You are on page 1of 16

UNIVERZITET SINERGIJA

POSLOVNI FAKULTET-BIJELJINA
TRITE KONKURENCIJE
-seminarski ra-
Preme!" Ek#n#mi$a
%ENTOR STU&ENT
Pr#'( S)#*#an Bara+ %i)#,e-i. Veran
/////////////////// Br( Ineksa 01234
BIJELJINA56334 GO&INE(
Sar7a$
U-#((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((8
9( P#$am !r7i,!a k#nk:ren;i$e(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((<
9(9(Tr7i,na s!an$a(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((<
9(6( P#!=:na k#nk:ren;i$a((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((0
9(>( %#n#=#)is!i+k# !r7i,!e((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((0
9(8(Karak!eris!ike sa-remeni? !r7i,!a((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((4
9(<(Teme)$ne !r7i,ne s!r:k!:re-sa-remena k#nk:ren;i$a((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((4
9(1(Nesa-r,ena @ne=#!=:na A k#nk:ren;i$a(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((96
9(0(Vrs!e nesa-r,eni? k#nk:ren;i$a(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((96
9(B(IC-#r m#n#=#)ske m#.i((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9>
9(B(9(&:#=#)((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9>
9(B(6(O)iD#=#)((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9>
9(4(%#n#=#)is!i+ka k#nk:ren;i$a(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((98
9(93(Nesa-r,ena k#nk:ren;i$a na s!rani =#!ra7n$e((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((98
Zak)$:+ak((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9<
Li!era!:ra((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((90
3
U-#
Trite prema najkraoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreu ponuda i potranja.
Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazonosti robe (na burzama i drugim
tritima! pa ak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavaa! kao pri kupnji prema
katalogu! putem telefona! faksa! interneta i slino. "bog toga se trite definira kao stalan
i organiziran oblik dovo#enja u kontakt ponude s potranjom roba i usluga. Trite je
istodobno i me$anizam kojim se reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u
kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese! zbog koji$ i
stupaju u me#usobne odnose.
%
&. 'ojam trine konkurencije
Trite predstavlja ukupnost odnosa ponude i tranje koje se na odre#enom
prostoru i u odre#eno vreme uspostavljaju povodom razmene roba i usluga. 'onuda i
tranja nisu izolovani fenomeni i na nji$ utie veoma veliki broj faktora. Tako#e! ponuda
utie na tranju kao to i tranja sa svoje strane utie na ponudu. (elovanje ponude i
tranje na tritu se ispoljava kroz konkurenciju kao unutranju motornu snagu trita
koja pokree trini me$anizam.
Trina konkurencija posmatrana samo sa strane ponude se javlja kao suparnitvo izme#u
uesnika u ponudi robe sa ciljem svakog uesnika da trite svoje robe proiri na raun
drugi$ uesnika. )e#utim! definicija konkurencije mora uzeti u obzir i drugu stranu *
stranu tranje jer osobine i reakcije tranje tako#e utiu na karakteristike konkurencije.
&e'ini;i$a * Konkurencija je takvo trite koje podrazumeva+
&
,trinu utakmicu izme#u prodavaca iji je cilj da svoju robu prodaju po to boljim
uslovima i u to veem obimu-
,trinu utakmicu izme#u kupaca koji se nadmeu u pritisku na cene kako bi doli do
eljene robe-
,trinu utakmicu izme#u prodavaca i kupaca gde svaka strana nastoji da ostvari to
povoljnije uslove za sebe.
'rema tome! trina konkurencija se ne moe posmatrati kao fenomen usko povezan
samo sa ponudom na tritu. Konkurencija se javlja i izme#u preduzea jer sva preduzea
konkuriu za potroaki do$odak! ali i izme#u potroaa jer i oni nastoje da ostvare svoje
ciljeve * kupovina dobara po to povoljnijim uslovima.
9(9( Tr7i,na s!an$a
)e#u trinim uesnicima se na tritu mogu uspostaviti konkurentski
odnosi razliite prirode i sa razliitim uticajima na funkcionisanje privrede. .azliiti
konkurentski odnosi na razliite naine utiu na obrazovanje konkretne trine strukture
odnosno obrazovanje odre#eni$ trini$ stanja.
Konkurentski odnosi me#u uesnicima na tritu zavise od brojni$ faktora! ali su neki od
najvaniji$ ipak+
,broj i veliina uesnika na tritu (kupaca i prodavaca!
,snaga pojedinani$ trini$ uesnika!
,$omogenost odnosno $eterogenost roba!
&
)ilievi /+0)e#unarodni menadment1izmenjeno izdanje!2akultet organizacioni$ nauka!3eograd4556
godine.
7
,stepen elastinosti ponude i tranje!
,postojanje odnosno nepostojanje barijera za ulazak odnosno izlazak iz grane itd.
8konomska nauka se sve do trideseti$ godina 99 veka bavila samo ekstremnim trinim
stanjima * potpunom (slobodnom! neogranienom! perfektnom konkurencijom i
potpunim monopolom. :a taj nain se morfologija trita posmatrala vrlo
pojednostavljeno! a kompleksnost i raznolikost sistema odnosa koji su se u praksi
pojavljivali na tritu su zanemarivani.
Tek je nemaki ekonomista ;ajnri$ <taklberg izvrio tipologiju trita koja je i danas
optepri$vaena. <taklberg je tipologiju izvrio uzimajui u obzir kriterijum broja
uesnika koji se javljaju kako na strani tranje tako i na strani ponude. 'o njemu! u
zavisnosti od broja prodavaca i kupaca na tritu moe se doi do devet razliiti$ trini$
stanja koja su prikazana u narednoj tabeli+
Tabela 1: Tipologija trinih stanja
= drugi ekonomisti pored <taklberga su tako#e davali svoj doprinos formulisanju
tipologije trita. 'ol >emjuelson je! na primer! polazei od kriterijuma snage uticaja
prodavaca odnosno kupaca! kao i od kriterijuma diferenciranosti proizvoda definisao tri
razliita trina stanja+
4
,savrena konkurencija * postoji veliki broj proizvo#aa koji proizvode identian
proizvod pri emu nijedan od nji$ nije u stanju da vri bilo kakvu kontrolu nad cenom-
,nesavrena konkurencija * javlja se u tri razliita oblika zavisno od broja proizvo#aa
koji me#usobno konkuriu i od stepena diferenciranosti proizvoda- delimina kontrola
cena je mogua-
,potpuni monopol * jedan proizvo#a koji nudi proizvod bez bliski$ supstituta i koji u
potpunosti kontrolie cenu.
>avremene uslove karakteriu trina stanja koja su izme#u dva osnovna * potpune
4
)ilievi /+0)e#unarodni menadment1izmenjeno izdanje!2akultet organizacioni$ nauka!3eograd4556
godine.
6
konkurencije i potpunog monopola. To su razliiti oblici nesavrene odnosno ograniene
konkurencije koji su najblii realnom privrednom ivotu jer ni u jednoj privredi ne
postoje potpuna konkurencija ili potpuni monopol u sasvim istom obliku. (a bi se
razumela trina stanja karakteristina za realne privrede potrebno je! ipak! razmotriti
osnovne karakteristike potpune konkurencije i monopola.
&.4. 'otpuna konkurencija
'otpuna! apsolutna ili savrena konkurencija predstavlja teoretsku
kategoriju ije je osobine neop$odno analizirati kako bi se stekao uvid u logiku delovanja
trinog me$anizma. Tako#e! kroz pore#enje trini$ stanja koja su zastupljena u
savremenim trinim privredama sa trinim stanjem koje bi postojalo na tritu potpune
konkurencije moe se doi do znaajni$ saznanja o principima funkcionisanja moderni$
ekonomski$ sistema.
'otpuna konkurencija predstavlja trino stanje sa sledeim karakteristikama+
3
,atomiziranost ponude i tranje * postoji veliki broj prodavaca i kupaca! nji$ova
pojedinana mo je zanemarljiva! cena se slobodno formira pod uticajem ponude i tranje
i nijedan od trini$ uesnika nije u stanju da samostalno utie na cenu-
,$omogenost robe * ova pretpostavka podrazumeva da svi proizvo#ai proizvode
$omogene odnosno identine proizvode! to jest proizvode istog kvaliteta i isti$
karakteristika- zbog toga je supstitutivnost izme#u proizvoda razliiti$ proizvo#aa
odnosno prodavaca velika i kupcima je sasvim svejedno iji e proizvod kupiti dok god je
njegova cena na nivou ravnotene cene (cena koja se formira iskljuivo pod uticajem
odnosa ponude i tranje- prodavci nisu u mogunosti da! recimo! preko podizanja
kvaliteta svoji$ proizvoda postignu cenu koja bi bila via od ravnotene trine cene-
,ni me#u prodavcima ni me#u kupcima nema udruivanja ni dogovaranja * svaki od nji$
potpuno samostalno nastupa na tritu- kupovna mo kupaca je priblino jednaka- trina
snaga svi$ prodavaca je tako#e priblino jednaka-
,slobodno kretanje kapitala! rada i robe * nema nikakvi$ ekonomski$! administrativni$ ili
prirodni$ barijera za proirivanje! suavanje ili odustajanje od proizvodnje kada se za
tako neto ukae potreba- nema dravne intervencije i sve je preputeno iskljuivo
delovanju trinog me$anizma-
,potpuna informisanost svi$ uesnika na tritu * svi kupci i svi prodavci su u svakom
trenutku u potpunosti upoznati sa situacijom na tritu- nema ni kupaca ni prodavaca koji
bi mogli da se na#u u posedu bilo kakvi$ ekskluzivni$ informacija koje bi mogle da
ogranie konkurenciju.
/e je naglaeno da u toku istorije nikada nisu bili uspostavljeni odnosi iste potpune
konkurencije. ?ak i u periodu liberalnog kapitalizma je bilo netrini$ uticaja koji su
3
)ilievi /+0)e#unarodni menadment1izmenjeno izdanje!2akultet organizacioni$ nauka!3eograd4556
godine.
@
suzbijali konkurenciju (dogovaranje! uticaj drave! ograniene informacije itd..
&.3. )onopolsko trite
Adre#eno preduzee je monopolista ako je jedini proizvo#a (ponu#a
odre#enog proizvoda ili usluge na odre#enom tritu i ako taj proizvod nema bliski$
supstituta! odnosno ako potroai nemaju alternativu i moraju da kupuju kod
monopoliste. :a tritu moe! me#utim! postojati i monopolista sa strane tranje * to bi
bilo preduzee koje je! iz razliiti$ razloga! jedini kupac odre#enog proizvoda to ga ini
sposobnim da utie na uslove pod kojim taj proizvod kupuje. Trite na kome postoji
monopol sa strane tranje nazviva se monopson.
%
'otpuno monopolistiko trite odnosno monopolistika konkurencija predstavlja trino
stanje sa sledeim karakteristikama+
,postoji samo jedan prodavac (ili kupac odre#enog proizvoda * nepostojanje alternative
za kupce (ili prodavce omoguava monopolisti da samostalno odre#uje cenu proizvoda!
ali i druge uslove prodaje (ili kupovine- trina cena! prema tome! nije rezultat odnosa
ponude i tranje ve je rezultat interesa monopoliste-
,neelastinost tranje je potpuna * kolika god da je cena tranja e biti ista-
,mobilnost kapitala! rada i robe je ograniena ili potpuno onemoguena-
,ne postoje bliski supstituti za proizvod * kupci su prinu#eni da kupuju proizvod
monopolistikog preduzea-
,barijere za ulazak na trite i izlazak sa trita su visoke * ne postoji mogunost da se
pojave novi prodavci (ili novi kupci u sluaju monopsona.
B uslovima monopola onemogueno je delovanje osnovni$ ekonomski$ zakona (pre
svega zakona ponude i tranje zbog toga to je prisutna velika koncentracija ponude
odnosno tranje u rukama monopoliste (ili monopsoniste. 'ostojanje ovakve imperfektne
konkurencije na razliite naine utie na neefikasnost ekonomskog sistema * monopolista
nije zainteresovan da poveava efikasnost proizvodnje kako bi postigao vii profit jer je u
poziciji da vii profit ostvaruje poveanjem cene.
Koji su uzroci nastanka monopola u trinim privredamaC 'ostoje dva osnovna uzroka+
&.razliiti naini spreavanja potencijalni$ rivala da u#u na trite+
,pravna ogranienja * 'TT sluba ima monopolistiku poziciju zato to je drava donela
odluke preko koji$ je 'TT,u obezbedila mnopol- tako#e! nije retkost ni pojava razliiti$
vrsta lokalni$ monopola bilo time to drava daje povlastice i pogodnosti nekoj firmi!
bilo time to spreava druge firme da u#u u neku granu-
,patenti * da bi podstakla inovativnost drava daje ekskluzivna proizvodna prava za neki
period vremena onome ko je osmislio odre#eni proizvod- sve dok patentno pravo postoji
firma ima zatienu poziciju i predstavlja monopol-
%
DDD.DikipDda.org
E
,kontrola nad oskudnim resursima ili inputima * ukoliko neko dobro moe biti
proizvedeno jedino korienjem retki$ inputa! kompanija koja ostvari kontrolu nad
izvorima ti$ inputa moe sebi obezbediti monopolsku poziciju-
4. trokovna prednost nad potencijalnim rivalima ostvarena na razliite naine+
,te$nika superiornost * preduzee koje poseduje superiorniju te$nologiju od
konkurenata lake postaje monopolista i lake istiskuje sa trita konkurentska preduzea
,ekonomija obima * sposobnost veliki$ preduzea da integracijom proizvodni$ operacija
povea produktivnost znatno iznad produktivnosti manje snani$ konkurenata.
"bog pogubnog dejstva monopola drava se na razliite naine bori protiv nji$!
zabranjuje i$ i ograniava. Ana to ini donoenjem antimonopolski$ zakona!
ograniavanjem dozvoljene veliine trinog uea! kontrolom vlasnitva!
ograniavanjem udruivanja preduzea! spreavanjem tetni$ dogovora izme#u veliki$
prodavaca i kupaca. =pak! potreba za unapre#ivanjem antimonopolskog zakonodavstva i
prakse neprekidno je prisutna jer se sa razvojem trita neprekidno pojavljuju i novi
naini da se trina konkurencija naruava u korist jedni$! a na tetu drugi$ trini$
uesnika.
&.%. Karakteristike savremenog trita
>avremeno trite je trite takozvane ograniene odnosno nepotpune
konkurencije! kako zbog pojave veliki$ transnacionalni$ kompanija tako i zbog sve vee
diferenciranosti proizvoda! zbog potrebe za dravnom intervencijom u privredi itd.
Asnovne osobine savremenog trinog stanja kao meovitog oblika konkurencije koji je
najblii realnim privrednim okolnostima su+
7
,postojanje veoma moni$ prodavaca i kupaca zbog ega je odre#eni uticaj na cene i
uslove kupoprodaje mogu- ipak! cene se ne mogu u potpunosti kontrolisati-
,postojanje jo uvek relativne $omogenosti proizvoda i supstituta na veini pojedinani$
trita-
,niska mobilnost faktora proizvodnje-
,mogunost dogovaranja oko nivoa cena! podele trita! vrstom i kvalitetom proizvoda!
vremenom i mestom kupoprodaje-
,ogranien broj prodavaca i kupaca u nekim delatnostima * postojanje duopola (dva
prodavca! duopsola (dva kupca! bilateralni$ monopola (dva kupca i dva prodavca.
9(<( Teme)$ne !r7i,ne s!r:k!:re- Sa-r,ena k#nk:ren;i$a
>avreno konkurentno trite je trite na kojem sve tvrtke proizvode
identine proizvode! a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne
utjee na cijelu industriju.Blazak na takva trita je lak! ukoliko se ukae prilika za
ostvarivanjem profita. Tako#er! ukoliko ponu gubiti novac izlazak je lak.
7
(rakovi 3!/ukovi /.+1Trine strukture i zatita konkurencije1!3eograd!455E godine.
F
'retpostavke savrene konkurencije su+
,preuzimanje cijena (price taking!
,$omogenost proizvoda!
,slobodan ulaz i izlaz.
Pre:Ciman$e ;i$ena+ :a tritu konkuriraju mnoge tvrtke! pa se svaka tvrtka za svaki
svoj proizvod susree s veim brojem izravni$ konkurenata. 3udui da je prodaja svake
pojedinane tvrtke ini samo manji dio trita! njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na
cijene na tritu. >toga svaka tvrtka preuzima trine cijene kao zadane. (akle! na
savreno konkurentskim tritima pojedinane tvrtke su preuzimatelji cijena (price,
takers.
'reuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na trine cijene! pa stoga
uzima trine cijene kao zadane.
E#m#Den#s! =r#iC-#a+ (o preuzimanja cijena najee dolazi na tritima gdje tvrtke
prodaju identine ili gotovo identine proizvode. Kad su proizvodi svi$ tvrtki na tritu
savreno zamjenjivi! odnosno kad su $omogeni! nijedna tvrtka ne moe podignuti cijene
svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja.
/eina poljoprivredni$ proizvoda je $omogena (kukuruz! penica! jeam...! kao i nafta!
benzin! sirovine poput bakra! eljeza! drva! pamuka i slino. 8konomisti takve $omogene
proizvode nazivaju robama. >ve ove robe imaju ista svojstva! te ukoliko se neka tvrtke
odlui podii cijenu! prodaja e joj opasti.
S)#*#an :)aC i iC)aC je situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebni$ trokova
koji bi tvrtki oteali ulaz (izlaz u neku industriju. Kupci mogu lako zamijeniti jednog
dobavljaa drugim! a dobavljai mogu neometano izlaziti i ulaziti na trite. .adi se o
ulasku na trita u koja pridolica ne mora ulagati velika sredstva! tako da joj je i izlazak
ako pone gubiti novac lagan.
3udui da je pojedinana konkurentna tvrtka preuzimatelj cijena! krivulja potranje ( s
kojom se suoava dana je ravnom crtom. Kad se pojedinana tvrtka suoi s vodoravnom
krivuljom potranje! to znai da moe prodati dodatnu jedinicu proizvoda bez sputanja
cijena.
(odatna jedinica proizvoda poveava ukupne pri$ode tvrtke za iznos koji je jednak
cijeni.
Krivulja potranje (( s kojom se pojedinana tvrtka suoava na konkurentnom tritu
predstavlja istovremeno tvrtkinu krivulju prosjenog i graninog pri$oda. Bzdu krivulje
potranje! granini pri$od! prosjeni pri$od i cijena imaju iste vrijednosti.
D = P = AR = MR
&5
>avreno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granini troak
jednak cijeni+ %C@FA G %R G P
Bvjet za maksimiranje profita glasi+ Granini pri$od (). je jednak graninom troku
()H u toki u kojoj krivulja graninog troka raste. Hijena (' mora biti jednaka ili vea
od minimalnog prosjenog varijabilnog troka (I/H.
PAVC
'ravilo o razini proizvodnje+ ako tvrtka proizvodi! to bi trebalo biti na razini na kojoj je
granini pri$od jednak graninom troku.
B kratkom roku poduzee ostvaruje ekstraprofit.
Tvrtka moe poslovati s kratkoronim gubitkom jer oekuje da e zaraditi profit u
budunosti kad cijena njenog proizvoda poraste ili troak proizvodnje padne.
B kratkom roku dozvoljavamo poduzeu da posluje i sa gubitkom u visini 2H. >ve dok je
trina cijena ' JI/H poduzee treba nastaviti s proizvodnjom.
'ravilo zatvaranja+ tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu
proizvodnje pri kojoj se maksimizira profit manja od prosjenog ekonomskog troka!
odnosno prosjenog varijabilnog troka I/H
(a bi se maksimizirao profit potrebno je ispuniti 4 uslova+
&. ). K )H L nuni uvjet
= TR TC
d / dQ = 0
dTR / dQ dTC / dQ = 0
dTR / dQ = dTC / dQ
Kako je dT. M dN K ).! i dTH M dN K )H
>lijedi da je + maO (T.,TH u toki (N gdje je ). K )H
Abrazac )H K ). ima ope znaenje u podruju maksimalizacije profita i primjenjuje
se pri odre#ivanju toke ravnotee u svim trinim stanjima.
4. ( nagib ). P ( nagib )H L dovoljan uslov
d2 / dQ2 = d2TR / dQ2 d2TC/dQ2
d2 / dQ2 < 0
d2TR / dQ2 d2TC / dQ2 < 0
d2TR / dQ2 < d2TC / dQ2
Q Iko je )HP). ukupni se profit nije maksimizirao i poduzeu se isplati poveati
proizvodnju
&&
Q Iko je )HR). razina ukupnog profita se smanjuje i poduzeu se isplati smanjiti
proizvodnju
Q Iko je )H K ). kratkoroni se profiti maksimiziraju.
Kako je u savrenoj konkurenciji granini pri$od ). jednak cijeni '! to znai da e
poduzee maksimizirati profit pri onom obujmu proizvodnje kod kojeg su granini
trokovi jednaki cijeni )H K '
Bvjet maksimizacije profita konkurentnog poduzea u dugom roku+
p K S.)H! u dijelu gdje S.)H raste
p J S.ITH
Q B dugom roku nema fiksni$ initelja proizvodnje L pa nema ni fiksni$ trokova.
Q B dugom roku! svi su trokovi varijabilni L poduzee moe sve proizvodne inpute
prilago#avati za$tjevima proizvodnje.
Q .adi poveanja outputa! poduzee proiruje svoje kapacitete i zapoljava vie
proizvodni$ initelja. B dugom roku razina proizvodnje konkurentne tvrtke koja
maksimizira profit trebala bi se nalaziti u toki u kojoj su dugoroni granini trokovi
(S.)H jednaki cijeni ('.
"a razliku od kratkog roka! u dugome roku poduzee ne ostvaruje ekstraprofit! ve samo
normalan profit+ , zbog slobodne ulaskaMizlaska iz grane! poduzea privuena
ekstraprofitom ulaze u granu , krivulja agregatne ponude pomie se udesno! to uzrokuje
pad cijena na tritu , pad cijene postupno smanjuje ekstraprofit i svodi ga na razinu
normalnog profita.
Bz pretpostavku zadovoljenja uvjeta maksimizacije profita konkurentnog poduzea
dugog roka ( p K S.)H- pJS.ITH+ , ravnotea poduzea dugog roka ujedno je i
ravnotea kratkog roka+
p = MR = AR = d = LRMC = LRATC = SRMC = SRATC
, ravnotea poduzea je i najnia toka krivulje S.ITH! to znai da nema rasipanja
resursa , ravnotea poduzea je i optimalna razina proizvodnje dugog roka
( ekonomijaMdisekonomija obujma
1.6. Nesavrena (nepotpuna) konkurencija
:epotpuna konkurencija je takvo stanje na tritu u kojem postoji jedan ili
vie subjekat koji mogu utjecati na formiranje cijena i koliina koje se nude ili trae.
poljedice tog stanja su +
&. previsoke cijene
4. manja potronja
3. visoki trkovi
&4
%. manja efikasnost
6
Trite nepotpune konkurencije je ono gdje+
&. postoji mogunost odre#ivanja cijena od strane kako ponude tako i potranje.
'retpostavka te mogunosti je ogranieni broj privredni$ subjekata.
4. 'rivredni subjekti na tritu nesavrene konkurencije su price makeri. B svojoj
poslovnoj politici se rukovode odre#ivanjem cijena i koliina.
3. 'ostoji vea ili manja ogranienost ulaska i izlaska drugi$ privredni$ subjekata u
granu.
%. "a razliku od savreno konkurentni$ poduzea ija je krivulja potranje $orizontalna
krivulja potranje poduzea u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.
B nepotpunoj konkurenciji postoji snana dravna intervencija u ekonomske precese.
dava moe poticati potpunu konkurenciju pomou protumonopolistkog zakonodavstva.
9(0( Vrs!e nesa-r,ene k#nk:ren;i$e
%#n#=#)
Ablik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno
poduzee. Tavlja se u proizvodnji oni$ dobara i usluga koji nemaju svoji$ supstituta.
Tavlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otean ili
onemoguen.
@
9(B( IC-#r m#n#=#)ske m#.i
(o pojave monopola mogu dovesti brojni razlozi+ &. :adzor nad
sirovinama * est sluaj u nekim granama industrije. Tako! poduzee koje ima nadzor
nad nekom rudom! npr boksitom! moe postati monoploist u proizvodnji aluminija. 4.
/lasnitvo nad patentima * poduzee koje ima patent za proizvodnju! npr.! specifini$
strojeva! moe postati jedini proizvo#a ti$ dobara 3. 'olitika cijena * esto! poduzee
koje prvo zapone s proizvodnjom nekog dobra! vo#enjem politike cijena onemoguuje
konkurente i postaje monopolist %. 'rirodni monopol * prirodni monopol imaju poduzea
iji IH snano padaju s poveanjem proizvodnje zbog velike ekonomoije opsega! pa
takvo poduzee moe proizvoditi ukupnu proizvodnju grane djelotvornije nego to bi to
uinila mnoga poduzea zajedno. To je est primjer u distribuciji
6
(rakovi 3!/ukovi /.+1Trine strukture i zatita konkurencije1!3eograd!455E godine.
@
(rakovi 3!/ukovi /.+1Trine strukture i zatita konkurencije1!3eograd!455E godine.
&3
9(B(9( &:#=#)
Ablik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva
poduzea. Tavljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma
otean. 'roizvodi duopolista mogu biti $omogeni! ali i diferencirani.
E
9(B(6( O)iD#=#)
Ablik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzea sudjeluje u
cjelokupnoj ponudi. Tavljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima
otean. 'roizvodi oligopolista su $omogeni ali i diferencirani. Tipino oligopolno trite
je trite automobila.
F
KSI>=2=KIH=TI AS=GA'ASI
&. Abzirom na $omogenost proizvoda kojeg poduzee proizvodi! odnosno mogunosti
njegove supstitucije+ a. $omogeni ( isti oligopoli b. ne$omogeni oligopoli
4. Abzirom na broj poduzea na tritu+ a. duopol * dva poduzea na tritu b. ostali
modeli oligopola * vie poduzea na tritu
3. Abzirom na samostalnost nji$ova nastupa na tritu+ a. modeli samostalnog djelovanja
oligopoliste+ , KSI>=?:= )A(8S= , Hournotov model , 3ertrandev model ,
8dgeDort$ov model , >tackelbergov model
, >B/.8)8:= )A(8S= , model prelomljene krivulje potranje , model prostrane
distribucije poduzea
b. model koordiniranog djelovanja oligopoliste+ , formalno uz sporazum , neformalno
bez sporazuma
%. Abzirom na politiku konkuriranja poduzea na tritu+ a. modeli konkuriraju
odre#ivanjem koliine b. modeli konkuriraju odre#ivanjem cijene c. modeli
necjenovnog konkuriranja putem elemenata d. obzirom na ekonomsku stranu poduzea+
, Isimetrini oligopoli , oligopoli prilino jednake ekonomske snage. , 3asimetrini
oligopoli , oligopoli razliite ekonomske snage.
E
(rakovi 3!/ukovi /.+1Trine strukture i zatita konkurencije1!3eograd!455E godine.
F
(rakovi 3!/ukovi /.+1Trine strukture i zatita konkurencije1!3eograd!455E godine.
&%
9(4( %#n#=#)is!i+ka k#nk:ren;i$a
Ablik nesavrene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj
poduzea razliite veliine. 'roizvodi su me#usobno diferencirani po nekom svom
obiljeju to takvom poduzeu daje prednost pred konkurencijom. Blazak konkurenata na
takvo trite je relativno lagan jer nema znaajniji$ prepreka Abzirom na navedena
obiljeja monopolistika konkurencija je najblia savrenoj konkurenciji. 'rimjer
ovakvog trita je trgovina na malo.
9(93( Nesa-r,ena k#nk:ren;i$a na s!rani =#!ra7n$e
)onopson+ takvo trino stanje gdje je samo jedan kupac na strani
potranje.
(uopson+ takvo trino stanje u kojoj na strani potranje sudjeluju samo dva kupca.
Aligopson+ takvo trino stanje gdje na strani potranje sudjeluje vie kupaca. .azlika
izme#u monopola ponude i potranje je u tom to monopoli ponude ele nametnuti cijenu
viu od ravnotene dok monopoli potranje ele ostvariti cijenu niu od ravnotene.
&7
Zakljuak
:a srpskom tritu oigledan je nedostatak konkurencije na svakom koraku. )onopoli
postoje i u proizvodnji osnovni$ ivotni$ namirnica! koje dopunjuju monopoli u trgovini.
'oslednji$ nekoliko meseci u javnosti se esto govori o postojanju monopola na srpskom
tritu i zloupotrebi dominantnog poloaja pojedini$ kompanija. Hene osnovni$ ivotni$
namirnica poele su naglo da rastu! a sve zbog nepostojanja konkurencije na srpskom
tritu.
Konkurencija je delotvorna i za trgovce i za potroae. Ana dovodi do vee i raznovrsnije
ponude robe! ali i do nii$ cena. 'raksa je pokazala da su one kompanije koje su izloene
konkurenciji efikasnije. 'rinu#ene su da tede na trokovima! postaju produktivnije.
/eoma veliku opasnost po konkurenciju! osim monopola! stvara i formiranje kartela.
'ostoje indicije da na srpskom tritu postoje karteli! ali oni su uvek tajni i teko i$ je
utvrditi. Ani nastaju kada na tritu postoji relativno mali broj proizvo#aa ili prodavaca
nekog proizvoda! olakano je nji$ovo me#usobno dogovaranje o visini cene proizvoda!
kvalitetu! podeli trita! ponudi i ostalim uslovima prodaje.
To jednu opasnost po konkurenciju predstavlja i tzv. predatorska praksa kada velike
firme! konglomerati! zbog znatni$ finansijski$ sredstava koja poseduju! imaju mogunost
da u nekom sektoru trpe gubitke! na primer da obaraju cenu neki$ proizvoda i time
unitavaju postojeu konkurenciju! te na tritu one ostaju jedine.
&6
Li!era!:ra"
9(%i)i.e-i. V("HmeI:nar#ni mena7men!H#=:n$en# iCan$e5Fak:)!e!
#rDaniCa;i#ni? na:ka5 Be#Dra56331 D#ine(
6(&ra,k#-i. B(5V:k#-i. V("HTr7i,ne s!r:k!:re i Ca,!i!a k#nk:ren;i$eH5Be#Dra5633B
D#ine(
>(JJJ(Jiki=Jia(#rD
&@