DISPERZIVNA VEZIVA

Disperzivna veziva su veziva na bazi sintetičkih smola disperziranih u vodi. Dobivaju se polimerizacijom odre enih monomera u vodi kao disperznom sredstvu. Sastoje se od čvrste umjetne smole (polimera), fino raspršene u vodi. Po bjeličasto mliječnom izgledu, zbog disperzije svjetlosti na česticama smole, slične su emulzijama. Čisto disperzivno vezivo često se naziva emulzija. To su “bezuljne emulzije”. Osnovni sastav disperzije (emulzije) : - monomer .........100 dijelova - voda..................180 dijelova - emulgator..........2-5 dijelova - inicijator.............0.1-0.5 dijelova Za slikarske svrhe obično se koriste disperzivna veziva na bazi estera akrilne kiseline, tzv. akrilati i polivinil acetati, koji su za slikanje lošija disperzivna veziva. Polivinil acetati se više koriste kao ljepila (adhezivi). Svojstva disperzivnih premaza ovise o dodacima (aditivima), kao što su emulgatori, stabilizatori, sredstva za vlaženje, usporivači sušenja itd. Ovo otežava korištenje proizvoda različitih proizvo ača i njihovo me usobno miješanje. Aditivi ostaju u filmu i nakon sušenja i potencijalni su izvor slabljenja i razgradnje premaza. Emulgatori mogu biti neutralni, kao što je polivinil alkohol i celulozni eteri, ili ionski, kao natrijkarboksimetil celuloza i sapuni ili poliakrilna kiselina. Kiselost ili lužnatost disperzija, korozivne soli, isparljivost aditiva, kao što je amonijak može izazvati oštećenje materijala. Viskoznost disperzija ne ovisi o molekularnoj težini disperziranog polimera. Visoki postotak polimera (50-70%) u disperzijama daje stabilne disperzije s malom viskoznošću pogodnom za nanošenje premaza, u odnosu na otopine istih polimera koje se koriste u lakovima. Sušenjem se disperzirane čestice smole povezuju u film. Da bi se čestice smole dobro povezale u kontinuirani film, polimer mora biti dovoljno mekan da se razlijeva. Disperzije umjetnih smola se zbog toga ne smiju koristiti na niskim, kao i na visokim temperaturama kada se zbog naglog sušenja čestice ne mogu povezati u kontinuirani film. Osušeni filmovi bez posljedica podnose niže temperature. Akrilne disperzije koriste se u širokim razmjerima oko 1950. godine zbog velike otpornosti na žućenje u odnosu na polivinilacetatne disperzije. Kao slikarsko vezivo najprije ga koriste slikari murala (lat. murus= zid). U tradicionalnom slikarstvu veziva se miješaju samo s pigmentima. S disperzivnim vezivima mogu se miješati i različita punila (filer) kao što su pijesak, mramorni prah, šljunak, drvena strugotin, piljevina itd. Mogu se nanositi i u debljim slojevima bez opasnosti od krakeliranja. Disperzivna veziva prianjaju na različite materijale. Mogu se koristiti na svim podlogama koje nisu zamašćene ili previše glatke. Ne miješaju se s uljem i masnim emulzijama (nisu kompatibilne s uljima). Dodatkom emulgatora, kao što je voštani sapun moguće ih ja miješati i s uljima.

