeti prave odluke o investiranju. Za takve su analize zainteresirane banke i financijske institucije. Nakon konsolidiranja sektora i početka njegovog zamaha i razvoja. gledajući s aspekta države (Vlade). ukupne likvidnosti. Naime. djelujući parcijalno ili globalno. kao i sami poslovni subjekti unutar sektora (konkurencija). analiza novčanog jaza odnosno analiza financiranja poslovnog ciklusa i implikacija koje nastaju uslijed poslovnih ciklusa. a osobito osobe na upravljačkim pozicijama (menadžeri) u svojim nastojanjima da zadovolje interese vlasnika i radnika te održe svoju upravljačku poziciju. kao općenito dugoročni financijeri. pa i s aspekta financijske javnosti. omogućava shvaćanje važnosti visine kratkoročnog zaduženja. nego i nužno pratiti i analizirati. U velikom broju analiza koje se vrše iz različitih interesa.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. poslovanje prihodovno najjačeg dijela sektora ili grane djelatnosti Hoteli i restorani postalo je ne samo zanimljivo. Praćenjem pokazatelja turističkog sektora može se postići cilj upravljanja tim strateški važnog dijela gospodarstva. imovine. profitabilnosti te njihovih korelacija s financiranjem poslovnog ciklusa.

DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA 1. rad iz 1999.org/orc/pdf/ref15. za upravu turističkog poduzeća važno je imati dobru podlogu u analizi upravljanja obrtnim kapitalom «cash gap». www.basicbusiness. Time bi se novčani jaz definirao kao: NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA . D. UPRAVLJANJE NOVČANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM «CASH GAP»)1 Kako je upravljanje likvidnošću jedan od najvažnijih zadataka kod upravljanja poduzećem.J.O. i Burgess. preuzeto s www.1. G. D.zalihe.: MANAGING THE CASH GAP. pa potom prodajom pretvoren u potraživanja prema kupcima. U poslovnom ciklusu potrebno je da se novac (imovina) pretvori u drugi oblik imovine .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. kao npr.DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA 1 Za više informacija mogu se vidjeti članci i stranice: s Boer. magistarski rad 1. Smatra se prikladnijim koristiti hrvatski izraz novčani jaz.html.pdf Izračun novčanog jaza može se raditi i putem internetskih stranica. a financiran iz obveza prema dobavljačima te konačno naplaćen vrati ponovo u svoj početni oblik .u novac.html.aicpa.1. preuzeto www. stranica 2 .: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING. definicija novčanog jaza bazira se na broju dana potrebnih da novac prođe kroz poslovni ciklus u različitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio u početni oblik – novac. Izračunava se kao koncept broja dana u razlici između zbroja zaliha i potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima.1.crfonline.org/PUBS/jofa/oct1999/boer.biz/calc-cashgap. Borgia. Naime.

Tako se za potrebe ovog rada novčani jaz dodatno i uvjetno definira kao2: NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA . to jest. znati koliki je trošak financiranja novčanog jaza. nastojat će skratiti broj dana novčanog jaza. potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima. koncept novčanog jaza uzima se dodatno i uvjetno na recipročnoj osnovi. Ovaj rad je usmjeren na analizu i istraživanje novčanog jaza u turističkom sektoru (grana: Hoteli i restorani) u skladu s nacionalnom klasifikacijom Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. poduzeće mora platiti više kamata. U kasnijim analizama i razmatranjima. a dodatno se razlikuje po sezonama i zemljopisnim područjima. Čak da se novčani jaz financira iz vlastite likvidnosti. što se može vidjeti na Prikazu 1. a dostupnost podataka i analiza dodatno su utjecale na to. 2 Dodatne napomene iznesene su kasnije kroz rad (osobito vidjeti u poglavlju 3.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. kao brojčane veličine stanja zaliha. magistarski rad Taj jaz ili razmak mora biti financiran.OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA imajući i dalje na umu koncept broja dana. Što je jaz veći. Novčani jaz hrvatskog turističkog sektora. Uprava bilo kojeg poduzeća. Potrebno je istaknuti da se novčani jaz razlikuje od industrije do industrije (od gospodarskog sektora do gospodarskog sektora). pa tako i turističkog. jer veći novčani jaz traži više troškove. prvenstveno odluka o investiranju i financiranju. Grana Hoteli i restorani uzeta je u razmatranje radi povećanog interesa cjelokupne javnosti oko poslovanja ove strateški važne grane gospodarstva. potrebno je kod donošenja odluka. i to radi zahtjeva analize u smislu standardizacije mjera obilježja koja su promatrana.) stranica 3 .

reveivable period predstavlja razdoblje od slanja računa kupcima (dužnicima) do dana naplate (Cash received).pdf.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. u okviru koncepta novčanog jaza. pa tako: • inventory period predstavlja razdoblje zaliha. D. pa do dana kad su prodane (inventory sold). magistarski rad Prikaz 1. tako je novčani jaz («Cash Gap») razdoblje između dana kad je plaćeno dobavljačima (Cash paid) i dana primitka novca od kupaca (Cash received). D. Koncept novčanog jaza Na Prikazu3 1.J.O. preuzeto s www.crfonline. Kako je dan primitka zaliha jednak datumu primitka računa.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING. od dana kad su zalihe pristigle u proces (inventory arrives). 3 Prikaz je preuzet iz članka autora Borgia.. i Burgess. stranica 4 . • • payable period predstavlja razdoblje od primitka računa od strane dobavljača do dana plaćanja (Cash paid). prikazan je poslovni proces.org/orc/pdf/ref15.

koji se često javlja kao rezultat većeg iznosa zaliha i potraživanja potrebnih da se podržava projekt odnosno poslovanje. Naime. onda to ide dalje: RADNI KAPITAL = (ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA + OSTALA POTRAŽIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) – (KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA + OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE) 4 Više o ovome vidjeti u knjizi autora Brealey. 2003.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. i Myers. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE. R. Ako se želi vidjeti razliku između RADNOG KAPITALA i NOVČANOG JAZA. Radi razlikovanja. potrebno je analizirati usporedive serije podataka sa standardiziranim mjerama radi ispravnih interpretacija statističkih rezultata. a definira ga se kao višak kratkotrajne imovine nad kratkoročnim obvezama. pa se tako i postupilo u analizama korištenim u ovom radu. Prikaz 1. McGrawHill/Irwin. S. Neki autori čak navode i pojam obrtni kapital. stranica 5 . 1.1. Za potrebe ovog rada govorit će se o radnom kapitalu. Ako se to stavi u jednadžbu. A. str. New York. i objašnjenja uz njega. magistarski rad Kao što je vidljivo.. 121-127. temelje se na konceptu broja dana. kod izračuna i daljnjeg iznošenja govorit će o NOVČANOM JAZU (broj dana) i NOVČANOM JAZU.2. 851-858. RADNI KAPITAL4 Ovdje je potrebno istaći i radni kapital koji se drukčije definira od obrtnog kapitala «cash gap» (novčani jaz). onda je: RADNI KAPITAL = KRATKOTRAJNA IMOVINA – KRATKOROČNE OBVEZE.

što je u ovom radu prevedeno kao NOVČANI JAZ. Može se primijetiti kako ovakvo definiranje podsjeća na pojam obrtnog kapitala. u ovoj jednadžbi uzet je pojam NOVČANI JAZ. No. lakše je uočiti da je RADNI KAPITAL = NOVČANI JAZ + (O ST TA AL LA A OS P PO OT TR RA AŽ ŽIIV VA AN NJ JA A + + K KR RA AT TK KO OT TR RA AJ JN NA A F FIIN NA AN NC CIIJ JS SK KA A IIM MO OV VIIN NA A + NOVAC) – (KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + O ST TA AL LE EK KR RA AT TK KO OR RO OČ ČN NE EO OB BV VE EZ ZE E) OS RADNI KAPITAL = NOVČANI JAZ + NOVAC – KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + ε. a ne NOVČANI JAZ (broj dana). Ovdje ε predstavlja rezidual koji se smatra ili pretpostavlja premalenim u određenim okolnostima da bi izvršio značajan utjecaj.. Ovdje se opet skreće pozornost na napomenu danu u Poglavlju 1.1. kako se ponekad dodatno i uvjetno novčani jaz definira i uzima na recipročnoj osnovi kao veličina mjerljiva u novčanim jedinicama. 5 stranica 6 . opet se skreće pozornost na činjenicu da neki autori uzimaju pojam CASH GAPA kao obrtni kapital “CASH GAP”. Za potrebe ilustracije odnosa. magistarski rad RADNI KAPITAL = NOVČANI JAZ5 + (OSTALA POTRAŽIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) – (KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE) Izuzmu li se varijable kao ostala potraživanja (mali broj) i kratkotrajna financijska imovina (imovina radi špekulacije. gdje je ε= OSTALA POTRAŽIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA – OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. rijetka) sa strane aktive te ostale kratkoročne obveze sa strane pasive.1.

Za potrebe rada dodatno se izvodi sljedeća jednadžba: KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA = NOVČANI JAZ . Uz ovaj način mjerenja profitabilnosti.RADNI KAPITAL .NOVAC – ε. prihoda i kapitala. u financijskoj literaturi se često govori i o operativnoj dobiti i operativnom novčanom toku (operativni cash-flow). Korelacija ovih varijabli (radnog kapitala i novčanog jaza) ispitat će se u nastavku ovog rada na predmetnom uzorku. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVČANI TOK Neto dobit je osnovna mjera uspješnosti nekog poduzeća. U različitim omjerima daje pokazatelje rentabilnosti i profitabilnosti za stavke imovine. stranica 7 . tada je razlika radnog kapitala i novčanog jaza: RADNI KAPITAL .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Za potrebe ovog rada definirat će se termin EBITDA kao zbroj operativne dobiti i amortizacije. magistarski rad Pojednostavljeno. a upotrebljavaju ga često financijeri u svojim analizama mogućnosti otplate danih zajmova i kredita. 1. da na povećanje stanja kratkoročnih obveza prema kreditorima utječe povećanje novčanog jaza.1. iz pokazanog. smanjenje radnog kapitala i iznosa raspoloživog novca.3.NOVČANI JAZ = NOVAC – KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + ε. Razvidno je.

Taxes. Radi se o izračunu profitne marže. mnogi se slažu da je EBITDA vrlo slaba mjera u mjerenju budućeg novčanog toka. Erich. CAPEX). tj. stranica 8 . Zagreb 1997. • amortizacija: jer je mjerila trošak dugotrajne imovine nabavljene u ranijim razdobljima. nenarušena pod utjecajem financijskih modela i poreznih kalkulacija.valuebasedmanagement.wikipedia. kao i trošak posudbe sredstava. Kasnije su se mnogi analitičari.investopedia.org/wiki/EBITDA te www.80.1. a uobičajeno se izračunava ovako: EBITDA = OPERATIVNA DOBIT = EBITDA = OPERATIVNA DOBIT + AMORTIZACIJA..7 6 Odnos iskazane neto dobiti (dobiti poslije oporezivanja) i prihoda od prodaje ukazuje na sposobnost menadžmenta u vođenju poduzeća s dovoljnim uspjehom. Depreciation and Amortisation). Stoga je potrebno nešto više reći o ovom parametru koji je također i u hrvatskim bankama često u upotrebi. str. stručnjaci i javne kompanije složili da treba poticati investitore na korištenje EBITDA kao mjere generiranja novca za tvrtke. A. EBITDA se uobičajeno prevodi kao dobit prije kamata. Ako se tome pridoda iznos amortizacije. ne samo da bi se pokrili troškovi prodanih proizvoda.3. amortizaciju i deprecijaciju. pa je zamijenjena s procjenom budućih kapitalnih ulaganja (tzv. Formula za EBITDA.valuebasedmanagement. uključujući goodwill.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. dobije se EBITDA. jer je to zarada prije kamata i poreza. rashodi vođenja poslovanja.net/methods_ebitda.com. nego i da bi preostala marža bila prihvatljiva kompenzacija vlasnicima za ostavljanje kapitala uz rizik. uključujući amortizaciju. HZ RIF.net: Net Sales Neto prodaja Operating Expenses Operativni troškovi (Poslovni rashodi) _________________ ______________________________ Operating Profit (EBIT) Operativna dobit (EBIT) + Depreciation Expenses + Deprecijacija + Amortization Expenses + Amortizacija _________________ ______________________________ EBITDA EBITDA 7 EBITDA je došla u široku upotrebu među velikim tvrtkama koje su tražile način kako izračunati koliko platiti za posao. UTVRĐIVANJE I KORIŠTENJE EBITDA6 Široka je i česta upotreba parametra EBITDA u mjerenju profitabilnosti. kao niti porezi. a ponekad čak i u mjerenju mogućnosti otplate zaduženja. Više o razlozima na www.html. Više o ovome: Helfert. roba ili usluga. Vidljivo je iz jednadžbe da se u obzir ne uzimaju rezultati financijskog i izvanrednog poslovanja. magistarski rad 1. poreza i amortizacije (Earnings Before Interests. U svojim su kalkulacijama izbacili utjecaj poreza i kamata te amortizacije i deprecijacije iz nekoliko razloga: • porezi i kamate: jer se htjelo zamijeniti navedene stope s vlastitim kalkulacijama za porezne stope i troškove financiranja koje su očekivane pod novom strukturom kapitala. (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) + + AMORTIZACIJA. prije nego tekući trošak novca. • deprecijacija: jer je indirektna mjera s pogledom unatrag za trošak kapitala. gdje je POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI. izvor: www. a prilikom izračuna koristi se EBIT.: TEHNIKE FINANCIJSKE ANALIZE.1. O načinu korištenja za vjerovnike i dioničare više na http://en. EBITDA je često kompariran s novčanim tokom jer u dobroj mjeri dodaje neto dobiti dvije kategorije troška koje nemaju utjecaj na novčani tok i novac. Ipak.

Zagreb. gdje pozitivna promjena novčanog jaza povećava OPERATIVNI NOVČANI TOK. a koristi se kod ocjene kreditne sposobnosti u hrvatskim bankama. And The Ugly. dobiva se operativni novčani tok prije investicija u dugotrajnu imovinu.com/articlesanalyst/020602. Ono što je pak potpuno pogrešno je koristiti EBITDA kao ključni pokazatelj kod investicijskih odluka.NOVČANI JAZ (T0).2. www. Promjena novčanog jaza izračunava se kao promjena novčanog jaza u godini T1 u odnosu na T0. iako se u praksi često koristi. D. Kao dobru mjeru EBITDA se može koristiti u analizama profitabilnosti između različitih tvrtki i industrijskih grana.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. R. NOVČANOG JAZA.3. OPERATIVNI NOVČANI TOK9 (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA NOVČANOG JAZA. magistarski rad Ovdje8 treba istaknuti da EBITDA nije savršena mjera za procjenu novčanog toka. Više o ovome kod Gulin.asp. što je ustvari prilagođena formula prema US GAAP (FASB). jer eliminira efekte odluka o financiranju i primjene različitih računovodstvenih politika.1. UTVRĐIVANJE NOVČANOG TOKA Nastavno na ranije iznesena razmatranja. The Bad. 9 Način izračuna prilagođen je potrebama rada. EBITDA ne mjeri novčani tok kao što mjeri profitabilnost. tj. stranica 9 . potrebno je EBITDA korigirati za promjene koje nastaju u radnom kapitalu kako bi se odredio operativni novčani tok.: RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA. iz 2002. tj. može se reći da ako se broju EBITDA doda iznos promjene obrtnog kapitala «cash gap». 8 Iznesena razmišljanja mogu se naći u članku autora Wayman. kao PROMJENA NOVČANOG JAZA = NOVČANI JAZ (T1) . i dr. 1. Računovodstvo i financije. Dakako.investopedia.: EBITDA: The Good. 2001. Naime. jer je ipak ključno procijeniti budući novčani tok.

magistarski rad Općenito gledajući. a povećanja obveza prema dobavljačima znači povećanje novca i pozitivni novčani tok i obrnuto. Negativna promjena novčanog jaza ili smanjenje novčanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0 znači povećanje novca i pozitivni novčani tok. 10 stranica 10 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Pozitivna promjena novčanog jaza ili njegovo povećanje u smislu povećanja stanja novca ili povećanja novčanog toka znači: • • smanjenje zaliha i potraživanja od kupaca. Primjerice. kako je naglašeno u Poglavlju 1. prema gore predstavljenoj jednadžbi. promjena novčanog jaza je ∆ NOVČANI JAZ10 = (Zalihe (T1) – Zalihe (T0))+ (Potraživanja od kupaca (T1) .(Obveze prema dobavljačima (T1) . To konkretno znači da.1.Obveze prema dobavljačima (T0)). pozitivna promjena novčanog jaza ili povećanje novčanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0 znači smanjenje novca i negativni novčani tok.Potraživanja od kupaca (T0)) . promjena je pozitivna. a u sljedećoj godini 90.1. Tako: • • povećanja zaliha i povećanja potraživanja od kupaca znači smanjenje novca i negativni novčani tok i obrnuto. ako je u početnoj godini stanje novčanog jaza bilo 30. ponajprije kod izračuna operativnog novčanog toka prije investicija. Obrnuto vrijedi za negativnu promjenu novčanog jaza u smislu novčanog jaza. povećanje obveza prema dobavljačima. Ovakvo korištenje ima svoj razlog. Ovdje se ponovo ističe da ova definicija novčanog jaza ima temelj u svom dodatnom i uvjetnom definiranju.

: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU i UTVRĐIVANJE SLOBODNOG NOVČANOG TOKA. no kako ove aktivnosti predstavljaju investicijske odnosno financijske aktivnosti. ožujak 2005. treba reći da u računovodstvenoj i financijskoj literaturi i praksi postoji veći broj definicija i pristupa u izračunu slobodnog novčanog toka. a svi ti pristupi imaju ishodište u novčanom toku od poslovnih aktivnosti. sam MRS 7 nije precizno odredio novčane primitke i izdatke za kamate kao i za dividende. Za potrebe ovog rada korišten je izračun putem indirektne metode. ona se u smislu promatranja povećanja novčanog toka zapisuje kao OPERATIVNI NOVČANI TOK (prije investicija) = EBITDA + NOVČANI JAZ (T0) – NOVČANI JAZ (T1). Gulin. Zagreb. D. Računovodstvo i financije. Računovodstvo i financije. što znači da je neto dobit usklađivana kroz amortizaciju te s učincima promjena zaliha. U praksi je potrebno izvršiti dodatno usklađivanje za neto učinke kod investiranja ili dezinvestiranja (kupnja i prodaja) u dugotrajnu imovinu i otpisa dugova. Treba naglasiti da postoje razlike u pristupu tretmana aktivnosti s dugotrajnom imovinom kod različitih autora u smislu izračuna novčanog toka indirektnom metodom. i dr. «Ujedno.: RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA.» (citirano. Dodatno11. magistarski rad Ide li se dalje na jednadžbu za operativni novčani tok (operativni cash-flow) OPERATIVNI NOVČANI TOK (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA NOVČANOG JAZA. Operativni novčani tok (operativni cash-flow) ili novčani tok od poslovnih aktivnosti izračunava se putem direktne metode ili indirektne metode. gore navedeni izračun zadovoljit će potrebe ovog rada.) stranica 11 . 2001. Definicija slobodnog novčanog toka temelji se na MRS 7: 11 Citiran odjeljak u potpunosti: Gulin.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima. D. Ujedno se pretpostavlja da nije bilo ulaganja u povezana društva.

