You are on page 1of 25

Javna Ustanova Mjeovita Srednja

ElektroTehnika kola
Tuzla







MATURSKI RAD
IPTV MOJA TV








Mentor: Uenik:
Tomislav Peranovi Eldin Petali

Tuzla, Maj 2014
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Sadaj:

Uvod ............................................................................................................................................................. 3
1. IZAZOVI I CILJEVI ................................................................................................................................. 4
1.1 Prostorno-vremenski izazov ........................................................................................................... 4
1.2 Prijenos multimedije ........................................................................................................................ 5
1.3 IP - osnovni pojmovi ........................................................................................................................ 6
1.4 QoS .................................................................................................................................................... 8
2. TV over IP ............................................................................................................................................... 9
2.1 Ciljevi IPTV ....................................................................................................................................... 9
2.2 H.264/MPEG-4 AVC ..................................................................................................................... 11
2.2.1 Prednosti i mane H.264/MPEG-4 AVC ............................................................................... 13
2.2.2 Interes kompanija za codec-om ........................................................................................... 15
2.2.3 IP video usluga preko DSL-a ................................................................................................ 18
3. MOJA TV ............................................................................................................................................... 20
3.1 Opis mojaTV-a ................................................................................................................................... 21
3.1.1 Lista programa ........................................................................................................................ 21
3.1.2 Vodi za elektronski program ............................................................................................... 21
3.1.3 Personalno snimanje videa ................................................................................................... 22
3.1.4 Video na zahtjev (Video on Demand - VoD) ...................................................................... 22
3.1.5 Time shift ................................................................................................................................. 22
3.1.6 Roditeljska kontrola ................................................................................................................ 22
3.2. Daljinski upravlja ......................................................................................................................... 23
4. Zakljuak ............................................................................................................................................... 24
LITERATURA ............................................................................................................................................ 25


Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Uvod


Cilj stvaranja raunarskih mrea je spajanje raunara na razliitim lokacijama tako da oni mogu
meusobno komunicirati.U poetku je veina podataka koji su ti raunari razmjenjivali bila u
tekstualnom obliku to je bilo razumljivo uzimajui u obzir arhitekturu i kvalitetu tadanjih
mrenih tehnologija.Danas sa naglim razvojom mrenih i multimedijalnih tehnologija,
multimedija je postala standardna pojava na Internetu.Na tritu su se pojavili multimedijalni
mreni proizvodi kao to su Internet telefonija, Internet televizija, videokonferencija i dr.Takoe
ljudi e sve vie iskoritavati prednosti ovakvih usluga pa stoga imamo nagli razvoj usluga kao
to su uenje na daljinu (Distance Learning), sastanci radnih grupa iji lanovi se nalaze na
razliitim krajevima svijeta i dr.Naravno gledano sa ekonomske strane ovakve usluge su
oigledno isplative.Meutim multimedijalne mrene usluge moraju izgraditi hardversku i
softversku infrastrukturu koje e podrati prijenos multimedije i omoguiti korisnicima kvalitetnu
komunikaciju.Vjeruje se da e jednog dana multimedijalne mree zamijeniti telefone, televizore i
druge izume.

Uzimajui u obzir dosad navedeno jasno je da vlada velika konkurencija za osvajanje trita u
okviru multimedijalnih mrenih usluga. Telefonske kompanije suoavaju se sa sve veom
konkurencijom koja nudi sve vie usluga. Kablovska televizija uzima dio njihovog kolaa na
nain da uz standardnu ponudu (tv programi, Video on Demand) nudi konstantni prikljuak na
Internet te VOIP.

Druga vrsta konkurencije je ta to se korisnici sve vie okreu mobilnim telefonima i zamjenjuju
ih za standardne fiksne linije.

Zato je telekomunikacijskim kompanijama potrebna nova tehnologija da oive svoju vodeu
poziciju kao pruatelji usluge pristupa Internetu i da pomou nove tehnologije, irokopojasnim
internetom (DSL) ponude nove usluge s kojima e se moi natjecati s konkurencijom.

Nova usluga koja bi im mogla vratiti izgubljeno trite je IPTV (neki je zovu i interaktivnom TV,
Internet TV), a omoguio bi ju novi standard u video kompresiji H.264/MPEG-4 AVC (Advanced
Video Coding) zajedno sa irokopojasnim internetom, odnosno xDSL-om.

Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
1. IZAZOVI I CILJEVI

1.1 Prostorno-vremenski izazov

Slanje multimedijalnih podataka i usluga raunarskim mreama nije nimalo lak zadatak.
Za poetak postoje barem tri potekoe.
Prvo, u usporedbi s tradicionalnim tekstualnim aplikacijama, multimedijalne aplikacije
obino zahtjevaju puno veu irinu pojasa. Tipian QuickTime filmski isjeak u trajanju
od 25 sekundi i formata 320x240 elemenata slike zauzima i do 2,3 MB to je otprilike
ekvivalent 1000 ekrana tekstualnih podataka. To je bilo nezamislivo u vrijeme dok su se
mreama prijenosili samo tekstualni podaci.
Drugo, veina multimedijalnih aplikacija zahtjeva prijenos podataka u realnom vremenu.
Audio i video podaci moraju se reproducirati kontinuirano, tono onom brzinom kojom
su bili uzorkovani. Ako podaci ne stignu na vrijeme, reprodukcija e stati i ljudsko uho ili
oko e primijetiti pogreku. U Internet telefoniji, ljudsko uho nee osjetiti kanjenja
manja od 250 ms. Ako kanjenje prijee 250 ms glas e zvuati kao da je prespojen
preko udaljenog satelita i korisnik e se aliti na kvalitetu ostvarenog poziva. Osim
kanjenja, mrena zaguenja imaju jo vei uinak na prijenos podataka u stvarnom
vremenu. Kod prijenosa podataka koji ne moraju stizati u stvarnom vremenu na
odredite, zaguenje mree e imati za posljedicu jedino to da e podacima trebati vie
vremena da stignu na odredite ali korisnik nee primijetiti nikakve pogreke prilikom
reprodukcije. S druge strane, podaci koji moraju stii u stvarnom vremenu bie izbaeni
ako ne stignu na vrijeme, a njihova eventualna retransmisija e samo jo vie pogorati
situaciju i napraviti zastoj u mrei.
Tree, prijenos multimedijalnih podataka je najee usnopljen. Kod veine
multimedijalnih aplikacija prijamna strana ima ogranienu veliinu spremnika (buffer).
Ako se nita ne poduzme da se izgladi usnopljenost podataka moe se desiti ili preljev
(overflow) ili da stigne premalo podataka (underflow) u prijamni spremnik. Raunar koje
prima takve podatke nee ih znati prikladno obraditi. Kada podaci stiu prebrzo
spremnik e se preliti i neki paketi e biti izgubljeni to e u konanici rezultirati loijom
kvalitetom reproduciranog materijala. Kada podaci stiu presporo, raunar nee imati
dovoljno podataka za obradu u spremniku, to takoer rui kvalitetu.U svakodnevnom
ivotu, usnopljeni prijenos i stvarno-vremenski prijenos multimedijalnih sadraja
istovremeno dijele tisue ili milijuni korisnika koji imaju ogranienu irinu frekvencijskog
pojasa, nepredvidivo kanjenje i dostupnost. Kako rijeiti ove probleme danas je glavni
izazov s kojim se multimedijalni mreni promet mora suoiti.

Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Mogunost rjeenja ovih problema dolazi iz postojee softverske mrene arhitekture i
brzonapredujuih hardverskih rjeenja. Osnovni dijelovi Interneta, TCP/IP
(Transmission Control Protocol / Internet Protocol) i UDP/IP (User Datagram Protocol /
Internet Protocol), osiguravaju mnotvo mogunosti koje multimedijalne aplikacije mogu
iskoristiti.
Dakle, projektiranje stvarno-vremenskih mrenih protokola za multimedijalne usluge
postaje glavna zadaa inenjera i strunjaka diljem svijeta, prije no to zapone pravo
multimedijsko doba.

1.2 Prijenos multimedije

Postoje i drugi naini prijenosa multimedijalnih podataka kao to su rezervirani linkovi,
kabeli i ATM. Meutim, unato tome prijenos preko Interneta je izuzetno privlano
rjeenje. Rezervirani linkovi i kabeli nisu praktini jer zahtjevaju posebne instalacije i
adekvatnu novu programsku podrku. Bez postojeih tehnologija kao to su lokalne
mree (LAN, Local Area Network) i WAN (Wide Area Network) razvoj nove programske
podrke postaje jako skup. ATM se smatrao najboljim rjeenjem za multimediju jer
podrava vrlo irok frekvencijski pojas, konekcijski je orijentiran i podrava razliite
razine kvalitete usluge (Quality Of Service QoS) za razne primjene. Ali trenutno vrlo
malo korisnika ima ATM mreu u svojim ustanovama, a jo manje ih ima ATM do svojeg
raunara u tim ustanovama. S druge strane, Internet se eksponencijalno iri. Dobro
razvijene LAN i WAN tehnologije temeljene na IP protokolu povezuju sve vee i vee
mree po cijelom svijetu i ukljuuju ih u Internet. U stvari, Internet je postao platforma za
veinu mrenih aktivnosti. Ovo je osnovni razlog za daljnje razvijanje multimedijalnih
internetskih protokola. Druga prednost prijenosa multimedije preko IP-a je da korisnici
mogu imati integrisane podatkovne i multimedijalne usluge u jednoj mrei bez dodatnih
ulaganja u novu mreu i suelja izmeu razliitih mrea. Internet svojom arhitekturom
nije naroito pogodan za prijenos stvarno-vremenskih multimedijalnih podataka. Budui
da multimediju karakteriziraju velika koliina podataka i vrlo gust promet kroz mreu,
hardver mora osigurati dovoljnu irinu frekvencijskog pojasa.

Multimedijalne usluge su obino predviene za vieodredino slanje (multicast), tj. za
slanje istog multimedijskog sadraja grupi primatelja u isto vrijeme, pa protokoli
dizajnirani za multimedijalne usluge moraju to uzeti u obzir zbog smanjenja prometa.
Takoer je potrebno obaviti rezervaciju resursa da bi se stvorio dovoljno irok kanal za
stvarno-vremensku aplikaciju. Treba paziti i na to da je Internet paketska mrea i da
paketi nezavisno putuju do odredita.
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Budui da paketi moraju doi na odredite u tono odreenom vremenskom slijedu,
potrebni su novi prijenosni protokoli koji e i o tome brinuti, kako bi se audio i video
podaci nesmetano reproducirali i bili prikladno sinkronizirani.
Rjeenje za prijenos multimedije preko IP-a je u tome da se klasificira sav promet, da se
odrede prioriteti za razliite aplikacije te da se onda rezerviraju resursi. Radna grupa za
integrisane usluge IETF (Internet Engineering Task Force) razvila je poboljani
internetski model koji su nazvali Integrated Services za stvarnovremenske
aplikacije. Resource ReSerVation Protokol (RSVP), zajedno sa Real-time Transport
Protokolom (RTP), Real-time Control Protokolom (RTCP) i Real-time Streaming
Protokolom (RTSP) osiguravaju temelje za stvarno-vremenske usluge. Oni
omoguavaju aplikacijama da konfiguriraju i upravljaju istom infrastrukturom za
multimedijalne i tradicionalne usluge i da si same odrede vrstu i kvalitetu usluge koja im
je potrebna.

1.3 IP - osnovni pojmovi

Internet je najopte govorei mrea dviju ili vie mrea. Kao globalni informacijski
sistem logiki je povezan jedinstvenim adresnim prostorom temeljenim na IP-u (Internet
Protocol). Komunikacija se temelji na TCP/IP obitelji protokola i IP kompatibilnim
protokolima, te njihovim proirenjima i sljedbenicima. Usluge viih slojeva temelje se na
infrastrukturi i komunikaciji navedenih sistema. Internet je datagramska mrea, odnosno
radi na principu komutacije paketa.

Mrea je skup raunara (PC, radne stanice), ureaja, komunikacijskih medija i mrenog
softvera koji implementiraju neki komunikacijski protokol. Mree mogu biti povezane
komutacijskim ureajima obnavljaima (repeater), mostovima (bridge), usmjeriteljima
(router) i spojnim pristupima (gateway).

Protokol je skup pravila koja propisuju nain na koji se podaci prijenose preko
komunikacijskog medija. Npr. protokol moe odrediti redoslijed razmjene podataka
izmeu dviju strana. U stvari, razmjena podataka izmeu dvije strane moe se jedino
obaviti ako oba raunara koriste isti protokol.

Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Svojstvo Interneta da posjeduje veliki broj razliitih protokola, od kojih svaki obavlja
neku drugu funkciju, omoguava mu modularnost, fleksibilnost, jednostavnost i
proirivost. Mreni posluitelji koji pruaju neku odreenu uslugu trebaju samo
implementirati taj konkretni protokol ne brinui se da njihova usluga nee raditi. Nadalje,
odreene komponente protokola mogu se koristiti u drugim aplikacijama, pa se ne mora
ponovno izmiljati neke specifine funkcije.

IP (Internet protokol) omoguava prijenos podataka i to je datagramska usluga.
Datagram je skup podataka koji se alju u jednoj poruci. IP je odgovoran za
usmjeravanje individualnih datagrama. TCP isporuuje IP-u datagrame. Naravno mora
mu rei Internet adresu odredinog raunara i taj podatak je sve to zanima IP. Zadatak
IP-a je samo da nae rutu do odredita i isporui datagram. Da bi se omoguilo spojnim
pristupima i ostalim sistemima da proslijeuju datagram, IP dodaje svoje zaglavlje.

,,,,,








Slika 1.
U zaglavlje zapisuje izvorinu i odredinu adresu, broj protokola i zatitnu sumu. Izvorna
adresa je adresa Vaeg raunara, a odredina je adresa nekog drugog raunara. Broj
protokola govori IP-u na prijamnoj strani da proslijedi datagram TCP-u (a ne nekom
drugom protokolu kao to je npr. UDP). Zatitna suma omoguava IP-u na prijamnoj
strani da utvrdi da li se zaglavlje otetilo u prijenosu (ova zatitna suma razlikuje se od
one koju dodaje TCP). IP, dakle, prua bezkonekcijsku i nepouzdanu uslugu isporuke.

Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Osim toga u zaglavlju IP-a postoji jo jedna informacija koja je jako vana. Time to Live
je broj koji se smanjuje svaki put kada datagram proe kroz neki sistem i kad on
postane jednak nuli datagram se odbacuje. To se koristi ako se u mrei dogodi neka
petlja, da ne bi dolo do zaguenja.

1.4 QoS

Postoji mnogo definicija kvalitete usluge (QoS, Quality of Service). Npr. ITU-T E.800
definira kvalitetu usluge kao ukupni uinak djelovanja usluga koje odreuju razinu
zadovoljstva korisnika usluga. Visoka kvaliteta usluge je kategorija koja bitno ovisi o
oekivanjima korisnika. Npr. u fiksnoj telefoniji korisnik oekuje stalnu raspoloivost
sistema. Nadalje, kad se poziv jednom prihvati, korisnik oekuje da nee biti
neoekivano prekinut i da e kvaliteta biti stalna. U mobilnoj se telefonskoj mrei
korisnici lake mire s injenicom da ne mogu uvijek ostvariti poziv, da se on nekada
prekine i da kvaliteta veze varira.

U Internetu je standardni model usluge tzv. best-effort model: mrea e pokuati
zadovoljiti korisnikove zahtjeve, ali bez ikakvih garancija da e traena kvaliteta zaista
biti pruena. U veini primjera zastupa se elastian pristup kvaliteti usluge, tj.
prilagoavanje promjenama u propusnosti i kanjenju, dok se niti u sluaju mrenog
zaguenja usluga ne odbija, ve svi korisnici osjeaju pogoranje kvalitete. Iako su
korisnici Interneta navikli na ekanje i prolazne probleme s kanjenjem i propusnou,
kod npr. pregledavanja web stranica, za multimedijalne primjene (prijenos govora ili
videa), kao i stvarnovremenske primjene, takav model nije prihvatljiv.

QoS se moe promatrati na tri razine:

Aplikacija

Kvaliteta na razini aplikacije. Korisnik je ovjek. Odnosi se uglavnom na kvalitativne
parametre kao to su percepcijska kvaliteta pojedinog medija, odnos meu pojedinim
medijima, kvaliteta meusobne usklaenosti.

Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Sistem

Kvaliteta na razini sistema. Korisnik je aplikacija. To su kvantitativni parametri
(propusnost, vrijeme odziva, sistem posluivanja i rasporeivanja).

Mrea

Kvaliteta na razini mree. Korisnik je sistem. Izraava se preko mjerljivih, kvantitativnih i
kvalitativnih parametara kvalitete usluge. To su propusnost, kanjenje, kolebanje
kanjenja, gubici, raspoloivost i blokiranje. Uloga kvalitete usluge je rezervacija i
dodjela resursa od izvora do odredita za vrijeme multimedijalne sjednice, odravanje
resursa prema specifikaciji zatraene kvalitete usluge i prilagodba promjenama koje
nastaju tijekom poziva.

2. TV over IP

2.1 Ciljevi IPTV

Domainstva postaju sve vie digitalna sa svakim novim tehnolokim razvojem. Na to
nas tjera i potroaka kultura kojoj moemo zahvaliti da u svojoj ponudi digitalne zabave
imamo razne ureaje kao to su MP3 playeri, set-top boxes ( STB- koji omoguuju
pretvaranje podataka s mree u signal pogodan za prikaz na televizoru), osobni video
rekorderi (PVR ureaji s veliki kapacitetom za pohranu raznih video i audio sadraja s
TV ili bilo kojeg drugog izvora multimedije), digitalne kamere, fotoaparati i HDTV. Osim
toga svi se ti ureaji povezuju u lokalnu beinu mreu sa ostalim ureajima u kui kao
to su stolni PC-i ili prijenosni raunari i ostali elektroniki ureaji i time stvarajui
digitalnu kuu. Dakle, digitalna kua nije vizija ve je itekako prisutna. Danas veina
domainstava koriste Internet da bi razmjenjivali fotografije, skidali glazbu, filmove i
komunicirali s rodbinom i prijateljima. No da bi sve te potrebe koje nam omoguuje
Internet bile dostupne istovremeno i realtime potreban nam je irokopojasni Internet,
odnosno DSL, a korak ka potpunoj integraciji interneta u digitalnu kuu je IPTV kao
sljedei korak u razvoju digitalne kue.
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali

Oekuje se da e IPTV donijeti sa sobom iru lepezu komunikacijskih servisa i zabavih
sadraja od tradicionalne televizije. IPTV nudi napredne servise i sposobnost da ponudi
personalizovan i interaktivan sadraj.ta to znai? IPTV putem svojih aplikacija nudi
slijedee :

TV to the living room

Time-shifted TV or Personal Video Recorder (PVR)

Interactive TV

TV to the desktop

Navedene aplikacije imaju viestruku mogunost.Korisniku se daje mogunost izbora
programa u zavisnosti od njegovih potreba,da gleda kad i koliko hoe eljeni sadraj.
Takoe postoji ogroman broj personalizovnih servisa,naprimjer igre, za koje se planira
da e biti izuzetno zastupljenje i popularne, horoskopi, online chat, email servisi i mnogo
dr.Moi e se ak i realizovati sistem kune zatite jer je IPTV dvosmjerna komunikacija
kao i mnogi kuanski poslovi koji su dosad zahtjevali neposrednu prisutnost korisnika.

to se tie faktora za ostvarenje ovih ciljeva, a to je prvenstveno infrastruktura koja e
podrati IPTV, treba istai da trenutna razvijenost mrene infrastrukture sasvim dovoljna
da IPTV postane realnost.Prepostavlja se da e se broj DSL pretplatnika sa 91 milion
koliko je bilo u 2004 popeti na 202 miliona u 2008.Uporedo sa time,svakodnevno se
nalaze rijeenja za bolju video kompresiju.Takoe smatra se da e veoma brzo biti
dovoljan streaming od 1,5 do 2 Mbps za kvalitetan prijenos slike putem IPTV.Uz to
cijene ureaja neophodnih za IPTV (setup-boxes) e sa sadanjih $200 pasti na nekih
$50 tokom narednih godina.Uzimajui u obzir ove faktore IPTV tehnologija e sve
ubrzanije zauzimati prostor na tritu tako da e od sadanjih 2.1 miliona korisnika taj
broj porasti oko 10 puta.Sa tokom stopom rasta sasvim prirodno je to danas postoji
oko 160 kompanija koje nude usluge IPTV servisa.


Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali


2.2 H.264/MPEG-4 AVC


Zahtjevi za naprednijim video kompresijskim standardom koji e ukljuivati MPEG-2 i
H.263 standarde i podii ih na viu razinu bili su upueni radnoj grupi sastavljenoj od
dviju krovnih organizacija ITU-T i ISO/IEC u proteklih par godina, koji su do sada i
postavili postojee standarde H.26x i MPEG-x. Na kraju smo dobili standard koji je
isplivao pod nazivom H.264, takoer zvanom i MPEG 4 part 10 ili MPEG 4
Advanced Video Coding (AVC). U tabeli je saetak razvoja standarda i njihovih
namjena.





Standard Organizacija Namjena
H.261,H.263,H.263+,H.263++ ITU-T
Video telefonija,video
konferencije
MPEG-1,MPEG-4 SP/ASP ISO/IEC JTC1
DVD,Video-on-demand,
digital video broadcast
preko kabla/satelita , video
streaming internetom i
wirelessom, IPTV
H.262/MPEG-2,
H.264/MPEG4AVC
Joint Video Team
(JVT) osnovan od ITUT
i ISO/IEC JTC1
Video on Demand, digital
video preko
kabla/satelita/DSL-a,video
streaming preko interneta i
wierlessa,IPTV
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali

MPEG-2 je video codec koji je standard za digitalni video broadcast ve dui niz godina
za aplikacije koje zahtijevaju iroko propusno podruje za prijenos. MPEG-2 zahtijeva
2Mbps propusnog pojasa to je mogue dobiti preko coaxial kabla i satelitskim linkom
za broadcast prijenos digitalnog videa.

MPEG-4 Simple Profile (SP) i Advaced Simple Profile (ASP) standardi su razvijeni za
emitiranje videa preko interneta. MPEG-4 nudi softverska rjeenja kompresije i
dekompresije video sadraja za prijenos preko mree ija propusnost varira i puno je
manja od one preko koje se prijenosi MPEG-2 kompresirani video. Rezultat MPEG-4
standarda nije ba bio to su gledatelji oekivali na TV-u (slika je bila zrnata), ali
dovoljno da ponudi i pokae nove interesantne usluge i da pojaa dojam bogatstva i
potencijala koju ima Internet.

H.264/MPEG-4 AVC stavlja naglasak na potrebi za veom kompresijom to naravno
vodi na smanjenje potrebnog pojasa propusnosti za prijenos, ali i da pritom zadovolji
potrebe za kvalitetom broadcast prijenosa koji ima MPEG-2 standard kao i to ima
usluga Video on Demand i HDTV-a.

H.264 zadovoljava potrebe za kvalitetom broadcast emtiranja i Internet streaminga
smanjujui irinu potrebnog pojas za otprilike pola od irine koja je bila potrebna da se
prenese MPEG-2, ali i dalje bez gubitaka u kvaliteti kakvu moemo vidjeti kod MPEG-2
standarda.Koristei H.264/MPEG-4 AVC i hardware koji omoguuje H.264 kompresiju,
transport i dekompresiju, telekomunikacijske kompanije mogu podii svoje prihode sa
novim interesantnim uslugama kao to su Video on Demand(VOD), HDTV prijenos i
interaktivnu TV. Vrijeme IPTV-a preko DSL-a je stiglo!






Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
2.2.1 Prednosti i mane H.264/MPEG-4 AVC

H.264 je prekretnica za video distribuciju preko DSL-a, a taj novi standard:

Udvostruuje efikasnost kompresije, smanjuje irinu pojasa propusnosti (bandwith) za
pola koji je bio potreban kod MPEG-2 standarda za prijenos high-quality videa

Omoguuje prijenos vie sadraja preko ve postojee infrastrukture jer isti sadraj
nakon to je kompresiran sa H.264/MPEG AVC-om troi manje bandwidtha

Smanjuje trokove prijenosa jer ista informacija dolazi duplo bre (naravno jer je fiziki
manja, a kvaliteta ostaje sauvana)

Smanjuje investicijske trokove jer hardware potreban za H.264/AVC je sastavljen od
komercijalnih komponeti koje se mogu nabaviti u duanu, tj. za njegovu realizaciju nije
potrebno projektirat posebne signal-procesing hardware

Ugraeni NAL (Network Abstraction Layer) omoguava veliku fleksibilnost u prijenosu,
bilo da se radi o paketnim mreama ili bitstreams mreama, omoguavajui laku
nadogradnju na postojea MPEG-2 rjeenja

Broj usluga traenih preko DSL do udaljenosti na kojima do sada nije mogao ponuditi
vie usluga i zahtjeva sada raste: tako dva video signala standardne kvalitete mogu biti
prenoena preko jednog xDSL-a irine 1.5 Mbps. Korisnici mogu gledati (a ISP-ovi
naplaivati) dva Video on Demand zahtjeva

Vie se sadraja moe prenjeti na ire podruje, odnosno do veeg broja korisnika,
poveavajui ukupni broj dostupnog trita za IPTV. MPEG-2 se moglo pokriti podruje
od oko 810 m
2
po Reginalnom Office dok H.264/MPEG-4 AVC omoguuje da pokrije
podruje od oko 1440 m
2

Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali


Vea pokrivenost se ne mora postii implementacijom skupih pojaala ili podizanjem
novih regionalnih centara

H.264/MPEG-4 AVC codec moe biti implementiran na komercijalne i industrijski
standardiziranu opremu te nema potrebe za posebno razvijenom procesnom opremom















Slika 2.




Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
2.2.2 Interes kompanija za codec-om

Samo nekolicina korisnika moe uivati u blagodatima irokopojasnog interneta od 3 do
8 Mbps kojim je mogue slati MPEG-2 kompresirane multimedijalne saraje visoke
kvalitete, a za iji prijenos je potreban bandwidth od 2 Mbps . Ali injenica da zbog
ograniene udaljenosti do koje moe ii DSL signal bez veih gubitaka od centrale do
korisnika, ograniava broj korisnika koji mogu na odreenoj udaljenosti koristiti DSL
(DSL loop lenght)
















Slika 3.



Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
No veina korisnika koriste DSL do maximalnog pojasa propusnosti od 1.5 Mbps, a sa
tom irinom pojasne propusnosti mogue je gledati video streaming s interneta koji je
kompresiran MPEG-4 ASP codecom, a nije dovoljno da se gleda video visoke kvalitete
kompresiran MPEG-2 codecom.
U SAD-u su pruatelji usluge kablovske televizije preko svoje infrastrukture poeli nuditi
usluge kao to su VOIP, Video on Demand i pristup internetu to se korisnicima dopalo
to veinu usluga mogu dobiti od strane jednog operatera, osim telefonije. Ali i na tom
polju su velike telefonske kompanije poele gubit korisnike zbog pojave wireless
tehnologije koja korisnicima prua mogunost da budu dostupni u svakom trenutku i
time dobivaju svoju osobnu telefonsku liniju. Sve to uzrokuje gubitak trita za
telefonske kompanije koje nude pristup internetu,irokopojasni internet i telefonske
usluge. Da bi uspjeli ponovo vratiti izgubljeno trite potrebna im je nova tehnologija.
Povratak im nudi novi H.264/MPEG-4 AVC codec , koji e zajedno sa irokopojasnim
internetom, DSL-om, ponuditi vei broj usluga i omoguiti im konkurentnost.
H.264/MPEG-4 AVC prepolavlja zahtjeve za prijenos full-screen DVD-kvaltetni video do
korisnika, a takoer smanjuje zahtjeve za irinom pojasa za prijenos standardnog
televizijskog digitalnog signala na 700 kbps to omoguuje istodoban prijenos videa
DVD kvalitete i digitalne televizije za razliku od MPEG-2 codec-a koji zahtjeva irinu
od min 3 Mbita za prijenos DVD - kvalitetnog videa, kao to se iz slike 4 moe vidjeti.
Dakle potreban bandwidth e nam osigurati DSL.











Slika 4.
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali

Koristei novu platformu na H.264/MPEG-4 AVC-u te na korisnikom djelu infrastrukture
gdje se nalaze PC ili STB (set-top boxes), telekomunikacijske kompanije mogu preko
svoje, ve postojee, infrastrukture ponuditi uslugu kao to su Video on Demand,
lokalnu , nacionalnu i televiziju s posebnim sadrajima, on-line igranje, skidanje muzike
te interaktivnu televiziju.

Dakle sa DSL tehnologijom telekomunikacijske kompanije dobivaju ponovno prednost u
ponudi i pruanju usluga, pogotovo uslugom kao to je IPTV koju sada mogu ponuditi i
veem broju korisnika jer je DSL propusnost od 1,5 Mbps dostupna na veoj udaljenosti
(na slici DSL loop lenght 1ft priblino 30-ak cm), za razliku od pruatelja usluge
kablovske televizije. Iako pristup internetu preko kablovske televizije i satelita uzima dio
Internet trita telekomunikacijskim kompanijama, DSL je i dalje vodea irokopojasna
tehnologije iji broj korisnika irom svijeta i dalje raste.
















Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali

2.2.3 IP video usluga preko DSL-a

Slino kao to za MPEG-2, tako i za H.264/MPEG-4 AVC je potrebna odgovarajua
oprema za kompresiranje i dekompresiranje da bi se video signal pripremio za prijenos i
itanje na korisnikoj strani (kao to su STB-i ili PC-i). prijenos sadraja kompresiranog
H.264/MPEG AVC codecom kompatibilan je s nainom prijenosa MPEG-2 sadraja, to
pojednostavljuje nadogradnju i prijelaz, kompanijama koje su ve uloile u MPEG-2
opremu, MPEG-2 na H.264/MPEG-4 AVC standard koristei prijenos preko TCP/IP i
wierlessa.

Znaajna razlika H.264/MPEG-4 AVC-a s obzirom na MPEG-2 codec da H.264/MPEG-
4 AVC ne zahtijeva novu i skupu hardware-sku opremu, kao to je to zahtijevao MPEG-
2, pa ga je lako i brzo implementirati u ve postojeu standardnu procesnu opremu ,
server i STB-e. To takoer omoguuje prijenos sadraja i na ureaje na kojima se
MPEG-2 sadraji nisu mogli prikazivati, kao to su PDA i mobiteli. H.264/MPEG-4 AVC
je idealan za, ali ne i ogranien, na video uslugu preko DSL-a. H.264/MPEG-4 AVC
encoder sistem u glavnom dijelu (slika 6) prebacuje isti video signal primljen od ISP-a
u kompresiran video H.264/MPEG-4 AVC stream.











Slika 6
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
Kompresirani video moe ostati na streaming serveru ili moe biti poslan do nekog
regionalnog video servera (na slici 6 Regional Office) od kojeg bi se mogla pruati
Video on Demand usluga , a takoer ti podaci mogu biti odmah distribuirani do korisnika
kao tipa program u ivo.

H.264 je podijeljen u dva posebna sloja, Network Abstraction Layer (NAL) i Video
Coding Layer (VCL). NAL je odgovoran za pakiranje i enkapsuliranje kompresiranih
podatak na odgovarajui nain ovisno o karakteristikama mree kroz koju e podatci biti
poslani ili koriteni. Dok je VCL dio odgovoran za generiranje odgovarajueg video
prikaza video podataka. Dakle, NAL rjeava zahtjeve mree kroz koju e podaci biti
distribuirani te tako omoguuje da VCL nivo bude neovisan o vrsti mree kroz koju e
podaci biti distribuirani. H.264/MPEG-4 AVC podrava obje vrste orijentiranih mrea IP i
ne-IP mrea (ianih i wierless) te njihove transportne mehanizme kao to su
H.320,H.324, RTP (real time protokol) i MPEG-2 transportni stream. Kada video podaci
stignu na korisniki dio mree, oni se usmjeravaju do klijenta preko DSL modema i
korisnike lokalne mree bilo wierlessom ili ethernetom. STB ureaj dekompresira video
stream i prikazuje ga na TV.u, dok bi na PC-u to radila neka od aplikacija (pleyer) (Real
Player, Windows Media Player i tsl.)













Slika 7.
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
3. MOJA TV

MojaTV je set inovativnih servisa namijenjenih kunoj zabavi - kao to su:
TV programi vrhunske kvalitete
Uvijek dostupna Videoteka
Programski vodi
Gledanje jednog, a snimanje vie drugih programa
Pauziranje ivog programa
Igre

MojaTV donosi mogunost personalizacije:
Imate vlastitu lista kanala
Samo Vai favoriti
Preporuke i ocjene filmova u videoteci
Pretraga naslova u ponudi
Gledate ta elite, kad elite u savrenoj kvaliteti

MojaTV ima napredne mogunosti kontrole:
Roditeljska kontrola programa
Integraciju sa slijedeom generacijom sistema telefonije
MojaTV je platforma koja koristi najmodernije tehnologije isporuke video sadraja na
dokazanoj i provjerenoj DSL infrastrukturi. MojaTV e ukljuivati preko 100 TV kanala,
brojne radio stanice te veliki broj video naslova za naruivanje kada god Vi to elite, bez
potrebe da izlazite iz svog doma - ili ak da ustanete iz Vae udobne fotelje.
MojaTV e se moi koristiti na svim TV prijemnicima, s napomenom da e vrhunski
kvalitet zvuka i slike najbolje moi primjetiti vlasnici novijih TV aparata.
Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
3.1 Opis mojaTV-a


mojaTV je televizija koja je prilagoena korisniku i koja vam omoguava osim unaprijed
definisanog sadraja da definiete i svoju vlastitu listu omiljenih programa. mojaTV
obezbjeuje jednostavan grafiki interface putem interaktivnog elektronskog programa
kojim se takoe moe snimati video sadraj. Ako u odreenom trenutku ne naete nita
interesantno u programu, moete koristiti ostale usluge kao to su gledanje sadraja
videa-na-zahtjev (video-on-demand), pretraivanje po mrei ili igranje omiljenih igrica.

3.1.1 Lista programa

mojaTV omoguava irok izbor najkvalitetnijih digitalnih TV i radio kanala. Imate pristup
freeview kanalima to je standard u osnovnom paketu pretplate. Moete odabrati
pretplatu na dodatne kanale ako kupite jedan ili vie ostalih visoko vrijednih
pretplatnikih paketa.

3.1.2 Vodi za elektronski program

Vodi za elektronski program (VEP) je interaktivni vodi za planiranje prenosa
televizijskih programa koji vam omoguava navigaciju, izbor, otkrivanje sadraja po
vremenu, nazivu, kanalu, i podeavanje podsjetnika putem daljinskog upravljaa.
Individualni programski podaci sadre informacije o nazivu programa, vremenu
programa (poetak i predvieni zavretak) i kratki rezime ili opis. VEP vam omoguava
da direktno planirate snimanje odabranih programa.









Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
3.1.3 Personalno snimanje videa

mojaTV omoguava vam da snimite omiljene TV programe putem zakazivanja termina
snimanja (tako to ete odabrati program koji elite u elektronskoj emi programa).
Snimljeni program bie spreman za vas u sekciji moji snimci, gdje moete uvati do 10
sati personalno snimljenih programa ne due od 10 dana.Isto tako, dok gledate TV
moete napraviti pauzu u TV programu u bilo koje vrijeme u trajanju od maksimalno 30
minuta i u tom periodu omogueno je reemitovanje snimljenog programa (Pause Live
TV).22mojaTV Instalacija i uputstvo za upotrebu

3.1.4 Video na zahtjev (Video on Demand - VoD)

Sistem videa na zahtjev u okviru mojaTV omoguava vam da odaberete i gledate video
sadraj na vaem TV ureaju. Iz ogromne ponude igranih i crtanih filmova odaberite
jedan koji elite gledati i nakon to ga kupite, dobiete ga na svom TV ekranu. Kupljeni
video sadraj bie vam na raspolaganju 24 sata. U tom periodu moete gledati video
sadraj koji ste kupili u nekoliko dijelova ili ak nekoliko puta. Moete kupiti koliko god
elite video sadraja jednokratno.

3.1.5 Time shift

U sluaju da zaboravite snimiti neki program ili vas je neto sprijeilo u tome, mojaTV
vam omoguava da gledate TV programe emitovane prethodne sedmice.

3.1.6 Roditeljska kontrola

Roditeljska kontrola omoguava vam da zakljuate kanale i programe neprimjerenog
sadraja. Kada elite pogledati zakljuani program ili video sadraj, dobiete zahtjev da
uneste odgovarajui PIN broj.



Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
3.2. Daljinski upravlja

mojaTV se koristi putem grafikog interface-a (portala) kojim se jednostavno upravlja
(user friendly). Priloeni daljinski upravlja omoguava brzi izbor funkcija, promjenu
kanala i upotrebu dodatnih usluga.Napomena. Daljinski upravlja dizajniran je samo za
upravljanje Set-Top-Box-om i ne moe se koristiti za upravljanje TV aparatom. U tu
svrhu mora se koristiti daljinski upravlja koji je dio pribora vaeg TV aparata.



















Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
4. Zakljuak


IPTV je usluga koja e sigurno izmjeniti na svakidanji ivot. Pitanje vremena je kada
emo imati u naim domovima usluge IPTV-a.Naravno to e diktirati trite sa svojim
zahtjevima meutim IPTV treba shvatiti kao pozitvnu stvar koja e nam olakati mnoge
stvari.Obradili smo ta je IPTV i infrastrukturu potrebnu da ona bude dostupna u naim
domovima i vidjeli da veinu toga ve posjeduju telefonske kompanije koje e biti
nositelj usluga IPTV-a.Zbog toga preporuujem da se spremimo na novu eru
nadolazae tehnologije jer e ona biti prekretnica u dosadanjim shvatanjima
komunikacije i prijenosa podataka putem raunarskih mrea.

Maturski Rad IPTV Moja TV Eldin Pestali
LITERATURA

http://www.mojatv.ba/fileadmin/user_upload/bhtelecom/MOJA_TV_uputstvo.pdf
http://www.bhtelecom.ba/iptv.html
http://en.wikipedia.org/wiki/IPTV
http://www.pef.uns.ac.rs/index.php?option=com_phocadownload&view=category&download=1654%3
Ap6-kompresija-u-multimedijanim-sistemima&id=266%3Amultimedijalne-tehnologije-u-
obrazovanju&lang=sr
http://hr.wikipedia.org/wiki/ADSL