NEPRIJATELJI NARODA U RS-u: DODIKOVA LISTA ZA LIN^

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GODINA XX

BROJ 911

SARAJEVO 24.4.2014.

CIJENA 3 KM

JESTE LI VIDJELI DJEVOJ^ICE?
www.slobodna-bosna.ba

OD SIRIJE DO FACEBOOKA

DJECA U VREMENU

SADR@AJ
12 SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE
Nakon skoro ~etverogodi{nje stagnacije, zahuktava se novi investicioni ciklus u glavnom gradu BiH, dokaz tome je ~injenica da {irom grada ni~u novi stambeni objekti. U Sarajevu se trenutno gradi 200.000 kvadratnih metara stambenog i poslovnog prostora!

www.slobodna-bosna.ba

Slijede}i broj Slobodne Bosne u Sarajevu u prodaji u utorak 29.4.2014., a u ostalim gradovima BiH 30.4.2014.

24 USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI
POVRATNICI NA KRI@NOM PUTU

36 AMERI^KI SAN MLADOG BR^AKA
KENAN TREBIN^EVI], AUTOR BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”
Memoare mladog Br~aka KENANA TREBIN^EVI]A, “Bosanska lista”, najpoznatije svjetske medijske ku}e jednoglasno su ocijenile kao najpotresnije {tivo o ratu u BiH, zbog ~ega je ova knjiga postala jedna od najpopularnijih u SAD-u; za na{ list Trebin~evi} govori o ratnom paklu kroz koji je pro{ao sa svojom porodicom u Br~kom, bijegu u SAD, ljudima koji su pomogli njegovoj porodici i oprostu

NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA

Brutalni razbojni~ki napad na stariji bra~ni par NIKOLU i MARICU CREPULJA u selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske upla{io je i uzbunio rijetke hrvatske povratnike u ovaj kraj: novinari „SB“ su me|u prvima posjetili ro|ake i susjede nesretnih supru`nika; oni priznaju da, uz sve neda}e sa kojima se godinama bore, sada `ive u strahu i od lokalnih kriminalaca

16 NESTALE U 60 SEKUNDI
PRI^A KOJA JE POTRESLA REGION
Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVI] i SAMRE KE[INOVI] tragaju za svojim 27 k}erkama, gimnazijalkama koje su posljednji put vi|ene 10. aprila na Aerodromu u Be~u odakle su, kako se sumnja, preko Turske oti{le u Siriju; mlade su djevojke, prije odlaska iz Austrije, posje}ivale Altun Alem d`amiju u Be~u, u kojoj se okupljaju najradikalnije selefije s Balkana, a islam propovijedaju samoprogla{eni {ejhovi ADEM DEMIROVI] i MIRSAD OMEROVI] iz Tutina, kojima je iz sigurnosnih razloga zabranjen ulazak u BiH

KINESKI ZID PLA^A
„SB“ U KINI
Japanske ekspedicione trupe 13. decembra 1937. godine u{le su u tada{nji glavni grad Kine, Nanjing, i u narednih {est sedmica poubijale oko 300 hiljada Kineza, silovali oko 80 hiljada `ena, a tre}inu Nanjinga pretvorili u ru{evine. Memorijalni centar `rtvama masakra japanskih agresora podignut je s namjerom izno{enja povijesnih ~injenica, a ne sa namjerom {irenja mr`nje izme|u ova dva naroda. Me|utim, i nakon 76 godina pitanje masakra u Nanjingu jo{ uvijek je kamen spoticanja u odnosima ove dvije zemlje. Novinar „SB“ boravio je u tom kineskom gradu
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba

20 “RU[ITELJI DODIKA” PROTIV KARGANOVI]A 30 CARL BILDT
AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU
Protiv autora “crne liste” u Republici Srpskoj STEFANA KARGANOVI]A, koji poziva na lin~ svih onih koji kriti~ki govore protiv re`ima MILORADA DODIKA, po~etkom nedjelje podnesena je tu`ba; SR\AN BLAGOV^ANIN, SVETLANA CENI] i TANJA TOPI], koji su se na{li na ovoj listi, za na{ list govore zbog ~ega je Dodik naru~io ovu listu i za{to je ona opasna

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

^OVJEK KOJEM NISU VJEROVALI
Prije nekoliko mjeseci ameri~ke vlasti po~ele su skidati oznaku tajnosti s brojnih dokumenata vezanih za period u kojem je u Bijeloj ku}i bio BILL CLINTON. Veliki dio te dokumentacije odnosi se na de{avanja tokom i neposredno nakon rata u BiH, uklju~uju}i i pregovore u Daytonu te prve korake ka uspostavi mira. Dokumenti u kojima se spominje uloga prvog visokog predstavnika u BiH rasvjetljavaju brojna pitanja o njegovoj jedva vidljivoj ulozi u hap{enju optu`enih za ratne zlo~ine

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
LISICA I GAVRAN

NAGRADA ZA POSLUŠNOST

Ste`e se antikorupcijski obru~ oko MAC-a i direktora Du{ana Gavrana
Nakon gotovo dvije godine, koliko je trajala istraga Tu`iteljstva BiH, inspektori Federalne uprave policije (FUP) kona~no su u srijedu (23. aprila), u{li u prostorije Centra za uklanjanje mina (BH MAC) u sarajevskom naselju Stup. U isto vrijeme, tako|er po nalogu Dr`avnog tu`iteljstva, policajci MUP-a Republike Srpske pretresli su obiteljsku ku}u direktora BH MAC-a Du{ana Gavrana na Palama, protiv kojeg su predstavnici osam doma}ih deminerskih kompanija podnijeli kaznene prijave, optu`uju}i ga za kriminal i korupciju. Posljednja od brojnih prijava protiv direktora Gavrana dostavljena je pro{log mjeseca, zbog neregularnosti u realiziranju tendera Svjetske banke za razminiranje na projektu “Sava”. Du{an Gavran je u vrijeme kada je akcija Dr`avnog tu`iteljstva zapo~ela bio na slu`benom putu u Hrvatskoj, ali se odmah vratio u BiH, na policijsko saslu{anje. (S.M.)

“Novi reporter” ugašen, novinari na ulici, vlasnik u Vladi RS-a!

NOVA SINEKURA ZA PROPALOG NOVINARA
Nakon {to je upropastio magazin Novi reporter Igor Gaji} postao je {ef kabineta ministrice trgovine i turizma RS-a Maide Ibri{agi}-Hrsti}

Du{an Gavran 4

Nakon {to je potro{io stotine hiljada maraka donacija Vlade RS-a koje nikad nije opravdao a novinarima koji su zavr{ili na ulici ostao du`an najmanje pet plata, vlasnik uga{enog magazina Novi reporter iz Banje Luke Igor Gaji} na{ao je posao u Vladi RS-a. Kako saznajemo, Igor Gaji} je postao {ef kabineta ministrice trgovine i turizma Maide Ibri{agi}-Hrsti}. Njegov magazin Novi reporter godinama je bio na vrhu prioriteta za donacije Vlade RS-a, ali je uprokos tome uga{en, a Gaji} je petorici zaposlenika u tom listu ostao du`an najmanje pet plata. Vlada RS-a u prva ~etiri mjeseca 2012. godine privatnim medijima isplatila je 830.000 KM. Gaji}evo preduze}e OG Press NIGD, u ~ijem vlasni{tvu je bio Novi reporter, dobilo je u toj tran{i 150.000 KM. Svi privatni mediji, pa i Novi reporter, dobili su novac za pojedina~ne projekte za koje Vlada nikada nije raspisala javni poziv. OG Press NIGD (Novi reporter) 150.000 KM dobio je za projekt koji se bavio “procesuiranjem zlo~ina nad Srbima u proteklom ratu te smislom postojanja dr`avnog suda i tu`ila{tva”. Prema odluci Vlade RS-a iz septembra 2009. godine,

Novi reporter sa svojih pet zaposlenih i vi{e nego skromnim tira`om dobio je bespovratnu pomo} od ~ak 200.000 KM. Prema Odluci Vlade RS-a koju je potpisao premijer Aleksandar D`ombi} 21. jula 2011. godine kompanija “OG Press”, izdava~ Novog Reportera, po~a{}ena je sa 150.000 KM za realizaciju projekta “Razvojni potencijali/komparativne prednosti Srpske: energetika, poljoprivreda, turizam, ljudski resursi, poslovni ambijent“. Igor Gaji}, direktor i vlasnik Novog reportera, imao je prioritet i u donacijama Grada Banja Luka. Njegov ~asopis bio je jedan od rijetkih koji je godinama finansiran izda{nim donacijama iz gradske kase. Tira` Novog reportera bio je oko 300 primjeraka, pri ~emu su op{tine i gradovi u Republici Srpskoj, ministarstva i razne republi~ke institucije imale obavezu da kupuju 200 primjeraka. Ministarstva u Vladi RS-a, kao i op{tine Srbac i Gradi{ka, te grad Banja Luka, tako|er su imali obavezu da se redovno ogla{avaju u Novom reporteru, a ministri u Vladi RS-a imali su obavezu da pla}aju izme|u dvije i tri hiljade KM za svaku objavljenu reporta`u i intervju. (M.D)
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

ZAKON, ILI ZAKLON

USKRS - VASKRS 20.4.2014.

Dr. Emir Talirevi} 2007. motorom usmrtio dje~aka i nije odle`ao ni dana zatvora
Neefikasnost i korumpiranost bosanskohercegova~kog pravosu|a svima je ve} dobro poznata, ali pojedini predmeti u kojima je doma}i pravosudni sistem „zakazao“ izazivaju istinski {ok i nevjericu. Me|u njima je i slu~aj sarajevskog doktora Emira Talirevi}a, vlasnika privatne poliklinike Moja klinika, o ~ijim smo finansijskim malverzacijama i nestru~nosti pisali u nekoliko navrata. Naime, dr. Talirevi} je u Ulici velikih drveta u Sarajevu 2007. godine motorom udario dje~aka M.O. (puno ime i prezime poznato redakciji), koji je od siline udara i zadobijenih povreda nakon nesre}e podlegao u bolnici. Talirevi} je tada optu`en za te{ko kazneno djelo protiv sigurnosti prometa i prvostepenom presudom Op}inskog suda u Sarajevu osu|en na {est mjeseci zatvora, i to nakon {to je povukao brojne privatne veze u Tu`ila{tvu i Sudu kako bi izbjegao zatvorsku kaznu. Na presudu Op}inskog suda `albe su ulo`ili i optu`eni i kantonalno Tu`ila{tvo, a s obzirom da Talirevi} nije odle`ao ni dana iza re{etaka, ostalo je nepoznato da li je u ovom slu~aju ikada donesena pravomo}na presuda. (S.B.) Emir Talirevi}

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

5

Na izvjestan na~in, stvar sa Bosnom i Hercegovinom prili~no je neizvjesna
ČETVRTAK, 17. APRIL
Narodni heroj BOŠKO ŠILJEGOVIĆ, nekadašnji šef kabineta JOSIPA BROZA, ostavio je biblioteci u rodnoj, nekada Bosanskoj a danas Kozarskoj Dubici blizu pet hiljada knjiga i, pride, crtež PABLA PICASA. Šta bi današnji šefovi kabineta mogli zavještati rodnim mjestima-selima? Isto što i njihovi predsjednici? Skromnu kućnu biblioteku, autobiografije ratnih generala, “lijepe misli” velikih vođa i poneko umjetničko ostvarenje, kupljeno po nabavnoj cijeni”, svjetski poznatog avangardnog slikara ADINA HEBIBA…
6

Jo{ nije sigurno ho}e li se po~etkom septembra u Banjoj Luci odigrati nogometni me~ izme|u reprezentacija Srbije i Republike Srpske. Kona~na odluka je u rukama me|unarodne nogometne birokracije koja bi trebala (pr)ocijeniti je li pametno da se ova utakmica igra na vrhuncu predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini. Sumnja se kako bi dolazak srpskih “Orlova” predvo|enih novim selektorom MILOJKOM DRULOVI]EM, mogao biti protuma~en, ili intrumentaliziran kao podr{ka re`imu i stranci MILORADA DODIKA. Kako god bilo, utakmica entitetske reprezentacije protiv starije bra}e iz Srbije bit }e odr`ana na neuporedivo ni`em stupnju “bezbjednosno-sigurnosnog rizika” od dana{njeg derbija srbijanske lige u Novom Pazaru, gdje je gostovala “Crvena zvezda”. Malo sam gledao tu utakmicu, gotovo je nevjerovatno da nije bilo mrtvih glava. Novopazarci tvrde da je ~itav taj belaj pokrenuo ALEKSANDAR VULIN, nekada{nji mali vrtni patuljak, dvorska luda u familiji Milo{evi} - Markovi}, danas ministar u Vladi Srbije zadu`en za Kosovo. Na stadion je Delija Vulin do{ao u majici na kojoj je pisalo GRA^ANICA ^EKA TITULU, urlao, psovao, {epurio se. “Kada tra`ite mir i ti{inu, idete u biblioteku. Kada dolazite na stadion, normalno je da se vi~e, ljuti, psuje”, obja{njava ministar Vulin

svoje huligansko nacionalisti~ko vr{ljanje po novopazarskom stadionu. Jo{ je samo nedostajao muftija MUAMER ZUKORLI], stanovnik Srebrenice u pri~uvi, da se uka`e sa majicom na kojoj bi bilo ispisano, recimo, SREBRENICA ^EKA TITULU, pa da po~ne krvoproli}e... Neko se pametan iz srpskih medija sjetio da o skandalu zatra`i mi{ljenje BAJRE @UPI]A, Novopazarca koji je svojevremeno bio stub odbrane beogradskog “Partizana”. “Britka sablja” @upi} ka`e da godinama ne ide na utakmice. “U moje vrijeme na stadionima je mogao biti povrije|en samo onaj protivni~ki igra~ kojeg sam ja ~uvao i niko vi{e…”

PETAK, 18. APRIL

Brzi uli~ni, skoro pa uli~arski razgovor sa starim, ali ba{ starim znancem kojeg nisam dugo vidio, a na~uo sam da nije ba{ najbolji u “zdravstvenom smislu”. “Kako si?”, priupitam ga. “Dobro, generalno dobro… ako ne}emo ulaziti u detalje.” Ne}emo, dru`e moj, nema potrebe.

SUBOTA, 19. APRIL

Narodni heroj BO[KO [ILJEGOVI], nekada{nji {ef kabineta JOSIPA BROZA, ostavio je biblioteci u rodnoj, nekada Bosanskoj a danas Kozarskoj Dubici blizu pet hiljada knjiga i, pride, crte` PABLA
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

PICASSA. [ta bi dana{nji {efovi kabineta mogli zavje{tati rodnim mjestima-selima? Isto {to i njihovi predsjednici? Skromnu ku}nu biblioteku, autobiografije ratnih generala, “lijepe misli” velikih vo|a i poneko umjetni~ko ostvarenje, kupljeno po nabavnoj cijeni”, svjetski poznatog avangardnog slikara ADINA HEBIBA…

NEDJELJA, 20. APRIL

Dobijam od zagreba~kih prijatelja-izdava~a elektronsko izdanje autobiografije IGORA MANDI]A Oklop od papira koja }e ovih dana biti promovirana u Sarajevu. Prve Mandi}eve tekstove, objavljivane u tada{njem VUS-u, u kolumni “Notes”, ~itao sam sredinom sedamdesetih godina. Ono {to sam propustio u novinama, nadoknadio sam u njegovim knjigama, od kojih mi je najuzbudljivija bila i ostala “U sjenci ocvale glazbe” - nemilosrdan, uzbudljiv, skoro pankerski bezobrazan obra~un sa mo}nom, osvetoljubivom elitisti~kom glazbenom nomenklaturom. ^itam, dakle, Mandi}a u “elektronskoj formi” i sjetih se naslova jednog njegovog teksta, objavljenog u beogradskoj “Dugi” prije 30-ak godina, povodom slaba{nog filma “Me}ava” nastalog po motivima hrvatskog pisca Pere Budaka u kojoj je genijalnu ulogu odigrao srpski glumac SLOBODAN CICA PEROVI]. “Tako se to radi, gospodo”, poru~io je Mandi}. Uzmite i pro~itajte “Oklop od papira”, vi koji se pisanjem namjeravate baviti na du`e staze: da, tako se to radi, gospodo!

[vrakinim. “Ne postoji nijedna re~enica u mojim knjigama a da nije zasnovana na stvarnosti”, ponavljao je Marquez u brojnim intervjuima, relativiziraju}i knji{ko-teorijska preseravanja o “magi~nom realizmu”. “[ta se ovo de{ava haveru, ti si pametan, na~itan, video si sveta… ?”, zabrinuto me je tih godina pitao kom{ija Ibro- Firgo, Rom sa dna socijalne kace, pa nastavio: “Ljudi su nekada `iveli dvesto-tristo, neki, ako im se posre}i i ~etiristo godina, a sad, kako je vreme do{lo, je li ~ovek napunio sto-stopedeset, odjednom umre…”. “Ne znam da su ikad ljudi `ivjeli tristo-~etiristo godina, dragi kom{ija”, usprotivio sam se oprezno. “Pa naravno da ne zna{, ti si mlad, ne se}a{ se”, zakovao me argumentirano Ibro-Firgo, koji mi je prevodio prvi album [abana Bajramovi}a, kasnije }e se ispostaviti ne onako kako je [aban pjevao nego kako ga je on ~uo i do`ivio… Re`iser EMIR KUSTURICA danas, prisje}aju}i se susreta sa velikim piscem, veli da mu je Marques 2011. otkrio za{to nema gra|anskih, ni drugih nemira u Americi: “Zato, Emire, {to tamo ne postoji ameri~ka ambasada.” Taj se vic, ta je fora u Sarajevu prepri~avana, pa i pre`vakana barem tri-~etiri godine ranije. “Bo`e, spasi me od izmi{ljanja dok pjevam”, napisao je Pablo Neruda, a An|eo Gabrijel (Marquez) ~esto i izda{no citirao…

njim su se djevoj~ice, djevojke, `ene sklanjale {irom Sarajeva. Na po~etku agresije na Hrvatsku poveo je horde svojih sunarodnjaka i srodnih du{a, pod zastavom [e{eljevih ~etnika na Vukovar. Tamo je te{ko ranjen, pa je stjecajem nesretnih medicinskih okolnosti prepustio klanja i zlo~ine na Grbavici svom opunomo}eniku VESELINU VLAHOVI]U BATKU. “Gospode”, pitao sam se u snu, “kako li izgleda `ena koja je u intimnoj ljubavnoj vezi sa psihopatskim siled`ijom, programiranim zlikovcem Brnetom, koja ta, od ~ega je ta, {ta je Bogu zgrije{ila, ta hudnica Maja Gojkovi}.” Kada je na su|enju VOJISLAVU [E[ELJU u Haagu prije pet-{est godina pu{ten snimak razgovora njegovog komandanta Gavrilovi}a Brneta sa ~etni~kom aktivisticom-zlo~ina~kom hu{ka~icom iz Novog Sada Majom Gojkovi}, Vojvoda je to nazvao “nepristojnim zadiranjem u intimu”, jer je, kako je kazao, rije~ o “ljubavnom flertovanju”. Maja Gojkovi} na ~elu Skup{tine Srbije; ru`an san ili nacionalno bu|enje?!

SRIJEDA, 23. APRIL

UTORAK, 22. APRIL

PONEDJELJAK, 21. APRIL
Kada nam je u ~etvrtom razredu Tre}e gimnazije prije 35 godina profesor srpskohrvatskog jezika, pokojni SLOBODAN \URASOVI] \URAS, za lektiru zadao knjigu “Sto godina samo}e”, pisca za kojeg niko nije ~uo, Latinoamerikanca GABRIJELA GARCIE MARQUEZA, pobunio se moj drug iz {kolske klupe Nijaz H.: “Profesore, ja sam ~uo da je to dosta te{ka knjiga.” Jedva smo se bili izborili sa “esencijalnom listom” obavezne literature-lektire, Vaskom Popom, Crnjanskim, Oskarom Davi~om…samo nam je jo{ falio namrgo|eni brko iz Kolumbije. Ostatak razreda je gun|aju}im negodovanjem podr`ao kolegu Nijaza, tako da smo konsenzualno bili oslobo|eni obaveze da ~itamo tamo nekog Marqueza. Nobavezno sam, samoinicijativno, na sopstvenu odgovornost pro~itao godinudvije kasnije “Sto godina samo}e” i bio potpuno zaprepa{ten koliko se Marquezovo selo Makondo rimovalo sa mojim selom,
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

Desilo mi se negdje pred kraj rata, ili po~etak mira, ublizu je to - u pet deka, da sam sanjao MAJU GOJKOVI]. Nikada `enu vidio nisam, ne{to sam o njoj povr{no znao, ~itao da je [e{eljeva udarna pesnica u Vojvodini, ali sam je ~uo na presretnutim razgovorima koje je mazno vodila s tada{njim de~kom, prvim komandantom ~etni~kih jedinica iz Sarajeva BRANISLAVOM GAVRILOVI]EM BRNETOM. Harlovina, manijak, vje~iti potencijalni overdozera{, siled`ija, dubinski psihopata Brne godinama je bio strah i trepet za svu, posebice `ensku ~eljad u sarajevskom naselju Grbavica, a pred

Ljubazno sam bio pozvan prije dvadesetak dana na donatorsku ve~eru u hotel “Evropa” za izgradnju spomenika Papi Ivanu Pavlu Drugom. Nisam bio pri parama, pa nisam oti{ao - na takve se povode ide ili sa obrazom ili se ne ide uop}e. Prije tri-~etiri godine slu~ajno sam u mostarskom hotelu “Ero” nabasao na donatorsku ve~eru koju je organizirao DON ANTO JELI] za izgradnju katoli~kog {kolskog objekta. Donirao sam ne{to novca, kolikotoliko, tek da se ne obrukam.

Na donatorskoj ve~eri za Papin spomenik predsjednik Hrvatske demokratske zajednice DRAGAN ^OVI] nije donirao ni prebijene banke. Da je samo platio ono {to je te ve~eri pojeo, popio, nakupilo bi se tu lijepih stotinjak maraka tro{ka; ali nije ni to platio gospodin ^ovi}. Okreni&obrni, gore&dolje, urbi&orbi, nije to ba{ previ{e ni kr{}anski, ni ljudski, ni politi~ki korektno…
7

MINI MARKET
NOVA FAZA BEZ AVAZA

KUTAK ZA RIJASETOV TRENUTAK

Po nalogu ministra Lagumd`ije, MIP do daljnjeg otkazao pretplatu na Dnevni avaz
Slu`benici Ministarstva vanjskih poslova BiH ne mogu vi{e o dr`avnom tro{ku ~itati Dnevni avaz. Iako se najtira`niji sarajevski dnevni list do sada nabavljao preko izabranog dobavlja~a a potom distribuirao po sektorima, odnosno odjelima Ministarstva, dostava Dnevnog avaza je naprasno prekinuta prije desetak dana. Budu}i da je isporuka drugih dnevnih i tjednih novina uredno nastavljena, sve su prilike da uposlenici Ministarstva vanjskih poslova ne}e dobijati Dnevni avaz sve dok novinari tog lista budu pisali kriti~ki intonirane tekstove protiv ministra Zlatka Lagumd`ije, dakle, do oktobarskih izbora. (S.M.)

Džamija u srcu osnovaca
Med`lis Islamske zajednice Br~ko objavio je konkurs za najbolji literarni rad u kojem mogu u~estvovati svi u~enici osnovnih {kola. Tema literarnog rada je D`amija u mom srcu, a kako se navodi na zvani~nom web sajtu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, konkurs je objavljen povodom Dana d`amija. Za tri najbolja rada po ocjeni stru~nog `irija, Med`lis IZ Br~ko dodijelit }e i nov~ane nagrade. Tako }e u~enik/u~enica koji najbolje opi{e emocije koje u njegovom/njenom srcu budi d`amija dobiti 200 KM, drugoplasiranom }e pripasti 150, a tre}enagra|enom stotinu KM. Ina~e, ovo nije prvi put da Rijaset Islamske zajednice u BiH podsti~e u~enike da {alju radove sa „d`amijskom“ tematikom. Pro{le godine je za u~enike osnovnih i srednjih {kola raspisan konkurs za najbolji likovni rad, poetski i prozni sastav o temi Alad`a d`amija — ljepotica Balkana. Kako su izvijestili iz Rijaseta, na pomenuti konkurs u predvi|enom roku pristiglo je 1.097 radova, od ~ega 838 likovnih i 289 poetskih i proznih sastava. (M.R.)

DVA ČINA, DVA ARŠINA

SDP se „principijelno“ protivi da vlada radi i odlučuje u „tehničkom mandatu“
Istekao je zakonski rok u okviru kojeg je Skup{tina Kantona Sarajevo bila du`na izabrati novu vladu, nakon {to je prethodna pod pritiskom ulice podnijela ostavku. Rok je iscurio a u foteljama i dalje sjede ministri „u ostavci“ i sve su prilike da }e tako ostati sve do narednih parlamentarnih izbora u oktobru ove godine, budu}i da se ne nazire nova skup{tinska ve}ina koja bi mogla formirati novu izvr{nu vlast. Zastupnici SDP-a tvrde da kantonalna Vlada ne mo`e raditi i odlu~ivati u tehni~kom mandatu, i prijete da }e svaku odluku kantonalne Vlade usvojenu u tehni~kom mandatu preispitati na Ustavnom sudu Federacije BiH. Formalno su u pravu, ali nije politi~ki korektno da takvu inicijativu pokre}e SDP, s obzirom na ~injenicu da su sve vlade predvo|ene SDP-om nakon parlamentarnih izbora 2010. godine formirane s vi{emjese~nim zaka{njenjem, pri ~emu je formiranje Vije}a ministara BiH kasnilo punih 17 mjeseci! Zna~i li to i da su odluke u tom razdoblju usvojene na nezakonit i neustavan na~in?! (M.A.)
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

Zlatko Lagumd`ija

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

[ENGENSKA TJERAPIJA

Treba li OHR poništiti odluku Vlade RS-a o provjeri prebivališta?
HANKA VAJZOVI]
Profesor FPN-a su{tinska politi~ka pitanja, {to je besmisleno.

DU[ANKA MAJKI]
Poslanik SNSD-a u PS BiH

SA[A MAGAZINOVI]
[ef kluba SDP-a u Parlamentu BiH OHR treba poni{titi odluku Vlade RS-a jer jasno je da se radi o nadle`nosti dr`ave BiH koju ovom odlukom Vlada RS-a poku{ava uzurpirati.

DA Rije~ je o pitanjima koja
svakako treba rje{avati na dr`avnoj razini. Diskriminacija sigurno jeste ono {to je sada napravljeno, a regulisanje prijave i odjave prebivali{ta mora biti ure|eno u skladu sa Ustavom BiH i Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

NE Smatram da OHR ne treba
poni{titi odluku, a i kad bi je poni{tio, to ni{ta ne bi zna~ilo jer od Vlade RS-a zavisi da li }e ona biti objavljena ili ne, tako da bi OHR-u bilo uzaludno ~ak i da donese takvu odluku.

Ljekari propisali terapiju koju [e{elj uporno odbija tvrde}i da ga poku{avaju likvidirati
Po{to se tokom svog dvanaestogodi{njeg pritvora u Scheveningenu oprobao u svim vrstama bojkota, po~ev od {trajka gla|u do insistiranja na }irili~noj dokumentaciji, Vojislav [e{elj se ovih dana odva`io i da odbije kemoterapiju. Naime, [e{elj je u decembru pro{le godine operisao rak debelog crijeva i limfnih ~vorova. Od tada je primio samo jednu kemoterapiju od propisanih dvanaest. ^etni~ki vojvoda odbija lije~enje jer su ljekari procijenili da nakon primljene kemoterapije mora da provede sedam dana u strogoj izolaciji zatvorske bolnice. Ova mjera je donijeta jer je [e{elj nakon kemoterapije razdra`ljiv i predstavlja opasnost za ostale pritvorenike. Zbog te mjere [e{elj je odlu~io da po cijenu `ivota odbije terapiju. Za to vrijeme njegove strana~ke kolege smi{ljaju novu teoriju zavjere: tvrde da ljekari tim mjerama `ele [e{elju da oslabe imunitet i sudski proces okon~aju njegovom likvidacijom! (M.D.)

DA

ALMIR TERZI]
Politi~ki analiti~ar

DAMIR MILJEVI]
Ekonomski analiti~ar ^itav problem je taj {to prebivali{te nije regulisana stvar u BiH. Veliki problem nam je {to su ljudi prijavljeni na pojedinim adresama a uop{te nisu u zemlji. Ovaj problem bi se trebao rije{iti dr`avnim zakonom, ali kod nas su obi~ne i banalne stvari

AMIR ZUKI]
Generalni sekretar SDA

NE

DA Mi{ljenja sam da OHR
treba suspendovati odluku i da je ovo atak na povratak, atak na Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, atak na sve one ljude ~ija je sloboda kretanja ugro`ena. Smatram da je ovo jedan od ozbiljnijih udara na temeljne slobode u BiH.

OHR bi kona~no trebao da poka`e vi{e odlu~nosti me|unarodne zajednice u BiH u klju~nim pitanjima. Poziv da su prebivali{te i boravi{te u nadle`nosti dr`ave kao ustavna kategorija nije dovoljan. Treba prestati sa retroaktivnim djelovanjem, jer to samo ohrabruje one koji `ele do}i do svojih ciljeva zaobilaze}i dr`avne institucije.

DA

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Vojislav [e{elj
11

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE

Nakon skoro četverogodišnje stagnacije, zahuktava se novi investicioni ciklus u glavnom gradu BiH, dokaz tome je činjenica da širom grada niču novi stambeni objekti

U SARAJEVU SE TRENUTNO GRADI 200.000 KVADRATNIH METARA STAMBENOG I POSLOVNOG PROSTORA!
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

N

akon skoro ~etverogodi{nje stagnacije, tr`i{te nekretnina u glavnom gradu BiH ponovo je o`ivjelo. Recesija je definitivno pro{la, izjavio je prije nekoliko dana guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari}, navode}i podatak da privreda BiH bilje`i blagi rast ve} ~etiri kvartala zaredom, {to se uobi~ajeno uzima kao dokaz postrecesijskog oporavka privrede. Prvi znaci optimizma na sarajevskom tr`i{tu nekretnina pojavili su se jo{ u drugom dijelu protekle godine, a osobito po~etkom 2013. godine, kada je u kratkom vremenu otvoreno desetak novih gradili{ta. Prema grubim procjenama, samo na prostoru ~etiri gradske op}ine Sarajeva, trenutno se gradi oko 200.000 kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora a ukupna vrijednost investicionog ulaganja u nekretnine procjenjuje se na oko 700 miliona KM. To je jo{ uvijek daleko ispod razine rekordne, predrecesijske 2008. godine, kada su investicije u nekretnine u glavnom gradu BiH prema{ile 1,2 milijarde KM!

prodato je vi{e stanova nego tokom cijele protekle 2013. godine. Primjerice, svi stanovi u novoizgra|enoj stambenoj zgradi DVOR, koja je smje{tena tik do Sarajevo City Centra na Marijin Dvoru, prodati su jo{ tokom izgradnje, i to po prosje~noj cijeni od oko 4.000 KM za kvadratni metar! Dodu{e, rije~ je o „svega“ 40-ak luksuznih stanova na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu, ali prodaja stanova i poslovnih prostora procvjetala je i na manje atraktivnim gradskim lokacijama. Gra|evinsko preduze}e ANS Drive pet mjeseci prije useljenja prodalo je 90 od ukupno 162 stana koja gradi na Dolac Malti. Solidan rast prodaje novoizgra|enih stanova bilje`i i preduze}e Tibra Pacifik, koje gradi dvije stambene zgrade (ukupno 240 stanova) smje{tene izvan gradskog sredi{ta, na Stupu i Ned`ari}ima. Cijena ovih stanova s uklju~enim PDV-om iznosi 1.650 KM po kvadratnom metru, a ve} tokom izgradnje Tibra Pacifik je uspjela prodati 50 posto stanova.

O@IVJELA NAPU[TENA GRADILI[TA
Blagi optimizam na tr`i{tu nekretnina o`ivio je i neka privremeno zatvorena i konzervirana gradili{ta koja su prvobitno bila otvorena jo{ prije recesijskog udara. Tako je gra|evinsko preduze}e OKI jo{ 2008. godine zapo~elo izgradnju 96 luksuznih stanova u okviru posebnog stambenog kvarta pod nazivom Dobrinja Exclusive u op}ini Novi Grad. Gra|evina je uglavnom mirovala tokom protekle tri

ODMRZNUTA PRODAJA STANOVA
Prema neslu`benim podacima koje smo prikupili od desetak sarajevskih investitora, tokom prva ~etiri mjeseca ove godine

Aktuelne investicije u nekretnine u glavnom gradu BiH procjenjuju se na oko 700 miliona KM
12
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA
NOVO LICE STAROG KVARTA
Na Marijin Dvoru ni~u tri moderne poslovno-stambene zgrade

NOVI INVESTICIONI ZAMAH
Gra|evinska firma Tibra pacific izgradila je cijelo novo naselje u predgra|u Sarajeva
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE
godine, no ponovo je o`ivjela prije tri mjeseca i, kako smo doznali, dovr{etak izgradnje cijelog stambenog kompleksa planiran je za juli (prvi dio) i septembar (drugi dio) ove godine. SKROMNE STRANE INVESTICIJE

TURISTI^KI PROCVAT
Osjetno je dinami~nije i tr`i{te poslovnih prostora, koje je proteklih nekoliko godina bilo skoro zamrlo, dijelom zbog recesije a dijelom zbog zasi}enosti. No, trend se naglo preokrenuo u posljednjih pola godine, kada je zapo~ela izgradnja cijelog niza poslovnih objekata, kao samostalnih cjelina ili u sastavu stambenih objekata. S najve}om ponudom poslovnih prostora uskoro }e iza}i gra|evinsko preduze}e Butmir koje na prostoru izme|u hotela Bristol i zgrade Elektroprivrede BiH gradi tri zgrade (14, 16 i 18 spratova) vrijedne skoro 80 miliona KM, koje su PRVI AMERI^KI HOTEL U SARAJEVU
Hotel Marriott Residence Inn po~inje s radom krajem augusta

Glavninu novih objekata grade lokalni poduzetnici
Glavnina investicija u nekretnine dolazi iz lokalne poslovne zajednice. Izuzev Sarajevo City Centra i hotela „Marriott Residence Inn“, svi ostali stambenoposlovni objekti koji se trenutno grade u Sarajevu u vlasni{tvu su lokalnih poduzetnika, naj~e{}e vlasnika gra|evinskih firmi. Sarajevska firma ANS Drive napravila je zanimljivu kombinaciju izgradnje poslovnih i stambenih prostora i vlastite proizvodnje namje{taja „po mjeri“ .

ve}im dijelom namijenjene za smje{taj poslovnih ureda. Prema nezvani~nim informacijama, skoro polovina od ukupno 30.000 kvadratnih metara ve} je prodata Turkish Ziraat banci, Agenciji za

bankarstvo FBiH i jo{ nekim privatnim firmama. U neposrednoj blizini Sarajevo City Centra grade se jo{ dvije stambenoposlovne zgrade „visoke kategorije“ - firma

14

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

MOJA MALTA
Firma ANS Drive je uspjela prodati ve}inu stanova u zgradi na Dolac Malti

NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA
Bau-Herc podi`e stamben-poslovni objekat na povr{ini od 6.300 kvadratnih metara a samo stotinjak metara dalje objekat sli~ne povr{ine i namjene podi`e i sarajevska firma SEIC. Najve}a poslovna ekspanzija u glavnom gradu BiH de{eva se u sektoru hotelskougostiteljskih usluga. Ovaj sektor je iz recesije iza{ao skoro neokrznut, {to je nesumnjivo rezultat eksplozivnog porasta inostranih turisti~kih posjeta glavnom gradu BiH. U 2013. godini, Sarajevo je posjetilo 302 hiljade (registriranih!) inostranih turista - 18 posto vi{e nego 2012. godine, a skoro 50 posto vi{e nego 2010. godine! Na talasu turisti~kog buma nastala je potpuno nova hotelskougostiteljska infrastruktura kakva ranije u Sarajevu nije postojala. U kratkom razdoblju od svega nekoliko godina, u Sarajevu je izgra|eno 250 hotela, motela, hostela i pansiona, a do kraja godine hotelska ponuda Sarajeva bit }e bogatija za jo{ najmanje 2.000 kreveta, mahom u hotelima luksuzne kategorije. U novoj hotelskoj ponudi Sarajeva, izdvajaju se dva nova hotela visoke kategorije: jedan iz poznatog hotelskog lanca Kempinski, u okviru Sarajevo City Centra, na oko 30.000 kvadratsnih metara, a drugi iz poznatog ameri~kog lanca hotela Marriott Residence Inn, koji se gradi u najstro`em gradskom centru.

ASTRONOMSKE CIJENE STANOVA

Stan u centru Sarajeva od 4 do 5 hiljada KM po kvadratnom metru
Cijena novoizgra|enog luksuznog stana unutar u`eg gradskog sredi{ta Sarajeva kre}e se u rasponu od 4 do 5 hiljada KM i na razini je cijena sli~nih stanova u Zagrebu i Beogradu. Cijena stanova u gradskom predgra|u neuporedivo je ni`a i kre}e se u rasponu od 1.600 do 2.500 KM. Visoka cijena stanova u najstro`em gradskom sredi{tu posljedica je visokih tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta te podzemnih, vi{eeta`nih gara`a ~ija je izgradnja postavljena kao neizostavni standard iole zna~ajnije novogradnje.

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

15

NESTALE U 60 SEKUNDI

Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVIĆ i SAMRE KEŠINOVIĆ tragaju za svojim kćerkama, gimnazijalkama koje su posljednji put viđene 10. aprila na Aerodromu u Beču odakle su, kako se sumnja, preko Turske otišle u Siriju; mlade su djevojke, prije odlaska iz Austrije, posjećivale Altun Alem džamiju u Beču, u kojoj se okupljaju najradikalnije selefije s Balkana, a islam propovijedaju samoproglašeni šejhovi ADEM DEMIROVIĆ i MIRSAD OMEROVIĆ iz Tutina, kojima je iz sigurnosnih razloga zabranjen ulazak u BiH

PUT U SIRIJU

JESTE LI VIDJELI DJEVOJ^ICE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

P

ro{la su dva tjedna otkako su izbezumljeni roditelji Sabine Selimovi} i Samre Ke{inovi} policiji u Be~u prijavili nestanak k}erki, ali dvjema austrijskim tinejd`erkama bosanskog porijekla i dalje nema ni traga. Petnaestogodi{nja Sabina i njezina godinu dana starija prijateljica Samra posljednji su put vi|ene 10. aprila na Aerodromu u Be~u, dok su ~ekale let za turski grad Adanu. U Turskoj su ih, kako se sumnja, do~ekali tajanstveni organizatori puta, bez ~ije pomo}i same nisu mogle ilegalnim kanalima pre}i dr`avnu granicu sa Sirijom. No, nije poznato gdje su potom zavr{ile, jer informacije da su turski obavje{tajci locirali signal iz njihovog mobilnog telefona jo{ nisu i zvani~no potvr|ene.

MUD@AHEDINSKE NEVJESTE
Na portalu islamskog magazina Saff, nekoliko dana kasnije, objavljena je vijest da je Sabinu Selimovi} na sirijskom rati{tu do~ekao budu}i mu`, izvjesni mud`ahedin iz ^e~enije, i fotografija na kojoj su odbjegle prijateljice snimljena po~etkom aprila u Be~u. Kako su, me|utim, obje

djevojke odjevene u nikab, nemogu}e je utvrditi jesu li na slikama uistinu Sabina i Samra. Roditelji Sabine Selimovi} su iz okolice Zvornika, Samre Ke{anovi} iz Br~kog, a djevoj~ice su imale austrijsko dr`avljanstvo. Sabinin otac Sabit Selimovi} ranije je demantirao medijske napise kako je njegova k}erka, prije odlaska, ostavila roditeljima poruku da odlazi u d`ihad, u Siriju, negiraju}i da je mlada djevojka uop}e bila pokrivena. Iako njihovi roditelji sumnjaju da su tinejd`erke otete, dosada{nja saznanja austrijske policije upu}uju da su iz Be~a same otputovale. Do prije nekoliko mjeseci uzorne gimnazijalke, koje se ni po ~emu nisu razlikovale od svojih austrijskih vr{njakinja, navodno su prije misterioznog nestanka po~ele odlaziti u Altun Alem d`amiju u Be~u, mjesto na kojem se okupljaju najradikalniji sljedbenici selefijskog pokreta s Balkana. Njihove su vo|e dvojica vehabija iz Sand`aka - Adem Demirovi} i Mirsad Omerovi}, zvani Ebu Tejma, o kojima je Slobodna Bosna, podsjetimo, vi{e puta pisala. Demirovi} i Omerovi}, obojica rodom iz Tutina, posljednjih su godina, naime, bili ~esti gosti kod svoje „bosanske bra}e“, ali su im ovda{nje nadle`ne dr`avne institucije, u me|uvremenu, uskratile gostoprimstvo. Premda se spekulira da je Ademu

Demirovi}u i Mirsadu Omerovi}u ulazak u BiH zabranjen zbog njihove radikalne retorike i istupa na vjerskim predavanjima, pravi su razlozi, ipak, sigurnosne naravi.

REGRUTACIJA BALKANSKIH RATNIKA
Dvojica su samoprogla{enih selefijskih vo|a iz Be~a, kako se ispostavilo prije vi{e od dvije godine, u Austriji bili „duhovni u~itelji“ i mentori nesretnog Mevlida Ja{arevi}a, njihovog zalu|enog sunarodnjaka (iz Novog Pazara), koji je 28. oktobra 2011. napao ameri~ku ambasadu u Sarajevu. Ja{arevi} je, u me|uvremenu, zavr{io iza re{etaka (pravomo}no je osu|en

Mirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma, kojeg austrijski novinari okrivljuju da je nestale tinejd`erke nagovorio na put u Siriju, bio je duhovni u~itelj Mevlida Ja{arevi}a
16
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

PRI^A KOJA JE POTRESLA REGION

RATNI TROFEJ
Aleksandar Ru`i} (desno) na sirijskom rati{tu

RODITELJKA PA@NJA
Sabinin otac Sabit Selimovi} demantira da je njegova k}erka bila pokrivena, novinari Saffa tvrde da imaju fotografije nestalih djevojaka u nikabu

ZABRANA ULASKA U BiH: Premda se spekulira da je Ademu Demiroviću i Mirsadu Omeroviću ulazak u BiH zabranjen zbog njihove radikalne retorike i istupa na vjerskim predavanjima, pravi su razlozi, ipak, sigurnosne naravi
na 15 godina zatvora), a Demirovi} i Omerovi} su na{li nove `rtve. Pretpostavlja se da su njih dvojica glavni organizatori i sufinancijeri odlaska sljedbenika vehabijskog pokreta iz nekoliko zapadnoeuropskih zemalja na sirijsko rati{te. Dobrovoljce pronalaze i vrbuju uglavnom me|u mladim ljudima s prostora biv{e Jugoslavije, zbog ~ega ih austrijski novinari (ne)izravno okrivljuju i za bijeg Sabine Selimovi} i Samre Ke{inovi}. Jednako je tako u austrijskim medijima Altun Alem d`amija ~esto navo|ena kao mjesto u kojem se muslimanima u Be~u name}u radikalna tuma~enja islama, ali i kao jedan od najva`nijih punktova za regrutaciju d`ihadratnika. Informacije do kojih je do{la Slobodna Bosna upu}uju da Adem Demirovi} i Mirsad Omerovi} svoja
17

GDJE SU NESTALE VESELE TINEJD@ERKE
Samra Ke{inovi} i Sabina Selimovi} ni po ~emu se nisu razlikovale od svojih vr{njakinja, sve do prije petnaestak dana kada su oti{le u Siriju
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

NESTALE U 60 SEKUNDI

[EJHOVI IZ TUTINA NA PRIVREMENOM RADU U AUSTRIJI
Mirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma i Adem Demirovi} propagiraju radikalna vjerska u~enja u Altun Alem d`amiji u Be~u

vjerska ubje|enja ne promoviraju samo u Be~u, predavanja dr`e i u drugim austrijskim gradovima, ali i u [vajcarskoj, Njema~koj, Nizozemskoj, Sloveniji i Srbiji.

lider d`emata Furkan i Sead Plojovi}, tako|er nekada{nji stanovnik Gornje Mao~e. Sa Seadom je tada u Gornjoj Mao~i `ivjela i njegova sestra Nevresa Plojovi},

BOSANSKI DJE^ACI, D@IHAD RATNICI

Austrijska policija spriječila odlazak u Siriju još jednog maloljetnog Bosanca?!
Dok INTERPOL iz Austrije, zajedno s kolegama iz Turske, poku{ava u}i u trag nestalim djevojkama, doznajemo kako je nakon odlaska Sabine Selimovi} i Samre Ke{inovi} sprije~en bijeg jo{ jednog maloljetnog mladi}a. Prema nezvani~nim informacijama, austrijska je policija prije nekoliko dana zaustavila 16-godi{njeg mladi}a porijeklom iz BiH, koji je istom rutom preko Turske krenuo na sirijsko rati{te. Dje~ak, ~iji se identitet krije zbog njegovih godina, na vrijeme je predat/vra}en svojim roditeljima.

koja se poslije {erijatski udala za Dinu Pe~enkovi}a. Pe~enkovi} je, podsjetimo, tako|er bio uhap{en zbog sumnje da je sudjelovao u pripremi teroristi~kog napada na Ambasadu SAD-a, jer je u Sarajevo dovezao Mevlida Ja{arevi}a. Nevresa Plojovi} se poslije udala za drugog „brata“ Abida Podbi~anina, s kojim je i oti{la u Siriju. U „aran`manu“ dvojice sand`a~kih {ejhova s be~kom adresom stanovanja, na sirijski je front oti{lo na desetke mladih dobrovoljaca, me|u kojima su najbrojniji Kraji{nici, uglavnom sinovi bosanskih izbjeglica. Demirovi} i Omerovi} su u gra|anski rat u Siriji poslali Aleksandra Ru`i}a, zvanog Ebu Hurejra, porijeklom iz Velike Kladu{e, njegovog sugra|anina E{efa Hozanovi}a i Ramu Grahovi}a, tako|er Kraji{nika, koji su se poslije, na dru{tvenim mre`ama, javno hvalili svojim vojnim podvizima.

Prethodnih su godina, pak, bili redoviti posjetitelji u Gornjoj Mao~i, gdje im je doma}in bio vo|a lokalne vehabijske zajednice Nusret Imamovi}. U Bosnu su Adem Demirovi} i Mirsad Omerovi} zvani~no dolazili kako bi dr`ali predavanja na zatvorenim vjerskim sjelima, ali se pouzdano zna kako su svojim sljedbenicima donosili i zna~ajna financijska sredstva, ~ije porijeklo nije poznato.

NOVA BANKA PREDSTAVILA KAMPANJU “@IVOT U PLUSU”
U Kristalnoj sali Hotela Bosna, u Banjoj Luci, Nova banka je organizovala sve~anu ve~eru povodom promocije kampanje za {tednju “@ivot u plusu”. Medijska kampanja po~e}e 1. maja, a u sklopu nje bi}e organizovana i nagradna igra. Pravo na u~e{}e u nagradnoj igri ima}e {tedi{e koje oro~e minimalno 3.000 KM na najmanje 18 mjeseci. Kampanja }e trajati tri mjeseca i svakog mjeseca Nova banka }e izvu}i kupon sretnog dobitnika 10.000 KM na Visa platnoj kartici. Ovaj doga|aj je bio prilika da Nova banka promovi{e i novitete iz domena karti~nog poslovanja. S obzirom da je potpisan ugovor sa Visom, kojim je Nova banka dobila principalstvo za Bosnu i Hercegovinu te nakon izvr{ene analize tr`i{ta Bosne i Hercegovine, omogu}eno je uvo|enje Visa Classic kreditne kartice sa mogu}no{}u pla}anja na rate kod trgovaca u zemlji i inostranstvu, kao i Visa Gold platne kartice, koja omogu}ava dodatnu ugodnost pri kori{tenju platnih kartica.

KRAJI[NICI, GDJE ]EMO NA PRELO
Nisu, me|utim, Demirovi} i Omerovi} ~esto posje}ivali samo Gornju Mao~u, selo u koje je, pretpostavlja se upravo po njihovoj preporuci, svojedobno doselio i Mevlid Ja{arevi}. [ejhovi iz Be~a su godinama odr`avali bliske veze i s Bilalom Bosni}em, najutjecajnijim kraji{kim selefijom, koji je Demirovi}u i Omerovi}u dogovarao „gostovanje“ u Bu`imu i okolnim mjestima. U Novom Pazaru su im doma}ini bili Abid Podbi~anin, osniva~ i
18

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

SKANDAL NEDJELJE

Egrlić tjera strane investitore!

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić velikodušno nudi Turcima da preuzmu propale bosanske firme
Pi{e: ASIM METILJEVI]

P

redsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrli} pohvalio se kako je predstavnicima Vanjskotrgovinske komore iz Eskisehira u Turskoj, prije nekoliko dana u Sarajevu, ponudio propale bh. firme, da za njih na|u investitore spremne da ulo`e kapital i pokrenu proizvodnju. Egrli} je kazao kako je najstarijoj turskoj vanjskotrgovinskoj komori, koja okuplja oko 15.000 privrednika, ponudio “novi model poslovanja”. Model podrazumijeva da VTK BiH prezentira konkretne firme iz BiH komori Eskisehira, a da turska komora nakon toga tra`i potencijalne investitore, od ~ega }e koristi imati i BiH, ali i Turska. - Fabrika boja i lakova u Vi{egradu nekada je radila za potrebe cijele biv{e Jugoslavije, a sada ne radi. Ona ima pogone i dio infrastrukture, ali proizvodnju u njoj mo`e pokrenuti samo neka multinacionalna kompanija iz iste bran{e. Mi trebamo da ka`emo koliko ta na{a kompanija vrijedi, u kakvom je stanju, a da Turska nakon toga tra`i investitora koji }e ulo`iti novac, jer Vanjskotrgovinska komora iz Eskisehira u svom gradu ima tri multinacionalne kompanije koje se bave proizvodnjom boja i lakova — objasnio je Egrli} vlastiti ekonomski patent. Egrli} tvrdi da je ovaj model mnogo efikasniji od klasi~nog povezivanja doma}ih privrednika sa privrednicima iz drugih zemalja, “iz kojih se vrlo ~esto ne izrode nikakvi poslovi”. Egrli} nije otkrio kako su njegovi turski sagovornici reagirali na ovu ponudu, no nije te{ko zaklju~iti kako nisu bili pretjerano odu{evljeni. I turski kao i drugi privrednici iz dr`ava tr`i{ne ekonomije, izlaze na inostrana tri`i{ta u potrazi za zaradom. I zato u pravilu u {irokom luku zaobilaze propale firme, rezonuju}i da nisu propale pukim slu~ajem nego s dubokim razlogom, a svoj novac investiraju u firme pred kojima stoji jasna tr`i{na perspektiva. Za{to predsjednik VTK Ahmet Egrli} svoj revolucionarni model privla~enja

NAIVNA STRATEGIJA

Turske privrednike zbunila ponuda Ahmeta Egrlića da preuzmu propale firme

stranih investicija nije ponudio Privrednoj komori Njema~ke koja je neuporedivo i tehnolo{ki i finansijski mo}nija od Turske? Zato {to unaprijed zna kako bi njema~ki partneri reagirali na takvu ponudu: u najboljem slu~aju pitali bi Egrli}a je li to neka bosanska {ala, mo`da skrivena kamera?! O~ito misli da }e Turski privrednici iz nekog razloga reagirati druk~ije od

njema~kih privrednika, da ne}e kao njema~ki privrednici voditi ra~una o vlastitim poslovnim interesima i da }e svoj kapital u BiH ulagati zbog humanitarnih a ne poslovnih ciljeva?! S takvim pristupom inostranim investitorima, Egrli} bi mo`da mogao napraviti neki uspjeh u humanitarnom dru{tvu “Merhamet” ali ne i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
19

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

“RU[ITELJI DODIKA” PROTIV KARGANOVI]A

Protiv autora “crne liste” u Republici Srpskoj STEFANA KARGANOVIĆA, koji poziva na linč svih onih koji kritički govore protiv režima MILORADA DODIKA, početkom nedjelje podnesena je tužba; SRÐAN BLAGOVČANIN, SVETLANA CENIĆ i TANJA TOPIĆ, koji su se našli na ovoj listi, za naš list govore zbog čega je Dodik naručio ovu listu i zašto je ona opasna

TU@BA PROTIV DODIKOVE KAZNENE EKSPEDICIJE
Pi{e: MIRHA DEDI]

P

KARGANOVI] OSAM GODINA SLU@I DODIKOVOM RE@IMU
Na negiranju genocida u Srebrenici i pravljenju listi unutra{njih neprijatelja RS-a Karganovi} zgrnuo milione maraka

rotiv Stefana Karganovi}a, autora knjige Ru{enje Republike Srpske, koja je izazvala op{tu osudu bh. javnosti, podignuta je tu`ba u Osnovnom sudu u Banjoj Luci. Tu`bu protiv Karganovi}a i Nenada Novakovi}a, glavnog urednika izdava~ke ku}e Besjeda zbog klevete, podigli su Svetlana Ceni}, Tanja Topi}, Transparency International BiH, portal Buka, Helsin{ki parlament gra|ana Banja Luka. Oni su u Karganovi}evoj knjizi stavljeni na “crnu listu” organizacija i pojedinaca koji se optu`uju za ru{enje ustavnog poretka i podsticanje na nerede.

ZASTRA[UJU]A DODIKOVA PORUKA
Sr|an Blagov~anin, direktor Transparency Internationala BiH, za na{ list ka`e da se ovdje ne radi o samom Karganovi}u, ve}i je problem {to je Vlada Republike Srpske finansirala monstruozni napad na organizacije civilnog dru{tva i pojedince koji se kriti~ki osvr}u na rad vlasti u RS-u. “Ta publikacija je objavljena na stranici vladaju}e politi~ke partije SNSD-a. Da li to zna~i da ljudi koje su nalaze na toj crnoj listi treba da budu uhap{eni i ustrijeljeni? Sve je to ura|eno bez ikakvog dokaza. Ono {to je navedeno u tom pamfletu je vrlo opasno. Mi smo to shvatili kao poziv na lin~. Na`alost, ovo nije prvi put da re`im u RS-u radi takvu vrstu progona. To je samo dokaz da je re`im u RS-u potpuno izgubio kompas i da ne}e prezati ni od ~ega da bi sprije~io kriti~ke glasove koji su, na`alost, vrlo usamljeni prema onom {to on radi.

Ovo je vrlo opasna stvar i karakteristika najmra~nijih re`ima. Optu`bom da neko ru`i ustavni poredak njemu se na le|a postavlja meta, da svaki patriota mo`e uzeti pravdu u ruke i obra~unati se s tim ljudima i organizacijama. Mi smo tu`bu podigli prvenstveno da bismo za{titili sebe, jer smatramo da je poruka zastra{uju}a, da se svako onaj ko se usudi da kritikuje ono {to re`im radi izla`e velikoj opasnosti”, ka`e Blagov~anin. Ina~e, ameri~ko-srpski “advokat” iz Chicaga Stefan Karganovi} preko projekta Istorijski projekat Srebrenica, ~ije je

sjedi{te u Den Haagu, najve}i je negator genocida nad Srebreni~anima. Za taj anga`man u posljednjih sedam godina od re`ima Milorada Dodika dobio je 1,9 miliona maraka! Nakon {to mu se poricanje genocida u Srebrenici debelo isplatilo, Karganovi} je, za ra~un Milorada Dodika publicirao svojevrsnu listu navodnih neprijatelja Republike Srpske. Me|u ru{iocima RS-a pored navedenih osoba, nalaze se i ekonomisti Damir Miljevi}, Aleksa Milojevi}, novinar Slobodan Vaskovi}, kao i ~itav niz organizacija, poput Slobodne Republike, pa ~ak i

“Opskurni Stefan Karganovi} debelo napla}uje prljave poslove koje radi za Dodika“
20
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU
Veterani Republike Srpske. Svi oni bi, prema Karganovi}u, u~estvovali u izazivanju nereda i podrivanju ustavnog poretka, na mig svojih inostranih naredbodavaca. “[a~ica stranih pla}enika }e uskoro poku{ati uzurpirati vlast. Nevladine organizacije, finansirane od Evropske unije i SAD-a, u`urbano pripremaju svijest stanovnika RS-a za prevrat. Te`i{te kampanje usmjerene protiv (predsjednika) Republike Srpske je dramatizovanje posljedica ekonomske krize”, navodi u svojoj knjizi Karganovi}. Nakon brojnih ocjena da knjiga predstavlja poziv na lin~, od nje se ogradio Igor Radoji~i}, predsjednik Skup{tine RS-a, stavom da je “rije~ o knjizi koja je izazvala dosta komentara i u kojoj ima dosta gluposti”. “Nije va`no da li su pozitivne ili negativne reakcije, va`no je da se pri~a o knjizi”, kazao je Stefan Karganovi}, nakon {to je u svom uratku pozvao “na lov” onih koji ukazuju na lo{e strane vladavine Milorada Dodika. Tanja Topi}, politi~ka analiti~arka, za “SB” ka`e da je u posljednjih osam godina bila stalno izlo`ena sistemskom povla~enju kroz blato i postavljana na razne crne liste. “U ovom slu~aju me Karganovi} bez ikakve argumentacije stavlja na neku listu. Mislim da su te stvari bile veoma opasne i jedini na~in da reagujem na to bila je tu`ba. Karganovi} je ~ovjek koji ima jaka le|a onih koji ~ine ovaj sistem. Jedino {to mi imamo jeste vjerovanje u pravnu dr`avu tako da smo ve} u startu u neravnopravnoj poziciji. Mi u Republici Srpskoj imamo jako puno likova poput Karganovi}a koji su se pojavili iznebuha, za koje ne znate ni ko su, ni {ta su. Meni je bila zanimljiva njegova izjava kada je rekao ‘u mojoj dr`avi Americi, to bi bilo dopu{teno’. Zna~i, imamo ~ovjeka koji je strani dr`avljanin, ali sebi dopu{ta tu vrstu slobode da identifikuje i targetira doma}e izdajnike i neprijatelje. Kada takvi ljudi dobiju podr{ku jednog mo}nog aparata, onda njihovoj sili nema kraja”, ka`e Topi}eva.

^AVI] TRA@I ISTRAGU PROTIV KARGANOVI]A
Dragan ^avi}, poslanik Narodnog demokratskog pokreta u Skup{tini RS-a, kazao je pro{le nedjelje da ima opravdane razloge za sumnju da se u aktivnostima Stefana Karganovi}a i njegove fondacije “Istorijski projekat Srebrenica” u RS-u radi o “pranju novca”. ^avi} je jo{ prije ~etiri mjeseca postavio poslani~ko pitanje Vladi RS-a, Ministarstvu pravde, ali i MUP-u RS-a, Specijalnom tu`ila{tvu RS-a te nadle`nim pravosudnim i istra`nim agencijama na nivou BiH. Kako
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

21

“RU[ITELJI DODIKA” PROTIV KARGANOVI]A
odgovor nije dobio od nadle`enih u RS-u, ^avi} je ponovo uputio zahtjev za podatke o Karganovi}evom tro{enju sredstava iz bud`eta RS-a i aktivnostima koje obavlja putem te fondacije. U obra}anju Skup{tini RS-a rekao je da je Karganovi} iz bud`eta RS-a za sedam godina dobio 1.923.900 KM te da je sa Ljubi{om Simi}em, “u isklju~ivoj politi~koj funkciji SNSD-a”. “Imam razloga da sumnjam da se novac RS-a tro{i nenamjenski u ovom slu~aju, kao i da je u pitanju internacionalna aktivnost pranja novca kriminalnih razmjera”, tvrdi on. Ina~e, Karganovi} je vi{e puta za Dragana ^avi}a izjavljivao da je ^avi}, kao biv{i predsjednik RS-a, javno stao iza izvje{taja Komisije o Srebrenici 2004. godine, nanose}i time {tetu RS-u, {to ga trajno diskvalifikuje za obavljanje bilo kakve javne funkcije. ^avi} je “uzvratio” podno{enjem zahtjeva vladi Kraljevine Holandije, posredstvom ambasadora ove zemlje, da ga zvani~no obavijeste da li je Karganovi}eva fondacija registrovana u Holandiji, da bi saznao sudbinu novca koji Karganovi} dobija iz bud`eta RS-a, a zbog sumnje da se mo`da radi o kriminalnim aktivnostima “pranja novca” i “nenamjenskog tro{enja radi sticanja li~ne protivpravne imovinske koristi za Stefana Karganovi}a i Ljubi{u Simi}a”. “Namjera mi je da iniciram zvani~nu me|unarodnu kriminalisti~ku istragu u vezi sa tro{enjem novca iz ovog vi{egodi{njeg granta, jer imam razloga da sumnjam da je tro{enje novca bilo nezakonito”, ka`e ^avi} i nagla{ava da “raspola`e odre|enim dokazima i izjavama koje mogu da potvrde ispravnost njegovih sumnji”. ^avi} je od ministrice pravde RS-a

SVETLANA CENI]
“[ta je uop{te taj Projekat Srebrenica za koji je Karganovi} dobio silne pare?”

KARGANOVI]EVA BEOGRADSKA PODVALA

Karganoviću propao plan da u Domu Vojske Srbije umanji broj žrtava Srebrenice
Stefan Karaganovi} bio je organizator promocije knjige penzionisanog pukovnika RS-a Ratka [krbi}a “Srebreni~ka podvala”, zakazane prije petnaestak dana u Domu Vojske u Beogradu. Nakon {to je Nata{a Kandi}, predsjednica Fonda za humanitarno pravo, srbijanskom ministarstvu odbrane ukazala na to o kakvoj je knjizi rije~, promocija u ovoj dr`avnoj instituciji je istog dana otkazana. “Ajde {to svedo~i protiv svoje zemlje i naroda, ali sad je pokazala da u Srbiji ministar odbrane i na~elnik General{taba nose suknje, a aktivistkinja nevladine organizacije glanc novu uniformu. Dovoljno je da napi{e zahtev za zabranu ministru odbrane i on to bespogovorno izvr{i. Na sre}u, ova zabrana je za nas dobra vest jer je knjiga dobila besplatnu reklamu”, kazao je Karganovi} nakon zabrane promocije ove knjige.

SR\AN BLAGOV^ANIN I TANJA TOPI]
“Tu`bu smo podigli prvenstveno da bismo za{titili sebe, jer smatramo da je poruka zastra{uju}a”

22

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU
‘ TURIO LJUBI[A PIVO DA SE LADI

Karganović se razišao sa svojim intimusom Ljubišom Simićem
Ina~e, pouzdani izvori iz Banje Luke tvrde da Karganovi}, osniva~ “Istorijskog projekata Srebrenica”, koji tvrdi da je u za{ti}enim zonama UN-a u isto~noj Bosni stradalo manje od 1.000 ljudi, nije vi{e u “ljubavi” sa svojim prvim saradnikom Ljubi{om Simi}em, samozva nim forenzi~arom, ina~e ljekarom op{te prakse. Simi} tako|er godinama osporava broj srebreni~kih `rtava na osnovu nestru~ne analize o masovnim grobnicama koju su proveli ekspertski timovi forenzi~ara EU-a. Karganovi} i Simi} su navodno `ivjeli zajedno u iznajmljenom stanu u Banjoj Luci. Nepoznato je zbog ~ega je prestala saradnja izme|u ova dva najve}a negatora genocida u Srebrenici.

Dragan ^avi}

Gorane Zlatkovi} zatra`io da mu dostavi kopije dokaza o pravnovaljanoj registraciji “Stichting Srebrenica Historical project” Haag, dokaze o osobama koje su ovla{}ene za zastupanje i predstavljanje ovog korisnika bud`etskih sredstava, ukupne pojedina~ne uplate na ra~un korisnika tih sredstava. “Sve ovo mi vi{e li~i na to da taj Stefan Karganovi} vrlo uspje{no koristi novac. S druge strane, Kancelarija RS-a za istra`ivanje ratnih zlo~ina ima vi{estruko manji bud`et, tako da je ovo jedna potpuno smije{na situacija. Ljudi iz te kancelarije, kada bi smjeli da ka`u, rekli bi da se ~udom ~ude kako sve ovo prolazi, a da niko ni{ta ne zna, iako je izdvajanje za Karganovi}a u njihovom platnom razredu u bud`etu”, rekao je ^avi}. Profesorica Svetlana Ceni}, ekonomska analiti~arka, za na{ list ka`e da joj je dosta meta na le|ima. “Meni je meta ve} previ{e, dosta sam pu{tala, sve ne}u s budalama da se obra~unavam, ali sada je to stvarno pre{lo u malignost. Sada }emo na sudu da vidimo ko

je ve}i podriva~ ~itavog dru{tva, on koji rasku}ava ili ja koja sam ku}ila. On je ~ovek krajnje sumnjive pro{losti. Jo{ niko nije utvrdio {ta je radio u Americi. Kopaju}i po nekim podacima, vidim da je radio i kao prevodilac i da se pojavio u nekom slu~aju u Haagu gde se doti~e Srebrenice. Posle toga se odjednom pojavljuje kao ekspert za Srebrenicu koji uzima velike honorare. [ta je uop{te taj projekat Srebrenica za koji je on dobio silne pare? Ja bih volela da znam {ta je to ko{talo dva miliona maraka koje je zvani~no dobio, a verujem da je suma bila dosta ve}a. Takvih primera kao {to je Karaganovi} u RS-u ima mnogo. Ne zna se vi{e ko kome {ta pla}a. Samo da podsetim na Predstavni{tvo RS-a Va{ingtonu na ~ijem je ~elu Obrad Kesi}, za koga mi uop{te ne znamo {ta predstavlja i koga predstavlja, a koji je na svom sajtu imao reklamu za prodaju ku}a i nekretnina u Republici Srpskoj. Ja zaista vi{e ne znam {ta ko ovde radi, sem {to se pare izvla~e. Uostalom, Republika

Srpska je prema pouzdanim informacijama postala najve}i klijent nekih lobisti~kih ku}a u Americi. [ta mi od toga imamo, sem {to smo uvezli Karganovi}a? Ja nikakav rezultat ne vidim, sem {to je diktatura u RSu sve `e{}a, podmetanja sve te`a, a ugled u Americi nam je takav da se ljudima gadimo”, ka`e Ceni}eva. Dragan ^avi} je svojevremeno upozorio da ima pismo nekoliko ruskih akademika o neprili~nom pona{anju Stefana Karganovi}a. “U pismu su naveli da je Karganovi}, nakon {to je odr`ao sesiju o tom projektu u Moskvi, falsificirao zbornik i u njega unio radove novih autora, a nisu ni bili prisutni na toj konferenciji. Predstavnici Ruske akademije nauka i umjetnosti u pismu se u`asavaju plagiranja od ~ovjeka koji nema nikakav kredibilitet da taj projekat provodi. Mislim da treba obratiti pa`nju na to da se radi o grupi koja tro{i javna sredstva za privatne potrebe”, ka`e ^avi}.

MOJA BANKA PREDSTAVILA KARTICU POD NAZIVOM “GOAL CARD”
Moja banka d.d. Sarajevo, zajedno sa MasterCard Europe, predstavila je novu MasterCard debitnu karticu ~iji je vizuelni identitet prilago|en plasmanu reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu. Goal Card ima sve funkcionalnosti standardne MasterCard debitne kartice, a svi gra|ani mogu aplicirati za istu u bilo kojoj poslovnici Moja banka d.d. Sarajevo. Za sve klijente koji koriste Maestro karticu i vlasnike nove Goal Card MasterCard Debit kartice, Moja banka je pokrenula nagradnu igru pod nazivom “Srcem za Zmajeve”. Nagradna igra traje od 15. aprila do 13. jula 2014. u Federaciji BiH, a svaka kupovina u iznosu od 10 KM i vi{e osigurava klijentima jedan nagradni bod. Broj bodova nije ograni~en, a najsretnije o~ekuju vrijedne nagrade poput LED televizora, iPada, Apple iPHONEA 5S, Playstationa (+ 2PS4 Dualshock 4 Controller + game), kao i Wii U za dva sretna dobitnika. Vlasnici kartice GoalCard imaju dvostruko ve}u {ansu za dobitak, kroz uduplavanje bodova za svaki postignuti gol na{e reprezentacije u toku Svjetskog prvenstva.
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

23

USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI

KU]A STRAVE I U@ASA
Razbojnici su supru`nike Crepulja napali na spavanju, Marica je potpuno slijepa a njezin mu` Nikola je gluh

Brutalni razbojnički napad na stariji bračni par NIKOLU i MARICU CREPULJA u selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske uplašio je i uzbunio rijetke hrvatske povratnike u ovaj kraj: novinari „SB“ su među prvima posjetili rođake i susjede nesretnih supružnika; oni priznaju da, uz sve nedaće sa kojima se godinama bore, sada žive u strahu i od lokalnih kriminalaca

ZLOČIN NA KRAJU SELA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

B
24

Arnes Deli}, 22-godi{nji mladi} iz susjednog sela Dragovi}i, u no}i 21. aprila, kada je s jo{ uvijek nepoznatim pomaga~ima provalio u njihovu tro{nu ku}icu.

ra~ni par Nikola i Marica Crepulja iz sela Ratanj kod Kraljeve Sutjeske, posljednje su `rtve brutalnog napada razbojnika na rijetke hrvatske povratnike u taj kraj. Supru`nike Crepulja, 74-godi{njeg Nikolu i njegovu pet godina stariju `enu Maricu Kristi} Crepulja, pretukao je

ORLOVI RANO LETE
Jezivi prizor s mjesta zlo~ina - tragovi krvi po cijeloj sobi, ispreturane stvari i razbacana odje}a, upu}uju da su kriminalci tra`ili novac ili druge dragocjenosti i da je motiv napada bila plja~ka. No, iako su nemo}ne starce bjesomu~no tukli, krimi-

nalci u skromnom domu obitelji Crepulja nisu prona{li ni~ega vrijednoga. „Marica je ve} godinama slijepa, Nikola ne ~uje, `ive od 500 maraka. On je penziju naslijedio od oca, Marica prima 200 maraka socijalne pomo}i. Djece nikada nisu imali, o njima sam ja brinula“, govori nam kroz suze Nikolina mla|a sestra Mara Hrgota. Mara `ivi u Kaknju, upoznali smo je na putu prema bratovoj ku}i, gdje se zaputila ravno iz zeni~ke bolnice, poslije posjeta pretu~enim starcima. „Oni su u te{kom

Supru`nike Nikolu i Maricu Crepulja spasio je susjed koji je pozvao pomo}, da policija nije odmah do{la, jutro ne bi `ivi do~ekali?!
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

POVRATNICI NA KRI@NOM PUTU

UBICA IZ SUSJEDSTVA
Arnes Deli} iz obli`njeg sela Dragovi}i poznavao je svoje `rtve od djetinjstva

@IVOT UZ POMO] RO\AKA I PRIJATELJA
Mara Hrgota, sestra pretu~enog Nikole, ka`e da su njezin brat i snaha `ivjeli skromno, zajedno su primali 500KM mirovine i socijalne pomo}i

stanju, moj Nikola je sav pocrnio, glava mu je nate~ena, mislim da su mu polomili jagodi~ne kosti. Marici su, izgleda, izbili zube“, jada se potresena `ena i dodaje kako su supru`nici Crepulja ve} dva puta oplja~kani, pretpostavlja se od istih kriminalaca. „Oni su im bili laka meta, Marica ne vidi, Nikola ne ~uje, ulazili su im u ku}u usred dana. Posljednji put su im odnijeli sve iz fri`idera“, obja{njava Mara Hrgota. Od nje saznajemo i da su se Marica i Nikola Crepulja me|u prvima, odmah po zavr{etku rata, vratili u pitoreskno selo Ratanj, pet-{est kilometara udaljeno od Kraljeve Sutjeske, na putu prema Vare{u i kraljevskom gradu Bobovcu. Starci su `ivjeli sami, na kraju sela, pre`ivljavali uz pomo} ro|aka, susjeda i fratara iz Franjeva~kog samostana. Vikar samostana fra @eljko Brki}, koji nas je ljubazno dovezao do sela, ka`e da ih je posljednji put posjetio u subotu, kada su siroma{nim `upljanima podijelili skromne uskrsne darove - pakete s hranom. U selu Ratanj, poznatom po bri`nom ~uvanju sje}anja na kraljicu Katarinu Kotromani}, gdje `ene i danas {iju i u sve~anim prilikama obla~e odje}u kakvu su neko} nosile bosanske plemkinje, `ivi pet hrvatskih povratni~kih obitelji, odnosno, svega deset stanovnika. Samo jedan bra~ni par ima djecu, svi ostali povratnici su vreme{ni ljudi. Na uskom, izlokanom putu nema prolaznika, u selu ne postoji ambulanta, kafana, ni prodavnica, samo zaklju~ane, ponegdje jo{ neobnovljene ku}e. Dok razgovaramo s na{im doma}inima, prate nas jedino orlovi, koji su se vremenom udoma}ili u skoro pa pustom kraju. „Mi smo se vratili 2003., poslije deset godina. @ivjeli smo u Njema~koj, [vedskoj
25

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI
i u Drvaru, danas smo ovdje samo mu` i ja“, ka`e nam Slavica Crepulja. Ona i suprug Marijan su prvi susjedi napadnutih staraca, ali u ponedjeljak uve~er (21. aprila) nisu ni{ta ni ~uli ni vidjeli. „Probudilo nas je zavijanje njihovog psa, znali smo da se ne{to ru`no desilo“, govore uglas, dok nam pokazuju pravac iza brda, odakle su iz susjednog sela Dragovi}i (op}ina Vare{) do{li Arnes Deli} i drugi napada~i, koji ve} mjesecima teroriziraju stanovnike njihovog kraja. „N Nas su pro{le godine oplja~kali dva puta, policija je kod Arnesa Deli}a prona{la ukradene stvari, ali ni{ta. Najgore je {to momka poznajem godinama, kosio je kod mene, bio sam kum njegovom bratu. Pogledajte {ta su uradili, mislio sam da }u umrijeti kada sam Nikolu vidio u bolnici, daj Bo`e da pre`ivi operaciju“, o~ajan je Marijan Crepulja. On i supruga pri~aju da su lopovi, iste ve~eri, oplja~kali i ku}u ~ija je vlasnica Marijanova sestra, ~im je njezina obitelj, nakon proslave Uskrsa, oti{la iz sela. Prepla{eni supru`nici Crepulja ostat }e u Ratanju jo{ nekoliko dana, a onda odlaze kod djece - njihova tri sina `ive u Njema~koj, a k}erka je odselila u Hrvatsku. Dok razgovaramo telefon ne prestaje zvoniti, na pozive odgovara Slavica, uvjeravaju}i djecu kako nemaju razloga za brigu. Nama su, ipak, povjerili da policijska patrola u selo rijetko dolazi i da su, unato~ sve ve}em broju razbojni{tava, starci prepu{teni sami sebi. POPIS STANOVNI[TVA

U Kraljevoj Sutjesci je 1743. živjelo više katolika nego što ih ima danas
Do 1993. godine u `upi Kraljeva Sutjeska `ivjelo je vi{e od 12 tisu}a Hrvata katolika. Dvadeset godina kasnije na ovom je prostoru ostalo samo 1.400 Hrvata, manje nego {to je u Kraljevoj Sutjesci `ivjelo 1743., kada je, prema crkvenim podacima, sutje{ka `upa imala oko 1.900 katolika. Zajedno sa ~itavim krajem opustio je i Franjeva~ki samostan - u njemu danas borave ~etiri fratra.

mje{tanima, zbog ~ega su kriminalci najprije krenuli da oplja~kaju njegovu ku}u. Tomi} ih je, me|utim, do~ekao spreman, naoru`an pi{toljem, pa je bilo dovoljno samo nekoliko pucnjeva u zrak da kriminalci pobjegnu. Fabijan Tomi} obja{njava da je potom ~uo glasan lave`

POZIV U POMO]
Nemo}ne starce Nikolu i Maricu Crepulja prona{li su u lokvi krvi policajci iz Policijske uprave Kakanj, koje je prvi pozvao susjed Fabijan Tomi}. Iako `ivi u [vajcarskoj, Tomi} dosta vremena provodi u rodnom selu, me|u imu}nijim je

UPLAŠENI SUSJEDI MARIJAN I SLAVICA CREPULJA: „Nas su prošle godine opljačkali dva puta, policija je kod Arnesa Delića pronašla ukradene stvari, ali ništa. Najgore je što momka poznajem godinama, kosio je kod mene, bio sam kum njegovom bratu”

psa kod susjeda Crepulja, zbog ~ega je posumnjao da su se razbojnici uputili k njima. Da odmah nije pozvao pomo}, konstatirali su policajci koji su brzo do{li u selo, starci bi do jutra, zasigurno, iskrvarili. Fra @eljko Brki} dodaje da }e, prema prvim prognozama lije~nika, zbog te`ine ozljeda i Nikola i Marica morati biti operirani. „Nama je jasno da je posrijedi razbojni{tvo, a ne nekakvi drugi razlozi. Na`alost, posljedice }e se osjetiti, posebice ako govorimo o ljudima koji su planirali povratak, jer se ovakvi incidenti uvijek gledaju i kao mogu}i me|unacionalni sukobi. Na{a je `elja, i nadamo se da }e pravda biti zadovoljena, da napada~i budu uhap{eni i primjereno ka`njeni“, isti~e fra @eljko Brki}. On podsje}a da je pro{le godine u selu Aljini}i kod Kaknja tako|er napadnuta i oplja~kana jedna starija `ena, kao i da napada~i na povratnika [imu Ljolji}a u selu Bi{trani nikada nisu prona|eni, iako je i on jedva ostao `iv. Umiruju}e je poruke svojim `upljanima odmah uputio i biv{i gvardijan a danas kustos muzeja u Franjeva~kom samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Stjepan Duvnjak. „Ovakva razbojstva u rubnim hrvatskim selima se redovito doga|aju u odre|enom vremenskom razmaku. Uni{tava se imovina, sje~e privatna {uma, provaljuje u ku}e, napada na neza{ti}ene stanovnike. Kriminalci ~esto ne budu otkriveni, a za one koji se prona|u sudski proces je dugotrajan i na kraju zavr{ava s osloba|aju}om presudom ili minimalnom kaznom. Slu~ajno je kriminalac iz susjednog bo{nja~kog sela, ali to ne treba promatrati kroz nacionalnu prizmu. Kriminalci idu tamo gdje }e najlak{e ostvariti svoj kriminalni cilj i gdje ne}e nai}i na nikakav otpor“, poru~io je fra Stjepan. Prema nezvani~nim informacijama, Arnes Deli} je nakon hap{enja priznao napad na supru`nike Crepulja, dok se za drugim rabojnicima jo{ uvijek traga. Deli} je dobro poznat policajcima u Vare{u i Kaknju, do sada je po~inio vi{e plja~ki, i to mahom nad starijim povratnicima.
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

26

„SB“ U KINI

Japanske ekspedicione trupe 13. decembra 1937. godine ušle su u tadašnji glavni grad Kine, Nanjing, i u narednih šest sedmica poubijale oko 300 hiljada Kineza, silovali oko 80 hiljada žena, a trećinu Nanjinga pretvorili u ruševine. Memorijalni centar žrtvama masakra japanskih agresora podignut je s namjerom iznošenja povijesnih činjenica, a ne sa namjerom širenja mržnje između ova dva naroda. Međutim, i nakon 76 godina pitanje masakra u Nanjingu još uvijek je kamen spoticanja u odnosima ove dvije zemlje. Novinar „SB“ boravio je u tom kineskom gradu

KINESKA SREBRENICA
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

NANJING

27

KINESKI ZID PLA^A

Za razliku od Njema~ke koja se javno izvinila Jevrejima za holokaust, Japan se nikada nije ispri~ao Kinezima za zlo~ine po~injene u Nanjingu
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

kspedicione trupe japanske Centralnokineske armije pod komandom generala Matsuija Iwanea u periodu od oko {est sedmica, po~ev{i od 13. decembra 1937. do kraja januara 1938. godine, masakrirale su oko 300 hiljada Kineza u tada{njem glavnom gradu Kine Nanjingu. Generala Iwanea Me|unarodni vojni sud za Daleki istok i Nanjin{ki sud za ratne zlo~ine proglasili su krivim i osudili na smrtnu kaznu vje{anjem... Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladi}a u roku od oko {est dana masakrirala je oko osam hiljada Bo{njaka Srebrenice. Ratku Mladi}u ne sudi vojni nego Me|unarodni sud za ratne zlo~ine po~injene na prostoru biv{e Jugoslavije i on defintivno ne}e, niti mo`e biti, osu|en na smrtnu kaznu. To je jedan od detalja koji vam, izme|u ostalih strahota, „proleti“ kroz glavu kada se na|ete u prilici posjetiti Memorijalni centar `rtvama nanjin{kog masakra japanskih agresora.

E

BESPOMO]NA RUKA
Ruka `rtve jedna je u nizu bronzanih skulptura koje posjetioci mogu vidjeti u Memorijalnom centru u Nanjingu

MUZEJ ZLO^INA
Mra~na, potresna, uznemiruju}a postavka Memorijalnog centra ne mo`e vas ostaviti ravnodu{inim. Upravo iz tog razloga Memorijalni centar u Nanjingu

uvr{ten je me|u 10 svjetskih destinacija tzv. mra~nog turizma, zajedno sa nacisti~kim koncentracionim logorom Auschwitz u Poljskoj i Muzejom genocida Tuol Sleng u Kambod`i. Inauguracija Memorijalnog centra odr`ana je polovinom 1985. godine u jugozapadnom dijelu grada poznatom kao Jiangdongmen, mjestu gdje otkrivena masovna grobnica sa posmrtnim ostacima oko 10 hiljada masakriranih Kineza. U

Memorijalnom centru nalaze i otkopani posmrtni ostaci, me|u kojima su i kosturi `ena, djece, staraca... „Namjera Memorijalnog centra nije da akcenat stavlja na masakar i da budi mr`nju. To je izno{enje povijesnih ~injenica. Izno{enje onoga {to se desilo, kao {to je to i sa holokaustom, ili kao {to to radi Memorijalni muzej mira iz Hiro{ime, gdje je ba~ena atomska bomba. Mislim da

GENOCIDNO TAKMI^ENJE
Mukai Toshiaki i Noda Tsuyoshi takmi~ili su se ko }e ubiti vi{e Kineza tradicionalnom japanskim sabljom. Obojica su uhap{ena, progla{ena krivim i pogubljena 28
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

„SB“ U KINI
NACISTA I HUMANITARAC bilateralnog njema~ko-japanskog pakta. Japanci su inicijalno pristali na po{tovanje Za{ti}ene zone Nanjinga iako izbjeglice u zoni nisu bile sigurne od napada. U januaru 1938. godine Japanci su proglasili da je u gradu zaveden red i da su prestali razlozi za postojanje Za{ti}ene zone koja je raspu{tena. Ipak zlo~ini su nastavljeni sve do prve sedmice februara. Me|utim, zahvaljuju}i Me|unarodnom komitetu i Johnu Rabeu, procjenjuje se da je masakar izbjeglo 250 hiljada ljudi. Da se Srebrenica kojim slu~ajem nije desila, mogla bi se povu}i neka paralela izme|u Johna Robea i francuskog generala Phillippea Morillona koji je 1993. godine zaustavio srpske snage, u{ao i Srebrenicu i sprije~io ono {to se desilo godinu i po dana kasnije. O sramnoj ulozi i (ne)~injenju Thoma Karremansa, komandanta holandskog bataljona u Srebrenici, ne}emo ni govoriti.

John Rabe, nacista koji je dokumentovao japanske zločine
John Rabe se u nacisti~ku Njema~ku vratio krajem februara 1938. godine, a sa sobom je donio dokumentaciju o zlo~inima po~injenim u Nanjingu, o ~emu je dr`ao predavanja u Berlinu. Hitleru je napisao pismo tra`e}i od njega da iskoristi svoj utjecaj kako bi izv{io pritisak na Japance da zaustave svoje krvolo~no divlja{tvo. Nakon toga zavr{io je u zatvoru Gestapoa, ali je oslobo|en na intervenciju Siemensa. Nakon rata ga je hapsio sovjetski NKVD, a potom i britanske okupacione snage koje su ga pustile na slobodu nakon intenzivnog ispitivanja. Zbog ~lanstva u nacisti~koj stranci izgubio je posao i njegova porodica `ivjela je u te{kom siroma{tvu. Kada su 1948. godine gra|ani Nanjinga saznali {ta se de{ava sa Rabeom i njegovom porodicom, u vrlo kratkom roku sakupili su iznos od 2.000 ameri~kih dolara koje mu je li~no uru~io gradona~elnik Nanjinga. Svakog mjeseca stanovnici Nanjinga Rabeu i njegovoj porodici slali su pakete sa hranom i pisma sa izrazima duboke zahvalnosti. John Rabe preminuo je 5. januara 1950. godine od sr~anog udara, a 1997. godine njegov nadgrobni spomenik iz Berlina premje{ten je na po~asno mjesto u Memorijalnom centru.

PREKRAJANJE POVIJESTI
Kona~no, iako je od silovanja Nanjinga (kako se jo{ naziva nanjin{ki masakr jer se procjenjuje da je silovano izme|u 20 i 80 hiljada `ena) pro{lo 76 godina, posljedice tog tragi~nog doga|aja osje}aju se i danas. Tako je Naoki Hyakuta, istaknuti japanski pisac i ~lan Upravnog odbora NHK, japanske nacionalne televizije, u promotivnoj kampanji desni~arskog kandidata Toshija Tamogamija za guvernera Tokija negirao genocid u Nanjingu. On je, naime, 3. februara 2014. godine izjavio da je masakr u Nanjingu izmi{ljotina. „Chiang Kai-shek je 1938. godine poku{ao da propagira odgovornost Japana za masakr u Nanjingu, ali narodi svijeta su ga ignorisali. Za{to? Zato {to se nikada nije dogodio“, rekao je Hyakuta. Hyakuta je naveo da je masakr u Nanjingu izmi{ljen kako bi se u drugi plan stavili „okrutni masakri“ po~injeni od strane SAD-a u Drugom svjetskom ratu. „Neki politi~ari u Japanu i njihovi promotori pori~u da se u Nanjingu desio zlo~in i to je njihov problem, a ima veze sa njihovim namjerama, ali i veze sa aktuelnim politi~kim okru`enjem u Japanu. ^injenice, svjedo~enja pre`ivjelih i presude Me|unarodnog suda oni sada osporavaju, {to je neprihvatljivo“, komentar je kustosa Zhu Chenga Shuana, koji isti~e kako se Japan, za razliku od Njema~ke koja se ispri~ala jevrejskom narodu, nikada nije ispri~ao Kinezima za po~injene zlo~ine. Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} izvinio se za zlo~ine koje su pojedinci u ime Srbije i srpskog naroda po~inili nad Bo{njacima u Srebrenici, ali isto tako svi smo svjesni ~injenice da postoje i oni koji jo{ uvijek negiraju da se u Srebrenici desio genocid. Da li }e ti i takvi to javno tvrditi u nekim budu}im politi~kim kampanjama, pokazat }e vrijeme.
29

povijest treba pamtiti i u~iti iz nje, ali ne i mr`nju koja je vladala u to vrijeme“, ka`e Zhu Cheng Shuan, kustos Memorijalnog centra kojeg godi{nje posjeti preko pet miliona ljudi. Memorijalni centar svake godine posjeti i oko 50 hiljada Japanaca, a Centar su, nakon odlaska u penziju, posjetila i dvojica japanskih premijera.

