- 1

-






VIJČANI SPOJEVI
2. dio

Pomoćni nastavni materijali uz kolegij
"Konstrukcijski elementi I"

Ak. godina 2012./13.


Nositelj kolegija:
Prof. dr. sc. Božidar Križan











- 2 -
SLUČAJEVI OPTEREĆENJA VIJČANOG SPOJA
Definicije:
Sila prednaprezanja (sila prednapona) F
V
je statička vlačna sila koja se u vijku
javlja nakon pritezanja vijčanog spoja. Nakon pritezanja je i podloga opterećena
tlačnom silom iste veličine F
V
.
Radna sila F
A
je vlačna sila koja djeluje na vijak nakon pritezanja, a može biti
statička ili dinamička.

1. Vijčani spoj bez prednaprezanja (prednapona)
F
V
= 0
Vijak, tj navoj na završetku kuke je spojen s maticom. Spoj nije pritegnut, a težina
kuke se zanemaruje.











1 - teretna kuka s navojem, 2 - matica, 3 - osigurač protiv odvrtanja matice,
4 - aksijalni kuglični ležaj
Teret F
A
(statička radna sila) izaziva u vijku vlačno naprezanje
dop
S
A
V
σ
A
F
σ s =
- 3 -
Površina presjeka preko koje se prenosi sila (površina mjerodavnog napregnutog
presjeka) je
4 4 2
2
S
2
3 2
S
t
=
t
·
|
.
|

\
|
+
=
d d d
A








ν
R
σ
e
dop
= odnosno
ν
R
σ
2 , 0 p
dop
=
Faktor sigurnosti ν = 1,25...1,5, maksimalno do 6, npr. kod dizala.

2. Vijčani spoj s prednaprezanjem (s prednaponom)
Prilikom pritezanja vijčanog spoja u vijku se javlja aksijalna sila prednaprezanja
(prednapona) F
V
koja direktno zavisi od momenta pritezanja M
A
= M
G
+ M
K
:
( )
4
' tan
2
w h
K
2
A
V
d d
μ ρ γ
d
M
F
+
· + + ·
=

a) F
V
> 0; F
A
= 0
Ako dodatne aksijalne radne sile F
A
nema ili je zanemariva, vijčani spoj će biti
statički opterećen:
- vlačno naprezanje
S
V
v
A
F
σ =
- fiktivni promjer površine mjerodavnog napregnutog presjeka
2
3 2
S
d d
d
+
=
- 4 -
- torzijsko naprezanje
16
) ' tan(
2
3
S
2
V
p
G
t
t ·
+ · ·
= =
d
ρ γ
d
F
W
M
τ
Ekvivalentno naprezanje
dop
2
t
2
v e
3 σ τ σ σ s · + =

ν
R
σ
e
dop
= odnosno
ν
R
σ
2 , 0 p
dop
=
Faktor sigurnosti ν = 1,25...1,5..., ovisno o primjeni, opasnosti i sl.
Za ovakve vijke se najčešće koristi ručno pritezanje ključem gdje sama duljina
ključa onemogućava prevelika naprezanja. Na ključ se ne smiju stavljati nastavci,
npr. cijevi, jer je onda moment pritezanja prevelik.

b) F
V
> 0; F
A
> 0
Dodatna radna sila F
A
djeluje na vijak pritegnut silom prednaprezanja F
V
. Radna
sila može biti statička ili dinamička.
a) Vijci poklopca posude pod tlakom; b) Vijci koji nose viseći ležaj
Ovako opterećeni vijci imaju statički dio naprezanja usljed sile prednaprezanja te
dodatni statički ili dinamički dio naprezanja uslijed radne sile. Radna sila dodatno
izdužuje već izduženi vijak i smanjuje silu u podlozi (spojenim dijelovima) pa se i
podloga izdužuje.
Slučaj opterećenja prednapregnutog vijčanog spoja s dinamičkom radnom silom
F
A
je najznačajniji i najteži i bit će obrađen detaljno.
p
- 5 -
PODATLJIVOST I KRUTOST VIJKA I PODLOGE
Hookeov zakon
σ = ε ·E
Za vlačno opterećenje
A
F
σ = i
L
f
= = c
duljina Prvobitna
e Produljenj


pa slijedi
E
L
f
A
F
· =
Koeficijent krutosti je omjer sile F i pripadajuće deformacije (produljenja) f:
f
F
C = (N/mm)
Koeficijent podatljivosti je omjer deformacije f i pripadajuće sile F, tj. recipročna
vrijednost koeficijenta krutosti:
AE
L
F
f
δ = = (mm/N)
Vijci se često prema zahtjevima konstrukcije sastoje od više duljina različitog
poprečnog presjeka, a time i različite podatljivosti. Za vijke stanjenog struka koristi
se naziv "elastični vijak" i oni imaju veću podatljivost.


Promjer struka je najčešće d
T
= (0,85...0,95)·d
3



Vijci za visoka opterećenja su uvijek čelični, dok je podloga u strojarskim
konstrukcijama najčešće od Č, ČL ili SL.



- 6 -
Primjer proračuna koeficijenta podatljivosti vijka:
L
K
= debljina podloge
E
S
= modul elastičnosti materijala vijka








U deformaciji sudjeluju:
- dio glave vijka s duljinom 0,4·d i s površinom poprečnog presjeka
A
N
= d
2
π/4;
S N
K
4 , 0
E A
d
δ =
- duljine L
1
i L
3
s površinom poprečnog presjeka A
N
= d
2
π/4;
S N
1
1
E A
L
δ = ,
S N
3
3
E A
L
δ =
- duljine L
2
i L
4
s površinom poprečnog presjeka A
T
= d
T
2
π/4;
S T
2
2
E A
L
δ = ,
S T
4
4
E A
L
δ =
- duljina L
n
s površinom poprečnog presjeka A
3
= d
3
2
π/4;
S 3
n
E A
L
δ
n
=
- 7 -
- dio navoja vijka koji se nalazi unutar matice (ili provrta s navojem) s
duljinom 0,5·d i s površinom poprečnog presjeka A
3
= d
3
2
π/4;
S 3
G
5 , 0
E A
d
δ =
- dio matice s duljinom 0,4·d i s površinom poprečnog presjeka A
N
= d
2
π/4;
S N
4 , 0
E A
d
δ
M
=
Koeficijent podatljivosti vijka jednak je zbroju pojedinih koeficijenata:
δ
S
= δ
K
+ δ
1
+ δ
2
+ δ
3
+ δ
4
+ δ
n
+ δ
G
+ δ
M

|
|
.
|

\
| +
+
+
+
+ +
· =
3
n
T
4 2
N
3 1
S
S
5 , 0 8 , 0 1
A
d L
A
L L
A
L L d
E
δ
Duljine 0,4·d kod glave vijka i matice i duljina 0,5·d kod dijela vijka koji se nalazi unutar matice
su vrijednosti koje u proračunu daju najrealnije rezultate.
Sile se kroz podlogu prenose kroz prostor u obliku bačve.









D
A
= promjer područja utjecaja jednog vijčanog spoja u podlozi. D
A
može biti
ograničen oblikom podloge (udaljenost do ruba) ili udaljenošću do susjednog vijka.
Ispitivanjima se došlo do saznanja da se može računati kao da se sile prenose kroz
ekvivalentni prostor u obliku cilindra vanjskog promjera D
e
, koji ima istu
podatljivost kao i stvarna podloga.
- 8 -
Površina poprečnog presjeka ovog zamišljenog šupljeg cilindra izračunava se po
sljedećim formulama:
- ako je d
w
≤ D
A
≤ d
w
+ L
K
,
( ) ( ) ( ) | | 1 1
8 4
2
w A w
2
h
2
w P
÷ + · ÷ · ·
t
+ ÷ ·
t
= x d D d d d A
gdje je 3
2
A
w K
D
d L
x =
Promjer provrta za vijak u podlozi je za prolazne rupe d
h
≈ 1,14·d, a za kalibrirane
(dosjedne) vijke je d
h
= d.
- ako je D
A
> d
w
+ L
K
, usvaja se D
A
= d
w
+ L
K
i računa po istoj formuli;
- ako je D
A
< d
w
, npr. kod vijaka klipnjače motora ili ako vijak prolazi kroz čahuru,
( )
2
h
2
A P
4
d D A ÷ ·
t
=
Kod čahure je D
A
jednak vanjskom promjeru čahure.
Za matice je približno d
w
≈ 0,9·s.
Koeficijent podatljivosti podloge je
P P
K
P
E A
L
δ =
E
P
= modul elastičnosti podloge.








- 9 -
DEFORMACIJSKI DIJAGRAM VIJČANOG SPOJA → Predavanja
Vijak i njime stegnuti dijelovi (podloga) mogu se zamisliti kao opružni elementi
kod kojih je ovisnost deformacije o sili linearna. Na slici je prikazan vijak kojim su
međusobno pričvršćene dvije ploče, tj. poklopac na blok cilindra.








Slika a): u cilindru ne djeluje tlak p; matica nije pritegnuta.
Slika b): u cilindru ne djeluje tlak p; matica je pritegnuta.
Slika c): u cilindru djeluje tlak p.; matica je pritegnuta.


a) b) c)
F
A
p
pp
- 10 -
n ≈ 0,25







n ≈ 0,5







n ≈ 0,85

UTJECAJ HVATIŠTA RADNE SILE
U dosadašnjim razmatranjima se pretpostavljalo da radna sila djeluje na
površinama nalijeganja glave vijka i matice na podlogu. U stvarnosti to nije tako i
položaj hvatišta radne sile ovisi o obliku konstrukcije. Ova se činjenica u
proračunu uzima u obzir faktorom rasterećenja podloge n. Faktor rasterećenja
podloge je manji od jedinice i ovisi o konstrukciji. Najčešće je n = 0,5...0,75.
















Kad bi hvatište sile bilo na površinama nalijeganja glave vijka odnosno matice na
podlogu, onda bi bilo n = 1.
Podloga neće po čitavoj svojoj duljini L
K
biti rasterećena. Dio podloge duljine n·L
K

bit će rasterećen za silu F
PA
. Preostali dio podloge duljine (L
K
– n·L
K
) bit će
dodatno tlačno opterećen silom F
SA
.
- 11 -
Duljina podloge se fiktivno smanjila s duljine L
K
na duljinu nL
K
, pa podloga dok
djeluje radna sila privremeno postaje kruća, tj. manje se deformira. Koeficijent
podatljivosti podloge se smanjuje od δ
P
na radni koeficijent podatljivosti δ
Pr
:
δ
Pr
= n · δ
P

Linija u dijagramu će biti strmija.
Kako radna sila ne opterećuje dodatno samo vijak vlačno nego i dio podloge
tlačno, učinak je isti kao da je fiktivno povećana duljina vijka. Rezultat je taj da
vijak privremeno postaje podatljiviji. Koeficijent podatljivosti vijka se povećava
od δ
S
na radni koeficijent podatljivosti δ
Sr
:
δ
Sr
= δ
S
+ (1 – n)· δ
P

vijak ↑ ↑ dio podloge koji je stlačen
Linija u dijagramu će biti položenija.








Iz dijagrama je vidljivo da će sila u vijku F
S
biti to manja što je linija za vijak
položenija, tj. što je vijak podatljiviji. U vijčanim spojevima je stoga poželjno da se
konstrukcijom postigne maleni faktor rasterećenja n što će dati veliki δ
Sr
.
f
SA
= F
SA
· δ
Sr
= F
PA
· δ
Pr

Kao što je već rečeno, ako je hvatište radne sile na površinama nalijeganja glave
vijka odnosno matice na podlogu, onda je
P S
P
A SA
δ δ
δ
F F
+
· =
- 12 -
Ako je hvatište radne sile između površina nalijeganja, onda je n < 1 i mora se
računati s radnim koeficijentima podatljivosti:
Pr Sr
Pr
A SA
δ δ
δ
F F
+
=
Sila u vijku
F
S
= F
V
+ F
SA

Dio radne sile koja rasterećuje podlogu
F
PA
= F
A
– F
SA

Sila u podlozi
F
K
= F
V
– F
PA

Ukupno izduženje vijka kad djeluje radna sila F
A
:
f
S
= f
SV
+ f
SA
= F
V
· δ
S
+ F
SA
· δ
Sr




SLIJEGANJE POVRŠINA → Predavanja


STVARNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM → Predavanja






- 13 -
DEFORMACIJSKI DIJAGRAM
ZA RAZNE SLUČAJEVE OPTEREĆENJA
Radi jednostavnosti, bit će prikazan samo donji dio dijagrama.
a) Statičko opterećenje silom prednaprezanja F
V
. Radna sila F
A
= 0. Sile u vijku i
podlozi su jednake.




b) Statičko opterećenje silom prednaprezanja F
V
i statičkom radnom silom F
A
. Sile
u vijku i podlozi su različite i nepromjenljive. Primjer: vijčani spoj na prirubnici
posude pod konstantnim tlakom.




c) Nakon pritezanja silom F
V
, vijčani spoj je opterećen dinamički radnom silom
koja varira između nule i vrijednosti F
A
. Sila u vijku će varirati između F
V
i F
S
, a u
podlozi između F
V
i

F
K
. Dinamička sila u vijku iznosi ±F
SA
/2. Primjer: vijčani spoj
na poklopcu cilindra klipnog kompresora.


- 14 -
d) Nakon pritezanja silom F
V
, vijčani spoj je opterećen dinamički radnom silom
koja varira između F
A
' i F
A
''. Sila u vijku će varirati između F
S
' i F
S
'', a u podlozi
između F
K
' i

F
K
''. Dinamička sila u vijku iznosi ±(F
S
''–

F
S
')/2.








PREDNOST KORIŠTENJA ELASTIČNIH VIJAKA
U dinamički opterećenim konstrukcijama bezuvjetno treba težiti što nižoj
vrijednosti dinamičke sile ±F
SA
/2 ili ±(F
S
''–

F
S
')/2, kako bi što teže došlo do
zamora materijala i zamornog loma. Dinamička će sila biti to manja što je veća
podatljivost vijka. Podatljiviji se vijak može dobiti:
- stanjenjem struka na promjer d
T
= ((0,7...)0,85...0,95)·d
3
("elastični vijak"):





- bušenjem rupe uzduž vijka:




- 15 -

- povećanjem duljine vijka, što znači da se moraju koristiti dodatne čahure:






Na gornjim izvedbama je postignut i mali faktor rasterećenja podloge n što također
rezultira podatljivijim vijkom.
Vijak sa stanjenim strukom može se opteretiti manjom silom prednaprezanja, ali će
se još znatnije smanjiti dinamička komponenta pa time i opasnost od zamornog
loma.
Podatljivi vijak
Sila Obični vijak
d
T
= 0,9·d
3
d
T
= 0,7·d
3

F
V
100 % 80 % 50 %
F
SA
100 % 60 % 38 %

Iz usporedbe deformacijskih dijagrama za "kruti" i "elastični" vijak za jednake sile
F
V
i F
A
može se dobro uočiti smanjenje dinamičke sile F
SA
.







"Kruti" vijak "Elastični" podatljivi vijak
- 16 -

NAPREZANJA U VIJKU
a) Statički dio naprezanja
Prilikom pritezanja vijčanog spoja, u vijku je moguće postići vlačnu silu F
M max
.
Javlja se normalno naprezanje.
- Kod "elastičnih" vijaka sa stanjenim strukom je
T
Mmax
v
A
F
σ =
4
2
T
T
t
=
d
A
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka
S
max M
v
A
F
σ =
4 4 2
2
S
2
3 2
S
t
=
t
·
|
.
|

\
|
+
=
d d d
A
Radi svladavanja trenja na navoju vijka i svladavanja uspona navoja, potreban je
moment pritezanja na navoju M
G
, kojim je vijak opterećen torzijski. Pri tome kut
trenja može varirati između ρ'
min
i ρ'
max
, a sila u vijku između F
M min
i

F
M max
. U
daljnji proračun se uzima veća od sljedeće dvije vrijednosti:
( )
max
2
min M G
' tan
2
ρ γ
d
F M + · · =
( )
min
2
max M G
' tan
2
ρ γ
d
F M + · · =
t
=
2
arctan
d
h
γ
' arctan ' μ ρ =
Tangencijalno naprezanje uzrokovano torzijom
p
G
t
W
M
τ =
Polarni moment otpora poprečnog presjeka:
- Kod "elastičnih" vijaka sa stanjenim strukom je
- 17 -
16
3
T
p
t
=
d
W
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka
16
3
S
p
t
=
d
W
Kod hidrauličkog pritezanja nema torzije niti naprezanja τ
t
.
Ekvivalentno naprezanje
2
t
2
v e
3 τ σ σ · + =
Potrebni faktor sigurnosti u odnosu na granicu tečenja
e
2 , 0 p
e
σ
R
S =
treba biti u sljedećim granicama:
- Kod "elastičnih" vijaka sa stanjenim strukom: S
e
= 1,05...1,4
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka: S
e
= 1,4...1,8 (...3)

b) Dinamički dio naprezanja
Budući da je najveća koncentracija naprezanja na navojnom dijelu vijka, za
dinamička naprezanja je mjerodavan promjer d
3
, tj. površina presjeka A
3
.
Za dinamičku silu ± F
SA
/2 će dinamičko naprezanje biti
3
SA
SA
2A
F
σ ± = A
3
= d
3
2
·π/4
Amplituda dinamičke čvrstoće navoja vijka R
a
(u skriptama piše "dinamička
čvrstoća σ
A
") vezana je za postupak izrade navoja:
- Ako je toplinska obrada poboljšavanjem vršena nakon izrade navoja valjanjem ili
narezivanjem
|
.
|

\
|
+ · = 52
180
75 , 0
a
d
R R
a
(N/mm
2
), d (mm)
- 18 -
- Ako je vijak poboljšan i zatim navoj izrađen valjanjem, na površini su
proizvedena vlastita tlačna naprezanja i čvrstoća je veća:
|
|
.
|

\
|
÷ ·
|
.
|

\
|
+ · =
2 , 0
max V
a
2 52
180
75 , 0
F
F
d
R F
V max
= F
M max
– F
Z


















Smithov dijagram

Faktor sigurnosti u odnosu na dinamičku čvrstoću treba biti
5 , 1
SA
a
D
> =
σ
R
S
Treba biti ispunjen i uvjet da dinamička komponenta F
SA
smije iznositi najviše
10 % najveće sile koju može prenositi vijak:
F
SA
≤ 0,1·R
p0,2
·A
S

Nosivost vijčanog spoja se može povećati na sljedeće načine:
a) Korištenjem materijala višeg razreda čvrstoće. Dinamička čvrstoća međutim
neće rasti u jednakoj mjeri kao i statička, jer su čvršći materijali osjetljiviji na
koncentraciju naprezanja pa imaju veći faktor osjetljivosti materijala na
koncentraciju naprezanja η
k
.


+R
d-1

R
d0

R
dG

R
a

R
a

R
m

R
e
(R
p0,2
)
o
o
m

÷R
d-1

k=÷1
k = 0
R
dD
- 19 -
b) Stvaranjem vlastitih tlačnih naprezanja u površinskom sloju. Najbolja se
dinamička čvrstoća postiže hladnim valjanjem navoja.
c) Kod krutih vijaka se dubina navoja na nekoliko zadnjih navoja treba postupno
smanjivati da se dobije pravilniji tok silnica. R
a
se može tako povećati do 30 %.
Kod elastičnih vijaka prijelaz s navojnog dijela na struk treba izvesti s kosinom i
velikim polumjerom.
d) Smanjenjem sila koje djeluju na vijčani spoj. To se postiže većom podatljivošću
vijka, većom krutošću podloge i manjim faktorom rasterećenja podloge n.
e) Pravilnijim rasporedom opterećenja po navojima. Kod običnih matica prva dva
navoja nose 55 % ukupne sile. Vlačne matice se oblikuju tako da kod prvih navoja
budu podatljivije. Koriste se kod vrlo visokih opterećenja, npr. glava motora.



Normalna tlačna matica Matica s rasteretnim utorom Vlačna matica

POPREČNO OPTEREĆENI VIJČANI SPOJEVI
Ako sila djeluje okomito na os vijka, vijčani spoj je poprečno opterećen. Takvi su
slučajevi kod sklopova gdje se prenosi okretni moment, npr. kod vijaka kojima se
spajaju polovice krutih kolutnih spojki ili kod spojeva glavina s vijencem pužnog
kola.








- 20 -
Načini prenošenja poprečne sile F
Q
su sljedeći:





a) Izvedba pomoću dosjednog (kalibriranog) vijka je dobra za promjenjive sile.
Dosjed je H7/k6, izrada je skupa. Vijak je u poprečnom presjeku opterećen
posmično (tangencijalno) i kod preopterećenja je moguća njegova trajna
deformacija.
b) Običan vijak prolazi kroz uzdužno razrezanu elastičnu čahuru izrađenu od
čelika za opruge. Provrt ne zahtijeva toleranciju (obično bušenje). Posmično
je opterećena čahura koja zbog svoje elastičnosti može ublažiti udare.
c) Poprečnu silu preuzima čahura s dosjedom u provrtu koja je posmično
opterećena.
Posmično naprezanje za navedene slučajeve je

sdop
Q
s
τ
A
F
τ s =
A = površina poprečnog presjeka vijka ili čahure opterećena smicanjem
Dopušteno posmično naprezanje:
τ
s dop
≈ 0,6·R
e
za statičko opterećenje
τ
s dop
≈ 0,5·R
e
za ishodišno dinamičko opterećenje
τ
s dop
≈ 0,4·R
e
za izmjenično dinamičko opterećenje
Površinski pritisak između vijka ili čahure i površine provrta je

dop
Q
p
s d
F
p s
·
=


- 21 -
Dopušteni površinski pritisak:
p
dop
≈ 1,2·R
e
za statičko opterećenje i žilavi materijal
p
dop
≈ 0,9·R
e
za dinamičko opterećenje i žilavi materijal
p
dop
≈ 0,75·R
m
za statičko opterećenje i krhki materijal
p
dop
≈ 0,6·R
m
za dinamičko opterećenje i krhki materijal
d) Vijak je pritegnut takvom silom prednaprezanja F
V
koja na naliježnoj
površini proizvodi silu trenja F
T
= F
V
·μ
0
koja je veća od poprečne sile F
Q
.
Proračun će biti prikazan za slučaj da se sila trenja postiže pomoću dva vijka
i da se trenje javlja na dvije površine:







Svaki vijčani spoj proizvodi silu na podlozi F
K
. Ukupna sila trenja mora za
faktor sigurnosti ν biti veća od poprečne sile:
F
K
·μ
0
·i·z = ν·F
Q

Materijal
Faktor trenja
mirovanja μ
0

Glatke neodmašćene površine 0,1...0,15
Čelik/čelik, čelik/čelični lijev - suho 0,15...0,2
Čelik/sivi lijev, čelik/bronca - suho 0,18...0,25
Sivi lijev/ sivi lijev, sivi lijev/ bronca - suho 0,22...0,26
Konstrukcije od Č0361...Č0561 u
visokogradnji i mostogradnji
≈ 0,5



- 22 -
i = broj površina na kojima se ostvaruje trenje (na slici i=2)
z = broj vijaka ( na slici z=2)
ν = 1,2...1,3 za opće strojarstvo i visokogradnju za statičko opterećenje, ν ≈ 1,5 za
dinamičko opterećenje
ν = 1,6 za mostogradnju i dizalice
Sila na podlozi

z i μ
F ν
F
· ·
·
=
0
Q
K

Budući da nema radne sile, sila u podlozi je jednaka minimalnoj montažnoj sili
prednaprezanja F
V min
pa će biti
F
M min
= F
K
+ F
Z

Naprezanje u vijku treba kontrolirati na najveću montažnu silu prednaprezanja
F
M max
= α
A
·

F
M min


POKRETNI VIJČANI SPOJEVI (VIJČANI POGONI)
Služe za pretvorbu rotacijskog gibanja vijka u uzdužno gibanje matice ili vijka pa
se nazivaju i vijčanim pogonima. Vijak se naziva vreteno i može biti velike duljine.
Pokretni vijčani spojevi, tj. vretena, primjenjuju se kod obradnih strojeva, ventila,
zasuna, klavirskih stolica itd.
Vretena na tokarskim i drugim obradnim strojevima







- 23 -
Vretena u ventilima












Kod preša se okretni moment pretvara u veliku aksijalnu silu.
Za brzo uzdužno gibanje se koriste višenavojna vretena.
Kao navoji se najčešće koriste trapezni jer imaju manje trenje od metričkih. Ako je
opterećenje samo u jednom smjeru, mogu se koristiti i pilasti navoji gdje je nagib
na opterećenoj strani navoja samo 3° pa je trenje još manje:
- 24 -
G
G '
G
3 cos
μ
μ
~
°
= µ
Za torzijski moment na vretenu T će aksijalna sila biti
) ' tan(
2
2
ρ γ d
T
F
+ ·
·
=
Ona će izazvati pritisak na navojima vretena i matice. Zbog stalnog klizanja navoja
matice po navoju vretena, dodirni pritisak na navojima ne smije biti velik, kako ne
bi došlo do habanja.
Srednji dodirni pritisak mora biti manji od dopuštenog:
( )
dop
2
1
2
75 , 0
4
p
z D d
F
p s
· · ÷
t
=
_________ + + Samo oko 75% navoja u matici nosi opterećenje
+ + Broj navoja u matici
+ Površina jednog navoja (na 360
o
); D
1
= unutarnji promjer matice
p
dop
(N/mm
2
)
Materijal
vretena/matice Trajni pogon
Povremeni
(isprekidani) pogon
Rijetki pogon s malim brzinama
i dobrim podmazivanjem
Čelik/čelik
8
Čelik/sivi lijev
5
Čelik/bronca
10
Kaljeni čelik/bronca
15
Čelik/polimer
2...5
+50% +100%
Visina matice m = z P

Usvajanje dimenzija vretena:
a) Kod vlačno opterećenih vretena i kratkih tlačno opterećenih vretena kod kojih
ne postoji opasnost od izvijanja potrebna se površina presjeka računa prema
dopuštenom normalnom naprezanju.
dop
2
3
3
4 σ
F d
A >
t
=
Za statička opterećenja o
dop
= R
e
/1,5 , za dinamička opterećenja o
dop
= R
d
/2.
- 25 -
Treba obavezno kontrolirati i pritisak na navojima jer se po prethodnoj formuli
mogu dobiti premaleni promjeri vretena!
b) Kod tlačno opterećenih dugačkih vretena (kao na primjeru vretena za prešu)
postoji opasnost od izvijanja. Promjer vretena se mora kontrolirati po formuli
4
2
3
2 , 1
E
l F
d
k
· v ·
· > d
3
(mm), F (N), l
k
(mm), E (N/mm
2
)
Faktor sigurnosti v ~ 8...10
Računska duljina izvijanja l
k
~ 0,7· l
l = tlačno opterećena duljina vretena
U novije se vrijeme kod alatnih strojeva radi veće točnosti koriste kuglična navojna
vretena i matice, gdje je trenje klizanja zamijenjeno manjim trenjem kotrljanja.
Kuglice se kotrljaju unutar navoja koji je u obliku polukružnog utora. Kod
pomicanja matice uzduž vretena, kuglice recirkuliraju unutar nje.















- 26 -

























Related Interests