You are on page 1of 66

Univerzitet u Sarajevu FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

Prof.dr. Elmedin Muratbegović

KRIMINOLOŠKA ANALITIKA
Hrestomatija

Sarajevo, 2014.

Univerzitet u Sarajevu Page | 2 FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

Prof.dr. Elmedin Muratbegović

KRIMINOLOŠKA ANALITIKA
Hrestomatija

Page | 3

PREDGOVOR

Poštovane kolege, Pred Vama je hrestomatski rukopis namijenjen isključivo studentima 1. ciklusa studija kriminologije za potrebe modula: Kriminološka analitika. Nadam se da će Vam ovi materijali biti dostatni za uspješno spremanje ispita iz pomenutog modula. S poštovanjem,

U konačnici bi se na taj način ostvarivala „politika zasnovana na činjenicama“ (eng. Tako bi primjerice potvrdan odgovor na pitanje da li kriminala ima manje u bolje osvijetljenim ulicama mogao pružiti činjeničnu osnovu da bolje ulično osvjetljenje zaista situacijski preventivno djeluje. naime. dakle. U svakom slučaju se zaključak ne bi trebao izvoditi bez konsultacije adekvatnih podataka. Neka tipična pitanja koja se postavljaju u kriminološkoj analitici su:        Koje lokacije su “aktualne” u pogledu auto krađa? Da li se više krade sa viših ili sa nižih spratova zgrada? Je li manje kriminala u bolje osvijetljenim ulicama? Jesu li kuće privlačnije za počinitelje kaznenih djela od zgrada? U koje doba godine se najviše krade? Je li jednaka vjerojatnoća da se postane žrtvom općenito ili pojedine vrste kriminala? Da li je policija adekvatno organizirana da se suprotstavi kriminalitetu? Kriminološka analitika u stanju je dati odgovor na pomenuta pitanja i pružiti validnu činjeničnu osnovu donosiocima odluka u kom pravcu reagirati i usmjeriti napore na rješavanje problema. a kolegij kriminološke analitike daje studentima priliku da spoje teoriju. a što (barem djelomice) pruža kolegij kriminološke analitike.1. Uvod U svakodnevnom životu često koristimo termin „analiza“. . nego i teorijskim znanjem i alatom za argumentiranu kritiku postojećeg znanja. Kriminološka analiza je nova tema u obrazovanju u kriminalistici. metode istraživanja i praksu. Bez takve činjenične osnove postupanje donosioca odluka bilo bi stihijsko i dezorganizirano. bili bi od koristi za donošenje odluka i relokaciju resursa. te bi iscprljivalo materijalne i kadrovske resurse. Isto tako je dakako moguća situacija da nema neke značajnije razlike u pogledu stanja krim inaliteta razmatrajući ga kroz prizmu geografske distribucije. razloži na sastavne dijelove. „analitika“. a ne politika zasnovana na impresijama i špekulacijama. ne bi polučilo željeni uspjeh. te bi služilo kao temelj policijskim zvaničnicima da aktivnosti policije usmjerava na dijelove grada koji su sa stanovišta prilike (koju pružaju slabije osvjetljeni dijelovi grada) u težoj poziciji. kriminologiji i sigurnosnim stud ijama. Studenti se. Posebice u oblasti izučavanja kriminaliteta pomenuti termini imaju naročit značaj. a da se ne bavimo podrobnije značenjem. jer Page | 4 je kriminalitet po svojoj naravi kompleksna pojava koja se može adekvatno spoznavati samo ako se raščlani. „analitičar“. Podaci koje prezentira analitika. evidence based policy). trebaju obučiti ne samo za vladanje stručnim vještinama.

podrazumijeva da postoji profesionaliziran dio neke organizacije (ili posebna organizacija) koji se poglavito ili isključivo bavi procesom analitike. Jedna od osnovnih stvari jest dakako distingviranje analitike kao procesa i organizacije i njezino definiranje. kriminalne psihologije. kao djelatnošću koju prakticiraju ljudi. kako bismo zaključili koja godina je „najopterećenija“ kriminalitetom. Iz navedenog se može zaključiti da je analitika proces koji se zasniva na analizi (raščlambi) i sintezi (ponovnom spajanju) nekog predmeta (najčešće misaonog). ali i sinteza neke pojave i njezinih dijelova. itd. Bitno je da analitika kao proces podrazumijeva da postoji dio društva koji provodi taj proces (i obrnuto). Pojam i vrste kriminološke analitike Page | 5 2. Kriminološka analitika je dio aplikativne kriminologije (kao naučne discipline kriminologije) 1 koja povezuje teoriju i praksu. iznenadnim krizama. elemente. moguće je da smisleno interpretiramo zabilježeno stanje kriminaliteta. njihov međusobni odnos. Kada t ako dobivene podatke dovedemo u vezu sa ekonomskim kretanjima u društvu. Moguće je. primjenom siste matske kombinacije raznih metoda. Tako se analitika može shvatiti kao analitičko-sintetički proces stjecanja nekog ciljno određenog saznanja o nekom predmetu užeg ili šireg obuhvatâ.2. analitička služba je organizacija (ili njezin dio) čiji je pretežan ili isključiv zadatak da stječe saznanja o nekom predmetu (ili više njih) kontinuiranim. naime. kriminalne fenomenologije. Iz navedenog se može zaključiti da je analitika i organizacija. 2008). itd. bavljenje analitikom. Mi.1. pak. npr.. Instrumentalno Simbolično Konceptualno Kriminološke spoznaje koje pruža aplikativna kriminologija djeluju instrumentalno ako se izravno koriste kao osnova za donošenje odluka. da razlažemo stanje kriminaliteta po vremenskim jedinicama (recimo. Pojam kriminološke analitike Na početku uvodnog dijela kratko smo naznačili da se sa terminom analitika veže niz drugih te rmina. utječe na praksu na sljedeći način (prema Stout. Yates & Williams. sistematskim proučavanjem određenih pojava i procesa (Termiz & Milosavljević. . aplikativne kriminologije. Istodobno. 3... Tako u policiji postoji odjeljenje analitike. raščlanjivanjem predmeta spoznajemo njegove osobine. a spajanjem ih dovodimo u neku smisaonu vezu. Aplikativna kriminologija. demografskim promjenama i sl. u pravosuđu odjel za pravosudnu upravu. Tako se kriminologija sasto ji od kriminalne etiologije. godinama). Neko kriminološko istraživanje. 2008): 1. 2. npr. sugerira da alternativni načini 1 Većina se nauka sastoji od većeg ili manjeg broja naučnih disciplina. Naime. Stoga je osnova analitike analiza.

u kom slučaju se donosioc odluka poziva na provedeno istraživanje tek da bi potkrijepio vlastitu odluku). „proučavati“ znači ispitivati. Tijekom vremena su se javljale različite definicije kriminološke analitike.uključujući i socijalno-demografske. prostorne i vremenske čimbenike kriminaliteta. pomaganje u istražiteljskom procesu. smanjenju kriminala i nereda. općeprihvaćenog sistema spoznaja (poput. Stoga se može reći da je kriminološka analitika akademska oblast (kriminološka disciplina) i oblast struke koja se koristi sistematskim istraživanjima da podržava rad policijskih i sl. ali i praktičari (ako se promatra kao organizacija). sprječavanju kriminala. Pojašnjenje svakog aspekta ove definicije pomaže da se jasnije sagledaju razni elementi kriminološke analitike. i/ili razmatrati informacije. 1994). analitičkih procesa usmjerenih na pružanje pravovremenih i relevantnih informacija u odnosu na kriminalitet kako bi se pomoglo operativnom i administrativnom osoblju u planiranju i raspoređivanju sredstava za prevenciju i suzbijanje kriminalnih djelatnosti.kako bi pomogli policiji u hvatanju počinitelja kaznenih djela. Kriminološke spoznaje mogu također samo potvrditi ono što je već u formi zvanične odluke realizirano ili čija realizacija traje. i evaluaciji učinjenog”. Takva odluka se zasnivala na procjenama donosioca odluka bez valjane činjenične osnove. kriminalističkih istraživanja. buka. sprječavanja kriminala i administrativnih usluga (budžetiranje i planiranje programa)" (Gottlieb. kriminološka analitika podržava mnoge policijske funkcije. U tom kontekstu. U tom slučaju Page | 6 aplikativna kriminologija djeluje simbolički (npr. ili da je popriličan dio kriminalnog ponašanja situacijskog karaktera). Ovakvi nalazi služe kao osnova stručnoj javnosti da u kaznenoj politici više pažnje posvete alternativnim načinima reagiranja na kriminalitet nego tradicionalnim. Arenberg & Singh. Tek je naknadno kriminološko istraživanje potvrdilo opravdanost takvog postupanja. . istraživati. pa zapravo djeluju neizravno. recimo konstatacije da je obitelj bitan faktor maloljetne delinkvencije. Središnje žarište kriminološke analitike je proučavanje kriminala i nereda (npr. žrtve ili mete kriminala (mete su neživi objekti. U tom slučaju kriminološke spoznaje di o su uvriježenog. organa i daje informacije različitim korisnicima. kao osnovni opći stavovi od kojih kreće neko naše mišljenje. kao i drugih pitanja kojima se bavi policija. Nešto drugačiju. druge sumnjive aktivnosti). Općenito. moguće je da neka kriminološka saznanja djeluju tek kao najšira osnova. planiranja i istraživanja kriminaliteta. i povećanju stope hvatanja počinitelja KD-a i rješavanja kaznenih slučajeva. nakon izvjesnog vremena. kao što su zgrade ili imovina). Jedna od najcitiranijih je sljedeća: "[Kriminološka analitika je] skup sistematskih. poput uporabe patrola. Kriminološkom analitikom se bave naučnici (ako se promatra kao dio aplikativne kriminologije). pažljivo pregledati. već je donesena odluka da se oformi posebno odjeljenje unutar kriminalističke policije koje bi se bavilo samo maloljetnom delinkvencijom. specijalnih pol.reagovanja na kriminalitet imaju veće preventivno djelovanje na buduće kriminalno ponašanje osuđenih osoba. problema i informacija vezanih za prirodu kaznenih događaja. operacija i taktičkih postrojbi. sažetiju definiciju iznosi Rachel Boba (2005): "Kriminološka analitika je sistematsko proučavanje kriminaliteta i problema nereda. kriminalce. prisustvo beskućnika ili ovisnika o drogama. Najzad. U opisanom slučaju kriminološke spoznaje djeluju konceptualno na donošenje odluka.

Podaci kojima se bavi kriminološka analitika su kvantitativne (numeričke) ili kvalitativne prirode. npr. i (b) kako se (ne)uspješno upravlja policijskim organizacijama. Na osnovu podataka koje pruža kriminološka analitika moguće je i preduprjeđivati (prevenirati) kriminalitet. metode krivičnog djela] jednog razbojništva pretražuje bazu podataka prethodnih razbojništva za slične slučajeve kako bi došao do indicija o mogućem počinitelju). planiranje . dan u sedmici.. a da su viši spratovi nebodera osobito pogođeni provalama. koji se oblik imovine najčešće otuđuje. obrazovanje)... Zasnovana na tim podacima.. npr. Stoga je prvi primarni cilj kriminološke analitike rješavanje konkretnih kaznenih djela hvatanjem počinitelja. Takva procjena se odnosi na dva glavna područja: (a) uspješnost programa i inicijativa za kontrolu i sprječavanje kriminala i nereda. sprječavanju kriminala. Page | 7 trajanju kriminalnih događaja. može ukazati da je problem krađe automobila jako prisutan i da se može očekivati njegova ekspanzija u narednom periodu. ali i doba dana. itd. učestalosti u odnosu na ukupan broj stanovnika. ali i o osobi nama tog područja i vremena. neki program smanje nja ili prevencije kriminaliteta podrazumijava da se ocijeni (evaluira) sa stanovišta uspješnosti onoga zbog čega je pokrenut. jer većina onoga čime se bavi analitika (makar je u organizacijskom smislu ne provodila p olicija) potiče iz policijskih evidencija i općenito njihova rada. prostornim (geografska distribucija kriminaliteta i problema nereda) i vremenskim (mjesečna. sugerirati da su sitniji predmeti od vrijednosti najčešća meta. te omogućava relokaciju fokusa nadležnih organa na aktua lne probleme. Kriminološka analitika pomaže u identifikaciji i analizi kriminala i nereda. itd. Kriteriji uspješnosti policijskog rada. naime. i sl.uglavnom sažima ciljeve kriminološke analitike. prevencija bi bila daleko uspješnija nego stihijsko postupanje koje bi se temeljilo na intuiciji donosioca odluka (moglo bi se. i evaluaciji učinjenog ". te kampanjom povećane opreznosti stanara bi se preveniralo neopaženo prisustvo sumnjivih lica u tim objektima). Bez policije ne bi bilo kriminološke analitike. analitičkih metoda. moguće koncipirati uspješnu kampanju prevencije imovinskog kriminaliteta ako se ne bi raspolagalo adekvatnim podacima koji bi ukazival i koje su mete ili žrtve najčešće. Konačni cilj kriminološke analitike je evaluacija učinjenog. Ne bi bilo. npr. Drugi primarni cilj policije je da smanji kriminal i nered. smanjenju kriminala i nereda. to analitika pruža nezamjenjivu osnovu za kvalitetnu evaluaciju. socijalni status. i to povezivanjem aktualnih predmeta sa onim koji su već okončani (npr.) karakteristikama kriminaliteta. religijska i etnička pripadnost. Prvi cilj kriminološke analitike je potpora policijskog rada. To može poslužiti donosiocima odluka da usredsrede aktivnosti nadležnih organa na pomenuti problem. Analiza. Završni dio gore navedene definicije-"kako bi pomogli policiji u hvatanju počinitel ja kaznenih djela. kvartalna ili godišnja distribucija kriminaliteta i problema nereda. Tako se prikupljaju podaci o količini kriminaliteta (broju KD -a) zabilježenom na nekom prostoru i vremenu. dob. itd. nego ona uključuje primjenu društveno-znanstvenih postupaka prikupljanja podataka. te statističkih tehnika. kriminalistički istražitelj na temelju posebnog modus operandi [tj. odnosima između pojedinih geografskih cjelina. Kako. Analitika se bavi sociodemografskim (spol.Kriminološka analitika nije slučajan ili anegdotalan pristup kriminalitetu.

Shematski se izloženo može prikazati na sljedeći način: Page | 8 . redizajniranje područja nadležnosti policijskih uprava i sl. se u idealnom slučaju treba temeljiti na objektivnim podacima koje pruža kriminološka analitika.kadrova. a ne na intuiciji ili subjektivnosti u nekom drugom smislu.

2. Page | 9 Shematski se taj proces može prikazati na sljedeći način: . analize podataka. sređivanja podataka.2. Poseban se dio odnosi na povratne informacije koje o procesu analitike pružaju njihovi korisnici. i njihove diseminacije. Proces kriminološke analitike Generalno se proces kriminološke analitike sastoji od četiri faze: prikupljanja podataka.

učesnici se obično ne odnose neprijateljski jedan prema drugom. ili razmjenjene sa drugom osobom iz snaga za sprovođenje zakona. Prikupljanje podataka Prvi korak u analizi procesa kriminala je prikupljanje podataka. kao sto su kabinet s kartotekom ili komp juterska banka podataka. od žrtve ili osumnjičene osobe i njegove okoline. Slobodni izvori: sastavljanje informacija koje su već prikupile vladine agencije i druge institucije. poput: Povjerljivi informanti: pojedinci sa direktnim pristupom informacijama o ilegalnim aktivnostima ili sistemima koji daju ove informacije agencijama za sprovođenje zakona.2. uključujući javne spise. Ispitivanje: lično intervjuisanju sa iznimkom da stanje neprijateljskog odnosa može postojati između učesnika. prikuplja nemajući u vidu kasniju analizu tih podataka. Lična prismotra: lično diskretno motrenje i zapisivanje aktivnosti. Prikupljanje podataka je usmjereno. ali neformalnog dijaloga. Kompjuterska tehnologija: postoje mnogobrojne metode dobijanja informacija iz kompjuterskih izvora. iz svih mogućih izvora. To je jednostavno njihova dužnost po zakonskim i drugim propisima. . a taj je korak tijesno vezan uz pohranu Page | 10 podataka. e-mail i web stranice su samo neke od njih. Intervjui: informacije dobijene putem korištenja planiranog. Ovaj korak se odvija van kontrole krim inološkog analitičara. Zakonski instrumenti: upotreba instrumenata kao sto su nalozi za pretres i sudski pozivi da bi se prikupile informacije od zastićenih izvora ili ne ko-operativnih subjekata. Tajne operacije: namjerno i planirano postavljanje osoblja (nije nužno da budu snage zakona) unutar nezakonitog sistema u svrhu sticanja specifičnih elemenata in formacija vezanih za sistem. Fizički dokazni materijal: informacije o fizičkim uslovima dobijenim sa mjesta zločina. npr. kao što su novine.3. Otvorene reference: naučna dokumentacija i drugi referentni materijali. Veći dio podataka policija. agencije i/ili profesije. Internet. Tehnička prismotra: diskretno motrenje i zapisivanje aktivnosti putem upotrebe tehničkih ur eđaja. Podaci za kriminološku analitiku mogu biti prikupljani iz mnoštva izvora. Interna razmjena: informacije dobijene od. Regionalne obavještajne mreže: agencije koje olakšavaju razmjenu informacija i pružaju određene usluge podrške unutar određenog područja. Pohranjivanje informacija i povratni sistemi: podaci koji su već prikupljeni i pohranjeni u spr emište informacija (baze). Prethodna istraga: ranije izvedeni zaključci iz prethodnog prikupljanja i analize povezanih kriminalnih aktivnosti organizacija ili pojedinaca. koncentrirano skupljanje informacija preko javnih i tajnih sredstava. kratak brifing: formalni sastanak ‘pitanje-odgovor’ između članova iste jedinice.

pored toga. provjera ima li pogrešaka u logici bilježenja podataka]). provjerava se određeni skup podataka da li raspolaže svim podacima] i logič ki [npr. Iako referira na više zadaća. 4. i sl. podaci moraju biti arhivirani i dostupni za analize). 5. Stvaranje nove varijable: proces rekodiranja ili računanja nove varijable iz postojećih varijabli za učinkovitiju analizu (npr. . trebaju i kontrolirati (najčešće tehnički [npr. 2. Podaci moraju biti dovoljno dugo dostupni kako bi bilo moguće provesti analize (ako se žele analizirati višegodišnji trendovi kriminaliteta.Proces prikupljanja podataka zahtijeva sljedeće: 1. ne 6 mjeseci nakon opažanja). najčešće sređivanje podataka obuhvata: 1. Podaci moraju biti prikupljeni pravodobno (npr. Podaci moraju biti dostupni u “sirovom obliku” da se pretražuju i pohranjuju (analitičar bi bio značajno ograničen u svom radu kada bi raspolagao samo sa standardiziranim ili sumiranim podacima. Jasno je da m etodologija prikupljanja tih podataka. Podaci moraju biti prikupljeni precizno i dosljedno (ne smije biti varijacija u metodologiji bilježenja ili kvalifikacije pojedinih delikata). većina podataka koji se koriste za kriminološku analitiku se prikupljaju u svrhu drugačiju od analize (najčešće jer je to opis posla onoga koji vrši bilježenje podataka). 2. Samo prikupljati podatke prikladne za kriminološku analitiku (analitiku interesiraju samo podaci koji Page | 11 imaju smisla za analizu kriminaliteta i srodnih pojava. a ne pristupom pojedinačnom dosjeu kojega bi mogao pregledati i kombinirati sa drugim predmetima). Čišćenje: proces ispravljanja pogrešaka i nedosljednosti u podacima Geokodiranje: postupak dovođenja kriminološke analitike u vezu sa geografskim podacima tako da oni mogu biti prostorno analizirani 3.4.. kategorije kaznenih djela konstruirane iz postojećih kategorija [spajaju se svi podaci koji se odnose na imovinski kriminalitet. njihovog evidentiranja. iako se u bazi prikazuju samo za pojedina kaznena djela]). 3. Sređivanje podataka Kako je naznačeno. a ne irelevantni). ne odgovara nužno onome što kriminološki analitičar namjerava uraditi sa tim podacima. 2. Podaci se.

2. do studenata. čak i telefonske pozive. Analitičari mogu primati povratne informacije o kvaliteti pojedinih analiza i izvješća. medija. Analiza podupire prevenciju. ili o korisnosti njihove analize za donošenje odluka. Analiza podataka Ovo je ključna faza kriminološke analitike i zapravo se može smatrati analitikom u užem smislu. internet dokumenta. napore na izvršenju ili prevenciji kriminaliteta) i praksu analize kriminaliteta (npr. Metode distribucije rezultata kriminološke analitike uključuju različita izvješća. Povratne informacije iz uporabe proizvoda iz analize mogu pomoći u daljnjem unaprjeđenju procesa.5. . kopiranje uspješnih metoda prikupljanja podataka i analitičkih tehnika). razbojništvo i provalna krađa.. što je cilj svake društvene znanosti. kao i doprinijeti općem znanju o kriminalu i drugim policijskim pitanja vezanim za kriminalitet (npr.. Takvi rezultati mogu obavijestiti policijsku praksu (npr.7. nego se širenjem rezultata analize kriminaliteta od brojnih policijskih agencija s vremenom može početi formiranje sume spoznaja o kriminaliteta. Povratne informacije Nakon diseminacije rezultata svojih analiza. o prirodi analiziranih podataka.e-poštu.6. naučnika. prije predstavljanja rezultata analize) i treba prenijeti samo najnužnije informacije (velik dio rada analize kriminaliteta uključuje postupke koji nisu interesantni ili ih ne treba [npr. Njihov korisnik može biti različit: od kriminalističkih istražitelja i policijskog menadžmenta.. analitičar kriminaliteta treba diseminirati (distribu irati) podatke. imali malu vrijednost kada bi ostali samo na toj razini.2. naime. analitičari kriminaliteta primaju povratne inform acije od pojedinaca kojima su te obavijesti dostavile. Analiza podataka o kriminalitetu je “sinteza policijskih i drugih relevantnih podataka kako bi se identificirali i Page | 12 interpretirali obrasci i trendovi kriminaliteta i informirala policija i pravosudni organi” (John & Maguire. 2. analitičar će možda morati pojasniti definicije različitih vrsta kaznenih djela -npr. prezentacije. Prikupljeni i sređeni podaci bi. priroda prostitucije u ruralnim područja). Diseminacija podataka Nakon što je proces analize podataka završen. Oni se trebaju raščlaniti i dovesti u međusobnu vezu. 2007). To ne znači da je jedan izvještaj o je dnom zločinu dostatan da stvori svo znanje o određenoj temi. kako bi se utvrdile pravilnosti u stanju i kretanju kriminaliteta kao pojedinačne ili masovne pojave. represiju i istraživanje kriminala osiguravajući policiji podatke koji omogućuju fokusiranje (prioritizaciju) u njezinom radu. i sl.. radi tajnovitosti] prenijeti korisnicima). mape. drugih analitičara. ako se podacu prezentiraju građanima. Prilikom prezentacije rezultata treba imati na umu dvije bitne stvari: prezentacije treba prilagoditi spoznajama određene publike (na primjer.

te promatranja sa sudjelovanjem. ilegalne aktivnosti. načina i zvršenja. Obično se razlikuju pet vrsta analitike kriminaliteta.2.10. . Kriminološka analiza se provodi u okviru policijskih odjela. i sl. Ponovno je cilj identifikacija i hvatanje počintelja. financijske / porezne informacije. vremena. Vrste kriminološke analitike Izraz analiza kriminaliteta odnosi se na opći pojam i za disci plinu unutar policijske znanosti. opsegu.) kako bi zaključili neke stvari o počiniteljima. imaju neku vezu sa lokacijom.Administrativna analitika 2. Te mreže su obično vezane uz organizirani kriminal.Taktička analitika 4. Velik dio podataka korištenih u kriminološke analize je prikupila policija kroz tajne izvore. doušnike. prostituciju. motivacije. Analitičari koriste elemente tih krivičnih djela (poput mjesta izvršenja. prisluškivanja. droge.9.).Strategijska analitika 5. Vrsta istražne analitike je i geografsko profiliranje. ona može uključiti telefonske razgovore. 2. Obavještajna analitika Svrha kriminološke analize je otkrivanje mreže počinitelja i kriminalne djelatnosti. prirodi podataka i tehnikama analize. f inancijske prijevare. poput praćenja.Istražna analitika ili profiliranje 3. Analizirajući te podatke. odnosno ovih kriminalnih aktivnosti i fokusira se na veze među licima i među organizac ijama. Istražna analitika ili profiliranje Primarna svrha istražne analitike je da pomogne kriminalističkim istražiteljima identifi cirati osumnjičene i fokusirati istragu na njih na temelju osobnih karakteristika vjerojatnih prijestupnika. identificirati odnose i područja za daljnje istraživanje. prioritizirati ih.8. mjesto zločina koje je haotično. a žrtva izmasakrirana ukazuje na bitno drugačijeg počinitelja nego u slučaju da je mjesto očišćeno i tragovi izbrisani. kriminološki analitičari nastoje povezati informacije.Obavještajna analitika 2. rade. koje se bavi geografskim lokacijama vjerojatnih počinitelja krivičnih djela (gdje žive. Ova se vrsta analize bavi konstruiranjem profila počintelja koji su počinili teška krivična djela. i sl. Vrsta informacija pregledanih nije ograničena samo na informacije o krivičnim djelima. Primjerice. informacije o putovanju. poput osobina ličnosti. te porodične i poslovne odnose onih o kojima se prikupljaju p odaci. društvenih i radnih navika. objekta napada. kao i za pomoć policiji u uhićenju tih počinitelja. uključenim u konspirativne. Ova disciplina se može dalje podijeliti na vrste analiza koje se razlikuju u svrsi. To su: Page | 13 1.

umjesto s kvalitativnim podacima kao što su narativni opisi incidenata. kao što su način i mjesto ulaska na mjesto počinjenja djela. pa i desetke hiljada predmeta. političkih i praktičnih analiza. i ekoloških karakteristika koje utječu na prilike i same incidente kako bi se procijenila učinkovitost policijskog rada. te razrješavanju djela. vrijeme. podaci koji se koriste su uglavnom kvantitativni. usmjeravanju istraživanja i identifikaciji osumnjičenih. Administrativna analitika Svrha administrativne analitike je da upozna policijski i/ili politički menadžment. vr ućih tačaka. Nalazi mogu koristiti za drugačiju organizaciju policijskog rada ili fokusiranje na pojedine oblike kriminaliteta i sl. zakonitosti) (b) identifikaciju potencijalnih osumnjičenih za zločine. Page | 14 Taktička kriminološka analitika se fokusira na nedavne zločine i na temelju konkretne inform acije o metodama izvršenja krivičnih djela. 2. Razlikuje se od taktičke i strategijske kriminološke analitike prema tomu što se bavi prezentacijom nalaza. kako bi se ustanovile smjernice rada i evaluirala postupanja policije i njihove organizacijske procedure. Pošto su pre dmet strategijske analitike dugoročni obrasci kriminaliteta. i (c) povezivanje riješenih sa aktualnim slučajevima i na taj način pomoć u rasvjetljavanju predmeta. lokacia i vrsta incidenta.kada. ponašanje osumnjičenog. i (b) procjena postupanja policije u odnosu na probleme i organizacijske postupke policijskih agencija. koje uključuju inform acije o karakteristikama kaznenih djela. te pravnih. ponovljene viktimizacije.12. Analitičari se na ovoj razini analize bave varijablama kao što su datum. tako se i vrsta i količina podataka odabranih za prezentaciju također razlikuje. Istraživanje problema može uključivati analizu stope kriminala. Dva osnovna cilja strategijske analitike su: (a) pomoć u identifikaciji i istraživanju dugoročnih problema kriminaliteta.i gdje je došlo do aktivnosti koje će pomoći u razumijevanju tijeka djela. tip žrtve. prije negoli samim i straživanjem ili provođenjem analiza. Taktička analitika Taktička kriminološka analitika je proučavanje nedavnih incidenata i potencijalne kriminalne akti vnosti kroz ispitivanje dimenzija kao što su kako. Taktička kriminološka analitika ima tri cilja: (a) poveziva nje kaznenih djela i tako prepoznavanje pravilnosti (tendencija.11. . Analizirani podaci dolaze iz formalnih policijskih izvješća. kao i građane o rezultatima kriminoloških istraživanja. Strategijska analitika Strategijska analitika je proučavanje kriminala i ostalih problema vezanih uz rad policije.13.2. U strategijskoj analitici se koriste različite statističke metode za uvid i manipulaciju sa elektroničkim bazama podataka koji sadrže stotine. kao i datum. hiljade. kao i pojedinaca i vozila uključenih u počinjenje djela pomaže identif ikaciji i hvatanju počinitelja. lokaciju i tip lokacije gdje se zločin d esio. vrijeme. 2. Kao što se publika za analizu kriminaliteta razlikuje od jedne do druge situacije i povoda. vrstu korištenog oružja.

godine. . a koju je brzo prihvatio velik broj drugih policijskih uprava. Profesija kriminološkog analitičara Iako prve evidencije broja stanovnika i veličine zemlje potiču još od XI stoljeća i vladavine kralja Wi lliama. je osnovan detektivski ured kojemu je dato u zadatak da identificira zakonitosti u manifestiranju kriminaliteta kako bi se rasvjetljavala krivična djela. 1825. a administrativna na m enadžment i javnost. Suradnik Vollmera.). Wilson definira analizu kriminaliteta kao proces identifikacije trendova i zakonitosti kriminaliteta putem statističke analize podataka i pregleda stvarnih izvješća o krivičnim djelima. Uporaba interneta za prezentaciju stanja o kriminalitetu i napora na njegovom suzbijanju je primjer administrativne analitike. 1979 je znanstvenik o policiji. u New Yorku je uveden Compstat. U Sjedinjenim Državama. je osnovana Međunarodna udruga analitičara kriminaliteta (IACA). Page | 15 2. Već 1842. prvi je u knjizi „Rukovođenje policijom“ iz 1963. O.Taktička i strategijska analitika je usmjerena na operativne radnike. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća je u Sjedinjenim Državama svijest o značaju i mogućnosti uporabe analize kriminaliteta pojačano porasla. u Francuskoj i 1828. uveo pojam “Rad policije usmjeren na probleme” (Problem -oriented policing [POP]). U kasnijem i zdanju knjige. Sve to je utjecalo na svijest o upotrebi analize kriminaliteta i njezinom značaju i integriranosti u svakodnevni policijski rad. itd. strategija policijskog rada koja se temelji na podacima i mapiranju (kartografiji) kriminaliteta. 2005). bilo da se radi o operativnoj (mikro).14. Wilson. iako je i ranije bila prisutna praksa koja se nije tako nazivala. te ocjene o funkcijama analize kriminala pokazuju d a je policija počela da pri mjenjuje savjete Vollmera i Wilsona o formaliziranju analitike kriminaliteta. izvješća kako bi se uočile pravilnosti u manifestiranju kriminaliteta ili prikladnosti reagovanja policijske organizacije na kriminalne incidente. Prve su kriminalne statistike objavljene 1820. ali kriminološka analitika ide dalje od prikupljanja i prezentacije sirovih podataka i nastoji da podatke o kriminalitetu poveže kako bi se uočile zakonitosti i utjecalo na kvalitetnije donošenje odluka. Sem toga. bilo strategijskoj (makro) razini. pa treba navesti par događaja značajnih za etabliranje krim inološke analitike kao dijela naučnogi stručnog angažmana. sistematsko praćenje stanja kriminaliteta veže se za imena Michela Guerrya i Adoplha Quetele ta. osnovano prvo udruženje u Koloradu. godine upotrijebio termin “analiza kriminaliteta”. Hermann Goldstein. u 1994. Ova su praćenja stanja kriminaliteta i danas nezaobilazan dio statistike jedne ze mlje. a 1991. Počeci kriminološke analitike (u užem smislu) se vežu za prvu polovinu XIX st. publikacije iz 1970 -ih o tehnikama analize kriminaliteta. praktičari krim inološke analitike su se počeli udruživati početkom osamdesetih godina. godine u Engleskoj i Walesu. W. u New Yorku (Ignjatović. kako bi označio rad policije koji pomiče fokus policije iz administrativnih i političkih pitanja kako bi dao n aglasak na rješavanju kriminala i problema nereda. K onačno. formiranje patrolnih područja na osnovu podataka o opterećenosti kriminalitetom. pa je već 1982. i osnivanje metropol itanske policije u Engleskoj 1829. pregledanje pol. poznati kriminalist August Vollmer proklamirao je i podržavao rad p olicije koji se temeljio na podacima (mapiranje mjesta zločina pomoću markera [čioda]. Kao rezultat toga.

Idealna situacija kada bi analitičar imao iskustvo u službi u kojoj obavlja poslove analitike i akademsko zvanje. Istražni proces je mnogo brži i njegovi rezultati vildjiviji od procesa rješavanja problema). a rijetko o strategijskoj. Pored navedenih kvalifikacija (svojstvo policijskog službenika i akademska naobrazba). no pozicija u analitici je upitna sa stanovišta napredovanja u službi. Iako danas postoje naznake o š irokom korištenju analitike kriminaliteta. Oni često ne poznaju formalnu metodologiju istraživanja. pošto se još uvijek razvija. a obično mišljenja ljudi odražavaju njihova vlastita iskustva.  Su vještine konzumenata i autora analitičkih rezultata ograničene (mnogi analitičari su dugo vr emena bili ili su službenici ili su radili u provedbi zakona. mnoge policijske agencije. dobar je pokazatelj o tome kakav zaista profil analitičar treba da ima. a kriminološki analitičar sa akademskom na obrazbom će vjerojatno smatrati da bi svi analitičari kriminaliteta trebali imati takav profil. Većina srednjih do velikih policijskih agencija u SAD -u. imaju razvijenu analitiku kriminaliteta: specijalno za potrebe analize.Danas je kriminološka analitika priznata kao važna i za praksu i za znanost o policiji. Isto tako. Nije vjerojatno da će jedna osoba imati sve ove kvalifikacije na početku karijere. posebno one manje. ali rijetko pruža mogućnost napredovanja. policijske službenike ili posebno obučene Page | 16 analitičare civile.  Je postupanje policije uglavnom reaktivno i ograničeno vremenom (provedba zakona podrazum ijeva tradicionalno reagiranje nakon što se nešto desi i zahtijeva brzu reakciju [hvatanje počinitelja i ra svjetljavanje djela]. Naime. Tendencija je da se sve više zapošljavaju analitičari iz građanstva. posebno spoznaje iz statistike. ili statističke analize koje bi im omogućile provođenje prodornijih i učinkovitijih analiza. Iako je ovo pojednostavljenja. Nasuprot tome. Mišljenja se ponešto razlikuju o tome što čini "dobrog" analitičara kriminaliteta. te tu može biti manje znanja ili potpore koncepta jedn ostavno jer rezultati nisu odmah vidljivi). rad policije usmjeren na probleme [kojim se bavi strategijska analitika] je noviji koncept za primjenu zakona. kako bi provodili barem jedan oblik analize kriminaliteta. Stoga se. neki tvrde da kriminološki analit ičar treba da bude dobar računalni stručnjak. Razlozi se mogu tražiti u činjenici da:  Je policija najveći “konzument” analitičkih rezultata (provođenje istražnih analiza donosi više priznanja i podrške za analizu kriminaliteta i i mapiranje iz redova policijskih službenika i m enadžmenta. i dalje su skeptične o korisnosti analitike kriminaliteta. pa je analitičar prinuđen ili da traži premještaj u drugu organ izaciju ili da mijenja poziciju unutar postojeće organizacije. Tako. kriminološki analitičar koji je policajac je vjerojatnije da će držati da analitičari kriminaliteta trebaju biti policajac. ipak se uglavnom radi o taktičkoj analizi. a druge bi tek trebali sticati tijekom vremena. Grafik pokazuje o dnos tih specifičnih sposobnosti. posebno u ophodnji i istragama. konzumenti analitičkih produkata ne poznaju statističke metode i alatke. evaluaciju programa. oni zapošljavaju osobe. ukoliko se pozicija analitičara želi etablirati kao . međutim. Međutim. nego on ili ona može imati određene sklonosti ili prednosti u jednom od tih područja. posao kriminološkog analitičara je dobar za p očetak karijere. pa im rezultati djeluju prije zbunj ujuće nego što im pomažu).

ne u svakoj agenciji) nekoliko pozicija koje se vežu za posao analitičara. politologiji.čvrst element u nomenklaturi zanimanja. a očekuje se i da provodi više napredne analize. sociologiji. Page | 17 To su ponajprije pripravnici i volonteri. iskusni analitičar kriminala ima više odgovornosti. politologije. generalne vještine i znanja). Kad policijska agencija ima višestruke pozicije razine analize kriminala. jedna od tih razina je analitičar kriminaliteta na početnoj razini (eng. Volonteri su ljudi koji rade za policijske uprave bez plaća. To je osoba zadužena za administrativnu podršku. u kojima postoji (ali. To je pozicija koju obično obavlja neko ko je tajnik ili pojedinac koji tek počinje u struci ana lize kriminaliteta. entry-level analyst). kriminologiji. ili na polju koje uključuje statistiku i metodologiju naučnog istraživanja. dakako. Iskusni analitičar kriminaliteta može biti dio strukture kriminalističko (kriminološko) analitičkog o djela u policiji ili može biti samostalni praktičar u analizi kriminaliteta (dakako. kreira jednostavne standardizirane izvještaje. sociologije. te 1 godinu analitičkog iskustva. Pripravnici su dodiplomski ili poslijediplomski studenti koji rade u policijskoj postaji za dobivanje praktičnog iskustva i univerzitetske bodove.. unos p odataka. posebna pozornost skreće policijskom menadžmentu ka pr epoznavanju pozicije kriminološkog analitičara. Analitičar u tom položaju obično poduzima relativno rutinske analize kriminala. te obavlja ostale admini strativne zadaće. a ne „generalizatore“ (tj. iako ne nužno iskustva u analizi kriminaliteta (magisterij se često doži vljava kao ekvivalent jedne godine radnog iskustva). Položaj iskusnih analitičara kriminala zahtijeva minimalno zvanje bakaleurata iz kaznenog prava. te godine iskustva u analizi kriminala. jer je vjerjatno da je on ili ona biti nov na tom polju polja i ima ograničeno iskustvo. te postoji tendencija da se radi uglavnom o studentima ili umirovljenicima. Tako je moguće govoriti o taktičkom analitičaru kriminaliteta (koji je specijaliziran samo za provđenje taktičke analize). . koji imaju netipične. Agencija sa relativno velikim kriminalističko (kriminološko) analitičkim odjelom može prefe rirati da se zaposli analitičar kriminala koji su stručnjaci (tj. i drugih srodnih polja koje uključuju statistike i metodologiju naučnog istraživanja. Pri pravnički staž često može poslužiti kao uvertira za buduće zaposlenje u odnosnoj agenciji. ova pozicija zahtijeva dodiplomski akadem ski stupanj u kriminalistici. itd. Tipično. U usporedbi s razinom analitičara kriminaliteta na ulaznoj razini. čuva dosijee. Druga vrsta pozicije koja se veže za rad analitičara je asistent/tehničar u analizi kriminaliteta. Specijalizirani analitičar kriminaliteta je analitičar koji je angažiran za obavljanje određe ne vrste analize kriminaliteta. pro blemski analitičar kriminaliteta. izrađuje kopije. koji imaju svoj individualni skup specijaliziranih vještina i znanja). U tom smislu valja spomenuti rješenja iz Sjedinjenih Država. koji se tradicionalno koriste za podršku i/ili poboljšanje resursa i produktivnost analize kriminaliteta. u policiji). što uključuje (ali se ne ograničava na) javljanje na telefon.

te 2 godine u analizi kriminaliteta i jednu godinu rukovodnog iskustva. koja će voditi razvoj kriminalističko (kriminološko) analitičkog odjela. ili sa stanci koji se bave istragama). i sl. sociologiji. Page | 18 Tipično.Supervizor analize kriminaliteta je osoba koja predstavlja interese kriminalističko (kriminološkog) analitičkog odjela na visokoj razini organizacijskih sastanaka (kao što su sastanci rukovodnog osoblja. ili drugim srodnim oblastima analize kriminaliteta. politologiji. ova pozicija zahtijeva magistra znanosti u kaznenim znanostima. .

kriminološki analitičari i informatička tehnologija su nerazdvojivo povezani s ciljem da se računari koristi na najbolji način. Proširivanje našeg razumijevanja porijekla obavještajnog rada i analize pomaže nam da razumijemo oboje. djela. gdje smo sada i kako/zašto smo stigli do ove tačke. praktično razvija. Ovo pravilo je prihvaćeno u svim poljima. ili kriminalističkom obavještajnom radu.U cilju postizanja prednosti ispred protivnika imperativno je imati podatke. obavještajnog rada i analize kao procesa i profesije jesu korištenje i vježba. sada imaju istaknut broj krim. a za agencije koje provode zakon je bilo važno da budu sposobne da se prilagode njihovim metodama. kriminološki analitičari obezbijedili su strandardizirane fleksibilne protivmjere koje su bile limitirane jedino spospobnošću i imaginacijom krim. uvijek egzaktno ista. novu tehniku.3. Koncept prikupljanja i korištenja informacija za pomoć u donošenju odluka predstavlja strukturalni put u nešto novo. Jedan od njih je 'Anacapa science program' (naučni Anakapa program) koji je obezbijedio osnove za obuku u određenim tehnikama krim obavještajnih analiza.h. svaki novi dio rada traži svjež pristup. njegovih namjera i sposobnosti. upošljavanje skupljača informacija (informanata) za osnovne vojne podatke je bio opći trend. Današnja krim kriminološka analiza ima svoju genezu u Sjevernoj Americi. vijeku p. tačke informacije u sklopu mnogo drugih stvari. organizacijskim potrebama ka n ovim/višim nivoima analitičkih sposobnosti.60-tih godina prošlog vijeka. rekonstrukcijom slijeda pojedinačnih krim. Nadalje. obavještajnih analitičara. nove sposobnosti. Postojeće i nove tehnike su stalno razvijane kako je zahtijevao stepen istrage i projekt na kojem se mogu primjeniti. Od prvog izdanja do sadašnjih vodića u 1995. Krim kriminološka analiza je od agencija koje provode zakon. Kako su se kriminalci premještali u različita područja kriminala. To nam također proširuje saznanje kako se kriminološka analiza kontinuirano mijenja. ovo je proces koji je uvijek postojao. Sun Tzu. poslovnim. Krim. konstatno u razvoju i napredovanju.kriminološke analize je bila puno više istražena i krim analiza je postala često korištena metoda u pravljenju-organizaciji policijskih snaga. Krim kriminološki analitičari koristili su uniformnu tehniku fokusiranu na razvoju i hipotezama. Page | 19 . Konstanta za obavještajnog analitičara je da nema dvije dužnosti ili projekta. Mnogo je primjera kroz istoriju vojske. Posmatranjem historijske pozadine ('korijeni'). Mnogi raniji primjeri su dokumentovani u Bibliji. tokom posljednjih tridesetak godina prihvaćena kao uspješni alat za podršku u borbi protiv kriminala. obavještajne tehnike. Etiologija kriminološke analitike Znanje (općenito) parira snazi. U zaključcima ovog izvještaja je stajalo da su zakonske mjere (prisile) neefektivne da se suprotstave organizovanom kriminalu. Međunarodna organizacija. metodologija izrasla iz ovog procesa je u osnovi uključila direktan kontakt između informanta (skupljača informacija) i klienta / donosioca odluka. prepoznavanjem serija povezanih kriminala.U 1990 tim strateška forma krim. obavještajnih analitičara među svojim personalom. Napisao ga je u 5. Današnji krim. religije i društva gdje su «vođe» aktivno zaduživale pojedince da šire probne informacije na skupovima i onda bazirali svoje odluke na tako prikupljenim informacijama. umjetnost strategije». Od ovih ranih početaka kroz istoriju do sadašnjih vremena. razvile su se mnoge krim. a isti tekst je bio slavan po svojoj sposobnosti u vojnim kampanjama čiji je uspjeh prvenstveno baziran na efektima skupljenih informacija (informanata) i odlukama donesenim na bazi obavještajnog rada. godini uloga i položaj krim kriminološke analize u globalnim snagama zakona se fundamentalno izmijenila. kao kada je Gospod rekao Mojsiju da pošalje vođe dvanaest plemena da ispitaju zemlju Cannan radi prikupljanja informacija kako bi procjenili snagu i mogućnosti neprijatelja. kao EUROPOL i Međunarodni tribunal za ratne zločine. (mecena-gospodara rata). Kao rezultat. tehnologiji. koji je i sada. Šta više.analitičara postajale sofsticiranije. Operativna analiza je bila istražena i obebjeđivala je da bude efektivan alat kao ispomoć istražiocima. kao odgovor na promjene u društveno/kulturnim činjenicama. što nas stalno podsjeća da relevantna i korisna praksa praktično se stalno mora osvježavati. Možda je najranije prepoznati tekst kao subjekt probne informacije i obavještajnog rada «Umjetnost rata. organizovani kriminal je postao stvarna opasnost po društvo i bio je opisan u izvještaju Predsjedničke komisije za kriminal 'Snage za organizovani kriminal'. fleksi bilno primjenjivati. razumijevanja kriminalnih mreža i analizom svrhe i podloge u kriminalnim aktivnostima. donositi nove ideje. tako su i metode krim. političkim. vojnoj strategiji.

bitna ili nebitna. što je tipično u agencijama ili jurisdikcijama. imajući na umu trenutno djelovanje: hapšenje. To nesto dodato je rezultat analize tj.Ove funkcije su neophodne za podržavanje procesa. Posebna obavještavanja se fokusiraju na određen tip kriminalnih aktivnosti kao sto je prijevara. Strategijsko obavještavanje se bavi većim. Proizvod procesa se zove obavještavanje. . uključujući i ono sto je izvedeno iz zapažanja. dugoročnijim pitanjima i ciljevima. Page | 20 glasina i drugih izvora. Obavještavanje ima i taktičke i strategijske primjene.. analiza služi da se identifikuju potrebni podaci. Osim toga. Koncepti koji se mogu primjeniti u analitičkom procesu Informacija je materijal svake vrste. tačna ili netačna. potvrđena ili nepotvrđena. Cilj analize je da se razviju.3. izvještaja. Obavještajni podatak je proizvod koji rezultira iz pravca prilagođenog za prikupljanje informacija i kasniju procjenu kao i interpretaciju prikupljenih informacija. Opšta obavještavanja se fokusiraju na široko područje kriminalnih aktivnosti. Prema tome. najprecizniji i najnepobitniji izvedeni zaključci iz bilo koje dostupne informacije. nac rtima rasta vrsta kriminalnih aktivnosti i utemeljivanjem načela i prioriteta snaga zakona. oduzimanje. Izvedeni zaključak je glavni proizvod analitičkog procesa. Taktičko obavještavanje je usmjereno ka kratkoročnom cilju sprovođenja zakona ili aktivnom slučaju. analitički proces zahtjeva da se informacija procjeni. te s tim u vezi pomaže da se fokusiraju i obezbjede upute za dalje prikupljanje informacija. To je objašnjenje onoga sto prikupljena informacija znači.1. objašnjenje šta znači informacija. Sama informacija moze biti istinita ili lažna. kao sto su identifikacija pojedinaca ili udruženja koji su počinili teža krivična djela. organizuje. zapljena. industrijska špijunaža ili organizovani kriminal. prismotre. Obavještenja po prirodi mogu biti opšta i posebna. Obavještajni podaci se mogu gledati kao informacije kojima je nesto dodato. pohrani i povrati. što je vise moguće.

Takođe pruža temelje za primjenu induktivnog rasuđivanja u razvijanju jedne ili vise hipoteza o ključnim aspektima kriminalne aktivnosti.2. 2003) Pravac (Strategija) Analiza Prikupljanje Podataka Opis Podataka Procjena Podataka Rasudjivanje Induktivno Procjena Sirenje Sredjivanje Podataka Razvijanje Hipoteze Slika 3-1. Svaki put kada se ciklus ponovi. Slika 3-1.( ANACAPA. opisom podataka i induktivnim rasuđivanjem. treba imati na umu da su komponente suštinski međusobno povezane i da se konačno moraju smatrati kao integrisani sistem. Ovaj korak. opis podataka. korisno je opisati njegove osnovne komponente. uže se fokusira na specifične vrste informacija koje su neophodne da potvrde ili opovrgnu hipoteze i vodi ka dobro-podržanom . Hipoteze se testiraju ponavljanjem ciklusa prikupljanja podataka. pomaže za identifikaciju informacija koje nedostaju i u fokusiranju na napore za nared no prikupljanje informacija (naznačeno strelicom od opisa podataka do prikupljanja podataka). Komponente analitickog procesa Page | 21 Da bi se razumio ovaj proces.3. kao odvojene i različite faze ili funkcije. prikazuje međusobnu povezanost između komponenata. Informacija je prikupljena. Analitički proces je serija aktivnosti ili procedura koje vode do najpreciznijeg i najneospornijeg zaključka koji se može izvesti iz dostupnih informacija. Analitički dio procesa počinje povraćajem odgovarajućih podataka i organizovanjem istog tako da je jednostavniji za razumjevanje. Međutim. Komponente analitickog procesa. procjenjena i sređena (uređena i pohranjena). procjenom podataka. sređivanjem podataka.

od žrtve ili osumnjičene osobe i njegove okoline. Kratak brifing: formalni sastanak ‘pitanje-odgovor’ između članova iste jedinice. Krajnji cilj procesa jeste da pruži takav izvedeni zaključak – koji će dati predviđanje ili procjenu na osnovu kojih se može pouzdano djelovati Page | 22 3. Ispitivanje: lično intervjuisanju sa iznimkom da stanje neprijateljskog odnosa može postojati između učesnika. Intervjui: informacije dobijene putem korištenja planiranog. e-mail i Web stranice su samo neke od njih. Prikupljanje podataka Prikupljanje podataka je usmjereno. Neki primjeri izvora prikupljanja podataka dole su navedeni. Tajne operacije: namjerno i planirano postavljanje osoblja (nije nužno da budu snage zakona) unutar nezakonitog sistema u svrhu sticanja specifičnih elemenata informacija vezanih za sistem. iz svih mogućih izvora. kao što su novine. Regionalne obavještajne mreže: agencije koje olakšavaju razmjenu informacija i pružaju određene usluge podrške unutar određenog područja. Fizički dokazni materijal: informacije o fizičkim uslovima dobijenim sa mjesta zločina. Slobodni izvori: sastavljanje informacija koje su već prikupile vladine agencije i druge institucije. Internet. kao sto su kabinet s kartotekom ili kompjuterska banka podataka. ili razmjenjene sa drugom osobom iz snaga za sprovođenje zakona.izvedenom zaključku. agencije i/ili profesije. Otvorene reference: naučna dokumentacija i drugi referentni materijali. Interna razmjena: informacije dobijene od. učesnici se obično ne odnose neprijateljski jedan prema drugom. Prethodna istraga: ranije izvedeni zaključci iz prethodnog prikupljanja i analize povezanih kriminalnih aktivnosti organizacija ili pojedinaca. Pohranjivanje informacija i povratni sistemi: podaci koji su već prikupljeni i pohranjeni u spremište informacija (baze). uključujući javne spise. ali neformalnog dijaloga. Tehnička prismotra: diskretno motrenje i zapisivanje aktivnosti putem upotrebe tehničkih uređaja.3. .                 Povjerljivi informanti: pojedinci sa direktnim pristupom informacijama o ilegalnim aktivnostima ili sistemima koji daju ove informacije agencijama za sprovođenje zakona. Kompjuterska tehnologija: postoje mnogobrojne metode dobijanja informacija iz kompjuterskih izvora. uključujući agencije i pojedince koji se bave krivičnim pravom kao i nekrivičnim pravom. koncentrisano skupljanje informacija preko javnih i tajnih sredstava. Zakonski instrumenti: upotreba instrumenata kao sto su nalozi za pretres i sudski pozivi da bi se prikupile informacije od zastićenih izvora ili ne ko-operativnih subjekata. Lična prismotra: lično diskretno motrenje i zapisivanje aktivnosti.

Komponente obavještajnog procesa Za razumjevanje ovog procesa.Sistem zavisi od procjene izvora informacija i tačnosti informacija.5. Proces procjene se obavezno mora izvršiti tamo gdje informacija ulazi u obavještajni sistem .4. kao odvojene i razlicite faze ili funkcije.obavještajnog izvještaja).Tri osnovna načela na kojima sistem počiva su : 1.3.5.Sistem 4 x 4 olakšava pronalazak (razmjenu) informacija između obavještajnih operativaca (slika 3 -3 Obrazac krim.1. korisno je opisati njegove osnovne komponente. Procjena izvora mora biti izvršena odvojeno od procjene informacije 3. Sistem procjene četiri puta četiri ( 4 X 4 ) Nacionalno usvajanje sistema formalizuje procese i ujedno upućuje na kredibilitet informacija čime se naglašava kvaliteta vjerodostojnosti informacije vrijedne za razvijanje-dogradnju ili potencijalnu akciju. Na procjenu ne smije uticati osjećanja. Page | 23 KRIMINOLOŠKO-OBAVJESTAJNI CIKLUS PRAVAC ŠIRENJE I PRIKUPLJANJE I SREĐIVANJE PROCJENA Slika 3-2 Obavjestajni ciklus 3. 3.već ista treba biti zasnovana na profesionalnom prosuđivanju 2.Primalac informacije može odmah pristup kvalitetu i kredibilitetu informacije. Međutim.Takav način rada pomaže kod stvaranja reda prioriteta što vodi ka načinu da se oskudni izvori usmjeravaju ili eliminišu iz područja gdje informacije imaju operativnu bitnost. komponente su suštinski međusobno povezane i moraju se smatrati kao jedan sistem.

3.6. Procjena podataka Djelotvorna procjena zahtjeva neke pokazatelje pouzdanosti izvora i valjanosti informacije za kasnije upućivanje. Skale procjene podataka služe ovoj svrsi. Tabele 1-1 i 1-2 ilustruju skale valjanosti pouzdanosti izvora i informacije koje se obično koriste. (UNDCP In-

Page | 24 telligence Policy and Training Manual ,2000:5)
Tabela 1-1: Skala pouzdanosti izvora

Stepen A B C X

Opis Potpuno pouzdan Obično pouzdan Obično nepouzdan Neisproban

Zabilješka Nema sumnje u autentičnost, istinitost, kompetentnost, u prošlosti je izvor bio potpuno pouzdan u svim slučajevima. Izvor koji je u većini slučajeva dokazao pouzdanost Izvor koji se u većini slučajeva dokazao nepouzdanim Prethodno neisprobani izvor gdje postoji sumnja u autentičnost, istinitost ili kompetentnost.

Tabela 1-2: Skala valjanosti informacije Stepen 1 2 3 4 Opis Tačna Vjeruje se da je tačna Moguće tačna Ne može biti procjenjena Zabiljeska Kada se zna da je informacija tačna bezuvjetno. Kada je informacija lično poznata izvoru, ali nije lično poznata podnosiocu izvještaja. Kada informacija nije lično poznata izvoru, ali je potvrđena već zabilježenim informacijama. Kada informacija nije lično poznata izvoru, i ne može se potvrditi ni na koji način.

Slika 3-3 Obrazac krim.obavještajnog izvještaja

OBAVJESTAJNI IZVJESTAJ
Page | 25
POLICIJSKA UPRAVA DATUM BROJ DOKUMENTA
PODNOSIOC IZVJESTAJA IME I PREZIME:................................................................... ODJELJENJE:..................................................................... BROJ/CIN:...................................... BR. TELEFONA:.............................

PROCJENA IZVORA A - Pouzdan B - Obicno pouzdan C - Obicno nepouzdan X - Neisproban izvor

IME IZVORA ILI PSEUDONIM (ili broj )

PROCJENA INFORMACIJE 1 - Tacna bez sumnje 2 - Informacija poznata izvoru 3 - Informacija nije licno poznata izvoru 4 - Ne moze biti procjenjena
Procjena:

Vrsta krivicnog djela/dogadj aj a na koje se sumnj a: Detalj i informacij e:

Druge informacij e ili predlozene akcije:

Dostavljeno odjelj enj u (i datum):

3.7. Sređivanje Sređivanje uključuje pohranjivanje informacija, te povrat i pribavljanje popisanih uputa za podatke na drugom mjestu. Sredstva koja se koriste za sređivanje imaju za cilj zadovoljiti brz i tačan prist up informaciji koja je neophodna za analizu. 3.8. Opis podataka Cilj opisa podataka je da se dostupne bitne informacije okupe i sastave u cjelinu, tako da njihovo značenje postane jasnije analitičaru. Dijelovi i djelići informacija se zbog toga organizuju u formate koji olakšavaju razumjevanje i koji pomažu analitičaru ili timu za analizu da se fokusiraju na dodatne informacije koje će se možda tražiti. 3.9. Logično rasudjivanje Da bi se razvili zaključci o kriminalnim operacijama, umješanim ključnim pojedincima, metodama kriminalnih operacija i obim kriminalne aktivnosti služi se u logičkim rasuđivanjem, koje predstavlja kritični elemenat analize. Logičko rasuđivanje je proces umnog rasuđivanja koji se primjenjuje da se ukaže na značenje specificnosti i detalja. To je posebno korisno kod krim kriminološke analize gdje je glavni cilj razviti značenje iz djelova informacija od razlicitih izvora. Analiza zahtjeva da se ide iz/iza činjenica. Analitička komponenta reducira podatke na formu kojom se može rukovati tako što je transformisemo u grafički format, obično u grafikon. Grafikon pomaže analitičaru u interpretaciji podataka koji su često nepotpuni i olakšava identifikaciju značenja ili vezanost podataka. 3.10. Razvoj hipoteze

Page | 26

Hipoteza je probno objašnjenje, teorija koja traži više informacija da bi se potvrdila ili porekla. Može se razviti više hipoteza da se objasni ista serija podataka . Hipoteza pruža teoriju koja se može fokusirati na dalje napore za prikupljanje podataka. Hipoteza postoji samo da bi se potvrdila ili porekla kroz testiranje. Hipoteza, ili bilo koji izvedeni zaključak, se sastoji iz dva dijela – same teorije i nivoa sigurnosti čime se teorija podržava. Teorija nam značajno govori o šest aspekata situacije: Ko? Sta? Ključni pojedinci, organizacije Priroda kriminalnih aktivnosti

Kako? Metoda operacije Gdje? Geografsko područje

Kada? Vremenski okvir Zasto? Motiv

Naravno ovdje se mogu dodati i preostala tri «zlatna pitanja kriminalistike» : S kim ?, Čime ?, Koga ili Što ?

Nivo sigurnosti se utvrđuje u obliku vjerovatnoće (s tim da su šanse za zaključak tačne), slično načinu na koji meteorološki zavod daje izvještaj o vremenskoj prognozi – “postoji 70% sansi da ce padati kisa”.

3. Jos od 1998 svoje kriminogene aktivnosti provode na području Kantona Sarajevo. ucjene i prijetnje su metode koje primjenjuje lice S.To predstavlja jedan od koraka u procesu dolaženje do zaključka iz analiziranih informacija. vodi kriminalnu zavjeru Bavi se prinudnim stećajem i preuzimanjem noćnih klubova i kladionica. Hipoteza pomaže analitičaru da se fokusira na specifične stavke koje se traže iz dodatnog prikupljanja podataka. Postupci koji se trebaju poduzeti. Zaključak ima ograničenu vrijednost bez neke procjene njegove vjerovatne istine.1. ili da se izabere jedna od alternativnih hipoteza. razlikovat će se u zavisnosti od toga koliko se možemo pouzdati u tačnost zaključka. a nepotrebni ne.K. Ranije je predstavljen zaključak o aktivnostima lica S.Konačni proizvod logičnog rasuđivanja će biti zaključak. Sukob oko posla.K. Na primjer. a vezani su za zaključak. 3. visok nivo uvjerenosti u tačnost zaključka može dovesti do određenih postupaka (akcija) usmjerenih protiv vodećih ljudi kriminalnih. predviđanje ili procjena. Vrste taključaka Postoje četiri vrste zaključaka: .11. 3.11. Zaključak je objašnjenje izvedeno iz skupa povezanih informacija. Više podataka se prikuplja za kraće vrijeme i po nizoj cijeni. Testiranje hipoteze Dalje prikupljanje podataka je potrebno da se hipoteza potvrdi ili odbaci. sabotaže. fingirane pljačke.Page | 27 Lice S. Zasnovano na prikupljenim podacima do danas. može poslužiti samo da usmjerimo prikupljanje dodatnih informacija. S druge strane.10. zaključak u čiju tačnost vrlo malo vjerujemo.K i njegovi saradnici. nisu same po sebi krajnji cilj. te na osnovu kojih možemo donositi odluke i poduzimati akcije. postoji 60 posto sansi da je hipoteza tacna. poput analize veza. Naš cilj je da razvijemo zaključke u koje imamo dovoljno povjerenja. Izvođenje i procjena zaključaka Opis podataka i tehnika integracije. i njegovih saradnika.1. Kako? Samo se prikupljaju potrebni podaci. Unapređuju se ko-ordinacija i razumjevanje.

zaključak mora biti tačan. deduktivna i induktivna. Elementi ove osnove su:  argument : lista izjava. Ipak.K je osuđen zbog posjedovanja heroina sa namjerom preprodaje. od kojih svaka održava ključnu stavku ili prijedlog. Rizik postoji. vjerovatno je tacan i zakljucak.zatvora. koji vodi do Ove izjave se zovu pretpostavke. Primjer induktivne logike: . PRETPOSTAVKA PRETPOSTAVKA ZAKLJUCAK Induktivna logika: Proces rasudjivanja. ili od specificnih do opstih.  logika : veza između pretpostavki i zaključaka je argument. potrebno vrijeme. Zakljucak . ako su pretpostavke tačne.zaključak o nečemu što će se desiti u budućnosti. Primjer deduktivne logike : zaključka. Procjena . nas zanimaju slucajevi u kojima. ako su pretpostavke tacne. 3.K će biti osuđen na najmanje jednu godinu zatvora. Argument ide od opšteg stanja do specifičnih okolnosti.12. Predviđanje . Logička osnova Zaključci se izvode na logičkoj osnovi. Prema tome.    Page | 28 Hipoteza .probno objašnjenje (teorija koja zahtjeva dodatne informacije da bi se potvrdila ili negirala). Nema rizika. Lice S. Prema tome nema garancije da su pretpostavke tacne. Lice S. velicina operacije itd).objašnjenje koje ima dobru podršku (hipoteza koja je potvrđena i na osnov u koje se moze djelovati). Deduktivna logika: Proces uzimanja (oduzimanja) nečega iz pretpostavk (zakljucak mora proizaci iz pretpostavki). od dijelova do cjeline.zaključak sačinjen iz uzorka u cjelinu (po prirodi značajno kvantitativan-iznos novca. ARGUMENT Kazna za posjedovanje heroina sa namjerom preprodaje je najmanje jedna godina dogina. Postoje dvije vrste logike.

P.Lica S. usmeno sirenje je najbolje zato sto pruza mogucnost interakcije izmedju analiticara i korisnika. dijele ćeliju u zatvoru i bliski su saradnici. Ključna stvar je da zaključak proizilazi iz pretpostavki. smanjenje podataka i njihova analiza. je uključen u krađe u zlatarama. PRETPOS.K.P je uhapsen i optuzen za krađe u zlatarama. kao ulazni elementi procesa su uključeni: prikupljanje podataka. PRETPOS. To znači da se ne bi trebao izvesti zaključak. . Čak i najsofisticiranija analiza vrijedi malo ukoliko se sadržaj i značenje rezultirajućih proizvoda ne mogu efikasno predstaviti korisniku. 3. a nakon toga traziti informacije koje bi ga podržale. Procjena argumenta Kod obje vrste logike mi odlučujemo DA LI su pretpostavke tačne prije nego se da bilo kakva izjava o tačnosti zaključka. Lice S. U ovaj model. i M. Premda u stvarnom svijetu obavještavanja mi procjenjujemo argument putem procesa koji se sastoji od dva koraka.13. Page | 29 ARGUMENT Lice M. ZAKLJUCAK 3. krim inspektori i civilno osoblje ili administrativno osoblje. Primjeri korisnika mogu biti komandir. visi policijski cinovnik. Proces sirenja moze biti u pismenoj ili usmenoj formi. 3.13 Model za izvođenje zaključka Slika 3-4 ilustrira induktivan pristup izvođenju zaključaka. Širenje Širenje razvijenih izvedenih zaključaka od analitičara ka korisniku je vitalni dio analitickog procesa.14.K. Kod sljedećeg koraka moramo odgovoriti na pitanje:  Koliko je jaka veza između naših pretpostavki i našeg zaključka ? Ovo je uglavnom funkcija induktive logike. Deduktivna protiv inudktivne logike 3. U ovom modelu porijeklo zaključka je prikazano kako proizilazi iz pretpostavki. Kod prvog koraka moramo odgovoriti na pitanje :  Koliko su vrijedne naše pretpostavke ? Ovo je uglavnom funkcija procjene podataka. odredi. a ne obrnuto. ali ako morate brzo djelovati ili ste u taktickoj situaciji.1.13.

F PREMISA 3 STAVKA .L STAVKA .13.ne može se doći do nečeg novog INDUKTIVNA Zaključak ide iza pretpostavki otkrivanje i predviđanje - prilika za Bez rizika: ako su pretpostavke tačne.S STAVKA .1 Pogrešno rasuđivanje kao rezultat DEDUKTIVNA Zaključak ne ide iza pretpostavki . zaključak može biti i tačan i netačan Ne zahtjeva procjenu Vjerovatnoće Zahtjeva procjenu vjerovatnoće Od opšteg ka specifičnom Od specifičnog ka opštem Nije od koristi za analizu krim.W STAVKA .X PODRZAVAJUCI GRAFIKON STAVKA .D PREMISA 2 STAVKA .R PODRZAVAJUCI GRAFIKON STAVKA . obavještajnih podataka Korisno za analizu krim.Page | 30 P R I K U P LJ E N E I N F O R M A C I J E STAVKA . Model izvođenja zaključka 3.T STAVKA .O PREMISA 4 ZAKLJUCAK PREMISA 1 PREMISA 5 Slika 3-4.M STAVKA . obavještajnih podataka . zaključak mora biti tačan Rizik: ako su pretpostavke tačne.

(pogreška u kojoj se samo ekstremne vrijednosti uzimaju u obzir).13." "gotovo siguran. moraju se izbjeći "logičke pogreške" ili pogreške. 3. Page | 31 3.3. a ništa drugo se ne ostvaruje). 2000) ." "velika vjerovatnoća. pokazuje kada bi se zaključak mogao koristiti sa sigu rnošću ili kada bi dodatne informacije trebale biti prikupljene. neodgovarajući primjeri . Ovdje su navedeni načini na koje se to moze desiti:     previše pojednostavljeno . obezđedjuje precizno oruđe za izražavanje nivoa izvjesnosti za korisnike analitičkih rezultata. (ANACAPA.(zaključak koji se ne uspijeva na odgovarajući način dotaći svih relevantnih uslova i mogućnosti). Vjerovatnoća se definise putem sljedeće jednačine: VJEROVATNOCA (P) Broj PUTA koliko ce se dogadjaj desiti = Broj PRILIKA za dogadjaj da se desi Vrijednost vjerovatnoce kao sredstvo procjene. dok kao sredstvo komunikacije.3 Pogreške propusta Neke važne pretpostavke. Generalno gledajući vjerovatnoća je decimalni razlomak koji pokazuje koliko je moguće postojanje nekog uslova ili koliko je moguće da će se desiti neki događaj. U najčešće pogreške spadaju pogreške propusta i varljive pretpostavke.13.4 Varljive pretpostavke Primjeri u ovoj kategoriji su sljedeci:  molba za pitanje . Stupanj izvjesnosti može biti izražen verbalno na nekoliko nacina. onda se pretpostavlja su objekat ili događaj u stvarnom svijetu slični objektu ili događaju u analogiji.(umjesto odgovaranja na pitanje ili problem. Vjerovatnoća je više sredstvo za izražavanje stupnja izvjesnosti. Zaključak bez procjene njegove tačnosti (valjanosti) je nekompletan. Analogije se najbolje mogu koristiti kao pomoć objašnjenju ili razjašnjenju koncepta. razmatranja ili aspekti argumenta su zanemareni. 3." "nikako vjerovatan". ono se refrazira ili se problem zamjenjuje drugim problemom.(pogreška napravljena zbog izvođenja zaključaka. Ove greške rezultiraju pogrešnim zaključcima.14 Procjena zaključaka Krajnji korak kod procesa izvođenja zaključaka je korištenje vrijednosti vjerovatnoće kako bi se procijenio stupanj izvjesnosti tačnosti zaključka.  pogrešno korištena analogija .13. pogresan uzrok .2 Pogrešne logike Kod logičkog pristupa izvođenju zaključka." "nevjerovatan.procjena na osnovu premalo informacija ili iz informacije koja nedovoljno objašnjava. varljiva dilema .(neopravdan uzrok i efekat odnosa uspostavljenih između događaja ili uslova koji postoje istovremeno ili koji prethode jedan drugom ne moraju neophodno biti uzrok i posljedica jedno drugom).Slika 3 -5. Analogija nije prikladna kao dokaz u analitičkom radu. na primjer: "veoma moguć.  hipoteza koja je u suprotnosti sa činjenicama .(pogreška koja nastaje kada neko odlučno kaže šta bi se desilo da su okolnosti bile drugačije.(kada se odluke donose na osnovu analogije. pružajući time hipotezu koja se ne može potvrditi).

70 .1 Izvori procjene vjerovatnoće Postoje tri izvora procjene vjerovatnoće:    relativne frekvencije događaja iz prošlosti teoretska procjena subjektivna procjena 3.14. Skala . uslovna vjerovatnoća (vjerovatnoća drugog događaja. Pretpostavke su bile “građevinske cigle” koje su nas vodile do zaključaka.1.3 Primjena uslovne vjerovatnoće Koncept uslovne vjerovatnoće se koristi da bi se procijenili zaključci izvedeni putem induktivnog logičkog procesa.50 Sanse da ce se dogadjaj desiti = Sanse da se dogadjaj nece desiti 3. Kod primjene uslovne vjerovatnoće pretpostavke su uvjeti na osnovu kojih se vrši procjena.10 0 Sigurno Dogadjaj se nece desiti Uslov nepostoji Slika 3-5.90 Page | 32 .80 Najvjerovatnije hoce . s tim da se prvi događaj vec desio). 3. Prikaz u procentima .00 Sigurno Dogadjaj ce se desiti Uslov postoji .20 .2 Vrste vrijednosti vjerovatnoće    Postoje tri vrste vrijednosti vjerovatnoće: jednostavna vjerovatnoća (vjerovatnoća da će se desiti samo jedan događaj). One su takođe "građevinske cigle" na kojima mi moramo zasnovati naš nivo sigurnosti u valjanost zaključaka. udružena vjerovatnoća (vjerovatnoća da će se dva događaja desiti u isto vrijeme).40 .30 Najvjerovatnije nece .14.60 .14.

a isto se RADNI LIST PROCJENE VJEROVATNOCE 1 1 P= 2 2+1 P= 3 3+2+1 P= PREMISE 4 4+3+2+1 P= 5 5+4+3+2+1 P= 6 6+5+4+3+2+1 P= 7 7+6+5+4+3+2+1 P= ZAKLJUCAK P= odnosi i na analiticare i korisnike analize.90.(“+” simbol predstavlja kombinovanje i jačanje informacija koje svakom novom pretpostavkom doprinose sveukupnoj vjerovatnoci).14.4 Radni formular za procjenu Uslovna vjerovatnoća radnog formulara za procjenu. prikazanog na slici 2-6. jednu po jednu. Maksimalan broj pretpostavki obično ne bi prelazio sedam. je osmišljena u svrhu procjene valjanosti zaključka izvedenog iz skupa pretpostavki. Želimo da procjenimo vjerovatnoću . 3. s tim da je skup pretpostavki tačan Jedan od načina za procjenu valjanosti zaključka bi jednostavno bio razmatranje svih zaključaka odjednom i odgovaranje na sljedeće pitanje: ukoliko je skup pretpostavki tacan. Pored ovoga možemo imati i tačniju procjenu ukoliko sistematski uradimo procjenu tako što ćemo dodavati pretpostavke. mi bismo odredili vjerovatnoću za taj zaljučak da bude 0. “drugi događaj” je zaključak. “Prvi događaj” je skup pretpostavki. . tačnosti zaključka. koliko zakljucaka od njih 100 bi bilo tacno? Ukoliko je odgovor 90 od njih 100. s tim da se prvi događaj već desio.Page | 33 Definicija uslovne vjerovatnoće je vjerovatnoća drugog događaja. Onda možemo reći da smo 90% sigurni da je zaključak tačan. i time graditi vrijednost vjerovatnoće na svakom koraku procesa dodavanja. zbog toga sto većina ljudi najbolje operira sa ovim brojem koncepata u isto vrijeme.

Stoga je kritično da vas brifing oslikava logično rezonovanje vaše analize.Slika 3. 3.2 Prednosti usmenog brifinga   ušteda vremena . Definicija : usmeni brifing je kratka usmena i vizuelna prezentacija ključnih elemenata situacije ili analize određenoj publici.usmeni brifing omogućava direktni kontakt između osobe koja je uradila analizu i korisnika. korisnik moze češće procijeniti značaj rezultata analize jer se oni odnose na druge informacije o temi.15. procjeni njihove pouzdanosti i kako su povezani sa sličnim informacijama.15.Do posljednjeg minuta.1 Usmeni brifizi Usmeni brifing je najefektivniji kada se koristi da predstavi pregled analize koja će biti osnova za trenutnu akciju. Brifing može biti brzo promjenjen kada informacija dobiv ena u posljednjem trenutku postane dostupna. Glavna prednost oralnog brifinga je da obezbjeđuje licem u lice i nterakciju između korisnika i proizvođaca analize. Korisnik može pitati analitičara o izvorima podataka. Ovo nije moguće sa pisanim izvještajem. "Up-to-the-minute" . kao što su rezultati koji će se raširiti u kritičnoj brzoj istrazi. Radni list za procjenu vjerovatnoća 3.15 Usmeni brifinzi i pismeni izvještaji Page | 34 3. direktni kontakt .izlagač može prenijeti maksimalnu količinu informacija korisniku u kra tkom vremenskom periodu. Direktnim kontaktom. Brifing može efektivno dati opis situacije koja se desilo malo prije brifinga.6.  .

Navedite svrhu brifinga.3 Struktura brifinga Pažljiva priprema i logična prezentacija su esencijalne za efektivnost usmenog brifinga. Logičko rezonovanje koje je ušlo u vašu analizu bi treblo biti evidentno na brifingu. Page | 35 Predstavite se i upoznajte prisutne. Procjena ili Zakljucak) u kratko sazet format. Opisite znacajnije rezultate: Izvedeni Zakljucak (Hipoteza. Navedite da ce se odgovarati na pitanja po zavrsetku. Redoslijed prezentacije brifinga . Zakljuciti brifing Slika 3-7. Predvidjanje.3.15. Pruzite potporu za rezultate: Premise i podrzavajuce podatke Pruzite Preporuke Odgovorite na pitanja i drzite pod kontrolom bilo kakve diskusije.

Uvod bi trebao biti koncizan i dati svrhu brifinga. za donošenje odluka.  koristiti ih za ilustraciju tačke (pomagalo bi trebalo da dopuni i ilustruje brifing. Ako publika mora da dešifruje komplikovani grafikon. video ili Power point prezentacija.5 Pomagala za brifing Pomagala za brifing su korisni alati koji omogućavaju jasno. Priznanja. Trebalo bi se koristiti da pojača ili pojasni složene tačke u brifingu.15. se takodje rade na ovom stadiju. Na primjer. ili u neku drugu svrhu? Poznavanje istorije i znanja koje publika već ima o situaciji da se pokrije na brifingu. Da bi se postigla efikasnost analize treba koristiti odgovarajuće grafikone. za razvijanje plana za sakupljanje podataka. Smjernice Dok su pomagala za brifing vrijedni alati kod usmenog brifinga mogu takođe biti i ometanje u prezentaciji.  pomagala pripremiti unaprijed ( postavljanje. bez detalja i pojedinosti analize na ovom nivou. S tim u vezi potrebno je odmah izvesti -prezentovati zakljucak jasno. Nikad ne bi trebala biti korištena za prikazivanje.Pruziti publici preporuke vezane za zahtjeve za dodatnim prikupljanjem podataka i ostaviti dovoljno vrijemena za pitanja. Iskaz zakljucka. ako je potrebno. koncizno i logično predstavljanje brifinga. Uvod.15. Preporuke.3. 3. Pomagalo će postati izazov i djelovati kao barijera između prezentatora i publike.iskaz zaključka. . ne da ga predstavi. Skica bi trebal sadržavati četiri glavne sekcije:uvod. da li će informacija biti korištena kao osnova za pravljenje prezentacije od strane osoba u publici. Premise daju osnovu brifinga. Pomagala se obicno sastoje od vizulenih prezentacija. Pažnja publike je podjeljena između izgovorene riječi i onoga što bi mogli vidjeti. za nekoga drugog. Ove smjernice ce minimizirati problem. to će njenu pažnju odvojiti od brifinga. ili ‘uredjivanje izloga’).premještanje pomagala dok tokom prezentacije ce odvući pažnju publike sa brifinga. Voditi brifing “nasuho”. Njihova svrha je da pojača riječ.pomoćne premise i podaci i preporuke. Skiciranje brifing. slajdovi korišteni sa slajd projektorom. Zaključci i premise iz kojih se razvije zaključak u analitičkom procesu pružaju odličnu osnovu za skicu brifinga.4 Kritični koraci u pripremanju brifinga Page | 36 Analiziranje publike Imati na umu potrebe publike.  držati ih jednostavnim (potrebno je pomagalo učiniti jednostavnim i laganim za razumjeti. one koji su bili razvijeni tokom analitičkog procesa i koji su bili najkorisniji za izvlačenje premisa. Publika želi da zna rezultate analize na početku. Pomoćne premise i podaci. flip chart-I (grafikoni). kao što su folije korištene sa grafoskopom. Bilo koja osjetljivost vezana za informacije u brifingu bi trebala biti iznesena na ovom stadiju. Oni osiguravaju logični kontinuitet izmedju analize i prezentacije. izložbu.

objasniti zašto je pomagalo tamo (naglasiti i objasniti tačno šta je to sto grafiko n ilustruje i pri tome izbjeći puko čitanje onoga što je prikazano na grafik onu. Page | 37 . a ne samo onima koji sjede u prvim redovima.  učiniti ih vidljivim i čitljivim ( osigurati da su pomagala vidljiva i čitljiva cijeloj publici.

lokacija itd. vozila itd.4. Osnovni problem za analizu je spajanje informacija na organizovani nacin kako bi se olaksao komplikovani dio posla koji se odnosi na izvodjenje znacenja. Proizvod procesa je grafikon povezanosti poput primjera koji je prikazan na slici 4-1. Osnova za povezanost je udaljenost izmedju gradova . zapisnika itd  Identificiranje entiteta (jedinki) koje ce biti u fokusu našeg grafikona. organizacija itd.(Matrica povezanosti je medju-korak u konstruiranju grafikona veze.zatim unošenje organizacije/a po abecednom redu. Slika 4-2. u obliku grafikona koji razjasnjava veze i pomaze kod izvodjenja zakljucaka. organizacija. registracije auta.). Pravljenje analitičkih grafikona 4.Ova tehnika nam daje nam informacije o odnosima izmedju entiteta-individua.1 Analiza veza Kod istrage mnogo je sirovih podataka prikupljeno u kompleksnim i detaljiziranim izvjestajima. Kada se koriste drugi entiteti poput brojeva dozvola. Čitanje podatka i podvlačenje ili “označavanje” ovih jedinki koje mogu ukljucivati imena ljudi i/ili organizacija. (unošenje imena entiteta koji su subjekti na dijagonalnoj osi matrice po abecednom redu. 192 80 225 118 78 146 Slika 4-1 je primjer matrice povezanosti. izvjestaja sa terena. 2003)  Odredjivanje broja veza za svaku jedinku (entitet)  Odredjivanje fokusa grafikona  Crtanje preliminarnog grafikona  Razjasnjavanje i ponovno postavljanje grafikona Analiza veza prikazuje odnose između entiteta (pojedinaca. Analiza povezanosti (veza) moze se primjeniti na odnose između specificnih jedinki (entiteta) koje su identificirane u datoj analizi. Analiza povezanosti je proces koji se sastoji od sedam koraka. adrese itd  Konstruiranje matrica povezanosti..odnosno po abecedi)  Kodiranje matrica povezanosti. Sedam koraka koji cine analizu povezanosti su:  Sakupljanje sirovih podataka. izvjestaja informanata. registarskih oznaka ili adresa iste je poželjno poredati po brojevima. Page | 38 Drugi podaci koji su vazni za analizu kriminalnog poduzeca ili sumnjive kriminalne aktivnosti su cesto obimni i u razlicitim oblicima. adresa. Predlozeni kodovi povezanosti (ANACAPA.

N Cicko Slika 4-2.) između serije entiteta – Srecko K. entiteti (osobe. Na primjer. Simboli identifikuju umješane entitete . Za razliku od grafikona događaja i grafikona aktivnosti. Orient Bank N. . Lara E. Primjer grafikona toka. dokumenti i ukradena roba. Danko N. mjesta.2. 4. lokacije. i organizacije) su fokus grafikona toka.2.N Fikret A. Pravljenje grafikona toka robe Većina kriminalnih radnji uključuje neku vrstu robe. potrebno je da se identifikuju ključne osobe umješane u operaciju. Grafikon toka se primjenjuje da prikaže tok neke robe (novca. Grafikon toka Page | 39 ljudi.4.Primjeri materijalnih roba su novac. Marko T. Slika (a) pokazuje primjer grafikona toka. koji možda nisu upleteni u preprodaju droge. U mnogim slučajevima znanje o uključenim tokovima će biti fundamentalni zahtjev za razumjevanje operacije. a povezujuće linije i strelice pokazuju tok roba izmedju entiteta. Primjeri nematerijalne robe su informacije.1. prateći tok droga u uvoznoj mreži. materijalne ili nematerijalne. Praćenje toka novca takođe pomaže da bi se identifikovale uloge ključnih osoba upletenih u finansiranje operacije. organizacija i tako dalje.politicki uticaj i upravljačka kontrola. ukradene robe itd. Razumjevanje toka robe koja je predmet našeg interesovanja može pojačati razumjevanje kriminalne operacije ili organizacije.

Jedan je da se konstruise prvo grafikon veze. i da se konstruise grafikon toka koristeci te veze. Ovaj pristup je modifikacija metode od sedam koraka koji se koristi u analizi veza. Sastoji se od sljedecih koraka:       Sakupiti sve sirove informacije Utvrditi robu koja se odnosi na tok – novac.Drugi pristup je da se konstruse grafikon toka direktno iz sirove informacije. itd. identifikuju veze koje su povezae za tokom robe koja nas interesuje. imovina. “Sve u pola cijene” Gazda Kiki Pijaca “Arizona” Slika a. Primjer grafikona toka robe uključujući pojedince i organizacije Postoje dva pristupa konstruisanju grafikona toka. Konstruisati cetverougaonu matricu udruzenja Unijeti kodove veze u matricu Nacrtati preliminarni grafikon Pojasniti i ponovo pozicionirajti grafikon .Page | 40 Srecko Bambi Nune Pijaca “Otoka” Kole Beri Pijaca “Stup” Roki prodav.

Primjer cetverougaone matrice sa unesenim kodovima toka veze.Page | 41 PREMA U S R E C K O L A L E B E R I R O K I K I K I K U P N O OD SRECKO LALE 1 1 1 BERI ROKI KIKI UKUPNOO 1 1 2 1 4 Slika b. .

Page | 42 LALE SRECKO ROKI KIKI BERI Slika c: Grafikon toka robe konstruisan od informacija iz matrice .

 povezujuće linije su korištene da označe veze između događaja – vremenski redoslijed događaja u kojem svaki događaj vodi do drugoga.N.Primjer grafikona događaja .N lice u Kairo Lara zove Fikreta u Kairo Slika 6. blizu simbola. licem u Kairu 30-9 Srecko se sreće sa Fikretom u Kairu 28-9 24-9 Srecko zove Laru 25-9 Lara zove N.  datum ili vrijeme udruženo sa svakim događajem je povezano na neki način sa opisom događaja unutar svakog simbola događaja. Grafikon događaja se sastoji od sljedećih komponenti:  kratki opisi dogadjaja su sadrzani u simbolima kao sto su krugovi i pravougaonici u kojima opisi događaja treba da budu kratki – ne duzi od tri ili cetiri rijeci.1. Pravljenje grafikona događaja Page | 43 Grafikon događaja je odgovarajući alat za razvijanje smisla iz povezanog niza događaja. sve informacije izuzev povezujućih linija i strelica.3.  strelica na svakoj liniji označava redoslijed događaja – tok događaja kroz vrijeme.4. Grafikon događaja pokazuje niz događaja tako da vremena dešavanja i veze između događaja postaju jasne. Finalni grafikon bi se trebao smatrati močnim alatom za analitičara da predoči značaj događaja u kriminalnoj radnji.datuma i opisa događaja. Grafikon događaja Grafikon događaja prikazuje hronološku vezu između srodnih događaja.1. U ovom grafikonu. 27-9 23-9 Srecko posjecuje Orijent Bank 24-9 Srecko kupuje kartu za Kairo 25-9 Srecko leti za Kairo Srecko se sa N.3. ili vezana za simbol. su sadržane unutar simbola događaja . Najčesće korišteni tip grafikona događaja je prikazan na slici 6 -1. 4.

4. Može se koristiti da se utvrdi i opiše model ili sekvenca kriminalne operacije – Modus Operandi.4. Page | 44 Kupuje propalu kompaniju Objavljuje pozitivne clanke za novine Promovise prodaju dionica kompanije Kraj Start Obradjuje bankarskog sluzbenika za zajmove Nabavlja zajam sa laznim izvjestajima Iznajmljuje kradene dionice Preuvelicav a finansijske izvjestaje Slika 4-4. gdje je svaka aktivnost prikazana grafički tako što odgovara na tri pitanja: Koje aktivnosti mogu biti nezavisne od drugih aktivnosti? Koje aktivnosti moraju prethoditi datu aktivnost? Koje aktivnosti moraju slijediti datu aktivnost? Model aktivnosti se pojavljuje iz akcija koje se ponavljaju ili vraćaju. Primjer grafikona aktivnosti. Pravljenje grafikona aktivnosti Grafikonii aktivnosti su korisni u ilustrovanju i analiziranju procesa ili redoslijeda aktivnosti usmjerenih ka nekom cilju. Grafikon aktivnosti Grafikon aktivnosti prikazuje vezu između serija srodnih aktivnosti.4.4. Aktivnost 5 Aktivnost 4 Aktivnost 7 Pocetak Aktivnost 1 Aktivnost 3 Aktivnost 6 Aktivnost 8 Kraj Aktivnost 2 Slika 7.1. da grafikon toka aktivnosti može biti razvijen iz dva ili više grafikona događaja te da pokaže modus operandi ili da uspostavi model kriminalnog ponašanja. Primjer grafikona aktivnosti .2. Tako.

2. 5. Razvoj grafikona aktivnosti identifikovati sve ključene specifične aktivnosti i navesti ih na listu. Aktivnost 8 mora slijediti aktivnost 6 i ovisi o aktivnosti 7. Ista logika koristena u pravljenju grafikona mreže prethodinih aktivnosti je uključena u razvijanje grafikona aktivnosti. 6.2. Slijedeći koraci pružaju sistematski način pristupa grafikonu razvoja. povezati linijama sve medju-uvezane aktivnosti. 4. npr. odlučiti koje su aktivnosti ovisne o drugima.Jedinstvena informacija prikazana u grafikonu aktivnosti je veza između niza aktivnosti. mora biti završena prije nego se proces smatra završenim. Grafikon pokazuje koje aktivnosti zavise od drugih aktivnosti. 4. na jednom . 1. unutar simbola opisati aktivnost. 2.4. simbolom predstaviti svaku aktivnost. 3. prikazati pravac veza. moraju slijediti druge aktivnosti ili mogu biti zajedničke sa drugim aktivnostima u cjelokupnom procesu ili redoslijedu. koja aktivnost prethodi ili prati drugu. a koje nisu. Aktivnost 5 ne ovisi ni o jednoj drugoj aktivnost. koristiteći strelicu kraju zajedničke linije. U primjeru prikazanom na Slici 7. ali mora prethoditi ak tivnosti 6. može biti zajednička sa bilo kojom drugom aktivnosti: međutim. Aktivnost 2 moze biti zajednička ili sa aktivnosti 1 ili aktivnosti 3. Aktivnost 3 ovisi o aktivnosti 1 i mora biti praćena aktivnošću 6. data je sljedeća informacija: Page | 45 Aktivnost 7 ovisi o aktivnosti 4 i mora prethoditi aktivnosti 8.

Grafikon analize telefonskih veza .629 0171.9 30 9 4 5 5 6 6 5 0 6 Ukupan Broj Poziva Od Page | 46 Ukupan Broj Poziva Za Matrica Medjugradskih Telefonskih Poziva 0171 629 6334 2 0171 930 2334 1 2 2 0161 273 8754 0151 709 0144 2 2 1 1 3 1 1 2 1 2 1 1 0121 454 9667 3 1 2 2 01603 28341 01223 350666 3 1 2 1 1 1 1 1 1 0141 643 1556 1 01222 495977 Slika 8-2.S tim u vezi potrebno je :  utvrditi sve brojeve  srediti liste (po prefiksu pripremiti sve brojeve uzlaznim redoslijedom.4. Analiza telefonskih poziva Pristup pravljenju grafikona veze se može primjeniti na manuelni grafikon telefonskih poziva.6 22 22 60 21 41 51 61 29 2 3 3 0121 01222 01223 0141 0151 01603 0161 0171. navesti po cetverocifrenom sufiksu.5. Upućeni brojevi biće navedeni na vertikalnoj (od) osi na lijevoj strani kvadrata. Traže se manje modifikacije ukoliko grafikon ide dalje od dijagrama telefonskih veza.930 12 3 3 3 4 6 3 3 9 01 71 . Primljeni brojevi biće navedeni na horizontalnoj (za) osi preko gornjeg dijela kvadrata. Ukoliko postoji vise od jednog broja sa istim prefiksom.  unos liste vertikalno  unos liste horizontalno 01 71 01 01 01 01 01 01 01 . matrica je neznatno modifikovana poprimajući oblik kvadrata. U većini slučajeva nas zanima prikazivanje:  broja koji upucuje poziv  broja koji prima poziv  učestalosti poziva u svim pravcima  poziv koji po svojoj vremenskoj vrijednosti moze biti ključan u slučaju Da bi se ovo postiglo.

Analiz a prikrivenih prihoda sprovedena od strane policije Kantona Sarajevo i Porezne uprave pokazuje potencijalno prikriveni prihod u vrijednostima od: 15.000 KM 1996 Prihodi od droga 205. Korištenjem informacija koje su dostupne od otvorenih izvora. 65. 130. korisno pri kombinovanju rezultata analize sa drugim produktima analitickih tehnika. Zato su vještine za analizu prikrivenih prihoda bitne za razvoj zaključaka koji su povezani s večinom kriminalnih aktivnosti i postaju kritične kada je u pitanju organizovani kriminal ( “Bijela kragna”).g.6. Informacije dostupne 2000 g.000 KM 1998 Prihodi od droga 65.g.000 KM u 2000. Na početku. godine informacija koju je dao informant pretpostavlja da Sreten P.000 KM u 1997.g. prismotra i drugi najčeće korišteni izvori.g.000 KM Slika 9-1. uhapsen kao ulicni diler 1997. Sreten P. većinom za prodaju heroina na nivou “grama”. isti izvori su ga opisali kao uvoznika heroina za područje Kantona Sarajevo. Kriticni događaji povezani sa altivnostima lica Ova analiza omogućava utvrđivanje finansijske dobiti pojedinca. Zadržavanje ovog novca bez otkrivanja njegovog porijekla. osumnjiceni diler 1997 Sreten P. prijavljen kao finansijer 2000. analiza prikrivenih prihoda se može koristiti u razvoju hipoteza i njihovom testiranju. nam govore da je Sreten P.g.Policija Kantona Sarajevo ga je uhapsila sredinom 1997. je došao na područje Kantona Sarajevo početkom 199 7.radi kao dobavljač.g. Analiza prikrivenih prihoda bi trebala biti posmatrana kao još jedno oruđe. dolazi u grad 1997 Sreten P. Prihodi od droga 15. Posebno je korisna kada se kombinuje sa drugim tehnikama kao što je analiza veza i grafikon toka. Primjer: Sreten P. Page | 47 Sreten P. kao osumnjićenog za dilanje heroina – slučaj odbačen zbog tehničkih pojedinosti.g. 1997. ova tehnika može da pruži ra zne pokazatelje kriminalne aktivnosti. Također pruža vještine i znanje koje mogu olakšati komunikaciju s profesionalnim računovođama/revizorima. Sreten P.000 KM 1999 Prihodi od droga 130. Podatak koji se može lako prikupiti.000 KM u 1998. . je prethodno bio osuđivan za trgovinu drogom. opservacije. Financijska dobit je osnovni motiv kriminalne aktivnosti.. i 205. prijavljen kao najveci uvoznik 1999 Sreten P. Tokom 1998. grupe ili organizacije iz njihovih kriminalnih aktivnosti. imao reputaciju finansijera jedne vrlo važne operacije..000 KM u 1999. Analiza skrivenog prihoda Cilj analize skrivenog prihoda jeste da procjeni potencijalni nezakonit prihod pojedinaca ili organizacija. je dalja motivacija za one koji su umješani u kriminalne aktivnosti. prijavljen kao snabdjevac 1998 Sreten P. je dovoljan: javni spisi.. Tokom 1999. informanti.4.

PREDLOŽENA LISTA PROVJERE IMOVINE DANA______________________________________________200.god Page | 48 PREDMETI VRIJEDNOST U KM STANOVANJE ___________________________________ (najam. struja. telefon) PREVOZ I MOTORNA VOZILA ___________________________________ (isplate vozila/najam.. osiguranje) USLUGE (gas. voda. gorivo. osiguranje) HRANA ___________________________________ ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (doktor. lično) OSTALO (naznačiti intres za druge pozajmice) UKUPNI TROŠKOVI: KM___________________________________ __________________________________ __________________________________ Ova lista za provjere služi samo kao vodilja i ista se može mijenjati u skladu sa potrebama. kamata na hipoteku. osiguranje) REKREACIJA/ ZABAVA ___________________________________ POREZI (prihod. opravke. bolnica. . vlasništvo.

Ovo se izrazava kroz slijedeću fromulu: Aktiva Pasiva Neto Vrijednost Iako se povećanje vrijednosti ili pad vrijednosti aktive uzima u obzir pri procjeni neto vrijednosti pojedinca. najlakše se primjenjuje putem instituta obrnutog tereta dokazivanja. Pošto je za organiziran kriminal i korupciju generiranje dobara na ilegalan način ustvari primarna djelatnost. Procjena neto vrijednosti Page | 49 Procjena neto vrijednosti daje nam indikaciju financijskog statusa osobe. Izvršioci krivičnih djela iz oblasti korupcija i organizovanog kriminala danas svoju moć navjernije eksponiraju preko svojih advokata koji su sve jači i bolje pripremljeni na odbranu prava takvih klijenata pred sudovima.6. da je država najjači faktor u krivičnom postupku nisu više tako jaki jer su kriminalci sve snažniji u dokazivanju pred sudom.2. 1997). Obrnuti teret dokazivanja Jedna o mogućih reakcija društva protiv korupcije.4. pa tako i ove na prostoru Zapadnog Balkana. upravo oduzimanje takvog stečenog dobra (imovine) označava i najaču sankciju u borbi protiv tih pojava (Dobovšek. . 4. Upravo ova mjera. Čini se da će u bliskoj budućnosti sve moderne države.1. Oni danas svojim vrlo jakim vezama u politici i šire. svakodnevno sprečavaju efikasan rad institucija formalne socijalne kontrole i pravosuđa u cjelini. Dosadašnji argumenti. koja se već u dobroj mjeri uplela u sveopštu ekonomiju zemalja u tranziciji. je i uvođenje instituta obrnutog tereta dokazivanja. ove kalkulacije nisu obavezne za analizu prikrivenih prihoda.6. vidimo da najvišje uspjeha pokazuje mjera konfiskacije dobara stečenih kriminalnom djelatnošću. Ako analiziramo uvođenje mjera protiv organiziranog kriminaliteta i korupcije u modernima država. morati što prije razmisliti o uvođenju ovog instituta u borbu protiv najsloženijih oblika kriminaliteta ove vrste. Neto vrijednost kakvu je mi vidimo u definicji termina. konfiskacija dobara. je totalna imovina osobe umanjena za date dugove u određenom vremenu.

Postavlja se pitanje. što je jedna od krucijalnih mjera na kojima insistira EU. da pojedine osobe objasne kako su stekle svoju imovinu i kojim sredstvima. Policijske statistike u svim državama pokazuju da je korist i profit kriminalnih organizacija od krivičnih djela vrlo velika i može se aproksimativno i procjeniti. I međunarodne konvencije. pošto uvođenje ovog instituta znači latentnu opasnost za narušavanje ljdskih pfrava i sloboda izvršioca. možemo zaključiti da je upotreba ovoga instituta u USA postignut veliki uspjeh. Ako posmatramo svjetsku praksu. da se ilegalno stečeni novac može upotrebiti za daljnje izvršenje krivičnih djela kao što su korupcija i pranje novca. Dokazivanje ilegalnog stečenog dobra i drugih sredstava teorijski se protivi i temeljnim načelima krivičnog postupka kao što su pretpostavka nevinosti. Upravo stoga se o takvom načinu borbe razmišlja i u Evropskoj uniji. Velika Britanija (1994-1995. Procjeniti dobra samo kriminalnih grupa vrlo je teško. Kao što smo napomenuli. Međutim. 2001). sve se više ističe u međunarodnoj praksi i mnogim konferencijama o organiziranom kriminalitetu. Osumničeni izgubi svoja dobara ako nemože dokazati. ugovori i prateći protokoli sve više analiziraju oduzimanje ekonomskih dobara počiniocima krivičnih djela (Marinko.Usmjeravanje borbe protiv (organizovanog) kriminaliteta i stavljanje apostrofa na njegovu ekonomsku komponentu. Međutim.(2) Te promjene zakona omogućavaju efikasnost sprečavanja zarade dobara protivpravnim ponašanjima. pravo na pošteno suđenje i načelo jednakosti oružja u krivičnom postupku. 2 Njemačka (1992). Švajcarska (1994). vidjet ćemo da isto tako već duže vrijeme istražno novinarstvo obrnutim teretom dokazivanja skoro pa svakodnevno traži. Izvršiocima krivičnih djela tako stečeni novac omugućava sticanje baze za investiranje u legalne djelatnosti. da je ta dobra stekao na zakonit način i da je za tu vrijednost platio porez državi. Upravo ovi primjeri ukazuju na nužnost promjene zakona što je i učinilo već nekoliko država. pa možda i praktično nemoguće. imamo indirektni uticaj na moral mladih koje pokušavamo odgojiti da rade zakonito. Austrija (1996). drogama. Institut Page | 50 obrnutog tereta dokazivanja ima vrlo jasnu logiku. efektivan i sveobuhvatan nadzor nad finansijskim sredstvima cjele države može pomoći u tom ocenjivanju i procjenjivanju pa i za takve grupe kao dio datog društva.) . danas se o tome vode velike rasprave. ljudskim organima. bili osuđeni ali nakom postupka nije im se oduzela njihova stečena pokretna i nepoktretna imovina. Poznati su primjeri u kojima su kriminalci koji su se bavili trgovinom oružjem. sticanje društvenog statusa i samim tim. umjetninama i slično stekli veliko bogastvo. Ovdje moramo istaći. ako pogledamo medijsku svakodnevnicu. kako implementirati ovkve modele postupanja? Za uvođenje tih mjera kao prvo treba do perfekcije urediti porezno zakonodavstvo i ojačati uvid i kontrolu nad finansijskim sredstavima.

Oduzimanje dobara stečenim kriminalnom djelatnošču tradicionalno je oružje krivičnog prava. otkrivanju i oduzimanju i zapljeni dobara stečenih krivičnim djelom.3 c) širenje oduzimanja dobara koja ne potiču iz krivičnog djela ali su ujedno i predmet konkretnog krivičnog postupka. a kao novost se pojavljuje činjenica da se ta mjera uvodi najviše kod krivičnih djela vezanih za organizirani kriminalitet. Naime. Oduzimanje dobara uređuje i Konvencija vijeća Evrope o pranju. Evropska konvencija o ljudskim pravima dozvoljava upotrebu stvarnih i pravnih presumpcija u razumnim granicama i po načelu srazmejrnosti (zavisi od prava koje se štiti) i načelu jednakosti oružja. članak Konvencije OUN protiv međunarodnog organiziranog kriminaiteta) 4 Ta konvencija primarno uređuje sprječavanje pranje novca. U okviru Evropske unije značanja je i udružena akcija protiv pranja novca.3. Ako je u krivičnom postupku osoba koja razpolaže imovinom koja je veća od njegove zakonito stečene imovine. da ćemo o ovoj tematici u budućnosti još podosta raspravljati i kritički je analizirati.4 Slični su i članovi UN konvencije protiv međunarodnog organiziranog kriminala. praćenju. da je područje oduzimanja imovine stečene krivičnim djelima do sada bilo poprilično zapostavljeno. Evropski sud za ljudska prava presudio je u postupcima upotrebe presumpcije na teret optuženog i potvrdio odluke nacionalnog suda u državama koje smo ranije naveli (vidi fusnotu 2). 3 . identifikacije. 2001). Takva nova zakonodavstva usmerjena su prvenstveno na: a) utvrđivanje ilegalno stečenih dobara sa upotrebom presumpcija. oduzimanju i zapljeni predmeta i dobara vezanih na kriminalnu djelatnost. Ova činjenica impicira da se mora raditi na promjenama i samih pravnih Page | 51 sistema većine država. Organi otkrivanja premalo su činili na Reversal of the burden of proof. Oni koji su uveli taj institut predviđaju mogućnost. standardi dokazivanja. moguća je primjena presumpcije da se imovina koja je stečena na ilegalni način uduzme. (7. sa sastavovišta presumpcije nevinosti bitno je da je takvu presumpciju moguće i pobijati. alineja 12. 4. Oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima Analiza događaja i kriminaliteta pokazali su. b) upotreba obrnutog tereta dokazivanja.6. Sve pomenuto ukazuje na to. povezanost dobara i ilegalne djelatnosti i mogućnost pritužbe (Marinko. Takva presumpcija povezuje se sa drugim pitanjima kao što su: obim dobara. da od izvršioca krivičnog djela zatraže dokaze o zakonitom sticanju dobara u skladu sa zakonom.

U većini slučajeva tužilaštva prepuštaju identifikaciju i praćenje fluktuacije novca policiji i drugim organim a. Takvo shvatanje proizlazi is svih dokumenata EU pa se tako nalaže tužilaštvima i policiji da intenziviraju djelatnosti u cilju oduzimanja imovinske koristi. što danas predstavlja najteži posao za državne organe. možemo zaključiti da su zvanični organi i državne institucije uopšte zatajili kod istraživanja krivičnih djela u koje je upleten organizirani kriminalitet i kod kojih imovinska korist nije znak krivičnog djela (ilegalne droge. prostitucija isl). . Praksa je do sada pokazala. ali u svakom momentu moraju koordinirati i voditi daljne aktivnosti. Tužioci. Upravo stoga se danas u najrazvijenijim državama svijeta sve više upotrebljava institut obrnutog tereta dokazivanja. Uvid u bankovne račune. „koliku imovinu imaju kriminalci“. tužilaca i drugih službenika finansijskih institucija iz područja oduzimanja imovinske koristi. Međunarodna saradnja stoga postaje neminovnost kada su u pitanju navedeni slučajevi. da ako nismo oduzeli imovinu u ranim fazama postupka. dionice. baza su za nadzor nad imovinom kriminalaca. Međutim. policija i naravno tužilaštvo. transport ljudi. zbog kompleksnosti organiziranog kriminala potrebna je sradnja svih institucija u društvu kao što su: institucije za sprječavanje pranja novca. osiguravajuće police. Čak naprotiv. pa tako državne institucije na kraju nemogu ništa oduzeti pravosnažno osuđenim kriminalcima. policija i sud moraju da shvate da je oduzimanje nelegalno stečene imovinske koristi svrsihodno jedino u slučajima kad se već na početku otkrivanja i procesuiranja kriminalaca upotrijebi trenutno oduzimanje imovinske koristi. Jasno je da oduzimanje imovinske koristi izvršiocima krivičnih djela znači i preventivno sredstvo u borbi protiv organiziranog kriminala. kako bi omogućili oduzimanje tih stvari. Kriminalci treba da shvate da se generiranje ilegalno stečenog novca i imovine uopšte jenostavno ne isplati.aktivnostima identifikacije i praćenju imovinske koristi i evidentiranju predmeta i imovinske koristi. registar stanova i kuća i drugi instrumenti. Naredni korak je svakako postupak utvrđivanja porijekla imovine. Iz svega jasno proizlazi da trebamo više sredstava namjeniti obuci policajaca. registar vozila. Sve navedeno ima smisla i zbog činjence da otvorenost granica i nova komunikacijska sredstava omogućavaju kriminalcima brže transfere novca sa jedne strane svjeta na drugu u veoma kratkim vremenskim intervalima. Page | 52 oružje. Iz tih dokumenata proizlazi rezultat. poreske institucije. do momenta pravosnažnosti presude kriminalci svoju imovinu obavezno prenose na druge osobe.

kako kriminalci („kontroverzni biznismeni“) prelaze u legalnu sferu pa čak i u politiku. . Rješavanje praktičnog primjera Ovaj dio namjenjen je praktičkom rješavanju slučaja kriminalne djelatnosti i sastoji se od početne analize dokazivanja sa upotrebom obrnutog tereta dokazivanja u primjeru jednog kriminalaca koga trebamo zajedno riješiti (FBI Manual . jer bi na taj način stekle novac i imovinu koje trebaju za svoj širi socijalni i ekonomski razvoj. c) standardi dokazivanja veze između imovine i ilegalne djelatnosti. Naprotiv. b) obim imovine koja se oduzima.6. oružjem i organizovana Page | 53 prostitucija.Za uspjeh tužilaštva i policije potreban je uvid u svu dokumentaciju i državne baze podataka. razjašnjavanje i dokazivanje krivičnog djela metodom obrnutog tereta dokazivanja. a skoro pa nikada se ne primjeni oduzimanje imovinske koristi. Evropska konvencija o ljudskim pravima dozvoljava upotrebu presumpcije i obrnutog treta dokazivanja u razumnim granicama. Analiza dosadašnjih aktivnosti pokazala je da državne institucije nisu dovoljno aktivne kod istraživanja krivičnih djela za koje imovinska korist nije znak krivičnog djela. Imovinska korist kriminalaca sredstvo je za činjenje novih krivičnih djela i investiranje u legalne djelatnosti. pa ćemo zato u natavku teksta kao primjer navesti fiktivno otkrivanje. Imovinska korist oduzimala se samo u primjerima kad se tokom istrage pored droge našao i novac. d) mogućnost pobijanja tih instituta. Te mjere bi morale uvesti i države u tranziciji. Podatke moramo klasificirati i urediti po standardima prihoda i rashoda za svaku godinu posebno. 1995). 4. Tu upravo leži odgovor na sve češće dileme i zabrinutost šire javnosti. Različite države upotrebljavaju različite presumpcije a slično im je to da tačno definiraju a) u kojim primjerima se mogu upotrijebiti. vrlo rijetko se istražuje imovinska korist od krivičnih djela kao što su: trgovina drogom. Baš zbog toga se u EU poduzimaju nove mjere koje su fokusirane na oduzimanje ileglano stečene imovinske koristi.4. Iz analize očigledno proizlazi da su rješenja oduzimanja imovinske koristi sa obrnutim teretom dokazivanja u nekim zemaljama već uobičajeno sredstvo za borbu protiv organiziranog kriminaliteta. Slučajeve obrnutog tereta dokazivanja rješavamo tako da najprije sakupimo podatke i dokumentaciju o osobi koja se bavi kriminalnom djelatnošću.

. (Za „GODINU 1“ je to 240-60=180. GODINA 1 Krediti Posuđeno UKUPNO 50 10 60 GODINA 2 30 5 35 Sada možemo zaključiti koju vrijednost je osoba stekla u godini koja nas interesuje. Pošto nas interesuje „GODINA 2“ moramo stanje u „GODINI 1“ oduzeti od stanja u „GODINI 2“. za „GODINU 2“ je to 385-35=350. GODINA 1 Banka 20 20 175 25 240 GODINA 2 120 20 175 70 385 Page | 54 Auto Kuća Dionice UKUPNO Drugi korak je ustanoviti svu pasivu koju osoba mora još platiti.Prvi korak je ustanoviti svu imovinu koju je osoba stekla u istraživanoj godini.) GODINA 1 Aktiva Pasiva Neto vrijednost 240 60 180 GODINA 2 385 35 350 Računanjem smo ustanovili da je imovinsko stanje osobe u „GODINI 1“ vrijedno 180 jedinica a u „GODINI 2“ još 350 jedinica.

hrana…). U našem primjeru ustanovili smo. U konkretnom primjeru ustanovii smo da su ti troškovi 50 jedinica i zato ih dodajemo na neto vrijednosti koje je osoba stekla tokom godine. Tu sumu moramo oduzeti od ukupne vrijednosti koju je osoba ustvarila ustvarila u godini koja nas interesuje. Ukupna vrijednost u „GODINI 2“ Prijavljeni prihodi Nepoznati izvori prihoda 240 125 95 .) te osobe. Naime. Neto vrijednost u „GODINI 2“ 170 Životni troškovi 50 Ukupna vrijednost u „GODINI 2“ 220 Četvrti korak podrazumjeva prikupljanje dokumentacije o prijavljenim primanjima (dohadak i sl. sasvim logično je za pretpostaviti je da je osoba za svoje potrebe najmanje toliko novca potrošila u svakodnevnim aktivnostima.„GODINA 2“ = ? GODINA 1 180 GODINA 2 350 Neto vrijednost u „GODINI 2“ 170 Page | 55 U „GODINI 2“ je tako osoba ostvarila 170 jedinica nove neto vrijednosti. da je osoba prijavila državi 125 jedinica za koje je platila i porez.„GODINA 1“ .. Treći korak podrazumjeva biranje podataka o protivrječnim životnim troškovima osobe (energija. Te troškove potrebno je dodati na neto vrijednosti u godini koja nas interesuje.

tokom kojeg bi se posebna pažnja trebala usmjeriti na edukaciju iz oblasti prikupljanja dokaza i dokazivanja krivičnih djela korupcije i drugih srodnih protivpravnih ponašanja. Upotrebom instituta obrnutog tereta dokazivanja osobi se oduzima 95 jedinica sredstava i vrati mu Page | 56 se jedino ako dokaže da je ta sredstava ta osoba stekla zakonito i na njih platila porez. tužilaštvu ali i financijskim institucijama.Iz svega navedenog proizlazi da je osoba proizvela 95 jedinica sredstava za koje ne može dokazati da su bila ostvarena legalno i da je na vridenost tih sredstava platila porez. „Master“ programe ili slično). Mišljenje autora ovog te ksta ide u pravcu da bi upravo zaposlenici u finansijskim institucijama trebali proći neki vid edukacije iz oblasti kriminalistike (univerzitetske programe cjeloživotnog učenja. . Ovaj primjer je idealiziran i simplificiran ali pokazuje svrhu upotrebe obrnutog tereta dokazivanja i namjenjen je policiji.

4. Iz Ministarstva financija dobili smo slijedeće podatke: GODINA UKUPNA PRODAJA (Eur) 2002 2001 2000 1999 8.1. Primjer istrage kriminalnih djelatnosti Nalazimo se u godini 2003 i istražujemo primer Janeza Novaka iz Ljubljane. godine imao je 5. Prečna ulica 7.325.000.000(Eur) krajem 2001.000 60. godine. Kod Kmečkog saveza ima knjižicu na kojoj ispisi ukazuju na stanje 7.000 4. Skupljanjem informacija na terenu došli su do indicija da je Janez Novak glavna osoba u kriminalnoj organizaciji koja je vezana za prodaju droge i sumnjive investicije u privredu sa mnogim sumnjama na podmićivanja u tom procesu. godine imao je 9. da ustanovi.000 (Eur) na bankovnom računu.800 (Eur) krajem 2000. Svaki polaznik seminara (naročito značajno za financijske institucije.500. da li je ta imovina stečena legalno ili ilegalno.  85. . Krajem 2000.000 (Eur) za godinu 2002. Praktični primjeri U praktičnom dijelu seminara obradit ćemo fiktivni primjer analize imovine stečene i legalnim djelatnostima.000 4.000 Kao direktor preduzeća Janez jesebi isplatio platu i visini:  105.000 515. da analizira imovinu fiktivne osobe sa nalogom.700.000 (Eur) za godinu 2001.000 395. godine imao je 7. godine.5.000(Eur) i godine 2002.6. i 20. razgvor sa svjedocima i izvršiocima korupcije kao i pretres ureda i stana.5.000. 2001.000 2. Tokom analize ukazat ćemo i na kriminalistikčke radnje kao što su uviđaj. 18.000(Eur) na svom računu. novinare.000(Eur) krajem 2002. 4. NGO) Page | 57 dobit će zadatak.000 PROFIT (Eur) 1.6.000 (Eur) za godinu 2000.  55. Janez ima otvoreni račun kod NLB preko koga plaća svoje lične troškove. Putem dodatnih informacija došli smo do slijedećih podataka: Janez ima firmu IMPORT EXPORT & co.

13.300 za garsonjeru u Piranu. što je bilo iskazano i krajem godine 2002. te 2002. godine.000(Eur) na kredit Page | 58 kod Stambene zadruge Piran.700(Eur). godine oko 64. oktobra 2000. Banci je bio dužan krajem 2001. godine.800(Eur) i krajem 2002. Janez je dugovao 96. Ostao je dužan 57. godine je na kredit kupio novu kuću u Trzinu za 166.500 (Eur) Stambenoj zadruzi Piran za garsonjeru na Bijelom Križu.000(Eur). Oba automobila je kupio kod kompanije »Avto & Cash«.500(Eur). 15. i 134. oktobra 2002 Janez je isplatio cjelokupan iznos duga za kredit kod Hypoleasinga u visini od 95.900 (Eur) za garsonjeru u Piranu. februara 2002.750(Eur) i 2001. u Ljubljani i platio je novcem (»kešom«). godine Janez je dugovao za Bled još 193. godine u visini od 35. Za automobil marke »WW Passat« godište 1996. za 126. . O isplati kredita nema podataka. godini bili nešto oko 44. Krajem 2002. za 17. Janez je 22. Janez je dugovao Hypoleasingu 97. Jula 2002. Stan je kupljen na kredit kod Hypoleasing trade Ljubljana. U istoj galeriji kupio je i vazu dinastije Ming.400(Eur). godine bio je 195.700(Eur).400(Eur).000 (Eur) za kuću na Bledu. godine još 20. Daljnjim istraživanjem ustanovili smo da je Janez digao kredit u Novoj Gorici 2000. Iz Ministarstva finansija smo dobili podatak. godine. Janezov dug krajem 2001. oktobra 2002. godine 81.400 (Eur) na kredit.100(Eur). i isti je isplaćen 31. kad ga je kupio dao 14. Gospodin Novak ima dva automobila. godine 2002.000(Eur). Krajem 2000.200 (Eur) za kuću na Erjavčevi i 57.000(Eur). Lični automobil marke »Mercedes« je kupio 28.400 (Eur) za svoju kuću na Erjavčevi ulici i 58. kupio kuću na Bledu za 244. koji je kupio 12. a kredit je uzeo kod Domžalske banke. kojeg još nije otplatio.500 (Eur). 3. da su njegovi životni troškovi u 2000.850 (Eur). je kupio je garsonjeru na Bijelom Križu iznad Pirana za 68. je godi ne 1999. za 37. Krajem 2001. godine 2001. decebra 1999. godine još 32. Janez Novak obilazi i kulturna događanja. marta 2001.300(Eur) (dobio je popust). za 14.Uvid u dokumentaciju o nekretninama iskazuje slijedeće: Stan na Erjavčevi ulici u Ljubljani.600(Eur) za kuću u Trzinu. u Modernoj galeriji je kupio tri slike Ivane Kobilice.

12.12.12.? (koristite se tabelom koja se nalazi u nastavku teksta).2002 UKUPNO imovinsko stanje OBAVEZE (Dugovi) UKUPNO obaveze..ZADATAK (pokušajte rješiti sami): Upotrijebivši sve podatke.2001 31.2000 31. i 2002. izračunajte nezakonite prihode za gospodina Janeza za godine 2001. dugovi Neto čista vrijednost Umanjenje: Neto vrijednosti prijašnje godine Povišenje neto vrijednosti u godini Životni troškovi TOTAL (ukupno) Prihodki od poznatih sredstava Prihodki od nepoznatih sredstava . IMOVINSKO STANJE 31. Page | 59 ………………………………….

brojeva. Na sljedećim stranicama su primjeri korištenja Analyst´s Notebook u grafičkom prikazu analize dogadjaja . Grafikon analize mreže – proširuje koncept analize veza do velikih skupova podataka. čineći ih pristupnijima i lakšim za razumjevanje. bez obzira na kompleksnost situacije. Bilježnica analitičara (Analyst's Notebook) Jedan od računarskih programa koji pruža pomoć u radu analitičara je i Analyst´s Notebook. Oni su obično automatski generirani i posebno su korisni kod identificiranja ključnih povezanosti putem tel. Primjeniti sveobuhvatni opseg analitičkih tehnika za razvoj obavještajnog rada. Analyst´s Notebook (Bilježnica analitičara) daje grafikone u određenom broju formata od kojih je svaki primjenjiv za različitu tehniku. ostvarenih telefonskih poziva i kretanja novca kroz bankovne račune. Grafički prezentirati rezultate naše analize. Lako pretraživati i tumačiti složene informacije. račune organizacije i druge entitete zajedno sa odnosima ili tokom robe između njih. Generirati analitički input koji se fokusira na istrazi i koji potpomaže učinkovito u donošenju odluka i raspoređivanje resursa.4. Grafikon analize uzorka transakcija – opisuje kada je došlo do razmjene ili do toka robe između entiteta. . u koje možemo uključiti video klipove i dokumente.1.7. Softwer za pomoć u radu analitčara Page | 60 4. računskih transakcija i transakcija putem interneta.7. Proizvesti dinamične grafikone za brifinge. Redoslijed grafikona događaja – otkriva kako su se povezani događaji dešavali kroz određeni vremenski period. Obično su tu uključeni: Grafikon analize veza – predstavlja ljude. Korištenjem Analyst´s Notebooka možemo uraditi sljedeće :       Brzo uočiti zajedničke elemente i veze koje su skrivene u našim informacijama.

2002) Page | 61 .GRAFIKON DOGAĐAJA (Analyst´s Notebook -User Guide.

POZIVA OSUMNJIČENOG (Analyst´s Notebook -User Guide. 2002) Page | 62 .GRAFIKON TEL.

GRAFIKON PRIKAZA PUTA NOCA KROZ BANKOVNE RAČUNE (Analyst´s Notebook -User Guide. 2002) Page | 63 .

Sa ovom kombinacijom alata možemo sakupiti sve informacije u iBazi i onda ih bezbolno analizirati koristeći veliku funkcionalnost Analitičareve bilježnice. Efektivno upravljati kroz na še podatke uz trenutni pristup pregledu svih naših dokumenata. iBase-iBaza je specijalno dizajnirana za istražitelje i analitičare i obuhvata niz značajnih funkcija stvorenih prema našim potrebama. razvijanje i ispitivanje podataka u centralnom i robustnom okruženju. Raditi individualno ili kao dio tima gdje svako može unijeti. Zaštititi naše podatke preko fajlova sa šifrom. čak iako nisu direktno povezani.7. ažurirati. iBaza uključuje ugrađenu vezu sa Analyst’s Notebook-om – Analitičarevom bilježnicom. iBase . Ovi vizuelni upiti mogu biti sačuvani za kasniju upotrebu. . i pomagala za nivoe pristupa i kontrolisanje.4. Brzo naći vitalne informacije koristeći bilo koje polje da pretražmo poprijeko kroz našu cijelu bazu podataka. Page | 64 Dolazi u dva oblika: User version – Korisnička verzija pruza kompletnu funkcionalnost za «hvatanje» i ispitivanje informacija dok Designer version – Dizajnerska verzija dodaje sposobnost definisanja novih struktura baze podataka i protokola zaštite. Ispitati naše podatke ‘crtanjem’ naših pitanja izbjegavajući potrebu da naucimo jezik upita baze podataka. Koristeći iBazu možemo:           jednostavno dizajnirati našu vlastitu bazu podataka bez potrebe za modernom stručnom ekspertizom.iBaza Najmoderniji istražiteljski alat za sakupljanje. Odmah popuniti našu bazu podataka korištenjem ugrađenih formi i drugih pomagala.2. Brzo kreirati standarne i specijalizovane izvještaje korištenjem modernih pomagala za pisanje izvještaja. Pronaći skrivene puteve između pojedinih dijelova. ispitati i analizirati podatak istovremeno.

2002) Page | 65 .ELEKTRONSKI OBRAĐEN DOSIJE KRIMINOGENOG LICA (iBase 4 User Guide Database.

Page | 66 .