„ZA[TI]ENE“ ZONE
Memorijalni centar za javnost je otvoren 13. decembra 2007. godine, ~ime je obilje`ena 70-godi{njica masakra. Pokriva 74 hiljade kvadratnih metara, od ~ega je 12 hiljada kvadratnih metara izlo`benog prostora. U tom prostoru izlo`eno je preko 3.500 fotografija, mo`e se vidjeti preko 140 orginalnih video zapisa, a izlo`eno je i preko tri hiljade predmeta, od uniformi i {ljemova, preko katana koje su nosili oficiri Japanske armije, do pera kojim je ameri~ki general Chester William Nimitz potpisao japansku kapitulaciju na bojnom brodu Missouri 2. septembra 1945. godine. ZID SVJEDOKA

Brutalna egzekucija velikog broja ljudi u kratkom vremenskom periodu nije jedina paralela koja se mo`e povu}i izme|u Nanjinga i Srebrenice. Naime, Srebrenica je bila progla{ena UN-ovom za{ti}enom zonom, a u Nanjingu je mala grupa zapadnih biznismena, novinara i misionara osnovala Me|unarodni komitet za otvaranje za{ti}ene zone Nanjinga. Za{ti}ena zona, koja je pokrivala tri kvadratna kilometra, otvorena je u novembru 1937. godine, a bila je namijenjena za smje{taj izbjeglica i kineskih civila iz Nanjinga. Kineska vlada na ~elu sa Chiang Kai-shekom, Nanjing je napustila 1. decembra ostavljaju}i Me|unarodni komitet da vodi brigu o gradu i njegovim gra|anima. Podsje}anja radi, i Naser Ori} napustio je Srebrenicu tri mjeseca prije njenog pada. Njema~ki biznismen John Rabe, predstavnik Siemensa, izabran je za vo|u Me|unarodnog komiteta zbog ~injenice da je bio ~lan nacisti~ke stranke i postojanja

Nepregledne police na zidu popunjene su sa preko 12 hiljada kutija sa izjavama svjedoka o po~injenom zlo~inu poredani po abecednom redu

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

CARL BILDT
AMERI^KI I EU IZASLANIK ZA BALKAN
Amerikanci nisu vjerovali da }e Carl Bildt raditi na hap{enju optu`enih za ratne zlo~ine

30

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

^OVJEK KOJEM NISU VJEROVALI

Prije nekoliko mjeseci američke vlasti počele su skidati oznaku tajnosti s brojnih dokumenata vezanih za period u kojem je u Bijeloj kući bio BILL CLINTON. Veliki dio te dokumentacije odnosi se na dešavanja tokom i neposredno nakon rata u BiH, uključujući i pregovore u Daytonu te prve korake ka uspostavi mira. Dokumenti u kojima se spominje uloga prvog visokog predstavnika u BiH rasvjetljavaju brojna pitanja o njegovoj jedva vidljivoj ulozi u hapšenju optuženih za ratne zločine

BILDT, ILI NE BILDT, PITANJE JE…
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

N

acionalni arhiv Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava 18. aprila je u~inio javno dostupnim do sada najve}i broj dokumenata koji su bili ~uvani kao tajna, a ti~u se perioda u kojem je predsjednik bio Bill Clinton. Tako je objavljen i novi niz dokumenata koji se ti~u de{avanja u Bosni i Hercegovini tokom rata i neposredno poslije, me|u kojima su i oni u kojima se spominju odnosi izme|u Europljana i Amerike, te uloga Carla Bildta, biv{eg specijalnog izaslanika Europske unije (EU) za Balkan, prvog visokog predstavnika u BiH, a sada ministra vanjskih poslova [vedske. Prema ovim dokumentima, Amerikanci su se protivili njegovom imenovanju za visokog predstavnika dovode}i u sumnju da }e on raditi na hap{enju ratnih zlo~inaca, {to se kasnije pokazalo kao opravdana sumnja. Prema dostupnim podacima, za vrijeme Bildtovog mandata nijedna osoba optu`ena za ratne zlo~ine nije uhap{ena. Istovremeno, ameri~ki vojnici koji su bili u sastavu mirovnih trupa nakon rata u

BiH, i pored deklarativne podr{ke Washingtona za hap{enju ratnih zlo~inaca, prvog optu`enog uhapsile su tek u januaru 1998. godine, nakon {to su to uradili Britanci i Holan|ani koji tako|er sve do jula 1997. godine nisu ba{ bili voljni da se uklju~e u potragu i hap{enja.

DARE@LJIVI BILDT
U dokumentu od 12. decembra 1995. godine, pod nazivom Va`nost visokog predstavnika za Clintonovu administraciju i politiku prema ratnim zlo~inima, u dijelovima dostupnim javnosti, stoji preporuka obavje{tajnih agencija da SAD trebaju insistirati na “alternativi Carlu Bildtu” na mjestu visokog predstavnika, te se daje preporuka za podr{ku drugim kandidatima iz Europe — Maxu van der Stoelu, biv{em ministru vanjskih poslova Holandije i UN izvje{ta~u za Irak, te Joseu Maria Mendiluceu koji je vodio UNHCR program za BiH te bio ~lan Europskog parlamenta, kao i za biv{u britansku premijerku Margaret Thatcher. No, u ovom slu~aju glas Amerikanaca je bio puno slabiji nego ujedinjenih Europljana. Ovaj dokument se poziva na drugi izdat

31. jula 1995. godine o pregovorima izme|u Slobodana Milo{evi}a i Bildta o skidanju sankcija (Utjecaj Bildtove pozicije na sankcije Srbiji). U tom dokumentu obavje{tajnih agencija stoji kako je Bildt tra`io od Milo{evi}a da prizna BiH u njenim me|unarodno priznatim granicama; da nastavi podr`avati mirovni plan Kontakt grupe; te da dozvoli misiju posmatra~a na granici sa Srbijom. U zamjenu mu je obe}ao skidanje “skoro” svih sankcija “u periodu od najmanje devet mjeseci”, kao i dozvolu za uvoz oko 400.000 tona goriva mjese~no preko luke u Baru i Dunavom, te obe}anje da }e skoro biti suspendovane i sve finansijske sankcije. Amerikanci su smatrali da ovakav plan mo`e eliminisati pritisak koji su ve} izazvale sankcije. “Milo{evi}ev zahtjev za 400.000 tona goriva prelazi potrebe koje su Srbija i Crna Gora imale prije raspada Jugoslavije — on bi mogao prevoziti gorivo bosanskim Srbima i Srbima u Krajini”, upozoravaju agencije, te se navodi da su realne potrebe Srbije i Crne Gore za gorivom tada bile izme|u 90.000 i 120.000 tona. Problemati~nim smatraju i dio o odmrzavanju ra~una smatraju}i da bi to

Tajne slu`be su upozoravale predsjednika SAD-a Clintona da je Carl Bildt pretjerano popustljiv prema ratnim zlo~incima i da nije pravi izbor za visokog predstavnika u BiH
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

31

CARL BILDT
Milo{evi}u omogu}ilo pristup skoro svim ra~unima u stranim dr`avama. Naime, predlo`ene mjere bi ostavile zamrznutim samo ra~une Nacionalne banke Jugoslavije, novac na koji Beograd nije ra~unao jer je dijelom pripadao i ostalim dr`avama koje su bile u nastanku. Ali Beograd bi imao pristup prema 750 miliona dolara koje su prije svega Jugobanka i Beogradska banka, na ~ijem ~elu je nekada bio Milo{evi}, ~uvale na ra~unima u Americi, {to je bilo oko 33 posto ukupne sume. Tako|er konstatuju da bi ponovno nametanje sankcija bilo izuzetno te{ko, te da neke zemlje to ne bi ni htjele.

PRIORITETI: “Imenovanje visokog predstavnika je važno za uspjeh Tribunala za ratne zločine jednako koliko je to i pravi izbor glavnog tužioca. Visoki predstavnik mora dijeliti viziju da je pravda ključ”
Amerikanci, podr`ani od Nijemaca, odbili su plan. No, stoji u jednom od izvje{taja, odlu~ili su da Bildta sa~uvaju jer je mogao lako pristupiti Milo{evi}u. New York Times je tada objavio da je Amerika odustala smatraju}i Bildtov plan previ{e “dare`ljivim” prema Srbiji.

BILDTOVA NAIVNOST
Ovaj neuspjeh, kao i Bildtovo dr`anje tokom mirovnih pregovora u Daytonu kojima je prisustvovao kao izaslanik EU-a, te njegovo pona{anje tokom pada Srebrenice, naveo je Amerikance da ga nikada ne smatraju pouzdanom, kredibilnom osobom. To se i odrazilo na izvje{taj agencija iz decembra 1995. godine u kojem daju jasnu preporuku politi~arima da ne daju podr{ku za Bildtovo imenovanje na mjesto prvog visokog predstavnika u BiH. “Realno gledaju}i, komandant IFOR-a, Amerikanac, ne}e nikada nametnuti ponovo sankcije, izuzev ukoliko ne do|e do direktnog udara na njegove snage. Visoki predstavnik, koji je Europljanin, }e imati
32

OTKRIVANJE TAJNI
Obavje{tajne agencije budno su pratile situaciju na Balkanu devedesetih

ovlasti koje }e mo}i koristiti da zaprijeti sankcijama i u nekom drugom kontekstu”, stoji u izvje{taju obavje{tajnih agencija predsjedniku Clintonu. Zapadne sile dogovorile su se da mjesto visokog predstavnika pripadne Europi, a prvog zamjenika SAD-u koje su po~ele tra`iti na~in kako da oja~aju i ovu funkciju. No, sude}i prema izvje{tajima, nisu bili zadovoljni jer nisu uspjeli nametnuti svoj

na~in razmi{ljanja o mirovnom procesu. “Kada je rije~ o implementaciji, ovaj pristup je djelotvoran. Ali kada je rije~ o vo|enju politike, ovaj pristup ne djeluje”, konstatuje se u Izvje{taju. Sude}i prema sada dostupnim dokumentima, Clintonova administracija se zalagala za sna`niju saradnju sa Tribunalom u Haagu i djelovanju u pravcu hap{enja optu`enih za ratne zlo~ine, ~emu
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

^OVJEK KOJEM NISU VJEROVALI
SRPSKA DR@AVNA BEZBEDNOST POLUGA AGRESIJE

Srbija je oružanu pobunu u Hrvatskoj i BiH pripremala od 1988. godine
Poseban izvje{taj ameri~ke obavje{tajne slu`be posvetile su ulozi srbijanskog Ministarstva unutra{njih poslova tokom ratova u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. Izvje{taj, koji je dobrim dijelom i dalje cenzurisan, nosi datum 26. oktobar 1995. godine i u njemu se navodi da je MUP bio “jedno od osnovnih oru|a srbijanske vlade” od po~etka ratova sa svrhom “uspostave, kontrole i odbrane Velike Srbije”. Glavnu ulogu imala je Dr`avna bezbjednost “kroz formiranje i upotrebu Specijalnih jedinica” ~iji su dijelovi poslani u BiH i Hrvatsku, i koja je naoru`avala i kontrolisala paravojne formacije “i direktno snabdijevanje vojnom opremom VRS”. Jedinice Specijalne policije su od po~etka ratova slane na linije fronte, prije svega u Hrvatskoj i BiH. U BiH su ove jedinice u~estvovale od po~etka rata, uklju~uju}i akcije na Srebrenicu i Gora`de 1993. i 1994. godine, te su davale “izuzetnu podr{ku” snagama Fikreta Abdi}a od novembra 1994. do augusta 1995. godine. Prema Izvje{taju, Srpski ~etni~ki pokret Vojislava [e{elja se u septembru 1994. godine borio uz organizaciju paravojnih formacija”, te je djelovao sa Mihaljom Kertesom. Srbijanski MUP je, navodi se dalje, aktivno sudjelovao u naoru`avanju VRS. Stani{i} je ~ak u septembru 1995. godine imao kontakte sa fabrikom oru`ja koja je radila bombe kasnije isporu~ene VRS. “Dva puta sedmi~no je 10 kamiona napu{talo krug fabrike Kru{ik voze}i tovar do Valjeva, u pratnju MUP-a, a {to je kasnije isporu~eno VRS.” Tako|er je navedeno da postoje indicije da je srbijanski MUP bio uklju~en u organizovanje i naoru`avanje separatista u Hrvatskoj i BiH od 1988. godine. Citiran je neimenovani diplomata koji je preporu~io da istraga o ratnim zlo~inima mora biti naro~ito usmjerena ka Radovanu Stoji~i}u Bad`i i Franku Simatovi}u koji su bili uklju~eni u organizovanju pobune u isto~noj Slavoniji 1991. godine. Simatovi} je navodno u~estvovao i u organizovanju pobune u Kninu koriste}i ime Dragan Simendi}. Jovica Stani{i}, na~elnik Slu`be DB Srbije, i Franko Simatovi} nepravosna`no su u maju 2013. godine oslobo|eni svih optu`bi pred Ha{kim tribunalom. Tu`ila{tvo je tra`ilo poni{tenje ove presude.

JOVICA STANI[I] I FRANKO SIMATOVI]
Slobodni uprkos postojanju razumne sumnje da su po~inili zlo~in

Specijalne jedinice MUP-a pod komandom Obrada Stevanovi}a u Srebrenici. Stevanovi} je identifikovan kao jedan od komandanata Specijalne jedinice, odnosno njene beogradske brigade. Od maja 1995. godine, u Bosni je djelovala i jedinica iz Valjeva sa od 150 do 180 pripadnika koji su nosili uniforme MUP-a RS. Jedinice su iste godine poslane i u zapadnu Bosnu, gdje su napredovale snage Armije i HV u zajedni~koj ofanzivi. Prema medijskim izvje{tajima na koje se pozivaju agencije, ovim jedinicama je komandovao Raja Bo`ovi},

koji je bio direktni podre|eni Franku Simatovi}u. Navodi se i da je li~no Milo{evi} naredio Jovici Stani{i}u da jedinice koje su bile na Kosovu prebaci u BiH. “Srbijanski MUP je naoru`avao, trenirao i komandovao srbijanskim paravojnim formacijama od 1990. godine”, navodi se u Izvje{taju. Klju~ni posrednik je bio biv{i ministar unutra{njih poslova Radmilo Bogdanovi} koji je odr`avao kontakte i s Arkanovim i [e{eljevim jedinicama. “Bogdanovi} je navodno bio duboko uklju~en u finansiranje i

se Bildt ~esto protivio. “Visoki predstavnik mora dijeliti viziju da je pravda klju~ za prekid nasilja koje se u Jugoslaviji odvija cikli~no”, konstatatuje se u Izvje{taju te ukazuje na potrebu da SAD insistiraju da visoki predstavnik bude neko drugi a ne Bildt. “Pravi izbor visokog predstavnika je najbolja {ansa SAD-a da osiguraju uspjeh rada Tribunala.” U Izvje{taju se dalje navodi za{to je visoki predstavnik tako bitan za Clintonovu administraciju i Tribunal. Na prvom mjestu se navodi ~injenica da on ima mo} nametnuti sankcije bilo kojoj strani ako ne sara|uje sa Tribunalom. “To je razlog zbog kojeg je ova pozicija tako
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

va`na za uspjeh rada Tribunala i za politiku SAD-a o kori{tenju pravde za unapre|enje mira.” Kao drugi razlog se navodi da visoki predstavnik ima mo} nametanja obaveze saradnje sa IPTF-om, koji je imao ovlasti da uhapsi optu`ene ako ih sretne. “Politi~ka realnost ukazuje ne ~injenicu da }e ratne zlo~ince hapsiti samo IPTF. Zbog iskustva u Mogadi{u, IPTF ne}e poku{ati tragati za ratnim zlo~incima, iako se o~ekuje da }e uhapsiti svakog na kojeg nai|u. Ostavljaju}i sa strane mogu}nost da se “dogovore” susreti putem obavje{tajnih operacija, jedini preostali autoritet koji se mo`e nadati da }e im se neko predati je IPTF. Bez snage koja

bi podr`ala njihov rad, sposobnost da uhapse bilo koga ostaje jednaka nuli”, navodi se. Tre}i razlog je bila ~injenica da visoki predstavnik ima “generalni nadzor nad svima, a u vezi s po{tivanjem normi ljudskih prava i dijelova Mirovnog sporazuma koji se odnose na ratne zlo~ine”. U Izvje{taja se navodi kako su Britanci i Francuzi, “i u manjoj mjeri Nijemci” podr`ali Bildta, a kasnije su im se pridru`ile Holandija, Austrija i [vedska. “Da bi bili fer prema Bildtu, moramo konstatovati da posao posrednika nije isto {to i posao visokog predstavnika prema opisu funkcije u Daytonu i UN Rezoluciji 1022.
33

CARL BILDT
Kvalifikacije koje se tra`e nisu iste. Prije svega, me|u kvalitetima koje visoki predstavnik treba imati je vizija {ta treba biti ura|eno u Bosni kako se rat ne bi ponovo desio nakon {to IFOR napusti zemlju. Visoki predstavnik tako|er mora biti oslobo|en naivnosti u odnosu na to s kim }e morati raditi”, navodi se uz konstataciju kako postoje razlozi koji navode na promi{ljanje da Bildt ne}e biti na visini svog zadatka kada je rije~ o procesuiranju ratnih zlo~ina. BILL CLINTON I ALIJA IZETBEGOVI]
Ameri~ki vojnici su po~eli hapsiti optu`ene tek u januaru 1996. godine

MIROVNI NAPORI CARLA BILDTA
Izvje{taj citira tekst novinara Roya Gutmana, napisan u julu 1995. godine, prema kojem je Bildt dao instrukcije koje su sprije~ile NATO udare tokom pada Srebrenice. “Vojne operacije mogu po~eti i okon~ati se, ali politika se nastavlja… Na kraju dana morat }e do}i do pregovora o politi~kom dogovoru i ja se nadam da }e sve strane u sukobu prepoznati to i biti govara~, smatraju}i da to ne}e donijeti pristanak strana. Istovremeno su u Velikoj Britaniji bile na snazi snage koje tako|er nisu bile previ{e voljne da se ovim bave. Do smjene vlasti dolazi na prolje}e 1997. kada mjesto premijera preuzima Tony Blair. Prvo hap{enje koje su obavile me|unarodne snage uslijedilo je manje od mjesec dana nakon Bildtovog odlaska i dolaska novog visokog predstavnika, [panca C arlosa Vestendorpa. Prvi uhap{eni bio je Milan Kova~evi}, optu`en za zlo~ine u prijedorskim logorima. Kova~evi} je preminuo 1998. godine, prije izrecanja kazne. Istovremeno su pripadnici me|unarodnih snaga poku{ali uhapsiti Simu Drlja~u, ali je on ubijen tokom akcije, tako|er optu`enog za zlo~ine u prijedorskim logorima. U oktobru te godine predalo se 15 optu`enih, a u decembru su Holan|ani uhapsili dvojicu optu`enih za zlo~ine u La{vanskoj dolini. Amerikanci su prvog optu`enog uhapsili u januaru 1998. godine. U julu 1996. godine, tada{nji predsjednik Tribunala, sudija Antonio Cassese pozvao je Bildta da nametne sankcije Srbiji i Crnoj Gori kao i Republici Srpskoj zbog nesaradnje sa Tribunalom, {to je on odbio obrazla`u}i da bi to moglo uticati na mirovni proces, u ~emu su mu podr{ku dali Amerikanci. Ha{ki tribunal je u periodu od juna 1995. do juna 1996. godine optu`io 33 osobe.
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

(NE)SARADNJA SA TRIBUNALOM: U julu 1996. godine, tadašnji predsjednik Tribunala sudija Antonio Cassese pozvao je Bildta da nametne sankcije Srbiji i Crnoj Gori kao i Republici Srpskoj zbog nesaradnje sa Tribunalom, što je on odbio
spremne sjesti i po~eti pregovore {to prije je mogu}e”, napisao je Gutman. Izvje{taj navodi kako je 6. jula 1995. godine, Bildt poslao poruku UN-u da ne pokre}u zra~ne udare. Kada je Holandski bataljon 7. jula tra`io vojnu podr{ku, to je odbijeno uz napomenu da se ne `ele “umanjti mirovni napori Carla Bildta”. Tako|er se navodi da je u danima kada je pala Srebrenica Bildt bio u Beogradu, gdje se vi{e puta sreo sa Milo{evi}em, a potom i Ratkom Mladi}em, i to u periodu izme|u 14. i 16. jula. [tavi{e, 16. jula je Bildt objavio da je postigao sporazum sa Mladi}em prema kojem djelatnici Me|unarodnog crvenog kri`a mogu pristupiti zarobljenicima. . “Mogu i}i i imat }e punu slobodu kretanja i mo}i }e registrovati ljude”, rekao je Bildt medijima. ”Naravno, u tom trenutku zarobljenici su bili ve} mrtvi”, konstatuje se. Ve} u tom trenutku papa Ivan Pavao II je ono {to se de{ava u Srebrenici opisao kao zlo~in protiv ~ovje~nosti i poraz civilizacije. “Imenovanje visokog predstavnika je va`no za uspjeh Tribunala za ratne
34

zlo~ine jednako koliko je to i pravi izbor glavnog tu`ioca”, konstatuje se u Izvje{taju. U praksi, Bildtovo vrijeme u Bosni zaista nije donijelo neke ozbiljnije korake u pravcu procesuiranja ratnih zlo~ina. Naime, on je na mjestu visokog predstavnika bio od decembra 1995. do juna 1997. godine. U tome periodu u BiH nije uhap{ena niti jedna osoba iako su postojale optu`nice. [tavi{e, me|unarodnim istra`iteljima bio je ote`an pristup mjestima na kojima su po~injeni ratni zlo~ini, ili mjestima masovnih grobnica. Osoblje Tribunala koje je boravilo u BiH vrlo rijetko je prisustvovalo sastancima sa drugim predstavnicima me|unarodne zajednice. Mediji su ohrabrivani da gotovo nikako ne pi{u o ratnim zlo~inima, a da rat nazivaju “nemilim sukobom”. No, Bildt nije sam mogao uticati na politiku hap{enja ratnih zlo~inaca u tim godinama. Op}epoznata je ~injenica da je Bildt jo{ u Daytonu bio protiv razgovora o hap{enju ratnih zlo~inaca, u ~emu ga je podr`ao Richard Holbrooke, glavni pre-

AMERI^KI SAN MLADOG BR^AKA

Memoare mladog Brčaka KENANA TREBINČEVIĆA, “Bosanska lista”, najpoznatije svjetske medijske kuće jednoglasno su ocijenile kao najpotresnije štivo o ratu u BiH, zbog čega je ova knjiga postala jedna od najpopularnijih u SAD-u; za naš list Trebinčević govori o ratnom paklu kroz koji je prošao sa svojom porodicom u Brčkom, bijegu u SAD, ljudima koji su pomogli njegovoj porodici i oprostu

“BOSANSKA LISTA“ OSVOJILA AMERIKU
Razgovarala: MIRHA DEDI]

“Ovo je najpotresnija knjiga o ratu u Bosni i Hercegovini”, pi{e New York Times za knjigu tridesettrogodi{njeg Br~aka Kenana Trebin~evi}a. Oprah Winfrey je pro{le nedjelje ove uzbudljive memoare proglasila knjigom sedmice i uvrstila je u Top 10 knjiga koje se moraju pro~itati. «Dirljiv, mo}an pogled na oprost, urednici Oprah.com nisu je mogli prestati ~itati», pi{e Oprah. “Bosansku listu” predstavio je i BBC. Trebin~evi}evo djelo koje je objavljeno krajem februara danas stoji u izlozima najve}ih ameri~kih knji`ara od Atlantika do Pacifika, u izdanju globalno poznate izdava~ka ku}a Penguin. U knjizi su Kenan i novinarka Susan ratnih epizoda, Shapiro opisali niz uklju~uju}i i zatvaranje oca i Kenanovog starijeg brata u zloglasni koncentracioni logor Luka u Br~kom, te njihovo vi{emjese~no skrivanje u stanu iz kojeg je Kenan i{ao u nabavku `ivotnih namirnica, slu`e}i se la`nim imenom - Igor. Nastavio je to ~initi ~ak i onda kada ga je njegov nastavnik Milutin prepoznao na ulici dok je nosio hljeb za svoju porodicu, poku{av{i mu ispaliti metak u glavu.

Gospodine Kenane, Va{a knjiga “Bosanska lista” izazvala je veliku pa`nju najpoznatijih svjetskih medija. O njoj su pisali New York Times, BBC, a Oprah Winfrey ju je uvrstila u Top 10 onih koje se moraju pro~itati. Da li ste o~ekivali takav uspjeh i zbog ~ega je, prema Va{em mi{ljenju, “Bosanska lista” dobila toliki publicitet? Za razliku od drugih knjiga koje su tokom i poslije rata napisali zapadni pisci, ovo je prva knjiga napisana u Americi o

na{im prostorima koja govori kroz o~i 12godi{njeg dje~aka i kroz perspektivu 30godi{njaka koji je postao ameri~ki dr`avljanin. Ova knjiga na odre|eni na~in “prepravlja” historiju na{eg regiona kroz o~i bo{nja~ke porodice koju tipi~ni Amerikanac nije poznavao. Ona je pri~a jedne familije u kojoj se svako na odre|eni na~in mo`e prona}i.

AMERI^KA PROMOCIJA “BOSANSKE LISTE“
Kenan Trebin~evi} sa koautoricom knjige “Bosanska lista”, novinarkom Susan Shapiro

“U Daytonu se vi{e ne slavi dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma jer su shvatili da je taj mirovni sporazum kriv za sada{nju krizu i etni~ki nacionalizam i {ovinizam u BiH”
36
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

KENAN TREBIN^EVI], AUTOR BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”
AUTOR NAJPOTRESNIJE KNJIGE O RATU U BiH
“Kad god sam iza{ao vani, nisam znao da li }u se vratiti u prazan stan bez roditelja i brata”

Kako je do{lo do saradnje izme|u Vas i novinarke Susan Shapiro, koja je koautorica ove knjige? Po struci sam fizioterapeut i radim u jednoj klinici u boemskoj ~etvrti New Yorka, Greenwich Villageu. Susan mi je bila pacijentica koja se oporavljala od povreda ki~me. Kada je govorila o radu svojih u~enika dok je le`ala na ledu, kazala mi je da ve} na prvom ~asu od studenata tra`i da napi{u esej “o vlastitom, tajnom `ivotnom iskustvu koje ih je najvi{e ponizilo”. Ja sam se nasmijao i rekao Susan: “Ah, vi Amerikanci, za{to bi neko ko je do`ivio poni`enje uop}e pri~ao o tome?” “Treba{ pisati o tome, jer pisanje iscjeljuje“, rekla mi je Susan. Te rije~i su otklju~ale ne{to o meni. Brzo sam sastavio taj prvi esej, na svega tri stranice, o svojim ratnim uspomenama iz Br~kog i prvoj posjeti rodnom gradu nakon 20 godina. Ta pri~a je Susan podsjetila na Dnevnik Ane Frank. Samo {to se ovaj put, kako je govorila, “radilo o jednom muslimanskom dje~aku, u srcu Evrope, koji je pre`ivio da sve ispri~a”. Esej je obavljen u New York Timesu. Poslije toga sam nastavio pisati jer sam osjetio da me pisanje na odre|eni na~in lije~i. Ja se zapravo nikada ranije nisam suo~io s onim {to je moja familija pre`ivjela. Morao sam se vra}ati u to vrijeme o~ima tridesetogodi{njeg ~ovjeka. Moji tekstovi iza{li su u drugim magazinima, nakon ~ega se na mojim vratima pojavio agent izdava~ke ku}e. Susan i on su me ubje|ivali da moram {to prije po~eti pisati memoare, koji se u Americi posebno cijene. Susan mi je, naravno, spomenula da knjiga i moj rad mogu doprinijeti dobrom dijelu svijeta, a naro~ito na{em narodu. Tada sam po`elio da mi ovaj projekat bude moralna obaveza, da napi{em pri~u ne samo za svoju familiju, nego za svoj narod, i sve one koji su ubijeni ili ranjeni samo zbog svoje nacionalne i etni~ke pripadnosti. Kroz pisanje sam shvatio da mogu svoje najgore iskustvo preokrenuti u najljep{e i da u ovom slu~aju olovka mo`e biti ja~a od sablje. Ovo je bio najbolji na~in da sa~uvam sje}anja na sve ono {to se desilo, ujedno i najve}a osveta za sve one zlo~ine koje su neljudi po~inili nedu`nima.

PISANJE KAO ISCJELJENJE OD RATNIH TRAUMA
Mo`ete li nam ispri~ati koje su bili najdramati~niji trenuci tokom rata u Br~kom kroz koje ste prolazili Vi i Va{a porodica? Prvo lo{e iskustvo bilo je u maju 1992. godine sa nastavnikom Milutinom. Kad sam otr~ao u trgovinu da kupim veknu hljeba, {to je bilo sigurnije nego da mi otac i brat iza|u vani jer je grad bio okupiran od srpske vojske, ja sam ga vidio iza zgrade u
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

37

AMERI^KI SAN MLADOG BR^AKA
uniformi. Kad sam ga pozdravio, on mi je oteo kesu s hljebom i rekao “balijama ne treba hljeb”. Tada mi je prislonio pu{ku M48 na glavu, repetirao, a onda se smrknuo i viknuo svom vojniku da je zapela. Ja sam se otrgao od njega, pokupio kesu sa hljebom sa betona i otr~ao. Kad sam se okrenuo, on se smijao i pokazao mi podignuta tri prsta. Drugi dramati~an trenutak bio je kada nam je moj biv{i trener karatea Petar Zari} do{ao sa svojim specijalnim policijskim vodom na vrata i kad su nam, naoru`ani do zuba, naredili da imamo sat vremena da iza|emo iz stana ili }emo biti pobijeni. Slijede}i dan nas je na punktu fabrike “Pirometal” izbacio “{e{eljevac” sa {ubarom i bradom u crnoj uniformi i zaprijetio da }e nas ubiti. On je repetirao kala{njikov i naredio mojoj familiji da hodamo ispred njega uz put koji je vodio van Br~kog, prema selu Brezovo Polje. Brata i oca su onda iz Brezovog Polja KNJI@EVNA ZVIJEZDA U SAD-u
Najeminentniji mediji iz SAD-a ovih dana od Kenana tra`e intervju

OKRUTNOST BRČANSKIH KOMŠIJA: “Više nisam bio Kenan, nego sam posto balija. U jedinoj i polupraznoj samoposluzi prišla mi je prijateljica moje rahmetli mame i rekla da “‘za muslimane nije hljeb i da kažem mami da ga uskoro nećemo trebati’”
odveli u logor Luku sa ostalim mu{karcima. Jedan od organizatora te torture bio je moj biv{i trener Pero Zari}. Kada smo se vratili u stan, tortura je po~ela od biv{ih kom{ija i mojih drugova koji su me pljuvali i tukli u grupama. Prislanjali su mi poster Alije Izetbegovi}a uz lice. Kom{ije Srbi su nas otvoreno pokrali, ulaze}i u stan, u kojem je mama krila oca i brata koji su bili pu{teni iz logora Luka. Ja sam nabavljao hljeb i vodu. Kad god sam iza{ao vani, nisam znao da li }u se vratiti u prazan stan bez roditelja i brata. Jednom sam se vratio bez vode jer mi je novi kom{ija koji uzeo bo{nja~ki stan pucao u pun kanister vode i smijao se sa svojom }erkom i sinom. Vi{e nisam bio Kenan, nego sam postao balija. U jedinoj i polupraznoj samoposluzi pri{la mi je prijateljica moje rahmetli mame i rekla da “za muslimane nije hljeb i da ka`em mami da ga uskoro ne}emo trebati”. U nabavku ku}nih namirnica i{li ste pod imenom Igor. Ipak, i pod tim imenom do`ivjeli ste, za dvanaestogodi{njeg dje~aka, velike traume. Da li Vas je bilo strah iza}i na ulicu nakon {to Vas je nastavnik Milutin prepoznao i repetirao iz pu{ke u namjeri da puca u Vas? Mene su svi u gradu poznavali zbog roditelja, a naro~ito kom{ije. Moj otac Senahid Trebin~evi} zvani Keka bio je profesor fizi~ke kulture. Jedini je imao fitnes
38

centar u sjeveroisto~noj Bosni i mnogi su ga poznavali jer je kondiciono trenirao odbojka{e “Jedinstva Interplet”, kajaka{e i ostale sportiste. Svojevremeno je igrao za juniorski odbojka{ki dr`avni tim. Kad sam i{ao po namirnice, nekad sam se vra}ao praznih ruku jer bi me otjerali. Nepoznatim vojnicima koji bi me sreli i pitali kako se zovem, govorio sam - Igor. Me|utim, upla{io sam se kada sam ~uo da vojnici onima koji ne posjeduju li~nu kartu narede da skinu donji ve{ kako bi se uvjerili da niste musliman. Majci nikada nisam rekao za nastavnika Milutina jer me vi{e ne bi pustila iz ku}e. Va{a knjiga je zapravo i pri~a o

oprostu i “na{oj” [indlerovoj listi. Vas i Va{u porodicu su spasili Srbi iz Br~kog. Ko vam je sve pomogao, na koji na~in i da li ste u kontaktu s tim ljudima? Mama mi je govorila da nikad ne zaboravim i oprostim ljudima koji su nam u~inili zlo, ali da se isto tako moram sjetiti dobrih ljudi kao i svih njihovih dobrih djela. Do{ao sam do jednog broja Srba koji su nam na bilo koji na~in pomogli, samo da nas spasu. Ta lista je u rasponu od obi~nih civila, do ubica i kasnije osu|enih ratnih zlo~inaca. U tom vremenu u kojem je vladalo zlo ipak je bilo suosje}anja za moju porodicu. U knjizi }ete pro~itati i sje}anja na one koji su nam pomogli. Ina~e, smatram da sve osobe koje su po~inila zlo~in bo{nja~kom i hrvatskom narodu u mom gradu treba da tra`e oprost. Trebaju da preuzmu svu odgovornost za po~injene zlo~ine.

“[INDLEROVA LISTA” U BR^KOM
U knjizi spominjete ~ovjeka koji vam je pomogao - Peru, {efa policijske stanice

AMERI^KA RECENZIJA

“Dirljiva, snažna i izuzetno važna knjiga”
Koja medijska kritika Vam je najvi{e imponovala? Oprah.com ju je proglasila za knjigu sedmice i jednu od Top 10 knjiga koje treba pro~itati. Recenzija je “Bosansku listu” opisala kao “dirljivu, sna`nu”, a “Publishers Weekly” kao “ izuzetno va`nu”. Kada namjeravate knjigu promovisati u BiH? Knjiga treba da iza|e u BiH krajem godine. Izdava~ [ahinpa{i} ima namjeru u oktobru da je pusti u {tampu. Za promociju u BiH jo{ nisam napravio nikakav plan.

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

KENAN TREBIN^EVI], AUTOR BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”
POSJETA BR^KOM
Nakon dvadeset godina Kenan je posjetio rodno Br~ko

BR^ACI U SAD-u
Kenan s ocem Senahidom Trebin~evi}em zvanim Keka i bratom Eldinom

u Br~kom, koji sada `ivi u Austriji i o`enjen je Bo{njakinjom. Zanimljivo je da Vam je pri~ao kroz koji je pakao on li~no prolazio kada se izmakao od u`asa rata? ^ovjek koji nam je pomagao `ivi u Be~u, gdje je oti{ao na izmaku rata, a u razgovoru koji smo vodili rekao je: “Kad sam do{ao u Be~ i okusio mir, tad je panika pokucala. No}u sam zurio u plafon, a anksioznost mi je izbijala kroz ko`u. Daleko od rata, kad mi se mozak prestao bojati za `ivot, prestao sam spavati. Tada me je pogodilo sve {to se dogodilo. Ni{ta normalno nije ostalo.” Kad smo mu se zahvalili za pomo} u ratu, kazao je da je bilo te{ko biti hrabar u toj policijskoj stanici, ali da je u tom stravi~nom haosu odlu~io pomo}i mom ocu zbog toga {to je kao atletski trener stvarao pobjednike i {to je svojevremeno pomogao njemu i njegovom bratu. Prije dvije godine s ocem i starijim bratom posjetili ste Br~ko, kako biste bolesnom ocu ispunili najve}u `elju, o ~emu pi{ete u knjizi. Da li ste tom prilikom sreli neke ljude u Br~kom koji su Vama i Va{oj porodici u~inili na`ao? Kako je izgledao taj susret? Susreo sam kom{inicu Petru koja je maltretirala mamu otimaju}i joj pod prijetnjom imovinu. S njom sa proveo 45 minuta. Nai{ao sam i na maj~inog radnog kolegu koji je lagao pripadnicima srpske paravojske da smo ja i stariji brat mahali “muslimanskom zastavom”. On nas je izbacio iz autobusa na punktu i ostavio nas da nas ubije jedan ~etnik. Malo je falilo da se taj susret pretvori u me|unarodni incident. Da li se jo{ uvijek `elite osvetiti Br~acima koji su se prema Vama ponijeli krajnje neljudski tokom rata? Ova knjiga je moja najve}a osveta. Gore je njima poslje rata u miru `ivjeti u
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

svojim mislima i grijehu nego {to je meni bilo za vrijeme rata. Moj cilj je da se ova knjiga uvede u nastavni plan po koled`ima u Americi i prevede na druge jezike. Koliko su u SAD-u, dvadeset godina nakon rata, zanimljive knjige o ratnim traumama gra|ana BiH? U krugu gdje `ivim u Astoriji, dijelu New Yorka, dru`enje se puno puta zavr{i temom rata i na{ih ratnih iskustva. Tako mi dijelimo pri~e. Dijaspora itekako prati vijesti i doga|aje u Bosni i Hercegovini. Ja pratim vijesti svaki dan da ostanem u toku. I da nemam familije u Br~kom, mene zanima moj narod i napredak dr`ave BiH. A {to se ti~e Amerikanaca, ova knjiga im je otvorila o~i o ratnim de{avanjima u BiH i pokazuje {ta se stvarno desilo u modernoj Evropi. O toj temi nisu u~ili u {kolama. Na koji na~in biv{a ameri~ka

administracija na ~elu sa Billom Clintonom danas vidi postignuto rje{enje za kraj rata u BiH? Kada sam bio na promociji knjige u Daytonu, jedan major iz baze koji je bio prisutan prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma priznao mi je da je to samo trebalo biti kratkotrajno rje{enje koje nije trebalo du`e trajati od jedne do dvije godine. U Daytonu se vi{e ne slavi taj dan jer su do{li do saznanja da je mirovni sporazum kriv za sada{nju krizu i etni~ki nacionalizam i {ovinizam u BiH. Taj ponos u Daytonu je ispario. U Washingtonu se ~eka da se smiri Srednji istok i Ukrajina, pa je BiH slijede}a na listi suo~enja. Postoji op{ta ocjena da nakon ha{ke presude Karad`i}u i Mladi}u, zbog po~injenog genocida, Republika Srpska ne}e biti legitimna, jer je osnovana na temeljima tog genocida.

Nova ekskluzivna kartica na tr`i{tu: Hypo MasterCard kartica na rate
Podjela na rate bilo koje kupovine na bilo kojem prodajnom mjestu u zemlji i inostranstvu ili na internetu
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. na tr`i{te je uvela novi karti~ni proizvod „Hypo MasterCard karticu na rate“. Ono {to ovu beskamatnu platnu karticu Hypo banke ~ini ekskluzivnom i posebnom na tr`i{tu je podjela na rate transakcija na~injenih na svim prodajnim mjestima bez obzira da li banka ima sklopljen ugovor sa prodava~em. Karticom je mogu}a podjela na rate transakcija na~injenih i u trgovinama u instranstvu kao i transakcija na~injenih na internetu. Korisnici Hypo MasterCard kartice na rate imaju mogu}nost da pla}eni iznos podijele i do 12 rata i na jednostavan na~in odgode otplatu i rasterete svoj ku}ni bud`et. Klijent mo`e uraditi podjelu na rate odmah po transakciji ili se odlu~iti za podjelu bilo koji dan do kraja mjeseca u kojem je transakcija na~injena. Dodatna je prednost i ~injenica da je transakcije podizanja gotovine na bankomatima u zemlji i inostranstvu tako|er mogu}e podijeliti na rate.

39

MOSTOVI NA DRINI

Neobično prijateljstvo male Romkinje ANIKE i policajca iz Goražda SANJINA RAŠIDOVIĆA prošle godine dirnulo je srca mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske...; moderna bajka iz Goražda, ipak, nije završila sretno - godinu dana kasnije Sanjinov život iznenada je prekinut, a Anika i dalje svakodnevno traži milostinju na gradskim ulicama...

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

SANJINOVA I ANIKINA VREMENA

na ima {est godina i o~i odrasle osobe. Na licu sitne, mr{ave djevoj~ice crne ra{~upane kose ogleda se ozbiljnost i zrelost koja je potpuno neprimjerena njenoj dobi. Stidljivo izgovara svoje ime, za prezime je i ne pitamo. Jer Ana pripada onom svijetu u kojem prezimena ne zna~e ni{ta. Ona je samo jedno od stotina romske djece koje stalno vi|amo na ulicama, a prema njima se pona{amo kao da su nevidljiva. Svakog dana Ana sa svojom bra}om i sestrama dva sata kombijem putuje iz Vi{egrada u Gora`de. Tamo se obi~no parkiraju ispod jednog mosta, i odatle kre}u svako na svoju stranu: jedno je u tr`nom centru, drugo po gradskim kafi}ima i ba{tama, tre}e satima stoji na prometnoj raskrsnici... Pru`aju ru~ice i prose, i tako sve do ve~eri, kada odlaze nazad ku}i u Vi{egrad. Anu svi poznaju kao Aniku - tako se sama predstavila svom „drugu“, policajcu Sanjinu Ra{idovi}u, kada su se pro{le godine, negdje ba{ u ovo vrijeme, prvi put sreli na ulicama Gora`da. Mali je to grad, pa tako ~ak ni nepoznato romsko dijete ne mo`e pro}i nezapa`eno. A posebno ne mo`e proma}i Sanjinu, koji je u Gora`du i okolini poznavao sve i svakoga. „Vesela je svako jutro, ponekad nenaspavana, uvijek bosonoga, neuredne
40

A

kose, ali urednog svakodnevnog obila`enja oko stolova, tra`e}i pola marke. Prije par dana je moja ‘drugarica’ sva sretna do{la da mi poka`e novu gumenu narukvicu oko ruke. Nekoliko dana poslije, pokazuje mi ponosno novu sa plasti~nim privjeskom. Sa tim je sretna“, napisao je prije godinu dana Sanjin na svom Facebook profilu. Njegova dirljiva pri~a o malenoj Romkinji Aniki ubrzo se pro{irila dru{tvenim mre`ama i web portalima, a prenijeli su je tada gotovo svi mediji u regionu. Tako je, zahvaljuju}i internetu i Facebooku za koje nikada nije ni ~ula da postoje, Anika preko no}i postala „zvijezda“. Ali osim blijedog trenutka slave kojeg vjerovatno nije bila ni svjesna i komentara punih suosje}anja zabrinutih gra|ana ispod Sanjinovog teksta, Anika nije dobila ni{ta. Danas, ba{ kao i prije godinu dana, obigrava oko stolova i prosi.

HEDONISTA, [ARMER, SVJETSKI PUTNIK
U ruci ~vrsto ste`e napola oguljenu narand`u i nepovjerljivo nas posmatra. Sanjinov kolega obja{njava joj da smo mi novinari iz Sarajeva i da smo do{li da pi{emo o Sanjinu. Odbija da pri~a o njemu, vrti glavom i ka`e da je „sve zaboravila“. Ipak, znamo da to nije istina. Policajci nam pri~aju kako je dan nakon Sanjinove smrti pred stanicu do{ao njen mla|i brat i dugo gledao u smrtovnicu. Prsti}em je pokazao na Sanjinovu sliku: „Rekla mi je Anika da je Sanjin um’o.“ [estogodi{nja djevoj~ica ne zna {ta je

Facebook, ali zato dobro zna {ta je smrt. A Sanjin Ra{idovi} je oti{ao iznenada, prerano, u 47. godini. U rodnom gradu Ra{idovi} je zavr{io osnovnu {kolu, a zatim je upisao [kolu unutra{njih poslova MUP-a na Vracama. Odabir profesije nije bio slu~ajan: Sanjinov otac Murat prije rata bio je zamjenik komandira stanice milicije Gora`de, a istu tu du`nost - samo ne{to druk~ijeg naziva Sanjin }e obavljati nekoliko decenija kasnije. „Bio je veoma uspje{an policajac,
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

PRI^A O HRABROSTI I DOBROTI
POSLJEDNJE ZBOGOM
Ana na Sanjinovom mezaru

posebno u radu na terenu, jer je znao s ljudima. Uvijek bi kroz neki neobavezni razgovor uspio do}i do informacija“, pri~a sa osmijehom Sanjinov prijatelj i radni kolega Mirsad Kamenica. „Ljudi su dolazili ovdje u stanicu, ~esto iz sela iz okoline Gora`da, znali su da mu se mogu obratiti za bilo kakvu pomo}. Njemu nije bilo mrsko i}i s njima u Op}inu, Centar za socijalni rad, u sud, gdje god je trebalo, pomagao im je da dobiju dokumente koje su tra`ili...“ Ra{idovi} je od prijeratnog milicionera imenovan za istra`itelja u odjelu za droge, a
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

DRUŠTVENE MREŽE: Sanjinova dirljiva priča o malenoj Romkinji Aniki ubrzo se proširila društvenim mrežama i web portalima, a prenijeli su je tada gotovo svi mediji u regionu

zatim i za zamjenika komandira Policijske stanice Gora`de, a u januaru ove godine po~eo je raditi kao glasnogovornik Uprave policije MUP-a BPK. Pripremao se za odlazak u penziju i to mu je radno mjesto odgovaralo, `elio se malo udaljiti od „klasi~nog“ policijskog posla, raditi ne{to mirnije, ka`e Mirsad. Sanjin se dva puta `enio. Iz prvog braka ima dvoje djece, ve} odraslog sina i k}erku, koji `ive u inostranstvu. Bio je omiljen me|u `enama, pravi {armer, ka`u njegovi prijatelji. Na njegovom Facebook profilu
41

MOSTOVI NA DRINI
SANJINOVA MOLITVA ZA ANIKU

„Odrastat će na ulici, bosonoga, spremati se za borbu sa životom...“
U posljednje vrijeme u gradu se pojavila mala Romkinja Anika (ili kako re~e ima jo{ jedno ime, ali ga ne zna), sa kojom sam postao „drug“, ~esto progovorimo po koju rije~, a natjerala me je na razmi{ljanja gledaju}i nju i djecu/unu~ad mojih prijatelja. Vesela je svako jutro, ponekad nenaspavana, uvijek bosonoga, neuredne kose, ali urednog svakodnevnog obila`enja oko stolova, tra`e}i pola marke. Prije par dana je moja „drugarica“ sva sretna do{la da mi poka`e novu gumenu narukvicu oko ruke. Nekoliko dana poslije, pokazuje mi ponosno novu sa plasti~nim privjeskom. Sa tim je sretna. Anika ima 5 ili 6 godina, ne zna ni ona, nije upisana u knjige ro|enja, ima nekoliko bra}e i sestara. Nije birala, ali je dobila nesre}u da je tako ro|ena, pa tr~i bosonoga oko stolova, ne}e i}i u {kolu, no}u stanuje u kartonskoj kutiji bez struje, vode, televizora, ra~unara. Nema brigu da li }e joj roditelji dopuniti ra~un jer nema mobilni telefon. Sretna je kad nije gladna. Nakon na{ih svakodnevnih pozdrava ’Sohi - Soccere’ na romskom jeziku: ’Zdravo Kako si’, ispri~a se sa nama kao velika. Ponekad ima ljutnju kada joj ka`emo Nino, Jasenko ili ja da ode da se umije, ili ho}emo da joj

NEOBI^NO PRIJATELJSTVO
Anika i Sanjin

obri{emo uprljane ru~ice maramicama, ali poslu{a i to strpljivo ~ekaju}i da dobije od nas neku ’markicu’ ili ne{to za pojesti. Nije lukava, ako ne{to jede do|e i upita me jesam li gladan nude}i mi pola sendvi~a. Kada je odvedem da jede, ka`e ne zna koristiti vilju{ku i no`. Ako je `edna, zadovoljna je i sa ~a{om vode, mada ponekad ponosno u prolazu mahne fla{icom soka. Anika, ili kako se ve} zove, ne zna slova, ne zna {ta su igrice za ra~unar, nema roditelje koji je svaki dan voze autom u {kolu, ne zna kakav je problem kada nema WiFi mre`e, ne}e nikad i}i da u~estvuje na {kolskoj priredbi gdje }e ponosni roditelji, rodbina i kom{ije da je gledaju u novoj

haljinici. Nju niko ne u~i da ~ita i pi{e, ona nema dom, a nema ni haljinu. Nije imala, ali ima... Danas smo se ja i moj drug Nino sreli i ona je sretna pri~ala sa nama kako joj je drago {to ima prijatelje kao mi... Oti{li smo u radnju, Anika je ponosno odabrala pantalone i haljinicu, umila se vla`nim maramicama i bila je prava djevoj~ica. Kasnije sam je sreo i rekla mi je da je na{la baletanke koje joj se svi|aju i onda smo i njih kupili sa ~arapicama iste boje, pa mi je sva sretna ispri~ala kako joj govore ’kako si se sredila’ i ponosno je {etala sa mnom. Kada sam kasnije, u jednom meni posebno lijepom dru{tvu pio kafu, do{la je i

opet obrisala lice vla`nim maramicama, ponosno, nau~ila je to da radi, a na malenim prsti}ima pokazivala da je nalakirala nokte... Ipak, mnogi od nas mo`emo nau~iti od nje. Ona ima iskren osmijeh, kada je sretna to i poka`e, nema maske na licu kao ve}ina ljudi, ne zna biti licemjer, ona se bori da pre`ivi... Odrastat }e na ulici, bosonoga, spremati se za borbu sa `ivotom, jer nije imala sre}u da ima roditelje koji imaju normalnu ku}u, normalan odgoj... Nju odgajaju ljudi na ulici kako se ophode prema njoj, neko drsko, neko lijepo, ali ona ne mari za va{e brige {to ste ljuti, zbog va{ih ’problema’ jer morate i}i svaki dan na dobro pla}en posao, niste oti{li kod frizera, kozmeti~ara, niste platili ratu kredita na vrijeme za neki mo`da bespotrebni svoj prohtjev. Ona je samo jedna djevoj~ica koja se bori da pre`ivi. Niti jedan frizer ne `eli da je odvedem da je sredi... I `ao mi je Anike i takve djece, koja su najsla|a u tim godinama, kada postavljaju milion pitanja, ali na njena pitanja niko joj ne daje odgovor... Svi }e je otjerati, a ona }e i dalje neumorno morati obilaziti ulice i stolove da pre`ivi. Moja „drugarica“ Anika je pravi borac, volio bih kada bi neka porodica mogla da je udomi, da kao i svi mi ima svoje snove... Sretno joj bilo i neka je sre}a prati.

jo{ uvijek stoje fotografije sa brojnih putovanja - Holandija, Francuska, Slovenija, [panija, Hrvatska... Putovanja su bila njegova strast, ba{ kao i pisanje. U martu pro{le godine detaljno je opisivao svoje utiske iz jednog od njemu najljep{ih evropskih gradova, Pariza, u koji je namjeravao uskoro ponovo oti}i. „Ali drugi put ne idem ispod deset dana...“, napisao je. „Ponosno mogu re}i da sam nau~io mnogo o Parizu, ali je to i dalje kap u moru, a ja ne `elim kapi, ja `elim cijelo more.“ Sanjin je bio upravo takav ~ovjek, ka`u
42

njegove kolege - uvijek je `elio „cijelo more“, bio je hedonista i istinski u`ivao u `ivotu, a probleme je savladavao svojim neiscrpni optimizmom. „Bio je komunikativan i dru`eljubiv, nije mu bilo te{ko pribli`iti se drugim ljudima“, govori zamjenik komandira MUP-a Gora`de, Vahudin Efendi}. „Ja sam ga naslijedio na ovom mjestu, i kao {ef je bio uvijek ljubazan, korektan, nikada nismo imali nikakve konflikte. I kada nije znao odgovore na neka pitanja, nekako bi uspio prona}i rje{enje.“ Zbog Sanjina je bilo zadovoljstvo

dolaziti na posao svakog jutra, ka`e njegova kolegica Sabiha Ratkovi}: „Stvarao je takvu atmosferu u kancelariji da bi nam radno vrijeme proletjelo za tren. I tog zadnjeg dana, do{ao je i donio kolegici i meni rahat-lokum: ‘Evo, vile moje, da se malo po~astite’“...

OPRO[TAJ OD PRIJATELJA
Sjedimo s Anikom u policijskoj upravi i vidimo da joj nije nimalo drago {to je tu iako su svi prema njoj ljubazni i pa`ljivi, ima valjda uro|eno nepovjerenje prema policajcima, kao i prema „sedmoj sili“.
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

PRI^A O HRABROSTI I DOBROTI

DIJETE ULICE
Ana sa Sanjinovim kolegom Vahudinom Efendi}em

DJEVOJ^ICA TU@NIH O^IJU
„Anika ne zna slova, ne zna {ta su igrice za ra~unar, nema roditelje koji je svaki dan voze autom u {kolu, ne zna kakav je problem kada nema WiFi mre`e, ne}e nikad i}i da u~estvuje na {kolskoj priredbi gdje }e ponosni roditelji, rodbina i kom{ije da je gledaju u novoj haljinici…”

POVRATAK ROMA U GORA@DE

Kanton daje novčanu pomoć porodicama sa troje i više djece
U Gora`du je prije rata postojalo cijelo jedno romsko naselje. Tu je i danas romsko groblje, potpuno obraslo u korov, a stanovnici naselja po~etkom 1992. ve}inom su oti{li iz grada. Romi su posljednjih godina ponovo po~eli u ve}em broju dolaziti da `ive u Gora`de. Na{i sagovornici ka`u da je jedan od razloga i taj {to je Bosanskopodrinjski kanton jedini u Federaciji BiH koji mjese~no ispla}uje nov~ane naknade porodicama sa troje i vi{e djece. Na`alost, u Gora`du, kao i u mnogim drugim bh. gradovima, ve}ina romske djece ne ide u {kolu. Umjesto toga, odrasli ih {alju da prose kako bi zaradili novac.

Ipak, nakon {to nas je upoznala, malo se oslobodila i ispri~ala nam da joj je Sanjin ljetos kupio dvije haljinice i patike. Na licu joj prvi put zaigra osmijeh i spremno pozira fotoreporteru Mariju - smije se, mr{ti i pravi „face“. Ka`e nam da }e dogodine i}i u {kolu i tvrdi da i njena bra}a i sestre tako|er idu. Na pitanje koliko ima bra}e i sestara, slije`e ramenima - ne mo`e ih sve prebrojati, ka`e. Sretna je {to }e po}i u {kolu, ali jo{ ne zna {ta `eli biti kad odraste. Pitamo je da li je i{la na Sanjinov grob. Ka`e da jo{ nije, jer nije bila tu. „Bi li htjela i}i sad s nama?“ Potvrdno klima glavom. Sjedamo u automobil i vozimo se do
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

mezarja Ba}ci. Tu, odmah pored Drine nabujale od ki{a, na Sanjinovom mezaru polo`eni jo{ svje`i buketi cvije}a. Anika u ti{ini stoji i gleda u bijela slova ispisana na ni{anu. Ne zna ~itati, ali zna da ispod svje`e iskopane zemlje le`i njen drug. Govorim joj o pri~i koju je Sanjin napisao o njoj. „Onda sve zna{“, ka`e. Ostavljamo je na gradskom mostu i na rastanku ka`emo: „Vidimo se.“ Tek {to je iza{la iz automobila, prilazi joj jedna djevojka i ne{to ljutito govori na romskom. Anika je ravnodu{no pogleda i pro|e pored nje, krene preko mosta, jo{ jednom se okrene i pogleda nas. Znamo da se vi{e nikad ne}emo vidjeti.
43

PRVO [KOLA, PA ONDA...

Tek što se vratio iz prestižnog “Jordan Brand Classica”, čiji je gazda MICHAEL JORDAN, člana Košarkaškog kluba “Spars” iz Sarajeva AMARA GEGIĆA čekaju nove obaveze; jedna od njih su i pripreme za “Evropsko kadetsko prvenstvo” koje će u augustu ove godine biti održano u Latviji, a Gegić, i zvanično uvršten među četrdeset najtalentovanijih mladih košarkaša u Evropi, biće naš kapiten na tom takmičenju

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], “SPORT CENTAR”

AMAR GEGIĆ
budem sudionik u radu njihovog Kampa, u kojem je bilo nas, kako ka`u, ~etrdeset najperspektivnijih evropskih kadeta. A to je, ustvari, Jordanov Kamp. Njegovi skauti su me gledali na nekim utakmicama, recimo na jednom od pet posljednjih NIKE Inernational Junior Tournamenta, koji je odr`an u Rimu pred novu godinu. Tu sam igrao sa svojim Sparsima i osvojili smo {esto mjesto, a pro{le godine smo bili prvi. Uglavnom, pobjednici sa ~etiri ovogodi{nja turnira u Evropi i{li su u zavr{nicu tog takmi~enja u Milano. A u martu sam, dakle, pozvan u Barcelonu. Trenirali smo tri dana, igrali izme|u sebe i sve je bilo savr{eno organizirano. Nisam upoznao nikoga od igra~a Barcelone, ali zato jesam u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama Michaela Jordana, Carmela Anthonyja i Amar’ea Stoudemirea”, ka`e nam Amar Gegi}, kojeg smo sa~ekali poslije nastave, odnosno nakon prve smjene u IV gimnaziji na Ilid`i, u kojoj poha|a drugi razred: “Taj kamp, koji je bio otvoren od 15. do 20 aprila, zove se Jordan Brand Classic i

Nj

egovi Sparsi nemaju nikakve veze, bar {to se naziva ti~e - o ostalom da i ne govorimo, sa onim Spursima iz San Antonija. Jer da imaju, naslov ovog teksta bio bi od “mamuza” do “mre`ica”. No, Amar Gegi} }e nekada mo`da i biti stanovnik Texasa, tome se iskreno nadamo. Mo`da i New Yorka. Jer, “mre`ice” koje ve} spomenusmo su, zapravo, Netsi... Brooklyn Netsi, NBA klub u kojem igra na{ Mirza Teletovi}. A on je Amar Gegi}, {esnaestogodi{nji ~lan Omladinskog ko{arka{kog kluba Spars iz Sarajeva, koji se upravo sada takmi~i u Ligi 4, doigravanju za prvaka Bosne i Hercegovine. U nedjelju, 20. aprila, vratio se iz Ko{arka{kog kampa najve}eg ko{arka{a na planeti ikada, Michaela Jordana, u koji je pozvan zajedno sa jo{ devet najtalentovanijih kadeta u Evropi! I igrao je u dvorani u kojoj nastupaju Brooklyn Netsi.

