Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku
Diplomski studij




Diplomski rad iz kolegija
E-vlada


Naslov rada:
Analiza korporativnog web mjesta tvrtke iz tekstilne industrije






Mentor: Student:
Prof.dr.sc. Marijana Zekić-Sušac Monika Mirković


Osijek, rujan 2010.
2

Sadrţaj
1. Uvod 7
2. Cilj i svrha rada 9
3. Koncept elektroniĉkog poslovanja 10
3.1. Webocentriĉna tvrtka 14
3.1.1. Globalna infrastruktura 15
3.1.2. Veze s dobavljaĉima 16
3.1.3. Veze s kupcima, klijentima 16
3.1.4. Veze s posrednicima (distributerima i trgovcima) 17
3.2. Obiljeţje „webocentriĉne“ tvrtke 18
4. Prethodna istraţivanja 20
4.1. Strateške odrednice razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj za
razdoblje 2006. do 2015. 20
4.1.1. SWOT analiza 23
4.2. Hrvatska industrija tekstila i odjeće u meĊunarodnoj razmjeni 25
4.2.1. Analiza disperzije i koncentracija 25
4.2.2. Analiza korporativnih prednosti 27
4.2.3. Analiza horizontalne i vertikalne specijalizacije tekstilnih
i odjevnih proizvoda 29
4.2.4. Perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjeće u
meĊunarodnoj razmjeni 30
4.3. Istraţivanje javnog mišljenja o dizajnu web stranica 33
4.4. Vidi Web Top 100 39
5. Analiza web mjesta tekstilne tvrtke „Sloga“ 42
5.1. Analiza faza razvoja e-poslovanja tvrtke „Sloga“ 43
5.2. Analiza modela e-poslovanja tvrtke „Sloga“ 49
5.3. Metrike poslovnih modela elektroniĉkog poslovanja 50
5.4. Tehnološki aspekt web mjesta tvrtke „Sloga“ 52
5.5. Upotrebljivost web mjesta tvrtke „Sloga“ 53
5.6. Sigurnost klijenata/korisnika 55
6. Sumarna ocjena web mjesta tvrtke „Sloga“ 62
7. Zakljuĉak 63
Literatura 65
3

Popis tablica
Tablica 1. Razlike izmeĊu tradicionalnog i elektroniĉkog poslovanja 13
Tablica 2. Osnovni pokazatelji razvitka tekstilne i odjevene industrije u Hrvatskoj 22
Tablica 3. GL indeks industrije tekstila i odjeće prema proizvodnim grupama 30
Tablica 4. Udio vlastite robne marke u izvozu 31
Tablica 5. Oĉekivanja poduzeća tekstilne i odjevne industrije o kretanjima izvoza u
razdoblju od 2007. do 2016. godine 32
Tablica 6. Popis poduzeća 36
Tablica 7. Ocjena izgleda pojedinih web stranica 38
















4

Popis slika
Slika 1. Okruţenje „webocentriĉne“ tvrtke 15
Slika 2. Integracija Interneta, intraneta i ekstraneta 18
Slika 3. SWOT analiza Hrvatske industrije tekstila i odjeće 24
Slika 4. Kretanje indeksa entropije izvoza i uvoza proizvoda tekstilne industrije i
odjeća u razdoblju od 2000. do 2004. 26
Slika 5. Empirijski izraĉun RCA pokazatelja i broj proizvoda industrije tekstila i
odjeće na razini 4 znamenke SMTK u 2004. 28
Slika 6. Postotak populacije koja koristi Internet 33
Slika 7. Dobna struktura korisnika Interneta 34
Slika 8. Obrazovna struktura korisnika 35
Slika 9. Ocjena pojedinih karakteristike web stranice 37
Slika 10. Faze razvoja elektroniĉkog poslovanja 44
Slika 11. Izgled web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. 58
Slika 12. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (Poĉetna) 59
Slika 13. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (O nama) 60
Slika 14. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d.
(mogućnost kupnje proizvoda) 61





5

Saţetak
Umreţenost gospodarstva, globalizacija i informacijsko-komunikacijska tehnologija postali su
pojmovi koji se koriste u svakodnevnici. Internet sa svojom pojavom i svojim razvitkom
donio je brojne mogućnosti i uklonio prostorne i vremenske barijere. Uvidjevši lakoću
poslovanja uporabom Interneta, u praksi se sve ĉešće koristi pojam e-poslovanje. Rijeĉ je o
obavljanju svih poslovnih transakcija i cjelokupnog poslovanja koristeći se Internetom i
informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Tvrtke koje su usmjerene na ostvarivanje što
je moguće više poslovnih transakcija putem Weba nazivaju se tzv. „webocentriĉne“ tvrtke.
Ovaj rad prikazuje elektroniĉko poslovanje kao napredan oblik obavljanja poslovnih
aktivnosti koji donosi brojne prednosti, mogućnosti i uštede. Rad je usmjeren na tvrtke iz
podruĉja tekstilne industrije, te se na temelju brojnih istraţivanja prikazuje stanje ove grane
industrije u cjelokupnom gospodarstvu, kao i njene perspektive i mogućnosti razvoja. Kako su
brojna poduzeća napravile prvi korak i pojavile se na Internetu sa svojom web stranicom
napravljena je analiza web mjesta tvrtke „Sloga“ IMK d.d. sa sjedištem u Poţegi. Ocijenjen je
izgled web stranice, njena korisnost, te prikazano u kojoj se fazi razvoja e-poslovanja nalazi
spomenuta tvrtka. Rezultati pokazuju kako ima mjesta za napredovanje, te kako je potrebno
napraviti potpuni redizajn web stranice u svrhu uspješnijeg e-poslovanja. Prijedlogom novog
izgleda stranice i uvaţavanjem istog pokrenula bi se e-trgovina, razvilo oglašavanje na webu,
što bi rezultiralo uspješnijim i efikasnijim poslovanjem, te privlaĉenjem novih kupaca i
dugotrajnim zadrţavanjem postojećih.

Kljuĉne rijeĉi: Internet, e-poslovanje, tekstilna industrija, web mjesto, analiza






6

Summary
Networked economy, globalization, information and communication technologies have
become terms that are used in everyday life. Internet with its appearance and its development
has brought many opportunities and eliminated the spatial and time barriers. Recognizing the
ease of doing business using the Internet, the practice is increasingly using the concept of e-
business. It is pursuit of economic activities and the entire business using the Internet and
information and communication technology. Companies that are focused on achieving as
much business transactions over the Web are called "webocentric" companies. This paper
presents e-business as an advanced form of business activities which bring many advantages,
opportunities and savings. The focus is on the company from the textile industry, and is based
on numerous studies showing the state of the industry in the overall economy and its
prospects and development opportunities. Many companies have made the first step and
appeared on the Internet with its web pages. This paper analyzes web site of Sloga IMK d.d.
company with headquarters in Poţega. The appearance of Sloga's web page and its usabillity
has been assessed. It has also been shown in what phase of the e-business development does
the company find itself. The results show that there are possibilities for progress, and that it is
necessary to make a complete redesign of the website for the purpose of successfull e-
business. With the proposal of new page layout and respecting it, e-commerce would be
launched, advertising on the web would be developed, and it would result in more successful
and efficient business by attracting new customers and retaining existing customers for a
long-term period.

Keywords: Internet, e-business, textile industry, website, analysis





7

1. Uvod
U uvjetima globalizacije, meĊusobne umreţenosti gospodarstva i razvojem informacijsko-
komunikacijske tehnologije sve ĉešće se pojavljuje pojam nove ekonomije. Nova ekonomija,
pojam kojim su se poĉeli koristiti intenzivnije u novije vrijeme usko je povezan s jaĉanjem
trendova globalizacije i znaĉaja informatiĉkog društva. Potrebno je istaknuti da ne postoji
jedinstvena definicija nove ekonomije, a ono što se moţe staviti pod zajedniĉki nazivnik svih
pokušaja definiranja toga pojma jesu ekonomski rast i intenzivno ukljuĉivanje informatiĉke i
komunikacijske tehnologije (ICT sektora) u sva podruĉja ekonomije i društva, što uzrokuje
promjene i na strani ponude i na strani potraţnje. Nova ekonomija jest ekonomija zasnovana
na znanju i na idejama o tome gdje je kljuĉ poboljšanja ţivotnog standarda i stvaranja novih
radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnološke promjene ukljuĉuju u proizvode,
usluge i proizvodne procese. Ona pokušava odgovoriti na izazove današnjice, a ti su kako
upravljati zemljom i voditi je u uvjetima kontinuiranih tehnoloških promjena i inovacija.
TakoĊer, to je pojam koji je opreĉan definiciji «stare ekonomije». Ta se dva pristupa razlikuju
po osnovnom modelu rasta i izvorima ekonomskog rasta ekonomije. Sirovine, materijal,
energija, novac, ekonomija obujma zamjenjuju se znanjem i tehnološkim promjenama.
Restrukturiranje poduzeća, ulaganje u informatiĉko tehnološku komponentu poduzeća,
rastuća konkurentnost i fleksibilno i razvijeno trţište rada i kapitala, izvori su rasta prema
ovome konceptu. Presudnu ulogu ima korištenje Interneta kao globalnog medija koji
omogućuje povezivanje, uklanja vremenske i prostorne barijere, donosi mnoge uštede i
olakšava poslovanje. Upravo zbog svih prednosti tvrtke svoje klasiĉno poslovanje poĉinju
zamjenjivati poslovanjem pomoću Interneta. Danas je najpoznatiji pojam elektroniĉko
poslovanje gdje je naglasak na stvaranju dodane vrijednosti koristeći se ICT tehnologijom. U
suvremenom gospodarstvu tvrtke se predstavljaju javnosti putem svoga web mjesta. Kako je
prvi dojam najvaţniji, a korisnici sve zahtjevniji i obrazovaniji te zahtijevaju samo najbolje, te
konkurencija sve veća, veliki izazov se stavlja pred tvrtke u smislu kako se predstaviti na
kvalitetan i zanimljiv naĉin, te kako zadrţati lojalnost svojih kupaca i privući nove,
potencijalne klijente. Upravo zbog toga web dizajn nije više samo kreiranje bilo kakve web
stranice i pojava na Internetu već je to djelatnost koja ukljuĉuje razliĉite segmente. Potrebno
je usmjeriti pozornost na ciljne skupine kojima se obraćamo, kvalitetu i kvantitetu sadrţaja,
privlaĉnost web mjesta, dodatne usluge i linkovi koje se nude, itd. Postoje brojne smjernice i
savjeti kako napraviti dobru web stranicu, kao i pogreške koje je potrebno izbjegavati.
Pojavljuje se pojam web upotrebljivost koji se odnosi na kvalitativan atribut koji odreĊuje u
8

kojoj je mjeri jednostavna upotreba grafiĉkog suĉelja web stranice što je kljuĉan preduvjet za
uspješnu web stranicu. Pridrţavanjem pravila o web dizajnu (koji se odnosi na boje, font,
veliĉinu slova, raspored izbornika…), distribuiranjem kvalitetnog i korisnog sadrţaja,
korištenjem Web 2.0 tehnologije i mogućnost kreiranja personaliziranog portala kljuĉ je
uspjeha za stvaranje kvalitetne web stranice.

Ovaj rad predstavlja i analizira web mjesto tvrtke Sloga. Web mjesto koje je dostupno na url
adresi www.sloga-fashion.hr , promatrano je s razliĉitih aspekata: s obzirom na fazu razvoja,
modele koje koristi, uspješnost portala, usability… Nakon ocjene navedenih kriterija, dani su
prijedlozi za unapreĊenje web mjesta s ciljem izgradnje poboljšanog modela. Rad je
strukturiran na naĉin da daje detaljan pregled poglavlja, koji polaze od upoznavanja ĉitatelja s
pojmom elektroniĉkog poslovanja, opisivanje karakteristika koje treba imati tzv.
webocentriĉna tvrtka, te nakon prethodnih istraţivanja koja su usko vezana za temu ovoga
rada analizirano je spomenuto web mjesto. Dani su i prijedlozi za poboljšanje, te je na kraju
rada kreiran novi dizajn web mjesta. Istaknute su brojne prednosti elektroniĉkog poslovanja
kako bi ih tvrtka uoĉila i primijenila u budućnosti. Kroz brojna istraţivanja vezana uz stanje
tekstilne industrije došlo se do zakljuĉka kako je situacija zabrinjavajuća i loša, te bi
moderniziranje ove grane gospodarstva donijelo poboljšanje u njezinu razvoju i poslovanju.
Stoga je potrebno iskoristiti sve mogućnosti koje donosi globalizacija, softverska i hardverska
rješenja i brzo razvijajuća mreţna i komunikacijska tehnologija.













9

2. Cilj i svrha rada

Svrha ovog rada je dati glavne smjernice za izradu korporativnog web mjesta, ukazati na
najĉešće greške koje se javljaju prilikom dizajniranja, te kroz praktiĉni dio prikazati stanje
tekstilne industrije u Republici Hrvatskoj. U radu će kao osnovni ciljevi biti provjerena
hipoteza kako web mjesta tekstilne industrije u Hrvatskoj ne slijede standarde novih
internetskih tehnologija. TakoĊer, analizirati će se i ocijeniti web mjesto tvrtke „Sloga“,
ocijeniti koliĉina i kvaliteta informacija koje se nalaze, te upozoriti na standarde web
dizajniranja koje konkretno mjesto (ne)poštuje. Na kraju rada će biti dan model korporativnog
web mjesta tekstilne industrije kao i prednosti i nedostaci dosadašnjeg modela. U svrhu
provjera hipoteza istraţeni su teorijski koncepti i standardi novih internetskih tehnologija koje
se u preporuĉuju u literaturi, te će se tekstilna industrija analizirati prema tim teorijskim
smjernicama i modelima.





















10

3. Koncept elektroniĉkog poslovanja
Elektroniĉko poslovanje (e-business) podrazumijeva obavljanje poslovnih aktivnosti preko
Interneta, odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti koristeći se informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom. Šira definicija kaţe kako je elektroniĉko poslovanje opći koncept koji
obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem
ICT tehnologije meĊu tvrtkama (B2B), izmeĊu tvrtki i njihovih kupaca (B2C), ili izmeĊu
tvrtki i javne administracije (B2G). To je takoĊer, suvremeni oblik organizacije poslovanja,
koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatiĉke, i posebice, internetske tehnologije pri
obavljanju kljuĉnih ili jezgrenih (engl. core) poslovnih aktivnosti. Gledajući kroz vrijeme,
koncept elektroniĉkog poslovanja razvio se u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljeća
kada se shvatilo da se Internet i www servisi mogu koristiti za obavljanje razliĉitih poslovnih
transakcija i pruţanje usluga. Internet je postao globalni gospodarski prostor, a usporedno s
tim, roĊen je i koncept elektroniĉkog poslovanja. (Panian, 2002)
Povijesno gledajući razvoj elektroniĉkog poslovanja odvijao se na sljedeći naĉin:
sedamdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje se pojam ETF (Electronic Found
Transfer), odnosno Elektroniĉki prijenos novca. Rijeĉ je o postupku kojim se pomoću
elektroniĉkog prijenosa poruke prenosi novac izmeĊu dva mjesta, bez fiziĉkog
prijenosa gotovine.
osamdesetih godina 20. stoljeća razvija se EDI (Electronic Data Interchange) što
oznaĉava elektroniĉku razmjenu poslovnih dokumenta izmeĊu poduzeća koristeći
specifiĉne i strukturirane podatke. Na lak i brz naĉin razmjenjuju se poslovne ili
administrativne poruke (narudţbe, obavijesti o plaćanju, stanju zaliha...)
sredinom osamdesetih godina razvijaju se online servisi, odnosno zatvorene raĉunalne
mreţa kao što je npr. America Online (Ameriĉka tvrtka za pruţanje komercijalnih
informacijskih usluga na Internetu). Ova tvrtka, godine 1995., preuzima vodeći
poloţaj meĊu komercijalnim mreţnim sustavima.
devedesetih godina dolazi do razvoja WWW-a (World Wide Web) koji omogućava
jednostavan rad na mreţi i povezivanje s bazama podataka.
Već krajem 1994. i poĉetkom 1995. godine pojavljuju se web mjesta s mogućnošću
obavljanja poslovnih transakcija. To vrijeme se uzima kao poĉetak elektroniĉkog poslovanja.
U poĉetku se radilo o elektroniĉkim katalozima gdje su se mogle pronaći informacije o
11

proizvodima i uslugama, a zatim su dodane brojne funkcionalnosti kao što su: pretraţivanje
po odreĊenom kriteriju, dogovaranje uvjeta kupnje i isporuke, naruĉivanje proizvoda/usluga,
elektroniĉko plaćanja, te isporuka dobara koje je moguće digitalizirati kao što su video,
glazba, igre ili filmovi. Nakon toga, u gospodarskim i poduzetniĉkim krugovima sve ĉešće se
spominje pojam elektroniĉkog poslovanja, a tvrtke se meĊusobno udruţuju kako bi se svojim
poslovima nadopunjavali. Elektroniĉko poslovanje razvilo se veoma brzo i to u periodu
kraćem od deset godina. IBM je 1997. godine prvi poĉeo s upotrebom termina „e-business“.
Do tada je uglavnom bilo rijeĉ o „e-commerce“ (elektronska trgovina) i taj se pojam ĉesto
poistovjećivao s pojmom elektroniĉko poslovanje. No, izmeĊu ova dva pojma postoje
odreĊene razlike. Elektroniĉko trgovanje ukljuĉuje razmjenu dobara i usluga izmeĊu kupca,
poslovnih partnera i prodavatelja. Elektroniĉko poslovanje ĉine svi ti elementi, ali takoĊer i
operacije što se obavljaju unutar same tvrtke. Takve su operacije, primjerice, upravljanje
proizvodnjom, razvojem, korporacijskom infrastrukturom i proizvodima. (Panian, 2002)
Prednost e- poslovanja je ta što ono moţe poboljšanim marketingom povećati prodaju, kao i
veliĉinu prodajnog programa te smanjiti troškove poslovanja. E-poslovanje proširuje trţište i
time povećava razliĉite mogućnosti kupovine. Kupcima su informacije o proizvodima i
uslugama dostupnije, imaju veći izbor proizvoda po niţim cijenama, a kupovina im postaje
praktiĉnija i prilagodljivija zbog duţeg radnog vremena, tj. dostupnosti proizvoda 24 sata
dnevno sedam dana u tjednu. E-poslovanjem smanjuju se transakcijski troškovi kojima su
izloţeni i kupci i proizvoĊaĉi poboljšanim tokovima informacija i boljom koordinacijom
aktivnosti. TakoĊer, jedna od prednosti jest jeftino globalno publiciranje informacija, te
mogućnost unutrašnje i vanjske integracije tvrtke. Od tehnoloških prednosti istiĉe se
jednostavna obrada, pretraţivanje, spremanje i prenošenje razliĉitih vrsta medija.
Elektroniĉko poslovanje povećava brzinu i jednostavnost obavljanja poslovnih transakcija.
Rezultat toga je bolja pozicioniranost na trţištu i pojaĉana konkurencija. Od svakog poduzeća
moţe se oĉekivati da će izaći s novim, kvalitetnim i privlaĉnim rješenjem u podruĉju
marketinga, promidţbe, oglašavanja, ponude dodatnih usluga i pogodnosti klijentima...
Prisutnost je na trţištu uĉinkovitija, neizravno se kontrolira konkurencija i osigurava se
skladniji razvitak. Potrošaĉi i poslovni partneri mijenjaju svoje ponašanje jer se njihova
iskustva u uvjetima e-poslovanja brzo kumuliraju i obogaćuju. Svi sudionici u takvom
okruţenju znatan dio administrativnih i drugih poslova obavljaju lakše i brţe, s udaljenih
lokacija, bez ĉekanja ili potrebe za osobnim kontaktom sa zaposlenicima drugih kompanija.
Nedostaci E–poslovanja se uglavnom odnose na pitanje zaštite (zaštita podataka od
12

neovlaštenog pristupa, zaštita autorskih prava, zaštita privatnosti osoba unutar i izvan
poslovnih organizacija, zaštita od virusa). Nedostatak uvoĊenja e-poslovanje je i ljudski
faktor, tj. zaposlenici i svi oni koji se iz razliĉitih razloga opiru uvoĊenju ovakvog naĉina
poslovanja. Implementacija e-poslovanja obuhvaća velik broj, ako ne i sve zaposlenike,
namećući im nove zahtjeve i pravila ponašanja prilikom obavljanja posla, te menadţeri tvrtke
moraju uvijek raĉunati na odreĊeni stupanj otpora. Zaposlenici proţivljavaju stresno razdoblje
prilagoĊavajući se novim uvjetima rada i poslova, a isto tako strah od novog i nepoznatog
dodatni su razlozi za neprihvaćanje novog stanja unutar tvrtke. Upravo zbog svih navedenih
prednosti i nedostataka e-poslovanje je kompleksan i dinamiĉan proces jer zahtijeva nova
tehnološka, marketinška i menadţerska znanja. Rad na usvajanju elektroniĉkog poslovanja
nastavlja se i nakon njegova uvoĊenja, a softveri koji se koriste razvijaju se dinamiĉno,
svakodnevno nudeći bolja i kvalitetnija rješenja koja nude nove mogućnosti, ali i nove
izazove. Prilagodba i usvajanje novih znanja i vještina, te brzina akcije i reakcija nuţan je
uvjet za uspjeh poslovanja. Koncept elektroniĉkog poslovanja proširio se na sve poslovne
djelatnosti i primjenjiv je u svakoj od njih. No, postoje djelatnosti u kojima je zabiljeţen veći
uspjeh nego u ostalima i u kojima je do sada prikupljeno najviše pozitivnih iskustava. Primjeri
takvih djelatnosti su (Panian, 2002) :
online prodaja vlastitih dobara i usluga,
elektroniĉko trgovanje,
online zabava i rekreacija,
elektroniĉko bankarstvo i online financijske transakcije,
elektroniĉko izdavalaštvo i nakladništvo.
Dobro organizirano elektroniĉko poslovanje omogućuje lagano dobavljanje, procesuiranje,
distribuiranje i djelovanje na temelju informacija, upotrebljavajući ih na posve nov i uĉinkovit
naĉin. Internet je stvorio potpuno novi prostor za izgradnju novog gospodarstva kroz
suradnju, proizvodnju i trgovinu. E-poslovanje sa svojim razvojem polagano je istisnulo
tradicionalno poslovanje zbog niza prednosti i olakšanja koje donosi. Tradicionalne
prodavaonice koji su ograniĉene prostorom, već se sada nadopunjuju elektroniĉkim
(virtualnim) prodajnim mjestom na webu. Ne postoji tradicionalna prodavaonica koja bi
mogla nuditi 50.000 artikala, dok je virtualno to moguće. Ponuda putem elektroniĉkog
prodajnog mjesta u kvantitativnom smislu niĉime nije ograniĉena, a takoĊer se stvaraju web
mjesta na kojima se predstavlja ponuda razliĉitih prodavaĉa tako da kupci na jednoj lokaciji
13

mogu dobiti uvid u raznolikost ponude i usporeĊivati ih. Osnovne razlike izmeĊu
tradicionalnog i elektroniĉkog poslovanja prikazane su sljedećom tablicom:

Tablica 1. Razlike izmeĊu tradicionalnog i elektroniĉkog poslovanja (Panian, 2003, str. 49)

Kljuĉno obiljeţje

Tradicionalno poslovanje

Elektroniĉko poslovanje
Ciljevi Usko postavljeni i fiksirani Široko postavljeni i promjenjivi
Radni zadaci osoblja Redoviti radni zadaci, u
punom radnom vremenu
Najĉešće kao dodani zadaci uz
redovne radne zadatke
Tehnologija Podrţavajuća uloga Kljuĉna uloga
Zahtjevi Stabilni Dinamiĉki i promjenjivi
Struktura zadataka Mnogo slijednih zadataka Mnogo usporednih zadataka
Povezanost s drugim
projektima
Ograniĉena Intenzivna, zbog dijeljenja zajedniĉkih
resursa
Fiziĉki kapital Posjedovanje vlastitog
kapitala
Outsourcing (eksternaliziranje) -
prepuštanje dijela poslova vanjskom
partneru
Proizvodnja Usmjerena na plasman
proizvoda
Ţelje i potrebe kupaca i njihovo
zadovoljstvo
Glavni resurs poslovanja Fiziĉki resursi (sirovine,
materijali)
Informacija

U odnosu na tradicionalno poslovanje, u elektroniĉkom poslovanju pridjev fiziĉki (fiziĉki
proizvod/usluga, fiziĉka isporuka) zamjenjuje se pridjevom digitalni. Upravo je rijeĉ digitalni
u središtu jer se poduzeća meĊusobno udruţuju (integracija), suraĊuju (kolaboracija) na
globalnoj razini uporabom Interneta kao osnovnog medija. Kao što je vidljivo iz prethodne
tablice, jedna od znaĉajnih razlika i karakteristika, je glavni resurs poslovanja. Kod
tradicionalnog poslovanja se dodaje vrijednost fiziĉkom resursu od procesa nabave do procesa
prodaje, a kod e-poslovanja upravlja se informacijama i one se koriste za dodavanje
vrijednosti proizvodu ili usluzi. Tako, takozvani virtualni lanac vrijednosti, ukljuĉuje
prikupljanje, organiziranje, selektiranje i distribuciju informacija, tj. one se pretvaraju u
14

korisno znanje koje dodaje vrijednost. Elektronsko poslovanje, kao tehnološki najnapredniji
modalitet organizacije poslovanja kompanije, se ostvaruje koliĉinski (kvantitativno) i
vrsnoćom (kvalitativno) intenzivnom primjenom informatiĉke, a posebno mreţne tehnologije,
te u tom smislu presudnu ulogu ima globalna multimedijska svjetska mreţa Internet.

3.1. Webocentriĉna tvrtka
Elektroniĉko poslovanje se u svom radu prvenstveno koristi World Wide Webom-om. Web
mjesto je zbirka povezanih web stranica, slika, videa ili drugih digitalnih materijala, te je ono
glavno raĉunalo na barem jednom web serveru, a dostupno je putem Interneta ili privatne
lokalne mreţe. To je toĉka putem koje tvrtka ostvaruje kontakt s okolinom, dakle s
„ostatkom“ internetskog virtualnog gospodarskog prostora i obavlja sve potrebne transakcije
sa subjektima iz okruţenja. Usmjeravanjem i ostvarivanjem što je moguće više poslovnih
transakcija putem Weba, tvrtka se iz tradicionalne transformira u tzv. webocentriĉnu tvrtku.
(Panian, 2003) Kroz web tvrtka komunicira sa svojim okruţenjem.
Najvaţniji i osnovni elementi okruţenja webocentriĉne tvrtke su:
globalna infrastruktura,
dobavljaĉi,
kupci/klijenti,
posrednici.








15

Na sljedećoj slici nalazi se prikaz mjesta i uloge webocentriĉne tvrtke u njezinom okruţenju.







Slika 1. Okruţenje „webocentriĉne“ tvrtke (Panian, 2003, str. 50, modificirano)

3.1.1. Globalna infrastruktura
Globalna infrastruktura obuhvaća:
 Sigurnosnu infrastrukturu koju ĉine sustavi osiguranja integriteta podataka, zaštite
privatnosti sudionika i tajnosti informacijskih sadrţaja.
 Sustavi digitalnog plaćanja i naplate prodanih proizvoda i usluga
 Elektroniĉko bankarstvo koje podrazumijeva elektroniĉko obavljanje bankarskih
transakcija.
 Zakonsku regulativu, koja je podjednako vaţna kao i u tradicionalnom poslovanju, a
zbog globalnog e-poslovanja procesi koje ovdje treba pravno urediti su sloţeniji.
 Elektroniĉka trţišta na kojima se primjenjuje odreĊena tehnika razmjene podataka na
web mjestima koja nude ponudu i potraţnju u okviru elektroniĉkog poslovanja.
 Komunikacijsku infrastrukturu e-poslovanja koja ukljuĉuje sva tehnološka rješenja
tvrtke koja podupiru formalnu i neformalnu komunikaciju unutar i izvan tvrtke.
 Nacionalnu i globalnu informacijsku infrastrukturu koju ĉine svi hardverski,
softverski i informacijski resursi na nacionalnoj/ globalnoj razini.



Upravljanje
tvrtkom
Povezivanje s
kupcima
Povezivanje s
dobavljaĉima
Globalna
infrastruktura
Povezivanje s
distributerima i
trgovcima
16

3.1.2. Veze s dobavljaĉima
Elektroniĉkim povezivanjem unapreĊuju se svi aspekti odnosa izmeĊu tvrtke i njezinih
dobavljaĉa i ostalih poslovnih partnera:
 Pronalaţenje dobavljaĉa sirovina i materijala je mnogo brţe i jednostavnije, te je
moguće relativno jednostavno pronaći nove i s njima pokušati uspostaviti poslovne
odnose.
 Prikupljanje informacija s trţišta nabave, što znaĉi razmjenu informacija od
zajedniĉkog interesa (informacije o konkurenciji, stanje trţišta, ekonomski pokazatelji
o kretanjima u poslovnom okruţenju, informacije o konkurenciji itd.).
 Upravljanje procesom nabave, gdje razmjena informacija omogućuje bolje upravljanje
procesima nabave materijala, sirovina i usluga. TakoĊer se osiguravaju povoljniji
uvjeti nabave, izbjegavaju nestašice i poremećaji u procesu nabave zajedniĉkim
usklaĊenim planiranjem poslovnih i razvojnih aktivnosti.
 Upravljanje ulaznim raĉunima i plaćanjem pri ĉemu se automatiziraju procesi
zaprimanja, kontrole i likvidacije ulaznih raĉuna (raĉuni od strane dobavljaĉa za
isporuĉenu robu ili usluge). Stvaraju se uvjeti za trenutni i trajni uvid u stanje tih
raĉuna, u obveze plaćanja tvrtke i njihovu pravovremenu realizaciju.


3.1.3. Veze s kupcima, klijentima
Temelj uspješne realizacije koncepta e-poslovanja i webocentriĉne tvrtke jest ostvarivanje
dobrih odnosa i veza s kupcima odnosno klijentima. To je moguće postići organizacijom i
provedbom:
 Online ili direktnog marketinga koji zadrţava mnoge mogućnosti tradicionalnog
marketinga, ali omogućuje i brojne nove opcije kao što su: zadovoljavanje potreba
potrošaĉa u realnom vremenu, kreiranje aktivnih web stranica, interakcija s klijentima,
odnosi „jedan prema jednome“.
 Elektroniĉke naplate potraţivanja od klijenata, gdje nestaju tradicionalni oblici
plaćanja, a najĉešće korištena sredstva naplate postaju kreditne/debitne kartice, tzv.
pametne kartice i elektroniĉki novĉanici, elektroniĉki (digitalni) novac, te sustavi
mikroplaćanja.
17

 Pravovremenog informiranja i pruţanja online usluga klijentima su bitni sastojci
sustava za upravljanje odnosima s kupcima (engl. Customer Relationship
Management-CRM) koji predstavlja davanje prioriteta potrebama klijenata, te
postizanje povjerenja kupaca kako bi se stvorio osjećaj lojalnosti te dugoroĉno
izgradila mreţa kvalitetnih odnosa.
 Ponude zabavno/rekreacijskih aktivnosti
 Aktivnosti na elektroniĉkom trţištu
 Upravljanje uslugama i prodajom
 Obavještavanje o trţištima i prikupljanje informacija o kupcima, odnosno klijentima
koje se integrira u metodologiju stvaranje poslovne inteligencije (engl. Business
Intelligence). Sustav poslovne inteligencije ĉuva informacije i znanje o konkurenciji,
kupcima, dobavljaĉima, procesima. On omogućava poslovno pregovaranje i brojĉano
argumentirani nastup prema kupcima i dobavljaĉima, kvalitetno operativno planiranje,
praćenje ponašanja konkurencije, promatranje pojedinih trţišnih segmenata te
predviĊanje budućih pojava. TakoĊer, sustav poslovne inteligencije nudi bolje
razumijevanje vlastitih kupaca i spoznaju što ih potiĉe na odreĊeno ponašanje.

3.1.4. Veze s posrednicima (distributerima i trgovcima)
Potreba za posrednicima u novom obliku poslovanja, tj. u elektroniĉkom poslovanju nije
nestala. Javljaju se samo novi oblici posredovanja. Preko weba posrednici (trgovci i
distributeri) odrţavaju direktne kontakte s krajnjim korisnicima, te na njihove zahtjeve
proizvoĊaĉi / nuditelji usluga trebaju što brţe i kvalitetnije odgovarati. Osnovni zadaci što ih
proizvoĊaĉi ili nuditelji usluga pri tom moraju izvršavati su:
 promptno odgovaranja na zahtjev trţišta jer su trţišta u e-poslovanju dinamiĉna te
proizvoĊaĉi i nuditelji usluga moraju fleksibilno organizirati svoj rad i vrijeme,
 nadopunjavanje / obnavljanje zaliha ĉime se nastoji udovoljiti narasloj trţišnoj
potraţnji ili izbjegavanje nepotrebnih troškova odrţavanja zaliha robe u sluĉaju
smanjenja potraţnje,
 distribucija informacija o proizvodima i uslugama jer se potrošaĉima prezentiraju prvo
informacije, a zatim sam proizvod ukoliko ga oni ţele,
 realizacija narudţbi u što brţem roku i na što korektniji naĉin,
 upravljanje izlaznim raĉunima i naplatom
18

 upravljanje rezervnim dijelovima i ugovaranjem, kao što je i u tradicionalnom
poslovanju, potrebno je osigurati rezervne dijelove, servisiranje proizvoda i
odgovaranje na eventualne reklamacije kupca.

3.2. Obiljeţje „webocentriĉne“ tvrtke
Jedno od glavnih obiljeţja elektroniĉkog poslovanja, a time i webocentriĉne tvrtke jest
integracija, tj. objedinjavanje, tri tipa mreţe klijentsko-posluţiteljske arhitekture: Interneta,
intraneta i ekstraneta. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreţa koja
zajedno povezuje raĉunala i raĉunalne mreţe korištenjem istoimenog protokola, te moţe
posluţiti za postavljanje web mjesta usmjerenog okruţenju, za pruţanje usluga klijentima, za
prikupljanje podataka iz okoline i obavještavanje o trţištima. Intranet je privatna raĉunalna
mreţa neke organizacije koja koristi Internet protokole, mreţnu povezanost i mogućnosti
javnih telekomunikacijskih sustava kako bi omogućila svojim zaposlenicima sigurnu
razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za organizaciju. Korištenjem
intraneta unapreĊuje se upravljanje unutarnjim procesima, korporacijskim znanjem i
komunikacija unutar tvrtke. Ekstranet je privatna mreţa s ograniĉenim pristupom unutar jedne
tvrtke pomoću koje se sigurnosnim putem sudjeluje u poslovnim informacijama i
operacijama s dobavljaĉima, kupcima i poslovnim partnerima. Model „webocentriĉne“ tvrtke
iz kojeg je vidljivo na koji se naĉin ostvaruje takva integracija prikazan je sljedećom slikom:



Ekstranet



Internet


Slika 2. Integracija Interneta, intraneta i ekstraneta (Panian, 2003, str. 54, modificirano)

Dobavljaĉi

Financijske
institucije

Distributeri
Davatelji
logistiĉkih usluga
Distribucija
informacija
Usluga
klijentima
Poslovna
inteligencija
Internetski
dućani
TVRTKA - Upravljanje znanjem
- Unutarnja komunikacija
- Upravljanje projektima

Intranet
19

Promjene u upravljaĉkim aktivnostima koje se javljaju u webocentriĉnoj tvrtci korištenjem
Interneta, intraneta i ekstraneta jesu:
 Razvoj proizvoda – brţe ostvarivanje ciljeva jer su lako dostupne informacije o
tehnološkim postignućima, aktivnostima konkurencije i promjenama u trţišnoj
potraţnji, a putem ekstraneta se uspostavlja povremeni ili trajni suradniĉkih ili
partnerskih odnosa sa srodnim ili komplementarnim tvrtkama.
 Potpora logistiĉkom lancu i lancu vrijednosti - stvaranje optimalnih logistiĉkih lanaca i
formiranje lanaca ili mreţa vrijednosti, što rezultira niţim troškovima logistike.
 Upravljanje ljudskim resursima - zaposlenici sami organiziraju svoje radno vrijeme i
poslove, a zadaci se obavljaju na daljinu (teţište radnih i poslovnih aktivnosti seli se s
fiziĉke lokacije tvrtke na lokacije njenih zaposlenika), izmijenjeni je naĉin motivacije
zaposlenika jer se kontroliraju uĉinci, usavršavanja i uvjeţbavanja za rad, a
nagraĊivanje je po postignutim rezultatima.
 Obrazovanje i uvjeţbavanje za rad - djelatnici sami kombiniraju uĉenje, trening i
konkretni rad, te se u sve većoj mjeri primjenjuje koncept uĉenje na daljinu (Distance
Education, E-Learning).
 Upravljanje proizvodnjom – potrebno je sve manje ljudi u proizvodnji u klasiĉnom
smislu, a ţivi ljudski rad se supstituira strojnim radom.
 Raĉunovodstveno upravljanje i financijsko planiranje – Internet omogućava
prikupljanje financijskih informacija i to na tri naĉina: brzim pribavljanjem podataka,
ciljanim traţenjem, korištenjem i generiranjem informacija, te dodavanja vrijednosti
informacijama.







20

4. Prethodna istraţivanja
4.1. Strateške odrednice razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj za
razdoblje 2006. do 2015.
Studija „Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje od
2006. do 2015.“ temelji se na strateškim dokumentima gospodarskog razvoja Republike
Hrvatske. Naruĉitelj ovog projekta jest Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
Republike Hrvatske, a nositelj projekta je Ekonomski institut, Zagreb. Svrha ovog projekta je
identificirati sastavnice strategije razvoja industrije tekstila i odjeće, kao usmjeravajući okvir
za donošenje izvedbenih odluka na razini proizvoĊaĉa i nositelja industrijske politike. U
pripremi baze podataka i korisnim sugestijama, glede izvedbenog sadrţaja Studije, autorima
su svoju pomoć pruţili i suradnici iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i
Hrvatske gospodarske komore. Prvi dio studije jest SWOT analiza, analiza snaga, slabosti,
prilika i prijetnja u razvoju industrije tekstila i odjeće. Drugi dio studije koji je vaţan po
mišljenju autora ovog rada je stanje tekstilne industrije 2005. i 2010. godine, te prognoza rasta
u budućem razdoblju. U provedbi istraţivanja, kombinirani su primarni i raspoloţivi
sekundarni izvori podataka. Kao sekundarni izvori podataka korištene su dostupne studije,
ekspertize i relevantna znanstveno-struĉna literatura. TakoĊer, u istraţivanju su korištene
razliĉite baze podataka, npr. podaci Drţavnog zavoda za statistiku, EUROSTAT-a, statistiĉki
podaci Europske komisije i baza COMEXT (Comext je referenta baza podataka Eurostata za
robnu razmjenu s inozemstvom). Primarni podaci prikupljeni su putem anketiranja
proizvoĊaĉa tekstila i odjeće u Hrvatskoj. Za te potrebe izraĊen je visoko strukturirani anketni
upitnik, koji je imao za cilj prikupiti opće podatke o poduzećima, podatke o proizvodnji i
kapacitetima, uvozu i izvozu, financijske podatke i podatke o trţišnoj poziciji poduzeća.
Anketiranje je provedeno u razdoblju od prosinca 2006. do veljaĉe 2007. godine. Prikupljen je
uzorak od 80 poduzeća, ĉime je postignuta stopa odgovora od 52% od ukupnog broja
poduzeća koja su primila anketni upitnik (153 poduzeća). U uzorku su zastupljeni svi glavni
proizvoĊaĉi u tekstilnoj i odjevnoj industriji, te se prema tom pokazatelju uzorak moţe
smatrati reprezentativnim. U svrhu obrade prikupljenih podataka, korištene su primjerene
statistiĉke i ekonometrijske metode
1
, ukljuĉujući deskriptivnu statistiku, analizu varijance
(ANOVA), do primjene sloţenih ekonometrijskih metoda za procjenu budućih kretanja u
industriji tekstila i odjeće.

1
Ekonometrijske metode se koriste isključivo u istraživanjima primijenjenim u okvirima određenih ekonomskih
područja. Sama riječ ekonometrija bi se mogla prevesti kao mjerenje u ekonomiji.
21

Industrija tekstila i odjeće jedna je od vaţnih gospodarskih djelatnosti u EU s obzirom na
njezin doprinos zaposlenosti, razvitku pratećih industrija, poduzetništvu i BDP-u. Proces
globalizacije zaoštrio je konkurenciju i nametnuo pitanje potrebe restrukturiranja,
modernizacije i temeljitog propitivanja vlastitih razvojnih perspektiva. U Hrvatskoj je
industrija tekstila i odjeće najvećim dijelom privatizirana i usitnjena s preteţitim udjelom
malih i srednjih poduzeća u broju poduzetnika. Sliĉno kao i u EU, ona prolazi kroz razdoblje
intenzivnih promjena i strukturnog prilagoĊavanja. Proizvodnja u tekstilnoj i odjevnoj
industriji smanjena je u 2005. godini u odnosu na 2000. godinu za 30,2 %. Pad proizvodnje
posljedica je tranzicije, liberalizacije trţišta (ulazak u WTO), a povećana uvozna konkurencija
dovela je do slabljenja pozicija domaćih proizvoĊaĉa, a to se odrazilo na pad broja zaposlenih.
Analiza stanja i mogućnosti razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj i EU bila je
polazna osnova za izradu projekcija razvoja ove industrije u Hrvatskoj. U razdoblju 1997.-
2005. zabiljeţen je znaĉajan pad udjela tekstilne i odjevne industrije u Hrvatskoj, ali i u
Europskoj uniji. Tekstilna i odjevna industrija Hrvatske usprkos znaĉajnom padu još uvijek
ima relativno visok udio u BDP (1,3%) i zaposlenosti (3,0%). Porast produktivnosti u
tekstilnoj i odjevnoj industriji Hrvatske je sporiji nego u ostalim sektorima gospodarstva. Rast
produktivnosti proizlazi iz znaĉajnijeg smanjivanja zaposlenosti. Prosjeĉne plaće u tekstilnoj i
odjevnoj industriji u Hrvatskoj znaĉajno zaostaju za kretanjem plaća u ostalom gospodarstvu,
ali i za kretanjem produktivnosti. Problemi tekstilne i odjevne industrije su dublje naravi –
nije rijeĉ samo o «konkurentnosti troškova», već o sporom restrukturiranju u cjelini, te nuţnoj
znaĉajnoj promjeni strukture proizvodnje. Uz nastavak dosadašnjih kretanja – status quo
scenarij, bruto dodana vrijednost u tekstilnoj i odjevnoj industriji će do 2015. biti
prepolovljena u usporedbi s 1997. godinom.






22

Tablica 2. Osnovni pokazatelji razvitka tekstilne i odjevene industrije u Hrvatskoj (Skupina
autora, 2007, str.32, modificirano)
Industrija tekstila i odjeće 2005. 2010. 2015.
BDV, mil.kn, stalne cijene 2005. 2.004 1.634 1.332
Udio u BDV Hrvatske 1,1 0,7 0,5
Broj zaposlenih, u tisućama 38,0 28,9 22,4
Broj zaposlenih, 1997=100 72,9 55,4 42,9
Udio u ukupnoj zaposlenosti 2,8 1,9 1,3
Indeks bruto plaća, Hrvatska=100 52,0 49,5 47,0
Indeks proizvodnje, industrija tekstila i odjeće=100 75 61 50

Konkurentnost u tekstilnoj industriji moţe se odrţati jedino ustrajavanjem na investicijama u
tehnologiju koja omogućuje višu razinu produktivnosti i kvalitetu proizvoda pri ĉemu su
kljuĉne inovacije, kreativnost i dizajn. Ostvarenje alternativnog scenarija zahtijeva trţišno
istraţivanje i razvoj, zaštita okoliša i ušteda energije, sanacija i restrukturiranje, razvitak
sektora malih i srednjih poduzeća, struĉno usavršavanje i zapošljavanje. Navedene strukturne
promjene mogu znatno ublaţiti negativne trendove u proizvodnji, te ubrzati rast
produktivnosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Temeljem ankete, intervjua i panel diskusija
utvrĊeno je da hrvatska industrija tekstila i odjeće posluje tradicionalno u postojećoj trţišnoj
strukturi. Moţda bi uvoĊenje e-poslovanja, o kojem ovaj rad govori, pridonijelo modernizaciji
i uspješnijem poslovanju poduzeća iz tekstilne industrije. Većina hrvatskih proizvoĊaĉa
orijentirana je na mješovitu proizvodnju s znaĉajnim udjelom lohn poslova. ''Lohn poslovi''
oznaĉavaju svaku obradu uvozne robe koja je direktno ili neizravno stavljena na raspolaganje,
te se obraĊena roba dalje izvozi a to rezultira slaboj zastupljenosti i prepoznatljivosti domaćih
robnih marki na inozemnom trţištu.





23

4.1.1. SWOT analiza
navesti po kojim autorima navodite SWOT analizu
Za ocjenu stanja i razvojnih sposobnosti industrije tekstila i odjeće polazište ĉini SWOT
analiza kojom su identificirane i prikazane snage, slabosti, prilike i prijetnje u razvoju
industrije. Snaga su resursi, sposobnosti i karakteristike koje ĉine industriju jakom i
konkurentnom na trţištu. Najvaţnije snage hrvatske tekstilne i odjevne industrije jesu
tradicija, iskustvo u poslovanju i kvaliteta proizvoda. Iz dugogodišnjeg iskustva u poslovanju
proizlazi postojanje iskusnih radnika zaposlenih direktno u proizvodnji, steĉeni i razvijeni
know-how u proizvodnji vlastitog proizvoda, zadovoljavajuća tehnološka opremljenost i
postignuta kvaliteta proizvoda. Slabost je nešto što industriji nedostaje ili se loše izvodi u
usporedbi s konkurencijom, ili uvjet koji stavlja industriju u slabiju trţišnu poziciju.
Najvaţnije slabosti su niska profitabilnost, niska produktivnost, nizak udio bazne proizvodnje,
niske plaće i usitnjena proizvodnja i nedostatak naprednih menadţerskih vještina. Prilike su
vanjski ĉimbenici koji omogućuju rast prihoda od prodaje i rast profitabilnosti. Najvaţnije
poslovne prilike jesu oĉekivano ĉlanstvo u EU, pomak u proizvodnji prema proizvodima veće
dodane vrijednosti, bolja kooperacija s poduzećima i institucijama u okruţju i efikasnije
korištenje projekata financiranih od drţave i EU-a. Prijetnje ĉine ĉimbenici i promjene u
vanjskom okruţenju koji bi u budućnosti mogli umanjiti prihode i profitabilnost hrvatske
industrije tekstila i odjeće. Kao najvaţnije prijetnje istiĉu se intenzivna cjenovna konkurencija
posebno u doradnim (lohn) poslovima, rastući pritisak organiziranih moćnih trgovaĉkih
korporacija na cijene i standarde u poslovanju hrvatskih proizvoĊaĉa, pogoršanje odnosa
cijene i kvalitete rada, pritisak na troškove vezane uz uvoĊenje ekoloških, zdravstvenih i
drugih standarda. Iz SWOT analize zakljuĉuje se da iako su polazne osnove za budući razvoj
hrvatske industrije tekstila i odjeće izazovne i kompleksne, industrija tekstila i odjeće u
Hrvatskoj ima perspektivu za razvoj, ali uz napore u procesima restrukturiranja proizvoĊaĉa
prema proizvodnji s većim udjelima dodane vrijednosti.




24


SNAGE SLABOSTI
 tradicija u poslovanju
 iskusna postojeća radna snaga
 tehnološka opremljenost
 kvaliteta proizvoda
 geografska blizina trţišta EU
 kratki rok isporuke
 fleksibilnost u malim serijama
 nizak udio bazne proizvodnje
 ovisnost o uvoznom know-how
 nedostatna suradnja
 niske plaće i fluktuacija radne snage
 nedostatak naprednih menadţerskih
vještina
 niska ulaganja u razvoj novih proizvoda
 niska produktivnost rada
 niska profitabilnost
PRILIKE/MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
 razvoj vlastitih proizvoda i vlastitih robnih
marki
 jaĉanje suradnje s znanstveno-
istraţivaĉkim i obrazovnim institucijama
 pristup drţavnim i EU fondovima
 oĉekivano ĉlanstvo u EU
 porast izvoza
 transfer znanja i proizvodnje na trţišta s
niţom cijenom rada
 intenzivna cjenovna konkurencija
 rastući pritisak trgovaĉkih lanaca na
sniţavanje prodajnih cijena proizvoĊaĉa
 rast troškova proizvodnje
 nefleksibilnost trţišta rada i nedostatak
struĉnih kadrova
 rast cijena energenata, zemljišta i
komunalnih naknada
 pritisak na troškove vezane uz uvoĊenje
ekoloških, zdravstvenih i drugih
standarda
Slika 3. SWOT analiza Hrvatske industrije tekstila i odjeće (Skupina autora, 2007, str. 21)

Industrija tekstila i odjeće u Hrvatskoj ima perspektivu. Jedan od bitnih preduvjeta
ostvarivanja navedenog je identificiranje i pozicioniranje prema profitabilnim trţišnim
nišama. Prilika za rast prihoda i ostvarenje profitabilne industrije moţe se ostvariti
promjenom svjetonazora, poduzetniĉkim duhom i aktivnim partnerstvom. Vaţno je ustrajati
na organiziranom i planskom pristupu i dati priliku poduzetnicima koji će svojom
inovativnošću i menadţerskim vještinama podići razinu konkurentnosti ove industrije.

25


4.2. Hrvatska industrija tekstila i odjeće u meĊunarodnoj razmjeni
Znanstveni rad prof. dr. Gorana Buturca analizira poloţaj i perspektivu hrvatske industrije
tekstila i odjeće u meĊunarodnoj razmjeni. Nakon 1991. godine, te nakon raspada bivše
Jugoslavije, dolazi do ekspanzije uvoza u Republiku Hrvatsku (uvoz tekstilnih i odjevnih
proizvoda u razdoblju od 1993. do 2004. porastao je 2,5 puta). Istovremeno, izvoz ostaje
nepromijenjen. Danas je najveći dio proizvodnje tekstila i odjeće zastupljen u Aziji. Potom
slijede Europa i SAD. Neznatan udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji tekstila i odjeće ĉine
Afrika i Australija (oko 3,0%). Istodobno, najveće udjele u ukupnom svjetskom izvozu
tekstila i odjeće zauzimaju EU, Kina, SAD, Indija i Tajvan. U radu je analiziran poloţaj i
perspektiva razvoja hrvatske industrije tekstila i odjeće u meĊunarodnoj razmjeni. Kao izvori
podataka korišteni su podaci Drţavnog zavoda za statistiku, te podaci prikupljeni anketnim
upitnikom Ekonomskog instituta Zagreb. Rad je podijeljen na ĉetiri dijela; nakon uvodne
analize, sadašnje stanje tekstilne industrije prikazano je analizom disperzije i koncentracije,
analizom komparativnih prednosti, te analizom specijalizacije u meĊunarodnoj razmjeni.
Zadnji dio rada odnosi se na analizu perspektive razvoja industrije tekstila i odjeće na
meĊunarodnom trţištu putem analiziranjem odnosa vlastite robne marke i kretanja izvoza,
oĉekivanja kretanja izvoza u budućem razdoblju te strategija razvoja ove industrije u
meĊunarodnoj razmjeni.

4.2.1. Analiza disperzije i koncentracija
Na samom poĉetku rada analizirana je disperzija i koncentracija zbog sve većeg rasta uvoza i
veće stagnacije izvoza. Disperzija i koncentracija razmjene tekstilnih i odjevnih proizvoda
analizira se primjenom empirijskih izraĉuna TEI pokazatelja ("Trade Entropy Index"). On se
izraĉunava prema sljedećoj formuli (Buturac, 2007, str. 3):
j ij
ij xi
b
b I ) 1 . 4 (
1
ln

pri ĉemu vrijedi 1 0
ij
b ;
j
bj 1.
26

Udio izvoza pojedinog tekstilnog proizvoda i u ukupnom izvozu industrije tekstila i odjeće j
oznaĉen je s
ij
b . Isto vrijedi i za uvoz. Veća vrijednost indeksa entropije ukazuje na veći
stupanj disperzije meĊunarodne razmjene, odnosno manju koncentraciju. Vrijedi i obrnuto,
manja vrijednost indeksa entropije podrazumijeva manju disperziju, odnosno veću
koncentraciju. Empirijski izraĉuni indeksa entropije ukazuju na rast disperzije meĊunarodne
razmjene industrije tekstila i odjeće. Na Grafikonu 1. moţe se uoĉiti kako je vrijednost
indeksa entropije rasla kod izvoza i uvoza u razdoblju od 2000. do 2004. godine. TakoĊer,
treba naglasiti kako je disperzija uvoza u svim godinama veća nego disperzija izvoza.


Slika 4. Kretanje indeksa entropije izvoza i uvoza proizvoda tekstilne industrije i odjeće u
razdoblju od 2000. do 2004., (Buturac, 2007, str. 5)

Prema izraĉunu autora u odnosu na druge gospodarske sektore tekstilna je industrija godine
1993. zauzimala najveći udio u strukturi izvoza (18,9%). Znaĉajan pad obujma proizvodnje u
razdoblju od 1993. do 2004. godine rezultirao je padom ove djelatnosti u strukturi ukupnog
izvoza (9,3%). Iako je udio uvoza pao sa 6,8 na 4,8%, uvoz je u promatranom razdoblju
znaĉajno rastao. Tijekom procesa liberalizacije i otvaranja trţišta ovakvi su trendovi bili i
oĉekivani na strani uvoza, dok se za izvoz moţe reći da nisu bili poţeljni.


27

4.2.2. Analiza korporativnih prednosti
Pozitivna promjena strukture meĊunarodne razmjene podrazumijeva promjenu komparativnih
prednosti, te se u ovom dijelu analizira pitanje promjene komparativnih prednosti.
Komparativne prednosti analizirane su primjenom RCA pokazatelja, kojega je razvio Balassa
2

1965. godine, a raĉuna se prema sljedećoj formuli:
) 2 . 4 ( 100 ln
1
1
x
M
X
x
M
X
RCA
n
i
i
n
i
i
i
i

pri ĉemu X predstavlja vrijednost izvoza dobara, dok je M oznaka za vrijednost uvoza. Indeks
i oznaĉuje pojedini proizvod odnosno proizvodnu grupu. Pozitivne vrijednosti RCA
pokazatelja za odreĊenu proizvodnu grupu ukazuju da zemlja ima izraţene komparativne
prednosti u proizvodnji i razmjeni te grupe. Obrnuto, negativan predznak RCA pokazatelja
upućuje da zemlja nema komparativne prednosti.
Empirijski izraĉuni RCA pokazatelja po proizvodnim grupama tekstilne i odjevne industrije
na razini triju znamenaka SMTK
3
u godinama 1993., 2000. i 2004.godine pokazuju kako od
ukupno petnaest promatranih proizvodnih grupa u godini 2004., pet ih ima izraţene
komparativne prednosti u meĊunarodnoj razmjeni. To su:
 muški kaputi, kratki kaputi, odijela, sportski kaputi
 ţenski ogrtaĉi, kratki ogrtaĉi, kratki kaputi
 muški ogrtaĉi, kratki ogrtaĉi, kratki kaputi, odijela
 ţenski ogrtaĉi, kratki ogrtaĉi, kratki kaputi, odijela
 pamuĉne potkošulje, majice, puloveri, pleteni prsluci.
Na grafikonu 2 prikazan je odnos broja proizvodnih grupa na razini ĉetiriju znamenaka
SMTK i vrijednosti RCA pokazatelja. Na osi x prikazane su vrijednosti RCA pokazatelja, dok
se na osi y nalazi broj proizvodnih grupa koje imaju odgovarajuću vrijednost RCA
pokazatelja prikazanu na osi apscisa. Analizirajući komparativne prednosti na niţoj razini
agregiranosti izvoza i uvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda (ĉetiriju znamenaka SMTK),

2
Béla Balassa (6.4.1928.-10.5.1991.), mađarski ekonomist i svjetski poznati profesor na John Hopkins
sveučilištu (Baltimore, Amerika). Poznat je po svom radu koji govori o odnosu između pariteta kupovne modi i
razlike u produktivnosti između zemalja.
3
SMTK je kratica za Standardnu međunarodnu trgovinsku klasifikaciju proizvoda.

28

moţe se ustvrditi da od ukupno 94 proizvodne grupe, njih 34 imaju pozitivne vrijednosti RCA
pokazatelja dok su za preostalih 60 proizvodnih grupa vrijednosti RCA pokazatelja negativne.
Drugim rijeĉima, 34 proizvodne grupe imaju izraţene komparativne prednosti, dok ih 60
nemaju.



Slika 5. Empirijski izraĉun RCA pokazatelja i broj proizvoda industrije tekstila i odjeće na
razini 4 znamenke SMTK u 2004. (Buturac, 2007, str. 8)

Gubitak komparativnih prednosti u razmjeni tekstilnih i odjevnih proizvoda posljediĉno je
vezan uz spore strukturne prilagodbe, odnosno restrukturiranje. Prestanak rata u Hrvatskoj i
široj regiji te nakon toga zakljuĉivanje ugovora o slobodnoj trgovini s bivšim republikama
potaknuo je izvoz na ta trţišta. Otvaranjem trţišta EU, tranzicijske zemlje srednje i istoĉne
Europe, Kina, Indija i Tajvan postaju glavni i izravni konkurenti hrvatskom izvozu. Pri tome
dolazi do istiskivanja i smanjenja izvoza odreĊenih tekstilnih proizvoda na trţištu EU. Autor
istraţivanja zakljuĉuje kako Hrvatska nije iskoristila otvaranje trţišta EU za rast izvoza
tekstilnih proizvoda. Istodobno nešto izraţeniji izvoz na trţište bivših zemalja Jugoslavije nije
bio dostatan da bi se nadoknadile izgubljene komparativne prednosti. Uslijed takvih kretanja
nakon 2000. godine dolazi do znaĉajnog gubitka komparativnih prednosti i slabljenja
konkurentnosti hrvatske industrije tekstila i odjeće. Pad konkurentnosti i smanjivanjem
29

komparativnih prednosti rezultira znaĉajnim padom zaposlenosti i gašenjem pojedinih
proizvodnih programa. Analiza komparativnih prednosti ne ukazuje na jednoznaĉan zakljuĉak
za ĉitavu industriju tekstila i odjeće. S jedne strane postoje moderne (po tehnologiji
proizvodnje i organizaciji rada) tvornice, zatim one koje posluju na granici rentabiliteta te one
koje moraju provesti restrukturiranje kao jedini mogući izlaz iz nastalih poteškoća. Valja
istaknuti da su komparativne prednosti kod dijela proizvoda odjevne industrije tek
privremenog i kratkoroĉnog karaktera. Razlog tomu su lohn poslovi na koje se odnosi preko
80% ukupnog poslovanja u sektoru odjevne industrije i koji će zasigurno u idućem razdoblju
biti pod snaţnim utjecajem konkurencije s istoĉnih trţišta zbog dostupnijih resursa i niţe
cijene radne snage. (Buturac, 2007.)

4.2.3. Analiza horizontalne i vertikalne specijalizacije tekstilnih i odjevnih proizvoda
Za analizu razine specijalizacije korišten je agregirani GL indeks i GL indeks po proizvodnim
grupama. Metodologiju izraĉuna ovih indeksa razvili su i primijenili 1975. godine Grubel i
Lloyd. Agregirani GL indeks se raĉuna prema sljedećoj formuli:
) 3 . 4 ( 1
m x
m x
GL
pri ĉemu je: GL oznaka za Grubbel-Lloyd-ov indeks, x je vrijednost izvoza robe sektora, m je
vrijednost uvoza. GL indeks po proizvodnim grupama se izraĉunava na sljedeći naĉin:
) 4 . 4 (
1
1 1
n
i
i i
n
i
i i
n
i
i i
i
M X
M X M X
GL
i
GL je vrijednost Grubel-Lloydovog indeksa za grupu proizvoda i. X predstavlja vrijednost
izvoza, a M vrijednost uvoza. Indeks se kreće u rasponu od 0 do 1. Veća vrijednost indeksa
ukazuje na veću razinu specijalizacije u intra-industrijskoj razmjeni.
Rezultati analiza specijalizacije u meĊunarodnoj razmjeni primjenom GL indeksa pokazuju da
se proizvodi gdje prevladava intra-industrijska specijalizacija najvećim dijelom odnose na
odjevnu industriju gdje su i izraţene komparativne prednosti (Tablica 3).

30

Tablica 3. GL indeks industrije tekstila i odjeće prema proizvodnim grupama
(Buturac, 2007, str. 9)
NAZIV PROIZVODNE GRUPE GL indeks
Tekstilno predivo 0,75
Pamuĉne tkanine 0,18
Tkanine, tkane od tekstilnih materijala 0,14
Tekstilne tkanine, tkane, ostale 0,28
Pletene ili kaĉkane tkanine 0,09
Tulovi, ĉipka, vez, ukrasne vrpce, gajtani i sl. 0,78
Specijalna prediva, specijalne tekstilne tkanine 0,36
Zavjese, vreće, torbe, posteljina, prekrivaĉi 0,72
Muški kaputi, kratki kaputi, odijela, sportski kaputi 0,58
Ţenski ogrtaĉi, kratki ogrtaĉi, kratki kaputi 0,75
Muški ogrtaĉi, kratki ogrtaĉi, kratki kaputi, odijela 0,91
Ţenski ogrtaĉi, kratki ogrtaĉi, kratki kaputi, odijela 0,74
Pamuĉne potkošulje, majice, puloveri, pleteni prsluci 0,69
Dodaci odjeći, od tekstilnih tkanina, pleteni (ĉarape, tajice) 0,83
Odjevni proizvodi i odjevni dodaci osim od tekstilnih tkanina 0,98


Rezultati upućuje na postojanje pozitivne korelacije izmeĊu razine specijalizacije i
komparativnih prednosti. Istodobno je uz znaĉajan gubitak komparativnih prednosti, posebice
kod proizvoda tekstilne industrije, zabiljeţen i pad specijalizacije. To je posljediĉno vezano
uz sve veću liberalizaciju trţišta tekstilnih i odjevnih proizvoda i znaĉajan rast uvoza, dok
istodobno izvoz kroz ĉitavo razdoblje stagnira.

4.2.4. Perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjeće u meĊunarodnoj razmjeni
U svrhu analize perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjeće u meĊunarodnoj
razmjeni napravljena je analiza odnosa vlastite robne marke i izvoza, zatim analiza oĉekivanja
kretanja domaćeg tekstila na meĊunarodnom trţištu te strategija budućeg razvoja. Cilj
31

istraţivanja o analizi vlastite robne marke jest dobivanje spoznaje o zastupljenosti vlastite
robne marke hrvatskih tekstilnih i odjevnih poduzeća u ukupnom izvozu. Mala dodana
vrijednost hrvatskog izvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda posljediĉno je vezana uz izvoz
utemeljen na lohn poslovima pri ĉemu je slaba zastupljenost i prepoznatljivost domaćih
robnih marki na svjetskom trţištu. Za potrebe ovog dijela analize korišteni su podaci
prikupljeni anketiranjem proizvoĊaĉa tekstila i odjeće u Hrvatskoj. Anketiranje je provedeno
u razdoblju od prosinca 2006. do veljaĉe 2007. godine. Od ukupnog broja poduzeća koja su
primila anketni upitnik (153 poduzeća) prikupljen je uzorak od 80 poduzeća, ĉime je
postignuta stopa odgovora od 52,0 %. U strukturi uzorka, 63,7 % su proizvoĊaĉi iz odjevne
industrije, a 36,3 % iz tekstilne industrije. Uglavnom se radi o privatnim poduzećima. U
tablici 4 prikazani su udjeli vlastite robne marke u izvozu za 2003., 2004. i 2005. godinu. Iz
izvornih podataka ankete uoĉava se da je vrlo mali broj anketiranih poduzeća kojima se udio
vlastitih proizvoda u ukupnom izvozu kreće u rasponu od 91,0 do 100,0 %. Za najveći se broj
poduzeća udio vlastite robne marke u izvozu nalazi u intervalu od 0,0 do 10,0 %.
Tablica 4. Udio vlastite robne marke u izvozu (Buturac, 2007, str. 12)
UDIO ROBNE MARKE U IZVOZU 2003. 2004. 2005.
0-10% 64,52 57,57 55,55
11-30% 16,12 24,24 22,22
31-60% 3,22 6,06 8,33
61-90% 3,22 - 2,77
91-100% 12,90 12,12 11,11

Rezultati analize idu u prilog prethodnim zakljuĉcima o dominaciji lohn poslova u ukupnom
izvozu. Na to ukazuje podatak da je kod 80,0 % analiziranih poduzeća zastupljenost vlastite
robne marke u ukupnom izvozu manja od 30,0 %. TakoĊer se potvrĊuje i ĉinjenica da
tekstilna i odjevna industrija Hrvatske u proteklim razdobljima nije uspjela razviti
prepoznatljive robne marke na meĊunarodnim trţištima ĉime bi se osigurala kvalitativna
konkurentnost i izvoz veće dodane vrijednosti.
Rezultati analize oĉekivanja kretanja domaćeg tekstila i odjeće na meĊunarodnom trţištu
ukazuju na potrebu promjene izvozne strukture u korist vlastitih proizvoda. U tablici 4
prikazana su oĉekivanja analiziranih poduzeća tekstilne i odjevne industrije o kretanjima
izvoza u razdoblju od 2007. do 2016. godine. Rezultati dobiveni na osnovu anketnog upitnika
32

idu u prilog pozitivnih oĉekivanja o kretanju izvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda u sljedećih
desetak godina. Tek nešto više od 6,0 % ispitanih poduzeća iznose pesimistiĉna oĉekivanja o
padu izvoza. Istodobno preko 60,0 % anketiranih oĉekuje da će izvoz njihovih poduzeća rasti.
Jedna trećina pak vjeruje da će izvoz ostati na istoj razini kao u prethodnim razdobljima.

Tablica 5. Oĉekivanja poduzeća tekstilne i odjevne industrije o kretanjima izvoza u razdoblju
od 2007. do 2016. godine (Buturac, 2007, str. 13)
KATEGORIJA BROJ
PODUZEĆA
KUMULATIVNI
BROJ PODUZEĆA
% KUMULATIVNI
%
1. padati 4 4 6,15 6,15
2. ostati isto 21 25 32,31 38,40
3. rasti 40 65 61,54 100,00

Tradicionalne hrvatske izvozne djelatnosti, meĊu kojima proizvodnja tekstila i odjeće
zauzima dominantnu poziciju, ostvarile su znaĉajan pad proizvodnje u tijeku tranzicijskog
procesa. Integracija je Hrvatske na meĊunarodno trţište preduvjet njezina razvoja. Zbog toga
bi temeljna razvojna strategija industrije tekstila i odjeće trebala biti izgradnja i razvoj
izvozno orijentiranih proizvodnih programa. Iako suoĉeni s velikim problemima trţišne,
tehniĉko-tehnološke i organizacijske prilagodbe, tekstilno-odjevna industrija zbog svog
doprinosa zapošljavanju, udjelu u izvozu i uĉešću u ukupnom BDP-u još uvijek ima znaĉajnu
ulogu. Praktiĉki bez istraţivanja i razvoja, obrazovanja, dizajna, marketinga, novih
programskih rješenja, financijskih usluga, trgovine i ostalih pratećih usluga nije u stanju
povećati dodanu vrijednost i konkurentnost na trţištu. Vizija hrvatske tekstilne i odjevne
industrije temelji se na stalnom tehnološkom napretku, kadrovskom i organizacijskom
restrukturiranju, specijalizaciji i trţišno konkurentnoj proizvodnji proizvoda s višim udjelima
dodane vrijednosti. U idućem će razdoblju uspjeh domaće industrije tekstila i odjeće na
meĊunarodnom trţištu i izvozni trendovi primarno ovisiti o novim idejama, inovativnosti,
odgovaranju na nove izazove te brzom i uĉinkovitom razvoju. Pri tome je od iznimne vaţnosti
razviti proizvodnju i konkurirati na trţištu vlastitom robnom markom.


33

4.3. Istraţivanje javnog mišljenja o dizajnu web stranica iz tekstilne
industrije
Ne postoje toĉni podaci o tome u kojoj se mjeri hrvatski gospodarski subjekti koriste
Internetom, te se takvo stanje moţe samo procijeniti. Ipak, najzastupljeniji u oglašavanju
putem Interneta su hoteli i restorani, putniĉke agencije, trgovina na veliko i malo i financijske
ustanove, a nedavno je poĉelo snaţno razvijanje e – Goverment-a temeljem projekta vlade
“e-Hrvatska do 2007” (primjeri toga su: Internet gruntovnice, one stop shop Hitro.hr). Na
Grafikonu 3. se moţe vidjeti postotak populacije koja se koristi Internetom. Istraţivanje je
provela GFK grupa
4
, a podaci su objavljeni 27.7.2005. godine. Od ukupno 38 zemalja,
Hrvatska se nalazi na 19.-tom mjestu (35% populacije koristi Internet). U odnosu na zemlje
bivše Jugoslavije i zemlje koje nas okruţuju, prednjaĉimo u korištenju Interneta, osim
Slovenije gdje polovica ukupne populacije koristi Internet.

Slika 6. Postotak populacije koja koristi Internet (Ruţić, 2007, str. 53)



4
U listopadu 1999. godine, Fessel-GfK iz Beča, CEMA iz Zagreba i Gral Iteo iz Ljubljane osnovali su novu
agenciju za istraživanje tržišta pod nazivom: GfK - Centar za istraživanje tržišta d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu.
Ovim spajanjem nastala je najveda agencija za istraživanje tržišta u Hrvatskoj, te vodedi institut srednje i istočne
Europe.
34

Demografski podaci o korisnicima Interneta u Hrvatskoj su sljedeći:
35,4 % stanovnika Hrvatske starijih od 12 godina se sluţi Internetom,
53 % internetskih korisnika su muškarci,
64 % internetskih korisnika imaju izmeĊu 15 i 34 godine,
41 % internetskih korisnika su studenti i uĉenici, dok je 48 % zaposlenih.








Slika 7. Dobna struktura korisnika Interneta (Ruţić, 2007, str. 57)

Na osi x nalazi se dobne skupine, tj. godine ţivota korisnika Interneta, dok je na osi y
vrijednost korištenja Interneta izraţen u postotku. Iz grafikona ja vidljivo kako se najviše
Internetom koriste mlade osobe izmeĊu 15-te i 24-te godine ţivota, zatim slijede osobe
izmeĊu 25 i 34 godine ţivota. Ove dvije skupine ukupno ĉine 60% populacije koja se koristi
Internetom. Osobe starije od 65 godina, dakle umirovljenici, nisu korisnici Interneta i njihov
postotak je manji od 1%.




35


Slika 8. Obrazovna struktura korisnika (Ruţić, 2007, str. 60)

Na osi x prethodnog grafikona nalazi se završena razina škole anketiranih osoba, dok se na osi
y nalazi vrijednost korištenja Interneta u postotku. 54% osoba koje se sluţe Internetom imaju
završenu srednju školu, gimnaziju ili su studenti. Njih 27% su zaposlene osobe koje su
završile višu školu ili fakultet (VŠS ili VSS). Ove dvije skupine ukupno ĉine ĉak 81%
populacije koja se koristi Internetom.
Na temelju rezultata prethodnog istraţivanja, provedeno je novo istraţivanje od strane autora
ovoga rada. VoĊena podatkom o dobnoj i obrazovnoj strukturi korisnika Interneta, autorica je
anketirala studente i zaposlene mlade ljude iz svoje okoline. Anketa je podijeljena u tri dijela.
U provom dijelu ispitanici su rangirali što im je najvaţniji prilikom posjeta odreĊene web
stranice. PonuĊeni odgovori su: boje, raspored izbornika, preglednost, funkcionalnost i
sadrţaj. Ispitanici su ocijenili ponuĊene odgovore ocjenama od 1 do 5 (1-najmanje mi je
vaţno, 5-najviše mi je vaţno). U drugom dijelu ankete ponuĊeno je deset web stranica
najpoznatijih hrvatskih tvrtki iz tekstilne industrije. Cilj je bio istraţiti kakav prvi dojam
(boje, grafika, veliĉina i oblik slova i ostali vizualni efekti) ostavlja odreĊena web stranica na
posjetitelja. Isto tako, stranica je dobila lošu ocjenu ukoliko nije zadovoljila „pravilo 8
sekundi“ (maksimalno vrijeme potrebno za uĉitavanje web stranice ili sadrţaja). Ispitanici su
rangirali ponuĊene web stranice od 1 do 10, gdje broj 1 predstavlja onu web stranicu koja je
prema njihovom prvom dojmu najbolja, a na broju 10 je ona web stranica koja je svojim
36

izgledom najlošija. U sljedećoj tablici navedena su poduzeća (njihov naziv, url adresa i
osnovna djelatnost) koja su ispitanici ocjenjivali.
Tablica 6. Popis poduzeća
Naziv poduzeća Osnovna djelatnost URL adresa
Modea d.d.
Garešnica
Tekstil i tekstilni proizvodi
(tvornica rublja)
http://www.modea.hr/index1.htm

Kelteks d.o.o.
Karlovac

Tekstil i tekstilni proizvodi
(tvornica tekstila)
http://www.kelteks.hr/WebSite1/o_nama.
aspx

Orljava d.o.o.
Poţega

Tekstil i tekstilni proizvodi
(proizvodnja muških i
ţenskih košulja)
http://www.orljava.hr/rt-9_kontakt-
index.aspx

Gerok d.o.o.
Đakovo

Tekstilni proizvodi
(pamuĉna trikotaţa)
http://www.gerok.hr/

Siscia d.o.o.
Sisak

Tekstilni proizvodi
Ţenska i muška konfekcija
http://www.siscia.com/hr/index.html

Ĉateks d.d.
Ĉakovec

Tekstilna industrija
(proizvodi od umjetne koţe,
zaštitna odjeća)
http://www.cateks.hr/

MTĈ d.d.
Ĉakovec

Tekstilna djelatnost
(tvornica ĉarapa)
http://www.mtctc.hr/

Varteks d.d.
Varaţdin

Tekstil i tekstilni proizvodi
(modna kompanija)
http://www.varteks.com/hr/

Slavonija d.d.
Osijek

Tekstilna industrija
(proizvodnja odjeće)
http://www.slavonija-mk.hr/hr/

Sloga IMK d.d.
Poţega

Tekstil i tekstilni proizvodi
(industrija modne
konfekcije)
http://www.sloga-fashion.hr/



37

Od ukupno 60 poslanih anketnih upitnika, prikupljen je uzorak od 46 ispitanika, ĉime je
postignuta stopa odgovora od 76%. U ukupnom broju ispitanika 48% je muškaraca, a 52%
ţena. Postavljeno je pitanje da li su ikada ĉuli za Slogu IMK d.d. jer je cilj ove ankete utvrditi
mišljenje o izgledu web stranice i poloţaj u odnosu na ostale stranice. Ocjenjivanjem izgleda
na temelju prvog dojma uvelike će pomoći prilikom poboljšanja novog dizajna što je i
osnovna svrha ovoga rada. 70% ispitanika tj. 32 osobe je upoznato s tvrtkom Sloga IMK
d.d. i s njezinom osnovnom djelatnošću. Na temelju prikupljenih podataka izraĉunata je
aritmetiĉka sredina, a nakon toga zbog potrebe grafiĉkog prikazivanja podaci su modificirani i
prilagoĊeni. Iz Grafikona 6 vidljivo je kako je ispitanicima najvaţnija preglednost web
stranice, zatim sadrţaj, te funkcionalnost. Na zadnjem mjestu, prije rasporeda izbornika,
nalaze se boje. Zakljuĉak ovoga je kako posjetitelji web stranice daju prednost dobroj
ureĊenosti web stranice, tj, dobroj preglednosti kako bi se lako i brzo mogli snaći , te kako bi
što prije došli do informacija koje ih zanimaju.

Slika 9. Ocjena pojedinih karakteristike web stranice (autor)

Podaci o izgledu web stranica iz tekstilne industrije prikazane su sljedećom tablicom gdje
najmanja vrijednost znaĉi da je ta stranica ocjenjena kao najbolja od strane ispitanih osoba.



38

Tablica 7. Ocjena izgleda pojedinih web stranica
Poduzeća Vrijednosti
Modea 4,956521739
Kelteks 6,565217391
Orljava 4,347826087
Gerok 5,913043478
Siscia 3,5
Ĉateks 6,869565217
MTĈ 6,02173913
Varteks 4,52173913
Slavonija 5,108695652
Sloga 7,173913043

Na prvom mjestu nalazi se Siscia, zatim Orljava i Varteks. Na posljednjem mjestu nalazi se
Sloga IMK d.d. što ukazuje na najlošiji dizajn stranice, te su promjene i unapreĊenje ove web
stranice u pogledu izgleda i funkcionalnosti nuţne. Treći dio istraţivanja odnosio se na
testiranje web stranica u razliĉitim web preglednicima. Usability web stranice znaĉi da je ona
jasna, pregledna, dobro organizirana, i na kraju, vidljiva u razliĉitim Internet preglednicima.
Sve stranice bez ikakvih problema i poteškoća moguće je vidjeti u sljedećim preglednicima:
 Mozilla Firefox (izdavaĉ: Mozilla korporacija),
 Internet Explorer (izdavaĉ: Microsoft i Spyglass),
 Opera (izdavaĉ: Opera Software ASA),
 Google Chrom (izdavaĉ: Google),
 Safari (izdavaĉ: Apple Inc.).
TakoĊer stranica Sloge fashion d.d., koja se nalazi na URL adresi: http://www.sloga-
fashion.hr/ , ocjenjena je na razini ispravnosti koda i to na temelju tri kategorije: Mark up
validation, CSS validation i Link validation. Ispravnost je testirana na stranici
http://validator.w3.org . Unutar kategorije testiranja Mark up Validation pronaĊene su dvije
greške i to u dvadesetoj i tridesetoj liniji koda. Pojedini atributi nisu specificirani, no rijeĉ je o
maloj grešci koja je samim time zanemariva. TakoĊer, rezultati su pokazali kako je kod pisan
u XHTML 1.0. Transitional što je XML ekvivalentan HTML 4.0 Transitional, a ukljuĉuje
prezentacijske elemente kao što su center, font i strike. CSS je kratica od (eng.) Cascading
Style Sheets a rijeĉ je o stilskom jeziku koji omogućava pridodavanje razliĉitih stilova HTML
elementima kao što su: veliĉina i vrsta pisma, boja teksta, okviri, poloţaj elemenata, margine i
sliĉno. Kod provjere CSS-a i linka nije pronaĊena niti jedna greška. Ovo istraţivanje nije u
39

dubinu istraţilo sve karakteristike pojedinih web stranica i sve kriterije po kojima je moguće
analizirati web stranice. Cilj je bio prikupiti mišljenje ispitanika o izgledu pojedinih web
mjesta, te utvrditi gdje se nalazi stranica tvrtke Sloga IMK d.d.. Kako su rezultati pokazali da
je ona najmanje privlaĉna, u nastavku rada (nakon svih prethodnih istraţivanja) detaljnije će
biti objašnjeni pojedini kriteriji koji se koriste prilikom analize web stranice, faze razvoja e-
poslovanja, modeli e-poslovanja te će teorijski dio biti popraćen praktiĉnim dijelom
analizirajući web mjesto Sloge IMK d.d..

4.4. Vidi Web Top 100 (promijeniti naslov)
Dodjela Vidi Awards nagrada odrţana je 16.12.2009. godine, a dodijeljene su nagrade ICT
Gold, Vidi e-novation, premijerkina web nagrada i Vidi Web Top 100. Rijeĉ je o natjeĉaju
kojeg organizira izdavaĉka kuća „Vidi“ i izdavaĉka kuća „Vidi“ i Vidi web portal, za najbolje
hrvatske web stranice u 2009. godini. Na natjeĉaj se mogu prijaviti sve Web stranice na
Hrvatskom jeziku kao i sve web stranice koje na bilo koji drugi naĉin imaju povezanosti s
Hrvatskom neovisno o tome na kojem je jeziku njihov sadrţaj. Web stranicu na ovaj natjeĉaj
moţe prijaviti fiziĉka ili pravna osoba koja je stranicu izradila, fiziĉka ili pravna osoba koja je
vlasnik te stranice, ali i svaki posjetitelj te stranice. Vidi Web Top 100 dodijeljene su za
sljedeće kategorije:
Korporativne stranice,
Mediji, oglasi i novine,
Vladine organizacije i drţavne institucije,
Znanost, obrazovanje i kultura,
Mobilni web,
Zabava, moda i glazba,
Community servisi i blogovi,
Turizam i putovanja,
Sport, zdravlje i prehrana.

40

Ţiri natjeĉaja Vidi Web Top 100, odabrao je najbolju stranicu za svaku pojedinaĉnu
kategoriju, a prilikom odabira najboljih hrvatskih web stranica natjeĉaja ocjenjivani su
sljedeći kvalitativni elemente prijavljenih web stranica:
Kvalitetu tekstualnog, slikovnog i drugog sadrţaja,
Uĉestalost obnavljanja sadrţaja na stranicama,
Iskorištavanje interaktivnih mogućnosti Web-a,
Brzinu uĉitavanja web stranica,
Intuitivnost korisniĉkog suĉelja i navigacijskih elemenata na stranici,
Vizualnu atraktivnost stranica,
Koliĉinu i naĉine korištenja naprednijih servisa (m-servisi, e-commerce, m-
commerce…),
Koliĉinu i kvalitetu sadrţaja i drugih opcija i funkcija koje posjetitelju stranica
olakšavaju snalaţenje i korištenje stranica.
Organizatori natjeĉaja zadrţavaju pravo da iz natjeĉaja bez najave izbace stranice koje svojim
sadrţajima ili servisima vrijeĊaju na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj, politiĉkoj ili drugoj
nepriliĉnoj osnovi, te takoĊer zadrţavaju pravo da iz natjeĉaja izbace stranice neprimjerenog
sadrţaja te stranice koje promoviraju ili omogućuju ilegalan dostup softveru ili nekom
drugom obliku intelektualnog vlasništva.
Opisani natjeĉaj predstavljen je zbog njegove iznimne vaţnosti i prestiţa koji nosi, a posebice
su zanimljive kategorije Korporativno web mjesto, te kategorija Zabava, moda i glazba gdje
bi Sloga IMK d.d. mogla konkurirati nakon poboljšanog dizajna web stranice. Korporativno
web-mjesto je informativna web stranica upravljana od strane poslovne ili privatne
organizacije poput dobrotvorne ili neprofitne zaklade. Korporativne se web stranice razlikuju
od stranica elektronske trgovine i portala po tome što se na njima nalaze informacije i druge
znaĉajke koje sluţe za odgovor na pitanja klijenata te izgradnju odnosa s korisnicima. One
generiraju interes o poduzeću, tj. ne trguju svojim proizvodima ili uslugama izravno preko
njih. U spomenutoj kategoriji Korporativno web mjesto, ocjenjivaĉki ţiri je izabrao tvrtku
Encian d.o.o. iz Donjeg Stupnika. Mišljenje ţiri je kako traţeći njihove proizvode ili ukoliko
ste u potrazi za zdravim i prirodnim, morate „zalutati“ na stranicu www.encian.hr . Kratak
opis onoga što Encian predstavlja na mjestu koje posjetitelji najprije zapaze te uporaba boja i
dizajna potpuno usklaĊenih s prirodnim proizvodima koje nudi ulijevaju povjerenje i potiĉu
ţelju za daljnjim pretraţivanjem virtualnog prostora. Traţilice smještene na vidljivu i
41

pristupaĉnu mjestu prema skupinama omogućavaju brz dolazak do proizvoda koji se traţi, ali
i otkrivanje novih. Rubrika kratkih, preciznih i korisnih novosti nudi informacije o novim
proizvodima i ujedno potiĉe na kupnju. Dodatni sadrţaj, koji ukljuĉuje odgovore struĉnjaka
na postavljena pitanja, zdrave vijesti, igre i akcije, na Encianovu web-stranicu posjetitelja
vraća svaki put kad pomisli na zdravo i prirodno. Ukupni je dojam da stranica pruţa odliĉnu
sliku o brendu, i ujedno vrši prodaju bez da ste toga svjesni.
U kategoriji Zabava, moda i glazba pobjednik je MTV Hrvatska (www.mtv.com.hr ) što
ukazuje kako niti jedna stranica iz podruĉja mode i tekstilne industrije nije dovoljno
kvalitetna, organizirana, privlaĉna da bi konkurirala i pobijedila u ovoj kategoriji. Kriteriji po
kojim se bira najbolja web stranica su raznoliki, te pobjednici u pojedinim kategorijama
mogu biti samo primjer kako se uspješno prezentirati javnosti putem Interneta, te kako
dizajnirati dobru stranicu koja će privući nove posjetitelje, zadrţati stare, ali i potaknuti na
kupnju i suradnju.













42

5. Analiza web mjesta tvrtke „Sloga“
Sloga IMK d.d. jedna je od vodećih hrvatskih proizvoĊaĉa muške i ţenske konfekcije. Na
trţištu je prisutna od 1945. godine. Proizvodni program sastoji se od tri modne marke:
 G.Bonetti - odjeća za poslovnu ţenu, koja objedinjuje karakteristike elegantne,
poslovne, profinjene i samouvjerene ţene, a namijenjena je ţenama koje umjereno
prate modne trendove i ostaju vjerne klasici,
 Rebecca - odjeća za mladu, suvremenu ţenu koja je sinonim za moderno, ţenstveno i
casual,a naglasak ove modne linije je modernim tkaninama i detaljima koji prate stil
urbane i samouvjerene ţene,
 Paolo Rizzi - odjeća za poslovnog, odluĉnog i ambicioznog muškarca pomno
odabranih tkanina i besprijekornog kroja i izrade.
Poslovne jedinice "Sloga" IMK d.d. smještene su u Poţegi na adresi Arslanovci 58. Na tom
prostoru nalazi se graĊevinski objekt površine 5.800 m² u kojima je smješten proizvodni park.
Djelatnost "Sloga" IMK d.d. registrirana je pod šifrom 012622, industrija odjeće, te upisana u
registar kod okruţnog privrednog suda u Slavonskom Brodu FI-608/93, a obuhvaća sljedeće
djelatnosti, odnosno poslove:
industrijska proizvodnja muške i ţenske konfekcije,
industrijska proizvodnja koţne konfekcije,
obavljanje usluga krojenja i šivanja,
trgovina na malo i veliko vlastitih proizvoda kao i proizvoda drugih proizvoĊaĉa,
obavljanje poslova snabdijevanja prodavaonica vlastitim transportnim sredstvima,
prodaja robe u vlastitim prodavaonicama
Poduzeće je upisano i za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa, te je do sada
izvozilo u Austriju, Njemaĉku, Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu. U travnju 2007.
godine tvrtka se pojavila na Internetu sa svojom web stranicom koja se nalazi na url adresi:
www.sloga-fashion.hr/ . U nastavku rada biti će analizirana web stranica tvrtke po pojedinim
kriterijima, mogućnost poboljšanja, kao i mogućnost primjene e-poslovanja u sklapanju
poslovnih transakcija poduzeća.


43

5.1. Analiza faza razvoja e-poslovanja tvrtke „Sloga“
Elektroniĉko poslovanje predstavlja onaj oblik organizacije poslovanja koji u velikoj mjeri
ovisi o primjeni informacijske tehnologije. TakoĊer, elektroniĉko poslovanje odnosi se na
svaki oblik provoĊenja poslovnih transakcija u kojima se ostvaruje meĊusobna interakcija
elektroniĉkim putem (npr. naruĉivanje proizvoda ili usluga, plaćanje, isporuka kupljenih
dobara). Elektroniĉko poslovanje time postaje sveobuhvatni termin kojim se, uz intenzivnu
primjenu informacijske i posebice internetske tehnologije, povezuje i digitaliziraju sve
poslovne aktivnosti, od razvoja i proizvodnje, do menadţmenta i administracije (Spremić,
2004). Prijelaz s klasiĉnog tradicionalnog na elektroniĉko poslovanje zahtijeva temeljitu
promjenu i prilagodbu organizacije na nove uvjete poslovanja. Potrebno je osigurati
odgovarajuću infrastrukturu koja ukljuĉuje hardver, softver, mreţnu i telekomunikacijsku
infrastrukturu, te ljudski rad. Prije same faze prelaska nuţno je utvrditi kritiĉne ĉimbenike
uspjeha projekta elektroniĉkog poslovanja, što se najĉešće radi SWOT analizom. SWOT
matricom analiziraju se postojeće i buduće vanjske prijetnje i prilike s postojećim i budućim
unutarnjim slabostima i snagama organizacije. Nakon toga, poduzeće treba odluĉiti da li će
doći do unapreĊenja poslovnih procesa ili do potpunog reinţenjeringa, hoće li promjene biti
postupne ili radikalne, te moţe li elektroniĉko poslovanje unaprijediti kvalitetu usluga i
proizvoda, isplati li se prijelaz, te jesu li dobavljaĉi i partneri spremni prijeći na elektroniĉki
naĉin poslovanja. Odluka o novom naĉinu poslovanja treba biti pomno razmotrena, te treba
podrţavati opću misiju i viziju poslovanja. U nastavku će biti predstavljene faze razvoja e-
poslovanja, obiljeţja po pojedinim fazama, te utvrĊivanje u kojoj se fazi nalazi poduzeće
Sloga IMK d.d.
Vaţna obiljeţja elektroniĉkog poslovanja su: neprekidno, globalno poslovanje, smanjenje
troškova poslovanja, ponuda ukupne usluge i potpuno novi modeli poslovanja. Kako bi
razumjeli promjene koje nastaju nuţnim restrukturiranjem poslovanja, tvrtkama moţe pomoći
model razvoja elektroniĉkog poslovanja predstavljen kroz šest faza:
1) komunikacija s vanjskim okruţenjem,
2) unapreĊenje interne komunikacije,
3) razvoj e-trgovine,
4) razvoj e-poslovanja,
5) integrirano e-poslovanje,
44

6) sveobuhvatno restrukturiranje e-poslovanja s obzirom na potrebe nove
ekonomije.

Slika 10. Faze razvoja elektroniĉkog poslovanja
Poĉetna faza razvoje e-poslovanja u organizaciji temelji se na Internetu kao sredstvu
distribucije sadrţaja i informacija, a zapoĉinje 90-tih godina prošlog stoljeća kada se uvidjelo
da Internet postaje novi kanal komunikacije prema vanjskom okruţenju. Tvrtke kreiraju svoje
web stranice koje koriste iskljuĉivo kao medij promocije poslovanja. Prednosti toga su niţi
troškovi promocije, poboljšan imidţ, razgranat pristup informacijama, te bolji odnos s
kupcima i poslovnim partnerima. Na web stranicama mogu se pronaći samo informacije o
tvrtci, njenoj djelatnosti i ponudi. Korisnici i poslovni partneri mogu se upoznati s misijom i
vizijom poduzeća, mogu pronaći potrebne brojeve telefona kontakt-osobe, e-mail adrese,
lokaciju itd. No, ne nude se nikakvi oblici i novi naĉini obavljanja poslovnih aktivnosti, tj.
nema vaţnijih promjena u naĉinu na koji su se do tada vodili poslovi. Ĉesto se ovakvo web
mjesto naziva web mjesto statiĉna sadrţaja što znaĉi da postoji veoma niska razina
interakcije. Tijek informacija moguće je samo u jednom smjeru, no web mjesta, kao i web
mjesto tvrtke Sloga IMK d.d., nude ograniĉene mogućnosti interakcije s klijentima uglavnom
putem elektroniĉke pošte. Dakle, najvaţniji imperativ poĉetne faze jest prisutnost na
virtualnoj sceni, što su shvatili i rukovodeće osobe tvrtke Sloga IMK d.d. koja se tek 2007.
godine predstavila kupcima, klijentima i poslovnim partnerima putem web stranice. Na web
mjestu moguće je pronaći informacije o osnovnoj djelatnosti Sloge, proizvodnom programu,
lokaciji i broju zaposlenih, povijesnom nastanku i razvoju tvrtke kroz godine, te popis kontakt
osoba. Isto tako nalazi se popis prodajnih mjesta kao i galerija slika s proizvodima (muška i
45

ţenska odijela). Obznanivši svoje postojanje, te uoĉavanjem kako se e-poslovanje sve više
razvija tvrtka je iskazala nakanu i spremnost za ići dalje.
Druga faza razvoja traje od poĉetka 1996. do sredine 1998. i odnosi se na unapreĊenje interne
komunikacije. U ovoj se fazi Internet i web tehnike koriste za razvoj intraneta, tj. unutarnjih
kanala komunikacije. Intranet rješenja unapreĊuju internu mogućnost komunikacije, dakle,
povezanost unutar tvrtke, timski rad, te komunikacijske alate za razmjenu mišljenja, diskusija
i baze znanja. Veliku ulogu imaju informatiĉari koji preuzimaju kontrolu nad web stranicama
tvrtke, a tehnologija u ovoj fazi je orijentirana na jednostavne baze podataka, jednake ili
kompatibilne formate zapisa dokumenta, te se postavljaju prva pitanja sigurnosti zbog velike
koliĉine informacija na intranet mreţi. Sloga IMK d.d. je stupila u ovu drugu fazu razvoja e-
poslovanja jer su sva raĉunala, ĉiji broj doseţe brojku 30, meĊusobno umreţena. Pisana
sredstva komunikacije kao što su oglasne ploĉe, interne novine, memorandumi zamijenjeni su
komunikacijom pomoću elektroniĉke pošte. Na taj naĉin omogućena je elektroniĉka razmjena
dokumenata ĉime je izbjegnuto kolanje klasiĉne papirnate dokumentacije a to u konaĉnici
olakšava i ubrzava internu komunikaciju. No, kao i u mnogim tvrtkama nije sve povezano u
jedan integrirani sustav. Svi programi koji se nalaze na trţištu i koji se reklamiraju kao
integrirani sustavi ne odgovaraju Slogi zbog specifiĉnosti proizvodnog procesa. Njihove
programe iliti aplikacije moguće je podijeliti u tri dijela:
aplikacija vezana za proizvodnju – raĊena je od strane studenata FER-a Zagreb u
suradnji s Tehnološkim fakultetom u Zagrebu prije 14 godina. Kako aplikacije rade s
već sada zastarjelim Microsoft Access bazama podataka, više su puta nadograĊivane,
ali ni danas nisu završene u obliku u kojem su zamišljene. Autori ovoga programa
ponudili su moderan i doraĊeniji sustav za praćenje proizvodnje bazirane na SQL
bazama podataka ali zbog nedostataka financija Sloga se nije odluĉila za kupnju
istoga.
druga skupina programa su oni koji prate veleprodaju, maloprodaju, raĉunovodstvo,
obraĉun plaća, kadrovsku evidenciju i uvoz-izvoz. Od 1995. do 2007. godine ovi su
programi radili u DOS-u i bili su nepovezani, tj. svaka je aplikacija radila sama za
sebe da bi poĉetkom 2007. bili zamijenjeni novim rješenjem tvrtke Limex iz Ĉakovca.
Sada su podaci u ovim aplikacijama povezani, odnosno koriste iste SQL baze
podataka. Tako se npr. otpremnice i raĉuni iz prodaje automatski vide u
raĉunovodstvu itd. S ovim sustavom su povezane i sve Slogine prodavaonice koje
jednim klikom svakodnevno putem interneta na kraju radnog vremena prenose
46

podatke o svom dnevnom prometu i napravljenim dokumentima u baze podataka na
serveru u sjedištu firma.
Lectra system je specijalizirani sustav za konstrukciju i izradu krojnih slika koji se
koristi u gotovo svim većim hrvatskim i europskim tekstilnim firmama. To je
francuski proizvod a sastoji se od 4 raĉunala, digitalizatora, plotera i softwarea koji je
lokaliziran na hrvatski jezik.
Baze podataka prvog i drugog skupa programa se nalaze na istom serveru i teoretski im moţe
pristupiti svako raĉunalo u mreţi tj. osoba iz raĉunovodstva bi mogla otvoriti neku aplikaciju
iz proizvodnje i vidjeti podatak koji ju zanima iako se to u praksi ne dogaĊa, odnosno svatko
se drţi svog dijela posla. Jedan od razloga je i što na raĉunalima kao i u ostatku firme
većinom radi stariji kadar pa se djelatnici za raĉunalima naviknuti na okruţenje svog
programa ne ţele upuštati u rad s programom koji im je nepoznat. Rješenje je razvoj softvera
koji bi obuhvatio sve u jedan program (proizvodnju, prodaju, raĉunovodstvo itd.) ali takvog
programa koji bi kvalitetno pokrio sve ove dijelove ne postoji na našem trţištu. TakoĊer,
jedan od prijedloga je zaposliti tim kvalitetnih programera koji bi kroz odreĊeno vrijeme
napravili sustav 'po mjeri' ali ta je opcija zbog svoje financijske teţine nerealna, pogotovo u
tekstilnoj industriji.

Treću fazu karakterizira korištenje Interneta kao kanala za prodaju proizvoda i usluga, tj.
razvija se elektroniĉka trgovina. Termin e-trgovina postaje sinonim za procese prodaje i
kupnje putem Interneta gdje se briše vremenska i fiziĉka barijera poslovanja što je osnovna
razlika u odnosu na tradicionalan naĉin poslovanja. Korisnici elektroniĉkim putem pretraţuju
proizvode, ispunjavanju narudţbu, obavljaju kupnju, plaćaju i dobivaju robu naruĉenu iz bilo
kojeg dijela svijeta. Tvrtka treba kreirati online obrazac koji će obuhvaćati elektroniĉke
narudţbenice, potvrde narudţbe, elektroniĉko plaćanje, te raĉune i sl. Kako se plaćanje
obavlja kreditnim ili debitnim karticama potrebno je otvoriti odreĊeni raĉun kod izabrane
banke i sklopiti ugovor s kartiĉnim kućama. TakoĊer, pozornost se mora usmjeriti na
sigurnost obavljanja transakcija, što se odnosi na primjenu sigurnosnih komunikacijskih
protokola (npr. https), ili digitalnih potpisa. Cilj ove faze je unaprijediti odnose s krajnjim
kupcima (B2C) jer se ubrzava poslovanje i povećava njegova uĉinkovitost. Tvrtka koja je
predmet analize ovoga rada ne koristi elektroniĉku trgovinu, tj. njihove proizvode je jedino
moguće kupiti na tradicionalan naĉin (posjetom prodavaonica). Kako se tvrtka već pojavila na
Internetu sa svojom web stranicom, sljedeći korak koji predlaţe autor ovog rada jest uvoĊenje
47

on-line narudţbe. Na taj naĉin klijenti bi bili u mogućnosti naruĉiti proizvod raspoloţiv na
web stranici, ali je potrebno uvesti spomenuti katalog kako bi imali uvid u detaljan prikaz
proizvoda (cijena, veliĉina, osnovne karakteristike). Prednosti su: stalna dostupnost
proizvoda, manji troškovi narudţbe, te manja papirologija, jednostavnije i kraće vrijeme
obrade narudţbi (ušteda vremena). Tvrtka bi trebala kreirati aplikaciju koja će zaprimati sve
narudţbe, te ih u odreĊenom roku (npr. 48 sati) obraditi i e-mailom obavijestiti kupca o
zaprimljenoj narudţbi. Nakon obavljene isporuke na odreĊenu adresu plaćanje bi se obavljalo
gotovinom i prijenosom novca u banci. Potpuno razvijenu elektroniĉku trgovinu ima mali broj
hrvatskih poduzeća iz razloga nedovoljne informatiĉke pismenosti i nepoznavanja svih
prednosti koje nudi e-trgovina. TakoĊer, niti jedno poduzeće u Hrvatskoj nema riješeno
plaćanje kreditnim karticama, već je u većini sluĉajeva telefonska autorizacija kreditnih
kartica još uvijek nuţnost, ali i postoji nekoliko projekata koji bi to u bliskoj budućnosti
trebali promijeniti. Hrvatski poduzetnici koji imaju razvijen bilo kakav oblik e-trgovine nude
mogućnost plaćanja kupljene robe pouzećem, uplatnicom ili virmanom, a telefonska
autorizacija se i tada provodi, da bi se iskljuĉila mogućnost laţnih narudţbi. Veliku ulogu za
unapreĊenje elektroniĉkog poslovanja imaju tijela javne uprave koji trebaju riješiti prepreke
na drţavnoj razini (npr. zaštita podataka), donijeti odgovarajuće standarde (po uzoru na
zemlje Europske Unije), te ukljuĉiti u suradnju nacionalne institucije kao što su Hrvatska
gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga poslodavaca itd. UvoĊenjem
e-trgovine, koja zahtjeva puno pripremnih radnji, povećala bih se koliĉina prodanih
proizvoda, te se predlaţe web mjesto strukturirati po uzoru na web mjesto neckermann-a.
Ponudom i predstavljanjem proizvoda putem kataloga privukao bi se novi broj potencijalnih
kupaca, a mogućnost online kupovine pridonijelo bi zadovoljstvu kupaca i njihovoj lojalnosti.
Rukovodeće osobe tvrtke, prije prelaska na ovu fazu, trebale bi ojaĉati vezu s poslovnim
partnerima i dobavljaĉima jer je potrebno uskladiti poslovne aktivnosti u smislu vremena i
dinamike poslovanja.
U ĉetvrtoj fazi, nakon prelaska poduzeća na elektroniĉku trgovinu, potrebno je u potpunosti
razviti elektroniĉko poslovanje. Poduzeće se poĉinje susretati s novim problemima, jer novi
naĉin poslovanja zahtjeva temeljiti reinţenjering unutarnjih, pozadinskih procesa. To znaĉi da
se poslovanje treba prilagoditi zahtjevima i potrebama kupaca. MeĊutim, u samim poĉetcima,
kupci osjećaju negativne posljedice loših pozadinskih procesa kao što su kašnjenja u isporuci,
neodgovaranje na upite poslane putem e-maila, nemogućnost vraćanja neţeljenih proizvoda,
te neodgovarajuća razina sigurnosti. Ipak, korisnici cijene brzinu usluge, ukupnu brzinu
48

poslovanja, mogućnost informiranja, mogućnost personalizacije, te privatnost i sigurnost.
Kako tvrtka Sloga IMK d.d. nije dostigla prethodnu fazu razvoja e-poslovanja, ova i slijedeće
faze biti će samo predstavljene jer nemoguće je prijeći na odreĊenu fazu bez zadovoljavanja
prethodne.
Peta faza, inteligentno i integrirano elektroniĉko poslovanje, znaĉi uspješno rješavanje
neuĉinkovitih procesa, te je nakon toga potrebno napraviti i reinţenjering upravljanja, tj.
prilagoditi ga novonastalim uvjetima. Novi model upravljanja je dinamiĉan i poduzetan za
razliku od tradicionalnog hijerarhijskog modela upravljanja. Odluke je moguće donositi
odmah, poslovne transakcije se prate u realnom vremenu, a poslovne informacije je moguće
dobiti odmah bez vremenskog odmaka i skupih istraţivanja. Kao kritiĉan ĉimbenik uspjeha
istiĉe se angaţman menadţera koji vladaju novim tehnologijama, imaju potrebna znanja i
vještine i potpunu informacijsku pismenost. Za donošenje kvalitetnih i brzih odluka
menadţerima na raspolaganju stoje alati poslovne inteligencije kao što su neuronske mreţe,
stabla odluĉivanja, OLAP alati, ekspertni sustavi…
Nakon što je tvrtka uspješno završila sve faze restrukturiranja i prešla s tradicionalnog na
elektroniĉko poslovanje, izbacuje se prefiks „elektroniĉko“ jer se takav naĉin poslovanja
smatra uobiĉajenim i jedino mogućim. Radi se o zadnjoj fazi koja se naziva internetski model
poslovanja. Na raspolaganju stoje brojni tehnološki izazovi kao što su mobilni ili beţiĉni
naĉin povezivanja. Nuţni preduvjet za ići u korak s „novom“ ekonomijom jest stalno uĉenje i
inoviranje, tj. stvaranje organizacije u kojoj će se svaki zaposlenik brinuti o neprekidnom
uĉenju, promjeni i inovaciji što pridonosi ugodnijem poslovanju, te većem zadovoljstvu
zaposlenih osoba, kupaca i poslovnih partnera.
Malo je inovacija u povijesti ĉovjeĉanstva koje su uspjele donijeti toliko koristi kao što je to
elektroniĉko poslovanje. Globalni doseg, niski troškovi primjene, stalan rast broja korisnika i
stalan rast razliĉitih vrsta usluga pruţaju koristi i poslovne prilike mnogim organizacijama,
pojedinim korisnicima i društvu u cjelini. (Spremić, 2004) Na tvrtkama je, što se odnosi i na
Slogu, da prate trendove, ulaţu u razvoj e-trgovine, te iskoriste sve prednosti novog naĉina
poslovanja.



49

5.2. Analiza modela e-poslovanja tvrtke „Sloga“
U relativno kratkom razdoblju od nastanka koncepta elektroniĉkog poslovanja (1995. godina)
do danas razvijeno je velik broj poslovnih modela utemeljenih na modelima e-poslovanja. Tih
je modela razvijeno toliko da ih je gotovo i nemoguće sve nabrojati na jednom mjestu, a
pojedini autori predstavljaju razliĉite modele elektroniĉkog poslovanja. Kako tvrtka Sloga
nije razvila koncept e-poslovanja ovdje će biti predstavljeni oni modeli koji su u svojoj biti
marketinški usmjereni jer takve modele koristi izabrana tvrtka. Jedan od modela koji koristi
Sloga jest oglašivaĉki model. Informacije koje se nalaze na web stranici usmjerene su
odreĊenoj ciljnoj skupini, dakle, zaposlenim muškarcima i ţenama koji iz ponude proizvoda
mogu pronaći nešto za sebe. Upravo je zbog toga stavljena galerija slika kako bi se privukli
posjetitelji na web mjesto. Uloga oglašivaĉkog web mjesta jest predstavljanje poduzeća i/ili
nuĊenje proizvoda i usluga, obiĉno u najboljem svijetlu. Prednost ovog modela jesu niski
troškovi oblikovanja, postavljanja i odrţavanja web mjesta, jer je sadrţaj što se na njemu
prikazuje statiĉan i nepromjenjiv. UnapreĊenje ovog modela moguće je objavljivanjem
kataloga proizvoda gdje bi bili detaljniji podaci o odjelima (vrsta tkanine od kojeg je
napravljeno odijelo, preporuĉljiva temperatura za pranje, savjeti za odrţavanje, popis veliĉina
po razliĉitim standardima itd.). Kontakt klijenata s tvrtkom ostvaruje se putem elektroniĉke
pošte ili putem tradicionalnih oblika komunikacije kao što su telefon ili telefaks. Dakle, Sloga
koristi Internet da bi uspostavila prvi kontakt s potencijalnim klijentima i poslovnim
partnerima koji su na udaljenim lokacijama. Sljedeći model koji je prepoznatljiv kod Sloge je
informativni model. Ovaj model omogućuje jednostavnu nazoĉnost tvrtke na web-u, a kod
njega se stavlja naglasak na pruţanje osnovnih informacija koje će pomoći kupcima pri
donošenju odluka o kupnji. Na web stanici, osim spomenute galerije slika ne postoje druge
zanimljive informacije, ponude, popusti ili cijene koje bi privukle dodatan broj kupaca. Sve
informacije koje se nalaze usmjerene su na podatke o samoj tvrtci (povijest, osnovna
djelatnost, broj zaposlenih, lokacija), a ne na predstavljanje proizvodnog asortimana. TakoĊer
nedostatak ovog modela, što on ne stvara dovoljno poticaja klijentima da se odluĉe kupnju, jer
kupac mora promijeniti komunikacijski kanal, odnosno nazvati kontakt osobe ako ţeli
dodatne informacije o proizvodu, a u konaĉnici klijent mora osobno doći u prodavaonicu kako
bi kupio odjevni predmet koji ga zanima. U takvim uvjetima pojavljuje se rizik da će
potencijalni kupac u meĊuvremenu promijeniti mišljenje, otići na drugo web mjesto ili
odustati od kupnje. UvoĊenje e-trgovine riješilo bi ovaj problem. Iako tvrtka koristi
50

informativni model poslovanja, informacije koje se nalaze na web mjestu su šture i prijedlog
je obogaćivanje stranice razliĉitim korisnim podacima.
Razvojem on-line narudţbe, te prijelazom ne elektroniĉko trgovanje predlaţe se uvoĊenje
modela proizvodnje. Kako je Sloga proizvodno poduzeće, ovaj model omogućuje
prilagoĊavanje pojedinaĉnom kupcu, što zahtjeva visok stupanj fleksibilnosti informacijskih
sustava. Kupci bi bili u mogućnosti izabrati materijal od kojega ţele da im se napravi
poslovno odijelo, zatim boju, te veliĉinu koja odgovara njihovim mjerama. Na ovaj naĉin
Sloga bi imala prednost nad konkurencijom. Model poslovne zajednice je sljedeći prijedlog
jer bi kupci i dobavljaĉi mogli postavljati pitanja, traţiti savjete, ĉitati prijedloge, sugestije i
komentare o proizvodima. Ovaj model potiĉe stalan i neposredan odnos s kupcima, a na taj
naĉin se konstantno prate ţelje kupaca i moguće je prilagoĊavati ponudu njihovim potrebama.
Predlaţe se kreiranje diskusijskih grupa ili foruma, te blogova. Isto tako, obogaćivanje
linkova na druga korisna mjesta što se trenutaĉno ne nalazi na web stranici tvrtke. Unatoĉ što
se radi o tekstilnoj industriji navedene modele i elektroniĉku trgovinu moguće je u potpunosti
razviti. Kao primjer navela bih Neckermann i Quelle (Njemaĉka) koje već niz godina
uspješno provode katalošku prodaju putem Interneta.

5.3. Metrike poslovnih modela elektroniĉkog poslovanja
UvoĊenjem elektroniĉkog poslovanja tvrtke moraju mjeriti svoju uspješnost, svoje prihode i
profite, ekonomiĉnost, produktivnost i ostale ekonomske kategorije. Sloga, kao poduzeće,
koje je okrenuto tradicionalnom naĉin poslovanja nije u mogućnosti izmjeriti svoju
financijsku i funkcijsku razinu jer ne obavlja niti jedan dio svoga poslovanja putem Interneta.
Razvojem e-trgovine, koja se predlaţe kao mogućnost poboljšanja poslovanja, pomoću
spomenutih metrika moći će pratiti uspješnosti i razvoj web mjesta. Tradicionalni pokazatelji
funkcijske uspješnosti poslovanja odnose se na vrijeme obrade narudţbe do isporuka krajnjem
kupcu, broj pogrešnih isporuka što je u ovoj tvrtci svedeno na minimum zbog dobre
organizacije kadrova koji su zaduţeni za svoj dio posla i obavljaju ga na najbolji mogući
naĉin. Infrastrukturnom razinom metrike analizira se web stranica tvrtke Sloga. Prilikom
otvaranja stranice zadovoljeno je „pravilo osam sekundi“ što znaĉi da je nakon osam sekundi
stranica na raspolaganju korisnicima koji traţe odreĊene informacije i to 24/7/365. Razlog
tomu je jednostavnost web stranice, tj. nepostojanje nikakvih animacija, pokretnih galerija
slika, zvuĉnih efekata koji bi eventualno usporili prvobitno uĉitavanje stranice. Dodatnim
51

ulaganjem u web stranicu i dodavanjem razliĉitih sadrţaja biti će potrebno razviti poslovanje i
na infrastrukturnoj razini. Potrebno je osigurati novu opremu, tj. kvalitetniji softver, kao i
SQL bazu podataka, umjesto dosadašnje Microsoft Access. Budući da web mjesto nema
mogućnost obavljanja online usluga, mnogi pokazatelji nisu mjerljivi: opseg prometa,
mogućnost elektroniĉkog naruĉivanja, broj stalnih korisnika, porast broja novih korisnika.
Stoga je preporuka omogućiti ove usluge, recimo postavljanjem foruma koji će zahtijevati
registraciju te će se na taj naĉin pratiti povećanje stalnih korisnika (oĉekivanu razinu moguće
je definirati kao udvostruĉenje registriranih ĉlanova svaka 3 mjeseca), kao i praćenjem
dnevnog broja posjetitelja web mjesta (oĉekivanje dostizanja razine na javascript brojaĉu
posjeta do 1000 dnevno). Kako je već spomenuto, informacije koje se nalaze na web mjestu
su oskudne i potrebno ih je obogatiti. Navigacija nije dovoljno razvijena jer posjetitelja ne
upućuje na „gdje se nalazim“, ne postoji niti jedan link, dakle web mjesto nema puno slojeva
poveznica sa detaljnim informacijama. Stavljanjem linkova na npr. popis kemijskih ĉistiona u
gradu, popis trgovina s tekstilnim materijalom (ili lina na grad Poţegu), modne ĉasopise,
modne revije, te linkove na društvene mreţe poput Facebook-a ili Twitter-a korisnici bi znali
da mogu pronaći nešto za sebe, te bi se iznova vraćali na Slogino web mjesto. Izbornici, kojih
ima osam, nalaze se na lijevoj strani i nisu pretjerano uoĉljivi i dizajnirani. Web mjesto je
veoma jednostavno i neprivlaĉno, te ga je potrebno u potpunosti promijeniti, tj. predlaţe se
dizajniranje potpuno nove web stranice. Korisnici pristupaju web mjestu prvenstveno zbog
sadrţaja koji mu se nudi. Prvi dojam je najvaţniji, a zatim ako korisnik odluĉi ostati,
navigacijom dolazi do informacija koje ga zanimaju. Kreator web mjesta ima veliku ulogu jer
mora „pogoditi“ ili dobiti uvid u korisnikov psihološki, demografski profil, te tome prilagoditi
sadrţajne karakteristike web mjesta. Upravo je to personalizacija web mjesta, a klijenti će biti
zadovoljni i u konaĉnici lojalni. Personalizacijom se web stranica s ponudom tvrtke moţe
„krojiti“ prema potrebama, ţeljama i preferencijama pojedinaĉnih, već postojećih ili
potencijalnih klijenata, oslobaĊajući ih nepotrebnog pregledavanja i opterećivanja onim
sadrţajima za koje nisu zainteresirani. Predlaţe se mogućnost otvaranja e-maila (model
registracije), mogućnost davanja prijedloga za npr. nadolazeću sezonu (npr. što bi nosili ove
zime), ankete o zadovoljstvu ili potrebnim ulaganjima. Dodavanje informacija o vremensko
prognozi dodatno bi poboljšalo zadovoljstvo klijenata jer to znaĉi svakodnevno aţuriranju
web mjesta. Kako je već navedeno, nerazvijenost modela koji omogućuje e-usluge
posjetiteljima, eliminira praćenje unutrašnjih i vanjskih infrastrukturnih pokazatelja: broj
zahtjeva za web posluţiteljem u sekundi, vrijeme odaziva posluţitelja, transakcija i procesora,
52

obiljeţja diska posluţitelja i mreţe, vrsta posluţitelja i softvera, procjena troškova, razina
usluga prema posjetiteljima.

5.4. Tehnološki aspekt web mjesta tvrtke „Sloga“
Mnogi autori razdvojili su dvije razliĉite generacije weba: Web 1.0 i Web 2.0. Web 1.0
tehnologija omogućuje stvaranje web mjesta statiĉnog sadrţaja, gdje korisnici mogu samo
ĉitati podatke koje se nalaze na stranici, a osnovna svrha je objavljivanje sadrţaja o tvrtci.
Dakle, komunikacija je jednosmjerna. Za razliku od ove tehnologije Web 2.0 se naziva još i
arhitektura aktivnog sudjelovanja koja korisnika potiĉe da dodaje novu vrijednost. Dakle,
pojam Web 2.0 odnosi se na drugu generaciju zajednica zasnovanih na webu kao što su
društveni sajtovi, vikiji (wikis, npr. Wikipedia), blogovi i sliĉno, koji promoviraju kreativnost,
kolaboraciju i dijeljenje informacija i sadrţaja. Web 2.0 omogućava korisnicima mnogo više
od jednostavnog dolaska do informacije; omogućava im potpuno personaliziranje postojećeg i
kreiranje web sadrţaja razliĉitih vrsta (npr. online dnevnik u obliku bloga) i direktnu
razmjenu informacija sa drugim korisnicima (npr. kreiranje video sadrţaja za
www.youtube.com i sl.). Glavna promjena Web 2.0 u odnosu na Web 1.0 je interaktivnost
web mjesta jer posjetitelji prestaju biti samo ĉitatelji kojima se servira gotova i nepovratna
informacija, već su dobili priliku sami sudjelovati u stvaranju sadrţaja. (Zekić-Sušac, 2009)
Korisniku je na analiziranom web mjestu omogućeno samo dohvaćanje informacija, nema
mogućnosti pokretanja aplikacije kroz preglednik, posjedovanja vlastitih podatka na webu i
kontrole tih podataka. Omogućeno mu je samo ĉitanje i pretraţivanje objavljenih sadrţaja,
bez aktivnog sudjelovanja, što ukazuje na preteţitu uporabu Web 1.0 tehnologija, gdje je Web
2.0 potpuno nerazvijen. Web mjesto ne nudi Web 2.0 aplikacije, poput socijalnih mreţa,
mashup rješenja, wiki-ja, blogova… Prijedlog web mjestu jest prihvaćanje koncepta Web 2.0
koji će omogućiti stvaranje online zajednicama i suradnju svih posjetitelja. To bi znaĉilo
uvoĊenje Wiki sustava na kojima korisnici mogu dodati, obrisati ili mijenjati sav sadrţaj, te
stavljati svoje znanje na web, npr. o odrţavanju tkanine, materijalima, modnim trendovima…
Blogovi bi donijeli mnoge koristi u smislu komunikacije kupaca meĊusobno, ali i kupaca i
tvrtke, zatim, prikupljanja ideja i razmjene znanja, zahvaljujući jednostavnosti korištenja i
pristupa, te povratnim informacijama. Kao što je već reĉeno, preporuĉeno je dodati na web
mjesto video materijale u svrhu poboljšanja dizajna sadrţaja, te Adobe Flash-a koji
omogućuje ĉitanje takvih materijala, ali i pribliţiti portal konceptu intenzivne komunikacije s
53

posjetiteljima. TakoĊer, tehnološke komponente oznaĉene akronimom SLATES koje treba
imati web mjesto temeljeno na Web 2.0 konceptu, analizirano web mjesto ne podrţava (niti
Search - pretraţivanje informacija i dokumenata, a ni Links - stvaranje veza izmeĊu
informacija i dokumenata. Ostale komponente (Authoring, Tags, Extensions, Signals) takoĊer
nisu razvijene i potrebno ih je ugraditi. Stranica je kreirana pisanjem ASP koda u kombinaciji
s HTML-om što je karakteristiĉno za Web 1.0 tehnologiju.

5.5. Upotrebljivost web mjesta tvrtke „Sloga“
Upotrebljivost web mjesta opisuje koliko dobro korisnici mogu uĉiti i koristiti neki proizvod
kako bi postili svoje ciljeve, a mjeri se kvalitetom korisniĉkog iskustva dok je u interakciji s
proizvodom ili sustavom. (Zekić-Sušac, 2009) Upotrebljivost je kombinacija faktora koji
ukljuĉuju lakoću uĉenja, tj. vrijeme koje je potrebno korisniku koji nikada nije vidio suĉelje
da moţe bez većih problema obavljati osnovne zadatke, uĉinkovitost upotrebe, memorabilnost
(moţe li korisnik ako je jednom koristio sustav efektivno ga koristiti i sljedeći puta),
uĉestalost grešaka koje korisnici prave, te njihovo subjektivno zadovoljstvo. Web mjesto
tvrtke Sloga omogućuje korisnicima da se već prilikom prve posjete bez problema snaĊu na
stranici i koriste raspoloţive informacije. Uĉestalost grešaka je takoĊer svedena na minimum,
no razlog tomu je statiĉno i dovoljno nerazvijeno web mjesto. No, subjektivno zadovoljstvo
korisnika je takoĊer minimalno, jer osim osnovnih informacija o tvrtci i proizvodima ne mogu
pronaći nikakve druge informacije i linkove što bi povećalo njih osobno zadovoljstvo i ţelju
za ponovnim posjetom web mjesta. Analizirajući sami dizajn stranice i stupanjem u kontakt s
osobom koja je izradila web stranicu došlo se do podatka kako je stranica slagana tako da
podrţava tzv. liquid design, što znaĉi da se dimenzije stranice dinamiĉki podešavaju
(mijenjaju) s obzirom na dimenzije browsera u kojem se prikazuju, a minimalna vodoravna
širina je oko 770 pixela, tj. minimalna preporuĉena rezolucija ekrana (windowsa) je 800x600
kako se ne bi pojavio horizontalini kliznik (scrollbar). Sama stranica ne sadrţi niti jedan link
tako da ne moţe analizirati njihove karakteristike kao što su oblik, boja i rasporede, a kako bi
web mjesto bilo pristupaĉno potrebno je uvije osigurati poveznice (linkove). Ovo je jedan od
velikih minusa, te je prijedlog stavljanje istih. Na prvoj stranici (naslovnici) posjetitelj bi
trebao dobiti odgovore na ova pitanja: Gdje sam? Koje sadrţaje mogu ovdje pronaći? O ĉemu
je rijeĉ na ovoj stranici? Što mogu raditi na ovoj stranici? Kako mogu pronaći odreĊenu
informaciju? No, ovo web mjesto ne daje odgovore na mnoga postavljena pitanja. Prilikom
54

oblikovanja naslovnice potrebno je osigurati da onda prije svega bude privlaĉna kako bi
pobudila pozornost klijenata i stvorila komunikacijski promet. Veliku ulogu imaju boje koje
odreĊuju vizualni ugoĊaj sjedišta. Web mjesto analizirane tvrtke izabralo je tamno sivu,
gotovo crno pozadinu sa sivim slovima što nikako nije dobra izbor jer je stranica monotona,
previše tamna i gotovo depresivna. Savjet struĉnjaka je korištenje jednostavnih i svijetlih
podloga na stranici što bi se trebalo primijeniti na web mjesto Sloge. Kako je rijeĉ o
poduzeću iz podruĉja tekstilne industrije korištenje razliĉitih vedrih boja poput crvene, zelene,
plave rezultiralo bi puno boljim dojmom. Boje imaju svoju psihološku dimenziju koja se
svakako treba uzeti u obzir prilikom planiranja i razvoja web mjesta. Tekstualni sadrţaji
pisani su rjeĉnikom razumljivim i ĉitljivim svakom korisniku. Stranica je nepregledan jer se
odreĊeni dijelovi reĉenici proteţu cijelom širinom stranice što djeluje razvuĉeno i zamorno za
ĉitati i pratiti, a tekst je dosta sitan i u cijelosti pisan istim fontom što je jedan od deset
najĉešćih pogrešaka koje se upotrebljavaju na web stranicama. Svakako bi se trebalo poraditi
na fontu i boji teksta kao i naglašavanju jednog dijela teksta u odnosu na drugi. Uspješna web
stranica posjeduje zanimljiv i koristan sadrţaj, te je vizualno privlaĉan i atraktivna. Animacija
i videa, kao ni tro-dimenzionalne grafike na web mjestu nema. Preporuka je dodati
prezentaciju s odreĊenim zvukom u pozadini kako bi se i na taj naĉin predstavili proizvodi
kupcima ili video clipovi s razliĉitih dogaĊanja, revija i modnih dogaĊaja. TakoĊer, potrošaĉi
će biti zadovoljni ako video ponudi neke dodatne informacije o proizvodu. Bogatstvo sadrţaja
moţe se postići razliĉitim efektima koji su raĊeni u Flashu. TakoĊer web mjesto ne sadrţi
nikakva oblik metafore (npr. printer za ispis), ne postoji mogućnost pretraţivanja, niti
navigacija tako da korisnik nikada ne zna gdje je, gdje moţe biti ili gdje je bio, a ona uvelike
pomaţe posjetiteljima u pretraţivanju i pronalaţenju sadrţaja. Razbijanje monotonosti
pridonijelo bi korištenje pop-up prozora i ugradnja detalja koji ne moraju biti nuţno vezani za
sadrţaj ali mogu privući pozornost korisnika. Sve navedene nedostatke potrebno je uklopiti u
dizajn nove web stranice. Pristupaĉnost za korisnike s posebnim potrebama i meĊunarodnim
korisnicima nisu omogućene. Osobe s posebnim potrebama velika su populacija kojoj se
poklanja sve više pozornosti, a kreiranje web mjesta koje će biti pristupaĉno takvim osobama
nije ni komplicirano ni skupo. Neki od naĉina su paţljivo biranje odnosa boje i kontrasta
meĊu elementima web stranica kako bi bilo uoĉljivije, opisivanje neke slike rijeĉima ili
stvaranje zvuĉnog zapisa za slijepe osobe. Osobe ĉesto koriste poseban softver i hardver na
svojim raĉunalima kao što su elektronski ĉitaĉi s ekrana, pretvornici teksta u govor i
55

pretvornici teksta u Brailleovo pismo
5
. Sve što se treba uĉiniti je prezentirati sadrţaj tako da
ga ti ureĊaji mogu pronaći i raditi s tim. Stranica nije prevedena ni na jedan jezik, što je
svakako preporuĉljivo. Analizirajući ovu web stranicu postavlja se pitanje zašto se uopće
pojaviti na Internetu s nekvalitetnom i neprivlaĉnom web stranicom koja ne pridonosi
poboljšanju poslovanja, niti privlaĉenju novih kupaca. Istraţivanja pokazuju kako će se 42%
korisnika koji su imali pozitivno iskustvo i osobno zadovoljstvo ponovno vratiti na web
mjesto odreĊene tvrtke. TakoĊer, potpuni redizajn web stanice temeljen na analizi web
upotrebljivosti moţe povećati postotak prodaje ili konverzije za 100%, posjećenost za 150%,
a korisnikovu uĉinkovitost za 160%. Potpuni redizajn je svakako potreban, a prijedlog će biti
dan u nastavku ovoga rada.

5.6. Sigurnost klijenata/korisnika
Briga o sigurnosti podataka uvijek je prisutna, samo je pitanje u kojoj je mjeri ona
odgovarajuća s obzirom na sigurnosne rizike koji se javljaju, odnosno koji postoje. (Panian,
2002) Sigurnosna politika koja je usmjerena na zaštitu informacijskog sadrţaja od njegova
uništenja, degradacije i /ili zlouporabe predstavlja temelj sigurnosnog sustava tvrtke. Potrebno
je utvrditi tko moţe i ima privilegije administratora sustava, tko raspolaţe i objavljuje
informacije, te tko ima dozvolu za korištenje resursa. Na taj naĉin kontrolira se koliĉina i
vrsta informacija koja se publicira na web.

Kada se radi o e-poslovanju, problem privatnosti, njezine moguće ugroţavanje i potreba za
njezinom zaštitom najizraţenija je u elektroniĉkom poslovanju tvrtke s krajnjim potrošaĉima,
dakle u e-poslovanju prema B2C modelu. Vrlo ĉest sluĉaj je zloupotreba osobnih podataka
klijenata nakon naplate debitnom ili kreditnom karticom. Privatnost u kontekstu upravljanja
odnosima s klijentima znaĉi kontrolu nad uporabom osobnih podataka pojedinaca na naĉin da
onaj tko ima pristup bazama ili skladištima podataka štiti te podatke od svakog mogućeg
oblika zlouporabe. Prilikom sklapanja ugovora u e-poslovanju neke od metoda koje se koriste
za sigurno poslovanje jesu elektroniĉki potpis i certifikat. Prema Zakonu o elektroniĉkom

5
Brailleovo pismo je pismo namijenjeno slabovidnim ili slijepim osobama, koje je osmislio 1821. godine Louis
Braille. Svako slovo Brailleovog pisma sastoji se iz šest točaka organiziranih u dva stupca po tri točke (koje su
udubljene ili ispupčene), svakom slovu abecede odgovara određena kombinacija tih reljefnih točaka.
56

potpisu
6
elektroniĉki potpis je povezan iskljuĉivo s potpisnikom, nedvojbeno identificira
potpisnika, nastaje korištenjem sredstava kojima potpisnik moţe samostalno upravljati i koja
su iskljuĉivo pod nadzorom potpisnika, te sadrţava izravnu povezanost s podacima na koje se
odnosi i to na naĉin koji nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.
Elektroniĉki potpis ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoruĉni potpis. Certifikat je svaka
elektroniĉka potvrda kojom se potvrĊuje identitet potpisnika u postupcima razmjene
elektroniĉkih zapisa. Digitalne certifikate izdaju internacionalne tvrtke koje garantiraju
identitet trgovca sa svim potrebnim podacima te da trgovac ima Internet stranice koje
zadovoljavaju propise o Internet poslovanju. Digitalni certifikat predstavlja elektronski potpis
i ne moţe biti krivotvoren jer ga mogu napraviti jedino tvrtke koje se bave iskljuĉivo
njegovim izdavanjem. Sigurnosni certifikat je vaţan iz razloga što posjetitelji mogu provjeriti
da iza Web sitea stvarno stoji tvrtka koja je vlasnik stranica, a ujedno je i posjetitelj siguran da
je proces slanja povjerljivih informacija zaštićen (kriptiran) i siguran. Sigurnosni certifikat je
komponenta bez koje nije moguće napraviti Web shop koji prihvaća kreditne kartice kao
sredstvo plaćanja. Ukoliko se plaćanje obavlja uz korištenje sigurnosnog certifikata, kupovina
putem Interneta, nije manje sigurnija od plaćanja kreditnom karticom u trgovini. U cilju
postizanja neometanog poslovanja potrebno je definirati i opće uvjete poslovanja. Oni sluţe u
poslovnim odnosima radi poboljšanja i transparentnosti meĊusobnih obvezno pravnih odnosa.
Koriste se za pojednostavljenje i standardizaciju poslovnih radnji, reguliranje uvjeta plaćanja i
dostave, mogućnosti poništavanja ugovora, pitanja jamstva i zaštite, odgovornosti i sl. Opće
uvjete poslovanja potrebno posebno ugovoriti, da bi oni postali dio pisanog ugovora. S
obzirom da za sklapanje svih ugovora nije obvezna pisana forma, te da je pisana forma više
izuzetak a ne pravilo, te da ponuĊaĉ robe ili usluga izlaţe na svojim web stranicama svoju
ponudu, objavljivanjem općih uvjeta poslovanja na web stranicama smatra se da je kupac ili
korisnik upoznat sa općim uvjetima poslovanja. TakoĊer neki se korisnici boje slanja brojeva
kreditnih kartica preko Interneta zbog jednog razloga: nisu sigurni koliko je sama mreţa
sigurna. Teoretski, zbog naĉina na koji Internet radi, postoji mogućnost da netko sazna broj
kreditne kartice dok on putuje od raĉunala do posluţitelja te trgovine. Zato su razvijeni
posebni protokoli (naĉini komunikacije), poput SSL protokola, koji omogućavaju sigurno
slanje raznih podataka putem Interneta bez mogućnosti da ih netko neţeljeni proĉita. Podaci
se prije slanja šifriraju i takvi se šalju posluţitelju. Zbog naĉina na koji radi taj sustav
šifriranja, praktiĉki je nemoguće probiti takvu šifru u kratkom vremenu (za najjednostavniji

6
Zakon o elektroničkom potpisu je stupio na snagu 24. siječnja 2002. Više o tome pogledajte na sljededem
linku: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308001.html
57

kôd bilo bi, prema nekim raĉunima, potrebno nekoliko desetaka godina), pa netko ne bi imao
koristi od šifriranih podataka ĉak i ako doĊe do njih. Stoga se slanje brojeva kreditnih kartica i
drugih povjerljivih informacija preko Interneta moţe smatrati vrlo sigurnim ako se koristi
protokol SSL. Osnovu sigurne kupovine ĉini šifriranje povjerljivih podataka. Browseri
(Internet preglednici) omogućavaju šifrirano slanje podataka preko Interneta i zbog toga imaju
dva moda u kojima rade, normalni i sigurni mod. To se moţe utvrditi na naĉin da postoji
kljuĉ ili lokot, u desnom uglu stranice ovisno o programu koji se koristi. Svaki put kada
pristupite sigurnoj stranici kljuĉ postaje ĉitav, ili lokot postaje zatvoren. Kada ste na sigurnoj
stranici svi podaci koje šaljete s nje prije slanja se šifriraju. Drugi naĉin za provjeru da li se
nalazite na sigurnoj stranici je pogled na web adresu stranice na kojoj se nalazite. Uobiĉajeno
adresa web stranice poĉinje sa 'http://'. Sigurna stranica zapoĉinje sa 'https://' gdje dodatno
slovo oznaĉava da poduzeće koristi sigurni (secure) server za primanje podataka. Sigurnost je
prioritet, elektroniĉko poslovanje već postaje budućnost, a razraĊeni su brojni zakoni koji se
odnose na elektroniĉku trgovinu, elektroniĉko plaćanje i ostale uvijete kojima se odreĊuje
prava i odgovornosti sudionika u e-poslovanju.












58


Slika 11. Izgled web stranice tvrtke Sloga IMK d.d.


59



Slika 12. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (Poĉetna)






60



Slika 13. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (O nama)






61





Slika 14. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (odabir proizvoda i mogućnost
kupnje istih)




62

6. Sumarna ocjena web mjesta tvrtke „Sloga“
Pojavom na Internetu sa svojom web stranicom svaka tvrtka, pa tako i Sloga, ţeli steći
profesionalan izgled, te na najbolji mogući naĉin promovirati svoje ime pred potencijalnim
klijentima. Naslovna stranica je najvaţnija, te o njoj ovisi prvi dojam, a sadrţi one informacije
koje prve ţelimo prezentirati korisniku. Prednost web mjesta Sloge d.d. je što daje osnovne
informacije o poduzeću, djelatnosti kojom se bavi, kao i sve podatke koji su potrebni da bi se
ostvario kontakt izmeĊu kupaca i rukovodećih osoba tvrtke Sloga: e-mail adresu, broj telefona
i adresu tvrtke. TakoĊer, na stranici se nalazi kontakt forma koja omogućuje slanje e-maila
direktno sa stranice. Sadrţaj koji se nalazi pouzdan je i toĉan, te je lako pronaći raspoloţive
informacije zbog jednostavnosti web mjesta. Web mjesto ne opterećuje korisnika
nepotrebnim „skrolanjem“ ekrana što je jedna od prednosti, te se logo tvrtke nalazi na svakoj
stranici. Ipak, iz svih navedenih prednosti moţe se zakljuĉiti kako je ovo web mjesto
informativnog karaktera, tj. upoznaje korisnika s tvrtkom koja se predstavlja, ali ne i s
njezinim proizvodima, te njihovim karakteristikama i cijenama. Upravo su statiĉnost web
stranice, greške u dizajnu (kao što su npr. nedostatak navigacije, fiksna veliĉina fonta,
problem ĉitljivosti, slaba vidljivost sadrţaja…), te nepostojanje dodatnih usluga (pretraţivanje
sadrţaja, linkovi na druga web mjesta) osnovni nedostaci koje je moguće ispraviti. Novim
dizajnom stranice, te obogaćivanjem sadrţaja zadovoljilo bi se oĉekivanja korisnika i oni bi se
vraćali na web mjesto tvrtke. TakoĊer, uvoĊenjem e-trgovine tvrtka bi smanjila troškove,
povećala prihod (jer bi klijenti na jednostavan naĉin bili upoznati s proizvodima te bi ih mogli
kupiti direktno putem Interneta), promovirala svoje poslovanje putem Interneta, te stekla
pozitivan image u poslovnom svijetu kao tvrtka koja prati trendove, ulaţe u razvoj, usavršava
svoje poslovne procese i implementira inovativne ideje i nove tehnološke trendove.






63

7. Zakljuĉak
Ovaj rad se bavi analizom web mjesta iz podruĉja tekstilne industrije, istraţivanjima o stanju
tekstilne industrije u gospodarstvu, te o razvijenosti e-poslovanja u Hrvatskoj, kao i o
prednostima koje ono donosi. Analizom tekstilne industrije došlo se do zakljuĉka kako je
ulaganje i uvoĊenje inovativnih rješenja nuţno za razvoj ove industrije, te kako se web mjesto
tvrtke Sloga IMK d.d. ne pridrţava osnovnih standarda web dizajna. Dizajniranjem vizualno
privlaĉnijeg i informacijama bogatijeg web mjesta tvrtke bi se predstavila svim
zainteresiranim klijentima i kupcima, te razvila novi oblik oglašavanja. Marketinški gledano
bio bi to velik uspjeh i uspješno publiciranje tvrtke na Internetu. Jedan od osnovnih problema
tvrtke Sloga jest nedovoljno dobra pozicioniranost na trţištu, te problemi sa reklamiranjem
iznimno kvalitetnih proizvoda. Dobra web stranica ispravila bi taj nedostatak, a tvrtka bi bila
prepoznata. UvoĊenjem e-poslovanja stvorila bi se mreţa vrijednosti jer bi bilo olakšano
poslovanje tvrtke s ostalim poslovnim partnerima (B2B), ali i komunikacija s tijelima lokalne
uprave i organima drţavne vlasti (B2G). Upravo zbog toga, predlaţe se prijelaz s
tradicionalnog na elektroniĉko poslovanje. No, prouĉavanjem literature prilikom pripreme za
pisanje ovoga rada, došlo se do podatka kako e-poslovanje nije dovoljno razvijeno u
Hrvatskoj, ono je tek u povojima, u fazi prouĉavanja i prihvaćanja, te je potrebna intervencija
na razini drţave kako bi se riješile sve prepreke za uspješan prelazak tvrtki na elektroniĉko
poslovanje.
Cilj ovoga rada bio je ocijeniti web stranicu tvrtke Sloga IMK d.d., dotaći se svih kriterija po
kojima se analizira web mjesto, te su tim postupkom uoĉeni brojni nedostaci. Web stranica se
prvenstveno temelji na Web 1.0 tehnologiji, statiĉna je i osim osnovnih podataka o poduzeću
ne nudi nikakve dodatne informacije. TakoĊer, boja pozadine i slova, kao i veliĉina teksta
nisu odgovarajuća, a velika zamjerka je nedostatak linkova i navigacije. Nakon svih utvrĊenih
nedostataka, te nakon upoznavanja sa brojnim pravilima i savjetima koje nude web dizajneri i
koji se mogu pronaći u literaturi, napravljen je vizualni prijedlog nove web stranice. Za to je
korišten najpoznatiji program za obradu fotografija Photo Shop u kojem je izraĊen prijedlog
„Poĉetne“ stranice, zatim je prikazana izgled stranice odabirom izbornika „O nama“, te
ponuda proizvoda koji bi se mogli kupiti odabirom „Moje košarice“. Dani su brojni prijedlozi,
od promjene pozadine, boje slova, novih izbornika, do prijedloga otvaranja foruma,
mogućnosti kupovanja odijela i kaputa online, registracija ĉlanova na stranicu, te dodavanje
brojnih linkova koji mogu zadovoljiti ţelje korisnika i osigurati njihov ponovni povratak na
stranicu, što je veoma bitno jer oni potraţuju sve brojnije, raznovrsnije i kvalitetnije usluge.
64

Usvajanjem svih navedenih prijedloga i implementacijom rješenja koja se nude (prvenstveno
se to odnosi na razvoj e-trgovine) tvrtka bi postigla mnoge prednosti koje su takoĊer naveden
u prethodnim poglavljima. Najznaĉajnija je olakšano i brzo obavljanje svih poslovnih
transakcija i aktivnosti kao i zadovoljstvo kupaca, te bolja suradnja s poslovnim partnerima.
Time će se postići integracija tvrtke, informacija, ljudi, poslovnih procesa i tehnologije.
Iskustva na drugim trţištima pokazuju da će se Internet i ostale napredne tehnologije u
budućnosti znatno više upotrebljavati pa ih je potrebno kontinuirano uvoditi u poslovanju
prema krajnjim korisnicima. Upravo je to i temeljni savjet i ideja vodilja; praćenje razvoja
tehnologije i njeno uvoĊenje u poslovanje, korištenje informacijsko-komunikacijske
tehnologije i naprednih softverskih rješenja.














65

Literatura

[1] Babić, S., Virtualno oglašavanje, Lider, Lider press d.d., broj 195, godina V, str. 44-45.
[2] Buturac, G., Hrvatska industrija tekstila i odjeće u meĊunarodnoj razmjeni,
http://hrcak.srce.hr/file/41321 , 16.06.2010.
[3] Campbell, M., Web design „Garaţa“, Miš d.o.o., Zagreb, 2005.
[4] Centar za istraţivanje trţišta, Analiza prepreka za elektroniĉko poslovanje u poduzećima,
http://ehrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/Provedba/StrategijeIProgrami/categoryPara
raph/012/document/Analiza_prepreka_za_e-poslovanje_IZVJESTAJ.pdf , 02.07.2010.
[5] Cingula, M., Ĉimbenici organizacije,
http://web.efzg.hr/dok//OIM/mmesin/03_CIMBENICI%20ORGANIZACIJE.pdf ,
25.05.2010.
[6] Ĉekada, M., E-trgovanje stvorilo je paralelno gospodarstvo, Lider, Lider press d.d., broj
167, godina IV, str. 56-57.
[7] ĐurĊević, R., Hrvatsko trţište web oglašavanja još je neotkriveni eldorado, Lider, Lider
press d.d., broj 166, godina IV, str. 8-9.
[8] Ekonomski institut Zagreb, Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u
Hrvatskoj za razdoblje 2006. 20 2015.,
www.vlada.hr/hr/content/download/32002/436251/file/270-04.pdf , 16.06.2010.
[9] Hrvatska gospodarska komora, Osnovni podaci o poduzeću,
http://www2.hgk.hr/izvoznici/izvoznik.asp?mbr=3318800 , 21.06.2010.
[10] Jelušić, D., Normativni okvir za elektroniĉko trgovanje u Republici Hrvatskoj,
http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/NormativniOkvirZaElektronickoPoslovanjeURH.pdf ,
05.07.2010.
[11] Kovaĉ, D., Aktualnosti suvremenog programiranja, Bug, Bug d.o.o., broj 197, travanj
2009., str 58.
[12] Kovaĉ, D., Programiranje-alati i tehnologije za izradu web stranica, Bug, Bug d.o.o., broj
198, svibanj 2009., str. 100-106.
[13] Kulenović, A., Mobilni ureĊaji za prodajnu mreţu, Lider, Lider press d.d., broj 161,
godina IV, str. 60-61.



66

[14] Lee, S., Koubek, R., The effects of usability and web design attributes on user preference
for e-commerce web sites, Science Direct,
http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6V2D-4Y718S
1&_user=4752247&_coverDate=05%2F31%2F2010&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=sear
h&_sort=d&_docanchor=&view=c&_searchStrId=1386542048&_rerunOrigin=google&
acct=C000050639&_version=1&_urlVersion=0&_userid=4752247&md5=abdac3a8541
6cb7502b39e7a4ba0479 , 24.06.2010.
[15] Majdandţić, N., Lujić, R., Osnove informatike, http://www.sfsb.hr/~mcicak/Pred01.pdf ,
14.06.2010.
[16] Mateljić, H., Na televiziji najpopularniji filmovi, na internetu pretraţivanje, Lider, Lider
press d.d., broj 164, godina IV, str. 12-13.
[17] Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Strategija razvitka elektroniĉkog
poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010.,
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf , 05.07.2010.
[18] Moja uprava, Elektroniĉko poslovanje,
http://mojauprava.hr/portal/dp.nsf//mojaUprava?OpenForm&r=|http://mojauprava.hr
portal/dp.nsf/wDok/13EBBBC1059E03F7C1257520004F63E9?OpenDocument&p=Gos
odarstvo , 02.07.2010.
[19] Narodne Novine, Zakon o elektroniĉkom potpisu,
http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308001.html , 01.07.2010.
[20] Panian, Ţ., Bogatstvo Interneta, Strijelac, Zagreb, 2000.
[21] Panian, Ţ., Izazovi elektroniĉkog poslovanja, Narodne Novine d.d., Zagreb, 2002.
[22] Panian, Ţ., Odnosi s klijentima u E-poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2003.
[23] Pavlešić, D., Deset internetskih trendova, Bug, Bug d.o.o., broj 205, prosinac 2009., str.
130.
[24] Ruţić, D., Analiza web site-ova,
http://oliver.efos.hr/nastavnici/druzic/dokumenti/postdiplomski/(4)%20Analiza_webova.
ppt , 15.06.2010.
[25] Ruţić, D., Biloš, A., Nastavni materijali za kolegij E-marketing, Uvodno predavanje,
http://www.mpp.efos.hr/dokumenti/eMktg_MPP_1_Uvodno_predavanje.pdf , 25.5.2010.
[26] Ruţić, D., Nastavni materijali za kolegij E-markting, Istraţivanje o korištenju Interneta u
Republici Hrvatskoj,
http://oliver.efos.hr/nastavnici/druzic/.../(1)%20e_marketing_2007.ppt , 17.06.2010.
[27] Skupina autora, Informatika u poslovanju, Element, Zagreb, 2007.
67

[28] Spremić, M., Menadţment i elektroniĉko poslovanje, Narodne novine d.d., Zagreb, 2004.
[29] Spremić, M., Web dizajn, Nastavni materijali za kolegij Informatiĉki management,
http://web.efzg.hr/dok/INF/pds/WEB%20DIZAJN.pdf , 04.06.2010.
[30] Škuflić, L., Vlahinić-Dizdarević, N., Koncept nove ekonomije i znaĉaj informacijsko-
komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj, http://hrcak.srce.hr/file/40154 ,
18.06.2010.
[31] Šuveljak, D., Web upotrebljivost-kljuĉan preduvjet za uspješnu web stranicu, Poslovni
savjetnik, broj 58. rujan 2009, str. 158-159.
[32] Vrga, V., Koncept „webocentriĉne“ tvrtke,
http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Ebusiness%20pred/6_Webocentricna_tvrtka_
pdf , 20.05.2010.
[33] Zekić-Sušac, M., Nastavni materijali za kolegij Informatika, Internet i elektroniĉko
poslovanje, http://oliver.efos.hr/informatika/strucni/files/p11_1i2.pdf , 13.06.2010.
[34] Zekić-Sušac, M., Nastavni materijali za kolegij E-vlada,
http://moodle.carnet.hr/course/view.php?id=277 , 29.06.2010.












Related Interests