1.com. stranica 12 .” SLOBODNI NOVČANI TOK12 1. Slobodni novčani tok može se objaviti u dvije razine.valuebasedmanagement. Bitan je jer omogućuje tvrtkama da unaprijede i uvećaju vrijednost svojih vlasnika. magistarski rad “Odvojeno objavljivanje novčanih tokova koji predstavljaju povećanja poslovne sposobnosti i novčanih tokova koji se zahtijevaju za održavanje poslovne sposobnosti je korisno jer omogućuje korisnicima da utvrde je li poduzeće odgovarajuće ulagalo u održavanje svoje poslovne sposobnosti.investopedia.com na sljedeći način: Net Income Amortization/ Depreciation Changes in Working Capital Capital Expenditures ______________________ Free Cash Flow Neto dobit Amortizacija/ Deprecijacija Promjene radnog kapitala Kapitalna ulaganja _____________________ Slobodni novčani tok + - + - Ima i drukčijih pristupa. 12 Uobičajeno se definira kao mjera financijske aktivnosti koja predstavlja novac koji je tvrtka/ subjekt sposoban generirati nakon izdataka za održavanje i/ili unaprijeđivanje svoje imovine. To se može prikazati kao: SNT1 = NTPA – KI ili SNT1 = OCF – AM. Prva razina ili SNT1 Prva razina odražava minimalni slobodni novčani tok kojim se kaže da novčani tok od poslovnih aktivnosti treba nadoknaditi kapitalne izdatke za održavanje postojećih kapaciteta. Izračunava se prema www. što se može vidjeti na www. a koristi se i u praksi banaka u Hrvatskoj. a što se predstavlja kroz amortizaciju kao pretpostavku održavanja jednake razine produktivnosti. novčani tok od poslovnih aktivnosti kojim se povećava poslovna sposobnost poslovnog subjekta.3.net. U ovom radu pošlo se za logikom koja je iznesena prema www.2.1.investopedia.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. i to: 1. novčani tok od poslovnih aktivnosti kojim se održava postojeći kapacitet poslovnog subjekta te 2.

stranica 13 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.operativni novčani tok (operativni cash-flow) i AM – amortizacija. NTPA . Druga razina ili SNT2 Druga razina slobodnog novčanog toka odražava angažiranje novčanog toka od poslovne aktivnosti za dodatna ulaganja ili povećanje investicija. Ovaj je podatak svakako zanimljiv vlasnicima koji na njemu mogu graditi buduće projekcije svog financijskog položaja i profitabilnosti. a EBITDA = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) + + AMORTIZACIJA. tada je SNT1 = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) + AMORTIZACIJA + + PROMJENA NOVČANOG JAZA – AMORTIZACIJA ili skraćeno SNT1 = POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI + + PROMJENA NOVČANOG JAZA. servisiranje dugova i isplatu dividendi. magistarski rad gdje je SNT1 – slobodni novčani tok. OCF .novčani tok od poslovnih aktivnosti. Ako se zna da je OPERATIVNI NOVČANI TOK = EBITDA + PROMJENA NOVČANOG JAZA. KI – kapitalni izdaci za održavanje postojećih kapaciteta.

1. odnosno. stranica 14 . potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima na određenoj razini prodaje. sve promatrano u grani Hoteli i restorani. Zaključno. odnosno financijskog položaja i profitabilnosti. Tako utvrđeni slobodni novčani tok se putem različitih pokazatelja (odnosa) uspoređuje s neto dobiti radi praćenja likvidnosti i solventnosti. Ovim radom na predmetnom uzorku analizirat će se kako sveukupni financijski položaj reflektiran kroz pokazatelje likvidnosti. mogu se putem ove analize odrediti i projicirati troškovi financiranja novčanog jaza. Treba istaći da sveukupni financijski položaj utječe na sve navedene financijske veličine kao što su i profitabilnost i novčani jaz. Dodatno. slobodni novčani tok se utvrđuje ponajviše zbog vanjskih korisnika (kreditora i vlasnika) te za potrebe internog menadžmenta. aktivnosti i stabilnosti utječe na profitabilnost i novčani jaz. magistarski rad Izražava se kao SNT2 = NTPA + NTIA gdje je NTIA – novčani tok od investicijskih aktivnosti. zaduženosti. što je vrlo često skriveni trošak koji menadžment ne prepoznaje u upravljanju likvidnošću.2.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. nije često svjestan postojanja ovakvog troška. Analizom novčanog jaza može se doći do ciljanih vrijednosti iznosa zaliha. CILJEVI ANALIZE NOVČANOG JAZA Već je ranije rečeno da je upravljanje likvidnošću jedan od najvažnijih zadataka kod upravljanja poduzećem.

kao što povećanje obveza prema dobavljačima ga povećava. Analize koje su podloga za odlučivanje ne vrše se samo radi kontrole već donesenih odluka i njihovu korekciju. magistarski rad Novčani jaz razlikuje se od industrije do industrije (od gospodarskog sektora do gospodarskog sektora).com.ioma. menadžeri za proizvodnju (zalihe) i menadžeri za prodaju (potraživanja od kupaca). povećanje zaliha i potraživanja od kupaca smanjuje novac poduzeća. zalihe.13 Poznato je da povećanje vrijednosti stavaka imovine (aktive) novčano iscrpljuje neko poduzeće. kao što je utvrđeno u radu nešto prije. potraživanja od kupaca). Konkretno. više o takvima modelima može se naći na www. Obratno vrijedi za smanjenje ovih stavaka.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. a ovim se radom nastojalo doći do identificiranja novčanog jaza u hrvatskom turizmu i kako on nastaje pod utjecajem različitih financijskih odluka. Ujedno je poznato da povećanje prodaje. osim menadžera za financije. menadžeri za nabavu (obveze prema dobavljačima). a dodatno se razlikuje po sezonama i zemljopisnim područjima. kao što i povećanje stavaka pasive (kapitala i obveza) uvećava novac poduzeća. Svakako da svi ti menadžeri utječu na sva tri faktora. 13 Primjerice. stranica 15 . ali u većoj mjeri utječu samo na jedan od tri. odnosno prihoda (uz ceteris paribus) poduzeća također dugoročno novčano iscrpljuje poduzeće. nego i za predviđanje budućeg toka gotovine (novca). Osobe zadužene u poduzeću za donošenje odluka koje utječu na visinu novčanog jaza su: • • • • menadžeri za financije (sva tri faktora: obveze prema dobavljačima.

Dva su elementa na koje takva analiza mora dati odgovor: 1. I u tom smislu može se govoriti o internim i eksternim analizama. lakše je. razlikuju se: 1. magistarski rad Kako povećanje prihoda dugoročno osigurava povećanje vrijednosti glavnice. korelacija između novčanog jaza i kratkoročnih obveza? Vezano na ova pitanja. provode ih kreditori – vjerovnici i zainteresirana financijska javnost. Koliko dana novčanog jaza treba financirati (npr. Analiza novčanog jaza povezana je sa sastavljanjem izvještaja o novčanom toku.za donošenje odluka o financiranju. «interne analize» . koristiti se javno dostupnim podacima. prije svega kratkoročnim efektima koje mogu imati dugoročne. a sve zato da se dugoročni i trajni cilj povećanja glavnice ne ugrozi. Kada je riječ o analizama. korelacija između prihoda i novčanog jaza)? 2. njihovu kontrolu i projekcija budućeg toka novca te 2. stranica 16 . odnosno u kojoj je vezi s povećanjem prodaje (prihoda). sa stanovišta izrade ovog rada. te tako i s utvrđivanjem slobodnog novčanog toka radi analize likvidnosti i solventnosti poduzeća. S obzirom da dostupnost internih i često povjerljivih podataka poslovnoj konkurenciji i kreditorima je dosta otežana i često nikakva. analizom novčanog jaza potrebno je osigurati donošenje pravilnih odluka o visini povećanja prodaje koje neko poduzeće može podnijeti u određenom trenutku i pod određenim pretpostavkama. pa čak trajne i dalekosežne posljedice. «eksterne analize» . potrebno je znati iznos glavnice (NOVČANI JAZ). Koji je trošak financiranja novčanog jaza (npr.za internu upotrebu kod donošenja odluka i pripremaju se za interne procjene odluka.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

Analizom likvidnosti procjenjuje se kratkoročno rizik nepodmirivanja kratkoročnih (tekućih) obveza. Osnovna veličina za praćenje i ocjenu likvidnosti je novčani tok od poslovnih aktivnosti. Radi jednostavnosti analize koristit će se izračun operativnog novčanog toka (operativni cash-flow) u skladu s metodologijom prije navedenom. Radi ocjene likvidnosti, u ovom radu korištene su veličine novčanog jaza i pokazatelja likvidnosti, zajedno s veličinama novčanog toka u odnosu na neke druge pokazatelje.

Analiza solventnosti usmjerena je na kapitalnu strukturu u cilju ocjene dugoročnog rizika od povrata od ulaganja.

Pitanja, kao što su zaduživanje emisijom ili iz kredita, investiranje, servisiranje dugova, ostvarivanje povrata od ulaganja većeg od troškova zaduživanja, jesu pitanja dugoročne solventnosti za čiju je analizu ishodište u novčanom toku od poslovne aktivnosti i slobodnom novčanom toku. Koliko novca ostaje za ulaganje u rast poduzeća, servisiranje dugova i isplate dividendi, ukazuje slobodni novčani tok.

Vidljivo je da je, kratkoročno gledajući, utjecaj novčanog jaza na likvidnost poduzeća veći nego na solventnost.

Ovdje se spominje i ocjena kvalitete dobiti u analizi prodaje u odnosu na sveukupnu ostvarenu dobit, zatim ocjena kapitalnih izdataka u odnosu na vrste primitaka i s tim povezana mogućnost financiranja i investiranja kapitalne imovine, kao i ocjena povrata novčanog toka radi utvrđivanja novčanog toka po dionici ili udjelu, povrata na ukupnu imovinu, obveze i kapital (u biti se radi o novčanom izrazu rentabilnosti).

Sveukupno, pobrojene analize dio su ocjene ukupnog financijskog položaja nekog poduzeća u svom okruženju.

stranica 17

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

1.3.

CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA

Kako je ranije rečeno, ovdje se promatra turistički sektor na uzorku najvećih društava u grani Hoteli i restorani za godine 2001.-2004. u Republici Hrvatskoj.

Cilj je promotriti utjecaj ukupnog financijskog položaja i aktivnosti tih društava na novčani jaz i profitabilnost unutar uzorka najboljih prihodovnih društava u grani Hoteli i restorani radi uspostavljanja modela utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Nadalje, cilj rada je analizirati utjecaje i korelacije vezane uz novčani jaz unutar prihodovno najjačeg dijela hrvatskog turističkog sektora.

Radi potvrde hipoteza ovog magistarskog rada koristit će se sljedeće metode: • Analitičke metode: za uočavanje rezultata i trendova poslovanja unutar prihodovno najjačeg dijela hrvatskog turističkog sektora u razdoblju 2001.-2004. • Komparacijske metode: usporedbom rezultata ispitat će se razlike i sličnosti u poslovanju po razdobljima i unutar sektora na odabranom uzorku • • Statističke metode: za obradu podataka na odabranom uzorku Induktivne metode: za postavljanje modela djelovanja financijskog položaja na novčani jaz i profitabilnost

Ovaj magistarski rad ima za cilj dati znanstven doprinos sustavu visokog obrazovanja, nadležnim državnim institucijama iz turističkog i financijskog sektora, sadašnjim i budućim vlasnicima i upravljačima hrvatskih hotela i cjelokupnoj hrvatskoj turističkoj industriji, kao i doprinos poslovnoj zajednici, prije svega dugoročnim i kratkoročnim kreditorima turističkog sektora kroz predstavljanje rezultata analize novčanog jaza te modela utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost iz razdoblja 2001.-2004., što predstavlja godine obnove i novog zamaha u hrvatskom turizmu.

stranica 18

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

Hipoteze magistarskog rada glase kako slijedi: • • • • • •

zaduženost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost; stabilnost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost; likvidnost utječe na novčani jaz i profitabilnost; aktivnost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost; model novčanog jaza se može konstruirati i primijeniti; model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na profitabilnost može se konstruirati i primijeniti.

1.4.

PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA

U obzir se uzela veličina prihoda, pa se iz omjera ukupnog prihoda uzorka te ukupnog prihoda razreda Hoteli i restorani dobivaju sljedeći rezultati: • • u 2003. godini taj je omjer nešto veći od 43%, u 2004. godini taj je omjer nešto veći od 42%.

Konzistentnost u veličini ukupnog prihoda unutar samog uzorka također je visoka. Naime, promjena ranga nije velika, gledano horizontalno i vertikalno.

U Tablici 1. na sljedećoj strani moguće je vidjeti točnost ovih tvrdnji (vidjeti vezu u Prilozima, BON-1).

U analizi financijskih izvještaja koristila se najviše horizontalna analiza i analiza pomoću pokazatelja, te u određenoj mjeri trend analiza. Vertikalna analiza koristila se kod promatranja i komentiranja rezultata unutar cijelog uzorka.

stranica 19

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. a od čega se 36 društava pojavljuje u prvih 50 u navedenom razdoblju. magistarski rad Kod uzorkovanja nije korištena metoda slučajnog odabira.) stranica 20 . dok se pak u nastavku može vidjeti tablica s ukupnim prihodima (Tablica 1. za granu djelatnosti Hoteli i restorani.-2004.. Metodologija izračuna financijskih pokazatelja koji su predstavljali elemente modela temelji se na podacima dobivenim od Fine za najboljih 50 društava po prihodima u razdoblju 2001.-2004. Na kraju rada može se vidjeti u prilozima BON-1 obrazac dobiven od Fine koji pokazuje sumarne podatke grane. nego se ciljano odredio uzorak od najvećih 50 društava po prihodima u razdoblju 2001. Razlog za ovakav uzorak je što se htjelo provjeriti istinost hipoteza za vodeća turistička društva.

magistarski rad Tablica 1.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Ukupni prihodi unutar uzorka u razdoblju 2001. i pozicija društva unutar uzorka u kunama stranica 21 .-2004.

koeficijent obrtanja sredstava s jedne strane bitno utječe na likvidnost i financijsku stabilnost. OCJENA FINANCIJSKOG POLOŽAJA. zaduženosti i stabilnosti usmjereni na mjerenje (ocjenjivanje) sigurnosti poslovanja. odnosno ocjenjuje kvaliteta poslovanja. misli se dakle na ukupne podatke svih poduzeća nekog sektora. Ako se govori o položaju grane djelatnosti.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. a s druge strane direktno utječe i na rentabilnost poslovanja. profitabilnosti i investiranja su zapravo pokazatelji uspješnosti (efikasnosti) poslovanja. Što se tiče pokazatelja aktivnosti. Može se reći da kada se govori o financijskom položaju nekog poduzeća. pokazatelji sigurnosti i uspješnosti su suprotstavljeni. kao i pokazateljima uspješnosti. Najznačajniji nositelji takvih podataka su financijski pokazatelji dobiveni u postupcima financijske analize. Znači. U kratkom roku. To su pokazatelji koji opisuju financijski položaj poduzeća. stranica 22 . LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA Radi daljnjeg izlaganja. pokazatelji ekonomičnosti. U tom kontekstu temeljni kriteriji dobrog poslovanja su sigurnost i uspješnost. sigurnost uvjetuje uspješnost i obrnuto. Naime. u pravilu. pomoću pokazatelja se mjeri. onda se govori o sintetizirano promatranim podacima o kvaliteti poslovanja. odnosno gospodarskom sektoru. magistarski rad 2. dugoročno gledajući. oni se mogu smatrati i pokazateljima sigurnosti. Ipak. potrebno je definirati što je to financijski položaj. S druge strane. Tako su pokazatelji likvidnosti.

U daljnjem izlaganju dat će se rezultati i ocjene pokazatelja sigurnosti kao ocjena financijskog položaja na odabranom uzorku da bi se dala ocjena financijskog položaja. da iskazani gubitak nužno ne znači da novca nema. to jest.1. nemoguće ih je promatrati same za sebe. PLANIRANJE i KONTROLA.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Definicija pokazatelja zaduženosti Pokazatelji14 zaduženosti mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora. L. Računovodstvo i financije. Naime.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA. To pogotovo dobiva na značenju u uvjetima smanjene likvidnosti. kao i obrnuto. već u odnosu na neki trend u poslovanju (horizontalna analiza). L. Citirano: Žager.1. pokazatelji su racionalni brojevi. 4/2001. 14 stranica 23 . Računovodstvo i financije. a najčešći su15: • • • koeficijent zaduženosti. 15 Citirano: Žager. 2. Stoga je potrebno koristiti se uz pokazatelje nastale na bilanci i računu dobiti i gubitka i pokazateljima nastalim na temelju izvještaja o novčanom toku.1. osim ranije navedenih temeljnih pokazatelja. 2. kao i pokazatelji koji se temelje na tom izvještaju. poznato je da ostvarena značajna dobit ne znači i dovoljno novca na raspolaganju. Znači. OCJENA ZADUŽENOSTI Analizom pokazatelja zaduženosti na predmetnom uzorku dat će se ocjena zaduženosti kao prvog faktora u ocjeni financijskog položaja. magistarski rad Nadalje. odnosno promjene u strukturi (vertikalna analiza). 4/2006.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA. odnosno sigurnosti hrvatskog turističkog sektora. za potrebe analize može se koristiti i izvještaj o novčanom toku. koeficijent vlastitog financiranja i koeficijent financiranja. odnosni. U suvremenim uvjetima.

Ciaran: KEY MANAGEMENT RATIOS. Dodatno. 2. Pitman publishing: Financial Times. magistarski rad Ovi se pokazatelji formiraju na temelju bilance. stranica 24 . Zbog statičkog karaktera bilance ti pokazatelji nazivaju se još i pokazateljima statičke zaduženosti. How to analyze. 1996.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Pritom se pod strukturom kapitala razumije odnos vlastitog kapitala (glavnice) i tuđeg kapitala (obveza).1. U daljnjem izlaganju prikazat će se i rezultati odnosa duga i glavnice te pokrića kamata. UFO/aktiva i UFO/prihodi i ukupnih obveza s aktivom i prihodima. Ocjena i izračun zaduženosti: Koeficijent zaduženosti Svrha izračuna ovog pokazatelja je da se vidi udio financiranja ukupne imovine iz tuđih sredstava. izračunava se kao: Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ ukupna aktiva. KFO i DFO) te omjeri: ukupnog financijskog duga i EBITDA (UFO/EBITDA ili kao FD/EBITDA). 16 Vidjeti više kod Walsh. Općeprihvaćeno. Oni pokazuju strukturu kapitala društva na određeni dan (datum bilance). Bitno je kod izračuna znati što se uzima u obzir u smislu duga i imovine17. compare and control the figures that drive company value. a ujedno ga i neki autori smatraju takvim16. U nastavku se daje sažeti prikaz koeficijenta zaduženosti na uzorku. London.2. koji se u bankarskoj praksi pokazao najboljim. što znači da je njihov zbroj jednak 1 ili 100%. kratkoročni i dugoročni financijski dug (UFO. u razmatranje su uzeti pokazatelji: • • • • ukupni. Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja međusobno su komplementarni. Kod ocjene zaduženosti u ovom radu izračun koeficijenta zaduženosti korišten je za potrebe modeliranja.

3 33.401.899 39.733. 33. godinu: 33.440.282.607. kao i bankarski odjeli koji sudjeluju u postupcima odobravanja rizika u hrvatskim poslovnim bankama. prosječno gledano.726 13. uzorak ukazuje da je prosječna zaduženost hrvatskog turističkog poduzeća.664.68 2004. godinu daje se u sljedećoj tablici: Tablica 3.691 19.04. Može se reći da. 18 Sve tablice temelje se na izračunima prema podacima dobivenim od Fine za razdoblje 2001-2004. Vrijednost ukupne imovine Kapital i rezerve Ukupne obveze Koeficijent zaduženosti 28.909 11.618. 2003.965 40.92 KOMENTAR: Prosječni koeficijent zaduženosti na odabranom uzorku kreće se na razini 32. Koeficijent zaduženosti uzorka18 Svjetski prosjek za 2002.8 u analiziranom razdoblju. Za definiranje svih pokazatelja korištenih u radu konzultirana je navedena domaća i svjetska literatura. i 2004.332.19 Prosjek grane u Hrvatskoj za 2003. magistarski rad Tablica 2.654.213. 17 stranica 25 . i 2004. u grani Hoteli i restorani. Koeficijent zaduženosti grane za 2003. na razini od oko 1/3 od ukupne aktive (pasive).294.902.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.808 17. Ostale 2/3 se financiraju iz vlastitog kapitala.

od njih 36 gledano kroz godine. ICON Group Ltd. vidljivo je da je medijan u razmatranom uzorku uvijek ispod srednje vrijednosti. vidljivo je da gornji prihodovni razred snažno utječe na rezultat uzorka još i više kroz promatrano razdoblje (pojačava svoj utjecaj). to predstavlja odstupanje od oko 19.5% (2004. Financial Returns: Profitability Ratios stranica 26 .icongrouponline.3 – 33. Kako su u uzorku 36 trgovačkih društava. a sve ovo provjera je broja ocjene trenda (RASTE/PADA) 19 Izvor: www. Također. Veći broj društava koji imaju veću zaduženost od prosječne. Ujedno je prosječni koeficijent zaduženost u padu.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.4% od svih 36 promjena najmanja je promjena (minimum) ona od -94.9% (2003.8% (takvih je društava oko 1/3 u ukupnom uzorku).). svi maksimumi su u porastu. što vrijedi za 19 društava u uzorku od 36. © 2002. godini nego rezultat uzorka. a najveći je porast 236% (maksimum) postoji 19 pozitivnih promjena (povećanje koeficijenta zaduženosti u razdoblju) i 17 negativnih promjena (pad). Zadnja kolona prikazuje nekoliko stvari: • • • prosječna promjena svih promjena (prosjek 36 promjena u razdoblju) je 7.1% (što je najveći pad). Kad se zna da postoji odstupanje od rezultata grane. a svi minimumi u padu.com.) ili 25. i 2004. znači da postoji manji broj društava čija se zaduženost kreće iznad 32. Nadalje.. a to ima 1/3 uzorkovanih društava. a 13 ili 14 iznad prosjeka. magistarski rad Kako je stvarni rezultat grane lošiji u 2003. 22 ili 23 su iznad prosjeka.