Mladi ko{arka{ koji se ne}e odGEGAti, ve} sko~iti do zvijezda
odr`an je sedamnaesti put. Pored nas deset iz Evrope, u Kampu je bilo jo{ osam mojih vr{njaka sa drugih kontinenata. Podijelili su nas u dva tima, a oba su imala svog trenera. Pa su odr`ana i tri odvojena treninga. Posljednji dan smo odigrali utakmicu u Barclays Centeru, u kojem igraju Brooklyn Netsi. Mislim da je bilo prisutno pet hiljada gledatelja. Na`alost, nisam uspio gledati Brooklyn Netse.” Kao {to nije ni uspio upoznati Mirzu Teletovi}a, koji je ba{ tih dana dobio blizance. Amar veli da mu je u Sparsima predobro i da ima odli~ne uslove za rad. Samo ima jedan problem: on igra i za kadete i za juniore, a igrao je i u seniorskoj Ligi 12 BiH. Zna~i, u tri nacionalna takmi~enja. Neki bi kazali da ima jo{ jedan problem... Stanuje u Sokolovi} Koloniji, a dva puta dnevno ide na trening na Skenderiju. Ali, to njemu nije ~ak ni malo, dodatno optere}enje. “Nekako poku{avam uskladiti sve obaveze. A Sparsi stvarno imaju kvalitetne trenere. Kadete trenira Bakir Srna, juniore Mirza Trnka, seniore

NIJE TE[KO, PREDOBRO JE
“Prvo sam pozvan od strane kompanije NIKE u Barcelonu, da od 7. do 10. marta

IZVRSNA SARADNJA
Amar Gegi} i selektor Kadetske reprezentacije BiH Emir Halimi} 44

IZ [KOLE NA TRENING, I OBRNUTO
Kapiten na{e U-16 selekcije poha|a IV gimnaziju na Ilid`i
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

NA PUTU PREMA GORE
NA SVE STRANE
Amar Gegi} igra i za kadetski i za juniorski i za seniorski tim sarajevskih Sparsa

Marko Trbi}, a kondicioni trener je Zlatko Sedi}. Treniram sa juniorima, a ponekad sa kadetima i sa prvim timom. Po potrebi. Kadeti Sparsa u Kantonu Sarajevo su prvi, sada se treba igrati zavr{nica, juniori su tako|e prvi, a seniori su u{li u Ligu 4”, isti~e Amar Gegi}, koji je po~eo trenirati u KK Igman sa Ilid`e kada mu je bilo {est godina. Pa je pre{ao u Bosnu, a onda i u Sparse.

VO\A TIMA
Kadetska slekcija BiH, ili U-16 ako ho}ete, pro{le godine se na Evropskom prvenstvu B divizije, koje je odr`ano u Sarajevu, plasirala u A diviziju. Evropsko prvenstvo A divizije ove }e godine, od 20. do 30. augusta biti organizovano u Latviji, a Amar Gegi} }e biti kapiten na{e reprezentacije. Pro{le godine je bio najmla|i u ekipi i jedini }e iz tog tima imati pravo nastupa i ove godine. Za na{ magazin govori i selektor Kadetske selekcije BiH Emir Halimi}: “Pro{le godine je Gega, kao najma|i ~lan na{e kadetske reprezentacije, uspio izboriti nastup u A diviziji. Nadam se da }e ove godine biti pravi kapiten, koji }e svojim primjerom motivisati ostale dje~ake, kako bi svi zajedno do{li do `eljenog cilja. Amar je polivalentan igra~, koji mo`e igrati na
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

pozicijama od 1 do 3, a pored neosporno velikog talenta, posjeduje i dozu ‘sportske drskosti’, bez koje se ne mogu praviti veliki rezultati. Zadnji pozivi u [paniju i u Ameriku upravo dokazuju sve to. Iskreno se nadam i velika mi je `elja da Amar Gegi} izraste u velikog igra~a i kompletnog ~ovjeka.” Me|utim, nije Amar Gegi} dobio poziv od Halimi}a za okupljanje i nastup na Kadetskom turniru koji je odr`an po~etkom maja pro{le godine u Travniku, valjda zato {to je bio najmla|i u ionako mladom timu. “Za 1. maj je u Hotelu Hollywood, ba{ ovdje gdje sada sjedimo, na Ilid`i, bilo okupljanje Kadetske reprezetacije pred taj turnir u Travniku. Trenirao sam u klubu do 1. maja, a onda smo imali odmor do 5. maja. Pa sam oti{ao s rajom na vikendicu da ro{tiljam. I, 4. maja zovu me iz kluba, turnir u Travniku se ve} uveliko igrao, da se javim sutra ujutro u devet, zato {to trebam i}i u Travnik da igram utakmicu za Reprezentaciju. Tako da sam protiv La{kog iz Slovenije odigrao svoju prvu utakmicu za Kadetsku reprezentaciju BiH. Hvala selektoru Halimi}u {to mi je dao priliku, a onda i kapitensku... Dobro, ne mogu re}i traku”, iskren je Amar Gegi}. Ove godine on }e predvoditi svoje kolege u Latviji, zaista perspektivne mlade ko{arka{e iz

na{e dr`ave, kao {to ih je jednom ve} predvodio, na turniru u Turskoj. Na Evropskom juniorskom prvenstvu B divizije pretpro{le godine u Sarajevu, blistali su njegovi saigra~i iz Sparsa, Nedim Buza i Adin Vrabac, sada prvotimci i neke od najve}ih nada bosanskohercegova~ke ko{arke, koji su Amaru Gegi}u velika podr{ka u njegovom radu, trudu i zalaganju. A, najve}a podr{ka u njegovom ko{arka{kom razvoju su mu, naravno, treneri, roditelji i rodbina. Amarov otac se bavio ko{arkom i fudbalom, sestra i amid`a tako|e ko{arkom, dok je njegov ro|ak Edin [ipka igrao za Juniorsku ko{arka{ku reprezentaciju BiH. Od evropskih klubova najvi{e voli Barcelonu, omiljeni NBA klubovi su mu New York Knicksi, i Brooklyn Netsi zbog Mirze Teletovi}a, a igra~i Ricky Rubio, Rudy Fernandez, Juan Carlos Navarro i Vassilis Spanoulis. Amar Gegi} ro|en je 14. februara 1998. u Stuttgartu. Najvi{e voli poziciju broj 2, zato {to mu najvi{e le`i. Ima, dakle, tek {esnaest godina i, treba li re}i, ispred njega je budu}nost osvijetljena svim mogu}im reflektorima. Vo|a je kadetskog tima BiH, a uskoro }e biti i sarajevskih Sparsa. Kojima sada KK Bosna nije ni do sko~nog zgloba. Na`alost. Ili, na sre}u. Zavisi s koje strane reketa gledate...
45

POSLJEDNJA VE^ERA

Spomenik papi IVANU PAVLU II ispred sarajevske Katedrale Srca Isusova bit će otkriven 30. aprila, uprkos tome što za realizaciju kompletnog projekta nedostaje još blizu 200.000 maraka; od nedavno održane donatorske večere u Sarajevu organizatori su očekivali mnogo, a dobili „siću“ - oni od kojih se najviše očekivalo nisu uplatili ni marku za spomenik...

BRUKA U EVROPI

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

T

ridesetog aprila ove godine ispred Katedrale Srca Isusova u centru Sarajeva bit }e otkriven spomenik papi Ivanu Pavlu II. Tako }e, nakon punih sedam godina, kona~no biti realizirana inicijativa Vrhbosanske nadbiskupije i Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak da glavni grad BiH dobije spomenik velikom ~ovjeku i dokazanom prijatelju na{e zemlje. Ipak, daleko od toga da je u proteklih sedam godina sve teklo „glatko“ i bez problema. Nakon {to je u martu 2009. objavljen natje~aj za izradu idejnog rje{enja spomen-obilje`ja, `iri je najboljim proglasio rje{enje mladog zagreba~kog kipara Hrvoja Urumovi}a.

SKROMNO HRVATSKI
Vjekoslav Bevanda iz bud`eta Vije}a ministara izdvojio 5.000 KM, Dragan ^ovi} nije dao ni marku

NEISPUNJENA O^EKIVANJA
Prvobitno je bilo planirano da spomenik bude izra|en u kamenu. Me|utim, Urumovi} je na koncu odlu~io da spomenik izlije u siluminu, materijalu koji je kombinacija aluminija i silicija i koji je, prema autorovim rije~ima, za ove namjene idealan. Kako saznajemo, za idejno rje{enje Hrvoju Urumovi}u i njegovom timu Vrhbosanska nadbiskupija i HKD Napredak isplatili su 62.000 eura, dok je samo izlijevanje spomenika ko{talo 37.000 eura. Na tro{kove raspisivanja natje~aja, honorare `irija i nagrade potro{eno je oko 80.000 KM, a kompletan projekat ko{tat }e oko 450.000 KM. To podrazumijeva ne samo izradu i postavljanje spomenika, nego i ure|enje prostora trga ispred Katedrale te dijela enterijera, odnosno glavnog stubi{ta na koje }e se spomenik naslanjati. Nije bilo nimalo jednostavno obezbijediti sredstva za finansiranje ovako zahtjevnog projekta, te su iz Nadbiskupije i

Napretka pozvali dr`avne institucije i donatore da se uklju~e i pomognu. Posljednje „kolektivno“ prikupljanje novca za spomenik odr`ano je u sarajevskom hotelu Evropa 4. aprila, kada je uprili~ena

donatorska ve~era kojoj su prisustvovale brojne zvanice iz javnog i politi~kog `ivota BiH. I dok su ugledni gosti - a bilo ih je blizu 300 - ve~er proveli u`ivaju}i u vrhunskim delicijama i vinima, samo su STRATE[KI RASPORE\EN
Bakir Izetbegovi} iz vlastitog d`epa donirao 2.000 KM, a SDA uplatila jo{ 3.000 maraka

Ugledne zvanice se na ve~eri u Sarajevu dobro najeli i napili, ali se rijetko ko ”isprsio” za spomenik papi Wojtyli
46
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

KAKO DO SPOMENIKA PAPI U SARAJEVU
nisu dali ni marku za spomenik?! Op}ine ^apljina, ^itluk, Grude, Ora{je, [iroki Brijeg, Posu{je, Tomislavgrad, Neum, Kupres i @ep~e, u kojima je na vlasti HDZ, do sada su zajedno uplatile oko 20.000 maraka. Kanton Sarajevo dao je tako|er 20.000 KM, a isti iznos uplatila je i Vlada Federacije. Gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i} bio je dare`ljiv i u ime Grada donirao sedam hiljada maraka, a iz HDZ-a 1990 dali su pet hiljada KM. Federalno ministarstvo za izbjegle i raseljene osobe uplatilo je tako|er pet hiljada KM, a isti iznos doniran je iz Vije}a ministara BiH. Me|u rijetkima koji se na donatorskoj ve~eri u Sarajevu nisu obrukali bio je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, koji je iz vlastitog d`epa za spomenik Papi izdvojio dvije hiljade maraka, dok su iz Stranke demokratske akcije uplatili jo{ 3.000 KM. Lider HDZ-a 1990 Martin Ragu` je iz vlastitih sredstava donirao 500 maraka za spomenik, visoki predstavnik me|unarodne zajednice Valentin Inzko dao je hiljadu KM, dok se Borjana Kri{to nije ba{ „proslavila“ sa skromnih 200 KM... Iz Republike Srpske, o~ekivano, do sada nije stigla niti jedna darovnica. Iako iz Napretka i Vrhbosanske nadbiskupije ne `ele zvani~no govoriti o tome koliko je ukupno novca prikupljeno na donatorskoj ve~eri u Evropi, evidentno je da su se ipak nadali mnogo ve}em iznosu. Ovako }e zna~ajan dio doniranih sredstava biti utro{en za pokrivanje tro{kova ve~ere u jednom od najskupljih sarajevskih hotela.

Prof. dr. Franjo Topi}, predsjednik HKD Napredak

PROJEKAT VRIJEDAN BLIZU POLA MILIONA KM
Autor idejnog rje{enja spomenika papi Ivanu Pavlu II je zagreba~ki kipar Hrvoje Urumovi}, dok je idejno rje{enje trga ispred Katedrale osmislio Zvonimir Krznari}

SKROMNOST (NI)JE VRLINA
Pore|enja radi, na donatorskoj ve~eri u Zagrebu za izradu i postavljanje spomenika Papi prikupljeno je oko 300.000 kuna. Od tog iznosa na tro{kove ve~ere oti{lo je 128.000 kuna, te je za sam spomenik ostalo tek 172.000 kuna, odnosno 47.000 maraka. U Sarajevu navodno nije sakupljena ni polovica iznosa koji su donirali Zagrep~ani. Ipak, u Napretku tvrde da je donatorska ve~era „dobro pro{la“, te ka`u da }e za tro{kove ve~ere trebati platiti „samo“ oko devet hiljada maraka. Uprkos tome {to za realizaciju kompletnog projekta nedostaje jo{ blizu 200.000 maraka, a to uop}e nije zanemarljiv iznos, u Napretku nagla{avaju kako }e spomenik definitivno biti otkriven 30. aprila, dok }e trg i enterijer Katedrale Srca Isusova biti naknadno ure|eni. Papa Ivan Pavao II bez sumnje zaslu`uje reprezentativno spomen-obilje`je. Me|utim, pitanje je koliko je gotovo pola miliona maraka za izradu jednog spomenika u skladu sa na~elima skromnosti kojima se Karol Wojtyla za `ivota vodio.
47

rijetki, na`alost, posegnuli u d`epove kako bi izdvojili koliko-toliko novca za spomenik papi Wojtyli. Prema nezvani~nim informacijama, oni BURNE DISKUSIJE I PRIJETNJE

od kojih se najvi{e o~ekivalo, a tu spada vrh Hrvatske demokratske zajednice BiH zajedno sa njenim liderom Draganom ^ovi}em, na donatorskoj ve~eri u Evropi

Najava izgradnje prije četiri godine izazvala revolt dijela građana
Najava izgradnje spomenika papi Ivanu Pavlu II svojevremeno je izazvala burnu reakciju nekolicine gra|ana Sarajeva. Na javnoj raspravi koja je odr`ana u junu 2010. jedan Sarajlija je ~ak zaprijetio da }e sru{iti spomenik. „Citirajte me, fotografi{ite me slobodno. Evo, ja vam ka`em, ~im bude postavljen, ja }u ga sru{iti“, rekao je anonimni gra|anin. Jedan od
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

imama koji je tako|er sudjelovao u raspravi izgradnju spomenika Papi u Sarajevu nazvao je „provokacijom“ i pitao prisutne „mogu li zamisliti kakva bi reakcija bila da se u Mostaru postavi kip odre|enom islamskom vjerskom vo|i“. Rijaset Islamske zajednice u BiH ogradio se od stavova ovog vjerskog slu`benika, te su izjavili kako ova institucija apsolutno podr`ava izgradnju spomenika Papi.

FENOMEN SELMAN SELMANAGI]
DVA MAGA ARHITEKTURE
Selman Selmanagi} i Walter Gropius

Ime SELMANA SELMANAGIĆA (1905. - 1986.), arhitekta, urbanista, dizajnera i univerzitetskog profesora iz Bosne i Hercegovine, danas je integralni dio evropske historije i kulture, moderne arhitekture i dizajna; knjiga “Selman Selmanagić i Bauhaus”, povjesničarke umjetnosti prof. dr. AIDE ABADŽIĆ-HODŽIĆ, promovirana ovih dana u Sarajevu, bavi se jedinstvenom životnom i umjetničkom sudbinom ovog umjetnika

ČOVJEK KOJI JE BIO “BAUHAUS”
Pi{e: AHMED BURI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “MUZEJA BAUHAUS”

V

e} mjesto ro|enja Selmana Selmanagi}a izaziva kontroverze, jer do kraja nije, zapravo, ni rasvijetljeno mjesto njegovog ro|enja: naime, u mati~nom uredu u Srebrenici u dokumentima iz 1904./05., njegovo ime ne stoji zapisano, a jedan dokument iz 1923. koji su izdale @eljeznice Kraljevine SHS kao mjesto ro|enja navodi - Carigrad. To je sasvim mogu}e jer je njegova majka Hajrija (Hayriye) bila iz imu}ne turske porodice, i njegovog je oca Aliju upoznala dok je on bio student gra|anskog prava u Istanbulu. Prema nekim kazivanjima, njezina je rodbina postavila uvjet da }e dati svoju k}erku Bo{njaku ako se prvoro|eni sin rodi u Turskoj. Bilo kako bilo, imu}na obitelj

Selmanagi}a bavila se zemljoposjedni{tvom i trgovinom jer Alija Selmanagi} nije htio raditi kao sudija. Prvo u AustroUgarskoj, {to mu je odmah ponu|eno, niti u Kraljevini Jugoslaviji, jer je obje te zemlje smatrao okupatorskim.

TAJANSTVENI PUTNIK
Majka mu umire mlada, otac se ponovo `eni. A onda otac {alje sina Selmana u Dr`avnu stru~nu {kolu u Sarajevu, i to na Odjel za izradu namje{taja i stolarije. Po zavr{etku {kole 1923., zapo{ljava se kao stolar u glavnoj radionici Direkcije dr`avnih `eljeznica u Sarajevu. Po izlasku iz vojske 1927. odlazi u Ljubljanu, gdje pola`e stru~ni ispit za majstora namje{taja i stolarije na visokoj obrtnoj {koli u Ljubljani. Razumijevanjem vremena i konteksta izme|u dva svjetska rata donekle je mogu}e razumjeti i Selmanagi}ev `ivot i sudbinu. U vremenu diktature Kara|or-

|evi}a, op}eg siroma{tva i socijalne nepravde, internacionalisti~ke i ljevi~arske ideje su se nametale kao jedino pravo rje{enje za progresivne i razgledane ljude kakav je Selman, nesumnjivo, bio. Vo|en instinktom za neprestanim usavr{avanjem, Selmanagi} se 1929. upu}uje u Berlin, s namjerom usavr{avanja znanja na novim stolarskim ma{inama. U vlaku iz Zagreba susre}e zanimljivog sugovornika: in`enjera Austrijanca koji je rade}i “na jugu” pomalo govorio ju`noslavenske jezike. Tajanstveni putnik, ~ije ime ni danas ne znamo, pripovijeda mu o novoj, modernoj umjetni~koj, dizajnerskoj i arhitektonskoj {koli: Bauhausu. O~aran onim {to je saznao, donosi nepokolebljivu odluku. Upisat }e tu {kolu, zavr{iti je, jer se ne `eli vratiti u Bosnu kako bi bio obrtnik ili {egrt. Bi}e arhitekt. Dovoljno mudar da zna koliko je to kompliciran i obiman zadatak poduzima i neke takti~ke korake. Obra}a se

@ivotna pri~a Selmana Selmanagi}a skoro je savr{en predlo`ak za veliki roman o 20. stolje}u
48
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA
jugoslavenskom konzulatu u Berlinu s molbom da mu napi{u pismo preporuke. Po~etkom 1929. odlazi u Dessau. “Kad je vidio objekt {kolske zgrade, odlu~io je ostati tu”, kazala je njegova k}erka Azemina. Godine studija, prvo pripremni period, pa sve te`i semestri, njih ukupno {est, pro{li su u stalnoj borbi: primarno, egzistencijalnoj, jer Selmanagi} je sve vrijeme studija sam sebe izdr`avao, uglavnom rade}i u stolarskoj radionici, i u savladavanju jezika, jer kad je krenuo u Berlin, nije znao niti rije~ njema~kog. Josef Albers, jedan od utemeljitelja modernog dizajna, za~etnik minimalizma, matemati~ar, umjetnik i profesor, na po~etku je objelodanio ono {to se od studenata Bauhausa o~ekuje: “Zaboravite sve {to ste nau~ili, osim zanata. Kona~ni rezultat ove {kole jeste da student bude nau~en, a ne podu~en.” Na po~etku {kolovanja postaje ~lan Komunisti~ke partije. Za vrijeme mandata Hannesa Meyera (1929. - 1930.) i Miesa van der Rohea (1930. - 1932.), prolazi nastavu kod tada{njih velikana svjetske avangarde: Kandinskog, Paula Kleea, Hilberseimera. Godine 1931. javlja se ocu s molbom za pomo}, jer “u~i za arhitekta”. Alija Selmanagi} vjeruje svom sinu, ali tra`i potvrdu: tra`i od njega da do|e ku}i, projektuje i nadgleda izgradnju nove obiteljske ku}e na imanju nedaleko od Zvornika. Vidjev{i projekt i fotografije profesor Hilberseiner naziva ga “balkanskim Le Corbisierom”. Selmanagi} odlazi u Palestinu i tamo nalazi novu fascinaciju: brzi tempo razvoja, ali i razli~itost u potpunosti su ga okupirali. Odlu~uje da se vrati u “Svetu zemlju” i zapo{ljava se u uredu kod Richarda Kauffmanna, njema~kog arhitekte koji formalno nije |ak Bauhausa, ali je u svojim projektima skoro apsolutno prihvatio principe {kole iz Dessaua. Nedugo zatim ostaje bez posla, iako u zvani~nom dokumentu stoji da je oti{ao samovoljno. Uz kontakte koje je imao jo{ sa studija, jer je dosta bauhausovaca ve} bilo emigriralo iz Njema~ke, po~inje raditi kao samostalni arhitekt. U narastaju}im tenzijama izme|u Arapa i Jevreja Selmanagi} se nalazi u procjepu. Posao je morao tra`iti na osnovu svoje religijske pripadnosti, koja je, kako znamo, bila temeljno relativizirana njegovim internacionalizmom i ulaskom u Komunisti~ku partiju. S druge strane, valjalo je `ivjeti, pa se Selman obratio pismom tada{njem sarajevskom muftiji kako bi sebi olak{ao dobivanje poslova za potrebe vakufa. Sve u svemu, u tada{njem britanskom protektoratu u kojem su odnosi izme|u Arapa i Jevreja polako stizali na ivicu sve otvorenijih sukoba, balansiranje je bilo neophodno. S jedne strane kosmopolit, s druge protivnik kolonijalne vlasti, s tre}e prijatelj i suradnik velikog broja Jevreja s kojima radi enterijere za neka od poznatih okupljali{ta umjetnika i intelektualaca imigranata, s ~etvrte neko ko radi poslove za ekskluzivne arapske klijente - sve to je Selmanagi} trebao i morao biti. U 1939., godini po~etka Drugog svjetskog rata, kad su, prakti~no svi koji su mogli, glavom bez obzira bje`ali iz Njema~ke, slijedom nepogre{ivog refleksa za prepoznavanje “kad i gdje treba biti i na stra{nu mjestu postojati”, Selmanagi} se vra}a - u Berlin. Kod Egona Eiermanna, koji je “povjerenje” vodstva Tre}eg Reicha stekao 1937., kada je za propagandnu izlo`bu Dajte mi ~etiri godine vremena osmislio glavnu dvoranu s Hitlerovim portretom od 18 metara! Eiermann je mogao nesmetano raditi svoje poslove i svoje je saradnike oslobodio vojne obaveze, ali opet nije mogao preko ~injenice da su nove narud`be koje su iz dana u dan stizale zbog zahuktavanja njema~ke ratne ma{inerije imale jedan, u slu~aju Selmanagi}a, poguban uvjet: neanga`iranje stranaca. Selman, koji je najvjerovatnije stigao iz Palestine na poziv svojih komunisti~kih drugova, nije imao njema~ki paso{, pa se malo ne}kao oko dolaska u zemlju u kojoj je proveo studij i formativne godine, ostav{i neko vrijeme u Italiji. Je li tada zakasnio, ili je pogre{no odlu~io, nikada ne}emo saznati.
49

projekt za zgradu Dr`avne {tamparije, za koju dobija i ~etvrtu nagradu. No, kako u domovini nije bilo ni posla ni izvjesne perspektive, Selman se odlu~uje otputovati u Istanbul, gdje nakratko radi u ateljeu Seyfija Arkana, a u augustu 1934. glavninu novca zara|enog na konkursu u Beogradu, ula`e u putovanje Bliskim Istokom. Nakon putovanja kroz Siriju i Egipat, Selman

GROPIUSOV SURADNIK
U martu 1932. Adolf Hitler gubi na predsjedni~kim izborima u prvom krugu, da bi 10. aprila u drugom kona~no potvrdio poraz od Von Hindenburga. Ali, nacizam raste. Iste godine, 15. jula Selman Selmanagi} diplomira u Bauhausu na Odsjeku za arhitekturu. Mjesec dana kasnije, {kola u Dessau je zatvorena, a Mies van der Rohe je seli u zgradu nekada{nje tvornice telefona u Stieglitzu. U me|uvremenu, nakon diplome Selmanagi} radi kao suradnik - crta~ kod “najve}eg”. Rije~ je, naravno, o Walteru Gropiusu, ~iji biro priprema planove o razvoju Berlina za Me|unarodni kongres moderne arhitekture u Atini. Neman nacionalsocijalizma kao da “podebljava” Selmanovu poziciju vje~itog stranca: od tog trenutka on }e se na}i na vje~itoj raskrsnici, biti prinu|en da pronalazi nove puteve anga`mana i stalno iznova provjerava svoje ideje. U Njema~koj one do`ivljavaju propast: Bauhaus je kona~no zatvoren i on nakratko odlazi u Jugoslaviju. Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije otkupljuje njegov
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

SVE ŠTO TREBA: Štura dokumentacija i svjedočenja iz tog perioda rezultat su okolnosti: kako je praktično cijeli Berlin izgorio u 2. svjetskom ratu, tako je poznato da je Selmanagić radio kao filmski arhitekt i scenograf u UFA...

FENOMEN SELMAN SELMANAGI]
PROF.DR. AIDA ABAD@I]-HOD@I], AUTORICA KNJIGE “SELMAN SELMANAGI] I BAUHAUS”

“Selman za sva vremena: današnje Sarajevo bi ga boljelo”
“Selmanagi}evo ime se pojavljuje kad god se povede razgovor o razumijevanju grada i posmatranje arhitekture koja se definira {ire u ekonomskom, dru{tvenom, estetskom i politi~kom kontekstu nego {to je definiranje zgrade u kojoj se `ivi”, ka`e za Slobodnu Bosnu autorica knjige Selman Selmanagi} i Bauhaus: “I nakon ove knjige, za mene su ostala su neodgovorena pitanja: da li se Selmanagi}, na kraju, razo~arao u ideale u koji je cijeli `ivot vjerovao i u kontekst DDR-a u kojem je ostao do samog kraja? Tog odgovora nema, njegova supruga gospo|a Emira Selmanagi} ro|. Had`iba{~au{evi} ~ula je to pitanje, ali nije dala odgovor na njega. Jer, koliko god ima ne~ijeg `ivota u opusu, vjerovatno je to djelo upravo toliko sna`no i utemeljeno. Drugo pitanje koje ostaje otvoreno jeste za{to nije bilo Selmanovih djela u Jugoslaviji? Postoje neki mogu}i odgovori na to: nakon {ezdesetih godina Selmanagi} je ~esto dolazio u Jugoslaviju. On je htio je stisnuti ruku Emeriku Blumu, ~ovjeku koji je tako sna`no i uspje{no vukao Bosnu i Hercegovinu naprijed. Iako je on sam u
Aida Abad`i}-Hod`i}

dolascima u BiH, tada{nju Jugoslaviju, bio doista fasciniran brzinom i na~inom njezinog razvoja. Treba razumjeti da je morao ~uvati poziciju u tada{njem DDR-u, za koju znamo da je bila vrlo delikatna i ne mogu vjerovati da on jedan dio svog kreativnog potencijala ne bi ulo`io u razvoj zemlje iz koje je

potekao. No, istina je da nijedan od njegovih velikih projekata koje je radio ovdje nikada nije bio realiziran. Poziv, izgleda, nije stigao od tada{njeg vodstva i on, eto, izuzev privatnih ku}a za svoju rodbinu, nikada nije ni{ta uradio u Bosni i Hercegovini.” Na{a sugovornica veli i da je sasvim mogu}e da je na to

utjecalo i njegovo razo~arenje koje je do`ivio sa gradnjom grada Schwedta, na Odri, osamdesetak kilometara od Berlina prema poljskoj granici. “Taj projekt mu je oduzet. Kako je imao sna`an karakter, hrabrost i petlju, ste~enu na raznim mjestima u najrazli~itijim situacijama, on nije htio odustati od svojih principa, ~ak i po tu cijenu da gotovo `ivi i radi u jednoj vrsti izolacije, {to na kraju jeste bio slu~aj u Isto~noj Njema~koj. Njegov kredibilitet i njegov polo`aj u dru{tvu DDR-a, u dobroj je mjeri odre|ivala njegova neokaljana komunisti~ka pro{lost. I on arhitekturu promi{lja na taj na~in: kao {ansu da se stvori neki bolji, pravedniji, humaniji svijet. Stoga je ta pri~a o Bauhausu zanimljiva: to nije bio neki puki knji{ki, utopijski san. Imao je svijest o ambijentu iz kojeg dolazi i u poznim godinama govorio je da su mu na pamet ~esto padale ajeti i sure koje je kao mali u~io u Srebrenici. Ostao je u Isto~nom Berlinu, a svojim studentima stalno ukazivao na sjajne projekte koji se rade u Zapadnom, bivao stalno otvoren. Za va{u tvrdnju da se Selmanagi} u dana{njem Sarajevu ne bi “nagradio” gra|evina, mogu re}i da je vjerovatno ta~na. Ali, skoro sam sigurna da bi ga to unutra duboko boljelo, patio bi zbog ovakvog odnosa prema gradu”, isti~e Aida Abad`i}Hod`i}.

[tura dokumentacija i svjedo~enja iz tog perioda rezultat su okolnosti: kako je prakti~no cijeli Berlin izgorio u 2. svjetskom ratu, tako je poznato da je Selmanagi} radio kao filmski arhitekt i scenograf u UFA, gdje se trebao baviti rekonstrukcijama kino-dvorana i radom na filmskim setovima, koliko je to u ratnim uvjetima uop}e bilo mogu}e. S druge strane, njegova komunisti~ka uvjerenja su ga, bez obzira na `ivotnu ugro`enost, odvela u grad njegovog `ivota i snova, gdje se preko prijatelja s kojima je studirao povezao s }elijama koje su direktno ili indirektno kontaktirale sa Sovjetskim savezom. Tre}e, i ne najmanje va`no,
50

moglo je biti to da je Selmanagi} nakon rata u re`imu Isto~ne Njema~ke jednostavno bio primoran da neke tajne koje su se odigrale u Berlinu, a kojima je svjedo~io, nikada i nikome ne oda. Bila je to jo{ jedna od tajni koju }e arhitekt odnijeti sa sobom u grob. Kako god, njegovo ga je dr`anje u 2. svjetskom ratu preporu~ilo za najvi{e arhitektonske i urbanisti~ke funkcije poslije rata. Postaje ~lan Kolektiva za planiranje, i dobija Odjel za planiranje izgradnje i obnove kulturnih i sportskih objekata i za{titu spomenika. Dizajnira namje{taj i vodi prvo predstavljanje koncepta obnove grada, pod nazivom Berlin planira. Godine 1950. Selmanagi} realizira svoj

najve}i projekt, Walter Ulbricht, nazvan Stadion svjetske omladine, nekada najve}i atletski i fudbalski stadion u DDR-u, i tek tada dobija dr`avljanstvo Isto~ne Njema~ke.

JEDINO SREBRENICA!
Sti`e i profesura: postaje profesor iz oblasti gradnje i prostornog oblikovanja na Visokoj umjetni~koj {koli Berlin Weisensee, koja }e mu u kasnijim godinama nemilosti {to }e mu je donijeti te{ki re`im DDR-a, biti jedna vrsta uto~i{ta, mjesta gdje }e barem kao pedagog mo}i odr`avati svoje ideje `ivima. Ta stvar ide dotle da od 1950. do 1960. radi paviljone
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA
1964., nakon skoro dvije i pol decenije, dozvoljeno mu je da, bez porodice, posjeti rodnu Srebrenicu. Te posjete kasnije bivaju sve u~estalije i radi na projektu dvojne ku}e za bra}u Ned`ada i Hasana. Selman Selmanagi} je 1970. oti{ao u mirovinu. Do samog kraja je radio, dodijeljene su mu i najve}e dr`avne nagrade DDR-a, ali ostaje ~injenica da je u posljednjim godinama `ivota bio “sklonjen” u stranu. Principi Bauhausa, otvorenost {kole za novog ~ovjeka nisu odgovarali nijednom re`imu. Jednostavno re~eno, za zapadne kapitalisti~ke uvjete bili su previ{e humani, a za socijalisti~ke - previ{e funkcionalni. Na sredini izme|u ta dva shvatanja i dva svijeta stajao je avangardist o kojem mo`da nije zgoreg dometnuti da se njegovo djelo i `ivot danas ne izu~avaju na na{im gra|evinskim i arhitektonskim studijima. Dodu{e, razumljivo: kad pogledate grad i na~in njegove “izgradnje” bude vam jasno za{to nema mjesta za avangardistu koji je do kraja ostao vjeran svojim principima. I prijateljima: do`ivljavaju}i Waltera Gropiusa kao jednog od svojih najva`nijih u~itelja, Selmanagi} mu je stalno slao programe svoje {kole, na {ta je veliki mag odgovarao da je fasciniran da tako ne{to mo`e postojati u Isto~noj Njema~koj. Jedna od Selmanovih posljednjih `elja bila je da ga se ukopa na mezarju u Bojni kod Srebrenice, dijelu imanja koje }e porodica Selmanagi} ustupiti za izgradnju Memorijalnog centra u Poto~arima. Tako }e se zatvoriti krug. Onaj Bauhausov krug koji simbolizira umjetnost za novog ~ovjeka. Sudbinom ~ovjeka koji nije samo bio jedini Jugosloven koji je zavr{io Bauhaus, nego nekoga ko je `ivio prema tim principima. I, zapravo, bio Bauhaus.

SARAJEVSKA NO]
Sa promocije knjige Selman Selmanagi} i Bauhaus u Bo{nja~kom institutu

DDR-a u inostranstvu, adaptira zgradu umjetni~ke {kole, u~estvuje u natje~ajima i dobija da vodi projekt grada Schwedta. Animozitet sa predsjednikom DDR-a Walterom Ulbrichtom eskalira do te mjere da mu birokratija poku{ava uskratiti autorstvo nad stadionom. Jer, iako je Selmanagi} u`ivao povjerenje predsjednika vlade Grotewohla, prvi ~ovjek, dakle Honecker toga doba, bio je Ulbricht, koji je prihvatio kritike glavne, re`imske struje, koja Selmanagi}u predbacuje da je “imperijalisti~ki arhitekt koji projektira kutije za jaja”. U me|uvremenu, 1956., u Srebrenici mu umire otac Alija, koji je nakon smrti njegove majke, sa Bejdom (ro|. Had`iegri}) imao jo{ {estoro djece (pored petoro iz braka s prvom `enom). Supruga je odgajala svu djecu zajedno, a me|u njima je i Rizo (1923.-2004.), u~esnik NOR-a, i kasniji visoki funkcioner socijalisti~ke Jugoslavije, ~ovjek koji je, izme|u ostalog, stvorio i veliku bosanskohercegova~ku prehrambenu industriju UPI. No, ni tada Selmanagi} nije mogao do}i, sahraniti oca:
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

DDR je zatvorena, te{ka i mra~na sredina u kojoj se kontroli{e apsolutno sve. Tek

51

GOVOR DU[E

MARQUEZ
Ne baš tako davno u našim novinama objavili smo intervju koji je 1979. tadašnjem novinaru sarajevskog “Svijeta” u Dubrovniku dao GABRIEL GARCIA MARQUEZ; slavni pisac preminuo je u 88. godini, pa ćemo taj intervju i ponoviti, jer ništa bolje od tog razgovora i nije vam potrebno da bi se oprostili sa autorom rečenice: “Izgledala je, međutim, tako bespomoćno i duhom ograničeno, kao da nikakva izvjesnost u budućnosti ne može da joj bude namijenjena sudbinom.”

SRETAN PUT, GOSPODINE PREDSJEDNIČE KNJIŽEVNOSTI!
SVIJET I SOPSTVENO DJETINJSTVO

Razgovarao: GOJKO BERI]

objavljujemo jo{ prije dobrih dvadeset godina. Ipak, mora da postoji jo{ ne{to {to je uticalo da latinoameri~ka knji`evnost tako sna`no prodre i u ostale dijelove svijeta? Ono {to nas je tako|e u~inilo poznatim i popularnim, to je kubanska revolucija. Dakle, da objasnim: mi smo radili odavno, pisali smo odavno, ali u Evropu nismo prodrli ranije zato {to nije postojalo “zvono” koje bi privuklo pa`nju i omogu}ilo eho te na{e knji`evnosti. Bilo je potrebno da se dogodi revolucija na Kubi pa da se Evropa i svijet zainteresuju i za ostale ~injenice zelenog kontinenta, koje su Evropljanima do tada bile daleke i nepoznate. Tako je, eto, otkrivena i latinoameri~ka knji`evnost. ^injenica da nam je bio potreban taj historijski doga|aj da bi postigli popularnost o kojoj danas govorimo, istovremeno je i zanimljiva i

Kako obja{njavate svoju ogromnu popularnost u svijetu, a posebno sve ve}e interesovanje koje u Evropi vlada za latinoameri~ku knji`evnost? @elio bih da naglasim da se popularnost mojih knjiga u Evropi ne mo`e odvojiti od popularnosti latinoameri~ke literature, od djela Borgesa, Cortazara, ili Vargasa Llose. Pitali ste me {ta je uzrok toj popularnosti? Ja mislim da je latinoameri~ka knji`evnost popularna na evropskom kontinentu u prvom redu zbog svoje istinitosti. Istinitost te literature dose`e do srca i zato je ona tako i popularna. Ali ipak moram dodati da savremena latinoameri~ka knji`evnost nije tako nova kao {to to Evropi mo`da izgleda. Vode}e pisce Latinske Amerike Evropa je upoznala tek prije nekoliko godina. Me|utim, mi smo po~eli da pi{emo i
52

UMJETNICI SE NAJBOLJE RAZUMIJU
Portret slavnog latinoameri~kog pisca naslikao je na{ veliki umjetnik Safet Zec

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

SLIKA KAO OSNOVA SVEGA
tragi~na. S druge strane, bilo je potrebno da se eho na{e evropske popularnosti vrati do Latinske Amerike pa da ~itaoci i u na{im zemljama shvate da je rije~ o velikim, poznatim i dobrim piscima. A, {ta za Vas zna~i rije~ revolucija? Ja sam vrlo lo{ teoreti~ar. Ja sam, prije svega, posmatra~ stvarnosti, pragmati~ar koji `eli da posmatra stvari u odnosu na ~injenice. Ja nisam dogmati~ar. Terminolo{ki gledano, mislim da bi revoluciju trebalo shvatiti kao pokret kojim je zahva}eno ~itavo dru{tvo. Mislim da je veoma mali broj revolucija u svijetu koje su uspjele da to zaista i budu. Smatrate li da je politika, u svojoj ukupnosti, ravna umjetnosti?

Mislim da je veoma mali broj revolucija u svijetu koje su uspjele da to zaista i budu
Mislim da politika, kao i umjetnost, u krajnjoj liniji predstavlja napor i poku{aj da se pribli`imo stvarnosti. Politika me upravo i interesuje kao jedna od mogu}nosti pribli`avanja stvarnosti. Vjerujem da uspjeh mojih knjiga le`i upravo u tome {to u njima nisam nastojao da o bilo ~emu “filozofiram”, nego da ~itaocu pribli`im jednu stvarnost i postignem da se ona shvati. Ka`ete: stvarnost. A jedna re~enica u Va{em romanu Jesen patrijarha glasi: “Nije va`no {to vam se to danas ne ~ini uvjerljivim, dan prije ili kasnije bi}e istinito.” Mislim da bi ta re~enica mogla poslu`iti kao moto cjelokupnog mog knji`evnog postupka. Uzmite roman Sto godina samo}e. Ja ne mislim da je to moja najzna~ajnija knjiga, ali u redu... Ona je svakako najvi{e prevo|ena i {tampana u
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

53

GOVOR DU[E
najvi{e tira`a. Ljudi su tu knjigu ~itali u raznim dijelovima svijeta. Dobijao sam od njih pisma. I svima njima se ~inilo da ~itaju istoriju svoje sopstvene porodice. U tome je, mislim, stvar. Imate li potrebu da mladim piscima dijelite savjete? U principu, nerado to ~inim. Ali to je ponekad nemogu}e izbje}i. U tom slu~aju, nalazim za potrebno da mladom ~ovjeku ka`em da uvijek treba pisati samo o onome {to se poznaje. A sigurno je da ono {to ~ovjek najbolje poznaje jeste svijet i `ivot njegovog sopstvenog djetinjstva. Mo`ete li nam, dakle, ne{to re}i o svom djetinjstvu i o eventualnoj vezi tog razdoblja Va{eg `ivota sa Va{im stvarala{tvom? Dabome, o tome mogu dosta da vam pri~am. ^ini mi se da mogu da ka`em da sve ono {to sam do`ivio u djetinjstvu, otprilike do moje osme godine, da je sve to zapisano i u mojim knjigama. Uvjeren sam da sam imao sre}no i zadovoljno djetinjstvo. Svakako, patio sam kao i svako malo dijete, ali ipak imao sam pristup onome {to mislim da je bila jedna stvarnost. @ivio sam u jednom porodi~nom i dru{tvenom krugu gdje su se mitovi preplitali sa realno{}u, a predrasude mije{ale sa naukom. Moje djetinjstvo je bilo takvo. Takva je Latinska Amerika. To mi je dalo mogu}nost da cijelu tu situaciju objasnim i opi{em kao realnu. Mislim i vjerujem da je taj ambijent bio ono {to je u meni probudilo potrebu da pi{em i da se bavim literaturom. Zapravo, da pi{em i pri~am o realnosti. Zbog toga je razumljivo da je moja osnovna knji`evna forma, u stvari, poetska. Rade}i na svojim knjigama, nastojim da realnost prenesem i uobli~im na poetski, lirski na~in.

RAZGOVOR “OSU\EN” NA KVALITET
Gabriel Garcia Marquez i Gojko Beri}, u Dubrovniku 1979. godine

totalna promjena u mom `ivotu. Do svoje osme godine `ivio sam u ku}i mojih djedova gdje sam, u stvari, i do`ivio sve ono {to opisujem u svojim knjigama. Smr}u mojih djedova, koji su me njegovali i podizali, bio sam primoran da promijenim porodi~ni krug i ~ini mi se da sam cijeli ostatak svoga `ivota proveo nastoje}i da objasnim i protuma~im to moje prvo djetinjstvo. Zato i ka`em da sam imao sre}no i dobro djetinjstvo. Jer, da nije bilo tako, ne znam {ta bi onda iz svega toga proiza{lo. Ponekad mi postavljaju pitanje {ta mislim o prolaznosti kao osje}anju `ivota. Ne znam {ta da im ka`em. ^ini mi se da je o tome dosta re~eno u mojim knjigama. Kako dolazite do ideje za pisanje, s lako}om ili te{ko? Ni jedna moja knjiga nema za osnovu nekakvu ideju. ^ak mislim da nemam ma{te. Moj knji`evni postupak kriti~ari kvalifikuju kao “magi~ni realizam”. Ja o tome, vjerujte, ne znam ni{ta. U stvari, osnova svih mojih knjiga je slika. Na primjer, u pri~i Ojarasco dajem sliku

STVARNOST - NAJBOLJI IZVOR INFORMACIJA
Postoji li, mo`da, jo{ neki aspekt u vezi s Va{im djetinjstvom? Za{to svoje djetinjstvo ograni~avate na svega osam godina? Djetinjstvo je za mene trajalo svega osam godina, jer je tada nastupila jedna

Onako kao što stvaram jedno djelo, tako i ono mene samog mijenja i transformiše. U tom pogledu mislim da poetsko stvaranje dobrim dijelom liči na stvaranje starih srednjovjekovnih alhemičara. Govorilo se i vjerovalo da alhemičari traže kamen mudrosti
54

jednog djeteta koje je prinu|eno da sjedi u jednom }o{ku zato {to su ga stariji upla{ili rekav{i mu da }e duhovi svih mrtvih iza}i ako se ono pomakne odatle. ^ini mi se da sam ja, ustvari, prenio tu sliku vidjev{i samog sebe uz takvu prijetnju. Polaze}i od te slike, konstruisao sam cijelu pri~u. U romanu Pukovniku nema ko da pi{e polazna osnova opet je bila jedna slika. To je slika ~ovjeka koga sam jedanput kao malo dijete vidio na obali rijeke dok je ~ekao dolazak broda. Iz te davne slike koju nosim iz djetinjstva izgra|ena je cijela knjiga. Roman Sto godina samo}e zasnovan je na upam}enoj slici djeda koji vodi svog unuka da prvi put u `ivotu vidi i dotakne led. U knjizi Jesen patrijarha slika je opet osnova svega, slika ~ovjeka koji se na{ao potpuno sam u prostoriji punoj krava. Ono {to nazivamo nesvjesnim, ima u literarnom stvaranju izuzetan zna~aj. U tom pogledu, slike imaju, barem za mene, posebnu mo} i snagu da pokrenu i konstrui{u. [to se mene ti~e, mislim da nikad nisam stvarao na osnovu ideja. Ne volim da teoreti{em, nego da pi{em. Teoretisanje sam odbacio kao vlastitu intelektualnu nesposobnost i zato polazim od slike, koja me podsti~e da vidim i sagledam stvarnost. Mislim da je to dobro. Da li se ba{ s razlogom u djelu svakog pisca tra`i i ne{to autobiografsko? Postoji dijalekti~ka veza izme|u autora i njegovog djela. Uvijek sam smatrao da je stvarnost najbolji izvor informacija za svako umjetni~ko djelo, pa neosporno i za literarno. Mo`da malo pretjerujem, ali mislim da se mo`e re}i da je svako
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

SLIKA KAO OSNOVA SVEGA

SVETE KNJIGE
Marquez je napisao neke od najboljih knjiga u istoriji svjetske knji`evnosti

knji`evno djelo dio pi{~eve autobiografije. Svaki junak svake knjige u stvari je samo jedan od aspekata jednog dijela `ivota samog autora. Da li Vas pisanje mijenja kao ~ovjeka? Naravno. Onako kao {to stvaram jedno djelo, tako i ono mene samog mijenja i transformi{e. U tom pogledu mislim da poetsko stvaranje dobrim dijelom li~i na stvaranje starih srednjovjekovnih alhemi~ara.

Govorilo se i vjerovalo da alhemi~ari tra`e kamen mudrosti. Me|utim, ono {to su oni tra`ili nije bio nikakav kamen mudrosti, nego kamen sopstvene savjesti. Bila je to, zapravo, potraga za sopstvenim savr{enstvom. Mislim da je literarno, poetsko stvaranje, koje polazi od stvarnosti onako kao {to ~inim ja, tako|e traganje i te`nja ka sopstvenoj savr{enosti. A samim tim, to je i traganje za savr{enijim dru{tvom. U osnovi, samim tim, pisanje postaje politi~ki rad. Koliko poznajete jugoslovensku literaturu? Na`alost, gotovo nimalo. Ali dozvolite mi da ka`em za{to. Pitam se koliko je jugoslovenskih knji`evnika prevedeno na {panski? ^ini mi se, vrlo malo. Ne znam ~ija je to krivica. Ipak, imao sam zadovoljstvo da upoznam poeziju jednog jugoslovenskog pjesnika koga smatram velikim pjesnikom. To je Vasko Popa... (Marquez je ve} drugi ili tre}i put pogledao na sat. Iskoristio smo njegovo strpljenje i postavio jo{ jedno pitanje, op. a.): Kao i mnogi veliki pisci i Vi ste po~eli pisati kao novinar. Kako danas gledate na tu profesiju? Ja sam ovdje veoma zauzet, nisam do{ao kao turista, ve} da radim. Pa ipak, mi razgovaramo evo ve} ~itav sat. Mislim da to dovoljno govori o mom odnosu prema novinarstvu. Novinarstvom sam se bavio u te{kom periodu mog `ivota. Ono mi je pomoglo ne samo da mnogo putujem i mnogo vidim, ve} i da savladam te`ak zanat pisanja.

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

55

«KUM AMERI^KOG FOLKA»

Da je još samo malo poživio, PETE SEEGER bi 3. maja ove godine proslavio 95. rođendan; nažalost, napustio je ovaj svijet krajem januara, a njegove blistave karijere prisjeća se naš saradnik

PETE, I TO JE AMERIKA
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

A

ko se upustite u avanturu zvanu dubinsko upoznavanje i razumijevanje ameri~ke popularne muzike, onda se, prije ili kasnije, morate susresti sa tri velike obitelji: prva je naravno Guthrie, sa velikim Woodyjem na ~elu, potom Lomax, u kojoj opet figurira etnomuzikolog, Alan, kao najva`niji ~lan i, na koncu, Seeger, ~iji nas je najistaknutiji ~lan Pete napustio krajem januara, u 95. godini. Te su tri obitelji zaslu`ne za sakupljanje folklorne gra|e, izvo|enje mnogih zaboravljenih pjesama, stvaranje velikih arhiva, objavljivanje knjiga i pisanje novih skladbi temeljenih na tradiciji. Od kojih }e mnoge kasnije postati narodne i biti reinterpretirane od najrazli~itijih izvo|a~a.

HRABROST I ODLU^NOST
Sjetite se samo fotografije na kojoj Pete Seeger sa 5-strunskim bend`om i Bruce Springsteen u zanosu izvode istinsku himnu This Land Is Your Land, suborca Woodyja Guthrieja na inauguraciji Baracka Obame 2009. godine. A u tih je skoro stotinu godina `ivota ispisana cijela istorija Amerike. Ne ona Hollywooda, niti one glamurozne i bogate Amerike, nego onih potla~enih, boraca za radni~ka prava, mirovnjaka, istinskih ljevi~ara, da ne ka`emo kumunista. Nije li jedan od njegovih velikih suboraca Woody Guthrie odgovorio na pitanje da li je ~lan Komunisti~ke partije: «Nisam crven izvana, ali iznutra jesam sigurno.» Takav je bio i put Petea Seegera: ro|en u uglednoj obitelji klasi~no obrazovanih glazbenika, on }e izabrati sudbinu hoboa, putuju}eg pjeva~a, sakuplja~a skoro zaboravljenih pjesama, sindikalnog borca i radni~kog glasnogovornika, ekologista, protestnog

pjeva~a par excellence, da bi u jednom trenu u eri makartizma bio i zabranjen pa sve do trenutka kada }e mu Obama odati osobno priznanje kao ~ovjek kroz ~iji je glas, pjesmu i glazbu progovorila ona obi~na, svakodnevna Amerika. Uz brojne po~asti kojima je na koncu pro{log stolje}a bio obasut i proslavom njegovih devedeset godina, kada su se u New Yorku sakupili svi da mu na koncertu odaju po~ast u poznatom Medison Square Gardenu 2009. godine. Ro|en 3. maja 1919., on }e se zarana u {koli prigrliti ljevi~arske ideje, ideje zadojene slobodom i pravdom, borbom za civilna prava. Sjajan pjeva~, izvanredan svira~ bend`a, 12-`i~ane gitare i drugih instrumenata rano po~inje sakupljati pjesme, pri~e, poeme, religijske tekstove i tradicionalne balade, dakle cijelu oralnu povijest na osnovu koje }e kasnije nastati neke od antologijskih pjesama, poput Turn, Turn, Turn, If I Had a Hammer, ili Where All the Flowers Gone?, a onu sa naslovom We Shall Overcome je obnovio i ona }e biti himna pokreta za civilna prava sa ~uvenim pjevanjem na pohodu Martina Luthera Kinga i sljedbenika na Washington 1963., kada je odr`ao svoj ~uveni govor I Had a Dream. Zapo~eo je 30-ih studij klasi~ne glazbe, ali }e na nekim koncertima ~uti stare pjesme protesta i zaljubiti se u njih, njihove melodije, ritmove, ljevi~arske tekstove koji su agitovali za pravdu i jednakost. I umjesto akademskih klupa on je na ulici, putuje, poma`e, evo ga sad, Alanu Lomaxu u Arhivi ameri~ke folk pjesme, sre}e velike folk glazbenike, recimo Leadbellyja, svira na bend`u, nastupa u rodnom mu New Yorku za farmere koji su protestirali. Dolazi II svjetski rat, on se organizira zajedno sa jo{ nekoliko sjajnih izvo|a~a u legendarnu grupu Almanac Singers, gdje opet sre}e Woodyja Guthrieja i oni imaju tjedni radijski program antifa{isti~kih i

prosindikalnih pjesama, te tradicijskih napjeva. Kasnije }e P.S. iskazati divljenje W.G.-u rekav{i da je od njega nau~io bezbroj pjesama, i o tomu {to je to doista sloboda govora, hrabrost i odlu~nost da se svaka te{ka situacija savlada. A tih te{kih trenutaka je u njegovu `ivotu bilo isuvi{e. U ratu je, ali ga skidaju jer se 1942. pridru`io Komunisti~koj partiji, pa nastavlja raditi u jo{ jednoj va`noj organizaciji kada je u pitanju spa{avanje tradicijskog narodnog blaga - onoj pod nazivom People’s Songs Inc. A onda 1948. nastaje legendarna skupina Weawers, kvartet koji je imao i hitove, ali i o`ivio neke stare pjesme, predstavljaju}i tako pred{asnike folk revivala koji }e nam dati, to svi sada znamo, takve veli~ine kakve su, primjerice, Bob Dylan, Cisco Houston, Joan Baez.

MRA^NI MAKARTIZAM
Era mra~nog makartizma ga udaljava od scene, ali on se dr`i hrabro pred komisijama na koje je pozivan da svjedo~i, a s po~etka 60-ih je uz Woodyja Guthrieja, koji je ve} onemo}ao i u bolnici, jedan od klju~nih ljudi koji utje~u na ra|anje liberalne neofolk scene u njujor{kom Greenwich Villageu. Snima sjajne plo~e za Columbiju i za Folkways, neke od njegovih pjesama u izvo|enju drugih bivaju uspje{nice, on je jedan od utemeljitelja Newport Folk Festivala, na kome }e se desiti i ~uveni skandal kada je, navodno, `elio sprije~iti Boba Dylana 1965. da nastupi sa elektri~arskom grupom iza sebe kada je ovaj izvodio pjesmu Magie’s Farm. No, njegovo je obja{njenje bilo drugoja~ije: da je samo (sjekirom, usput!) `elio da sprije~i da glazbenici budu ti{i da bi se razumjele rije~i Dylanove poeme, a ne da sprije~i uvo|enje elektri~nih instrumenata u tradicijsku folk muziku. I tako }e folk glazba postati temeljni dio kontrakulture 60-ih, na univerzitetskim

Ed Wuilliamy tvrdi da je Pete Seeger bio “jedan od posljednjih heroja generacije koja je vjerovala u promjene“
56
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

PROTESTNI PJEVA^ PAR EXCELLENCE

ISKRENA LJUDSKOST
Pete Seeger, borac za prava potla~enih naroda

kampovima osobito, nagla{eno kada je Amerika oti{la u Vijetnam ratovati, a na{ heroj nastavlja tih godina intenzivno nastupati i snimati za razne etikete, poput Rounder Records, Flying Fish, ali i podr`avati mirovnja~ke organizacije i aktivno se suprotstavljati involiviranju u vijetnamski rat, potom je borac za ~istu okolicu, posebno za ~isto}u rijeke Hudson, vodi razne radijske programe sa kojima ima puno uspjeha, pi{e instruktivne knjige, nastupa sa ostalim ~lanovima obitelji Seeger, biva slavljen kao istinska legenda ameri~ke kulture. Tako }e 1993. dobiti Grammy za `ivotno djelo, godinu potom Predsjedni~ku medalju za umjetnost i nagradu Kennedy centra, a 1996. je uklju~en i u Rock’’n’Roll Hall of Fame. I gledajte sad ovo: 1997. za album Pete dobija drugog Grammyja u kategoriji tradicijske folk muzike, dakle kada je napunio skoro osamdeset godina. I onda dolazi jedna od najdirljivijih posveta njemu odanog Brucea Springsteena, koji }e
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

2006. snimiti album (CD, DVD, LP) We Shall Overcome - the Seeger Session, koji naredne godine dobija Grammyja, opet u kategoriji tradicijske folk muzike i koji biva izvanredno prihva}en. A u oktobru 2011. Pete Seeger }e opet biti na prvim stranicama novina kada sa sinom Woodyja Guthrieja, Arlom, i samim sjajnim pjeva~em i glumcem, predvodi mar{ u New Yorku u podr{ku pokretu Occupy Wall Street. Na svom sam se dvomjese~nom putovanju po Americi aprila i maja 1990., a u potrazi za tajnom zvanom ameri~ka popularna muzika, susretao sa ~lanovim sva tri klana. U Washingtonu me je u Smithsonian Institutu do~ekao dr. Antonny Seeger, kome je Charles, Peteov otac, djed, veliki etnomuzikolog, profesor i antropolog, te sakuplja~ foklorne gra|e i proveli smo divno popodne, da i ne govorim o brojnim izdanjima ove zna~ajne kulturne institucije koje su izdavali a koje mi je darovao. On je bio zaslu`an i za

izlazak na istoj etiketi Smithsonian Folkways kompilacije bosanske narodne muzike, u vrijeme dok je rat pro`dirao Bosnu, sura|uju}i sa na{om etnomuzikologinjom dr. Ankicom Petrovi}, koja }e imati itekako mnogo pozitivnih reakcija, a dolazio je i predavati u na{e krajeve, konkretno u Sloveniji i u Hrvatsku. Peteov otac Charles je bio muzikolog, dirigent, kriti~ar i kompozitor, a majka Copnstance Edson koncertna violinistica, polubrat Mike tako|er izvanredan multiinstrumentalista, kao i sestra Peggy; uz ve} pominjanog Anthonnyja. Nama dragi Ed Wuilliamy, koji je godinama prijateljevao sa Peteom Seegerom i divio mu se iskreno, pi{e po~etkom februara u The Observeru dirljiv opro{tajni ~lanak pod nazivom Pozdrav jednom od posljednjih heroja generacije koja je vjerovala u promjene. Oti{ao je “Kum ameri~kog folka”, a ~ini se da ovaj svijet za aktivizmom, pacifizmom i borcima za pravdu naprosto vapi.
57

KULT MARKET
ELTON JOHN

Goodbye Yellow Brick Road (Reissue)
U “poplavi” glazbenih reizdanja koja su obilje`ila prvu polovicu godine, vrijedi izdvojiti samo ona vrijedna slu{anja. Jedno od takvih reizdanja je i album Goodbye Yellow Brick Road, velikog britanskog glazbenika Eltona Johna. Originalni album objavljen je 1973., a na remasteriziranom albumu se nalazi 17 kompozicija.

MUZIKA Album “Spectre”, grupe “Laibach”

Otpor je uzaludan

THE MEN

GLAZBA I STAVOVI
Laibach ve} vi{e od tri desetlje}a intrigira i publiku i kritiku u Evropi

Tommorow’s Hits
Rije~ je o bruklinskim glazbenicima koji su nedavno objavili album pod nazivom Tommorow’s Hits. Ameri~ki punkeri do sad su objavili pet studijskih albuma, dva EP-a i tri singla. Albumu Tommorow’s Hits predvodnica je bio videouradak za pjesmu Pearly Gates, koja vrlo dobro kotira na ameri~kim glazbenim top ljestvicama.

DUM DUM GIRLS

Too True
Rije~ je o tre}em studijskom albumu ameri~kih pop-rock glazbenica Dum Dum Girls. Album nosi naziv Too True, a sadr`i deset kompozicija. Bend je osnovan 2008. u Los Angelesu, ~ine ga djevojke Dee Dee, Jules, Sandy i Malia, a u dosada{njoj karijeri, pored tri studijska, objavio je i ~etiri EP-ja i desetak singlova.
58

Ne postoji bend s ovih prostora koji je izazvao tolike potrese svojim imageom, glazbom i stavovima kao {to je to slu~aj s Laibachom. U vrijeme kada je bend osnovan, 1980., bila su neka druga politi~ka vremena, te je stoga Laibach svojim scenskim nastupima i jo{ provokativnijom i mra~nijom glazbom bio predvodnik nekog novog pokreta. Ime benda je, zapravo, njema~ki naziv za Ljubljanu. Njihovi su nastupi ~esto bili prekidani, a jo{ ~e{}e zabranjivani od strane organa reda. Burne po~etke slovenskih glazbenika obilje`ilo je i samoubojstvo frontmena Toma`a Hostnika. Danas, 34 godine nakon osnutka, njihov novi album Spectre seciraju glazbeni kriti~ari uglednih europskih listova. Tako u britanskom Guardianu mo`emo pro~itati naslov Laibach - nevjerojatni kumovi pokreta Occupy i Anonymous - relevantniji nego ikad, dok u uglednom The Wireu, pak, pi{e: “Spectre je dokaz da to nitko ne radi bolje.” ^lanovi Laibacha su ve} u najavi izlaska novoga, 18. albuma po redu, naglasili kako }e njihove nove pjesme ozna~iti i novo poglavlje u povijesti benda. Stoga evo i kratke recenzije njihova novoga studijskog uratka. De Luxe izdanje albuma Spectre sadr`i ~etrnaest pjesama, a otvara ga kompozicija The Whistleblowers. Iz klasi~ne kora~nice pra}ene zvi`ducima do zvuka s Divljeg zapada, ukratko bi glasio opis atmosfere u pjesmi koja je prva na albumu Spectre. A onda odlazak u glazbene pop-elektroni~ke vode, s pjesmama No History i Eat Liver. Ambijentalno je sna`na i ~udesno sugestivna pjesma Americana, koja glazbenom podlogom dijelom podsje}a na najbolje dane

Depeche Modea. Ve} smo naviknuli da Laibach kritizira trule politi~ke sustave, ali i njihove nusprodukte i nakaradne manifestacije. Upravo tome svjedo~i i pjesma Eurovision. Kao {to je i za o~ekivati, Laibach ismijava Eurosong, dok refrenom klize sna`ni stihovi: “Europa se rapada...” Jedna od najboljih pjesama na albumu je Resistance is Futile. Laibach je inspiraciju za pjesmu Otpor je uzaludan prona{ao u serijalu o Zvjezdanim stazama i humanoidnoj vrsti Borg, poznatoj po asimilaciji svih ostalih bi}a u kolektivnu svijest. U vrijeme dok su `ivjeli u socijalizmu javno su kritizirali vlast, ba{ kao {to danas kritiziraju truli kapitalizam. Stoga je album Spectre njihov politi~ki manifest, individualna borba protiv nakaradnog sustava vrijednosti, koji polako ali sigurno asimilira dru{tvo u kojem `ivimo. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Karmin: I want it all 2. Parov Stelar ft. Anduze: Josephine 3. Smith x Rodgers x Dislclosure x Napes: Together 4. Klaxons: There is no other time 5. The Noisy Freaks: Funky Kids 6. Sigma ft. Doctor: Rudeboy 7. Pharrell Williams: Marilyn Monroe 8. Ben L’Oncle Soul: Hallelujah! (J’ai tant besoin de toi) 9. Bombay Bicycle Club: Luna 10. Tensnake ft. Nile Rodgers & Fiora: Love sublime
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Salinger” (SAD, 2013.); scenarij i režija: Shane Salerno
AFRIKA EXPRESS

Michele Lupo
Afrika Express igrani je film iz 1976. godine. Scenarij za film napisali su Mario Amendola, Bruno Corbucci i Gabrielle Martin, a film je re`irao Michele Lupo. Ovo je komedija o nezavisnom trgovcu kojem je ljubimac ~impanza, a sve {to `eli jeste otvoriti benzinsku crpku u Detroitu. Ocjena: 4

Vozdra “lešinari”

NIJE @ELIO BITI POZNAT
Po~ast velikom Jeromeu Davidu Salingeru

Jerome David Salinger (J. D. Salinger) je pisac za kojeg se ~esto tvrdi da je najzna~ajniji poslijeratni ameri~ki pisac. Intrigantan je {iroj javnosti zbog toga {to nije mario za slavu i uspjeh, {tovi{e to ga je smaralo, a iznimno je zanimljiv i poznat postao ba{ zbog toga {to nije `elio biti poznat. Rodio se 1. sije~nja 1919., a preminuo 27. sije~nja 2010. godine. Tri godine nakon Salingerove smrti pred nama je zanimljiv dugometra`ni dokumentarni film. Scenarij za film je napisao, a potom ga i re`irao Shane Salerno, koji je ujedno i jedan od producenata. Salinger je posljednjih pedeset godina svog `ivota proveo u izolaciji, a ostavio je planove za posmrtnu objavu pet romana, 2015. godine. Prestao je pojavljivati se u javnosti, no pisao je redovno i za svoju du{u, kako je 1974. rekao za New York Times. Salingerov sin i udovica Collen O‘Neill o filmu nisu `eljeli razgovarati niti su sura|ivali sa autorom. Salerno je, navodno, potro{io dva miliona dolara svog novca za putovanje diljem SAD-a i Europe tragaju}i za materijalima za biografiju i film. Biografija The Private War of JD Salinger ima 700 stranica, mnogo do sada nepoznatih fotografija i pisama, te niz detalja iz autorovog `ivota. Mnogim kriti~arima film se nije dopao. Sam Salinger, na`alost, nije `iv pa ne mo`e demantirati niti potvrditi navode dana{njih biografa (“le{inara”). U stvaranju biografije i filma sudjelovali su Salingerovi ~lanovi obitelji, prijatelji, ljubavnice, kolege iz razreda, susjedi, urednici, izdava~i, pojedinci s kojima se dru`io, a da o tome nisu znali ~lanovi njegove obitelji itd. Salinger, dok je bio `iv, nije autorizirao niti jednu svoju biografiju. Za neke Salinger je bio lud ~ovjek, za druge je bio ameri~ki Tolstoj. Posljednji intervju Salinger je dao 1980. godine. Lovac u `itu objavljen je 1951., imao je ogroman uspjeh i postao jedan od
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

najutjecajnijih ameri~kih romana 20. stolje}a. Salinger je nakon toga 1953. objavio zbirku Devet pri~a, pa Franny i Zooey (1961.), te dvije novele Podignite visoko krovnu gredu, tesari i Seymor - uvod (1963.). Njegovo posljednje objavljeno djelo, novela “Hapworth 16, 1924, iza{la je u ~asopisu The New Yorker 19. lipnja 1965. Odbijao je, na najdirektnije na~ine, mnoge slavne re`isere, koji su poku{avali da adaptiraju njegov roman za film, bijesan zbog adaptacije jedne njegove kratke pri~e. Nekima je prekidao vezu kada bi ga zvali telefonom, nekima je zatvarao vrata pred nosom kada bi mu osobno do{li ispred ku}e... Rekao je “vozdra” povr{nosti, popularnosti, te raznolikim “le{inarima” koji se kite tu|im. Iznimno zanimljiv dokumentarni film. Preporuka distributerima, te gledateljima. Salinger je premijerno prikazan u Muzeju suvremene umjetnosti u New Yorku. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Other Woman (Nick Cassavetes) 2. The Quiet Ones (John Pogue) 3. Brick Mansions (Camille Delamarre) 4. Locke (Steven Knight) 5. For No Good Reason (Charlie Paul)

DANI NOGOMETA

David Serrano
Mischa Alexander, David Serrano i Jean van de Velde napisali su scenario za film Dani nogometa. Re`irao ga je David Serrano. Antonio izlazi iz zatvora te poku{ava okupiti nogometnu ekipu sa~injenu od njegovih prijatelja. Problem je jedino u tome {to oni nemaju talenta za nogomet... Ocjena: 4

JEDNOSMJERNA ZA ANTIBES

Richard Hobert
Richard Hobert napisao je scenario te 2011. re`irao film Jednosmjerna za Antibes. Ovo je jedna neobi~na pri~a o neobi~noj avanturi jednog starca na samrti, ~ija djeca razmi{ljaju o tome kako }e podijeliti njegovu imovinu. Starca pomo}nica krade, pritom je on i poluslijep... No, odlazi na putovanje u mjesto gdje `ivi njegova ljubav iz mladosti. Ocjena: 4
59

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Utrka `ivota (Ron Howard, Cross Creek Pictures, Blitz film i video) 2. Obrana i za{tita (Bobo Jel~i}, Spiritus Movens, Blitz film i video) 3. Diana (Oliver Hirschbiegel, Ecosse Films, Blitz film i video) 4. Kockanje (Brad Furman, Appian Way) 5. ^udovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon, Walt Disney)

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Na predstoje}em Cannes Film Festivalu premijerno }e biti prikazan filmski omnibus Mostovi Sarajeva. Me|u trinaest autora je i bosanskohercegova~ka rediteljica Aide Begi}. Njen film zove se Album, a “film kroz pri~u o Sarajevu govori o iskustvima iz pro{losti i upozorava da se sli~ne stvari ne dogode u budu}nosti. Na prvi dan Vaskrsa, ali i Uskrsa, 20. aprila, Srpsko prosvjetno-kulturno dru{tvo Prosvjeta iz Mostara uprili~ilo je prijem za osobe iz javnog kulturnog, politi~kog i vjerskog `ivota. “Prijem je odr`an u spomen ku}i Svetozara ]orovi}a”, vele na bljesku. Nakon pozdravnih rije~i uslijedila je, naravno, prigodna zakuska. Izlo`ba umjetnika Smaila Bate Bostand`i}a otvorena je u ponedjeljak, 21. aprila, na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Posjetioci mogu vidjeti Bostand`i}eve slike ra|ene tehnikom ulje na papiru, kao i radove od karamike i skulpture. Ova izlo`ba, koju je otvorio likovni kriti~ar Vojislav Vujanovi}, bi}e postavljena do 1. maja. “Na sceni Narodnog pozori{ta Tuzla u utorak je uprili~eno premijerno izvo|enje predstave Antigona, koja je nastala kao rezultat polugodi{njeg rada Dramske sekcije Katoli~kog {kolskog centra Sv. Franjo - Op}a gimnazija Tuzla”, informi{emo se na tuzlarijama 22. aprila. Rediteljica predstave je Ivana Milosavljevi}. I jo{ ne{to i iz Tuzle i sa tuzlarija. “Otvoren je regularni poziv za prijavu filmova za slu`beni program III Tuzla Film Festivala ju`noslavenog filma, koji }e se odr`ati od 10. do 14. septembra 2014. u Tuzli”. Poziv je otvoren za filmove u ~etiri kategorije: dugometra`ni, kratki igrani, dokumentarni i animirani film. Odli~an beogradski bend D`a ili bu u Sarajevu nije svirao dvadeset i tri godine. Pa je red da ih ugostimo... Konkretno, “priliku” }e im pru`iti organizatori iz Pro ROCK Cluba Johnny, u subotu 26. aprila, sa po~etkom u 21 sat. D`a ili bu u glavnom gradu BiH promovi{e svoj {esti studijski album Kukovo leto... I jo{ nekoliko prethodnih.
60

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ADNAN ŠARAN, frontmen grupe “Skroz” iz Sarajeva

Udarila “Vila” na...
Svoj novi sarajevski koncert grupa Skroz }e odr`ati u City Pubu, 24. aprila. Na tom nastupu }e, “usput”, promovisati i novu pjesmu, koja se zove Vila. Ta kompozicija je tre}i singl koji }e, pak, biti uvr{ten na njihov ~etvrti studijski album, a spot je re`irao Enes Zlatar Bure. Vila je pjesma koju je frontmen ovog benda Adnan [aran napisao jo{ 1996., kada je Skroz i po~eo aktivno djelovati na na{oj muzi~koj sceni. “Kad smo spremali pjesme za prvi album, Vila nije u{la u u`i izbor iz razloga {to tada nismo uspjeli da uskladimo aran`man sa muzikom i tekstom. Na akusti~noj gitari je zvu~ala puno bolje nego kad bi bend poku{ao da je odsvira. Vjerovatno je trebalo vremena da sazrijemo za ovu pjesmu i iskreno je iznesemo. Jako smo sretni da smo je ipak snimili i prezadovoljni smo kako danas Vila zu~i, a zasluge za to snosi svakako producent \ani Pervan”, posudili smo info od Agencije FENA, ~isto da se [aran ne bi ponavljao. Ako novi album grupe Skroz bude kao i prethodni, Regija, eto i nove muzi~ke radosti.
Foto: Mario Ili~i}

MILI TIRO, producent “12. Mostar Blues & Rock Festivala”
Foto: Mario Ili~i}

MILI TIRO
“Kao i prethodnih godina, bit }e organizovane i video projekcije, slu{aone i koncerti u mostarskim barovima”

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE, muzičar iz Tuzle

U politici je najmanje iskrenih ljudi
[ta se de{avalo izme|u kratkog filma Pismo i dokumentarnog filma Granica? Prvo je, dakle, bila pjesma i video spot za Pismo Milanu, u kojem smo nas dvojica obi{li strati{ta u BiH i u Hrvatskoj. Taj na{ put je izazvao brojne reakcije, negodovanja, ali i podr{ku. Na YouTube komentarima je zapo~eta prava mala rasprava, no ovaj put je to izgledalo nekako civilizovano i konstruktivno. Onda su nas, povodom toga, kontaktirali iz Mebius filma i rekli kako bi napravili filmi} o cijeloj toj pri~i. Tako smo onda Beogra|anin Milan Coli} i ja razgovarali o na{im iskustvima, strahovima i predrasudama o onom drugom, i kako smo uspjeli da to prevazi|emo. Nakon {to je taj kratki film prikazan dobili smo jo{ vi{e reakcija, ali ovaj put je podr{ka bila puno ve}a. Ljudi su nakon Pisma bolje razumjeli pjesmu, ali su i shvatili da je to na{a li~na pri~a, pa su se valjda prona{li u tome. E, tek sada smo kod filma Granica, koji je nastavak cijele pri~e. Rediteljica Ada Sokolovi} je sa ekipom obi{la dvije {kole, jednu u Sarajevu i drugu u Isto~nom Sarajevu, pustila im pjesmu i film Pismo, te snimala njihove reakcije i komentare. Meni, kao autoru pjesme, bilo je zanimljivo posmatrati cijeli taj put, od YouTube komentara, preko nekih rasprava, pa sve do tog dijaloga koji je uspostavljen u filmu. Ako jedna pjesma izazove tako ne{to, onda je to veliki uspjeh. A, {ta je to u Pismu bilo i {ta bi tek u Granici trebalo biti zanimljivo gledaocima? U Pismu smo imali moju odnosno Milanovu pri~u, dok u Granici mi uop{te nismo u prvom planu, nego srednjo{kolci koji pri~aju o svojim iskustvima i stavovima. Ispostavilo se da ima mnogo mladih ljudi koji razmi{ljaju sli~no kao i mi, no oni se uop{te ne vide i ne ~uju, jer medijima vi{e odgovaraju sva|e, prepucavanja i prijetnje. U ovoj dr`avi ima puno ljudi koji su spremni na iskreni dijalog, no na`alost takvih je najmanje u politici. Da li }e Granica “i}i” preko granice? Vjerujem da }e se poku{ati odr`ati {to vi{e premijera. Nakon toga }e biti i TV premijera, a onda }e film biti dostupan i na internetu.

Mostarski praznik bluesa i rocka
Pripreme za tradicionalni, 12. Mostar Blues & Rock Festival ulaze u zavr{ni dio. Odre|eni su datumi i zavr{eni pregovori sa izvo|a~ima, pa i ove godine mo`emo o~ekivati niz dobrih koncerata. “Praznik bluesa i rocka po~et }e u srijedu, 16. jula, a kao i prethodnih godina, bit }e organizovane video projekcije, slu{aone i koncerti u mostarskim barovima, u programu nazvanom Blues Corners. Dan poslije, nakon ceremonije otvaranja Festivala, na sceni Muzi~kog centra Pavarotti uvodni nastup izvest }e ameri~ki kantautor Keegan McInroe. Ovaj Teksa{anin }e, uz pratnju akusti~ne gitare, odsvirati svoje blues numere, ali i neke od najpoznatijih delta-blues standarda. Hercegova~ki band Vjeka & Electric Blues Project, ina~e grupa iskusnih svira~a predvo|ena poznatom mostarskom pjeva~icom i edukatoricom Vjekoslavom Raspudi}, odsvirat }e neke od najzna~ajnijih blues i rock klasika. Nosilac programa prve ve~eri je legendarni Coco Montoya. Ovaj ameri~ki gitarista je ve} na po~etku karijere svirao sa Albertom Collinsom, a slavu je stekao u instituciji bluesa zvanoj John Mayall & the Bluesbreakers. Radi se o ljevorukom gitaristi, koji koristi upsidedown polo`aj `ica, stil koji su proslavili Otis Rush i Albert Collins”, veli Mili Tiro, producent 12. Mostar Blues & Rock Festivala. E, ne}emo ba{ sve najaviti, tek smo u aprilu. Ipak, evo jo{ malo... “U petak, 18. jula, festivalska produkcija seli u prostor Sportskog centra Kantarevac, a ovu festivalsku ve~er }e otvoriti beogradski Texas Flood, grupa koja dugi niz godina njeguje blues-rock pravac, a posebno treba istaknuti njihove izvrsne gitarske dionice. Vlatko Stefanovski Trio nije potrebno posebno ni predstavljati... I bi}e to pravi uvod za koncert Erica Sardinasa, ameri~kog gitarskog virtuoza, koji na rezonator gitari svira slide stil, a poznat je i po tome {to na koncertima ~esto zapali gitaru, pa je tako tokom nastupa u Sydneyju zadobio i opekotine. Ovaj kontroverzni umjetnik gitaru je po~eo svirati u {estoj godini `ivota, i to kao ljevak, da bi se kasnije proslavio kao desnoruki gitarist koji nikoga ne ostavlja ravnodu{nim, pa je nastupao i na turnejama Steveja Vaija”, obja{njava Tiro. A, ima jo{ vremena do 12. Mostar Blues & Rock Festivala.

Foto: Mario Ili~i}

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

61

by DINO BAJRAMOVIC

VLADA DIVLJAN, beogradski muzičar: omšiju” ati k “U frižideru ne moram im
10. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Govedo. 11. Jeste li meteoropata? Da, sve vi{e.

Foto: Milutin Stoj~evi}

1. Jesu li u Beogradu i “danas devojke ljute”? Ljute, nego {ta su! I ne samo {to su ljute, ho}e i da udare!

2. Je li te`e svirati ili Najte`e je sinko ob pjevati? advoje, a jedna plat a...
ali 3. Da li ste kao mali sanj ga? ~e ne , da }ete biti direktor Jesam, zatvora.

eci: tine u izr m is a im o 12. Kolik o bra}a, kese na sm “Ako i je ” e? 13. Da li je nisu sestr . {utnja zlato? o Mnog ^esto.

14. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Kimono i haltere.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Odli~no. 5. [ta ne morate imati u fri`ideru? Kom{iju. 6. Da li vam je dra`i 1. maj ili 29. novembar? U, to je te{ko pitanje. Mila su mi oba, mada... Ipak 1. maj, tad je moj ro|endan, a i od druga Tita. 7. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Kozu.
8. [ta obavezno nosite na pla`u? ^eki}.

15. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bez sumnje, ru`an i glup!

16. Opi{ite Sr|ana Gojkovi}a Gileta u tri rije~i? Moj veliki prijatelj.

17. S kim biste voljeli otplesati tango? Naravno, s Giletom. 18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Miki Maus.

9. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Biljni apotekar ili dreser slonova, a mo`da i geolog avanturista.

19. Tange ili badi}? Tange, uvek, jako mi lepo stoje.

20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova vala, nisam ti ja od {kembeta. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? @ivi bili!
62
SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

KLIN ^ORBA

KAD ZAMIRI[E \UR\EVAK
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Zasad, stopa smrtnosti među kokuzima se još uvijek kreće u poželjnom pravcu, gledano iz perspektive Prvih, dakle, onih koji upravljaju našim životima. Zar nije sjajno što ovi gladnjakovići sami upadaju u smrtonosne zamke, a što ih, uz sve one stupice koji im je sistem podmetnuo, ubrzano prorjeđuje?

A

naliti~ari tvrde da u ovoj dr`avi svaki {esti stanovnik zaspi gladan. Naravno, takav i osvane, jer za njega ili nju novi dan gotovo nikad nije i nova nafaka. Pritom, statistike i brojke koje se vezuju za ljude redovno zamagljuju na{u percepciju stvarnosti, tome valjda i slu`e, pa se uglavnom ne sjetimo da je ta neka {estica u stvarnosti raspore|ena potpuno druga~ije nego {to je marketin{ka igrica u kojoj je svaki stoti kupac dobitnik ne~ega. Igre na sre}u i igre na nesre}u imaju potpuno razli~ita pravila. To, zapravo, zna~i da u jednoj {esto~lanoj porodici glad i neima{tina ne mori samo {estog nego svih {estoro; i djecu i bebe i oca i majku i trudnicu i bolesnog djeda... Koncentracija statisti~ki gladnih {estica ponekad je gusto na~i~kana u cijeloj jednoj mahali. Stoga valjda i imamo toponime kao Gladno Polje, Zloku}e, Gladu{a itd.

ovoj zemlji ni nakon sedmog februara nisu osvijestili silinu i potencijal tog ogromnog akumuliranog straha mase koju su doveli i ostavili na rubu egzistencije. Jednom, kad ta sila provali i posljednju branu, sve }e se pretvoriti u mulj. asad, stopa smrtnosti me|u kokuzima se jo{ uvijek kre}e u po`eljnom pravcu, gledano iz perspektive Prvih, dakle, onih koji upravljaju na{im `ivotima. Zar nije sjajno {to ovi gladnjakovi}i sami upadaju u smrtonosne zamke, a {to ih, uz sve one stupice koji im je sistem podmetnuo, ubrzano prorje|uje? Ovih dana su se u Sarajevu gra|ani potrovali ljupkom biljkom convallaria majalis iliti |ur|evak. Hajde da je jedna osoba pogrije{ila misle}i da je rije~ o ljekovitoj aromati~noj biljci srijemo{ pa da ka`emo: gre{ke se de{avaju. Zabrinjavaju}e je zapravo to {to su ~etiri osobe istovremeno na razli~itim mjestima posegnule za otrovnom biljkom. To ve} ukazuje na izostanak uro|enog opreza, odnosno da glad ne bira i ne koristi se razumom. Njoj (gladi) svaki je put i na~in da se dokopa hrane prihvatljiv. Da li smo ikad ~uli da se neki na{ bogatun otrovao gljivama ili la`nim srijemo{em? Ili da je nagazio na neku od bezbrojnih mina zasijanih po ovoj zemlji u poku{aju da pre`ivi beru}i gljive, borovnice, kupine, drva, staro `eljezo? Nismo. Za njih se jutrom pripremaju vitaminski kokteli, takozvane vitaminske bombe. Ako ih spopadne kakva bolest, o na{em }e se tro{ku na}i vrhunski ljekari, {to kod nas - {to diljem svijeta, koji }e ih dr`ati ne samo na `ivotu nego i na vlasti, po cijenu da sve vitalne odluke i zakoni ~ekaju njihovo izlje~enje. Njihov je potpis na odluci o socijalnim davanjima kudikamo vredniji od svih `ivota nepregledne mase gladnih koja obuhvata svakog ~etvrtog, petog i {estog stanovnika Bosne i Hercegovine. Zato je prava sre}a {to postoje otrovne gljive i trave, i mine naravno, kao i dovoljno nebodera s kojih se gladni, nesretni i bolesni mogu strmeknuti. Svakako je rije~ o masi malodu{nih koji u pravilu ne izlaze na izbore. Ko nema {ta izgubiti taj se vi{e ne nada ni da bi mogao ne{to dobiti ili promijeniti nabolje. Dakle, svaki {esti gra|anin ove dr`ave je u svakom pogledu izgubljen. Ostaju ovi ~etvrti i peti koji zasad podmuklo re`e na svakoga ko im poku{ava oteti kost oko koje su se zabavili.
63

Z

Z

adriglom i oko{talom dru{tvenopoliti~kom sistemu koji je kod nas na snazi u posljednje dvije decenije, ove su gladne {estice indirektna prijetnja. S njima apsolutno ne mo`ete ra~unati na uspostavu nadasve poeti~ne a istovremeno efikasne floskule javni red i mir pomo}u koje se dresira gra|anska poslu{nost. Gladni su redovito izvan kontrole dru{tveno prihvatljivih normi pona{anja jer njihova sloboda po~inje i zavr{ava na svijesti da nemaju {ta izgubiti. Oni svakodnevno naru{avaju re~eni red i mir burljaju}i po kontejnerima sa sme}em, {to u`asno uznemiruje slijede}i krug petica i ~etvorki, koje pomo}u raznih trikova jo{ nekako uspijevaju osigurati dva obroka dnevno. Ovi, pak, jedva diholje u strahu da bi mogli izgubiti i to - te se, koliko sutra, priklju~iti onim beznadnim Gladu{anima. Ti drugi, ti koji vje~ito drhte od straha da }e izgubiti to malo jada, oni su jo{ opasniji. Ba{ onako i onoliko koliko je opasniji pas kojem neko poku{ava oteti kost koju upravo glo|e od njegovog pregladnjelog pse}eg brata koji vi{e nema snage i volje za borbu. Svaki peti ili svaki ~etvrti gra|anin ove zemlje koji svakodnevno drhti na samoj granici gladi mogao bi, jer on se jo{ uvijek i tome nada, ne samo uznemiriti i unerediti ~itav ovaj be{}utni politi~ki sistem, nego ga i snagom vlastitog egzistencijalnog straha samljeti u historijski prah i pepeo. Mnogi politi~ki lideri u
24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]

CITROEN C ZERO: Vozilo budu}nosti!

O

voga puta pozornost }emo posvetiti gradskom elektri~nom modelu Citroen C Zero, ~ije performanse govore kako je francuski automobilski gigant uvijek korak ispred konkurencije. Najve}a brzina od 130 km na sat i autonomija od 150 kilometara dovoljne su za svakodnevna putovanja. Na podu su dvije papu~ice, ona od gasa i papu~ica ko~nice. Ukoliko `elite pokrenuti motor, nema prepoznatljivog brundanja motora, samo zvu~ni signal koji vas upozorava kako ste upravo upalili Citroen C Zero. In`enjeri iz Citroena osmislili su revolucionarni sustav koji dopunjuje baterije kada vozilo usporava. Tijekom usporavanja vozilo pretvara kineti~ku energiju vozila u energiju za napajanje baterija. Tako u samom vozilu postoje dva izvora energije, onaj iz akumulatora i drugi koji akumulira energiju tijekom vo`nje i nadopunjuje bateriju. Na instrument plo~i nalazi se pokaziva~ koji neprestano informira voza~a o potro{nji i stanju baterije, kako bi voza~ optimalnijim re`imom vo`nje mogao pre}i {to vi{e kilometara. Koliko smo daleko od “zapada” i koliko su daleko oti{le pojedine ~lanice EU-A govori i podatak da je Citroenu C Zero zbog iznimne {tedljivosti omogu}en besplatni parking u ve}ini europskih gradova.

Citroen C Zero je potpuno elektri~no vozilo, bez rezervnog benzinskog spremnika goriva. Voza~i koji se odlu~e za taj model automobila mogu zaboraviti na posjet benzinskim stanicama. Pokre}e ga elektromotor koji razvija 67 konjskih snaga, a napaja litij-ionska baterija zapremine 16 kWh. Ona je sasvim dovoljna da zadovolji potrebe motora, rashladnog ure|aja i sustava grijanja. Kada se baterija potpuno isprazni dovoljno je u blizini imati ku}nu uti~nicu od 220 Volta i spojiti kabel za napajanje, koji dolazi uz vozilo, i za devet sati Citoen C Zero spreman je za pokret. Ukoliko vam, ni to nije dovoljno, u dodatnoj opremi nalazi se 16 amperski kabel kojeg tako|er mo`ete spojiti s uti~nicom i tako skratiti punjenje baterija na samo {est sati. Unutra{njost kabine Citroena C Zero je simpati~na i ekonomi~na. Instrumenti su u skladu s vozilom, digitalni i precizni. Na sredi{njoj plo~i su pokaziva~ brzine, stanje pogonske ba-

terije i informacije putnog ra~unala. Iako se radi o gradskom vozilu, malih dimenzija Citroen C Zero ima prtlja`ni prostor zapremine 166 litara, uz mno{tvo pretinaca i prostora za odlaganje stvari. [to se gadgeta ti~e Citroen se i ovoga puta potrudio i ponudio Citroen e touch sustav koji je ugra|en u model C Zero. Najva`nije dvije usluge u sustavu su lokalizirani poziv za hitne slu~ajeve i lokalizirani poziv za asistenciju. U vozilu se nalazi integrirani modul koji u sebi ima GPS sustav i SIM karticu. Mogu}e je precizno lociranje vozila te otklanjanje pote{ko}a u najkra}em mogu}em vremenu. Tako|er u serijskom paketu opreme je i Bluetooth funkcija za be`i~no povezivanje ure|aja sa zaslonom automobila. Ciroen C Zero ima {est zra~nih jastuka, sustav elektronske stabilnosti vozila ESP, te sustave ABS i AFU koji uvelike poma`u prilikom ko~enja. Na zapadnom tr`i{tu Citroen C Zero stoji oko 56 tisu}a konvertibilnih maraka.

64

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful