You are on page 1of 28

1

USTAV RH
- najvii i temeljni akt jedne drave
- sadrava naelne propise o dravnom drutveno-ekonomskom i politikom ureenju, definira prava
i dunosti graana, odreuje najvia tijela dravne vlasti, njihove ovlasti, te ureuje odnos meu
njima.
- usvojen je 21., a sveano proglaen 22. prosinca 1990. godine
- titi ljudska prava i temeljne slobode
- dravna vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvrnu (Vlada RH) i
sudbenu (Vrhovni sud) vlast
- u uporabi hrvatski jezik i latinino pismo
- zajednike odredbe: svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri,
politikom uvjerenju, nacionalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom
poloaju...Svi su pred zakonom jednaki!
- osobne i politike slobode: svatko ima pravo na ivot, nema smrtne kazne, zabranjen je prisilni i
obvezatni rad, dom je nepovrediv, zajamena je sloboda i tajnost dopisivanja, te sigurnost i tajnost
osobnih podataka, jami se sloboda miljenja i izraavanja misli, sloboda tiska, govora i javnog
nastupa, zabranjuje se cenzura, jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi, svakom se priznaje pravo
na javno okupljanje i mirni prosvjed ...
- gospodarska prava: pravo vlasnitva, pravo nasljeivanja, poduzetnika i trina sloboda, Hrvatska
narodna banka je sredinja banka RH, te je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru
- socijalna prava: svatko ima pravo na rad, slobodu zaposlenja i biranja poziva, svatko ima pravo na
zdravstvenu zatitu, svi zaposleni radi ostvarivanja svojih interesa mogu se sindikalno organizirati,
obitelj je pod osobitom zatitom drave, a posebno se titi materinstvo, djeca i mlade
- kulturna prava: sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva, autonomija sveuilita,
osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno, a srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje
dostupno je svakome pod jednakim uvjetima, sukladno sposobnostima i mogudnostima

HRVATSKI SABOR
- predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.
- ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika, koji se na temelju opdeg i jednakog birakog prava
biraju neposredno, tajnim glasovanjem. Biraju se na vrijeme od 4 godine
- zastupnici imaju imunitet, ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost, pritvoreni ili kanjeni za
izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Protiv zastupnika se ne moe pokrenuti
kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora, osim ako je zateen da vri kanjivo djelo za
koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina.
- sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15.1. i 15.7., te izmeu 15.9. i 15.12.
- sjednice sabora su javne
- ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika
- nadlenost sabora:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava
donosi zakone
donosi dravni proraun (tu se utvruju dravni prihodi i rashodi)
odluuje o ratu i miru
odluuje o promjeni granica RH
2

raspisuje referendum
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu s Ustavom i zakonom
nadzire rad Vlade RH
daje amnestiju za kaznena djela
- donosi odluke vedinom glasova ukoliko je na sjednici nazona vedina zastupnika:
dvotredinskom vedinom glasova donosi zakone kojima se ureuju prava nacionalnih
manjina, promjene granica RH
vedinom glasova svih zastupnika donosi zakone kojima se razrauju Ustavom utvrena
ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo i djelokrug rada dravnih tijela, te lokalne i
podrune (regionalne) samouprave
- puki pravobranitelj - opunomodenik Hrvatskog sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana
u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Bira ga Hrvatski sabor na
vrijeme od 8 godina.

PREDSJEDNIK RH
- predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu
- brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti
- odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH
- vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RH
- imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike
- na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zakljuuje mir
- ima imunitet nepovredivosti (ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni
postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda osim ako je zateen da ini kazneno djelo za
koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina)
- bira se na temelju opdeg i jednakog birakog prava, na neposrednim izborima tajnim glasovanjem
na vrijeme od 5 godina. Bira se vedinom svih biraa koji su glasovali.
- nitko ne moe biti biran vie od 2 puta za Predsjednika RH
- u sluaju sprijeenosti zamjenu povjerava predsjedniku Hrvatskog sabora
- djelokrug:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
raspisuje referendum u skladu s Ustavom
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uiva povjerenje vedine svih zastupnika
daje pomilovanja
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom
- prije preuzimanja dunosti pred predsjednikom Ustavnog suda RH polae sveanu prisegu kojom se
obvezuje na vjernost Ustavu

VLADA RH
- obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom
- ine ju predsjednik (premijer), jedan ili vie podpredsjednika i ministri
- lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade
(mandatar)
- stupa na dunost kad joj povjerenje iskae vedina svih zastupnika u Hrvatskom saboru
- predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom
3

- rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis Predsjednika
Hrvatskog sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis
Predsjednika Hrvatskog sabora
- ovlasti (djelokrug):
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru
predlae dravni proraun i zavrni raun
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora
vodi vanjsku i unutarnju politiku
usmjerava i nadzire rad dravne uprave
brine o gospodarskom razvitku zemlje
- odgovorna je Hrvatskom saboru

SUDBENA VLAST
- obavljaju je sudovi; samostalna je i neovisna
- sudske su rasprave javne, a presude se izriu javno u ime RH. Javnost se moe iskljuiti iz rasprave
ako se sudi maloljetnicima, radi zatite privatnog ivota stranaka, u branim sporovima i
postupcima u vezi sa skrbnitvom i posvojenjem, radi uvanja vojne, slubene i poslovne tajne.
- Vrhovni sud
najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana
predsjednika Vrhovnog suda RH bira i razrjeuje Hrvatski sabor na 4 godine
- suci imaju imunitet
- suce imenuje i razrjeuje Dravno sudbeno vijede koje ima 11 lanova (bira ih Hrvatski sabor)

USTAVNI SUD RH
- neovisan je od svih tijela dravne vlasti, a jami vladavinu Ustava
- ini ga 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika,
osobito sudaca, dravnih odvjetnika, dravnih pravobranitelja, odvjetnika i sveuilinih profesora
pravnih znanosti
- bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine
- suci Ustavnog suda imaju imunitet
- odluuje o:
suglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom
odgovornosti Predsjednika Republike
rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
nadzire ustavnost programa i djelovanje politikih stranaka
- ukinut de zakon ako utvrdi da je neustavan

MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
- graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu (tek ponegdje i mjesnu)
koja funkcionira preko lokalnih, tj. regionalnih predstavnikih tijela. Njih ine lanovi izabrani na
slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opdeg birakog prava.
- obuhvada pravo odluivanja o potrebama i interesima graana lokalnog djelokruga i podrunog
(regionalnog) znaenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana
- jedinice lokalne samouprave su opdine i gradovi
4

- jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije i grad Zagreb
- samostalno ureuju svoje unutarnje ustrojstvo i prilagoavaju ih lokalnim potrebama i
mogudnostima
- imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau
- djelokrug lokalnih: ureenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne
djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zatita, odgoj i osnovno obrazovanje,
kultura, tjelesna kultura i sport, civilna zatita...
- djelokrug regionalnih: poslovi koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko
planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te mree zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih ustanova

FINANCIRANJE
Sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja osiguravaju se iz:
Dravnog prorauna:
- plade zaposlenika, pomodi, otpremnine, jubilarne nagrade, regres, boidnica, dar za sv. Nikolu i sve
naknade ugovorene kolektivnim ugovorom; prijevoz zaposlenika; struno usavravanje; povedane
trokove kolovanja uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina; povedane trokove za uenike s
tekodama u razvoju; programe za rad s darovitim uenicima; programe informatizacije; programe
opremanja kolskih knjinica; sufinanciranje programa privatnog kolstva; kapitalne projekte
izgradnje kolskog prostora i opreme; sustav informiranja, asopisi strune knjige, obljetnice,
manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti; vanjsko vrednovanje; obrazovanje djece
dravljana RH u inozemstvu; nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor
Prorauna lokalne i podrune (regionalne) samouprave:
- materijalne trokove O; investicijsko odravanje kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i
pomagala; prijevoz uenika; kapitalna izgradnja kolskog prostora i opreme...

REFERENDUM - izjanjavanje i odluivanje graana o nekim pitanjima od osobite vanosti za uu ili iru
zajednicu, obino sa da, ne ili za, protiv.

ZASTAVA RH
- sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom RH u sredini. Omjer irine i duine zastave je 1:2.
Boje su poloene vodoravno. Svaka boja ini jednu tredinu irine zastave.
- grb RH je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a
donji dio grba zalazi u plavo polje zastave
- istie se: stalno na zgradama svih dravnih organa, u dane praznika RH, u dane alosti u RH (na pola
stijega)
GRB RH
- povijesni hrvatski grb koji se nalazi na hrvatskoj zastavi
- ima oblik tita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja,
tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu tita crvene boje. Iznad tita nalazi se kruna sa 5 iljaka
koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je smjeteno 5 manjih
titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani s lijeve na desnu stranu tita ovim redom:
najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije
najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku
zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom
5

grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede
Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave
Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim
papcima i rogovima
Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu
greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta
(zlatna) esterokraka zvijezda.
- obrubljen crvenom crtom
- rabi se: u sastavu peata i igova dravnih organa i drugih javnih tijela, na zgradama u kojima su
smjeteni dravni organi, na slubenim aktima, na diplomama i svjedodbama...

Zastava i grb su u slubenoj uporabi od donoenja Zakona o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti
Predsjednika RH, 21. prosinca 1990.

USTROJ I OSNIVANJE JAVNIH USTANOVA U RH (Zakon o ustanovama)
- ustanova je pravna osoba ije je osnivanje i ustrojstvo ureeno Zakonom o ustanovama
- osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja,
porta, tjelesne i tehnike kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima...ako se
ne obavljaju radi stjecanja dobiti
- ustanova stjee svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova
- moe ju osnovati: RH, opdina, grad, upanija, druga fizika i pravna osoba
- moe imati jednu ili vie podrunica (odjel, zavod, centar i sl.). Podrunica obavlja dio djelatnosti
ustanove.
- osniva se aktom o osnivanju ustanove koji donosi osniva. Osniva imenuje privremenog ravnatelja
ustanove.
- naziv ustanove mora se istaknuti na zgradi u kojoj je njeno sjedite (mjesto u kojem ona obavlja
svoju djelatnost)
- Tijela ustanove (ustanovom upravljaju):
Upravno vijede - donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvravanje,
odluuje o financijskom planu i godinjem obraunu, predlae promjenu djelatnosti...
ravnatelj - voditelj ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, organizira i vodi rad i
poslovanje ustanove
struni voditelj - vodi struni rad ustanove, imenuje ga upravno vijede
struno vijede - nije obvezatni organ ustanove, a njegov sastav i osnivanje utvruje se
statutom. Ono raspravlja i odluuje o strunim pitanjima rada ustanove.
- STATUT je temeljni akt ustanove kojim se ureuju: uvjeti i nain obavljanja djelatnosti ustanove,
osnivanje podrunice, njezin naziv, sjedite i djelatnost, pitanja vezana uz upravno vijede, uvjeti za
izbor ravnatelja i trajanje njegova mandata, nain koritenja dobiti ustanove...Donosi ga upravno
vijede uz suglasnost osnivaa ustanove.
- rad ustanove je javan
- nadzor nad zakonitodu rada ustanove obavlja nadleno ministarstvo

6


Osnovno kolovanje traje najmanje 8 godina i obavezno je za svu djecu, u pravilu od 6. do 15. godine.
Roditelji/staratelji su duni u propisanom roku upisati dijete u osnovnu kolu, brinuti se da redovito
pohaa nastavu i obavlja druge kolske obveze, te u primjerenom roku javiti razlog izostanka uenika.
Ako roditelj zanemaruje svoje obveze kola mu je duna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i
strunim suradnicima kole. Ako roditelj uestalo zanemaruje svoje obveze, kola je duna o tome
obavijestiti ured dravne uprave, odnosno Gradski ured i nadlenu ustanovu socijalne skrbi koji su duni
izvijestiti kolu o poduzetim mjerama.

ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV RH (ORGANIZACIJA)
- predkolski odgoj - nije obavezan, obuhvada djecu do 6. godine, tj. do polaska u osnovnu kolu
ostvaruje se u djedjem vrtidu, koji moe biti dravni, privatni ili alternativni
- osnovna kola - obavezna i besplatna, traje 8 godina
- srednja kola - nadovezuje se na osnovnu kolu
trajanje je odreeno vrstom kole, a traje najvie 4 godine
u odnosu na vrste nastavnog plana i programa dijele se na: gimnazije, umjetnike i
strukovne kole
gimnazije traju 4 god.: opda, jezina, prirodoslovno-matematika
umjetnike traju 4 god.: glazbene, plesne, likovna umjetnost i dizajn
strukovne kole traju do 4 god.: tehnike, industrijske i obrtnike
- vie i visoke kole, fakulteti, sveuilita

OSNIVANJE KOLE
- O je javna ustanova i pravna osoba, ne moe se osnivati radi stjecanja dobiti, moe imati najvie
960 uenika
- moe je osnovati:
Republika Hrvatska
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
druga pravna i fizika osoba
- osniva se aktom o osnivanju koji sadri odredbe o:
nazivu i sjeditu ustanove
djelatnosti ustanove
tijelima ustanove i upravljanju
strunim zaposlenicima potrebnim za izvoenje nastavnog programa
osiguravanje potrebnih financijskih sredstava
meusobnim pravilima i obvezama za osnivanje i poetak rada
privremenom ravnatelju
opdim aktima ustanove
osiguravanju prostora, nastavnih sredstava i pomagala
prestanku rada:
o ako je ukinuta (ne postoji potreba za njom, ne ispunjava zadade osnovnog kolstva)
o ako joj je zabranjen rad (ako se utvrdi da postoje nepravilnosti u radu koje nisu
sanirane nakon datog upozorenja i roka Ministarstva)
- kolska ustanova upisuje se u sudski registar
7


USTROJSTVO KOLE
- kola se ustrojava kao samostalna i jedinstvena organizacija
- unutarnje ustrojstvo i nain rada kole ureuje se prema cilju i sadrajima programa, tako da se
osigura djelotvorno i potpuno ostvarivanje nastavnog plana i programa i zadada kole, a posebno
primjereno i pravovremeno ostvarivanje prava i interesa uenika i roditelja
- ravnatelj, struni suradnik i uitelj kole duni su brinuti se o unapreenju unutarnjeg ustrojstva i
naina rada kole, a posebno o unapreivanju odgojno-obrazovnog rada
- u koli se organizira o-o rad, te obavljaju struno-administrativni, financijsko-knjigovodstveni i
pomodno-tehniki poslovi
- kola mora biti ustrojena racionalno i djelotvorno, te na temelju propisanih organizacijskih,
pedagokih, kadrovskih i tehnikih normativa i standarda
- ustrojstvo i nain rada kole poblie se ureuje Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada
kole
- ureuje se:
unutarnje ustrojstvo
uvjeti i naini rada
potreban broj i zadade pojedinih djelatnika u skladu sa zakonom
postupak upisa i ostvarivanje prava i interesa uenika i roditelja

ZAKON O OSNOVNOM KOLSTVU (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli)
- ovim zakonom se ureuje djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama
- djelatnost osnovnog obrazovanja u O obuhvada opde obrazovanje, te druge oblike obrazovanja
djece i mladih i kolovanje odraslih, te se obavlja kao javna sluba
- javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja su: O, srednje kole, ueniki
domovi i druge javne ustanove
- na osnovi javnih ovlasti O obavlja sljedede poslove:
upisi u kolu i ispisi iz kole s voenjem odgovarajude evidencije i dokumentacije
organizacija i izvoenje nastave i drugih oblika o-o rada
vrednovanje i ocjenjivanje uenika
poduzimanje pedagokih mjera
organizacija predmetnih i razrednih ispita
izdavanje javnih isprava i drugih potvrda
upisivanje podataka o o-o radu u e-Maticu (zajedniki elektroniki upisnik ustanova)
- PRIJEVOZ UENIKA - osniva je duan organizirati prijevoz uenicima RN koji imaju adresu
stanovanja udaljenu od kole najmanje 3 kilometra

MREA KOLSKIH USTANOVA
- mreom kolskih ustanova utvruju se kolske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i
obrazovanja na podruju za koje se mrea utvruje, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi
o i o, podruja na kojima se moe osnovati kolska ustanova, te programi obrazovanja koje kolske
ustanove mogu ostvarivati
- mrea mora zadovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih podruja, tj. kolskih
ustanova i programa odgoja i obrazovanja
8

- mreu ovog zakona za svoje podruje predlau osnivai. Ministarstvo na prijedlog osnivaa izrauje
prijedlog mree. Mreu za RH na prijedlog Ministarstva donosi Vlada.

UPISNO PODRUJE
- prostorno podruje s kojeg se uenici upisuju u odreenu O na temelju prebivalita, odnosno
prijavljenog boravita, a odreuje se sukladno Dravno pedagokom standardu
- radi racionalnijeg rasporeivanja uenika ili rada kola u jednoj smjeni moe se spajanjem upisnih
podruja ili njihovih dijelova utvrditi zajedniko upisno podruje dviju ili vie osnovnih kola istog
osnivaa

PODRUNA KOLA
- o-o podrunica kole, smjetena izvan matine kole, a s kojom je programski i kadrovski povezana
- ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj uenika za najmanje po jedan razredni odjel od
1.-8. razreda, te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti

Podruni odjel - dislocirani razredni odjel koji se formira izvan sjedita matine kole i ne ispunjava uvjete
za osnivanje podrune kole.

NACIONALNI KURIKULUM
- odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i
programa i kolskih kurikuluma
- utvruje vrijednosti, naela i opdeobrazovne ciljeve i ciljeve pouavanja, koncepciju uenja i
pouavanja, pristupe pouavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim podrujima i predmetima
definirane ishodima obrazovanja, vrednovanje i ocjenjivanje
- donosi ga ministar
- vijede za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo ministra koje se bavi pitanjima izrade i razvoja
nacionalnog kurikuluma i kvalitativnim unapreenjem o-o djelatnosti na osnovnokolskoj i
srednjokolskoj razini

KOLSKI KURIKULUM
- kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa
- utvruje dugoroni kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima,
a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa
- njime se utvruju:
aktivnost, program i/ili projekt
ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta
namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost
naini realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta
nain vrednovanja
- donosi ga kolski odbor do 15.rujna tekude kolske godine na prijedlog uiteljskog vijeda
- mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku
9

VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE KOLSKIH USTANOVA
- u kolskim ustanovama se radi unapreenja kvalitete o-o djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i
samovrednovanje, a odnosi se na provoenje nacionalnih ispita, te mjere stupnja kvalitete svih
sastavnica nacionalnog kurikuluma
- godinji plan provedbe vanjskog vrednovanja kolskih ustanova na prijedlog Vijeda za nacionalni
kurikulum donosi ministar
- kole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita za analizu i samovrednovanje radi trajnog
unapreivanja kvalitete rada kole
- vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

BIRANJE RAVNATELJA, UPRAVLJANJE KOLOM (organi upravljanja u O)
- osnovnom kolom upravljaju kolski odbor i ravnatelj
- kolski odbor ima poloaj i ovlatenja upravljanja, a ravnatelj je poslovni, pedagoki i struni voditelj
kole koji je odgovoran za zakonitost rada i struni rad kolske ustanove
- RAVNATELJ se bira na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje kolski odbor. Natjeaj se objavljuje
u dnevnom tisku, tako da je dostupan svim kandidatima na podruju RH.
imenuje ga kolski odbor uz prethodnu suglasnost ministra
za ravnatelja O moe biti izabrana osoba koja ima zavren sveuilini diplomski studij,
ispunjava uvjete za uitelja ili strunog suradnika i ima najmanje 5 godina iskustva u
odgojno-obrazovnom radu, te ima licenciju za rad ravnatelja
imenuje se na 5 godina, a ista osoba moe biti ponovno imenovana za ravnatelja
zadade:
o predlae kolskom odboru godinji plan i program
o predlae kolskom odboru statut i druge opde akte
o predlae kolskom odboru financijski plan, te polugodinji i godinji obraun
o odluuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa
o provodi odluke strunih tijela i kolskog odbora
o planira rad, saziva sjednice
o posjeduje nastavu, analizira rad uitelja, te osigurava njihovo struno usavravanje
o surauje s uenicima i roditeljima
o odgovara za sigurnost uenika, uitelja, strunih suradnika i ostalih radnika kole
- u sluaju privremene sprijeenosti ravnatelja u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje ga
osoba iz reda lanova uiteljskog vijeda, koju odreuje kolski odbor
- KOLSKI ODBOR ima 7 lanova od kojih jednog lana bira radniko vijede, a ostalih osam osniva i
to:
2 lana iz reda uitelja, nastavnika i strunih suradnika na prijedlog uiteljskog
vijeda
1 lana iz reda roditelja koji nije radnik kole na prijedlog vijeda roditelja
1 iz radnikog vrijeda
3 lana na prijedlog ureda dravne uprave (ako je osniva Grad Zagreb 2 lana
na prijedlog Sredinjeg dravnog ureda za upravu) (ne moe biti radnik te
kole)
lanovi se biraju na 4 godine i mogu biti ponovno imenovani (mandat lanu iz reda roditelja
prestaje najkasnije u roku 60 dana od dana kada je prestalo kolovanje uenika u koli)
10

odluke su valjane ako se za njih izjasni vedina ukupnog broja lanova
ako ne obavlja poslove u skladu sa zakonom, osniva ga rasputa, te imenuje povjerenstvo
od 3 lana iz reda uitelja i strunih suradnika kole, predstavnika jedinice lokalne
samouprave i roditelja - privremeno
zadade:
o imenuje i razrjeuje ravnatelja
o daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u kolskoj ustanovi
o donosi statut i druge opde akte na prijedlog ravnatelja
o donosi kolski kurikulum na prijedlog uiteljskog vijeda
o donosi godinji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo
izvravanje
o donosi financijski plan, polugodinji i godinji obraun na prijedlog ravnatelja
o odluuje o zahtjevima radnika za zatitu prava iz radnog odnosa
o daje osnivau i ravnatelju prijedloge i miljenja o pitanjima vanim za rad i sigurnost
u koli

KALENDAR RADA OSNOVNE KOLE
- propisuje trajanje nastavne godine, odnosno poetak i zavretak nastave, broj i trajanje obrazovnih
razdoblja, trajanje uenikih odmora, te broj radnih dana u osnovnim kolama u RH za odreenu
kolsku godinu. Sve to propisuje ministar.
- ako kola ne ostvari propisani nastavni plan i program, nastavna se godina moe produljiti i nakon
odreenog datuma odlukom ureda dravne uprave
- nastavna godina 2011/2012. poinje 5.9.2011. i traje do 15.6.2012. Podijeljena je u 2 polugodita-
obrazovna razdoblja: prvo je od 5.9. do 23.12. , a drugo od 1.1 do 15.6.
- kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza naredne godine. Organizira se po
obrazovnim razdobljima. Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni
odmor.
- nastava se izvodi u najmanje 35 nastavnih tjedana ili 175 dana

UVJETI ZA ZAPOLJAVANJE NA NEODREENO VRIJEME U O
1. odgovarajuda struna i pedagoka sprema
2. mogudnost izvoenja nastave na hrvatskom jeziku i latininom pismu
3. ispunjavanje zdravstvenih uvjeta za potrebe izvoenja nastave
- Uitelji i struni suradnici ne mogu biti osobe koje su pravomodno osuene na kazneno djelo protiv
dostojanstva linosti i morala, RH, spolne slobode i spolnog dudorea, krenja obiteljskih obveza,
zaputanja ili zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe.
- ako se na natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete, radni odnos se moe zasnovati s osobom
koja ima odgovarajudu razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoke kompetencije uz
uvjet stjecanja tih kompetencija

PRAVILNIK O UPISU DJECE U O
- upisi djece u O provodi se prema planu upisa koji donosi ured dravne uprave u upaniji nadlean
za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba
- prije upisa u O obavezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta kojeg utvruje struno
povjerenstvo koju ine: lijenik, psiholog ili pedagog, defektolog i uitelj
11

- ako je dijete u tom razdoblju na bolnikom lijeenju, na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji
socijalne skrbi ili obiteljskom domu i ne moe pristupiti komisijskom pregledu, roditelj/staratelj je
obavezan o tom donijeti potvrdu koja potvruje psihofiziko stanje djeteta doraslo za O
- opdinski organ nadlean za poslove kolstva obavjetava roditelje o vremenu i rasporedu pregleda
- u prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekude godine
imaju navrenih 6 godina. Iznimno se na zahtjev roditelja moe upisati dijete koje nema.
- komisijskom pregledu obvezno prisustvuje roditelj ili staratelj djeteta
- ako je dijete bilo obuhvadeno bilo kojim oblikom predkolskog odgoja trai se miljenje o razvojnim
potrebama djeteta
- privremeno, a najdue godinu dana oslobaaju se od pohaanja O:
djeca koja boluju od zaraznih bolesti ili postoji opasnost pogoravanja njihova zdravstvenog
stanja zbog pohaanja kole
djeca koja boluju od drugih bolesti ili su rekonvalescentni poslije takvih bolesti ili je
potrebno intenzivno lijeenje i ne postoji mogudnost pohaanja kole dulje od 3 mjeseca od
poetka nastave
- ako dijete ne zadovolji psihofiziki pregled oslobaa se najdue do godine dana = ponovni pregled
- ako se ne moe donijeti konana odluka od 1.4. do 1.7. - ponovni pregled tijekom 8. mjeseca
- ako komisija smatra da u djeteta postoje takve psihofizike tekode zbog kojih vie od godinu dana
ne moe biti ukljueno u redovnu nastavu pokrede postupak za utvrivanje primjerenog oblika
odgoja i obrazovanja djeteta. Radi utvrivanja psihofizikog stanja djeteta komisija dijete upuduje
na specijalistike preglede. Na temelju dokumentacije (s pregleda) komisija predlae primjeren
oblik odgoja i obrazovanja djeteta ili dijete upuduje na pedagoku opservaciju.
Pedagoka opservacija moe trajati najdue 3 mjeseca i provodi se u koli koja je najblia
prebivalitu djeteta. kola je duna izraditi program opservacije koji obuhvada pradenje uspjenosti
djeteta u svladavanju programskih sadraja, izbor specifinih metoda i oblika rada s djetetom,
pradenje psihikih i fizikih osobina djeteta, emocionalnih i socijalnih osobina, suradnju roditelja i
uitelja, te vrijeme trajanja opservacije.
Na temelju dokumentacije i evidencije kola izrauje izvjetaj i struno miljenje o obrazovnim
mogudnostima djeteta, te daje prijedlog o i o.

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD O
- donosi ga Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH zajedno s dravnim proraunom
- njime se utvruju materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi uvjeti za
optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa. Tonije, utvruje
se: broj uenika, broj strunih suradnika i drugih radnika, njihovo permanentno usavravanje, plade
radnika, kolovanje darovitih i uenika s potekodama u razvoju, prijevoz uenika, prehrana,
osiguranje neophodnog prostora, opreme i nastavnih pomagala, rad u vjebaonicama za studente,
rad eksperimentalnih osnovnih kola, informacijski sustav...

GODINJI PLAN I PROGRAM O
- donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma, a donosi ga kolski odbor do
30. rujna tekude kolske godine, na prijedlog ravnatelja koji ga priprema u suradnji sa strunim
suradnicima i uiteljima
- jedan je od temeljnih dokumenata kole, osnova za izvoenje o-o procesa
- njime se utvruje mjesto, vrijeme, nain i izvritelji poslova, a u pravilu sadri:
12

podatke o uvjetima rada
podatke o izvriteljima poslova
godinji kalendar rada
podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada
tjedni i godinji broj sati po razredima i oblicima o-o rada
planove rada ravnatelja, uitelja, te strunih suradnika
planove rada kolskog odbora i strunih tijela
plan strunog osposobljavanja i usavravanja u skladu s potrebama kole
podatke o ostalim aktivnostima i poslovanju kolske ustanove

NASTAVNI PLAN I PROGRAM - donosi Ministarstvo.
Nastavni plan - isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih aktivnosti , te
s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.
Nastavni program - isprava kojoj se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog predmeta, te sadraj i
opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti.

OPDI AKTI U KOLI
1. Statut kole
2. Pravilnik o radu
3. Pravilnik o zatiti na radu
4. Pravilnik o zatiti od poara
5. Pravilnik o pedagokim mjerama
6. Pravilnik o kudnom redu
7. Pravilnik o radu kolskog odbora
8. Pravilnik o popravnim ispitima
9. Pravilnik o raunovodstvu i financijskom poslovanju
10. Akt o osnivanju
11. Etiki kodeks
- Opde akte donosi kolski odbor. Njima se ureuju prava i obveze djelatnika , kao i prava i obveze
uenika i roditelja.

STATUT KOLE
- donosi ga kolski odbor uz prethodnu suglasnost osnivaa
- njime se utvruje:
naziv, status i sjedite kole
opdi akti
imovina kole
uvjeti, nain rada i radno vrijeme
voenje i usavravanje
ustrojstvo i ovlasti kole
zastupanje i predstavljanje kole
nadzor rada kole

ORGANIZACIJA RADA KOLE
13

- Obrazovni rad u koli izvodi se u jednoj smjeni ako to doputaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti
- O-o rad moe biti organiziran kao poludnevni ili s produenim boravkom za uenike razredne
nastave, a u kolama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni boravak. Znai postoje dva
provedbena modela organizacije rada u koli: model poludnevne kole i model cjelodnevne kole.
- cjelodnevna nastava - nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste
uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti
- kola u dvije smjene moe imati najvie 32 razredna odjela, a najmanje 8, optimalna je ona koja radi
u jednoj smjeni i ima 16-20
- kola moe imati najvie 960 uenika (za vie treba odobrenje Ministarstva)
- dnevno trajanje nastave utvruje se rasporedom sati
- nastavni sat traje 45 minuta (ako nije drukije odreeno NPIP-om)
- odmor izmeu dva nastavna sata traje najmanje 5 minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i
obvezan je nakon dva nastavna sata za uenike RN
- nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini
- broj razrednih odjela u O utvruje ured dravne uprave, odnosno Gradski ured
- za uenike 1.-4. razreda nastava je razredna, a 5.-8. predmetna
- nastava se izvodi u:
redovitom odjelu - skupina uenika istog razreda pribline ivotne, obrazovne i emotivne
dobi
posebnom odjelu - skupina uenika istog razreda pribline ivotne dobi, s posebnim
obrazovnim potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s vedim tekodaa u
uenju
kombiniranom razrednom odjelu - skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda u
kolama s malim brojem uenika
odgojno-obrazovnoj grupi - ustrojava se od uenika jednog, dva ili vie razreda za provedbu
izborne, dopunske, dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti

PRAVILNIK O BROJU UENIKA
- utvruje broj uenika u redovitom, kombiniranom odjeljenju i o-o grupi
- propisuje ministar u skladu s dravnim pedagokim standardom (na temelju broja upisanih uenika)
- redovni razredni odjel - optimalan broj uenika je 20, najmanji 14, najvii 30 (ako u koli postoji
samo jedan razredni odjel istog razreda najvie 34) ili 32 uenika (ako u koli postoje dva razredna
odjela istog razreda)
mogu se ukljuiti najvie 3 uenika s lakim tekodama u razvoju, pa ti odjeli mogu imati
najvie:
o s jednim integriranim uenikom - 28 uenika
o s dva integrirana uenika - 26 uenika
o s tri integrirana uenika - 24 uenika
- kombinirani razredni odjel - od dva razreda najvie 20 uenika; od tri i etiri razreda najvie 16
uenika
iznimno se moe ustrojiti za uenike predmetne nastave s najvie 10 uenika
- odgojno-obrazovna grupa - dodatna - 15 uenika i dopunska - 10 uenika
14

produeni struni postupak (program strune pomodi uenicima s posebnim obrazovnim
potrebama koje ukljuuju pomod u savladavanju o-o sadraja)- najvie 10 uenika s istom
vrstom i stupnjem tekoda, a 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima
- produeni boravak - najmanje 14 uenika, u pravilu 20

ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB, PREHRANA
- kola je duna:
stvarati uvjete za zdrav mentalni i fiziki razvoj, te socijalnu dobrobit uenika
sprjeavati neprihvatljive oblike ponaanja
brinuti se o sigurnosti uenika
osigurati uvjete za uspjenost svakog uenika u uenju
brinuti se o zdravstvenom stanju uenika i o tome obavjetavati lijenike primarne
zdravstvene zatite i roditelje
pratiti socijalne pojave i probleme kod uenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih
uzroka i posljedica
voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponaanja uenika
pruati savjetodavni rad uenicima
- higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija dravne uprave u upanijama, tj. Gradski
ured za obrazovanje i port

KADROVSKA STRUKTURA O
- radna mjesta I. vrste:ravnatelj, razredni i predmetni uitelji, struni suradnici
- radna mjesta II. vrste: tajnik, voditelj raunovodstva, medicinska sestra...
- radna mjesta III. vrste: raunovodstveni referent, administrativni tajnik, kuharica, domar, loa,
voza...
- struno-razvojne i koordinacijske poslove, te neposredni o-o rad ostvaruju uglavnom struni
suradnici: pedagog, psiholog, defektolog i knjiniar. Nastavu i druge oblike neposrednog o-o rada
izvode uitelji, a dijelom svog radnog vremena struni suradnici i ravnatelj. Administrativno
upravne poslove ostvaruje tajnik kole. Financijsko raunovodstvene poslove ostvaruje raunovoa
sa suradnicima. Poslove na odravanju ostvaruje tehniko osoblje kole: kuharice, spremaice,
domar...

PRAVILNIK O RADNIM OBVEZAMA UITELJA I STRUNIH SURADNIKA U O
- uitelji u O izvode nastavu i druge oblike neposrednog o-o rada s uenicima, vode razrednitvo, te
obavljaju posao koji proizlazi iz naravi i koliine o-o rada s uenicima
- neposrednim o-o radom s uenicima smatra se redovita i izborna nastava, dodatni i dopunski
nastavni rad, rad i izvannastavnim aktivnostima, neposredni o-o rad razrednika, rad u PB, voenje
uenike zadruge
- uitelji u O mogu obavljati i posebne poslove:
satniarski poslovi - izradba rasporeda sati rada s razrednim odjelima i o-o skupinama,
rasporeda uporabe uionica i drugih radnih prostora, te rasporeda deurstava uitelja
voditeljski poslovi - ustrojavanje i pradenje rada smjena, rada podrunih odjela ili rada odjela
uenika s posebnim potrebama, poslovi organizacije zamjena uitelja
obveze uitelja i strunih suradnika utvruju se godinjim planom i programom rada O
15

- uitelji i struni suradnici mogu biti osobe koje zadovoljavaju zakonske i strune uvjete potrebne za
obavljanje odreenog o-o rada
- posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa su poznavanje hrvatskog jezika i latininog pisma (i
poznavanje stranog jezika ako se nastava na istom izvodi)
- nastavu od 1.-8. razreda izvode uitelji, od 1.-4- razreda u razrednoj nastavi, od 5.-8. razreda u
predmetnoj nastavi
- struni suradnici u O su: pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i
knjiniar
- vrstu strune spreme propisuje Ministarstvo prosvjete
- radni odnos zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeaja koji se objavljuje u novinama, a rok za
primanje prijava ne moe biti kradi od 8 dana
- mogu zasnovati radni odnos na odreeno vrijeme i bez natjeaja do 60 dana. Bez radnog iskustva
imaju pripravniki sta i polau struni ispit u skladu sa zakonom
- prestanak radnog odnosa: Ugovor o radu prestaje opdim propisima o radu. U sluaju osnovane
sumnje da je djelatniku narueno psihofiziko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu
sposobnost, ravnatelj de uputiti kolskom odboru prijedlog za donoenje odluke o upudivanju
radnika na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti. Ako k. odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja
opravdan, donosi odluku o upudivanju na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti. Radniku koji
odbije izvriti odluku, otkazat de se ugovor o radu. Ako se ovlatenom prosudbom radne
sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogudnosti uredno izvravati svoje obveze zbog trajno
naruenog psihofizikog stanja, ponudit de mu se odgovarajudi poslovi prema preostaloj radnoj
sposobnosti. Ako kola nema odgovarajude poslove, radniku de se otkazati ugovor o radu zbog
osobno uvjetovanih razloga.

STRUNI SURADNICI
- PEDAGOG - planira i programira rad, analizira i vrednuje djelotvornost o-o rada kole i predlae
mjere za poboljanje, surauje s ustanovama, sudjeluje u povjerenstvu za upis
- PSIHOLOG - osigurava potrebne oblike rada za djecu koja trebaju posebnu strunu potporu u
ouvanju psihikog zdravlja i poticanju razvoja; sudjeluje u povjerenstvu za upis
- DEFEKTOLOG - pomae uitelju u svezi s postupcima u radu s djecom s tekodama u razvoju,
savjetuje i pomae roditeljima uenika s tekodama u razvoju, sudjeluje u povjerenstvu za upis
- SOCIJALNI DJELATNIK - prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika, organizira nabavu
pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, pomae roditeljima u ostvarivanju prava s
podruja zdravstvene i socijalne skrbi, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i
ustanove socijalne skrbi
- KNJINIAR - obavlja knjinine poslove, poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost kole,
surauje s knjiarama i nakladnicima
- ZDRAVSTVENI DJELATNIK - identificira uenike kojima je potrebna zdravstvena pomod, izvodi
vjebe s uenicima s motorikim otedenjima, savjetuje i pomae uiteljima

STRUNI ORGANI (tijela) I DJELOKRUG RADA STRUNIH ORGANA KOLE (i vijeda roditelja)
- Uiteljsko vijede i Razredno vijede
- UITELJSKO VIJEDE ine svi uitelji (predmetna i razredna nastava), struni suradnici i ravnatelj.
radi na sjednicama koje saziva ravnatelj i rukovodi njima
poslovi: sudjeluje u utvrivanju godinjeg plana i programa, te prati njegovo ostvarivanje,
ocjenjuje strune i pedagoke rezultate kole, vodi brigu o uspjenom ostvarivanju odgojno-
16

obrazovnog rada, odluuje o pedagokim mjerama i pohvalama, raspravlja i odluuje o
strunim pitanjima
- RAZREDNO VIJEDE ine uitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu.
donosi: plan rada odjela, brine o ostvarivanju plana, odreuje uenike za dopunsku nastavu,
predlae uenike za pohvale, utvruje opdi uspjeh uenika

- VIJEDE RODITELJA sastavljeno je od predstavnika roditelja uenika svakog razrednog odjela (u cilju
povezivanja kole s drutvenom sredinom oko kole)
daje miljenja o prijedlogu i realizaciji godinjeg plana i programa rada kole, miljenje o
prijedlogu kolskog kurikuluma, raspravlja o izvjedima roditelja, razmatra pritube roditelja
u vezi odgojno-obrazovnog rada, predlae mjere za unapreenje o-o rada, predlae
predstavnike u kolski odbor.

RAZREDNIK - FUNKCIJA I ZADADE
- Razrednitvo je skup poslova koji u poslove razrednika u neposrednome radu s uenicima
obuhvada:
planiranje i programiranje te provedbu plana i programa rada razrednoga odjela
profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika
briga o uenikoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi uenika, te o poduci plivanja
suradnju s roditeljima (roditeljske sastanke, predavanja za roditelje, pojedinane razgovore)
brigu o podmirenju uenikih obveza
voenje razrednoga vijeda
voenje razredne dokumentacije, te pisanje i uruivanje uenikih knjiica i svjedodaba
provedbu uenikih izleta i ekskurzija
- Razrednik je obavezan obavjetavati roditelje na informacijama i roditeljskim sastancima o
uenikovoj motivaciji, interesima, razvoju njegovih sposobnosti, njegovu radu, zalaganju, uspjehu,
izostancima i vladanju najmanje 4 puta u nastavnoj godini.
- ako roditelj ne dolazi na individualne razgovore i nije nazoan roditeljskim sastancima, razrednik je
duan pravodobno pismeno obavijestiti roditelja o uenikovim tekodama ili neuspjehu, a ako on to
odbija onda izvjetava ravnatelja kole

VIJEDE UENIKA
- ine ga predstavnici uenika svakog razrednog odjela
- predstavnik vijeda uenika sudjeluje u radu tijela kole kada se odluuje o pravima i obvezama
uenika, bez prava odluivanja
- nain izbora i djelokrug rada vijeda uenika utvruje se statutom kole

OBVEZNA DOKUMENTACIJA KOJU VODE OSNOVNE KOLE
- je: pedagoka dokumentacija i evidencija o uenicima
- matina knjiga, svjedodba su javne isprave
- osnovna kola duna je trajno uvati matinu knjigu i spomenicu (ljetopis) kole (dokumentacija
trajne vrijednosti u koli), a imenik i evidencije o ispitima duna je uvati 10 godina.
- MATINA KNJIGA je temeljna knjiga sa najosnovnijim podacima o ueniku, njegovim roditeljima,
uspjehu uenika i zavravanju pojedinih razreda do zavretka O, koju propisuje Ministarstvo. To je
17

najvaniji dokument svake kole. Ima trajnu vrijednost i javni je dokument. Tijekom obaveznog
kolovanja uenici se samo jednom upisuju u matinu knjigu na poetku kolovanja kada se unose
opdi podaci. Uspjeh se biljei na zavretku svake kolske godine koju je uenik s uspjehom zavrio.
Podatke unosi razrednik. Zavretkom 8. razreda potpisuje se i ravnatelj. Kad je jedna matina knjiga
popunjena, uzima se nova, koja se oznaava rimskim brojevima prema redoslijedu sveska. Ako
uenik prelazi u drugu kolu to se biljei u naznaene rubrike uz navoenje razloga.
sadri: opde podatke o koli i matinoj knjizi, matini broj uenika, ime i prezime uenika,
osobne podatke, vrstu kole, popis nastavnih predmeta, podatke o opdem uspjehu uenika,
vladanju, izostancima, ime i prezime i potpis razrednika
- SPOMENICA KOLE (LJETOPIS) je posebna knjiga u koju se upisuju svi znaajni dogaaji, zbivanja,
akcije iz ivota kolske zajednice tijekom svake kolske godine (npr. izgradnja, dogradnja, ureenje
kole, broj uenika i razrednih odjela, imena uitelja, uvoenje inovacija, rad uenikih drutava,
postignuti rezultati, nagrade i sl.). Vodi se po godinama.
- RAZREDNA KNJIGA (DNEVNIK RADA):
razredna knjiga A - knjiga odjela razredne nastave, vodi je razredni uitelj. Sadri upute,
godinji plan rada, tjedni pregled rada (Dnevnik rada: datum, broj nastavnih radnih dana,
sadraj svakog dana po satima- nastavnim jedinicama, podaci o izostancima uenika,
deurnim uenicima), prostor za biljeenje sadraja sjednica RV, kulturnih i javnih
djelatnosti, suradnje s roditeljima i za izvjetavanje na kraju obrazovnih razdoblja.
razredna knjiga K - posebna, za nastavu u kombiniranim razrednim odjellima, odjelima s
produenim i cjelodnevnim boravkom uenika, te za razredne odjele uenika kola
narodnosti. Vedeg je formata nego A s vedim prostorom za planiranje i programiranje kao i
evidentiranje odgojno-obrazovnog procesa.Uitelj koji ima kombinirani razredni odjel od 2
razreda vodi jednu knjigu, a u kombiniranom odjelu s vie od 2 razreda vodi dvije razredne
knjige K. Knjiga ima dva dijela za dnevno evidentiranje o-o procesa.
razredna knjiga B - za predmetnu nastavu
- IMENIK UENIKA:
imenik uenika A - vodi se u RN u istim i kombiniranim razrednim odjelima. Na poetku je
prostor za popis uenika, evidentiranje njihove ukljuenosti u razliite programe, posebne
oblike o-o procesa, izvannastavne i izvankolske aktivnosti te biljeke o izostancima. Dalje je
prostor za opisno pradenje i brojano ocjenjivanje po obrazovnim razdobljima. Vladanje se
ocjenjuje opisno. U posebnom prostoru biljei se je li uenik zavrio razred ili nije.
imenik uenika B - za predmetnu nastavu
- UENIKA KNJIICA - javna isprava koja se izdaje svakom ueniku pri upisu u 1. razred O. U nju se
biljei uspjeh u nastavi i drugim oblicima odgoja i obrazovanja tijekom cjelokupnog kolovanja do 8.
razreda. Za uenike od 1. do 4. razreda biljei se uspjeh u I. i II. obrazovnom razdoblju i na
posebnom prostoru uspjeh na kraju kolske godine. Uenicima od 5. do 8. razreda upisuje se uspjeh
samo na kraju I. i II. obrazovnog razdoblja, a na kraju kolske godine izdaje im se svjedodba o
ostvarenom uspjehu.
u nju se biljee i znaajniji podaci o izvanrednom napredovanju uenika, pohvalama i
nagradama kao i obavijesti roditeljima/starateljima o pohaanju kole, te radu i
napredovanju uenika.
- DOKUMENTACIJA IZVANNASTAVNIH DJELATNOSTI - voditelj INE vodi posebnu pedagoku
dokumentaciju za pojedine druine i skupine INE uenika. Upisuje se naziv programa (npr. pjevaka
18

skupina), raspored rada, pradenje rada i napredovanje uenika te postignuda. Slui i kao dnevnik
rada (to je roza biljenica).
- SVJEDODBA - o ostvarenom uspjehu izdaje se na kraju nastavne godine uenicima 5. do 8.
razreda. Svjedodba izdana na kraju 8. razreda ujedno je isprava o zavrenoj osnovnoj koli.
- Izvjede - uenicima od 5. do 8. razreda koji na kraju nastavne godine nisu ostvarili pozitivan uspjeh
u svim nastavnim predmetima i ocijenjeni su nedovoljnim iz jednog ili dva predmeta ne izdaje se
svjedodba nego posebno izvjede kojim se upuduju na popravni ispit. Nakon zavrenog popravnog
ispita uenik dobiva svjedodbu kojom prelazi u vii razred ili ponavlja razred.
- SVJEDODBA PREVODNICA - izdaje ju kola iz koje odlazi uenik tijekom kolske godine zbog
preseljenja ili dr. Nova kola vrada staroj odrezak prevodnice.
- ZAPISNIK O POLAGANJU RAZREDNOG/PREDMETNOG ISPITA - vodi se na posebnom obrascu
tijekom ispita. U njega se ulau pismeni radovi uenika, te se sve zajedno pohranjuje u arhiv kole.
- ZAPISNIK O POPRAVNOM ISPITU - na posebnom obrascu, pohranjuje se u arhiv kole.
- Pregled rada tjelesne i zdravstvene kulture - nova dokumentacija za pradenje i vrednovanje rada
koju vode svi uitelji TZK u O.
- E-MATICA - zajedniki upisnik kolskih ustanova u elektronskom obliku koji se vodi u Ministarstvu i
sadri: upisnik ustanova, evidenciju o-o rada u ustanovama za svaku koslku godinu, upisnik
uenika u ustanovama, upisnik radnika ustanova.
- Knjiga evidencije zamjena nenazonih uitelja - vodi se po kolskim godinama i sadri podatke o
nadnevku nenazonosti, imenu i prezimenu uitelja koji je nenazoan, razlogu nenazonosti,
razrednom odjelu i predmetu te satu za koji se obavlja zamjena, imenu i prezimenu te potpisu
uitelja koji obavlja zamjenu.
- Nastavna dokumentacija: knjige deurstva, godinji plan i program, pohvalnice, tiskanice, pregled
rada TZK, izvjeda o uenicima

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA U NASTAVI
- struno-metodika priprema obuhvada poslove uitelja na planiranju, programiranju i pripremanju
nastave
- nastavni plan - isprava s propisanim nazivima, brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih
aktivnosti s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred
- program - isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog predmeta i drugih
nastavnih i kolskih aktivnosti
- okvirni - na razini cijele drave, donosi ga Ministarstvo
- izvedbeni - razrada okvirnog programa, donose ga udruge kola
- operativni - detaljna razrada okvirnog plana i programa, radi ga nastavnik. Prema godinjem
operativnom planu i programu uitelji planiraju mjeseni, tjedni i dnevni plan i program.

DODATNI RAD I DOPUNSKA NASTAVA
- DODATNA NASTAVA je individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike (koji u
odreenom nastavnom predmetu ostvaruju nadprosjene rezultate ili pokazuju poseban interes za
odreeni nastavni predmet), izvedba programa kolskog portskog kluba, te kulturnih i drugih
kolskih klubova uenika (u pravilu do 8 uenika). Uenici se ukljuuju na temelju vlastite odluke.
- DOPUNSKA NASTAVA je individualizirani oblik rada s djecom koja iz bilo kojeg razloga (bolest,
druga kola, teina gradiva) tee svladavaju nastavni program, tj. ne prate redoviti nastavni
19

program s oekivanom razinom uspjeha. Organizira se na odreeno vrijeme sve dok je takav oblik
pomodi potreban uenicima i najede broji do 10 uenika.

IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI
- IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI su aktivnosti koje se planiraju prema zanimanju uenika, zanimanju i
sklonostima uitelja, te prema potrebama kole. Uenici se za njih opredjeljuju slobodno i
dobrovoljno. Te aktivnosti vre se izvan dnevnog nastavnog programa i rasporeda sati pod
rukovodstvom nastavnika i kolske uprave (sportska, likovna, lutkarska, literarna grupa).
maksimalan broj uenika po jednoj aktivnosti, tj. odgojno-obrazovnoj skupini je 20 uenika
planiraju se kolskim kurikulumom i godinjim planom i programom rada
- IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI su radovi i aktivnosti uenika u izvankolskom ivotu, koji zajedniki
organiziraju kola, uenike i drutvene organizacije i obitelj (poumljavanje, susreti s piscima,
sportski klubovi, kole stranih jezika).
ako se ostvaruju u sporazumu sa kolom, priznaju se ueniku kao ispunjavanje obveza u koli

UENIK; DAROVIT UENIK, UENIK S TEKODAMA U RAZVOJU
- UENIK
status redovitog uenika stjee upisom u kolu, taj status moe imati samo u jednoj koli
stjee znanja, razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti
ima svoja prava i obaveze
prava:
o pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose
o pravo na savjet i pomod u rjeavanju problema
o pravo na uvaavanje njegovog miljenja
o pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, ravnatelju i kolskom odboru
o pravo na sudjelovanje u radu vijeda uenika, izradi i provedbi kudnog reda
obveze:
o pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje
je izabrao
o pridravanje pravila kudnog reda
o ispunjavanje uputa uitelja, strunih suradnika, ravnatelja i drugih zaposlenika kole,
a koje su u skladu s pravnim propisima i kudnim redom
o uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih pomagala
- DAROVIT UENIK je uenik koji postie izvanprosjene rezultate u pojedinim intelektualnim,
stvaralakim ili psihomotornim aspektima. Darovitost je spoj tri osnovne osobine: natprosjene
sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti. Podruje darovitosti (opde intelektualne
sposobnosti, stvaralake (kreativne) sposobnosti, sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena
podruja, socijalne i rukovodne sposobnosti, sposobnosti za pojedina umjetnika podruja,
psihomotorne sposobnosti) utvruje struni tim kojeg oformljava kola (uitelj, psiholog, pedagog i
dr.).
kola je duna organizirati uoavanje, pradenje i poticanje darovitih uenika, te prema
njihovim sposobnostima, sklonostima i interesima organizirati dodatni rad.
uenici utvreni kao daroviti svladavaju redovni ili diferencirani nastavni program u
razrednom odjelu, u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi i individualno. Diferencirani
20

program je obogaden sadrajima i metodama rada znaajnim za razvoj darovitosti i
napredovanje uenika.
u cilju razvoja darovitih uenika O de omoguditi: pradenje, evidenciju i dokumentaciju
darovitih uenika, rad po programima razliite teine i sloenosti za sve uenike, izborne
programe, grupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis, akceleraciju ili zavravanje
osnovnog obrazovanja u kradem vremenu od propisanog, izvannastavne i izvankolske
aktivnosti, kontakte sa strunjacima iz podruja interesa, pristup izvorima specifinog znanja
Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u kraem vremenu od
propisanog, ali maksimalno dva razreda u jednoj kolskoj godini. Od 1.-3. razreda akcelerira
bez razrednog ispita (mora imati razinu znanja viu ili jednaku godinu dana starijem
razredu), a od 4.-8. razreda polaganjem razrednog ispita.
- UENICI S TEKODAMA su uenici sa utvrenim stupnjem i vrstom tekoda po propisima iz
socijalne skrbi, a to su:
uenici s tekodama u razvoju, s tekodama u uenju, problemima u ponaanju i
emocionalnim problemima, uenici s tekodama uvjetovanim odgojnim, socijalnim i
ekonomskim imbenicima.
kolovanje uenika s lakim tekodama u razvoju provodi se prema organizacijskim oblicima
koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelominu integraciju. Takvi uenici svladavaju redovne
ili prilagoene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom
pomodi defektologa. Prilagoeni program izrauje uitelj u suradnji s defektologom.
za uenike sa senzorikim i motorikim otedenjima (vida i sluha, tjelesna otedenja sa
cerebralnom paralizom) organizira se produeni struni postupak u posebnim odgojno-
obrazovnim grupama nakon redovne nastave. Ostvaruju ga defektolozi odgovarajude
specijalnosti. 6 10 uenika.
Produeni struni postupak je program strune pomodi uenicima s posebnim obrazovnim
potrebama koji ukljuuje pomod u svladavanju o-o sadraja, rehabilitacijske programe i
interesne skupine za poticanje kreativnosti uenika.
kolovanje uenika s vedim tekodama u razvoju provodi se u posebnim organizacijama
odgoja i obrazovanja
vrste tekoda u razvoju:
o otedenje vida (sljepoda ili slabovidnost)
o otedenje sluha (gluhoda i nagluhost)
o poremedaji govorno-glasovne komunikacije i specifine tekode u uenju: smetnje u
podruju itanja (disleksija/aleksija), pisanja (disgrafija/agrafija), raunanja
(diskalkulija/akalkulija)
tjelesni invaliditet
mentalna retardacija
poremedaji u ponaanju
autizam

21


IZOSTANCI UENIKA IZ KOLE
- uenik je duan svakodnevno i na vrijeme polaziti nastavu. Izuzetno, u opravdanim sluajevima,
uenik moe izostati s nastave uz odobrenje:
1 sat - 3 dana - predmetni ili razredni uitelj
do 7 dana - ravnatelj
vie od 7 dana - uiteljsko vijede
- kada uenik neopravdano izostane vie od 5 dana neopravdano iz kole razrednik obavjetava
roditelja/staratelja, te ih poziva da uenika upute u kolu. U sluaju i daljeg ne dolaska na nastavu
kola je duna nedolazak prijaviti nadlenom uredu za prosvjetu i zatraiti poduzimanje
odgovarajudih mjera protiv roditelja/staratelja.
- uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovito pohaati nastavu, te nije ocijenjen iz
najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.
- Ukor razrednog vijeda za 10 neopravdanih sati, ukor uiteljskog vijeda za 20 neopravdanih sati

KOLIKO SE U USTAVU RH SPOMINJE OSNOVNO KOLSTVO?
- Osnovno je kolstvo obvezno i besplatno.

OPTEREDENOST UENIKA
- Uenici razredne nastave mogu biti opteredeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom
nastavom i satom razrednika s najvie 20 sati tjedno: 4 sata dnevno.
- Uenici predmetne nastave s najvie 30 sati tjedno: 6 sati dnevno.

OPTEREDENOST UITELJA
- Ukupne tjedne obveze uitelja u nastavi i ostalim oblicima rada utvruju se godinjim planom i
programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i kolskim
kurikulumom.
- tjedna norma neposrednog o-o rada uitelja RN iznosi tjedno 20 sati (izvoenje redovite, izborne,
fakultativne, dodatne i dopunske nastave u razrednom odjelu iz predmeta utvrenih NPIP, te sat
razrednika), te jo 20 sati do pune norme: rad u izvannastavnim aktivnostima, pripremanje za
nastavu, struno usavravanje, izrada rasporeda sati, rad s roditeljima i nastavnicima razrednog
vijeda, rad na razrednoj evidenciji i administraciji, ostali poslovi.
- uitelji razredne nastave u produenom boravku ostvaruju neposredni o-o rad s uenicima u sklopu
25 nastavnih sati tjedno
- ako su uitelji u RN nastavi proveli:
25 do 30 godina radnog staa norma se umanjuje za 2 sata
30 do 35 godina za 4 sata
35 do 40 godina za 6 sati

PRAVA UENIKA
- pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose
- pravo na savjet i pomod u rjeavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu
- pravo na uvaavanje njegovog miljenja
- pravo na pomod drugih uenika kolske ustanove
- pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, ravnatelju i kolskom odboru
22

- pravo na sudjelovanje u radu vijeda uenika, te u izradbi i provedbi kudnog reda
- pravo na predlaganje poboljanja o-o procesa i o-o rada

kola je duna omoguditi svim uenicima poduku plivanja koja se provodi tijekom 2 i 3. razreda.

OBVEZE UENIKA
- pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika o-o rada koje je odabrao
- pridravanje pravila kudnog reda
- ispunjavanje uputa uitelja, strunih suradnika, ravnatelja i drugih zaposlenika kole, a koje su u
skladu s pravnim propisima i kudnim redom
- uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava

PRAVILNIK O PRADENJU I OCJENJIVANJU UENIKA
- propisuje nain pradenja redovnog uenika O, provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje njegova
znanja, vjetina i navika
- ocjenjivanje je postupak koji na pravilan i propisan nain prati, vrednuje i ocjenjuje cjelokupni o-o
napredak uenika u odreenom o-o razdoblju, te iskazuje visinu uspjeha ili neuspjeha koji je u tom
postigao izraenom u ocjeni
uenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta (brojano, ocjenu zakljuuje uitelj
nastavnog predmeta) i iz vladanja (opisno = uzorno, dobro i loe, zakljuuje razrednik)
zakljuna ocjena za svaki nastavni predmet utvruje se javno u razrednom odjelu na kraju
polugodita i nastavne godine
u sluaju izbivanja ili sprijeenosti uitelja nastavnog predmeta, tj. razrednika, ocjenu
utvruje razredno vijede na prijedlog uitelja ili strunog suradnika kojeg odredi ravnatelj
uenik ili roditelj koji nije zadovoljan zakljunom ocjenom ima pravo u roku od dva dana od
dana priopdenja ocjene podnijeti zahtjev uiteljskom vijedu radi preispitivanja ocjene
- pradenje uenika je sustavno biljeenje zapaanja o razvoju uenikova interesa, motivacije,
sposobnosti, postignuda, odnosa prema radu, te odgojnim vrijednostima. Biljei se u imeniku i
uitelju pomae pri konanom ocjenjivanju.
- provjeravanje je sustavno pradenje, ispitivanje i vrednovanje uenikovih postignuda i uspjeha. U
pravilu se provodi na svakom satu.
- uenika se provjerava i ocjenjuje u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini: razgovorima i usmenim
ispitivanjem, izradom pisanih, grafikih, praktinih i drugih zadataka, vieminutnim kontrolnim
provjerama znanja.
- uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje 2 puta u jednom polugoditu,
ocjenjivanje ne smije biti vremenski rasporeeno samo na kraju ocjenjivakog razdoblja
- vladanje uenika ocjenjuje se na temelju njegova odnosa prema sebi i drugima, prema radu,
uiteljima i kolskoj imovini
- u prvom polugoditu prvog razreda O uitelj prati uenikova postignuda, ali ga ne ocjenjuje
brojano
- usmeno provjeravanje i ocjenjivanje:
provodi se u pravilu na svakom nastavnom satu, bez najave
u jednom danu uenik se moe usmeno provjeriti i ocijeniti iz najvie 2 predmeta
- pismeno provjeravanje i ocjenjivanje:
23

uenici se provjeravaju i ocjenjuju samo iz predmeta za koje su nastavnim planom i
programom Ministarstva propisani pismeni oblici provjeravanja
obavezno: hrvatski jezik, strani jezik, matematika i informatika
ako nisu propisani pismeni oblici provjeravanja ueniko znanje moe se pismeno provjeriti
1 u polugoditu ako je fond sati 35, 2 puta ako je 70 i vie, a 3 puta ako je 95 i vie
provode se poslije obraenih i uvjebanih nastavnih cjelina
nastavnik je duan obavijestiti uenike najmanje 2 dana prije provjere
ako 50 % uenika na pismenom dobije negativnu ocjenu, pismeni se mora ponoviti
u jednom tjednu pismeno se moe provjeravati i ocjenjivati u jednom razrednom odjelu
najvie 3 puta; u jednom danu pismena provjera samo iz 1 predmeta
ocjenjeni pismeni rad mora se dati ueniku na uvid i uvati do kraja kolske godine
na poetku nastavne godine pisanom provjerom mogu se utvrivati prethodno steena
znanja - tzv. uvodni ili inicijalni test
- vieminutne provjere: uspjeh se ne upisuje u rubriku za ocjenjivanje nego u rubriku biljeaka u
imenik
- upisivanje ocjena - nakon usmenog ocjena se upisuje odmah na satu, a nakon pismenog najkasnije
8 dana nakon provjere

PEDAGOKE MJERE KOJE SE IZRIU UENICIMA U O
- Uenici koji postiu iznimne rezultate mogu biti usmeno (izrie razrednik) i pismeno pohvaljeni
(daje razredno vijede) i nagraivani (dodjeljuje uiteljsko vijede). Uvjeti, nain i postupak
pohvaljivanja i nagraivanja uenika ureuju se statutom kole.
- Zbog povrede dunosti i neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja postoje pedagoke mjere:
opomena - daje razrednik zbog: ometanja drugih uenika u uenju i pradenju nastave,
nediscipline na nastavi, ometanja uitelja u vrijeme odravanja nastave, neredovitog
noenja kolskog pribora, neopravdanog izostajanja s nastave
ukor - daje razredno vijede zbog: 15-20 kolskih sati neopravdano, izazivanja sukoba,
otedivanja kolske imovine i imovine drugih uenika, uitelja i graana, nemarnog odnosa
prema uenju i radu
strogi ukor - daje uiteljsko vijede zbog: 25 do 40 kolskih sati neopravdano, trajnijeg
izbjegavanja izvravanja kolskih obveza, ugroavanja sigurnosti uenika, uitelja i graana,
namjernog unitavanja i falsificiranja pedagoke dokumentacije, otuivanja i teeg
otedivanja imovine kole, drugih uenika, uitelja i graana
odgojno-obrazovni tretman produenog strunog postupka - uiteljsko vijede
preseljenje u drugu kolu - ravnatelj zbog: vie od 40 sati neopravdano, izazivanje tue i
fiziki napad na drugog uenika, zaposlenika kole ili graana, uivanje alkohola ili drugog
narkotikog sredstva ili njegovog unoenja u kolu, namjernog nanoenja vede tete koli,
uenicima, uiteljima i drugim zaposlenicima ili graanima...
- Kod preseljenja u drugu kolu ravnatelj obavjetava ured dravne uprave, tj. Gradski ured koji je
duan odrediti kolu u kojoj uenik nastavlja kolovanje u roku od 7 dana.
- Na pedagoku mjeru roditelj i uenik imaju pravo albe. O albi na izreenu pedagoku mjeru
opomene odluuje razredno vijede, ukora uiteljsko vijede, strogog ukora ravnatelj, a iskljuenja iz
kole Ministarstvo.

24

PRAVILNIK O POLAGANJU PREDMETNIH, RAZREDNIH (i popravnih) ISPITA U O
- predmetne i razredne ispite u O mogu polagati uenici od 1.-8. razreda koji zbog bolesti i drugih
opravdanih razloga nisu redovito pohaali nastavu ili su ostali neocijenjeni iz pojedinih ili svih
predmeta
- ispiti se polau pred komisijom (povjerenstvom) u skladu s nastavnim programom za O. Komisiju
imenuje Uiteljsko vijede. Ona se satoji od 3 lana:
o predsjednika (razrednik)
o ispitiva (uitelj odreenog predmeta ili razredni uitelj ako je ispit za uenika RN)
o stalnog lana komisije
- nain polaganja ispita pred povjerenstvom ureuje se statutom kole
- ueniku se utvruje opdi uspjeh nedovoljan ako mu je na kraju nastavne godine zakljuena ocjena
nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta ili ako nije poloio popravni ispit u propisanim
rokovima. Na popravni ispit se upuduje ako ima ocjenu nedovoljan iz najvie dva predmeta (4.-8.
razred). Ueniku kojem je opdi uspjeh utvren ocjenom nedovoljan ponavlja razred.
- predmetne i razredne ispite kola organizira u dva redovna roka: krajem lipnja i krajem kolovoza, a
u izuzetnim sluajevima i izvan tih rokova.
- uenik moe istodobno polagati razredni ispit za dva razreda samo za 1., 2. i 3. razred O
- uenik se treba prijaviti najmanje 15 dana prije rokova (knjiica ili svjedodba o zavrenom razredu,
te dokumentaciju iz koje je uoljivo da iz opravdanih razloga nije bio u koli)
- pismeni dio ispita traje u pravilu 80 minuta. Usmeni dio za jedan nastavni predmet u pravilu ne
moe trajati due od 10-20 minuta. Kad se ispit sastoji od pismenog i usmenog dijela, u pravilu se
odrava dva ili vie dana.
- ako uenik nije zadovoljan ocjenom daje pismeni prigovor koli u roku od 2 dana od dana prijema
obavijesti. Ako Uiteljsko vijede ocijeni prigovor opravdanim, kola organizira ponovni ispit pred
drugim povjerenstvom u roku od 3 dana.
- u vii razred moe prijedi uenik od 1.-3. razreda O koji je na kraju nastane godine iz jednog
nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (i priznaje mu se da je zavrio razred). Ne moe
prijedi dva puta u vii razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta

PRAVILNIK O VJEBAONICAMA U O
- O ili druga ustanova koja se imenuje vjebaonicom mora ispunjavati sljedede:
nalaziti se u mjestu gdje je fakultet
imati specijalizirane uionice, kabinete, prostor za demonstraciju i izvoenje raznih oblika i
sadraja
imati didaktika i rehabilitacijska sredstva i pomagala, kabinet s informatikom opremom
imati razvijeni oblik izvannastavnih aktivnosti i druge oblike javne i kulturne djelatnosti
imati odgovarajude osoblje
- u vjebaonici na jednome satu nastave moe biti skupina od najvie 10 studenata, a u posebnom
razrednom odjelu od 2 do 5 studenata
- zadatci vjebaonica:
ukljuivanje studenata u o-o rad
osposobljavanje
upudivanje studenata u praktino
upoznavanje i inovacije
25

razvijanje afiniteta studenata
razvijene specifine sposobnosti za rad u izvannastavnim aktivnostima
razvijanje spec. sposobnosti da promatraju i analiziraju vlastiti i tui rad
- mentora imenuje Uiteljsko vijede, prati ga i ocjenjuje metodiar fakulteta, prosvjetni savjetnik,
struni suradnik, odnosno komisija na prijedlog Zavoda za kolstvo
- mentor je obavezan:
o planirati, pripremati i vrednovati rad studenta
o suraivati sa nastavnikom metodike
o suraivati sa ostalim mentorima u vjebaonici
o sudjelovati u analizi odraenih nastavih sati studenata
o permanentno, pedagoki i struno se usavravati
o biti nazoan na sjednicama znanstvenog nastavnog vijeda na faxu kada se raspravlja
o pitanjima iz podruja metodike i struno-pedagoke prakse studenata
- u njima se ostvaruje:
hospitiranje studenata
individualni nastavni sat studenata
javni nastavni sat studenata
norma predavanja studenata
analiza provedenog rada
upoznavanje organizacije rada i razvojne pedagoke djelatnosti
permanentno obrazovanje mentora koje se sastoji od individualnog i grupnog usavravanja,
sudjelovanja na projektima...

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAINU OSTVARIVANJA EKSPERIMENTALNIH PROGRAMA
- njime se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadraja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne
opreme
- Svaki eksperimentalni program sadri:
cilj, zadadu i sadraj
mjesto i nain izvoenja
vrijeme potrebno za realizaciju programa
prostorne, kadrovske i druge uvjete
nain strunog pradenja i vrjednovanja programa
financijska sredstva potrabna za realizaciju programa
- predlau ga Zavod za kolstvo, te institucije i pojedinci, a odobrava ih Ministarstvo prosvjete i
porta = javni natjeaj = priloiti:
dokaze da kola ima uvjete za provoenje eksperimentalnih programa
odluku kolskog odbora uz suglasnost vijeda roditelja o prihvadanju eksperim. programa
- moguda su odreena odstupanja od redovitog nastavnog plana i programa, otvoreni su strunoj i
pedagokoj javnosti, za usavravanje uitelja i strunih suradnika, uz uvjet da to ne remeti
ostvarivanje eksp. programa
- O u kojoj se provodi eksp. program osiguravaju se dodatna financijska sredstva za:
specifina nastavna sredstva i pomagala
povedane materijalne trokove
stimulacije uitelja i strunih suradnika
26

STRUNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRAVANJE, NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA
- uitelji i struni suradnici za trajanja radnog odnosa imaju pravo i obvezu trajno se struno
osposobljavati i usavravati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo, te napredovati i stjecati
zvanja u skladu sa zakonom (mentor i savjetnik).
- moraju se permanentno usavravati - usavravanje u struci i usavravanje za struno-metodiki i
pedagoki rad:
najmanje jednom u dvije godine imaju obvezu sudjelovati na profesionalnom usavravanju
na dravnoj razini
najmanje tri puta godinje sudjelovati na profesionalnom usavravanju na upanijskoj razini
redovito sudjelovati na profesionalnim usavravanjima u koli u kojoj rade
osobno se profesionalno usavravati
- svaki uitelj i struni suradnik duan je barem jednom godinje podnijeti izvjede o svome
profesionalnom usavravanju
- programe strunog osposobljavanja i usavravanja organiziraju i provode ustanove nadlene za
struno usavravanje
- napredovanje uitelja - odluku o napredovanju donosi MZO
elementi za vrednovanje strunosti i kvalitete rada: uspjenost u radu s uenicima,
izvannastavni struni rad, struno usavravanje (ocjene: zadovoljava, uspjean, vrlo
uspjean, izvrstan)
o MENTOR (biraju se u zvanje na 5 godina)
minimalno 6 godina radnog iskustva u o-o struci
ocjene vrlo uspjean ili izvrstan
minimalno 7 bodova iz INA strunog rada
redovito struno usavravanje
o SAVJETNIK
minimalno 11 godina radnog iskustva u o-o struci (5 godina mentor)
ocjena izvrstan
minimalno 15 bodova
redovito struno usavravanje
- licencija za rad u kolskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine opdih i
strunih kompetencija uitelja, strunih suradnika i ravnatelja. Prvom licencijom za rad smatra se
isprava o poloenom strunom ispitu. Uitelji, nastavnici i struni suradnici imaju pravo i dunost
licenciju obnavljati svakih 5 godina. Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja.

INSPEKCIJSKE SLUBE I STRUNO PEDAGOKI NADZOR U PROSVJETI
- Nadzor nad zakonitodu rada i opdih akata kolske ustanove obavlja ured dravne uprave, odnosno
Gradski ured.
- Inspekcijski nadzor u kolskoj ustanovi obavlja prosvjetna inspekcija.
- struno-pedagoki nadzornik sustavno, organizirano i struno nadzire i prati ostvarivanje
propisanih nastavnih planova i programa, organizaciju i izvoenje nastave i drugih oblika o-o rada

27


PRAVILNIK O KUDNOM REDU
- ureuje cjelokupni rad i ivot uenika u koli:
pravila i obveze ponaanja u kolskoj ustanovi, unutarnjem i vanjskom prostoru
pravila meusobnih odnosa uenika
pravila meusobnih odnosa uenika i radnika
radno vrijeme
pravila sigurnosti i zatite od socijalno neprihvatljivih oblika ponaanja, diskriminacije,
neprijateljstva i nasilja
nain postupanja prema imovini

KOLSKI IZLETI I EKSKURZIJE
- kola moe planirati u godinjem planu i programu rada kole i kolskom kurikulumu poludnevne,
jednodnevne i viednevne o-o aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smjetena: izleti,
ekskurzije i druge aktivnosti koje su iskljuivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i
nastavnog plana i programa
- za svaku aktivnost kola je duna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima, nainom
realizacije, vremenikom, trokovnikom, nainom financiranja i nainom vrednovanja, te zatraiti
pisanu suglasnost roditelja

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
- osniva Agencije je RH, a prava i dunosti osnivaa obavlja ministarstvo nadleno za poslove
obrazovanja
- o svom radu podnosi izvjede Ministarstvu
- djelatnost se financira iz dravnog prorauna. Agencija moe stjecati prihode i iz drugih izvora
- Agencijom upravlja Upravno vijede - predsjednik i 6 lanova. Imenuje ih i razrjeava Vlada RH na
prijedlog ministra.
- djelatnost:
obavljanje strunih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju
sudjeluje u pradenju, unapreivanju i razvoju odgoja i obrazovanja
sudjeluje u izradi i razvoju nacionalnog kurikuluma
prua strunu pomod i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima, odgojiteljima,
uiteljima i strunim suradnicima
organizira i provodi struno usavravanje, provodi strune ispite
prati izradu i provedbu HNOS-a
sudjeluje u organizaciji i provoenju uenikih natjecanja

STAIRANJE I POLAGANJE STRUNOG ISPITA
- uitelji bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici ili kola omogudi osposobljavanje
uitelja bez radnog odnosa - tzv. volonterski rad
- pripravniki sta traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad
- pripravnik je duan poloiti struni ispit u roku od godine dana od isteka pripravnikog staa, u
protivnom mu prestaje radni odnos
- stairanje pripravnika ostvaruje se na temelju okvirnog programa stairanja kojeg je kola duna
izraditi najkasnije 15 dana od dana poetka rada pripravnika
28

- pripravnici su obvezni biti nazoni nastavnim satima mentora - najmanje 30 sati tijekom stairanja,
a mentor je obvezan biti na nastavnim satima pripravnika - 10 sati
- pripravnici volonteri na nastavnim satima mentora najmanje 2 sata tjedno tijekom nastavne godine
(70 sati), te samostalno odrati 35 nastavnih sati uz prisustvo mentora
- povjerenstvo (ravnatelj, mentor i struni suradnik) mora biti nazono tijekom pripravnikog staa
najmanje dva puta po dva sata na nastavi
- ispitni rokovi:
od 15. sijenja do 1. oujka
od 15. travnja do 1. lipnja
od 1. listpoada do 15. studenoga
- struni ispit polae se pred ispitnim povjerenstvom od 5 lanova: vii savjetnik ili savjetnik
Ministarstva - Zavoda kao predsjednik ispitnog povjerenstva; ispitiva metodike; uitelj mentor na
ispitu; ravnatelj kole; uitelj hrvatskog jezika.pripravnici koji su poloili struni ispit dobivaju
Uvjerenje o poloenom strunom ispitu
- trokovi prvog polaganja se podmiruju iz Dravnog prorauna, trokove ponovnog polaganja snose
pripravnici

KOLEKTIVNI UGOVOR
- zakljuuju Vlada RH i Sindikat u ime lanova sindikata
- obvezuje Vladu RH, kolski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja osnovnokolska
djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o pladama u javnim slubama, te kojoj se sredstva za
plade osiguravaju u dravnom proraunu.
- njime se utvruju prava i obveze potpisnika ovog ugovora
- koeficijent uveda za 0,5 % za svaku navrenu godinu radnog staa
- prekovremeni rad - uvedana plada za 50 %
- smjenski rad - uvedana plada za 10 %
- posebni uvjeti rada:
rad uitelja u kombiniranom razrednom odjelu: 10%, 15%, 20%
rad uitelja s uenicima s tekodama u razvoju po prilagoenom nastavnom programu: 7%
- prekovremeni rad moe iznositi najvie 10 sati tjedno