Doc. dr. sc.

Svjetlana Stanić-Koštroman
1
PARAZOA PARAZOA
Koljeno: Koljeno: Porifera Porifera ((Spongia Spongia) )
-- spužve spužve
 organizmi čiji je funkcionalni ustroj na
mnogostaničnoj razini, ali stanice nisu
udružene u prava tkiva
Koljeno: Porifera - spužve
 sesilni organizmi, smatrani biljkama sve do 18. stoljeća
 nemaju diferenciranih tkiva, organa i organskih sustava
 stanice su specijalizirane za obavljanje različitih zadaća, ali sa znatnim
stupnjem nezavisnosti
 odvijanje svih životnih procesa
(prehrana, disanje,
razmnožavanje) bazirano na
strujanju vode (hidrolimfa)
 na tijelu postoje brojni otvori, po
čemu su i dobili ime (lat. porus –
otvor i ferre – nositi):
 sitni otvori – dermalne
pore, ostije – za ulazak vode
u tijelo
 veći otvor/i – oskulum–
kroz koji voda izlazi iz tijela
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
2
Građa tijela
 u unutrašnjosti tijela postoji sustav šupljina, komorica i cijevi kroz koje
struji voda
 strujanje vode pospješuje kretanje bičeva specijaliziranih bičastih stanica
(hoanocita)
 hoanociti oblažu tjelesnu
šupljinu – spongocel,
bičaste cijevi i bičaste
komorice te iz vode
filtriraju hranjive tvari
Osnovni oblici stanica
 osim hoanocita stijenku tijela grade i brojne druge specijalizirane stanice:
 pinakociti – plosnate
poligonalne epidermalne
stanice, koje oblažu vanjsku
površinu tijela i sve unutrašne
prostore koje ne oblažu
hoanociti
 porociti – cjevaste stanice
koje oblažu pore kod
jednostavnih (askonoidnih)
spužvi
 amebociti – ameboidno
pokretne stanice,
specijalizirane za obavljanje
brojnih zadaća te
diferencirane u više oblika
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
3
Građa stijenke tijela
 stijenku tijela čine:
 pinakoderma – izgrađena iz pinakocita; perforirana je dermalnim porama
(osijama), koje kod jednostavnih spužvi oblažu porociti
 mehohil – središnji želatinozni matriks sačinjen iz skeletnih iglica i
pokretnih amebocita:
a) skleroblasta – izgrađuju tvrdi skelet
b) kolenocita, lofocita i spongoblasta –
sintetiziraju mekani skelet
c) miocita – uvjetuju stezanje pojedinih
dijelova tijela
d) arheocita – totipotentne stanice s
brojnim zadaćama (ishrana,
razmnožavanje)
e) kromociti – sadrže pigmente
f) desmociti – žljezdane stanice
 hoanoderma – izgrađena iz honocita
Građa spongocela i morfološki oblici spužvi
 s obzirom na morfološke značajke razlikuju se tri osnovna oblika spužvi,
koje se međusobno razlikuju prema stupnju nabiranja spongocela → površini
obloženoj hoanocitima, tj. učinkovitosti procjeđivanja vode, njenoj
protočnosti i prikupljanju hranjivih tvari:
 askonoidne (askon)
 sikonoidne (sikon)
 leukonoidne (leukon)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
4
Askonoidne spužve
 najjednostavnije građene spužve, čaškastog oblika
 u pravilu su male i žive u zadrugama
 voda u tijelo ulazi kroz brojne otvore – pore, koje oblažu
porociti, a izlazi kroz jedan veći otvor – oskulum
 unutrašnja šupljina – spongocel, atrium nije nabrana i
obložena je brojnim hoanocitima
Chlatrina sp.
dermalna pora
oskulum
spongocel
hoanocit
Sikonoidne spužve
Sycon ciliatum
 dolazi do vodoravnog nabiranjea stijenke tijela, pri čemu nastaju
epidermalni džepovi obloženi hoanocitima (bičasti ili radijalni
kanalići)
 bičasti kanalići proko posebne vrste porocita – prosopila povezani
su s ulaznim kanalićima, koji se putem dermalnih pora otvaraju u
vanjski okoliš
 iz bičastih kanalića voda putem druge vrste porocita – apopila
struji u spongocel, a zatim u oskulum
dermalna pora-ulazni kanalić-prosopila-bičasti kanalić-apopila-spongocel-oskulum
apopila
bičasta
komorica
dermalna pora
ulazni kanalić
prosopila
hoanocit
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
5
Leukonoidne spužve
 dolazi do vertikalnog nabiranja bičastih kanalića te nastaju
bičaste komorice obložene hoanocitima, a umjesto spongocela
nastaje sustav cijevi
 bičaste komorice preko prosopila su povezane s ulaznim
kanalićima u koje voda ulazi putem dermalnih pora, a preko
apopila i izlaznog kanalića odlazi do oskuluma
dermalna pora-ulazni kanalić-prosopila-bičasta komorica-apopila-izlazni kanalić-oskulum
Leuconia sp.
oskulum
izlazni
kanalić
apopila
bičasta komorica
prosopila
ulazni kanalić
dermalna pora
Funkcionalno ustrojstvo
 pokrovnu zadaću imaju pinakociti, porociti (kod askonoidnih spužvi) i kromociti
 skelet je uložen u želatinozni matriks:
mekani i pruživi skelet
izgrađen iz bjelančevinastih
niti spongina
 kruti skelet sačinjen od iglica – spikula
(makrosklera i mikrosklera), izgrađenih iz
CaCO
3
i SiO
2
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
6
 skleroblasti – stanice koje izgrađuju skelet mogu biti:
Funkcionalno ustrojstvo
 kalkoblasti – stanice koje grade skelet od kalcijevog karbonata –
dvojezgrene stanice, koje se kasnije podijele na stanicu osnivačicu (određuje
oblik i duljinu iglice) i stanicu graditeljicu (prati osnivačicu i polaže CaCO
3
)
 silikoblasti – stanice koje grade skelet od
SiO
2
– najčešće iglicu izlučuje jedan silikoblast,
pri čemu se silicij odlaže u koncentričnim
krugovima oko početnog organskog vlakanca
 skleroblasti – stanice koje izgrađuju skelet mogu biti:
Funkcionalno ustrojstvo
 kolenociti i lofociti –
stanice koje izlučuju
kolagenska vlakna prisutna u
tijelu većine spužvi
 spongoblasti – stanice koje
sintetiziraju spongin;
prilikom stvaranja vlakanca,
spongoblasti se redaju u
nizove, a unutar svakog se
razvija mjehurić u kojem se
skuplja spongin. Spongiozna
vlakanca se poslije skupljaju
u dugu nit
lofocit
spongoblasti
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
7
 nemaju mišićnog sloja, ali u mezohilu imaju mišićne
stanice – miocite, koji nalikuju glatkim mišićnim
stanicama drugih beskralješnjaka. Raspoređeni su u
obliku sfinktera oko oskuluma ili drugih otvora
 ishrana – procjeđivanjem živih i neživih organskih
čestica suspendiranih u vodi pomoću ovratnika
honacitnih stanica
Funkcionalno ustrojstvo
 probava je intracelularna, u
hoanocitima
 neprobavljene ostatke preuzimaju
amefociti (trofociti, tesociti) i
raznose po tijelu
Funkcionalno ustrojstvo
 ishrana karnivornih spužvi – pasivno hvataju plijen pomoću kukactih iglica,
auhvaćeni plijen okruže migrirajućim hranidbenim stanicama
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
8
Funkcionalno ustrojstvo
 u mezohilu su utvrđene bipolarne i multipolarne stanice, slične živčanim
stanicama ; provodljivost podražaja vrlo slaba
 nemaju posebnih organa za disanje
 amoniotelični su organizmi
 pojedine stanice slatkovodnih spužvi imaju stežljive mjehriće
 djelomično su dvospolci, a djelomično razdvojena spola
 nespolno se razmnožavaju unutrašnjim pupanjem pri čemu nastaju rasplodna
tijela – gemule ili stvaranjem redukcijskih tijela u nepovoljnim uvjetima
mikropila
unutrašnja
membrana
arheociti i
trofociti
skleroblasti s
amfidiscima
gemula
redukcijsko tijelo
Funkcionalno ustrojstvo
 spolno razmnožavanje: spolne stanice diferenciraju se iz hoanocita (spermiji i
jajne stanice) ili arheocita (jajne stanice)
 spermiji se masovno i brzo oslobađaju u okolnu vodu
 oplodnja je vanjska (oviparne vrste) ili unutrašnja
(viviparne vrste)
 brazdanje je potpuno i ekvalno
 poznate su dvije vrste ličinki: amfiblastula i parenhimula
amfiblastula – stanice
s bičevima na jednom
kraju ličinke
parenhimula – stanice
s bičevima na površini
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
9
Rasprostranjenost i raznolikost
 opisano oko 8.000 vrsta
 pretežno morske životinje, samo jedna
porodica – Spongilidae živi u vodama
na kopnu
 u Jadranskom moru zabilježeno oko
200 vrsta
 prema građi skeleta podijeljene u tri
razreda:
 Calcarea (Calcispongia) – vapnenjače
 Hexactinellida – staklače
 Demospongia - kremenorožnjače
Razred: Calcarea - vapnenjače
 spužve s jednozrakastim, trozrakastim i četverozrakastim vapnenim iglicama
 iglice nisu podijeljene u makrosklere i mikrosklere
 razred obuhvaća sva tri građevna plana spužvi: askon, sikon i leukon
Clathrina clathrus
Sycon raphanus –kruničasta spužva
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
10
Razred: Hexactinellida - staklače
 spužve sa šesterozrakastim silicijevim iglicama
 iglice su podijeljene u makrosklere i mikrosklere
 tijelo im je cjevasto, peharasto i ljevkasto
 sikonoidne i leukonoidne spužve
 žive na dubini od 500 do 1.000 m
Hyalonema sp.
Euplectella sp.
Razred: Demospongia - kremenorožnjače
 skelet im je izgrađen iz silicijevih iglica
povezanih sponginom ili samo od spongina
 leukonoidnog su tipa
 morske su i slatkovodne spužve
Geodia cydonium.
Tethya aurantia.
Ephydatia fluviatilis
Spongia officinalis
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
11
MESOZOA MESOZOA
 mnogostanični oblici, ali nisu prave tkivne
životinje (Eumetazoa) jer:
 nemaju pravu slojevitu građu životinja
 u zametnom razvitku nemaju
gastrulaciju
 ne izgrađuju prava tkiva i organe
 prvenstveno su nametnici morskih beskralješnjaka
 obuhvaćaju četiri koljena, čiji su srodstveni odnosi i filogenetski položaj
nejasan:
 prijelazna su karika između
jednostaničnih i mnogostaničnih
oblika?
 prvobitno Eumetazoa, a
jednostavnu građu postigli
nametničkim načinom života?
 jedinstvena, monofiletička skupina?
 parafiletička skupina četiri
odvojena koljena: Placozoa,
Monoblastozoa, Rhombozoa,
Orthonectida
Koljeno: Placozoa
 opisana sa sigurnošću samo jedna vrsta: Trichoplax adhaerens
 mala životinja iznimno jednostavne građe – tijelo ( < 3 mm) izgrađeno iz
svega nekoliko tisuća stanica, koje se mogu svrstati u 4 ili 5 tipova
 stijenku tijela čine dva sloja stanica:
 leđni – plosnate trepetljikave stanice
 trbušni – bačvaste stanice s 1
trepetljikom/bičem i žljezdane stanice s
probavnim enzimima
 kao i kod svih ostalih životinja (osim spužvi)
stanice u slojevima povezuju međustanični
proteini
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
12
Koljeno: Placozoa
 unutrašnjost između slojeva ispunjena je zvjezdastim mezenhimskim stanicama
 kreću se promjenom oblika tijela, ali ne pomoću pseudopodija već trepetljika
na trbušnoj strani
 hrani se fagocitozom algi i praživotinja, pri čemu
se stanice trbušnog sloja uvraćaju u unutrašnjost
 nespolno se razmnožavaju dvojnom diobom ili
pupanjem
 dvije vrste opisane, od kojih jedna nije utvrđena
od 1896. g. – smatra se da ih ukupno ima oko 80-ak
Koljeno: Monoblastozoa
 obuhvaća vrste roda Salinella,
otkrivene u 19. stoljeću
 tijelo im je građeno iz jednog sloja trepetljikavih stanica, koje omeđuju
prostor (“crijavo”) unutar kojeg se probavljaju hranjive tvari
 na tijelu postoje dva otvora okružena dlačicama:prednji (“usta”) i stražnji
(“crijevni otvor”)
 hrani se fagocitozom
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
13
Koljeno: Rhombozoa
 simbionti u metanfridijima mekušaca
 stanice u tijelu diferencirane u tjelesne i rasplodne
 podijeljeni u dva razreda
1. Razred: Dicyemida
 nametnici u hobotnicama i sipama
 tijelo odraslih jedinki (nematogen) je crvoliko i dugo
0,5-2,5 mm
 na površini je jedan sloj vanjskih tjelesnih stanica s
trepetljikama koje obavijaju jednu dugačku aksijalnu
stanicu s matičnim stanicama –aksoblastima
 broj tjelesnih stanica kod većine vrsta je stalan, a ove
stanice čine: polarnu kapu ili kalotu (8-9 stanica na
prednjem dijelu tijela, pomoću koje se pričvršćuju za
epitel nefridija), parapolarne stanice (2 stanice iza
kalote), stanice trupa (10-15 tjelesnih preostalih
stanica, od kojih su dvije posljednje uropolarne
stanice)
aksijalna
stanica
polarna kapa
uropolarne
stanice
Koljeno: Rhombozoa
1. Razred: Dicyemida
 imaju složen životni ciklus
 leđni nematogen se u domadaru
nespolno razmnožava, pri čemu se
aksoblasti unutar aksijalne stanice
partenogenetski razvijaju u juvenilni
nematogen, koji kada razvije
trepetljike izlazi iz roditeljskog
nematogena ulazi u urin domadara i
pričvrsti se za stijenku nefridija
 kada postignu određenu gustoću
populacije počinje spolno
razmnožavanje
 nematogen koji počinje stvarati
spolne stanice naziva se “rombogen”; u
njemu jedan ili više aksoblasta se
diferencira u oocite i ameboidne
spermije
nakon oplodnje nastaje ličinka koja s
urinom napušta domadara i traži
sljedećeg
Doc. dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman
14
Koljeno: Rhombozoa
1. Razred: Heterocyemida
 poznate su samo dvije vrste
Conocyema polymorpha - živi u
metanefridijima hobotnice; tijelo čine iz
četiri proširene stanice, koje izgrađuju
polarnu kapu te stanice trupa, koje
obavijaju aksijalnu stanicu; svim stanicama
u tijelu nedostaju trepetljike; aksoblasti se
diferenciraju u trepetljikave ličinke, koje
kada napuste roditeljski organizam, gube
trepeljike i razvijaju se u odrasle, crvolike
jedinke
Microcyema gracile – živi u metanefridijima
hobotnice; jednu aksijalnu stanicu okružuje
tjelesni sincitij; iz aksoblasta nastaju
odrasle jedinke na dva načina: stvaranjem
višestaničnog embrija, kod kojeg se poslije
stanice spoje u sincitij ili stvaranjem
Wagenerove ličinke, koja metamorfozom
prelazi u odrasli stadij
Koljeno: Orthonectida
 paraziti koji žive u unutrašnjim šupljinama i tkivu različitih skupina
beskralješnjaka (plošnjaka, vrpčara, školjkaša, kolutićavaca ...)
 imaju heterogeničan razvojni ciklus, u kojemu se razlikuju dvije
generacije:
 nespolne jedinke - plazmodijalni
stadiji – ameboidni sincitijalni oblici,
koji se dijele i stvaraju nove
plazmodije, ali iz pojedinih njegovih
jezgara (agameta) razvijaju se spolne
jedinke
 spolne jedinke – izgrađene iz vanjskog
sloja trepetljikavih tjelesnih stanica koje
okružuju gamete; mogu biti dvospolci ili
razdvojena spola; nakon oplodnje ličinka
ulazi u domadara, gubi tjelesne stanice, a
iz svake stanice u unutrašnosti nastaje
novi plazmodij
ličinka