1%. što je nešto više od prosjeka uzorka (za oko 7%). Prosječna zaduženost u 2003. zanemarujući činjenicu da podaci nisu iz istog razdoblja).Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Rang prosječne zaduženosti Prema gore prikazanim podacima. i 2004. može se reći da je gornji prihodovni razred zadužen ispod prosjeka zaduženosti uzorka (prosječna vrijednost prosjeka 12 društava je 19. magistarski rad Tablica 4. i 2004. što je daleko bolji rezultat od rezultata uzorka te više nego dvostruko manji rezultat zaduženosti populacije – cijele grane za 2003. stranica 27 . U nastavku se daju rezultati ostalih pokazatelja zaduženosti. odnosno 41%. godini je 40%..

stranica 28 . Izračunava se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka. Formule su: Pokriće kamata = (Dobit prije oporezivanja + kamate) / kamate i Koeficijent financiranja = Ukupne obveze / Kapital i rezerve. DEBTEQUITY RATIO). Ocjena i izračun zaduženosti kroz ostale pokazatelje Jedan od značajnih pokazatelja je i pokriće troškova kamata ili skraćeno pokriće kamata.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.3. a svrha mu je da pokaže koliko su puta troškovi kamata pokriveni bruto dobiti. Koeficijent financiranja izračunava se kao omjer glavnice i duga (tzv. magistarski rad 2. Što je pokriće veće. pa je to u smislu odobravanja kreditnog rizika zadovoljavajući trend. U nastavku se daje sažeti pregled pokrića kamata i koeficijenta financiranja na uzorku.1. zaduženost je manja.

isključena su dva društva iz interpretacije rezultata (ANITA d.com). pa je broj uzorkovanih društava ovdje 34. a maksimumi u porastu.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Razlog ovome je što rezultat bruto dobiti uzet iz određenog AOP-a iz financijskih izvještaja korištenih za izračun. Ujedno.icongrouponline. Ova je pogreška zanemarena kod izračuna rentabilnosti.44 (izvor je www.00 znači da kod društva ne postoji pozitivan rezultat. i MASLINICA d. Pokriće kamata20 Općenito gledajući. 20 stranica 29 . minimumi su u padu. Zbog velike pogreške u rezultatu. broj natprosječnih je jako malen (od 3 do 7).o. Svjetski prosjek za pokriće kamata iznosi 114.o.). magistarski rad Tablica 5. treba reći da rezultat pokrića od 1.o.o. te time interpretacija ovako prikazanih rezultata gubi na važnosti.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Odnos duga i glavnice (Koeficijent financiranja)21 21 Svjetski prosjek iznosi 33. stranica 30 .com.icongrouponline.04. magistarski rad Tablica 6. izvor je www.

o. KFO i DFO) (UFO/EBITDA ili FD/EBITDA).).22 U nastavku je prikaza omjer financijskog duga (računovodstveni pojam: obveze) i EBITDA. a to je u bankarskoj praksi pokazatelj odnosa ukupnog financijskog duga i dobiti prije poreza i amortizacije. stranica 31 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.o. broj godina u kojem će se vratiti kredit.1. UFO/aktiva i UFO/prihodi i omjer ukupnih obveza s aktivom i prihodima.3. a to su: • • • • ukupni. 2. često je u praksi potrebno sagledati i neke dodatne pokazatelje zaduženosti. To objašnjava činjenicu da banke vrlo rijetko odobravaju investicijske kredite na rok dulji od 5 godina. Najdulji rok u Hrvatskoj može biti do 10 godina. Već je u uvodu nešto rečeno o pokazateljima koje se temelju na EBITDA. prosječni životni vijek poslovnog subjekta je 7 godina. Omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA daje. iako vrlo rijetko. Treba istaći da je u praksi kod investitora omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA vrlo često diskriminatoran.d. i MASLINICA d. Naime.1. U nastavku će se više pažnje pridati ocjeni zaduženosti kroz taj pokazatelj i druge. Kombiniranjem podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka dobije se pokazatelj naziva faktor zaduženosti. kratkoročni i dugoročni financijski dug (UFO. Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduženosti Da bi se kvalitetno dala ocjena zaduženosti. magistarski rad KOMENTAR: Iz razloga pogreške u interpretaciji ovdje su u oba slučaja (gornje dvije tablice) isključena dva društva iz uzrokovanja (BORIK d. Na sličan način mogu se prokomentirati rezultati kao i rezultati za pokriće kamata dan u fusnoti. ne može se dati cjelovita ocjena bez sagledavanja oba izvještaja – i bilance i računa dobiti i gubitka. Poželjno je da taj koeficijent bude manji od 5 u smislu odobravanja kreditnog rizika. 22 Prema iskustvima banaka iz zemalja OECD. uz uvažavanje primjedbi iz uvoda oko ovog pokazatelja. kako je već navedeno u uvodu ovog poglavlja.

kao i to da je gornji (1. dugoročnog i kratkoročnog financijskog duga.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. ovo je očekivan rezultat. Prikaz ukupnog. magistarski rad Tablica 7. u HRK Tablica 8. stranica 32 . dugoročnog i kratkoročnog financijskog duga . Gledajući sa strane kreditora i aspekta prihvatljivosti rizika. te da se njegov udio povećava u ukupnom financijskom dugu.) razred zadužen kao druga dva.udjeli Ukupni financijski dug predstavlja zbroj svih kratkoročnih i dugoročnih obveza prema financijskim institucijama. Prikaz ukupnog. KOMENTAR: Vidljivo je da u ukupnom financijskom dugu prevladava dugoročni karakter kroz cijelo razdoblje.

magistarski rad Tablica 9. Prikaz omjera financijskog duga s EBITDA Tablica 10.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima Tablica 11. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima stranica 33 .

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. prihodima i aktivom. Ovakvi pokazatelji daju kreditorima mogućnost da je rizik novog dugoročnog zaduženja prihvatljiv jer je pokazatelj UFO/EBITDA ispod 5 (prosjek raste s 0.1-3. Omjer financijskog duga i aktive prosječno gledajući vrlo je stabilan. prikazuju slične odnose unutar uzorka: najjača prihodovna društva imaju najbolju pokrivenost financijskog duga s EBITDA. zanemarujući ovdje činjenicu ostalih pokazatelja koji se uzimaju kod procjene prihvatljivosti svih vrsta rizika.2. Prikaz omjera financijskog duga s aktivom Tablica 13. standardno prihvaćanje vremenskog roka u bankama za novu investiciju je 5 godina (UFO/EBITDA).-13.2 na 2. stranica 34 . uključujući i rizik regulatarnog okvira u kojem banke posluju. Naime. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s aktivom KOMENTAR: Tablice 9.4). magistarski rad Tablica 12. a UFO/prihodi je unutar ranga 1.

može se reći da subjekt poštuje načelo zlatnog financiranja. = ((Vlastiti kapital + Dugoročne obveze)/ Dugotrajna imovina) * 100. odnosno kratkoročnih izvora. Dodatak kod ocjene i izračuna zaduženosti: ocjena stabilnosti Iako ne spada u skupinu pokazatelja zaduženosti. stranica 35 . odnosno dugom. a kratkotrajna iz kratkoročnih te dijela dugoročnih (u slučaju pozitivnog radnog kapitala). Time što se provjerava kako se neko društvo financira iz dugoročnih. Vjerovnicima i investitorima ovaj pokazatelj govori razumije li menadžer za financije subjekta kako upravljati imovinom.3.1. magistarski rad 2. uvijek je dobro.2. = (Vlastiti kapital/ Dugotrajna imovina) * 100. U slučaju da je pokazatelj veći od 1. osobito za menadžment. s tim da je u praksi češće korišten pokazatelj sa širim obuhvatom – koeficijent pokrića II. Pokriće II. postoji zlatno pravilo financiranja koje glasi da se dugotrajna imovina treba financirati iz dugoročnih izvora.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. U nastavku se daje pregled za oba pokazatelja. U praksi se koriste dva pokazatelja za ocjenu stabilnosti: Pokriće I. Naime. za potrebe rada reći će se nešto o ocjeni stabilnosti financiranja.

magistarski rad Tablica 14. KOMENTAR: • broj društava s natprosječnim pokrićem financiranja za oba koeficijenta pada. Koeficijent pokrića I. Tablica 15. kao i gotovo svi ostali pokazatelji stranica 36 . Koeficijent pokrića II. iako prosječna vrijednost raste.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Stabilnost – Pokriće II.00 max. po razredima Tablica 17. max. median 60. dok kod pokrića II. Može se reći da se razlike između vrijednosti maksimuma povećavaju u odnosu na minimume i srednju vrijednost u toku razdoblja.00 min. Graf 1.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. ili gornji). U slučaju da se grafički želi prikazati tendencije unutar uzorka. stranica 37 . pa se i na ovaj način vidi da se vrijednosti lagano povećavaju u korist jačih i boljih društava.00 average (PROSJE ČNO) 140.00 Razlika između AVG i MED St.00 count . to bi izgledalo ovako za koeficijent stabilnosti – Pokriće II. min. 180. 2.00 2001. Stabilnost .00 160.koeficijent Pokriće II. po razredima Vidi se da kod pokrića I. Jednom riječju. to vrijedi samo za najjači prihodovni razred (1. Koeficijent pokrića I. magistarski rad Po razredima to izgleda ovako: Tablica 16.ispod prosjeka 40. 3.devijacija 20. 3. 100.00 80.00 0. 2002. 2004.iznad prosjeka count . 2. gornji i srednji razred imaju natprosječno pokriće. bolje upravljanje imovinom i dugom koncentrira se kod boljih društava. Koeficijent pokrića II.00 min max 120. 2003.

ispituje se statistička značajnost tih veza (T-test). glavnice. magistarski rad 2. a dodatno u Tablici 19. prihoda i rashoda s financijskim pokazateljima. Korelacije po godinama i prosječno za ocjenu zaduženosti i stabilnosti stranica 38 .1. Korelacije i značaj pokazatelja zaduženosti Potrebno je istražiti jakost veze međusobnih utjecaja pokazatelja zaduženosti i raznih ekonomskih kategorija (Tablica 18. U nastavku se daje sažeti pregled korelacija raznih stavaka imovine. Tablica 18.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.4. kao i pripadajući T-test.). duga.

magistarski rad Tablica 19.03) stranica 39 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. uzorak N = 36. gdje je r koeficijent korelacije • bojom su označena polja čiji su rezultati statistički značajni (za broj stupnjeva slobode od 34 apsolutna vrijednost rezultata t-testa mora biti veća ili jednaka 2. broj stupnjeva slobode N-2 = 34 Formula za T-test – ispitivanje statističke značajnosti korelacijskih veza t = r * √ (N-2) / √ (1 – r2). T-test za korelacije iz prethodne tablice.

od ostalih pokazatelja jači stupanj korelacije nalazi se kod KFO (kratkoročnih financijskih obveza) u odnosu na pokazatelje novčanog toka nego kad se gleda DFO. aktivom. statistički značajni rezultati za UFO su: prihodi. za DFO: prihodi. ROT i ROA ii. ROE za ukupni kapital. rashodima i imovinom ii. dok je s pokazateljima novčanog toka slaba korelacija i. DFO i KFO s prihodima. radni kapital i ROA. za KFO: prihodi. za razliku od pokazatelja profitabilnosti (ROE. treba istaći jaku korelaciju pokazatelja UFO. radni kapital i EBITDA. iii. prihodima i rashodima i. ROT) – zanimljivo da to nije slučaj s neto dobiti i EBITDA i. aktiva. statistički značajni rezultati za UFO/EBITDA su: ROE uk i ROA d. neto dobiti.) je srednje jako pozitivno korelirano s pokazateljima novčanog jaza. OCF. koeficijent zaduženosti ima slabu korelaciju s pokazateljima novčanog toka te srednje jaku korelaciju (uglavnom negativnu) s pokazateljima profitabilnosti te prihodima. ROE ukupno stranica 40 . ROA. statistički značajni rezultati su za pokriće II. rashodi. OCF. imovinom. dok za pokazatelje novčanog jaza ima vrlo slabu korelaciju i. rashodi. SNT1. magistarski rad Rezultati su zanimljivi i višeslojni u tumačenju: a. rashodi. pokazatelj stabilnosti (Pokriće II. aktiva. a srednje slabo s pokazateljima profitabilnosti te gotovo nikako s novčanim tokom. novčani jaz (broj dana). statistički značajni rezultati za koeficijent zaduženosti imaju korelacije s prihodima. dok UFO i DFO na profitabilnost (doduše. rashodima i imovinom. aktiva i ROA iv. EBITDA. pa se iz ovog može zaključiti da kratkoročni financijski dug obveze) ima efekt više na novčani tok (OCF).Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. pokazatelj UFO/EBITDA ima srednje jaku korelaciju s pokazateljima profitabilnosti. samo no ROA) c. nema statistički značajne korelacije za rezultate novčanog jaza b.: radni kapital.

Pregled trendova i komentar U nastavku se daje sažeti presjek trendova pokazatelja zaduženosti.1. odnosno PADA • St. Zaključak ocjene zaduženosti te preporuke vjerovnicima i investitorima Kod davanja zaključne ocjene i davanja eventualnih preporuka išlo se putem analize trenda u analiziranom razdoblju. – oznake za minimum (min 2. Presjek svih trendova23 23 U tablicama su korištene oznake koje imaju sljedeće značenje: • average (PROSJEČNO) ili nekad i AVG – prosječna srednja vrijednost.1.1.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.devijacija – standardna devijacija. magistarski rad Dodatna opažanja Kad se uzorak postavi u tri tercila (razreda) rangiranih po veličini prihoda u 2004. i max. i min 3. to je veća prosječna zaduženost s tim da je gornji razred ispod prosječno zadužen (oko 20%-24%). Tablica 20. 2. srednji razred na razini prosjeka (oko 30%-32%) a donji razred iznad prosječno zadužen (oko 42%-50%) 2. kao i min 2. statistička mjera disperzije koja se tumači kao prosječno odstupanje vrijednosti obilježja od njegove aritmetičke sredine i izražena je u mjernim jedinicama obilježja stranica 41 . – oznake za vrijednosti maksimuma • median – vrijednost medijana • count – brojač (iznad prosjeka predstavlja broj društava s vrijednostima većim od aritmetičke sredine. godini od većeg prema manjem prihodu. kao i max 2.5. U nastavku ovog prikaza zanemarit će se pokazatelji stabilnosti za ocjenu zaduženosti. dobiju se sljedeći rezultati: • prosjek zaduženosti po godinama i po razredima prate pad prihoda iz višeg u niži razred na način da što je prosječno prihodno slabiji razred.5. ispod prosjeka – analogno). count RASTE i count PADA je brojač društava s trendom RASTE. bio bi drugi po redu minimum) • max. 3. aritmetička sredina • min.

00 80. stranica 42 . Kako će kod modeliranja koeficijent zaduženosti uzeti kao relevantan. Drukčije rečeno.ispod prosjeka Razlika između AVG i MED St.iznad prosjeka count .00 2001. 3. što se može vidjeti i na Grafu 2. median 40. Potvrda ove tvrdnje je da maksimumi rastu. dok se ekstremi šire. dok minimumi pada. gornji prihodovni razred ima od 12 društava njih 8 s povećanjem zaduženosti.00 max.00 count .00 10. financijski dug raste. 2. Zaduženost – koeficijent zaduženosti Koeficijent zaduženosti 100.00 70. 60. max. To dokazuje da je prosječna imovina povećana. može se zaključiti da je prosječna zaduženost u padu unutar uzorka. 2002.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.devijacija 30. 2004.00 20. min.00 90. 2003.00 0. 2. 3. Vidljivo je da postoji povećanje stupnja disperzije (standardna devijacija i razlika između AVG i MED).00 average (PROSJEČNO) min max min. magistarski rad KOMENTAR: Iako se prosječni koeficijent zaduženosti smanjuje.00 50. pa tako dolazi do disperzije. Graf 2.

onda je zanimljivo primijetiti da društva s većim prihodima imaju povećanje zaduženosti i povećanje pokazatelja profitabilnosti. ne može se na temelju korelacija pokazatelja zaduženosti i novčanog jaza. njega će se u daljnjem tijeku rada uzeti u obzir. izuzev pokojih godina. Dodatno. Pokazatelj profitabilnosti ROE za vlastiti kapital (samo glavnicu) nije pogodan za tumačenje jer nije statistički značajna nijedna od korelacija u prikazanoj matrici. reći da postoji statistički značajan rezultat koji bi opisao povezanost zaduženosti i novčanog jaza.. Sve ovo moglo bi indicirati na tvrdnju da bolji imaju veće prilike postati još bolji. Stoga se u modeliranju novčanog jaza ne može uzeti u obzir ikoji od pokazatelja zaduženosti.2. vidljivo je da: otplata glavnice kredita (ponajviše kroz pokazatelje koeficijent zaduženosti i UFO/ EBITDA) nije upitna otplata kamate nije upitna (pokriće kamate) stranica 43 .5. Preporuke vjerovnicima i investitorima Na temelju Tablice 20. magistarski rad Ako se ovo poveže s korelacijom između koeficijenta zaduženosti i pokazatelja profitabilnosti. nego jedino pokazatelj stabilnosti pokriće II. Presjek svih trendova. kao i dosad izloženih ocjena zaduženosti kroz ovaj rad. ako se gleda s motrišta kreditora. Kako rezultati T-testa i već ranije navedena bankarska praksa ukazuju da je koeficijent zaduženosti najviše od ostalih pokazatelja statistički značajno koreliran s pokazateljima profitabilnosti. koji ionako nije pravi pokazatelj zaduženosti. 2. izuzev pokazatelja stabilnosti.1. ali ne i za razdoblje.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

25 Preuzeto: Gulin. 3/1998. 4/2001. 24 Preuzeto: Žager. Ovdje je potrebno istaći nekoliko konstatacija: averzija prema riziku je drukčija kod svakog ulagača.1.2. trebala bi ići u manje rizična ulaganja u gornji prihodovni razred ovog sektora (razumijevanje ovog pojma opisano u ovom radu). D.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7. Ocjena likvidnosti 2.2. PLANIRANJE i KONTROLA. fundamentalnoj i tehničkoj analizi. Računovodstvo i financije. Računovodstvo i financije. 2. 3/2000. ovdje je potrebno istaknuti da se u ovaj rad ne može koristiti kao preporuka za bilo kakva ulaganja. s obzirom na averziju prema riziku. odnosno da svaki pojedini investitor sam preuzima odgovornost ako slijedi bilo kakve zaključke iznesene u ovom radu. pokazatelj odnosa cijene i zarade P/E) Razumijevajući diferencirane sklonosti ulaganja i želje za nagradom. razne vrste trgovanja na burzi koje počivaju na tzv.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7. stranica 44 . Računovodstvo i financije. pa prema tome i sklonost ulaganju da je kod pojedinačnog ulaganja bitno imati aktualne podatke na temelju kojih se i donosi odluka o ulaganju nije dovoljno odlučiti se u ulaganje na temelju samo jednog ili jedne vrste pokazatelja da u radu nije izložen određena skupina pokazatelja bitnih za dioničare (npr. D. Računovodstvo i financije.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. L. pa s obzirom na to i na moguće različite načine vrednovanja. D.24 Može se reći da postoje tradicionalni25 pokazatelji likvidnosti i pokazatelji novčanog toka za ocjenu likvidnosti26.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU – PRIMJENA MRS 7. magistarski rad Eventualna daljnja ulaganja.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA. 26 Korištena literatura (vidjeti također dodatno sve vezano uz novčani tok): Gulin. 3/1998. Gulin. Definicija pokazatelja likvidnosti Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost subjekta da podmiri svoje dospjele kratkoročne obveze.

i Myers. stranice 819-849. R.2. ili brze likvidnosti = (kratkotrajna imovina . 4/2006. McGraw-Hill/Irwin. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I. tzv.valuebasedmanagement... Svrha je procijeniti koliko u najkraćem mogućem roku subjekt može podmiriti svojih obveza koje dospijevaju u kratkom roku.zalihe)/ kratkoročne obveze*100 koeficijent likvidnosti III. 2.com ili Brealey. L. pogotovo u smislu shvaćanja novčanih agregata. 27 Za drukčije izračune vidjeti www.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA. Likvidnost I. poglavlje 29. magistarski rad Dok su prvima osnova bilanca i račun dobiti i gubitka. Računovodstvo i financije.kratkoročne obveze b) pokazatelji novčanog toka za ocjenu likvidnosti • • novčano pokriće tekućih obveza = novčani tok od poslovnih aktivnosti / prosječne tekuće obveze novčano pokriće kamata = novčani tok od poslovnih aktivnosti / rashodi od kamata U nastavku rada dat će se ocjena likvidnosti turističkog sektora na danom uzorku putem pokazatelja navedenih pod a) i b). C.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.investopedia.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE. A. u ovom radu koristi se pokazatelj ili koeficijent ubrzane likvidnosti. U ovom su se radu koristili sljedeći pokazatelji: a) tradicionalni • • • • koeficijent likvidnosti I.net ili www. New York. ili ubrzane likvidnosti = (novac/ kratkoročne obveze)*100 koeficijent likvidnosti II. stranica 45 . Žager.2. drugima je osnova izvještaj o novčanom toku. 2003.27 Iako ima više načina izračuna ovog pokazatelja. S. ili opće likvidnosti = kratkotrajna imovina/ kratkoročne obveze*100 radni kapital = kratkotrajna imovina .

stranica 46 . Ocjena ubrzane likvidnosti KOMENTAR: • • Prosječni koeficijent likvidnosti I.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.. broj društava kojima pada je 22 • Najveći ekstremi nastaju za prosječnu vrijednost. u odnosu na 2004. što dovodi do zaključka da se gornji razred društava po veličini koeficijenta sužava • • Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti po godinama iznosi 39. magistarski rad Tablica 21. što je protumačeno i brojem društava koje imaju natprosječni koeficijent likvidnosti 1. minimum i maksimum u 2003.32 Broj društava kojima se u uzorku povećava koeficijent likvidnosti I. po godinama pada. mjereno promjenom s kraja na početak razdoblja 2001.-2004. je 14. a on je manji (varira od 7 do 9 po godinama) • Medijan te prosječni maksimum 2 i maksimum 3 također padaju. kao što padaju minimum i maksimum u tom razdoblju Razlika između prosječnog koeficijenta i medijana uvijek je pozitivan u svim godinama.

2. 2003. L.28 Ovaj pokazatelj proširuje prethodni te uključuje i potraživanja..00 300. najslabija godina po likvidnosti I.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA. 28 stranica 47 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Graf 3.00 600.00 400. 2003. U nastavku se daje pregled brze likvidnosti na uzorku.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE. onda je jasno da gornji razred brze likvidnosti unutar sebe smanjuje razlike. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II. na kojem je dobro vidljivo da je 2003. New York. Žager. a isključuje zalihe. Ekstremi prosječne vrijednosti. McGraw-Hill/Irwin. najbolja godina. magistarski rad Općenito. minimum i maksimum u razdoblju. 4/2006.00 100.00 200. 2. S.3. A. 2004.00 2001. stranice 819-849. Kad se taj podatak komparira s podatkom da maksimumi (od 1 do 3) također padaju u razdoblju. average (PROSJEČNO) min Graf prikazuje prosječne vrijednosti. i Myers. minimuma i maksimuma 800. može se zaključiti da je stanje brze likvidnosti mjereno koeficijentom likvidnosti I..00 max 500. 2002. C. te da se broj društava čija je brza likvidnost natprosječna ujednačena u uzorku (od 7 do 9). Računovodstvo i financije. a 2004.00 0. se smanjuje.00 700. poglavlje 29. što znači da mjeri sposobnost plaćanja kratkoročnih obveza kroz raspoloživi novac i sva naplaćena potraživanja. Vidjeti literaturu: Brealey. R.

što je za razliku od likvidnosti I. Ocjena brze likvidnosti KOMENTAR: • Prosječna vrijednost. i 2003.. a u usporedbi s takvim brojem društava kod likvidnosti I. godina pada i dolaska na početnu vrijednost od 2001. godinu je ovakav: stranica 48 . taj je broj u porastu • Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi 157. Unutar grane koeficijent likvidnosti II. određeno poboljšanje.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. može se reći da su 2002. Kao zaključak. minimum i maksimum rastu u razdoblju. a uzorak je najujednačeniji u 2001. magistarski rad Tablica 22. kao i kod likvidnosti I. i 2004. dok maksimum 2 i 3 padaju Medijan je također u padu Broj društva s natprosječnim koeficijentom likvidnosti II. za 2003. godini (protumačeno brojem standardne devijacije). te 2004. a 2004. je uvijek konstantan: 11. je 19 u odnosu na 17 društava koje imaju pad – ovdje se može napomenuti da se u razdoblju s prosječnom vrijednosti praktično ništa nije dogodilo • • • Minimum 2 i 3 rastu.27. godine porasta. a broj društava s porastom likvidnosti II.

688.83 122. Za bolju analizu bilo bi korisno imati podatak o cijeloj populaciji Hrvatske. Iz gornje tablice vidi se kako je rezultat na uzorku bliži svjetskoj populaciji nego rezultat grane Hoteli i restorani u Hrvatskoj. U nastavku se daje pregled opće likvidnosti na predmetnom uzorku. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III. usporedbom podataka grane i uzorka vidi se kako najjača prihodovna društva grane ujedno imaju i bolju likvidnost od ostatka grane.66% 1. – svjetska populacija 2003.067.462 4. 3.634.121.03 174.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.643.95% 2004.2.079 551.397 64. misli se na sveukupni svjetski prosjek (ne samo ovog sektora ili grane). magistarski rad Tablica 23.438. 3.084 5174.75 178.35 138. a ne samo grane. u % Odstupanje Koeficijent II. Tablica 24.582 432.POPULACIJA Uzorak: koeficijent II. u % .4. Ocjena opće likvidnosti stranica 49 . Ocjena brze likvidnosti i usporedba uzorka s populacijom i svijetom Elementi Kratkotrajna imovina Zalihe Kratkoročne obveze Koeficijent II. Ipak.535.777.631.29 ili 129% Kad se govori o svjetskoj populaciji. 2.165 62.

196) za godine 2001.. stranica 50 . II. godini Broj društava čija je opća likvidnost veća od prosjeka varira od 11 do 12 po godinama unutar razdoblja Može se zaključiti da se opća likvidnost u uzorku smanjuje (prosječna vrijednost.397 74.631.165 73. Koeficijent likvidnosti III. i III.-2004. maksimumi) i sužava (medijan i minimumi). 3. kao i za drugih 18 u uzorku što pada u analiziranom razdoblju – gledajući po godinama. u populaciji u kunama Populacija Kratkotrajna imovina Kratkoročne obveze omjer 2003. pad nastaje u 2004.-2004.582 4.174.079 5. Tablica 25. nego za cijelu populaciju (73. S obzirom na dosad prezentirane ocjene likvidnosti po koeficijentima likvidnosti I. a minimum i maksimum raste Minimum 2 i 3 raste u analiziranom razdoblju.777.2004. javlja trend porasta • • U 2004. može se zaključiti da na opću likvidnost i tekuću likvidnost utječe visoka razina potraživanja koja se nalaze unutar kratkotrajne imovine.01 Napomena: svjetska populacija ima taj odnos na razini 187.535. 74) za godine 2003. padom se dolazi malo ispod razine na kojoj je bila likvidnost u 2001.121. 3. Stoga je potrebno dodatno promotriti likvidnost kroz pokazatelj novčanog toka – novčano pokriće.688. jer se do 2003. magistarski rad KOMENTAR: • • • U analiziranom razdoblju koeficijent likvidnosti III. Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti u razdoblju 2001.438.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. za opću likvidnost je 173..05 2004. pada..643. u odnosu na 2003. dok maksimum 2 i3 te medijan padaju Za 18 društava likvidnost raste. • Koeficijent opće likvidnosti bolji je na odabranom uzorku (152.

tj. raste 18 18 pada Novčano pokriće obveza pada 16 20 raste Ujedno.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. dok novčano pokriće obveza ima trend pada. visokog stupnja korelacije. (tekućim odnosom) Element (trendovi) Max Count RASTE Count PADA Median Likvidnost III. ima u 2003. magistarski rad Tablica 26. trendovi su slični. Prikaz novčanog pokrića obveza i usporedba s koeficijentom likvidnosti III. generalno gledajući. trend porasta. No. stranica 51 . pokazatelj Likvidnost III.

s standardna devijacija raste (visoka. a veća od prosjeka) stranica 52 . Ocjena radnog kapitala KOMENTAR: • • Radni kapital prosječno raste. ovdje će više riječi biti o samoj ocjeni. Tablica 27. magistarski rad 2.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Ocjena i izračun likvidnosti: Radni kapital Kako je već dosta toga rečeno u uvodu o radnom kapitalu.5.2. zajedno sa svim maksimumima. Za potrebe ovog rada radni kapital se izračunava kao: Radni kapital = Kratkotrajna imovina – kratkoročne obveze. dok minimumi padaju (osim minimuma 3) Broj društva s natprosječnim iznosom radnog kapitala pada s 19 na 14 u razdoblju. U nastavku se daje sažeti pregled izračuna na danom uzorku.

Kako su prvi znakovi promjene situacije uvijek najbrže vidljivi na likvidnosti. Analiza potraživanja stranica 53 .2.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. U nastavku se daje sažeti pregled trendova. ne smije se nikako podcijeniti takva ocjena. magistarski rad 2. Tablica 28. Sažetak i značaj ocjene likvidnosti Ocjena likvidnosti sastavni je dio ocjene financijskog položaja. Sažetak po pokazateljima Tablica 29.6.

U nastavku ovog poglavlja kod ocjene likvidnosti razmotrit će se i ocjena likvidnosti kroz novčani tok. 2. Koeficijent likvidnosti III.iznad prosjeka count .ispod prosjeka Razlika između AVG i MED 400 St. 3. min.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. 2. 2004. magistarski rad • • Gornji prihodovni razred ima niski prosječni udio potraživanja u kratkotrajnoj imovini Općeniti zaključak je.400 1.devijacija 200 0 2001. 2002. 2003. Likvidnost – Koeficijent likvidnosti III. U daljnjem tijeku rada u obzir će se uzeti koeficijent opće likvidnosti poznat još u literaturi kao tekući odnos. max. ako se uzmu u obzir tri prethodne tablice. 800 600 median count . ovdje se daje grafički prikaz likvidnosti na temelju tog pokazatelja.200 1. 1. da se likvidnost mjerena u uzorku pada (prosjek) i sužava (uzmu li se u obzir minimumi i maksimumi). 3. Graf 4. stranica 54 .000 average (PROSJEČNO) min max min. max. Kako se u nastavku rada kod modeliranja uzima pokazatelj opće likvidnosti kao relevantan.

Ovo načelo posebno je prisutno u poslovnim kombinacijama.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. tj.1. Dodatak ocjeni likvidnosti – Analiza novčanog toka U poslovnom svijetu vrlo je rašireno načelo «Cash is the king» («Novac je kralj»). U nastavku su izložene tablice kao prilog ocjeni likvidnosti kroz novčani tok.2. Analiza neto novčanog toka stranica 55 . Tablica 30. u procjeni budućih kretanja nikako se ne smije zanemariti budući novčani tok.6. magistarski rad 2.

Analiza operativnog novčanog toka stranica 56 . magistarski rad • • • Prosječni neto novčani tok je u padu.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. što znači da se disperzija u uzorku povećava (standardna devijacija) pad neto novčanog toka najmanji je u prvom razredu u razdoblju Tablica 31. kao i svi minimumi Maksimumi u padu. za razliku od maksimuma 1.

kuna Broj društava s natprosječnim operativnim novčani tok varira (od 14 do 16) Gornji prihodovni razred ima bolji novčani tok u razdoblju (kod gornjeg razreda gledajući i po godinama i prosječno se ne nalazi za 5 društava negativni operativni novčani tok) • • u razdoblju i po godinama porast i pad doživjelo je 18 društava broj društava koji ima negativni novčani tok mali je u uzorku (od 2 do 7) stranica 57 . Analiza promjena operativnog novčanog toka i rangova po razredima Tablica 33. Prikaz prosječnih vrijednosti operativnog novčanog toka • • • Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi oko 17.8 mil.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Tablica 32.

Analiza novčanog toka SNT1 stranica 58 . magistarski rad Tablica 34.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Tablica 35. osim likvidnosti I.2. rashoda i imovine s druge strane slično je i likvidnošću i pokazateljima novčanog toka.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. profitabilnosti i drugih iznosa. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti • • nema povezanosti između likvidnosti s jedne strane te prihoda. magistarski rad • potpuno drukčiju interpretaciju može se dati za novčani tok SNT1 2. i neto novčanog toka (zbog novca koji se javlja u obje varijable. odnosno kako pokazatelji likvidnosti te različite ekonomske kategorije imaju međusobni utjecaj. te kakav je statistički značaj tih veza (utjecaja). Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti na razne pokazatelje Za kraj ocjene likvidnosti.6.52) o relativno dobroj povezanosti govori se ako se promatra novčani jaz (manji u slučaju broja dana) ako se govori o utjecaju likvidnosti na profitabilnost.2. no to se može zanemariti zbog tog kao nevažno) • • • o visokoj povezanosti može se govoriti u slučaju tradicionalnih pokazatelja likvidnosti s pokazateljem novčanog toka za likvidnost (čak i 0. može se slično reći: srednja jaka korelacija stranica 59 . ovdje se daje matrica utjecaja likvidnosti. novčanog jaza.

i ocjena radnog kapitala te analiza novčanog toka) smanjenje likvidnosti kod najslabijeg dijela ovog sektora. ulaganje u najjače prihodovne tvrtke ovog sektora (ocjena opće likvidnosti – Likvidnost III. Preporuke vjerovnicima i investitorima Uzevši u obzir napomene koje su izrečene kod preporuke bazirane na ocjeni zaduženosti. magistarski rad Tablica 36. može se vjerovnicima i investitorima preporučiti: za one s nižom averzijom prema riziku. daje signal za pojačanu opreznost – dugoročni vjerovnici kao banke ne bi smjele smanjiti svoja kratkoročna potraživanja da ne bi dovele u pitanje otplatu dugoročnih kredita (osobito ako se uzme u obzir analiza novčanog toka) 29 Ovakva generalna napomena doista i vrijedi za čitav rad. a ne na populaciji. što bi se moglo dodatno provjeriti te se stoga ne može apriori govoriti o (ne)postojanju korelacije29 2. točnije rečeno uzorka.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. T-test pokazatelja likvidnosti • statistički značajna korelacija postoji s novčanim pokrićem tekućih obveza i novčanim jazom (no ne i novčanim jazom za broj dana) te pokazateljima profitabilnosti (izuzmu li EBITDA i ROEkapital i rezerve) • potrebno je dodatno napomenuti kako je ocjena izvršena na uzorku. stranica 60 .2.7.

3. L. kao trećeg faktora u analizi financijskog položaja zaokružit će se ocjena financijskog položaja hrvatskog turističkog sektora na predmetnom uzorku. zaliha. 4/2006. Računovodstvo i financije. Pokazateljima aktivnosti koji se utvrđuju na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka obično se smatraju koeficijenti obrta imovine i pripadajući dani vezivanja. 2. ovisno o pojedinačnom slučaju. s napomenom da se radi o analizi na uzorku. 2. kao ova te sve ostale u toku ovog rada mogu se samo interpretirati u okviru hrvatskog turističkog sektora za analizirano razdoblje.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. a ne na populaciji. Pokazatelje se aktivnosti svrstava u grupu pokazatelja sigurnosti i grupu pokazatelja efikasnosti.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA. potraživanja i dobavljača.30 Razlikuju se koeficijent obrtaja kratkotrajne i ukupne imovine.1. Definicija pokazatelja aktivnosti Pokazatelji aktivnosti. kao i pripadajuće dane vezivanja.3. a konkretne mjere ovise o cjelokupnom poslovnom odnosu između vjerovnika i dužnika Dodatno ističemo da sve ocjene. magistarski rad gornji komentar treba ipak suzdržano promatrati. naprijed navedene. odnosno brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Ocjena aktivnosti Analizom aktivnosti. poznati i kao koeficijenti obrtaja. mjere uspješnost u upravljanju imovinom poduzeća. stranica 61 . 30 Citirano: Žager. U nastavku rada dat će se ocjena aktivnosti na predmetnom uzorku.

Izračunava se kao: Obrtaj kratkotrajne imovine = Prihod/ Prosječna kratkotrajna imovina. Obrtaj kratkotrajne imovine Iz prikaza je vidljivo da je prosječan obrtaj po godinama unutar razdoblja raste. gdje se prosječna kratkotrajna imovina izračunava kao prosjek vrijednosti u intervalu. Tablica 37. prikazan je obrtaj kratkotrajne imovine.3.2. stranica 62 . Naime. te da to vrijedi za 20 od 36 društava u uzorku. magistarski rad 2. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine Za početak ocjene aktivnosti. ovaj se pokazatelj koristi radi uvida brzine obrtaja kratkotrajne imovine u poslovnom ciklusu.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

jer sudeći prema maksimumima. Prema standardnoj devijaciji vidljivo je da se oko prosječne vrijednosti grupiralo veći broj društava uzorka. Minimum 2 i 3 za razliku od minimuma 1 rastu. u padu. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj zaliha Ako se želi vidjeti koliko zalihe imaju udjela u poslovnom procesu. Tablica 38. 2.3. Uvidom u sam uzorak vidi se oko 27% društava koji imaju natprosječnu aktivnost po ovom koeficijentu nalazi u gornjem (11%) i srednjem (15%) prihodovnom razredu.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.standardna devijacija. oni se nalaze izvan rezultata prosječna vrijednost + .3. Ostala dva maksimuma također rastu u razdoblju. Broj društava čiji je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine natprosječan kreće se od 15 do 12 (pada). dok maksimum po svim godinama raste. magistarski rad Minimum je u 2004. u odnosu na 2002. dobro je izračunati koeficijent obrtaja zaliha kao omjer prihoda i prosječnog stanja zaliha. Obrtaj zaliha stranica 63 .

Minimum pada stalno. što je na neki način suprotan rezultat od onog za cijelu kratkotrajnu imovinu. stranica 64 .8. s padom u 2004. i to kroz sve tri godine. Broj društava u uzorku čiji je obrtaj povećan je 21 Ostali minimumi i maksimumi u padu Broj društava s natprosječnim obrtajem je kroz razdoblje uvijek 9 Velika je standardna devijacija (veća od prosjeka za sve tri godine).4) s porastom. Veći obrtaj nalazio bi se u višem prihodovnom rezultatu. da je 2003. godina s najboljim rezultatima te da postoje velika odstupanja u uzorku. a maksimum raste s korekcijom u 2004. To se prikazuje na tablici 39. 38. nalaze u donjem prihodovnom razredu. a da od 4 od tih 5 društava bilježe povećanje obrtaja u razdoblju. Zaključuje se da je obrtaj zaliha u porastu. a broj društava s natprosječnim rezultatom bi se kretao od 9 do 11. dobila bi se slika prosječnog rezultata (35. Ako bi se isključili iz uzorka društva koja kvare prosjek rezultata. što jasno dovodi do zaključka da 9 društava izrazito kvari prosjek i sliku rezultata po ovom koeficijentu Zanimljivo je da se 5 od 9 društava s natprosječnim obrtajem zaliha.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad KOMENTAR: • • • • • • prosječan obrtaj raste.

27 11.57 43.61 72.87 39.45 22.45 average (PROSJEČNO) stand.57 19.77 15.30 75.24 19. 21.78 14.00 45.71 44.22 17.74 13.97 25.66 30.56 89.82 61.63 60.62 18.33 42. 21.80 90.72 33.42 95.11 54.93 22.43 22.26 25.25 9 16 36% 2003.07 58. magistarski rad Tablica 39.01 59.41 18.28 23.96 15.25 26.00 37.85 91. devijacija count .00 10 15 40% 2004.52 32.06 10.70 43.87 38.58 64.58 56.70 21.17 17.33 17. 22.43 19.64 32.80 11.75 15.90 29.99 11.ispod prosjeka udio 35.60 28.52 35.04 33.98 31.iznad prosjeka count .43 15.43 22.87 23.42 40.51 23.78 43.42 53.73 86.73 24.98 54.36 34.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.24 11 14 44% stranica 65 .75 19.39 12.10 82.54 27.84 17.23 42.44 50.41 24. Obrtaj zaliha u uzorku po društvima 2002.72 61.32 64.70 36.

godina je pad) Maksimum 2 i 3 rastu u razdoblju 11 u 2002. Obrtaj potraživanja KOMENTAR: • • • • • • Prosječni obrtaj potraživanja raste svaku godinu. magistarski rad 2.4. stranica 66 . Tablica 40. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj potraživanja U nastavku se daje pregled obrtaja potraživanja. odnosno 10 društava u 2003. godini su s natprosječnom obrtajem potraživanja standardna devijacija veća je za svaku godinu od prosječne vrijednosti za 23 društva ovaj pokazatelj je u porastu Ono što je zanimljivo jest da od 13 prihodovno najjačih društava njih 6 ima kroz sve 3 godine natprosječno koeficijent obrtaja potraživanja.3. a to je u potpunosti drukčiji rezultat nego kod zaliha. a minimum 3 pada (2004..Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. kao i njegov maksimum Minimum 1 i 2 u razdoblju raste. i 2004.

a isto vrijedi za maksimum. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj dobavljača U nastavku se daje pregled obrtaja dobavljača. zaključuje se da veći i presudni utjecaj na obrtaj imovine imaju potraživanja. Može se dakle zaključiti da postoji jača povezanost da pojačana aktivnost kod potraživanja multiplicira prihodovni rang unutar sektora (razreda). što je bilo i za očekivati. dok za minimum vrijedi obratno – rast po svim godinama stranica 67 . 2. magistarski rad Zbog sličnih trendova i rezultata koje imaju obrtaj cjelokupne kratkotrajne imovine i obrtaj potraživanja.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. kao i veličine samih prihoda.3. Obrtaj dobavljača • prosječna vrijednost koeficijenta obrtaja dobavljača pada u svim godinama u razdoblju.5. Tablica 41.

maksimum 2 pada. slijedi pregled obrtaja ukupne imovine. Obrtaj ukupne imovine stranica 68 .3. magistarski rad • • • u razdoblju ostali minimumi rastu. Tablica 42. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine Za kraj pregleda pokazatelja aktivnosti. što zajedno s rezultatima i kretanjima vrijednosti AVG. dok broj društava koji imaju porast ovog koeficijenta jednak je onima koji imaju pad: 18 standardna devijacija manja je od prosječne vrijednosti. MIN i MAX daje za zaključak da se vrijednosti koncentriraju u uzorku – to je pak potpuno drukčiji rezultat od dosad prezentiranih koeficijenata obrtaja gdje se može reći da je pojačana disperzija 2.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. maksimum 3 raste broj natprosječnih je u porastu i kreće se od 11 do 12.6.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

KOMENTAR: Ovdje su rezultati potpuno drukčiji od dosadašnjih. Naime, svi su pokazatelji u padu, a broj društava s natprosječnim koeficijentom je za sve godine 8. Društava kojima koeficijent obrtaja ukupne imovine raste u razdoblju je 16.

Ako se ovome doda komentar oko promjena na ukupnim prihodima i ukupnoj imovini prema tablicama dolje te usporede li se ti rezultati s koeficijentima obrtaja kratkotrajne imovine, jasno je da je prvenstveno porast dugotrajne imovine uzrokovao pad rentabilnosti ukupne aktive (imovine) te usporavanje aktivnosti cjelokupne imovine.

Može se zaključiti, prema uzorku, da je hrvatski turizam u razdoblju 2001.-2004. bio koncentriran na povećanje vrijednosti dugotrajne imovine, odnosno da je bio u fazi investiranja, što se može zaključiti iz tablica koje slijede.

Tablica 43. a) i b) Ukupni prihodi i ocjena

stranica 69

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

2.3.7. Sažetak i značaj ocjene aktivnosti Kod davanja zaključne ocjene aktivnosti i davanja eventualnih preporuka išlo se putem analize trenda u analiziranom razdoblju. Značaj ocjene aktivnosti leži u tome da je to sastavni dio u ocjeni financijskog položaja, s tim što ocjena aktivnosti zadire već i u sferu efikasnosti, za razliku od likvidnosti i zaduženosti, kao pokazateljima sigurnosti.

2.3.7.1.

Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje

U nastavku se daje matrica korelacijskih utjecaja između pokazatelja aktivnosti i drugih ekonomskih kategorija.

stranica 70

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

Tablica 44. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti

• •

aktivnost nema utjecaja na visinu rashoda i aktive, kao niti na razinu neto novčanog toka u pokazateljima zaliha obrtaj potraživanja, dobavljača i ukupne imovine ima srednje jak utjecaj na visinu OCF i SNT1 – zanimljivo je da ukupna imovina ima negativnu korelaciju

obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom i novčanim jazom (srednji utjecaj), dok na pokazatelje profitabilnosti ima mali utjecaj

• • •

očekivano, obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje profitabilnosti, dok na ostale nema utjecaja obrtaj potraživanja srednji utjecaj na profitabilnost, negativan s novčanim jazom (srednje slab ili zanemariv) te srednje slab na novčani tok obrtaj dobavljača od svih pokazatelja vrši najjači utjecaj na sve pokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji utjecaj na profitabilnost, srednji na novčani tok, no zato zanemariv na novčani jaz

stranica 71

magistarski rad 2.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. T-test matrice U nastavku se daje T-test kao ispitivanje statističke značajnosti korelacijskih veza iz prethodne tablice.3. T-test za korelacije iz prethodne tablice • • • aktivnost nema statistički značajne korelacije s pokazateljima iz novčanog toka (osim za SNT1 i obrtaj dobavljača) i novčanog jaza statistički značajna korelacija za pokazatelje aktivnosti najjača je u 2003.7. (tamo gdje je značajna korelacija) najjača i značajna korelacija javlja se praktički samo kod koeficijenta obrtaja dobavljača – korelacija s pokazateljima profitabilnosti stranica 72 .2. Tablica 45.

Za razliku od njih. Sažetak po pokazateljima – trendovi Može se zaključiti da je aktivnost u porastu. no ako je suditi po pokazateljima pasive i kumuliranom pokazatelju (obrtaj ukupne imovine). onda je aktivnost u padu. Jednako tako i disperzija unutar uzorka ima slične osobine. primjećuje se pad obrtaja dobavljača i ukupne imovine. stranica 73 . Sažetak po pokazateljima – trendovi Radi lakšeg sagledavanja ukupne ocjene aktivnosti. Ako je suditi po pojedinim pokazateljima aktive. Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je u razmatranom razdoblju hrvatski turizma bio u fazi investiranja. Tablica 46.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.7. sudeći po prva tri pokazatelja. aktivnost je u porastu.3. što samo po sebi znači usporavanje aktivnosti. magistarski rad 2. ovdje je izložen prikaz trendova po pokazateljima.3.

no to nije bio predmet ovog rada.00 max min. Bilo bi zanimljivo pogledati kako se aktivnost odražava u odnosu na rashode. 2. Za kraj.Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 30. izdvojit će se dva pokazatelja radi grafičkog prikaza: koeficijent obrtaja kratkotrajne pokazatelji.00 2002. 3. 3. KOMENTAR: • vidljivo je da se vrijednosti maksimuma udaljavaju od ostalih na kraju analiziranog razdoblja. median count . max. iako su gotovo sve vrijednosti u porastu stranica 74 . magistarski rad Ocjena aktivnosti treba se promatrati u odnosu na poslovni ciklus.00 0. imovine te koeficijent obrtaja dobavljača kao najznačajniji Graf 5. 2.ispod prosjeka Razlika između AVG i MED St.00 average (PROSJEČNO) min 20.00 max.00 count .00 25.iznad prosjeka 10. stoga će se u sljedećem dijelu dati naglasak na novčani jaz koji će na jedan drukčiji način razmotriti kako posluje hrvatski turistički sektor. 2003.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Aktivnost .devijacija 5. 15. min. 2004.

2003.00 80. Doda li se tomu ocjene zaduženosti i likvidnosti. 3. 60. 2. a ne bi trebalo zaboraviti ni privatizacijski moment iz 90-tih godina.00 2002.00 10. 2. 2004.devijacija 0.00 min. pa onda i dugoročni su u sve slabijem pregovaračkom položaju.00 Razlika između AVG i MED St. max. što zbog profita kojeg ostvaruje u takvom odnosu (hipoteza koju bi trebalo provjeriti.00 count . što nije predmet ovog rada). magistarski rad Graf 6.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. poslovni vjerovnici (iz poslovnog – kratkoročnog ciklusa).00 40. Preporuke vjerovnicima i investitorima Uzevši u obzir napomene kod ocjene aktivnosti.00 max.00 70.3. a što zbog vezanih efekata na ostale sektore. Aktivnost . 90.00 count .00 average (PROSJEČ NO) min max min. 3.8. KOMENTAR: • ovaj pokazatelj ima drukčije trendove – vrijednosti su uglavnom u padu 2.Koeficijent obrtaja dobavljača Koeficijent obrtaja dobavljača 100.iznad prosjeka 30.ispod prosjeka 20. stranica 75 . može se zaključiti da je hrvatskom financijskom sektoru jako stalo do poslovnog odnosa s turističkim sektorom. median 50.

ponajviše zbog velikih i dugoročnih ulaganja. to je i analiza cjelovitija te s manjom mogućnosti za pogrešku. vjerovnicima i investitorima bi. no ako je nečija zahtijevana stopa povrata veća. trebalo preporučiti da ponovo razmotre svoj poslovni i pregovarački odnos. pa se promatra čisto poslovni odnos. što je vremenski horizont veći. onda ovo nije sektor u kojeg treba ulagati. zbog pondera koji koeficijent obrtaja dobavljača ima na ukupnu likvidnost. Ovdje bi se moglo dodati da na temelju ocjene financijskog položaja i aktivnosti treba ulagati u ovaj sektor. Stoga je poslovni odnos zanimljiviji bankama nego kratkoročnim investitorima. s napomenom da se svakako nastavi suradnja i ulaganje.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Ako se isključe takvi posebni odnosi (dugogodišnje veze). stranica 76 . Naravno. Dodatno je potrebno napomenuti da su analize napravljene na uzorku te da bi za cjelovite zaključke bilo potrebno to učiniti na populaciji (grani Hoteli i restorani).

Razlog tomu je što se kod izračuna korelacija htjelo standardizirati mjera obilježja koja se uspoređuju.1.OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA imajući na umu koncept broja dana koji traži dane vezivanja ovih varijabli. stranica 77 . 3. magistarski rad 3. novčani jaz se uzima kao: NOVČANI JAZ (broj dana) = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA . neki autori definiraju upravljanje novčanim jazom kao upravljanje obrtnim kapitalom «cash gap»31.1. kao i za dodatnu i uvjetnu definiciju novčanog jaza. potrebno je prvo raščlaniti novčani jaz na njegove faktore. Definicija novčanog jaza U skladu s definicijom koja je korištena za svrhu ovog rada u poglavlju 1. a prije konačne provjere utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost. novčani jaz se dodatno i uvjetno definira kao: NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA .DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA Za potrebe rada.1. Dodatno i uvjetno definiranje vrlo je slično definiciji obrtnog kapitala.. kako je to i naglašeno u poglavlju 1. U nastavku rada daje se pregled faktora novčanog jaza. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA Nakon ocjene financijskog položaja i aktivnosti na uzorku hrvatskog turističkog sektora.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Prikaz rezultata uvijek je bio i za osnovnu. Naime. a ponekad drugi način računanja. U ovom se radu zbog konzistencije analize ponekad koristi jedan način.. Faktori novčanog jaza 3.

2.1. Tako veličina zaliha utječe na novčani jaz na način da se povećanjem zaliha povećava novčani jaz. Ocjena stanja zaliha 31 Naslov rada autora Boer. kao i izraza NOVČANI JAZ. Što je veći iznos zaliha. Tablica 47. to je i novčani jaz veći. magistarski rad Nadalje.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. stranica 78 .: MANAGING THE CASH GAP preveden je i objavljen u hrvatskoj stručnoj literaturi upravo pod nazivom UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM “CASH GAP”. U nastavku se daje ocjena stanja zaliha na korištenom uzorku. ovdje će se nešto reći i o samim varijablama koje utječu na promjenu novčanog jaza. gledajući to u smislu definicija izraza NOVČANI JAZ (broj dana). 3. Obrnuto vrijedi za obveze prema dobavljačima. G. kao što to vrijedi i za potraživanja od kupaca. U razradi po faktorima prikazat će se rezultati analize. Zalihe Prvi faktor koji utječe na veličinu novčanog jaza je iznos zaliha.

max 2 .000 0 2001. što je prikazano u sljedećim dvjema tablicama.000. pa to upućuje na veliku disperziju u uzorku Potrebno je stoga dodatno analizirati disperziju u uzorku. što čini oko 56% uzorka standardna devijacija po svim godinama veća je od prosječne vrijednosti.000 5. max 3 . max . max .000 15.min 2 2004.tablica Graf 7.000 20.min 2002. Tablica 48.000.min 2003.avg avg .min 3 stranica 79 . magistarski rad Iz priložene gornje tablice vidi se da: • • • • • Prosječna vrijednost raste u razdoblju za oko 4% Svi minimumi i maksimumi rastu Natprosječne zalihe ima samo 8 do 10 društava po godinama 20 društava povećava svoje zalihe.000 10.000.000.000. Disperzija zaliha .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Disperzija zaliha .grafikon 25.

od čega ih je 5 u najvišem prihodovnom razredu. što je izdvojeno (obojano) u tablici dolje. dok razlika između maksimuma 3 i minimuma 3 pada u 2002.. godini. kao i u tablici. Ovaj podatak govori kako se gornji razred društava po veličini zaliha u uzorku više raspršava nego donji. Naime. vidljivo je da se razlika između maksimuma i prosječne vrijednosti povećava značajno u 2002. Od tih 5 za 4 vrijedi porast zaliha u razdoblju. magistarski rad Na grafu. samo 7 društava od njih 36 ima kroz sve godine natprosječne zalihe.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Zalihe po društvima u uzorku stranica 80 . Tablica 49. i 2003. konsolidira na razini 3% većoj nego u 2001. te su svi s područja Istarske županije. pa kasnije rasta te se konačno u 2004.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

3.1.2.1.

Korelacija zaliha

Nadalje, potrebno je promotriti u kakvoj su vezi zalihe s obujmom poslovanja na razini cijelog uzorka, kao i po razredima uzorka. Tablica 50. Korelacija između iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena:
2001./ ∆ (2002-2001) 0,5322 -0,0646 2002./ ∆ (2003-2002) 0,4755 0,5578 2003./ ∆ (2004-2003) 0,5203 0,4970 2004./ ∆ (2004-2001) 0,4645 0,2926

CORREL iznosa CORREL promjena

Može se reći da sveukupno gledajući uzorak u razdoblju, postoji slaba veza u promjeni zaliha koje utječu na promjenu prihoda (0,29), a veza je pozitivna. Kod korelacije iznosa veličina po godinama, veza je nešto jača (0,46). Rezultati su nešto jače veze u 2002. i 2003. godini zasebno gledajući. Tablica 51. Korelacija između iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena PO PRIHODOVNIM RAZREDIMA:
CORREL iznosa 1. razred 2. razred 3. razred CORREL promjena 1. razred 2. razred 3. razred 2001./ ∆ (2002-2001) 0,3110 -0,2118 0,2368 2001./ ∆ (2002-2001) -0,2972 -0,3615 0,1274 2002./ ∆ (2003-2002) 0,0281 -0,2142 0,0214 2002./ ∆ (2003-2002) 0,8771 -0,2560 -0,1854 2003./ ∆ (2004-2003) 0,2613 -0,1678 -0,4950 2003./ ∆ (2004-2003) 0,6731 0,5098 0,1669 2004./ ∆ (2004-2001) 0,0953 -0,4677 0,0534 2004./ ∆ (2004-2001) 0,6701 -0,0627 0,1243

Ono što potvrđuje tezu povezanosti utjecaja povećanja zaliha na povećanje prihoda, da je osobito rezultat najjačeg (1.) prihodovnog razreda. Za razdoblje veza ima koeficijent korelacije 0,67, a u 2003. u odnosu na 2002. taj je koeficijent visokih 0,88.

Može se zaključiti da ova teza vrijedi samo za najveća društva po prihodima. Za slabije prihodovna društva, sudeći prema uzorku najvećih, ova teza nema jako uporište.

stranica 81

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

3.1.2.2.

Dani vezivanja zaliha

Konačno, potrebno je promotriti ocjenu prvog faktora novčanog jaza – dane vezivanja zaliha kroz sljedeće dvije tablice:

Tablica 52. Dani vezivanja zaliha

Tablica 53. Dani vezivanja zaliha unutar grane za 2004.
2003. Ukupni prihodi Zalihe Koeficijent obrtaja zaliha Broj dana za vezivanje zaliha 432.067.462 2004. 9.922.573.664 551.634.084 20,17 18,15

Prosjek po danima varira od 10,0 do 10,5 dana vezivanja zaliha - trend u razdoblju pada što znači da se ubrzava aktivnost po zalihama (obrnuto proporcionalno od koeficijenta obrtaja zaliha čiji je trend obrnut od trenda dana vezivanja zaliha) – prosječno ovaj faktor novčanog jaza utječe na smanjenje novčanog jaza

Natprosječnih dana vezivanja zaliha ima od 16 do 14 (trend) društava

stranica 82

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

• •

Kod 15 društava u uzorku broj dana vezivanja zaliha raste, što znači da se ubrzava aktivnost zaliha Dani vezivanja zaliha za 2004. na razini cijele grane su za 8 dana veći od prosjeka uzorka (18,15)

3.1.3. Potraživanja

U nastavku se daje pregled drugog faktora – potraživanja. Što je veći iznos potraživanja, to je veći i novčani jaz. U nastavku se daje ocjena potraživanja.

Tablica 54. Ocjena stanja potraživanja - tablica

• • •

Prosječna vrijednost pada u razdoblju za 19,4% Minimum raste, a maksimum je u padu Broj društava u uzorku koji ima natprosječni iznos potraživanja varira od 8 do 15, a za njih 19 iznos potraživanja u razdoblju raste • Oba maksimuma su u padu • Vidljivo je da su minimum 1 i minimum 2 u porastu, što daje za zaključak povećanje koncentracije unutar uzorka, što pokazuje trend razlike prosječne vrijednosti i medijana • Standardna devijacija samo je u 2001. veća od prosječne vrijednosti vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi 6.700 tis. kn Prosječna

stranica 83

daju za pravo toj tvrdnji. 3 .tablica stranica 84 . 0 0 0 1 0 .0 0 0 . max .0 0 0 . Disperzija potraživanja .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Graf 8. max . 0 0 0 6 0 . a v e r a g e ( PR O S JE Č N O ) max c o u n t PA D A m in . 0 0 0 3 0 . 3 2002. m in c ou nt RA S TE m in . 0 0 0 2 0 . m e d ia n 2004. 2003.0 0 0 . Tablica 55. 0 0 0 4 0 . Ocjena potraživanja 7 0 . 0 0 0 5 0 . Rezultati koji su dani u tablici što slijedi.0 0 0 .0 0 0 . Usporedba iznosa standardne devijacije i prosječne vrijednosti upućivalo je na zaključak da se radi o povećanju koncentracije unutar uzorka. te nastavno u grafičkom prikazu.0 0 0 . 2 . 0 0 0 0 2001. 2 .0 0 0 .

000. 2002. Disperzija potraživanja 70. 2004. magistarski rad Graf 9.000 60.000 20. Ocjena potraživanja u uzorku po društvima stranica 85 .000.avg avg .000 0 2001.000. 2003.000.000 10.min 2 max 3 . max .000 40.min 3 Tablica 56.000 50.000.000.min max .000 30.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.min max 2 .000.

1104 0.5027 0.0920 0.1132 0.8316 prosjek 0.4243 0.5932 0.7826 ∆ (20042003) 0.1. a 3 ih je iz Istarske županije 3. tada je broj natprosječnih društava po svim godinama 10.3067 -0.4453 0. • Ako se uzme u obzir cijeli uzorak i cijelo razdoblje. prihodovni razred 2.1617 -0. 0. prihodovni razred 2001.0547 -0.2501 -0.3713 prosjek 0. prihodovni razred 3.83 u razdoblju • • Promjena u 2002.4691 0. na 2001.3476 CORREL promjena potraživanja i prihoda 1. do 2004.7301 -0. Korelacija između potraživanja i prihoda te njihovih promjena PO PRIHODOVNIM RAZREDIMA: CORREL iznosa potraživanja i prihoda 1.2697 -0. promjena potraživanja utječe na promjenu prihoda po stupnju veze 0. 0. 0. razred (gornji prihodovni) te su jače veze bile u godinama 2002. gdje je jaka veza vrijedila za 1.3644 -0.2137 ∆ (20032002) -0.9249 2002. godinu ima izuzetne koeficijente korelacije Ovo su dijametralno suprotni rezultati nego kod zaliha. od čega su 4 unutar gornjeg prihodovnog razreda – od tih 4 njih je 2 iz Istarske županije • Ako bi se gledalo razdoblje od 2002.45. a stupanj veze je 0.2073 0. prihodovni razred 3.2879 2004.2872 0.1.2407 0. prihodovni razred • Ovdje je posebno jaka korelacija u 3. od čega ih je u gornjem prihodovnom razredu 6.1443 -0.5434 0. kod zaliha i prihoda veza je bila 0.1779 -0.0843 ∆ (20042001) 0. i 2003. značajnije viši nego u ostalim godinama razdobljima.1306 -0.1343 -0. Tablica 57. prihodovnom razredu (i po iznosima i po promjenama): promjena potraživanja u razdoblju utječe na promjenu prihoda izuzetno jako u donjem prihodovnom razredu.0971 -0. magistarski rad • Unutar samog uzorka samo je 6 društava s natprosječnim iznosom potraživanja za sve godine razdoblja (označeno bojom).2223 -0.1446 -0.3.2614 0.1788 -0.1629 -0. s obzirom da je prosječan iznos potraživanja u 2001.8321 ∆ (20022001) 0.6539 2003. potrebno je promotriti korelacijske odnose.1483 -0. Korelacije potraživanja Kao nastavak ocjene ovog faktora novčanog jaza.29 stranica 86 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. prihodovni razred 2. 0.