AKRILIK
Akrilik je slikarska tehnika u kojoj je vezivo disperzija akrilne smole, koja se naziva akrilna emulzija. Akrilna emulzija je mliječnobijela tekućina. Učvršćivanjem (sušenjem) postaje prozirna. Svježoj boji daje svjetliji, pastelniji ton, koji se sušenjem mijenja i postaje tamniji. Akrilne boje suše se fizikalnim putem, isparavanjem vode. Sitne čestice smole povezuju čestice pigmenta me usobno i s podlogom. Vrijeme sušenja (otvorena faza) je relativno kratko, ovisno o debljini filma traje 5 do 50 minuta. Sušenjem ne dolazi do deformacije boje pa se kod debelih slojeva, na samo površinski osušeni sloj, može nanositi novi sloj boje bez opasnosti od pucanja. Otvorena faza može se produžiti dodatkom:

-1-

- metilceluloze (ljepilo za zidne tapete) .... 2-5 %, ali slabi kvalitetu filma - medijem za usporavanje sušenja (retarding medij) Svježa disperzija razrje uje se vodom. Zbog relativno velike koncentracije smole moguća su i veća razrje enja. Vezivna snaga akrilne disperzije je tako velika da se ne skida čak ni jako razrije ena boja. Nakon sušenja postaje netopljiva u vodi. Otapa se samo u jačim organskim otapalima, kao što su ksilen, aceton ili amilacetat. Tek osušena boja može se ukloniti vrućom vodom. Akrilni film ima veliku elastičnost. Zbog ireverzibilnosti (nakon sušenja premaz je netopljiv u vodi, terpentinu i white spiritu) može se kombinirati s drugim vezivima. Uljem se može slikati na akrilnom premazu ili akrilnim bojama na osušenom premazu uljene boje. Podloga ne smije biti masna. Akrilno vezivo puno bolje prianja za poroznu podlogu, nego za jako glatku površinu kao što su staklo, metal i slično. Jako glatke površine se ohrapave laganim brušenjem, a preparacija se nanosi tupkanjem. Ako se radi na zidu, zbog velike poroznosti treba zid impregnirati disperzijom akrilne smole (akrilnom emulzijom) ili akrilik medijem. Kod klasičnog slikanja preparacijom se zaštićuje nositelj ( celuloza u drvu, papiru, platnu) od djelovanja veziva iz boje. Akrilno vezivo ne oštećuje celulozu pa nije neophodna preparacija ni impregnacija. Impregniranjem i prepariranjem nositelja postiže se odre ena obojenost, struktura, tekstura, upojnost. Impregnira se prozirnim akrilik medijem (bolji je mat), razrije enim vodom u omjeru 1:1 da se postigne odgovarajuća upojnost i stabilnost. Za platno i papir je bolje umjesto akrilik medija, koristiti 6%-tnu otopinu kožnog tutkala koja sušenjem jače zategne i učvrsti podlogu. Preparacija se može pripremiti pomoću akrilne emulzije razrije ene vodom, punilom i bjelilom u omjeru: akrilna emulzija 1 1 voda 3 2 bjelilo i punilo (filer) 4 3

za temperu za ulje

Na tržištu ima kvalitetnih inozemnih preparacija, kao što su: - GESSO POLYMER (Talens) - GESSO ACRYLIC (Talens) - LIQUITEX GESSO (Lefranc, američka licenca) Nakon nekoliko sati sušenja na njima se može slikati.

MEDIJI ZA AKRILNE BOJE
Akrilne boje se razrje uju s vodom. Mediji se koriste za posebne efekte. Osnovni medij ( akrilik medij, akrilik vezivno sredstvo, akrilna emulzija) je disperzija akrilne smole. To je vezivo u tvornički pripremljenim bojama i preparaciji. Koristi se za pripremu preparacija, kao vezivo za kolaž, kao fiksativ. Boja razrije ena akrilnim medijem ima veći sjaj nego kad je razrije ena vodom, zato se ovaj osnovni medij naziva i sjajni medij. Mat medij zbog površinske refleksije svjetlosti daje mat karakter boji, koji podsjeća na temperu. Produžuje sušenje boje. Gel medij je gust. Ima mliječnobijele boju. Sušenjem postaje tvrd, proziran i sjajan. Obično se miješa u impasto za dobivanje tekstura. Lazurne teksture dobiju se miješanjem malo boje i puno gel medija.

-2-

Usporivač (retarding medium) produžuje proces sušenja. Dodaje se u manjim količinama. Ugušćeni medij (Tickener polymer, Talens) je želatinozna gusta disperzija. Boji daje veću gustoću, temperni, ali pastozni efekt, mat izgled. Malo usporava sušenje. Ne preporučuje se dodavanje u količini većoj od 10%. Sjaj se može postići nanošenjem sjajnog laka ili naknadnim lazurnim slikanjem akrilnim bojama i sjajnim medijem. Ugušćivač može vezati i različita punila radi pastoznosti koja ni u debelim slojevima ne ispucaju. Akrilne paste za modeliranje (Modeling paste) su smjese akrilik medija i inertnog punila različite gustoće (g/cm3). Pastoznije su od gela, bijele su ili bezbojne. Mogu se dodavati bojama, ili se mogu naknadno bojati. U pasti se nalaze punila kao mramorni prah, pijesak, kaolin, prah kamena plovučca (Lipari pumice). Kao punilo može se koristiti papirna pulpa izmiješana akrilnim medijem (mache papir). Količina punila može biti i do 80%. Paste se mogu kombinirati akrilnim bojama i gel medijem koji povećava elastičnost. Svi mediji su kompatibilni i mogu se kombinirati za postizanje željenog efekta. Nakon sušenja mogu se bojati akrilnim bojama, temperom, uljem itd. Koriste se i kao cementna podloga za mozaik, za restauriranje štukatura, porculanskih predmeta itd. Proizvode se i akrilne žbuke za posebne teksture na zidu.

15. 1 Pasta za modeliranje

Lakovi na bazi akrilnih smola su bistre otopine akrilne smole u organskom otapalu (white spiritu, toluenu...). Kao lakovi mogu se koristiti i disperzije akrilne smole( sjajni ili mat mediji za slikanje) jer slici daju briljantan sjaj. Prema potrebi se razrje uju vodom.

AKRILIK TEHNIKE
Akrilne boje imaju velike mogućnosti upotrebe, posebno su pogodne za dobivanje tekstura. Akrilne boje koje sadrže lazurnije pigmente razrije ene vodom ili akrilik medijem koriste se za akvarelno slikanje. Pokrivne akrilne boje, dodavanjem bijele boje koriste se za gvaš. Slikanjem u slojevima, korištenjem imprimatura, podslikavanja i lazura mogu se postići efekti, kao u klasičnoj temperi. Akrilnim lakom postižu se sjajne lazure karakteristične za ulje. Upotrebom medija za usporavanje sušenja može se slikati mokro u mokro. Akrilik medijem za postizanje sjaja, gel medijem i pastom za modeliranje mogu se dobiti zanimljivi efekti. Kao fiksativ može se koristiti mat medij razrije en vodom u omjeru 1:3. Akrilno vezivo se koristi za fiksiranje različitih materijala na podlogu u tehnici kolaža. Grublja i finija platna, konopci, vlakna, drvo moraju se namočiti u akrilnoj emulziji, polože se na svježe prepariranu podlogu i slika se različitim medijima i akrilnom bojom. Miješane tehnike (mixed media); kod miješanih tehnika treba se pridržavati pravila da se samo na suhi sloj boje pripremljene jednom vrstom veziva nanosi boja pripremljena drugim vezivom. Logičnije je za podslikavanje koristiti akrilne boje koje se brzo suše, a nastaviti drugim tehnikama (ulje na akrilik, akvarel na akrilik). Može se

-3-

kombinirati akrilik i pastel. Crtež se nanosi pastelom, fiksira mat akrilik medijem, nastavlja crtati u mokro, a kasnije na suho. Disperzivna veziva, zbog jednostavne primjene i razrje ivanja vodom, koriste se kao “hobi boje” za drvo, staklo, keramiku, tekstil itd.

primjer pastozne teksture akrilne boje-ultramarin i zlatna na polikromnom podsliku

-4-

-5-

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful