You are on page 1of 6

LEJLA :Da li neko zna sta razliku izmedju neverbalne i verbalne komunikacije ?

Verbalna komunikacija podrazumijeva govor i pisanje dok


neverbalna komunikacija podrazumijeva izraz lica, ton glasa, pogled, poloaj i pokrete tijela,
geste itd.
Dakle, neverbalna komunikacija je komunikacija porukama koje nisu izraene rijeima nego drugim
sredstvima. Istraivanja pokazuju da se samo mali dio znaenja onoga to smo rekli drugoj osobi
prenosi rijeima. Taj se postotak krede od 35% do samo 7%. Iako je tone postotke vjerojatno vrlo
teko utvrditi, vedina istraivaa slae se da su neverbalni znakovi izuzetno vaan dio komunikacije.
Kad neto kaemo drugoj osobi, same rijei su manje vane od izraza lica i oiju, tona glasa ili kretnji
koje pritom inimo. Moda nam to ne izgleda tako, ali ako se samo sjetimo situacija u kojima nam je
primjerice netko rekao Dobro doli, po kiselom osmijehu vidjeli smo da ba ni malo nismo dobrodoli.
Ili kad nam je netko rekao da je sve u redu, a po izrazu lica i oiju shvatimo da ba nita nije u redu.
Glavni razlog to je neverbalna komunikacija toliko vana je taj to je kroz ljudsku povijest dugo bila
jedini nain komunikacije. Jezik je nastao kasnije, a u poetku su ljudi komunicirali iskljuivo
neverbalnim znakovima. Osim toga, dok su rijei pod naom svjesnom kontrolom neverbalni znakovi
to nisu (osim ako ljudi nisu posebno uvjebani). Dakle, mi moemo nekom slagati rijeima, jer
moemo svjesno odabrati to demo mu redi, ali postoji velika vjerojatnost da demo se nesvjesno odati
nekom kretnjom ili izrazom lica.
Poznavanje neverbalnih znakova moe nam pomodi da bolje razumijemo ljude i smanjimo
nesporazume u komunikaciji. Takoer nam moe pomodi da poboljamo svoju neverbalnu izraajnost
tako da nas drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju lo dojam i oteavaju
komunikaciju.
Prvi dojmovi stjeu se o osobi im ju ovjek ugleda. Svojim istraivanjima, strunjaci su
procijenili da je 80% tih dojmova bazirano na govoru tijela. No, ovjek se u interakciji s drugim
ljudima najvie usredotouje na svoje rijei. Pritom zaboravlja biti svjestan onoga to njegovo tijelo u
tim trenucima odailje sugovorniku. Izrazi lica, oi, ton glasa, geste, poloaj tijela ili pokret, dodir i
pogled najede su koriteni kanali neverbalne komunikacije. ( SLAJD 5 )
IZRAZI LICA (6)
AMRA :Bez sumnje, krunski dragulji neverbalne komunikacije su izrazi lica. Lice je najizraajnija i
najprepoznatljivija osobina svih ljudskih bida. Njime se izraavamo, a da ne upotrebljavamo rijei.
Pomnim promatranjem facijalne ekspresije mogude je saznati mnogo o ljudima iza nestalne maske
kojom namjerno ili nesvjesno iskazuju svoje reakcije na dogaaje i podraaje oko sebe.
Izuzetno je teko opisati sve izraze lica koje ljudi pokazuju. To nije ni udno ako se sjetimo koliko
miida ima licu. Neka istraivanja pokazuju da imamo barem 8 razliitih poloaja obrva i ela, 8
poloaja oiju i kapaka, te 10 poloaja donjeg dijela lica. Kombinacija pokreta razliitih miida nas
dovodi do brojke od ak 7000 razliitih izraza. ( SLAJD 7 )
Vedina socijalnih psihologa tvrdi da obino svi mogu prepoznati est osnovnih emocija: sreda, tuga,
strah, bijes, iznenaenje i gaenje.
- Sreda se izraava smijehom pri emu se donji kapci uzdiu i nabile se koa oko vanjskog kuta oka.
- Kad je osoba iznenaena irom otvara oi, obrve joj se uzdignu i zakrive, a donja eljust padne i
usne joj se rastave.
- Kod straha se oi takoer otvore, ali donji kapci su napeti; obrve se uzdignu i priblie. Usne se
povuku u vodoravnom poloaju.
- Za gnjevan izraz lica karakteristino je sputanje obrva, izravan pogled i intenzivno gledanje u oi,
gornji kapci su sputeni, a donji su napeti i suavaju pogled.
- Kod izraza gaenja, lice ima podignute donje kapke i stisnute eljusti ili otvorene eljusti i esto ga
prati boranje nosa.
Istraivanja su takoer dokazala da ene pokazuju vie izraza lica nego mukarci, vie kroz te izraze
pokazuju osjedaje i vie se smijee.
Ljudi koji su dobri u opaanju i interpretiranju neverbalnih znakova kod drugih, sami nemaju
sposobnost davanja jasnih neverbalnih znakova. Drugim rijeima, ljude koji mogu proitati druge,
same je vrlo teko proitati. Reklo bi se idealno za pijune, ali u svakodnevnoj komunikaciji moe biti
problematino.
VIZUALNA KOMUNIKACIJA ( 13 ) LEJLA SVE
Vizualna komunikacija se smatra jednim od najvanijih faktora a ako ne i najvanijim
faktoromneverbalne komunikacije. Ona se odnosi ne samo na gledanje i kontakt oima, nego i na
vienje dostupnih i korisnih socijalnih znakova.
Oi odaju puno toga. Kae jedna poslovica: Kada ivotinja eli otkriti ovjekove namjere, uvijek ga
gleda u oi.
Kontakt oima se dogaa kad dvoje ljudi gledaju jedno drugo u podruje oiju. Obino su razdoblja
kontakta oima vrlo kratka. Kad su produena, ili kad jedna od osoba pone buljiti u drugu, moe dodi
do pojave tjeskobe i to se moe protumaiti kao prijetnja. Izbjegavanje pogleda i gledanja u oi
povezuje se s nepostojanim ponaanjem, to navodi, pa ak i na nepotenje. Ta se gesta moe
smatrati neprijateljskom eljom jedne osobe da se socijalna interakcija prekine.
Pokazalo se da su gledanje i kontakt oima sinkronizirani s govorom, posebno s izmjenama govornika
izmeu dvoje ljudi.
Kod bilo koje interakcije dvoje ljudi licem u lice mogude je uzeti tri mjere gledanja. To su trajanje
pogleda, broj pogleda i prosjena duljina pogleda, mjere koje se mogu uzeti i kod kontakta oima. Te
se mjere esto uzimaju posebno za gledanje i posebno za sluanje.
Ustanovilo se da gledanje i kontakt oima variraju s temom razgovora (manji su kad je tema
intimnija), fizike bliskosti (manji su kad je osoba blizu druge), spolom osoba u interakciji i
znaajkama linosti.
Dokazano je da se dvostruko due gleda pri sluanju, nego to se gleda pri govorenju. Kontakt oima
je obino vrlo kratak, u prosjeku traje jednu sekundu, dok je prosjena duljina pogleda oko tri
sekunde.
Veza izmeu dvoje ljudi rezultira razliitom koliinom gledanja i kontakta oima, individualne
varijacije su velike. Prijatelji manje gledaju i kontaktiraju oima od stranaca. Ipak, ako je dvoje ljudi
zaljubljeno, gledanje i posebno kontakt oima puno su edi nego kod bilo koje druge socijalne veze.
Takoer, pri istraivanju submisivni ispitanici gledali su manje pri sluanju od dominantnih ispitanika.
Isto tako, ekstroverti gledaju vie i pokazuju vie kontakta oima od introverata.
Smatra se da je stupanj vizualnog pristupa drugoj osobi, nazvan "vienje", vaniji od specifinih
pojedinih znakova. Dakle, to vie neverbalnog ponaanja druge osobe moemo vidjeti, to de nam
vie socijalnih znakova biti dostupno.
Istraivanja Ruttera iz 1984. godine pokazala su da kako se broj dostupnih neverbalnih znakova
smanjuje i dolazi do razine "nepostojanja znakova", osjedaj psiholoke udaljenosti postaje vedi.
Sadraj razgovora postaje manje osoban, to rezultira vedom usmjerenodu na zadatak. Dokazana je
veda izmjena informacija povezanih sa zadatkom, rasprava o rezultatima i izbjegavanje nevanih
(osobnih) informacija. Promjena sadraja utjee na stil razgovora koji postaje manje spontan (prekidi
se dogaaju ede).
Vizualna komunikacija obavlja dvije osnovne funkcije. Prva je izraajna, znai odnosi se na prenoenje
stavova i emocija. Druga je informacijska; ona upravlja i nadgleda drutvene susrete.
Poto se upravo te funkcije navode kao osnovne i kad je rije opdenito o neverbalnoj komunikaciji,
moemo zakljuiti da je vienje dostupnih socijalnih znakova, odnosno vizualna komunikacija zaista
najvaniji kanal koji omogudava neverbalne interakcije i uvelike olakava verbalne.

UDALJENOST I STAV TIJELA (20 ) AMRA SVE
Ponekad moemo otkriti to ljudi osjedaju jedni prema drugim samo opaajudi udaljenost izmeu
njih. U svakodnevnom ivotu ljudi koriste etiri zone udaljenosti:
- Intimna udaljenost
Ovo je udaljenost od nula do pola metra od naeg tijela. To je udaljenost u kojoj moemo vrlo lako
dodirnuti druge ljude, a i oni nas. Koristimo je u komunikaciji s ljudima koji su nam vrlo bliski i u
situacijama koje izraavaju bliskost- voenje ljubavi, grljenje, tjeenje, zatidivanje. Kada nekoga
pustimo u na intimni prostor to je obino znak povjerenja jer smo mu dopustili da ue u na teritorij.
S druge strane, kad netko ue u na intimni prostor bez naeg doputenja, osjedamo se ugroeni
neugodno nam je i ljuti smo. U situacijama kada to ne moemo izbjedi, kao u guvi u busu, tramvaju
ili liftu, obino se ukoimo i odvradamo pogled, primjerice gledamo u strop.
- Osobna udaljenost
Ovo je udaljenost od pola metra do 1.2 metra. Na ovoj udaljenosti ljudi se mogu rukovati. Njihov
kontakt je jo uvijek blizak, ali manje osoban nego to je to sluaj kod intimne udaljenosti. Koriste ga
bliski prijatelji i parovi u javnosti. Vedina parova u javnosti zauzima udaljenost samo malo vedu od
pola metra. No, ako se naem partneru na nekom domjenku osoba suprotnog spola priblii na tu
udaljenost, vje5ojatno demo se poet osjedati nelagodno. Ovakvo pribliavanje obino ukazuje da se
dogaa ''neto vie'' od obinog razgovora.
- Socijalna udaljenost
Ovo je udaljenost od 1.2 do 3.2 metra. Koristimo je u svakodnevnim socijalnim i poslovnim susretima.
Blie od ove udaljenosti (do 2 metra) koriste poznanici, kolege i prodava i kupac. Ako nam u takvim
situacijama netko prie blie od 1.2 metra, poet demo se osjedati neugodno. Udaljenost iznad dva
metra koristimo za formalne i manje osobne situacije, primjerice slubeni razgovor izmeu efa i
zaposlenog. No, ako elimo ostaviti vie prijateljski dojam, moramo smanjiti tu razliku.
- Javna udaljenost
Ovo je udaljenost iznad 3.5 metra. Neto vedu udaljenost od 3.5 metra koristi vedina uitelja u
razredu. Ako je udaljenost znaajno veda, dvosmjerna komunikacija postaje gotovo nemoguda. Osoba
koja odabere ovu udaljenost, iako je mogla pridi blie, sasvim sigurno nije zainteresirana za
komunikaciju.
Isto tako, svaki ovjek ima svoj karakteristian stav tijela koji najede zauzima. Zbog toga i moemo
nekoga prepoznati na daljinu i prije nego mu vidimo lice. Stav tijela mnogo govori o linosti osobe.
ovjek koji se obino dri uspravno vjerojatno je razliitog temperamenta od ovjeka koji je povijen i
ima sputena ramena.
U neugroavajudim situacijama ljudi obino zauzimaju oputen poloaj tijela. No, ponekad se ovjek u
drutvu smije i razgovara sa svima oko sebe i ini se da se odlino zabavlja, al njegov poloaj tijela
odaje nervozu. Neki ljudi nisu nikad oputeni i njihov stav tijela to pokazuje.
Osoba koja se ne osjeda ugodno u nekom drutvu esto zauzima tzv. zatvoreni poloaj prekrii ruke
ili noge, a ispred sebe dri neki predmet, poput torbe ili velikog rokovnika. Prekriene ruke i noge,
kao i predmet, predstavljaju barijeru prema drugoj osobi i tite je od osjedaja ranjivosti.
POKRETI TIJELA I GESTE
LEJLA : Od svih neverbalnih znakova kretnje su najmanje pod naom svjesnom kontrolom i
stoga najtonije pokazuju nae osjedaje.
Geste rukama usklaene su s govorom i predstavljaju vanu dopunu emocionalnim izrazima lica. One
su toliko integralan dio naeg verbalnog iznoenja da ponekad gestikuliramo ak i kad razgovaramo s
nekim preko telefona. Nezavisno od razlika izmeu grupa i razlika izmeu pojedinaca, postoje
varijacije u uestalosti gestikuliranja, od prilike do prilike, kod istog pojedinca.
Naglaavanje, ili precizniji opis sadraja koji verbalno iznosimo popradeno je estom gestikulacijom.
AMRA :Kimanje glavom slui kao povratna informacija govorniku, upudujudi na to da se razumije
ono to se govori, i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Uz to, kimanje i odmahivanje glavom dva
su najrasprostranjenija znaka za "da" i "ne". No, odmahivanje glavom esto se zamjenjuje mahanjem
kaiprstom i pobonim mahanjem akom.
LEJLA :Geste prstima i rukama su uistinu zanimljiv nain komunikacije. Geste koje imaju jasno,
potpuno razumljivo znaenje, (poput znaka 'OK', prilikom kojeg osoba formira krug palcem i
kaiprstom, dok su ostali prsti zakrivljeni iznad kruga, ili 'prosti prst', pri emu osoba savija sve prste
prema dolja osim najduljeg, srednjeg) nazivaju se amblemi ili specifini znakovi. Vana znaajka
amblema je ta da oni nisu univerzalni. Svaka kultura je razvila svoje ambleme i oni ne moraju biti
razumljivi drugim kulturama.
Kad se spremamo izvesti neku radnju, esto radimo pripremne pokrete. Oni djeluju kao nagovjetaji
onog to namjeravamo uiniti. injenica je da se sluimo pokretima nakane i da reagiramo na njih
kod drugih u mnogim situacijama, a da toga nismo svjesni. Primjerice, smatra se da smjerajudi pokret
ka ustajanju sa stolice esto djeluje kao nagovjetaj nae potrebe da prekinemo razgovor.
AMRA :Dodir ili opdenito tjelesni kontakt takoer spada u govore tijela. Najuobiajeniji oblik dodira
pojavljuje se kad se sretnemo ili se opratamo. Najede dolazi do rukovanja, koje je oekivana
formalnost pri pozdravljanju. Toplina pozdrava esto se izraava prenaglaavanjem te radnje na
razliite naine. Ona se progresivno aplicira hvatanjem ake objema rukama, hvatanjem za
nadlakticu, hvatanjem za rame i zagrljajem oko ramena.
LEJLA :Grljenje predstavlja snaan doivljaj u djetinjstvu, a kod odraslih osoba je rezervirano za
duboko emocionalne trenutke. Mladi ljubavnici ine taj znak prisnosti ede nego drugi. To je jedan
od najjaih pokazatelja intimnosti.
Poljubac kao javni znak veze prikazuje varijacije od jedne kulture do druge. U vedini zemalja ede je
ljubljenje u obraz na javnim mjestima, nego ljubljenje u usta koje se, opet, pripisuje ljubavnim
parovima.
Potreba da se pri konverzaciji ogranii sugovornikovo kretanje, esto se pokazuje sputanjem
obuzdavajude ruke na njegovo rame, dok ga dodiriva nastavlja uvlaiti u razgovor.
Evo nekih preporuka i koje pokrete treba izbjegavati:
AMRA-Ako ste ena i nemate namjeru zavoditi mukarca koji sjedi prekoputa onda nemojte
prekriiti noge tako da se vidi vie nego treba!
LEJLA- Ne maite kaiprstom dok govorite!
AMRA- Ako ne elite ispasti nervozni ne dodirujte uho ili nos, ne vrtite pramen kose, ne istite
nokte, Osim toga, ljudi mogu pomisliti da neto skrivate.
LEJLA- Ako se elite svidjeti osobi s kojom razgovarate, pokuajte initi iste pokrete kao i ona ali
pazite da to ne bude preoito.
AMRA : INTONACIJA I NAGLASAK
Kada bismo proitali doslovni zapisnik nekakvog sastanka, ne bismo uhvatili utjecaj onog to je
reeno na isti nain kao kad bismo bili tamo ili vidjeli sastanak na videu. To je zato to ne postoji zapis
neverbalne komunikacije, nedostaje naglasak dan rijeima ili frazama.
Kada osoba govori, osim na rijei, panju moemo obratiti i na brzinu kojom govori, na visinu tona,
naglasak, na boju i na jo mnogo drugih znakova. Ovi znakovi nazivaju se paralingvistikim jer se
koriste za modifikaciju znaenja koje rijei imaju same po sebi.

LEJLA : Evo primjera kako se znaenje reenice moe promijeniti samo promjenom naglaska
odreene rijei u njoj: Moze li neko odglumiti ?

Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
ali moda je rekao netko drugi.
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
dakle la je da sam ja rekao to to mi se pripisuje
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
to ne znai da to nisam napisao ili mislio
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
moda je to uinio netko drugi.
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
ali moda ga je negdje zametnula ili nekome posudila
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
ali je moda ukrala neto drugo.

AMRA :Svi znamo kako se znaenje neeg to nam je osoba rekla mijenja ovisno o tome kakvim nam
je glasom to rekla. Ako nam prijatelj kae Preselio sam se i pritom mu glas drhti pomislit demo da je
tuan, ljut ili ak pomalo prestraen promjenom mjesta stanovanja. No, ako to kae viim tonom i
''veseo'' shvatit demo da se veseli zbog preseljenja.
Osjedaji poput ljutnje, entuzijazma i veselja obino su pradeni brim govorom, te viim tonom i vedim
intenzitetom glasa. Sporiji ton, te nii ton i intenzitet glasa najede prate dosadu i depresiju.
LEJLA :ODJEA I IZGLED
Odjeda koju nosimo, nain na koji se eljamo, koristimo minku i ukraavamo tijelo drugim umjetnim
proizvodima predstavljaju naine izraavanja sebe.
Nain na koji projektiramo sebe prua ljudima informacije o drutvenoj klasi, etnikoj identifikaciji,
branom statusu.
Moe se zakljuivati i o karakternim crtama linosti. Primjerice, vjerojatnije je da de ekstravertirani
ljudi ede oblaiti izrazito jake boje od introverata.
Aktivirajudi drutvene stereotipe ljudi upravljaju dojmovima koje drugi o njima stvaraju. Na taj nain
doprinosimo predvidljivosti socijalne interakcije, to je uvelike olakava.
AMRA :KULTURALNE RAZLIKE U NEVERBALNOJ KOMUNIKACIJI
Mnogi oblici neverbalne komunikacije su specifini za odreenu kulturu. Ne samo da neka od
neverbalnih ponaanja iz jedne kulture ne znae nita u drugoj, nego i isto neverbalno ponaanje
moe postojati u dvije kulture, ali imati vrlo razliito znaenje u svakoj od njih. Ovakve neverbalne
razlike mogu dovesti do nesporazuma prilikom interakcije ljudi iz razliitih drutava. Neke od ovih
kulturalnih razliitosti su dolje navedene.
AMRA :Kontakt oima i pogled U amerikoj se kulturi cijeni izravan kontakt oima. Osobu koja nas
ne "gleda u oi" percipiramo kao da nas izbjegava ili ak lae. Meutim, u mnogim dijelovima svijeta
se izravan kontakt oima smatra izrazom nepotovanja, naroito u drutvu nadreenih. Primjerice, u
Nigeriji, Portoriku i Tajlandu djecu ue da ne gledaju izravno u oi svojim uiteljima i drugim odraslim
osobama. I Cherokee, Navajo i Hopi Indijanci takoer primjenjuju minimalni kontakt oima. Japanci
mnogo manje koriste izravan pogled nego Amerikanci. Za razliku od toga, Arapi se izrazito slue
kontaktom oima, pogledom koji bi ljudi iz nekih drugih kultura mogli protumaiti kao buljenje.
LEJLA :Osobni prostor i dodir Drutva se razlikuju po tome radi li se o kulturama s mnogo dodira, u
kojima ljudi stoje blizu jedan drugome i esto se dodiruju, ili su to kulture s malo dodira, u kojima
ljudi zadravaju vedi osobni prostor i rjee se dodiruju. Meu kulture s mnogo dodira ubrajaju se
zemlje Srednje Europe, June Amerike i junoeuropske zemlje. Kulture s malo dodira ukljuuju
Sjevernu Ameriku, zemlje Sjeverne Europe, azijske zemlje, Pakistan i Indijance. Kulture se takoer
razlikuju po tome u kojoj se mjeri meusobno dodirivanje pripadnika istog spola smatra prikladnim.
Na primjer, u Koreji i Egiptu, mukarci i ene dre se za ruke, pod ruku ili hodaju jedno uz drugo s
prijateljem istog spola, i to neverbalno ponaanje nema nikakvih seksualnih konotacija. U SAD-u je
takvo ponaanje mnogo manje uobiajeno, naroito meu prijateljima mukarcima.
AMRA :Znak "OK": Znak OK se oblikuje tako da uinimo krug pomodu palca i kaiprsta dok su
preostala tri prsta rairena prema gore. U SAD-u to znai "OK". Meutim, u Japanu ta gesta znai
"novac". U Francuskoj to znai "nula"; u Meksiku znai "seks". U Etiopiji oznaava
"homoseksualnost". Konano, u nekim zemljama June Amerike, kao npr. u Brazilu, to je opscena
gesta, istog znaenja kao ameriki "prosti prst", gdje je srednji prst jedini koji je ispruen.
LEJLA :Gesta "palac gore": U Sjedinjenim Dravama, dizanje palca u zrak dok su preostali prsti stisnuti
u aku znai "OK". Nekoliko europskih zemalja ima slino znaenje za ovu gestu; na primjer, u
Francuskoj ona znai "odlina". Meutim, u Japanu ista gesta znai "deko", dok je u Iranu i na
Sardiniji to opscena gesta.
AMRA : glavom: U Sjedinjenim Dravama kimanje glavom gore-dolje znai "da", a okretanje glave s
jedne na drugu stranu znai "ne". Meutim, u nekim dijelovima Afrike i Indije, upravo je obrnuto:
kimanje glavom gore-dolje znai "ne", a okretanje glave s jedne na drugu stranu znai "da". Kako bi
situacija bila jo sloenija, u Koreji mahanje glavom s jedne na drugu stranu znai "ne znam" (to se u
Sjedinjenim Dravama izraava slijeganjem ramenima). Konano, Bugari pokazuju svoje neslaganje
zabacujudi glavu unatrag i vradajudi ih zatim u uspravan poloaj, to se esto pogreno tumai
znakom slaganja.
3 slike koje oni trebaju protumaciti ..
LEJLA :ZAKLJUAK
Neverbalna komunikacija stalni je podtekst svega to inimo; ne moemo prestati pokazivati izraze
lica ili dranje, ili prikrivati ton kojim neto govorimo. Ako grijeimo u odabiru emocionalnih poruka
koje upudujemo bit demo odbacivani. Ta spoznaja naglaava koliko je za drutvene sposobnosti
kljuno opaati, tumaiti i odgovarati na emocionalne i meuljudske signale. Od iznimne je vanosti
usvojiti neizgovorena pravila drutvenog sklada, ija je funkcija omoguditi svima koji sudjeluju u
drutvenoj interakciji da se osjedaju ugodno; nelagoda potie tjeskobu.
Osobe kojima nedostaju ove vjetine nesposobne su, ne samo kada je rije o uljudnom razgovoru i
gestama, nego i u suoavanju s emocijama onih s kojima se susredu.
Promatrane zajedno, vjetine neverbalne komunikacije, stvar su meuljudske uglaenosti, nuni
sastojci arma i drutvenog uspjeha. Osobe koje ostavljaju sjajan dojam u drutvu vjete su u
pradenju vlastitih izraza emocija i sposobne su empatizirati s drugima, dakle, socijalno su vjete.
No, treba izbjedi zamku da se postavljamo kao vrhunski tumai govora tijela i uvjeravati sebe i druge
da odreeni pomak usta ili oiju znai upravo ono to mu mi pripisujemo. Mnogi nadobudni
promatrai neverbalnog govora mogu vas iritirati uvjeravajudi vas da vi mislite ono to oni misle da vi
mislite, pa ipak treba nastojati da ne postanemo jedan od njih.