4 dana. Dani vezivanja potraživanja • • • Gotovo svi pokazatelji su u padu. dok se za cjelokupni uzorak to može tvrditi da relativno srednje jako utječe.13). u nastavku je izložena tablica dana vezivanja.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. 3.5 dana do 35. svejedno se može reći da promjena potraživanja snažno utječe unutar zadanog razdoblja na povećanje prihoda za donji prihodovni razred.3. Za gornji razred to se ne može tvrditi jer je veza u razdoblju vrlo slaba (0.9 dana Može se reći da je aktivnost potraživanja ubrzana i da se naplata poboljšala za 10.2. Tablica 58. pa je izgledno da za najjače ova tvrdnja ne vrijedi.1. a broj natprosječnih varira od 10 do 14 u razdoblju Prosječna vrijednost nalazi se između 23.65). Dani vezivanja potraživanja Za kraj ocjene potraživanja. za donji prihodovni razred bio suprotnog predznaka (negativan. -0.5 dana u razdoblju stranica 87 . a prosjek prosjeka je 27. magistarski rad Iako je rezultat po promjenama za potraživanja i prihode u 2002.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Tablica 60. u nastavku se daje ocjena dobavljača. 2003. Dani vezivanja potraživanja unutar grane za 2004. Ukupni prihodi Potraživanja od kupaca Koeficijent obrtaja potraživanja Broj dana za vezivanje potraživanja 903.434 10.664 920. Ocjena stanja obveza prema dobavljačima .390. magistarski rad Tablica 59.754. osim maksimuma 1 Broj društava s povećanim iznosom obveza prema dobavljačima je 22 stranica 88 .88 33.4.573.922.541 2004. Dobavljači Kao treći faktor novčanog jaza. 9.64 3.tablica • • • Prosječna vrijednost raste u razdoblju za 21% Svi minimumi i maksimumi su u padu.1.

a max – avg u padu) • Društava s natprosječnim stanjem obveza prema dobavljačima je od 9 do 19.tablica stranica 89 . zajedno s izračunima pri dnu gore priložene tablice da je trend disperzije prisutan u uzorku.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. što je porast od 111% . što dovodi do zaključka. i to u donjem dijelu (avg – min je u porastu. Ocjena stanja obveza prema dobavljačima u uzorku . magistarski rad • Standardna devijacija veća je od prosječne vrijednosti samo u 2001..sljedeća tablica to pokazuje prema prihodovnim razredima Tablica 61.

45 stupnja 3. od čega ih je svih 6 iz gornjeg prihodovnog razreda.5094 0.2125 -0. prihodovni razred 3.1.3326 0.35 stupnja veze na promjenu prihoda.3232 -0. što je jak stupanj povezanosti stranica 90 .4566 0.1943 2004.1680 ∆ (20042003) 0. a 2 su iz Istarske županije (ostala 2 imaju rast) 3.7077 2002. a prosječno su iznosi vezani 0.0940 ∆ (20032002) -0.1628 0.3524 -0.4. 3 društva ima pad ovog iznosa.7267 prosjek 0.4980 0.2327 0.1301 -0.3140 0.3563 0.4154 0. 0.2880 0.1314 CORREL promjena iznosa dobavljača i prihoda 1.1145 0.2414 prosjek 0.7146 2003.izračuni 2001.1919 0.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. CORREL iznosa dobavljača i prihoda 1.2908 0. prihodovni razred 2.1696 -0. Korelacije .1822 ∆ (20042001) 0. Korelacije dobavljača U nastavku se daje pregled korelacija za ocjenu dobavljača u okviru analize novčanog jaza.4507 0. 0.1127 0.73 u razdoblju.3545 -0.5982 0.1. a od toga 4 iz Istarske županije • Od navedenih 6. prihodovni razred 2.7094 ∆ (20022001) 0.2190 -0. prihodovni razred 0.0027 -0.1027 0.0929 0. prihodovni razred 3.1321 0. Tablica 62.1464 0. prihodovni ili donji razred u promjeni ima stupanj veze 0.1144 -0. magistarski rad • Samo 6 društava ima u svim godinama razdoblja natprosječno stanje obveza prema dobavljačima.3589 0. prihodovni razred • • U razdoblju promjena iznosa dobavljača djeluje s 0. 0.

037 6. Tablica 64. Dani vezivanja dobavljača • • • • • od svih faktora novčanog jaza. slijedi prikaz dana vezivanja. dani vezivanja dobavljača imaju najveću prosječnu vrijednost prosječnih vrijednosti prosjek je u padu. Ukupni prihodi Obveze prema dobavljačima Koeficijent obrtaja dobavljača Broj dana za vezivanje dobavljača 1. 2003.784.4.1.741.2.8 stranica 91 .966 2004. Dani vezivanja dobavljača unutar grane za 2004.573. Tablica 63.989.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. 9. magistarski rad 3.500. Dani vezivanja dobavljača Za kraj ocjene dobavljača.12 59.922.664 1. kao i svi maksimumi rastu minimum 1 i 2 povećava se broj natprosječnih društava (društva s natprosječnim danima vezivanja unutar uzorka): od 11 do 15 standardna devijacija manja od prosjeka u svim godinama Ovdje je i dodatak – dani vezivanja za populaciju u 2004.

U nastavku slijedi grafički prikaz.2. Ocjena novčanog jaza u uzorku – BROJ DANA NOVČANOG JAZA • • Prosječna vrijednost je u padu od 13 do 4 dana U uzorku je vidljiv efekt koncentracije u analiziranom razdoblju (minimumi rastu.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Utjecaj zaliha. a maksimumi padaju) – broj natprosječnih manji je ili jednak 50% stranica 92 . Utvrđivanje i ocjena novčanog jaza Ovdje je izložena tablica ocjene novčanog jaza na uzorku prema broju dana novčanog jaza. u nastavku slijedi utvrđivanje i sama ocjena novčanog jaza na uzorku hrvatskog turističkog sektora. Tablica 65. obveza i potraživanja na novčani jaz Nakon pojedinačnih ocjena samih faktora novčanog jaza.1.2. magistarski rad 3. 3.

devijacija Slijedi pregled novčanog jaza po godinama od 2002. -50 2003. Novčani jaz za 2002.ispod prosjeka Razlika između AVG i MED -100 St. Najveći utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljača (za 18 od 36 društava. 2004. 50 max. 3. Tablica 66.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. 2. Novčani jaz (broj dana) 250 Cash gap: Novčani jaz (broj dana) average (PROSJEČNO) min 200 150 max count POZITIVNO count NEGATIVNO 100 min.iznad prosjeka count . median count . min. 2. stranica 93 . max. do 2004. magistarski rad Graf 10. 3 0 2002. što je 50%).

Novčani jaz za 2004. Tablica 68. Najveći utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljača (za 24 od 36 društava. stranica 94 . Novčani jaz za 2003.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. što je 66. magistarski rad Tablica 67.7%). podjednako. obje po 47.2%. Najveći utjecaj imaju varijable dana vezivanja potraživanja i dobavljača.

Trendovi KOJI TREND? trend promjena zaliha i cash gapa trend promjena potraživanja i cash gapa trend promjena dobavljača i cash gapa Opis trenda Slijedi trend Ne slijedi trend Slijedi trend Ne slijedi trend Slijedi trend Ne slijedi trend ∆ (2002-2001) 7 29 11 25 11 25 ∆ (2003-2002) 5 31 7 29 11 25 ∆ (2004-2003) 10 26 10 26 11 25 3.33 – zanimljivo je da je u svim godinama pozitivna stranica 95 . a taj trend se povećao u razdoblju • Ako se u obzir uzme stupanj korelacije.1 do 0. ako se uzme u obzir rezultat iz uzorka.63% • Najveća je vjerojatnost.07) Korelacija promjena iznosa je srednje slaba.78% Potraživanja 17 17 12 46 42.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. sami rezultati (dani u tablici na početku odjeljka) ne pokazuju stanje utjecaja pojedine varijable na novčani jaz Dodatno se ove tvrdnje mogu prisnažiti tablicom trendova. da se turističke tvrtke financiraju kratkoročno najviše na teret samih dobavljača. Tablica 70. Korelacija novčanog jaza i prihoda • • Korelacija samih iznosa je vrlo slaba (varira od -0. 2003. zanimljivo je pogledati analizu korelacije iz donje tablice: Tablica 71.2. Konačna tablica utjecaja .2. treba znati da zbog suprotnih predznaka i same jednadžbe izračuna NOVČANOG JAZA (broj dana).novčani jaz po godinama i varijablama Godina 2002.59% Dobavljači 18 17 24 59 54. 2004. a za razdoblje je 0. UKUPNO: Udio u ukupnom Zalihe 1 2 0 3 2. magistarski rad Tablica 69. Korelacija novčanog jaza i prihoda Kao dodatak navedenim razmatranjima.

kao temeljni menadžerski alat za upravljanje i vođenje jedne tvrtke. magistarski rad 3.3. Novčani jaz se definira kao32: NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA . Više napomena je izneseno u poglavlju 1. rečeno je da postoje dva elementa na koje bi analiza novčanog jaza radi predviđanja trebala dati odgovor: 1. U analizama i razmatranjima u ovome radu. trebalo bi se poslužiti i analizom novčanog jaza. Kako je već rečeno. Donošenje takvih vrsta odluka prvenstvena je zadaća menadžera koji odlučuju o investiranju i financiranju. U nastavku dajemo model simulacije koji će ovo i potkrijepiti. koncept novčanog jaza uzima se dvojako: kao koncept broja dana i recipročno (kao brojčane veličine stanja zaliha. pa se tako novčani jaz dodatno definira kao: NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA . Osobito bi to bilo korisno u procesu budžetiranja. te na početku poglavlja 3. Upravljačko i troškovno računovodstvo. Dodatno i uvjetno ga se definiralo na bazi izračuna sličnom za obrtni kapital. Metodologija utvrđivanja novčanog jaza Kako je o metodologiji više rečeno u poglavlju 1. potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima) zbog različitih analiza i usporedivosti podataka.OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA Tako se ovdje govori o NOVČANOM JAZU (broj dana) i NOVČANOM JAZU. broj dana novčanog jaza koje je potrebno financirati i trošak financiranja novčanog jaza.DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA U uvodu (poglavlje 1. u financiranju novčanog jaza tvrtka će platiti više kamata (trošak) što je taj jaz veći.). Trošak može biti financiran iz vlastite i tuđe likvidnosti.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. ovakve analize korisne su i vjerovnicima i investitorima. 32 stranica 96 . 2. ovdje će se samo ukratko ponoviti da se novčani jaz temelji na konceptu broja dana potrebnih da novac prođe kroz poslovni proces u različitim oblicima kako bi se ponovo vratio u najlikvidniji oblik imovine – novac. radi razlikovanja. Naravno. te na početku ovog poglavlja.

Model novčanog jaza s promjenom kamatne stope kredita Prikazat će se model s tri varijante: financiranje novčanog jaza po kamatnoj stopi od 6%. 33 Sljedeće formule preuzete su iz rada autora Borgia. prezentacija na Ekonomskom faukultetu Zagreb.1. izvor članka: www. 7% i 8%.3.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING. D.3.pdf. Ističe se važnost pretpostavke ceteris paribus radi promatranja ovog modela. Model novčanog jaza Trošak financiranja novčanog jaza izračunava se u skladu s formulama33: (Poslovni rashodi/365) * Novčani jaz (broj dana).: ANALIZA i PLANIRANJE NOVČANOG TOKA. D.1. magistarski rad 3. i Burgess. J.crfouline. kao i iz materijala autora Gulin. Potrebni kredit = Trošak financiranja = Model će se raditi s varijantama promjena kamatnih stopa te promjenama dana novčanog jaza.org/orc/pdf/ref15. Potrebni kredit * kamatna stopa kredita.1. 3. stranica 97 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. D. O.

u 2004. iznosi 15) – znači da je broj takvih manji u uzorku od 50% Veliki broj društava financira se na teret dobavljača (negativna kamata) U nastavku se daje prikaz s kamatnim stopama 6% i 8%.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Trošak financiranja po 7% Vidljivo je da donji prihodovni razred treba više financiranje novčanog jaza Prosječni trošak kamate iznosi između 66 i 140 tisuća kuna Broj društava s natprosječnom kamatom kreće se u razdoblju od 14 do 18 (raste. magistarski rad Tablica 72. odnosno PADA (donji broj). kao i sažeti prikaz za sve tri stope u ovom modelu. nego na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj). stranica 98 . Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma.

odnosno PADA (donji broj). jer se koristi pretpostavka ceteris paribus. dok za 8% to ide od 160 do 75 tisuća kuna Opis trendova isti je kao i za vrijednosti uz 7%.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Tablica 73. Trošak financiranja po 6% i 8% • • Prosječna vrijednost za 6% kod troška financiranja varira od 120 do 57 tisuća kuna. a model je linearan Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma. nego na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj). stranica 99 .

može se pretpostaviti da će se to odraziti na stanje novca. magistarski rad Tablica 74. odnosno PADA (donji broj). u stvarnom životu postoji povratna veza. on je stvaran s druge strane. onda se može modelirati povratna veza koju novčani jaz ima na financijski položaj (time i profitabilnost u okviru mjere neto dobit). Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma. stranica 100 . Priloženi model koristio je poznatu ekonomsku pretpostavku ceteris paribus. nego na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj).Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Ako se pretpostavi da se sav trošak financiranja novčanog jaza prelije (100%) na iznos poslovnog rezultata. Sažeti prikaz troška financiranja po 7%. jer predstavlja napor kojeg te tvrtke trebaju poduzeti kako bi zaista i financirale svoj novčani jaz. U tom slučaju. Ipak. U stvarnosti on se očituje kroz manji poslovni rezultat. te po 6% i 8% Potrebno je napomenuti kako iznos troška financiranja ovdje predstavlja oportunitetni trošak jer on nije evidentiran u poslovnim knjigama tvrtki. No.

Model novčanog jaza s promjenom broja dana novčanog jaza Prije provjere povratne veze. nego na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj). trošak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit će u uzorku od 85 do gotovo 157 tisuća kuna • U tom slučaju. a uz pretpostavku ceteris paribus. uz danu pretpostavku ceteris paribus. Tablica 75. a sve uz pretpostavku kamatne stope od 7%.1.3.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad 3. stranica 101 . u nastavku će se izložiti model novčanog jaza s promjenom broja dana novčanog jaza. nastaje prosječna razlika od 17 do 19 tisuća kuna. odnosno PADA (donji broj). s tim da očekivano veće razlike nastaju u prihodovno jačim tvrtkama (toliko će veći trošak biti ako se novčani jaz poveća za jedan dan) Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma.2. ako se novčani jaz poveća za jedan dan. Trošak financiranja s povećanjem broja dana novčanog jaza • Ako se novčani jaz poveća kod svakog društva u uzorku za jedan dan (ceteris paribus).

nastaje prosječna razlika od -17 do -19 tisuća kuna. Trošak financiranja sa smanjenjem broja dana novčanog jaza • Ako se novčani jaz smanji kod svakog društva u uzorku za jedan dan (ceteris paribus). stranica 102 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. odnosno PADA (donji broj). magistarski rad Tablica 76. uz danu pretpostavku ceteris paribus. Kao što je naglašeno. Stoga će se u nastavku pokušati ispitati utjecaj povratne veze. kako novčani jaz djeluje na financijski položaj i profitabilnost. ako se novčani jaz smanji za jedan dan. tj. s tim da očekivano veće razlike nastaju u prihodovno jačim tvrtkama (toliko će manji trošak biti ako se novčani jaz smanji za jedan dan) Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma. u stvarnosti priloženi model ne oponaša pretpostavku ceteris paribus. nego na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj). trošak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit će prosječno u uzorku od 47 do gotovo 123 tisuća kuna • U tom slučaju.

Utjecaj na likvidnost U tablicama 77.3. pa bi to u sljedećoj poslovnoj godini u slučaju promjene dodatno izmijenilo takve odnose.1. b) mijenja broj dana novčanog jaza (povećanje za jedan dan. za smanjenje sa 7% na 6% primijenit će se analogija kod zaključivanja). povratne veze rađen na pretpostavci promjene uvjeta u određenoj godini te da je model linearan.3. Naime. magistarski rad 3. i to da se: a) mijenja kamatna stopa (povećanje sa 7% na 8%. stranica 103 . daje se pregled utjecaja povećanja troška financiranja novčanog jaza na likvidnost u slučaju povećanja kamatne stope i u slučaju povećanja broja dana novčanog jaza. U nastavku se daje pregled utjecaja promjene novčanog jaza na financijski položaj i aktivnost. i 78. promjenom samo jednog uvjeta u tekućoj poslovnoj godini.2. Utjecaj novčanog jaza na financijski položaj i profitabilnost Potrebno je napomenuti kako je model tzv. Promatranje modela može se izvršiti na dva načina. Stoga se u ovom radu neće ići u daljnje građenje modela po takvom kompleksnom i stohastičkom načelu.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.2. za smanjenje od jednog dana također će se primijeniti analogija kod zaključivanja). 3. svi će se bilančni i ekonomski odnosi promijeniti u određenoj mjeri.

Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na likvidnost s povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan • • Promjenom broja dana novčanog jaza nedvojbeno će se likvidnost smanjiti (svih 36 društava u uzorku) Prosječno smanjenje za jedan dan na razini kamatne stope od 7% iznosi od 0..08% do 0. prosječna likvidnost će se neznatno smanjiti. Tablica 78..2.2. • Primjenom rezultata T-testa iz poglavlja 2. na predmetnom uzorku je vidljivo da je likvidnost u padu – očekivano.6. ako se kamatna stopa poveća za 1% (sa 7% na 8%). veće su promjene u 2002. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na likvidnost s povećanjem kamatne stope sa 7% na 8% • U slučaju povećanja troška financiranja novčanog jaza zbog promjene kamatne stope sa 7% na 8%.09% stranica 104 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Tablica 77.

3. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na zaduženost s povećanjem kamatne stope sa 7% na 8% • Povećanjem kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%) trošak financiranja prosječno raste u analiziranom razdoblju za 0.3.08%.1. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na zaduženost s povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan stranica 105 . Utjecaj na zaduženost U nastavku se daje pregled utjecaja modela novčanog jaza kod promjene kamatne stope i broja dana novčanog jaza.2. magistarski rad 3.) Tablica 80. na način opisan u poglavlju 3. takvih je društava u uzorku od 20 do 23 • Statistička značajnost između koeficijenta zaduženosti i novčanog jaza ne postoji na testiranom uzorku (rezultat T-testa.05 – 0.2.1. Tablica 79.2. poglavlje 2.5.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Utjecaj na aktivnost U nastavku će se ispitati utjecaj novčanog jaza na obrtaj kratkotrajne imovine. uz pretpostavku da sva društva financiraju novčani jaz uz jednaku kamatnu stopu od 7% 3.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Tablica 81.04%. s obzirom na analogiju zaključivanja kod smanjenja. Također. magistarski rad • Povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan na uzorku utjecat će na povećanje zaduženosti od prosječno 0.2. ispitat će se to putem promjene kamatne stope i broja dana novčanog jaza i to samo za povećanje. sukladno rezultatima T-testa o statističkoj značajnosti korelacije aktivnosti i novčanog jaza. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na aktivnost s povećanjem kamatne stope sa 7% na 8% • Bojom označena polja predstavljaju razlike – može se zaključiti da nema gotovo nikakve promjene na aktivnost ako se trošak financiranja novčanog jaza poveća zbog promjene kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%) stranica 106 .3.3.

magistarski rad Tablica 82. odnosno 17 društava gdje je prisutno povećanje aktivnosti kod povećanja novčanog jaza za jedan dan – ipak. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na aktivnost s povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan • Promjenom broja dana novčanog jaza pri kamatnoj stopi od 7%.4.04% • U 2003. stranica 107 .3.56%. Utjecaj na profitabilnost Putem dosad korištenog modela novčanog jaza prikazat će se kako se: a) promjenom troška financiranja novčanog jaza zbog promjene kamatne stope i b) promjenom broja dana novčanog jaza zaista i mijenja profitabilnost na danom uzorku hrvatskog turističkog sektora.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Stoga je i odabrana mjera profitabilnosti neto dobit (neto poslovni rezultat).2. u 2002. takva je promjena visoka u uzorku i pozitivna (15. i 2004. što upućuje na veliku standardnu devijaciju) 3. znači da će 36 društava povećati svoju aktivnost – prosječno povećanje obrtaja kratkotrajne imovine iznosi ipak samo 0.54%. odnosno 5. godini imamo samo 15.

Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na neto dobit s povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan • ovdje je prosječna promjena neto dobiti u slučaju povećanja broja dana novčanog jaza za jedan dan. mala i iznosi od 1. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na neto dobit s povećanjem kamatne stope sa 7% na 8% • prosječna promjena neto dobiti u slučaju povećanja troška financiranja za 1%. prikazat će se u poglavlju 4.57% >>> može se zaključiti da se poslovni rezultat smanjuje za većinu uzorkovanih društava (20-23) Tablica 84. kao i statistička značajnost takvih korelacijskih veza. prema opisanim uvjetima.39% do -0. stranica 108 . magistarski rad Tablica 83.42% do -0. prema opisanim uvjetima.60% >>> poslovni rezultat se smanjuje za sva uzorkovana društva (36) Korelacija između novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. u razdoblju iznosi od -4.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. a povećanje zaduženosti. a najjači stupanj je u 2002. analogno vrijedi za smanjenje troška >>> zanimljivo je istaći da to ne vrijedi za sva uzorkovana društva. dok na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku.0978 0. Sve nabrojane promjene ipak nisu značajne. u odnosu na 2001.1483 Korelacija novca i novčanog jaza 2001. 2003. kad iznosi -0.4. Sažetak utjecaja novčanog jaza na financijski položaj i profitabilnost Može se konstatirati da: • U slučaju povećanja troška financiranja zbog povećanja kamatne stope to djeluje na smanjenje likvidnosti i povećanje zaduženosti.0804 2004. osim kod AKTIVNOSTI Međuovisnost novčanog jaza i novčanog toka U nastavku se daje prikaz korelacije novčanog toka i novčanog jaza na danom uzorku. ako se gleda kroz promjenu novčanog jaza) >>> ovo upućuje na obrnuto proporcionalan odnos (to vrijedi i u 2003.2.3. to uvijek dovodi za sva uzorkovana društva: smanjenje likvidnosti i poslovnog rezultata. a kod AKTIVNOSTI to vrijedi za većinu društava • 3.22 (odnosno u 2002. kao i pada poslovnog rezultata.5. nego za većinu. -0.1271 0.0396 -0. Korelacija novčanog toka i novčanog jaza Korelacija novčanog toka i promjena novčanog jaza ∆ (2002-2001) ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) -0. magistarski rad 3.1501 • Vidljivo je da je slab stupanj povezanosti između neto novčanog toka i promjena novčanog jaza. -0. Tablica 85. 2002.2199 -0. a ne vrijedi za AKTIVNOST • U slučaju povećanja novčanog jaza za jedan dan. godini) stranica 109 .

stranica 110 .04 do -0.3561 2004. U nastavku je prikazan financijski dug (obveze) te odnos prihoda i imovine na uzorku (sljedeće dvije tablice).6114 0. 0.4805 0.4724 -0. 0.3288 iznosi promjene 2003. 0.0257 0. 2003.1782 Korelacija novčanog jaza i radnog kapitala 2001.2011 Korelacija promjena neto novčanog toka i promjena radnog kapitala ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) ∆ (2004-2002) -0.0144 Zaključno iz ranijih razmatranja. 2003.3609 ∆ (2004-2003) 0.3145 -0. vidljivo je kroz sljedeće tablice da: Tablica 86. 0.3350 ∆ (2004-2001) 0. 2004.5263 ∆ (2002-2001) ∆ (2003-2002) 0.1882 0. 2004.4205 0. Očigledno je iz ovih brojeva da na neto novčani tok značajniju mjeru utjecaja imaju investicijske i financijske aktivnosti. on je još manji i varira od 0. Korelacije – ostale korelacije Korelacija neto novčanog toka i radnog kapitala 2002. 0. magistarski rad • Gleda li se stupanj povezanosti između iznosa novca i iznosa novčanog jaza. 2002.0078 0. te ovih korelacija gore prikazanih. može se reći da je utjecaj likvidnosti (radnog kapitala) i novčanog jaza na novčani tok slab. što se može pokazati povećanjem imovine ili padom pokazatelja prihodi/ imovina (radi ulaganja) i povećanje ukupnog financijskog duga.0024 Korelacija SNT1 i radnog kapitala 2002.15 s uglavnom negativnim predznakom stupnja povezanosti Ako se u obzir uzmu dodatne relacije.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Financijski dug (obveze) po društvima uzorka stranica 111 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Tablica 87.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

Tablica 88. Ocjena odnosa prihoda i imovine

stranica 112

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVČANOG JAZA HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA

Sva dosadašnja razmatranja išla su k cilju da se pokuša iz danog uzorka dobiti linearan regresijski model koji bi na jednostavan način opisao odnose u ekonomskim kategorijama u hrvatskom turizmu u analiziranom razdoblju. U nastavku se daje osvrt na utjecaj aktivnosti na novčani jaz, zatim proširenje osvrta iz poglavlja 3. oko utjecaja novčanog jaza na profitabilnost te na koncu model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost.

Potrebno je napomenuti još jednom da je ispitivanje izvršeno na 36 društava koje u analiziranom razdoblju pripadaju u TOP 50 najboljih prihodovnih društava. Za točne zaključke potrebno je sagledati populaciju – cjelokupnu granu.

4.1.

Utjecaj aktivnosti na novčani jaz

U razmatranjima kod ocjene aktivnosti daje se pregled utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje kroz matricu utjecaja. Korištenjem T-testa utvrđeno je da ne postoji značajnost utjecaja jer: • • • • obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom i novčanim jazom (srednji utjecaj); obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje profitabilnosti; obrtaj potraživanja ima negativan s novčanim jazom (srednje slab ili zanemariv); obrtaj dobavljača od svih pokazatelja vrši najjači utjecaj na sve pokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji utjecaj na profitabilnost, srednji na novčani tok, no ipak zanemariv na novčani jaz; • aktivnost nema statistički značajne korelacije s pokazateljima novčanog jaza;

stranica 113

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad

najjača i značajna korelacija javlja se praktički samo kod koeficijenta obrtaja dobavljača – korelacija s pokazateljima profitabilnosti.

4.2.

Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost

U nastavku se daje prikaz korelacije novčanog jaza i profitabilnosti po godinama. Tablica 89. Pokazatelji korelacije novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za 2002. godinu Pokazatelj korelacije Pearsonov Kendallov tau Spearmanov ro ROE 0,278 0,249* 0,359* ROT 0,234 0,202 0,307 ROA 0,289 0,243* 0,357*

Masno otisnute korelacije s oznakom * označavaju značajnu korelaciju na razini 95%. Ostale korelacije nisu značajne. Tablica 90. Pokazatelji korelacije novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za 2003. godinu Pokazatelj korelacije Pearsonov Kendallov tau Spearmanov ro ROE 0,286 0,194 0,291 ROT 0,115 0,089 0,142 ROA 0,290 0,187 0,283

stranica 114

1. u razmatranje je uzeta samo određena skupina pokazatelja koja je smatrana.108 0.179 Kako je vidljivo iz priloženih tablica.102 0. magistarski rad Tablica 91. a kratkoročno može utjecati u određenoj mjeri (iako ne značajnije). svaki za svoj dio. Ujedno su rezultati Ttesta o statističkoj značajnosti korelacijskih veza između tih pokazatelja te novčanog jaza (kasnije i profitabilnosti) dali za pravo da se upravo određene varijable koriste u modeliranju utjecaja. Novčani jaz Za potrebe analize utjecaja cjelokupnog financijskog položaja i aktivnosti. najreprezentativnija.166 ROT 0. stranica 115 .106 0. ne može se govoriti o postojanju utjecaja novčanog jaza na profitabilnost. godinu Pokazatelj korelacije Pearsonov Kendallov tau Spearmanov ro ROE 0. a zatim na profitabilnost.048 0.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. 4.129 0.3. Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora Na početku. po iskustvenoj metodi. Pokazatelji korelacije novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za 2004.3. Može se zaključiti da je rezultat utjecaja novčanog jaza na profitabilnost dugoročno slab.135 0.085 ROA 0. 4. potrebno je utvrditi utjecaj na novčani jaz.

Ovih pet pokazatelja promatrala su se kako utječu na novčani jaz u razdoblju 2002.. a izračunava se ovako: Likvidnost III. koristit će se beta koeficijenti. Koeficijent obrtaja dobavljača = (Prihod/ Prosječno stanje dobavljača).) = (Vlastiti kapital + Dugoročne obveze)/ Dugotrajna imovina * 100 Što se tiče pokazatelja aktivnosti. magistarski rad Tako se za grupu pokazatelja likvidnosti uzima koeficijent opće likvidnosti ili samo likvidnost III. * βx3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine * stranica 116 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. a za prosječnu stanje dobavljača u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i stanje na kraju tekuće godine.-2004. Ako se to postavi u jednadžbu za linearnu regresiju bez rezidualne vrijednosti. (Stabilnost II. a rezultati su predstavljeni kroz linearnu regresiju. = (Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze) * 100 Za zaduženost je uzet koeficijent zaduženosti koji se izračunava na sljedeći način: Koeficijent zaduženosti = Ukupne obveze / Pasiva. odabran je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine i koeficijent obrtaja dobavljača: Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine = (Prihod/ Prosječna kratkotrajna imovina). a rezultat dobiven na predmetnom uzorku je: NOVČANI JAZ = Likvidnost III.. * βx1 + koeficijent zaduženosti * βx2 + + Stabilnost II. Za ocjenu financijske stabilnosti: Koeficijent pokriće II. a za prosječnu kratkotrajnu imovinu u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i stanje na kraju tekuće godine.

Značajnost objašnjena varijancom je 33. Značajnost objašnjena varijancom je 23.482. pa je to i jedini beta koeficijent. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim jazom koji iznosi 0. stranica 117 . što je značajniji rezultat.434. a slijedom varijabli u gore prikazanoj jednadžbi. Može se zaključiti da ne postoji regresijski model koji bi opisao novčani jaz iz danih prediktorskih 5 varijabli.3% uzorka. magistarski rad * βx4 + koeficijent obrtaja dobavljača * βx5. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim jazom koji iznosi 0. što je slabiji rezultat. U model je ušla samo Stabilnost II. Rezultat je dobiven postupnim uvođenjem varijabli u regresijski model. Rezultati 2002. Stoga se ni ovdje ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu.7% uzorka. Rezultati 2004. Stoga se ni ovdje ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu. i ovdje je u model je ušla samo Stabilnost II. Po treći put je u model je ušla samo Stabilnost II. Značajnost objašnjena varijancom je 18. što je slabo.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Rezultati 2003. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim jazom iznosi 0.580.9% uzorka. Ipak. Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna prediktorska varijabla koja je ušla u model.

što je značajnije.8% uzorka. stranica 118 . U model su ušli prediktori Likvidnost III. ROE Značajnost objašnjena varijancom je 25.342 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0.7% uzorka. * βx3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine * * βx4 + koeficijent obrtaja dobavljača * βx5. magistarski rad 4. U model su ušli prediktori Likvidnost III. što je slabije. ROT te ROA. Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROE = Likvidnost III. ROT ili ROA) = = Likvidnost III.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.359. U model su ušli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljača. Pokazatelj profitabilnost (ROE. * 0. Profitabilnost Na sličan način pristupilo se i s pokazateljima profitabilnosti. Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROT = Likvidnost III.3. Rezultati 2002.395 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0. pa su kriterijski elementi za regresijski postupni model bili ROE. * βx1 + koeficijent zaduženosti * βx2 + + Stabilnost II. ROT Značajnost objašnjena varijancom je 33. i Koeficijent obrtaja dobavljača. ROA Značajnost objašnjena varijancom je 26. i Koeficijent obrtaja dobavljača.316.8% uzorka. što je slabije.2. * 0.

Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROE = Zaduženost * (-0.5% uzorka. * 0. U model su ušli prediktori Zaduženost i Koeficijent obrtaja dobavljača.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROT = Zaduženost * (-0.335 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0.308. što je značajno. što je značajno. Rezultati 2003. Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROA = Zaduženost * (-0. ROE Značajnost objašnjena varijancom je 40.567) + koeficijent obrtaja dobavljača * 0. U model su ušli prediktori Zaduženost i Stabilnost II.335.359. * 0.8% uzorka. ROT Značajnost objašnjena varijancom je 47.560) + stabilnost II. što je slabo. magistarski rad Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu: ROA = Likvidnost III. ROE Značajnost objašnjena varijancom je 18. što je značajno.2% uzorka. Rezultati 2004.322. stranica 119 .1% uzorka.467) + koeficijent obrtaja dobavljača * 0. U model su ušli prediktori zaduženost i stabilnost. ROA Značajnost objašnjena varijancom je 42.

ne postoji generalno pravilo po kojem bi se moglo reći da se može formirati regresijski model iz razloga što za 2004. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim jazom iznosi -0. U model je ušla samo Zaduženost. pa je to i jedini beta koeficijent.7% uzorka. Zaključak je da. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim jazom iznosi -0. a za 2002. postoji samo jedna varijabla. se radi o različitim varijablama u dvije godine. ROT Značajnost objašnjena varijancom je 24. pa je to i jedini beta koeficijent. Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna prediktorska varijabla koja je ušla u model. što je slabo.491. Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna prediktorska varijabla koja je ušla u model. ROA Značajnost objašnjena varijancom je 17. nego o zakrivljenoj povezanosti koja dolazi od prevelikog utjecaja gornjeg prihodovnog razreda i njihovih rezultata. U model je ušla samo Zaduženost.421. Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna prediktorska varijabla koja je ušla u model. pa je to i jedini beta koeficijent.427. Zaključuje se da se ne radi o linearnoj.1% uzorka. i 2003. magistarski rad U model je ušla samo Zaduženost. što je slabije.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. gledano za ukupno razdoblje. stranica 120 . Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim jazom iznosi -0.

a kraj razdoblja na 151. Naime. Istraživanje je provedeno na uzorku od 36 najvećih društava po visini prihoda. kao i iskustva nisu sustavno prikazana niti obrađena. teorijska istraživanja. Dinamičke.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. opća likvidnost je u padu (početak na 154. uvijek bili u razredu 50 prihodovno najvećih u grani Hoteli i restorani (sektor turizma u Hrvatskoj).7). jer slijedi naslov ovog rada. srednji prosjek je 173). Slijedom razmatranja kroz ovaj rad. aktivnost i profitabilnost. Ovim radom nastojalo se dodatno osvijetliti problem upravljanja novčanim jazom u strateški važnoj grani za gospodarstvo ove zemlje. magistarski rad 5.2 – 5. koji su u razdoblju 2001. Statički rezultati • • • prosječna zaduženost uzorka sektora je oko 33% i u padu je. Rezultati istraživanja mogu se podijeliti na statičke i dinamičke. Statičke. sukladno postavljenom naslovu ovog rada. obrtaj kratkotrajne imovine je u porastu (prosjek se kreće u rasponu 5. došlo je do provjere teza o jakosti utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost. ZAKLJUČAK Izradom ovog rada došlo se do shvaćanja temeljnih odnosa u načinu poslovanja jakih hrvatskih turističkih društava. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao uvod u daljnja i cjelovitija istraživanja u hrvatskom turizmu: o značaju i utjecaju svih faktora financijskog položaja i aktivnosti i njihovom međusobnom utjecaju na profitabilnost. jer ispituje povratnu vezu promjena unutar novčanog jaza na financijski položaj. stranica 121 .-2004. Odabir teme o novčanom jazu bio je vrlo poticajan.

profitabilnost (rentabilnost) je u porastu prema svim pokazateljima. a dok prvih 5 čini preko 15% ukupnih prihoda. kuna u 2001. • • • • • prosječni neto novčani tok je u padu u 2004.4 mil. a ona nije statistički značajna. (omjer dugoročni dug : kratkoročni dug se promijenio iz odnosa 84:16 na 86:14. ukupni financijski dug ili obveze (dug prema financijskim institucijama) povećao se s ukupnih 73. ne postoji značajna statistička povezanost koja bi se mogla opisati linearnim regresijskim modelom s prediktorskim varijablama iz grupe pokazatelja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost. kuna u 2004.7 mil.5). HRK u danom uzorku. na 99. iznos novčanog jaza u novcu koji je pokriven neto novčanim tokom je u padu ( u razdoblju se omjer kreće od oko 1:1 do nepovoljnijih 1:2. novčani jaz je u padu u uzorku sektora iznosio je prosječno u razdoblju od 12. a za 20 pada – prosječna kamata za novčani jaz u razdoblju iznosi oko 94 tis. • povećano dugoročno zaduženje i povećanje obveza prema dobavljačima nije dovelo do povećanja zaduženosti – povećanje neto dobiti s prosječnih 3.4 dana (u 2003.9 dana do 4.3 mil. kuna na 13. godini s 2. HRK.8 mil. porast prihoda unutar uzorka i sektora – uzorak čini preko 40% ukupnih prihoda cijelog sektora.9 na -1. • povećanje imovine i pad pokazatelja prihodi / imovina daje do znanja da su značajna sredstva uložena u povećanje kapaciteta kako bi se počeli u duljem roku ostvarivati bolji poslovni rezultati. magistarski rad • • iznos obveza prema dobavljačima najviše utječe na novčani jaz i broj dana potrebnih na njegovo financiranje. s tim da se i kratkoročni dug povećao s 11.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. već se radi o zakrivljenom odnosu koji proizlazi iz jakog utjecaja najjačih i najboljih turističkih društava. kuna). značajan pad novčanog jaza) – za 16 društava trošak financiranja novčanog jaza raste.7 milijuna kuna u razdoblju >>> povećanje profitabilnosti.9 mil. stranica 122 . • • novčani jaz ima slabu povezanost s profitabilnošću.3 na 10.

Analogno vrijedi za smanjenje troška. stranica 123 . to kod svih društava iz uzorka dovodi do: e. pri uvjetu da se primjenjuje kamatna stopa od 7% za cijeli uzorak kod izračuna troška financiranja novčanog jaza. povećanje zaduženosti. nego za većinu. smanjenje likvidnosti. pada poslovnog rezultata. Kod aktivnosti pak to vrijedi za sva društva. osim kod aktivnosti. ne vrijede za sva uzorkovana društva.-d. na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku. pad poslovnog rezultata. to djeluje na: a. • U slučaju povećanja novčanog jaza za jedan dan.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Dinamički rezultati • U slučaju povećanja troška financiranja zbog povećanja kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%). f. d. c. Sve nabrojane promjene ipak nisu značajne (vrlo su male). povećanja zaduženosti. b. Kod aktivnosti to dovodi do povećanja. a vrijedi za većinu društava iz odabranog uzorka. g. a zanimljivo je istaći da pojave a. smanjenja likvidnosti.

no zbog upitne statističke značajnosti svih varijabli ekonomskog položaja hipoteza se djelomično prihvaća – potrebno je istražiti odnose na populaciji. • model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na profitabilnost može se jedinstveno primijeniti samo po godinama. zbog zakrivljenosti odnosa ta se hipoteza odbacuje.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. na novčani jaz ne – povećanjem zaduženosti smanjuje se profitabilnost – hipoteza djelomično potvrđena. • stabilnost značajno utječe na novčani jaz. stranica 124 . kako u regresijskom modelu taj prediktor nije ušao u jednadžbu. ipak. testirane su sve postavljene hipoteze. pa se može zaključiti da: • zaduženost značajno utječe na profitabilnost. magistarski rad Konačno. • aktivnost utječe na profitabilnost – povećanjem aktivnosti povećava se profitabilnost – hipoteza potvrđena. ne postoji statistički značajna veza između aktivnosti i novčanog jaza – hipoteza se odbacuje. a nikako za ukupno razdoblje – zbog zakrivljenosti odnosa u uzorku hipoteza se djelomično prihvaća. na profitabilnost ne povećanjem stabilnosti povećava se novčani jaz – hipoteza djelomično potvrđena. što je neobično. veza između novčanog jaza i likvidnosti postoji i pozitivna je. • likvidnost utječe profitabilnost – povećanjem likvidnosti povećava se profitabilnosti – hipoteza potvrđena. • model novčanog jaza se može primijeniti.

Ekonomski institut Zagreb. McGraw-Hill. Checkley. Managerial Finance. str. Bendeković.: FINANCIAL MANAGEMENT.: CORPORATE FINANCE.: VALUATION.: CAPITAL MARKET PRESSURE. magistarski rad LITERATURA: 1. R. članci o EBITDA. i dr: FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO I. 2. J. 7.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. EBIT. S. Copeland. Wiley John & Sons: McKinsey&Company Inc. Računovodstvo. 1996. Benninga. izvor članka: www.org/orc/pdf/ref15. K. AND MANAGERIAL MYOPIA.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE.aicpa. A. M. CASH RATIO MODEL. G. 1997. Bhojraj. Zagreb. T.: THE VALUE-RELEVANCE OF EARNINGS AND OPERATING CASH FLOWS DURING MERGERS. str. Z.. London. P. 12. Euromoney Publications.pdf 6.. 1-20 4. 3. Borgia. i Burgess. Jan 2005. 10. 9.html 5. Dryden Press. Christian. DISCLOSURE FREQUENCY-INDUCED EARNINGS/CASH FLOW CONFLICT. Zagreb. 1997. D. 16-29 11. Vol. 2004. O. Cashin. 11. New York.: MANAGING THE CASH GAP. i Jones. 1993. New York. revizija i financije. D.valuebasedmanagement. 1991.: ADVANCED CREDIT ANALYSIS. Boer. 3/2001. Brigham. C.org/PUBS/jofa/oct1999/boer. 8. i autori: PLANIRANJE INVESTICIJSKIH PROJEKATA. S. New York.: IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA – INDIREKTNA METODA.. www. The Accounting Review. Damjanović. i Myers. J. i Libby. No. McGraw-Hill Companies. 2003. R. McGraw-Hill/Irwin. J. stranica 125 . 80. S. 1996. za hrvatsko izdanje: Faber&Zgombić Plus. E. C.crfouline.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING. J.net 13. Brealey. 1. FREE CASH FLOW METHOD i CASH FLOW FROM OPERATIONS na stranici www.. 30.

D. TAXES.: FINANCIJSKA ANALIZA HOTELSKE TVRTKE. M. W. 2003. D. (stranice 42-52) 21. Deželjin. J. stranica 126 . www. Gulin. 141-178 23. 24. Zagreb 2001. Hrvatska udruga računovodstvenih eksperata. 13.: A DCF ANALYSIS OF MARKET PRICE FOR LEASEHOLD INVESTMENTS. 1995. Journal of Property Valuation & Investment.wikipedia. D. Gulin. Zagreb. I. magistarski rad 14. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA FINANCIJSKI POLOŽAJ TRGOVAČKIH DRUŠTAVA.: IZVJEŠTAJ O SLOBODNOM NOVČANOM TOKU. i Orsag. članak objavljen na http://proquest. Farell.: FREE CASH FLOW – IT'S HERE. Gulin. G. Dichev. 1998. D. Volume 13/2001. P. AND INVESTMENT RETURNS. članak s http://en. D. 245-250 16. ACTUALLY.com 17. 26. 20. i dr. Ekonomija. New York. Vol. 12 (4). Multichannel News. Gulin. DEPRECIATION AND AMORTIZATION. D. str. 3/2000. 2001. Računovodstvo i financije.04.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU – PRIMJENA MRS 7.. 22... Družić. No. proljeće 2003.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora... str.rifin. 3.: DISCUSSION OF «THE DIFFERENTIAL PERSISTANCE OF ACCRUALS AND THE CASH FLOWS FOR FUTURE OPEARTING INCOME VERUS FUTURE PROFITABILITY». 15.org/wiki/EBITDA 18.umi. D.: CASH FLOWS. Gulin. i dr: TROŠKOVNO i UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO.com 19.: RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA UZ PRIMJENU MEĐUNARODNIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA i POREZNIH PROPISA. EARNINGS BEFORE INTEREST. Acta turistica. 3/2003. Gane. str. 617-646. S. Estep. Review of Accounting Studies. Računovodstvo i financije. ASSET VALUES. Računovodstvo i financije. 2005. 8. Journal of Portfolio Magament.2004.

S. Myftari. May 2003. RIFIN. T. Gulin. Računovodstvo i financije.. izdanje 30. V.: IS CASH FLOW KING IN VALUATIONS?. www. Business Credit. Orsag.com.: FINANCIRANJE EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA. 27.: ANALIZA NOVČANOG TIJEKA U PODUZEĆU. Mar/Apr 2007. Helfert. ožujak 2005. Zagreb. New York. 2001. 1999. Zagreb. Verlag Moderne Industrie. Zagreb. i Pacheco.: SAGLEDAVANJE POSLOVANJA DRUŠTAVA KROZ NOVČANI TOK (CASH FLOW). 37. 75-82 38. Liu.: TEHNIKE FINANCISJKE ANALIZE. 36-40 34.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.icongrouponline. Slobodno poduzetništvo. D. (stranice 32-33) 28.ca 31. I. str. 36. 63. J. 2. Financial Analysts Journal. McCubbin. 35. Hilton. magistarski rad 25. Entscheidungsgrundlage für die Gestaltung der Unternehmenszukunft.: MANAGERIAL ACCOUNTING. Gundavelli. A. 1996. i Gulin. Nissim.: CASH FLOW. D. Leutiger. I. str. Osiguranje: hrvatski časopis za teoriju i praksu osiguranja. 8/2001. 26. 3/2002. Commercial Lending Review. W. E. 4. 1987. S. 29. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Irwin McGraw-Hill.: POSLOVNE KOMBINACIJE.: A MULTIDIMENSIONAL ANALYSIS OF CORPORATE EARNINGS.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7.com stranica 127 .. I. i Thomas. 18. 56-68 33. Kalkulatori i formule na stranicama: www. 41.. J. R. 1997.creditguru.. D. 32.com i www.bizwiz. str.: THE FUTURE OF CASH FORECASTING. A. Orsag.accountancy.: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU i UTVRĐIVANJE SLOBODNOG NOVČANOG TOKA. Računovodstvo i financije. J. 1/ 2. 3/1998.. D. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Gulin. podaci s www. 1997. Pejić.

Financial Management. magistarski rad 39. 921-933 45. Žager.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. A. 1995. Zagreb. 1996.: DEVELOPING A MEDIUM-TERM CASH FORECAST.: RAČUNOVODSTVO ZA NERAČUNOVOĐE.: ANALIZA POVEZANOSTI IZMEĐU POSLOVNOG REZULTATA i LIKVIDNOSTI. R. Managerial Auditing Journal. Ross.: VJEŽBE IZ STATISTIKE.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU i PROMJENAMA U RADNOM (OBRTNOM) KAPITALU. Šošić. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. (stranice 36-40) 44. AFP Exchange. Sorić. 49. Zagreb. skripta za PDS «RAČUNOVODSTVO. C.: VJEŽBE IZ STATISTIKE. str. I. Zagreb. R. Mikrorad. 10. Vidučić.: GOSPODARSKA MATEMATIKA. F. K.. Računovodstvo. A. Mate. str. i Rushinek. str. Šošić. 10. EXPENSES AND STOCK MARKET VALUES BY QUARTERLY FINANCIAL STATEMENT RATIO ANALYSIS: A MICROCOMPUTER SOFTWARE DEVELOPMENT MODEL. 51. dio. Zagreb. D.. 1997. Ekonomski pregled. I. (stranice 7-33) 43. Stunda. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. Spremić. 41. 36-42 stranica 128 .: FINANCIJSKO UPRAVLJANJE i POLITIKA. V. 40. I. A. 2. II. Vašiček. L. 8/2000.: FORECASTING SALES. S. I. Jan-Apr 2004. S. Lj. 7-8/2003. Van Horne. S.. 50. C. Rushinek. Žager. Vol.). 48. I. revizija i financije. REVIZIJA i FINANCIJE». i Maray.. J. Zagreb. B. 37-45 47.: THE RELEVANCE OF EARNINGS AND FUNDS FLOW FROM OPERATIONS IN THE PRESENCE OF TRANSITORY EARNINGS.: FUNDAMENTALS OF CORPORATE FINANCE. 53 (2002. Ekonomski fakultet u Zagrebu 46. Irwin. C. Relić. Journal of Real Estate Portfolio Management. 1995.: CAPITAL CASH FLOWS: A SIMPLE APROACH TO VALUING RISKY CASH FLOWS. No. 1997. Schmidt. dio. Mikrorad. 1996.: FINANCIRANJE RADNOG KAPITALA. ljeto 2002. 1995. Chicago. (stranice 85-103) 42. J. Ruback.

London.com. L. Walsh. Žager.. Inženjerski biro. L. 58.com/articles/analyst/020602.biz za izračune novčanog jaza i radnog kapitala 55. www. compare and control the figures that drive company value. Računovodstvo i financije.: IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA. članak iz 2002. R. And The Ugly. www.ioma. Planning & Reporting. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI i REVIZIJA.asp 54. i Žager.: EBITDA: The Good. 60. 4/2004. L. Žager. odjeljak Financial Anaysis. HOW TO COMPUTE THE VALUE OF A FLEXIBLE CAPITAL STRUCTURE. 4/2004. Žic. stranica 129 . 2/2004. Pitman publishing: Financial Times. (stranice 11-14) 56. Računovodstvo i financije. odjeljak Financial Anaysis..: KEY MANAGEMENT RATIOS.ioma. Planning & Reporting. The Bad. 1996. NEW A/R ANALYSIS TECHNIQUE IMPROVES CASH-FLOW FORECASTS. Wayman.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA. 1996. 4/2006. Računovodstvo.com. knjiga iz biblioteke Zagrebačke banke 53. www. PLANIRANJE i KONTROLA. I. Zagreb. C. revizija i financije. magistarski rad 52.: RAČUNOVODSTVENI STANDARDI.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA.investopedia.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Žager. 4/2001.basicbusiness. objavljen na www. 59. K. (stranice 10-12) 57. How to analyze.

664.966 1.534 5174.1.375 Broj dobitaša u području djelatnosti : 1.337 17. godina i I.816.084 920.037 19.440.2. magistarski rad PRILOZI Prilog 1. Obveze prema dobavljačima 7.2. 2005.631.879 4.699. Dugotrajna imovina 3.688.390.1.227.960. PODACI i POKAZATELJI POSLOVANJA ZA 2004.079 551.067.239.443. Dugoročne obveze 7.535. (ustupljeno od Fine) PODACi O BONiTETU I.500. Kratkotrajna imovina 3.300. Rang poduzetnika u podrazredu u 2004.165 1.097.808 25.216.777.121.070 3.634.741.909 7.397 1.411.654. Podaci o financijskim rezultatima poslovanja 28. OPĆI PODACI Naziv područja djelatnosti (šifra NKD-a): HOTELI i RESTORANI (H) Broj poduzetnika u području djelatnosti: 2.534.621 II. Kapital i rezerve 6.784. godinu (Iznosi: u kunama.754.691 29.709 3.233 - - stranica 130 .560.996 Broj gubitaša u području djelatnosti: 1. Obveze prema kreditnim institucijama B.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.726 9. Gubitak iznad visine kapitala 5. Kratkoročne obveze 7.-VI. BON-1 obrazac za granu Hoteli i restorani. Vrijednost ukupne imovine 2.541 685.434 1. Zalihe 3.282.989.332.091.733. među svim poduzetnicima među poduzetnicima iste veličine A.392.294.354 33. Podaci o imovini i izvorima sredstava 1. 2004.643. Potraživanja od kupaca 4.037 2.582 432. 2004. bez lipa) Godina Opis 2003.902.462 903.087.438.

broj godina 4.825. u kunama.850 9. bez lipa 1.856 - - Poduzetnik Opis 2003. i 2004.050. Podrazred u 2004.26 20. Udio kapitala u izvorima sredstava.596. Koeficijent obrtaja ukupne imovine 5.08 3. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od kupaca.33 0.37 27.527 565.916.158.138. u danima D. zaduženosti i likvidnosti 1. Ukupni prihodi 2.96 58.608 967. Udjel dobiti u ukupnom prihodu.133 10.05 10.92 6 0.056.74 39 19 0.855. magistarski rad 1. u % 3.943 0. Ukupni rashodi 4.664 2. Odnos ukupnog prihoda i rashoda.494 1. u % 3.163.97 7.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.30 0.573.117 9. C.922. koeficijent 2.634. Gubitak tekuće godine 9. Faktor zaduženosti.944 0. Svi poduzetnici Poduzetnici iste veličine - - - - Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2003. Dobit tekuće godine 5.180.73 38 20 2004. Dobit po zaposlenom.97 57.637. u % 4. u danima 7.035 2.257 752. Pokazatelji poslovne uspješnosti 1.58 2.283.473. Udjel dobiti u imovini. Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu 3. Pokazatelji financijske stabilnosti. Koeficijent opće likvidnosti 6. koeficijent 2. Vezivanje zaliha. godinu stranica 131 .21 7 0.963. Pokriće stalnih sredstava i zaliha kapitalom i dugoročnim izvorima.

517.377.928 34. 2005. 30. 31.343.070 37. 2003.922 4.304.870 1. i I–VI.032 Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada 35. Potraživanja od kupaca 8. 2004. bez lipa) 3.734 915. III. 429.01. te obrazac GFI-POD za 2004.228 stanje 01. I– VI. Obveze prema dobavljačima Izvor podataka: obrazac TSI-POD za razdoblje I-VI 2005.659 1.103.391 9. bez lipa 696.952.865 1. Prihodi od prodaje u inozemstvu 4.. Zalihe 7.158 707. godinu.2004.224.552.540 38.874 890.720. 2003.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.940 1. Iznosi u kunama.956 IV. 2004. Prosječan broj zaposlenih na bazi stanja krajem razdoblja 35. Ukupni rashodi 3.2005. Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu 6.162 Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2002.2005.494. Ukupni prihodi 2.06. 518. bez lipa) Opis 1. 3. 30. VI.206.758 Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposleniku na bazi sati rada (u kunama. 2005. Predujmovi poreza na dobit 5.337.072.070 604.447.767 4. STANJE NOVČANIH SREDSTAVA Stanje na dan 30.468 Izvor podataka: obrasci TSI-POD za razdoblja I–VI.767.775. I–IX.520 10. 2004. 2005.493. 3.897 1.371 35. 2004.602. i 2004. 2005. ″-″ ″…″ nema pojave nema podataka stranica 132 ..641 3. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-VI.2005. GODINE (Iznosi: u kunama.661 35.525.208 stanje 30.850 914. magistarski rad Razdoblje 2002.113.IX.215 4. 2005. I–VI.2004.519 5.793.247.297.203.777 35. godinu i obrazac TSI-POD za razdoblje I-VI.266. 2004.223.571. VI.542. XII.462.936 I – VI.362 712.

magistarski rad Prilog 2. Financijski izvještaji Bilanca 2001.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. stranica 133 .

stranica 134 . magistarski rad Račun dobiti i gubitka 2001.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

stranica 135 . magistarski rad Bilanca 2002.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

stranica 136 . magistarski rad Račun dobiti i gubitka 2002.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

magistarski rad Bilanca 2003. stranica 137 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. stranica 138 . magistarski rad Račun dobiti i gubitka 2003.

Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. stranica 139 . magistarski rad Bilanca 2004.

stranica 140 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. magistarski rad Račun dobiti i gubitka 2004.

Obrazovanje VSS (diploma studeni 1999.hr 2. smjer Financije Tema diplomskog rada . gimnazija (Prirodoslovno-matematička gimnazija (1991.) OŠ Zagreb. Bencekovićeva 29a ZAGREB.Stambene štedionice (1995.t-com. Osobni podaci Ime i prezime Mjesto i datum rođenja Bračno stanje/roditeljstvo Prebivalište Boravište Telefon Mobitel e-mail adresa Hrvoje Serdarušić ZAGREB. magistarski rad ŽIVOTOPIS 1.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Oženjen.) V.-1995.) SŠS (matura lipanj 1995.-1991. Velika Gorica (1983. bez djece ZAGREB.) stranica 141 .) Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 23.-1999.serdarusic@zg. Bencekovićeva 29a 01/ 6539-890 098/ 1611-696 hrvoje. ožujka 1977.

magistarski rad 3..) Pomoćnik voditelja poslovnog odnosa (do rujna 2005. Radno iskustvo.) Voditelj poslovnog odnosa (do danas) Računalo MS i DOS okruženje. internet. programiranje. Lotusove aplikacije Jezici Engleski – aktivno (Proficiency) Njemački – aktivno (Mittelstuffe) Talijanski (3.-danas) Pripravnik (do kraja 2000.d. Zagreb.. sposobnosti i ostalo Mjesto i trajanje rada INA-Industrija nafte d. Paromlinska 2 (travanj 2000.. Avenija V.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Zagreb.-ožujak 2000. pripravnik u Sektoru financija) Zagrebačka banka d.Holjevca 10 (veljača 2000.d. stupanj) Razni tečajevi EDUKA (Zagrebačka banka) FOREX FOIP Poslovno pregovaranje Vozačka dozvola B kategorija stranica 142 .

jednak je OCF. SNT1 Prva razina slobodnog novčanog toka kojom se izražava kako ili koliko novčani tok od poslovnih aktivnosti održava postojeći kapacitet. KI Kapitalni izdaci za održavanje postojećih kapaciteta. SNT2 Druga razina slobodnog novčanog toka kojom se izražava kako ili koliko novčani tok od poslovnih aktivnosti povećava sposobnost poslovnog subjekta.3. Operative Cash Flow). AM Amortizacija.1.1.2.1. stranica 143 .1.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. Često se pretpostavlja da je amortizacija minimalno potreban iznos tih kapitalnih izdataka. NTPA Novčani tok od poslovnih aktivnosti. Izračunava se kao razlika operativnog novčanog toka i kapitalnih izdataka za održavanje postojećih kapaciteta (često se pretpostavlja da je amortizacija iznos tih kapitalnih izdataka).3. a izračunava se kao zbroj operativne dobiti i amortizacije. Vidjeti poglavlje 1. magistarski rad KRATICE EBITDA Mjera za utvrđivanje profitabilnosti. vidjeti poglavlje 1. OCF Oprativni novčani tok (od engl. Izračunava se kao zbroj operativnog novčanog toka i novčanog toka od investicijskih aktivnosti.

U bankarskoj terminologiji češće se koristi pojam ukupni financijski dug. a odnosi se na ukupne obveze za kredite. Dospijeće ovih financijskih obveza je unutar jedne godine. onda se misli na razliku zbroja potraživanja od kupaca i stanja zaliha te iznos obveza prema dobavljačima. od engleske kratice za Cash Gap. Više u poglavlju 2. Financial debt. Radi se o posebno naglašenom izračunu vezanom na broj dana. Više u poglavlju 2. Više u poglavlju 2. Dospijeće ovih financijskih obveza je veća od jedne godine.1. Cash Gap. CG Novčani jaz. bez obzira na račnost tih obveza. CG (broj dana) Novčani jaz (broj dana).1. Više u poglavlju 2.1. što ustvari predstavlja obrtni kapital. Često se koristi u omjeru s parametrom EBITDA. a kad se radi samo o izračunu CG. i poglavlju 3. Više o metodologiji i utvrđivanju modela u poglavlju 1. KFO Kratkoročne financijske obveze.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.1. zajmove i leasing kod svih financijskih institucija.1. Za dodatne napomene vidjeti poglavlje 3. od engl.1. magistarski rad UFO Ukupni financijski dug (financijski pojam) ili ukupne financijske obveze (računovodstveni pojam). DFO Dugoročne financijske obveze. stranica 144 . FD Jednak UFO. U ovm radu taj je izračun posebno naglašen. Izračun ove mjere koncipiran je na broju dana u poslovnom ciklusu potrebnim da novac promijeni svoje pojavne oblike i postane ponovno novac. od engl.

max Maksimum nekog obilježja. average (PROSJEČNO) Aritmetička sredina ili prosječna srednja vrijednost nekog obilježja. od engl. dok u drugoj varijanti o rentabilnosti bilančne kategorije Kapital i rezerve.Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora. a ponekad i kao prosječna vrijednost od prosječnih vrijednosti. max 2 ili max 3 Drugi ili treći maksimum nekog obilježja. Return on Assets. ROA Rentabilnost imovine. npr. ROT Rentabilnost prihoda. Return on Turnover. Izračunava se za određeno razdoblje. aritmetička sredina pokazelja zaduženosti. kao ROE ukupno i ROE vlastiti kapital i glavnica. Pojavljuje se u ovom radu u dvije varijante. min Minimum nekog obilježja. prosjeka stranica 145 . Return On Equity. od engl. U prvoj varijanti radi se o rentabilnosti cijele aktive. count – iznad Broj onih iz nekog obilježja čija je vrijednost veća od srednje prosječne vrijednosti. AVG Isto kao average (PROSJEČNO). od engl. magistarski rad ROE Pokazatelj rentabilnosti glavnice. min 2 ili min 3 Drugi ili treći minimum nekog obilježja. median Medijan ili srednja položajna vrijednost niza nekog obilježja.

magistarski rad count – ispod Analogno count – iznad prosjeka. prosjeka count RASTE Broj onih iz nekog obilježja čiji je trend promjene pozitivan. čija je vrijednost na kraju razdoblja veća od vrijednosti s početka razdoblja. count PADA Analogno count RASTE. odnosno. stranica 146 .Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful