Nomotehnika » M.K.

©
NORMATIVNA DJELATNOST
Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa.
Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U
normativnu djelatnost spadaju također postupci i radnje kojima se postojeći propisi mijenjaju,
dopunjuju ili ukidaju.
- podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vrše:
a) Normativna djelatnost državnih organa
) Normativna djelatnost nedržavnih organa
- podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose:
a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opći !generalni) pravni propisi
) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedina"ne norme
- #pćim aktima se na generalan na"in reguliraju dru$tveni odnosi !apstraktna pravila).
- %ojedina"nim aktima se regulira konkretan dru$tveni odnos !pojedina"ni slu"ajevi).
Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava
U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i općih akata&
a) %ravni propisi koje donose državni organi
) #pći akti koje donose strukture izvan državnog aparata
Pravni propisi državnih organa:
'. (aor )*
- Ustav, zakone, državni prora"un+
- odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaklju"ke
,. %redsjednik )*
- urede sa zakonskom snagom
-. .lada )*
- urede, odluke, rje$enja i zaklju"ke
/. 0inistri i ravnatelji državnih upravnih organa
- pravilnike, narede, naputke za provedu zakona
1. 2ijela jedinica lokalne samouprave i uprave
- statute, odluke
Pravni propisi izvan strukture državnog aparata:
Ustanove mogu donositi prema 3. o ustanovama statute i druge opće akte sukladno zakonu i
aktu o osnivanju.
'
Nomotehnika » M.K.©
Značenje pravnog normiranja kao oblika društvenog stvaranja:
- %ažnju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj
zog kojih se pravni propisi donose. 3a prve, pravni propis, koji nastaje kao 4produkt5
djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provođenja i ostvarivanja njihove
volje. 6ru$tveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih
normi. (ujekti tih odnosa iz pravnog propisa stje"u saznanje o oujmu prava kojima mogu
raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dužnosti koje moraju ispuniti putem
određenog djelovanja ili propu$tanja.
Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa:
- (uvremene države prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome $to
raste roj dru$tvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog $to na"elo
zakonitosti i zahtjev za cjelovito$ću pravnog sustava nameću potreu da svi dru$tveni
odnosi udu regulirani pravom. 6ana$nja država dolazi u priliku da normativno uređuje i
ona dru$tvena podru"ja o kojim se donedavno nije ni razmi$ljalo npr. %ravna regulacija
upotree atomske energije.
Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima vi$estruku
osnovu&
'. %rva okolnost koja utje"e na postojanje te potree jest speci7i"nost dru$tvenog i
politi"kog uređenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa
$to ga "ine trea da te osoitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom.
,. 6rugo, pravni sustav u *rvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene
koje ga prate. (adržaj dru$tvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u
*rvatskoj doivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju dru$tvenog razvoja i
njihovim posenostima.
-. 8ao treće trea naglasiti dinami"nost na$eg dru$tvenog razvitka koja nameće
potreu stalnog praćenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti
koja će intervenirati kad god je potreno dono$enje novih pravnih propisa kojima će
se održavati novi zahtjevi dru$tvene zajednice.
Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa
93nanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i na"ela koja će
služiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove olje kvalitete. Na indirektan na"in znanost o
izradi pravnih propisa pridonosi olak$anju primjene pravnih propisa.
- Naime, uspje$nost i mogućnost odgovarajuće primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o
kvaliteti njihove izrade. 2ehni"ki doro izrađen pravni propis relativno se lako tuma"i i
primjenjuje.
Pojam znanosti o izradi pravnih propisa
3nanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u podru"ju prava utvrđuje
na"ela i principe izrade pravnih propisa. N#0#2:*N;8< je znanost o sustavu i izradi
pravnih pravila !od gr". nomos=znanost, tehne=vje$tina). 3a nomotehniku se kaže i da je to
pravna znanost o meritornim metodolo$kim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i
pravnih akata uopće.
,
Nomotehnika » M.K.©
Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama
materijalnog prava:
%redmet prou"avanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na
apstraktan na"in uređuju pona$anja sujekata u dru$tvu. 3nanost o izradi pravnih propisa ne
zanima primarno sadržaj pravnih propisa, već njihova 7orma tj. na"in na koji se izražavaju i
postupak odnosno tehnika.
Metoda znanosti o izradi pravnih propisa:
3a nomotehniku se isti"e kako 4nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotreljavaju
u ostalim dru$tvenim znanostima5.
Nepostojanje posene metode, može iti posljedica dviju okolnosti&
'. $to je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju
posenu metodu.
,. $to je u pitanju dru$tvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u podru"ju vlastitog
znanstvenog istraživanja može koristiti metodama koje su već isproane u ostalim
dru$tvenim znanostima.
HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA
6ioa vlasti&
a) *#);3#N2<>N<&
 zakonodavna
 izvr$na
 sudena
) .:)2;8<>N<&
 lokalna !općine i gradovi)
 regionalna !županije)
 nacionalna
 nadnacionalna
%oložaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o
dva itna "imenika&
1. položaj donositelja
- npr. %ravni propisi $to ih donosi (aor su iznad propisa $to ih donosi .lada
,. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ)
- npr. Ustav je iznad zakona
Na položaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti&
- postupak dono$enja određenog propisa+
- važnost dru$tvenih odnosa koje određeni pravni propis regulira
*ijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi
*ijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi po"iva na tradicionalnoj poredanosti
pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na &
- Ustav
- zakone
-
Nomotehnika » M.K.©
- podzakonske općenormativne akte
Ustav
• Ustav je temeljni i najvi$i akt kojim se uređuje pravni i politi"ki poredak neke zemlje
• Ustav tvori pravno pravilo najveće pravne snage.
• Njime se de7iniraju osnove dru$tvenog i politi"kog uređenja zemlje. Na tim osnovama gradi
se i dalje razrađuje pravni sustav.
• 6onosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno upori$te za dono$enje svojih općih akata
direktno ili indirektno u Ustavu.
• Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovla$tenja donosioca drugih pravnih propisa, te
može određivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih.
%romjena !revizija) Ustava9 %ravo da predloži promjenu Ustava )* ima najmanje '?1
zastupnika u (aoru )*, %redsjednik repulike i .lada. (aor )* odlu"uje da li će pristupiti
promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava *). (aor utvrđuje
većinom glasova svih zastupnika.# promjeni Ustava odlu"uje se ,?- većinom svih zastupnika.
%odjela ustava prema @arlu >oeAensteinu glede njihova oziljenja i odnosa prema ustavnoj
vladavini&
'. normativni ustav
,. nominalni ustav
-. semanti"ki ustav
Normativni ustav B je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je oziljen
u životu, te usmjerava demokratski politi"ki proces u zemlji.
.rednote ustavnog poretka )* - (looda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost
spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, po$tivanje prava "ovjeka, nepovredivost vlasni$tva,
o"uvanje prirode i "ovjekova okoli$a, vladavina prava i demokratski vi$estrana"ki sustav
najvi$e su vrednote ustavnog poretka )epulike *rvatske i temelj za tuma"enje Ustava. Cl. -
U)*
0etodologijska polazi$ta za izradu Ustava iz 'DDE. g &
Na"in na koji će pisci napisati ustav.
'. Ustav )* trea slijediti pozitivnu *rvatsku državno B pravnu tradiciju !Ustav nije ne$to
sasvim novo, nego se trea naslanjati na ono $to je ilo prije u *rvatskoj pozitivnoj
pravnoj tradiciji)
,. povratak :uropskoj i oslonac na (jeverno <meri"ku pravnu i ustavnu tradiciju.
!*rvatska je u (F)G imala institute komunisti"ke vlasti i novim Ustavom se priližava
:uropskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji, i poprima neka rje$enja iz (<6-a)
-. Ustav trea iti po mjeri oi"nog "ovjeka !da ga može razumjeti svaki pojedinac)
/. Ustav trajnije vrijednosti! trea iti podoan kroz duže vremensko razdolje i kvalitetno
ispunjavati svoj cilj)
/
Nomotehnika » M.K.©
%oliti"ko pravna na"ela za izradu Ustava&
'. cilj Ustava su "ovjekova ljudska i narodna prava
,. suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada
-. zakonodavna vlast pripada (aoru
/. pravna država B vladavina zakona i predstavni"ka demokracija
1. pravo na sloodno udruživanje, politi"ko, poduzetni"ko
H. pravo vlasni$tva, slooda poduzetni$tva
I. socijalna država
J. jamstvo prava i sloode
D. osiguranje suverenosti )*.
Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija:
'. prijelaz iz kontrolirane planske u trži$nu ekonomiju
,. prijelaz iz jednopartijske vladavine u vi$estrana"ku demokraciju
prijelaz iz sustava aritrarne i neograni"ene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi.
)azlika između preamule i izvori$nih osnova&
- %):<0KU>< je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom+
ustavni tekst po"inje sa rije"ju Ustav. #na nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni
dio kaže da je. 0ogu iti duga"ke i kratke. U njima se nazna"uje tko donosi Ustav i u
"ije se ime ustav prihvaća, izlažu se povijesni temelji Ustava i države za koju se donosi.
(til je sve"an.
- ;3.#);LN: #(N#.: B su sastavni dio Ustava+danas imaju politi"ko-povijesni dio u
hrvatskom Ustavu. 2ekstualno su op$irnije od preamule.
truktura ustava:
! proslov ili preambula B na po"etku ustava, u tom se djelu nazna"uje tko donosi ustav i
u "ije se ime ustav prihvaća, izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se
donosi, navode se temeljna na"ela koja se u ustavu razrađuju, ne sadrži nikakve norme,
pisan je sve"anim stilom a sadržaj je opisan
! aneksi B poseni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu
! amandmani B dodaci uz osnovni prvoitni tekst
! normativni dio B sadržajno ouhvaća sve temeljne norme ustavnog prava
"rste odredbi u ustavu:
'. temeljne
,. o sloodama i pravima "ovjeka i građanina
-. o ustrojstvu državne vlasti
/. prijelazne
1. zavr$ne
truktura #stava $%:
;. ;zvori$ne osnove, ;;. 2emeljne odrede, ;;;. 2emeljne sloode i prava "ovjeka i građanina,
;.. Ustrojstvo državne vlasti, .. Ustavni sud )*, .;. 0jesna, lokalna i podru"na !regionalna)
samouprava, .;;. 0eđunarodni odnosi, .;;. %romjena Ustava, ;M. 3avr$ne odrede
Ukupno '/I "lanaka. Ustav iz 'DDE. B '/, "lanka, naslov& .;. Ustrojstvo samouprave i uprave,
;M. %rijelazne i zavr$ne odrede.
1
Nomotehnika » M.K.©
Zakoni
3akon je poslije Ustava pravni propis s najvećom pravnom snagom $to se potvrđuje kroz
nekoliko "injenica&
• 3akon je akt $to ga donosi predstavni"ko tijelo koje ima karakter najvi$eg organa vlasti
$to onda utje"e i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava.
• 3akon je vrsta pravnog propisa $to predstavni"ko tijelo donosi u posenom postupku a
dono$enje zakona "esto u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav.
• #last dru$tvenih odnosa koje se normativno uređuju zakonom su po svojoj važnosti
najzna"ajnije dru$tvene olasti koje a$ zog toga ne mogu iti predmet podzakonskog
normiranja.
• U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi *rvatski saor prema odredama "l. J'. i
J,. Ustava.
• 3akon sadrži odrede koje "ine naj"e$ću pravnu podlogu kako za dono$enje
podzakonskih akata tako i za dono$enje pojedina"nih akata za konkretan dru$tveni
odnos.
#rganski zakoni&
! zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina *rvatski saor donosi ,?- većinom
glasova svih zastupnika.
! 3akone kojima se uređuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne sloode, izorni
sustav, ustrojstvo i na"in rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podru"ne
!regionalne) samouprave *rvatski saor donosi većinom glasova svih zastupnika.
Podzakonski općenormativni akti
2o su opći akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona.
3akonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna važna podru"ja, ali se time jo$ uvijek ne
postiže sveouhvatnost zakona. )azli"ita podru"ja moraju se regulirati i propisima po svom
rangu nižim od zakona tzv. %odzakonskim općenormativnim aktima.
)azlozi za dekoncentraciju normativne 7unkcije&
• nemogućnost zakonodavnog tijela da zog svog karaktera i na"ina rada samo sve
regulira putem zakona
• podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav
• podzakonskim normiranjem se postiže da zakonski tekst ude precizan, nedvosmislen,
jasan u izražavanju i pregledan.
%odzakonske općenormativne akte karakterizira raznovrsnost i rojnost kako samih akata tako i
organa ovla$tenih za njihovo dono$enje.
"rste podzakonskih op&enormativnih akata:
'. podzakonski općenormativni akti prema posenom ovla$tenju
,. podzakonski općenormativni akti za izvr$enje zakona
-. podzakonski općenormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon
/. spontani podzakonski općenormativni akti koji mogu iti samostalni i nesamostalni
H
Nomotehnika » M.K.©
'. %odzakonski općenormativni akti prema posenom ovla$tenju&
- 6onose se prema posenom ovla$tenju sadržanom u vi$oj pravnoj normi. 2o ovla$tenje može
iti dano u oliku ustavnog ili zakonskog ovla$tenja, dano generalno ili za pojedine situacije
!npr. (tanje nužde), vremenski uvjetovano ili ne, ali je itno da određeni organ propu$ta sam
regulirati određenu materiju na "ije je reguliranje ina"e ovla$ten i ovla$ćuje drugi organ da taj
donese svoja pravila u toj materiji. )adi se dakle o preno$enju nadležnosti za pravno normiranje
s vi$eg na niži organ.
- u svakom slu"aju osnova za preno$enje ovla$tenja, ez ozira na organe koji su u pitanju,
mora iti sadržana u pravnoj normi !Ustav ili zakon). (amo uz tu pretpostavku organ koji
oavlja preno$enje može iti osloođen prigovora da je djelovao protuustavno, odnosno
nezakonito.
Urede na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Urede donesene na temelju
zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana doivene ovlasti, ako
*rvatski (aor ne odlu"i druga"ije.
,. %odzakonski općenormativni akti za izvr$enje zakona&
-(vrha je ovog podzakonskog općenormativnog akta da posluži za osiguranje $to lak$eg i
uspje$nog izvr$enja zakona. ;zvode se iz samog zakona, a omogućavaju olju realizaciju onih
na"ela koje je sam zakon već 7ormulirao s time $to ih detaljnije razrađuju i osiguravaju stru"no
tehni"ki dio njihove realizacije. ( prestankom važenja zakona gui snagu i općenormativni akt
donesen za njegovo izvr$enje.
-. %odzakonski općenormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon
-Njima se ili dopunjuju već postojeće zakonske odrede ili se podzakonskim općenormativnim
aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst.
/. (pontani općenormativni akti!samostalni i nesamostalni)
-8arakteristika ovih akata je u tome $to je ovla$tenje za njihovo dono$enje utvrđeno već
prije u nekoj pravnoj normi !Ustavu ili zakonu). Clanak 'EE. Ustava )* regulira dono$enje
urede sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog općenormativnog akta koji može
donijeti samo predsjednik )*&
43a vrijeme trajanja ratnog stanja %redsjednik )epulike može donositi urede sa
zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je doio od *rvatskoga saora. <ko
*rvatski saor nije u zasjedanju, %redsjednik )epulike ima ovlast da uredama sa zakonskom
snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.
U slu"aju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su
tijela državne vlasti onemogućena da redovito oavljaju svoje ustavne dužnosti, %redsjednik
repulike može, na prijedlog predsjednika .lade i uz njegov supotpis, donositi urede sa
zakonskom snagom.
%redsjednik )epulike podnijet će urede sa zakonskom snagom na potvrdu *rvatskom
saoru "im se ude mogao sastati.5
bujam pravnog propisa
# tehni'kom smislu ( oujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaa kojima donosilac
pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis.
I
Nomotehnika » M.K.©
# sadržajnom smislu B oujam pravnog propisa predstavlja ukupnost dru$tvenih odnosa i
sujekata koji su odredama odgovarajućeg pravnog propisa ouhvaćeni.
Lto je $iri krug slu"ajeva na koje pravni propis se odnosi i $to je veći roj sujekata koji su
dužni postupati po njegovim odredama to je pravni propis po svom sadržajnom oujmu veći.
0eđutim, oujam pravnog propisa može iti $irok i kad se odnosi na mali roj sujekata uz
uvjet da se odnosi na velik roj slu"ajeva i oratno.
 #dnos sadržaja pravnog propisa prema roju odredaa koje se na taj sadržaj odnose&
- veći roj odredaa u heterogenom pravnom propisu o jednom posenom pitanju zna"i
iskazivanje i priznavanje veće važnosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju
u odnosu na druga pitanja koja doti"ni pravni propis također regulira.
- položaj pojedinih odredaa u sistematici pravnog propisa izražava također stupanj važnosti
koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredama.
8ada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasenu cjelinu i kada su poseno
prikazana u sadržaju pravnog propisa onda je to dokaz njihova zna"enja i važnosti gledano s
aspekta donosioca pravnog propisa!0:NU3<.;(N#(2 (<6)O<G< ; F#)0:).
- sadržajna komponenta odredaa pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis
regulira izuzetno je važna. .rijednost pravne regulacije određene materije u pravnom propisu
primarno ovisi o na"inu na koji je iskazan i ouhvaćen sadržaj materije koje je trealo
normativno regulirati.
J
Nomotehnika » M.K.©
P!"#P$#%&'" Z% (N)"N*" + +Z!%(U P!%&N+H P!P+$%
bjektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa
#jektivne pretpostavke za dono$enje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nužne za
pravilno !ustavni i zakonito) dono$enje ilo kojeg pravnog propisa.
2akve pretpostavke jesu&
'. da je donosilac pravnog propisa nadležan
,. da je provedena određena procedura dono$enja pravnog propisa
-. da pravni propis ima odgovarajući sadržaj
/. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje.
Nadle,nost donosio-a pravnog propisa
Nadležnost zna"i pravo i dužnost jednog dru$tvenog sujekta da određene dru$tvene odnose
regulira putem odgovarajućeg pravnog propisa.
Nadležnost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja dono$enju pravnog propisa.
6onosilac pravnog propisa mora nedvojeno znati odgovor na dva pitanja&
a) 6a li je uopće nadležan za dono$enje određenog pravnog propisaP
) 8oja pitanja i koliko $iroko može zahvatiti odredama pravnog propisa koji smije
donijetiP
%rema %oslovniku *rvatskoga saora prijedlog zakona kojim se pokreće postupak dono$enja
zakona mora prije svega sadržavati ustavnu osnovu dono$enja zakona. #vla$tenje za dono$enje
pojedinog pravnog propisa sadržano je uvijek u nekom vi$em pravnom pravilu.
Nadležnost može u vi$em pravnom pravilu iti propisana&
a) 6;):82N# B slu"aj kada se to"no nazna"uje tko će i kojom vrstom propisa koju
materiju regulirati
) ;N6;):82N# B kada se u vi$em pravnom propisu ozna"ava vrsta pravnog propisa
kojom će se odgovarajuća materija regulirati
%ostoje dvije vrste nadležnosti&
'. stvarna nadležnost ( određuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ
donosi
,. mjesna nadležnost ( utvrđuje prostor djelovanja nekog organa
6onosilac pravnog propisa "ini gre$ku&
a) kada normira materiju koju nije ovla$ten normirati
) kada materiju koju ina"e može normirati, normira $ire nego $to je ina"e dopu$teno
c) ako materiju koju je dužan regulirati uopće ne regulira
D
Nomotehnika » M.K.©
P!."(U!% (N)"N*% P!%&N/ P!P+$%
%rocedura dono$enja pravnog propisa "ini skup propisanih radnji koje moraju iti oavljene kao
7ormalno pravne pretpostavke u toku "itava postupka, od prve 7aze davanja prijedloga ili
inicijative za dono$enje pravnog propisa do posljednjih 7aza usvajanja, progla$enja i
ojavljivanja.
Utvrđena pravila procedure ovezuje donosioca odgovarajućeg pravnog propisa na na"in $to
ovaj mora prilikom dono$enja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da i
njegov propis i donesen na 7ormalno dopustiv na"in. Qre$ka u proceduri dono$enja pravnog
propisa dovodi u pitanje 7ormalno pravnu valjanost pravnog propisa i "ini osnovu za
postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti.
Postupak donošenja zakona
%ostupak dono$enja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku (aora.
%ravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, kluovi zastupnika i radna tijela (aora te
.lada.
%rijedlog zakona sadrži&
'. ustavnu osnovu dono$enja zakona,
,. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se treaju urediti zakonom te posljedice koje će
dono$enjem zakona proisteći,
-. ocjenu i izvore potrenih sredstava za provođenje zakona
/. tekst prijedloga zakona, s orazloženjem
1. tekst odredi važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže
izmjena ili dopuna zakona
Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju, poseice
stru"na mi$ljenja, prihvaćene međunarodne ugovore i druge akte kojima orazlaže svoj prijed-
log.
2ekst prijedloga zakona sadrži rje$enja u oliku pravnih odredi.
U orazloženju prijedloga zakona daje se oja$njenje pojedinih odredi koje sadrži prijedlog
zakona.
8ona"ni prijedlog zakona sadrži isto $to i prijedlog zakona samo $to se umjesto teksta %.3.
prilaze tekst kona"nog %.3.
• 8ad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odrede imaju povratno
djelovanje, predlagatelj zakona dužan je orazložiti osoito opravdane razloge koji to
nalažu.
'E
Nomotehnika » M.K.©
Podnošenje i upućivanje prijedloga
• %ostupak dono$enja zakona pokreće se u oliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga
zakona. %redlagatelj zakona ovezan je izvijestiti predsjednika (aora tko će u radnim
tijelima i (aoru davati oavje$tenja i oja$njenja, odnosno potrena orazloženja o
podnesenom prijedlogu zakona.
• %rijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice ovezatno sadrži oznaku&
»%.3. r ...R, a zakon koji se usklađuje s propisima :uropske unije oznaku 5%.3.:. r...S.
• %redsjednik (aora upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih
tijela, svim zastupnicima i predsjedniku .lade, kada .lada nije predlagatelj.
!azmatranje prijedloga u radnim tijelima
• %rije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici (aora, predsjednik mati"noga radnog
tijela i #dora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red
sjednice radnog tijela i provesti raspravu.
• )adna tijela izja$njavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a #dor za
zakonodavstvo poseno i o ustavnim osnovama zakona.
• <ko se prijedlogom zakona stvaraju materijalne oveze, (aor ne može odlu"ivati o
prijedlogu zakona prije nego, na temelju izvje$ća #dora za 7inancije i državni
prora"un, utvrdi da se za ispunjenje tih oveza mogu osigurati 7inancijska sredstva.
• <ko su u prijedlogu zakona ouhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih
radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.
• )adna tijela, osim #dora za zakonodavstvo i #dora za Ustav, %oslovnik i politi"ki
sustav, koja su, uz mati"no, razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mi$ljenja,
primjede i prijedloge mati"nom radnom tijelu, vodeći ra"una kako i mati"no radno
tijelo moglo raspraviti njihova mi$ljenja i stajali$ta.
• 8ad razmotri prijedlog zakona, mati"no radno tijelo podnosi svoje izvje$će (aoru s
mi$ljenjem, primjedama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja.
0ati"no radno tijelo će razmotriti mi$ljenja, primjede i prijedloge koje su mu dostavila
druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. U izvje$ću, koje podnosi (aoru,
mati"no radno tijelo izražava i svoje stajali$te o mi$ljenju, primjedama i prijedlozima
tih radnih tijela.
• ;zvje$ća se radnih tijela upućuju predsjedniku (aora, koji ih dostavlja predlagatelju
zakona, predsjednicima radnih tijela i zastupnicima.
!asprava o prijedlogu zakona 0prvo čitanje zakona1
%rvo "itanje zakona ouhvaća&
'. usmeno izlaganje predlagatelja,
,. opću raspravu o prijedlogu zakona,
-. raspravu o pojedinostima,
/. raspravu o stajali$tima radnih tijela,
1. usvajanje zaklju"ka o potrei dono$ena zakona
''
Nomotehnika » M.K.©
• %redlagatelj zakona, odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog
izlaganja na po"etku rasprave imaju prava davati oja$njenja, iznositi mi$ljenja i
izja$njavati se o iznesenim mi$ljenjima, primjedama i prijedlozima tijekom cijele rasprave.
• Usmeno izlaganje na po"etku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili
jedan od predstavnika. %redlagatelj zakona, odnosno predstavnici koje on odredi, može
povući prijedlog zakona do zaklju"enja rasprave.
• <ko zastupnici ocijene da nije potreno donijeti zakon, prijedlog zakona odit
će se zaklju"kom koji mora iti orazložen i dostavljen predlagatelju.
• %o zavr$enoj raspravi zaklju"kom, kojim se prihvaća dono$enje zakona,
utvrđuju se stajali$ta, prijedlozi i mi$ljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se
predlagatelju radi pripreme kona"nog prijedloga zakona.
• Na osnovi zaklju"ka (aora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će
sa"initi kona"ni prijedlog zakona, odnosno kona"ni prijedlog zakona sa"init će drugo tijelo
ako je to odredio (aor i s tim se suglasio predlagatelj.
'onačni prijedlog zakona
8ona"ni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od $est mjeseci od dana
prihvaćanja prijedloga zakona.
<ko predlagatelj zakona ne podnese kona"ni prijedlog zakona u propisanom roku, smatrat će se
da je postupak dono$enja zakona oustavljen.
8ona"ni prijedlog zakona podnosi se u oliku u kojem se donosi zakon.
#razloženje kona"nog prijedloga zakona ouhvaća&
- razloge zog kojih se zakon donosi,
- pitanja koja se njime rje$avaju,
- oja$njenje odredi predloženog zakona,
- podatke o 7inancijskim sredstvima potrenim za provođenje zakona i o na"inu
osiguranja tih sredstava te
- druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom.
<ko se kona"nim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odrede imati povratno
djelovanje, na osnovi posenog orazloženja predlagatelja zakona i izvje$ća mati"noga radnog
tijela i #dora za zakonodavstvo, poseno će se ocijeniti i zaklju"kom utvrditi da za povratno
djelovanje pojedinih odredi zakona postoje osoito opravdani razlozi. Kez toga se ne može
pristupiti odlu"ivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredi.
',
Nomotehnika » M.K.©
!asprava o konačnom prijedlogu zakona 0drugo čitanje zakona1
6rugo "itanje zakona ouhvaća&
- raspravu o tekstu kona"nog prijedloga zakona,
- stajali$tima radnih tijela,
- raspravu o podnesenim amandmanima,
- odlu"ivanje o amandmanima i dono$enje zakona.
%redlagatelj zakona, odnosno njegov predstavnik može na po"etku rasprave podnijeti uvodno
izlaganje, a kad kona"ni prijedlog zakona sadrži odrede s povratnim djelovanjem dužan je
poseno orazložiti za$to se predlaže povratno djelovanje tih odredi.
- U tijeku rasprave o tekstu kona"nog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po
dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, "lancima te o podnesenim amandmanima.
- Nakon rasprave odlu"uje se o podnesenim amandmanima.
- %redlagatelj zakona o"ituje se o svakom pojedinom amandmanu, a na o"itovanje predlagatelja
može se osvrnuti samo podnositelj amandmana.
- Nakon provedene rasprave i odlu"ivanja o amandmanima, zaklju"uje se rasprava i odlu"uje se
o dono$enju zakona.
#reće čitanje zakona
- 2reće "itanje se provodi iznimno, kada to odlu"i (aor (aora ili na zahtjev predlagatelja i to
u slu"ajevima kada je na tekst kona"nog prijedloga zakona podnesen veći roj amandmana ili
kada su amandmani takve naravi da itno mijenjaju sadržaj kona"nog prijedloga zakona. 2reće
"itanje zakona provodi se, u pravilu, ako se amandmanima predlagatelja itno mijenja sadržaj
kona"nog prijedloga zakona
(onošenje zakona po hitnom postupku
;znimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi orane i
drugi osoito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprje"avanja ili
otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.
Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se kona"ni prijedlog zakona, koji
sadrži sve $to i prijedlog zakona, osim $to se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst
kona"nog prijedloga zakona. 8ada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi
zastupnik, tada mora imati pisanu podr$ku jo$ ,1 zastupnika. %rijedlog da se zakon donese po
hitnom postupku može podnijeti klu zastupnika koji ima '1 ili vi$e "lanova te kluovi
zastupnika koji imaju zajedno '1 ili vi$e "lanova. %rijedlog da se zakon donese po hitnom
postupku podnosi se predsjedniku (aora najkasnije ,/ sata prije utvrđivanja dnevnog reda na
sjednici. %redsjednik (aora ez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom
postupku predsjednicima radnih tijela, svim zastupnicima, te .ladi ako nije predlagatelj. %o
hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima :uropske unije ako to zatraži
predlagatelj.
'-
Nomotehnika » M.K.©
%mandmani
- %rijedlog za izmjenu ili dopunu kona"nog prijedloga zakona podnosi se pisano u oliku
amandmana s orazloženjem.
- %ravo podno$enja amandmana ima svaki zastupnik, kluovi zastupnika i radna tijela (aora te
.lada
- <mandman se upućuje predsjedniku (aora do kraja rasprave na sjednici (aora o kona"nom
prijedlogu zakona.
- %redsjednik (aora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima, predlagatelju
zakona i .ladi kada ona nije predlagatelj zakona.
- %odnesene amandmane predsjednik (aora upućuje i mati"nom radnom tijelu te #doru za
zakonodavstvo da dostave svoja izvje$ća s mi$ljenjima i prijedlozima o njima
- <ko su podneseni amandmani takve naravi da itno mijenjaju ili odstupaju od kona"nog
prijedloga zakona, (aor može odlu"iti da se rasprava odgodi kako i se zastupnicima ostavilo
dovoljno vremena za pripremu prije odlu"ivanja.
- # amandmanima izja$njava se predlagatelj i .lada, neovisno je li predlagatelj zakona ili ne.
- ;zja$njavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno.
- <mandman, prihvaćen na sjednici (aora, postaje sastavni dio kona"nog prijedloga zakona o
kome se odlu"uje.
&jerodostojno tumačenje zakona
%rijedlog za davanje vjerodostojnog tuma"enja zakona može podnijeti ovla$teni predlagatelj
zakona. %rijedlog za davanje vjerodostojnog tuma"enja zakona podnosi se predsjedniku (aora,
a mora sadržavati naziv zakona, naznaku odrede za koju se traži tuma"enje i razloge za to.
%redsjednik (aora upućuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tuma"enja zakona #doru za
zakonodavstvo, mati"nom radnom tijelu i .ladi, ako ona nije podnositelj prijedloga, radi ocjene
njegove osnovanosti. 0ati"no radno tijelo i .lada dužni su, u roku od '1 dana, dostaviti
mi$ljenje #doru za zakonodavstvo.
#dor za zakonodavstvo, nakon $to priavi mi$ljenja mati"noga radnog tijela te .lade, ili
nakon isteka roka, ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tuma"enja zakona
osnovan te u roku od '1 dana izvje$ćuje o svom stajali$tu (aor.
<ko utvrdi da je prijedlog osnovan, #dor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta
vjerodostojnog tuma"enja koji sa svojim izvje$ćem podnosi (aoru. <ko #dor za
zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tuma"enja nije osnovan, on će o
tome izvijestiti (aor koji povodom toga izvje$ća donosi odluku.
(onošenje dr,avnog proračuna
- %rijedlog državnog prora"una s orazloženjem predsjedniku (aora podnosi .lada.
- 3ajedno s prijedlogom državnog prora"una podnosi se i prijedlog 7inancijskog plana
izvanprora"unskih 7ondova s orazloženjem te kona"ni prijedlog zakona o izvr$avanju
državnog prora"una.
- %ri dono$enju državnog prora"una primjenjuju se odrede %oslovnika koje se odnose na
postupak dono$enja zakona.
- .lada, u rokovima utvrđenim zakonom, dostavlja predsjedniku (aora izvje$ća o izvr$enju
državnog prora"una
'/
Nomotehnika » M.K.©
(onošenje ostalih akata $abora
- U pogledu postupka za dono$enje odluka, deklaracija, rezolucija, preporuka i drugih akata
(aora primjenjuju se odrede ovoga %oslovnika o postupku za raspravu o kona"nom
prijedlogu zakona, ako (aor ne odlu"i druk"ije, s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena,
ako se ne odlu"i da se o prijedlogu raspravlja najprije u na"elu, a zatim o pojedinostima.
- %ostupak dono$enja ostalih akata, neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog
zakona ili kona"ni prijedlog zakona, uvijek se pokreće prijedlogom akta.
- %redlagatelj akata dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku (aora, a prema naravi akta
isti mora sadržavati orazloženje.
• )dluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, na"ina rada i odnosa u
(aoru.
• *eklaracijom se izražava opće stajali$te (aora o pitanjima unutarnje ili vanjske
politike te o drugim itnim pitanjima važnim za državu.
• $ezolucijom (aor ukazuje na stanje i proleme u određenom podru"ju i na mjere koje
i trealo provoditi u tom podru"ju.
• Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i prituže o nepravilnostima u radu
tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrje$enje.
• +aklju'cima (aor utvrđuje stajali$ta o određenim događajima i pojavama.
*rvatski (aor može donositi i akte u oliku odluke, poslovnika ili pravilnika kojima se uređuje
unutarnje ustrojstvo, na"in rada i odnosi u saoru ili oavljaju druga opća ovla$tenja.
dlučivanje na sjedni-ama $abora
- 3a dono$enje odluka na sjednici (aora potrena je nazo"nost većine zastupnika, osim u
slu"ajevima kada je Ustavom )epulike *rvatske ili %oslovnikom druk"ije određeno.
- 3akone, odluke, rezolucije, zaklju"ke i druge akte (aor donosi većinom glasova, ukoliko je
na sjednici (aora nazo"na većina zastupnika, osim ako Ustavom )epulike *rvatske i
%oslovnikom nije druk"ije određeno.
.ećinom glasova svih zastupnika, (aor donosi&
- odluke da se pristupi promjeni Ustava )epulike *rvatske, kao i utvrđivanje nacrta
promjene Ustava )epulike *rvatske,
- zakone !organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne
sloode, izorni sustav, ustrojstvo, djelokrug i na"in rada državnih tijela te ustrojstvo i
djelokrug lokalne i podru"ne !regionalne) samouprave,
- (trategiju nacionalne sigurnosti i (trategiju orane )epulike *rvatske,
- odluke o davanju povjerenja predsjedniku i "lanovima .lade, odnosno o iskazivanju
nepovjerenja predsjedniku .lade, .ladi u cjelini ili pojedinom "lanu .lade,
- odluku o raspu$tanju (aora,
- %oslovnik (aora.
'1
Nomotehnika » M.K.©
6votrećinskom većinom glasova svih zastupnika (aor&
- donosi Ustav )epulike *rvatske i promjenu Ustava )epulike *rvatske,
- potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju
ovlasti izvedene iz Ustava )epulike *rvatske,
- donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu )epulike *rvatske,
- donosi odluku iz "lanka I. stavka ,. i "lanka J. Ustava )epulike *rvatske,
- donosi ustavne zakone !organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.
- donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posene odgovornosti %redsjednika
)epulike.
- 8ada se u postupku dono$enja zakona na sjednici (aora na temelju odredi %oslovnika
donose odluke koje prethode dono$enju zakona i drugih akata, za njihovo dono$enje dovoljna je
većina glasova nazo"nih zastupnika, neovisno o tome $to se pojedini zakon ili akt donosi
većinom glasova svih zastupnika, odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika,
osim ako je Ustavom )epulike *rvatske i ovim %oslovnikom određeno da se i te odluke
donose kvali7iciranom većinom.
Zastupnička pitanja
- 3astupnici mogu postavljati zastupni"ka pitanja .ladi i pojedinom "lanu .lade o ostvarivanju
njezinih ustavnih prava i dužnosti, a poseice o stanju u pojedinim podru"jima dru$tvenog
života, te o izvr$avanju zakona i drugih akata (aora, odnosno o radu ministarstava i drugih
tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti.
- 3astupni"ka pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom oliku. 3astupnik je dužan
navesti kome upućuje zastupni"ko pitanje.
Usmena zastupni"ka pitanja&
- Usmena pitanja .ladi, odnosno pojedinom "lanu .lade zastupnici mogu postavljati
na sjednicama za vrijeme »<ktualnog prijepodnevaR.
- »<ktualno prijepodneR održava se na po"etku svake sjednice (aora, prije prelaska
na prvu to"ku dnevnog reda i traje, u pravilu "etiri sata.
- 3astupnik može postaviti jedno pitanje. #no mora iti kratko i jasno 7ormulirano i u
pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i ez pripreme.
- 3astupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupni"ko
pitanje.
- <ko je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu .lada, odnosno
ministar dostavi pisani odgovor.
- Na pitanja upućena .ladi odgovara predsjednik ili "lan .lade. Na pitanja upućena
pojedinom ministru odgovara ministar.
'H
Nomotehnika » M.K.©
%isana zastupni"ka pitanja&
- 3astupnici mogu, posredovanjem predsjednika (aora, postavljati zastupni"ka
pitanja u pisanom oliku a nakon doivenog odgovora i dopunska zastupni"ka
pitanja.
- %isani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom oliku daje se u roku -E dana od
dana kada je pitanje dostavljeno .ladi, odnosno pojedinom ministru kome je
upućeno. U istom roku .lada, odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno
postavljeno pitanje, ako zastupnik nije doio odgovor na sjednici (aora ili je
zatražio pisani odgovor.
+nterpela-ija
- ;nterpelacijom se na sjednici (aora otvara rasprava o radu .lade u cjelini ili o
pojedinim odlukama .lade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajali$ta .lade
ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike.
- ;nterpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim
dopunskim pisanim odgovorom .lade ili "lana .lade na postavljeno pitanje, a pitanje i
odgovor ukazuju da postoje osoito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u
(aoru.
- ;nterpelacija se podnosi u pisanom oliku. U njoj mora iti jasno postavljeno i
orazloženo pitanje koje trea razmatrati. ;nterpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su
je pokrenuli.
- ;nterpelaciju predsjedniku (aora podnosi najmanje desetina zastupnika. %odnesenu
interpelaciju predsjednik (aora dostavlja predsjedniku .lade i zastupnicima.
- .lada je ovezna, povodom interpelacije, dostaviti predsjedniku (aora, najkasnije u
roku od J dana od dana prijema interpelacije, izvje$će o svojim mi$ljenjima i
stajali$tima povodom interpelacije.
- %redsjednik (aora upućuje izvje$će zastupnicima.
- )aspravu o interpelaciji (aor može zavr$iti utvrđivanjem stajali$ta o pitanju koje je
pokrenuto interpelacijom. %o zavr$enoj raspravi o interpelaciji (aor može postaviti
pitanje odgovornosti .lade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku .lade,
pojedinom njezinom "lanu ili .ladi u cjelini.
Pravna tehnika je skup znanja, postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod
primjene !stvaranja prava).
%rema gr". Filozo7u <ristotelu cilj je takve tehnike B postići uvjerljivost kod slu$ateljstva. Gedna
od najvažnijih pravnih tehnika je tuma"enje. 2uma"enje u pravu predstavlja pronalaženje
smisla pravnih izraza, iskaza, poruka i tekstova.
T2uma"enje može iti !s ozirom na rezultat)
- deklaratorno ili doslovno
- ekstenzivno !pro$ireno)
- restriktivno !suženo)
jezi"no tuma"enje, logi"ko, sustavno, povijesno, teleolo$ko.
'I
Nomotehnika » M.K.©
#eleološko načelo 9 gr". telos=cilj. #dnosi se na cilj ili svrhu zakona. Qovori o utjecajima
koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta želi postići. #no $to su njegovi politi"ki ciljevi
on će poku$ati 4pokriti5 papirom. Napisat će pravni akt koji će u stvarnosti ako ude primjenjiv
kao $to je zakonodavac želio ostvariti njegove politi"ke ciljeve.
- 2eleolo$ko tuma"enje Ustava je tuma"enje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem
kojeg donositelj tog propisa želi postići. %rou"avaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti
koje su ile u vrijeme dono$enja pojedinog propisa.
T$adr,aj pravnog propisa
6ati odgovarajući sadržaj pravnom propisu zna"i ouhvatiti njegovim odredama onu olast
dru$tvenih odnosa koja odgovara nadležnosti njegova donositelja.
6onosilac pravnog propisa "ini gre$ku&
• ako ne zahvati sadržajem pravnog propisa sve dru$tvene odnose koje tim propisom mora
zahvatiti prema stvarnoj nadležnosti+
• ako materiju koju regulira sadržajem pravnog propisa koji donosi zahvati $ire nego $to
smije tj. ako ouhvati i onu olast koja nije u njegovoj nadležnosti.
U svim tim slu"ajevima moguće je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa
stajali$ta ustavnosti i zakonitosti.
Qledano sa stajali$ta tehnike izrade pravnog propisa, prigovor na valjanost izrađenog pravnog
propisa može se staviti i u slu"aju kad je raspored materije zahvaćen sadržajem ez logi"ke
veze ili kad je redoslijed materije u tom sadržaju međusono ispremije$an.
T(jelovanje pravnog propisa u prostoru
#sigurati prostorno djelovanje pravnog propisa zna"i osigurati mogućnost primjene njegovih
odredaa na određenom podru"ju.
Teritorijalno važenje pravnog propisa9 pravni propis ovezuje svojim odredama sve
sujekte na koje se odnosi, a koji se nalaze na teritoriju na kojem važi.
( ozirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se oi"no prema $irini teritorija na
kojem važe njihove odrede&
'. univerzalni ( vrijede na naj$irem ukupnom teritoriju !oni koje donose repuli"ki organi)
,. partikularni ( vrijede samo na određenom užem teritoriju !oni koji se donose unutar
županije, grada ili općine)
'J
Nomotehnika » M.K.©
T(jelovanje pravnog propisa u vremenu
.remensko djelovanje jednog pravnog propisa zna"i da taj propis ovezuje svojim odredama
sujekte na koje se odnosi u određenom vremenu, tj. od po"etka svoga važenja pa uuduće sve
do prestanka njegova važenja.
6onosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku. Qre$ka pri procjeni vremena
u kojem jedan propis trea donijeti može imati vi$estruko neželjene posljedice. <ko se jedan
pravni propis donese prije nego je to i zaista potreno onda doivamo propis koji je zapravo
ispred dru$tvenih potrea pa je i njegova vrijednost dvojena.
8od vremenskog važenja pravnog propisa trea razgrani"iti dva momenta&
- po"etak važenja pravnog propisa
- prestanak važenja pravnog propisa
T%o"etak važenja pravnog propisa
%o"etak važenja pravnog propisa je vremenski određen moment od kojeg pravni propis po"inje
pravno djelovati ovezujući svojim odredama, uz mogućnost primjene sankcije na one koje se
odnosi. 2o je vrijeme njegova stupanja na snagu.
%o"etak važenja pravnog propisa određuje njegov donosilac.
#kolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadržana odreda o po"etku njegova važenja "ini
"itav propis manjkavim. 0anjkavost takve vrste može iti ulažena postojanjem, u nekom
vi$em pravnom pravilu, na"elnog pristupanja određivanju po"etka važenja za odgovarajuću
vrstu propisa u svim onim slu"ajevima kada u njihovom tekstu, propustom donosioca, nije
određen po"etak važenja.
U na$em sustavu prava "l. JD. Ustava regulira takvu situaciju&
43akon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove ojave, osim ako nije zog osoito
opravdanih razloga zakonom druk"ije određeno.5
Ustav i Ustavni zakon za provedu Ustava stupaju na snagu danom progla$enja
Na"ini mogućeg po"etka važenja pravnih propisa&
'. određivanje po"etka važenja pravnog propisa to"nim navođenjem dana, mjeseca i
godine !kalendarska oznaka važenja)
,. određivanje po"etka važenja pravnog propisa danom njegova ojavljivanja
-. određivanje po"etka važenja pravnog propisa danom njegova dono$enja!po"etak
važenja prije ojavljivanja)
/. određivanje po"etka važenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova
ojavljivanja
1. određivanje po"etka važenja pravnog propisa nastupom određenog događaja
'D
Nomotehnika » M.K.©
T%restanak važenja pravnog propisa
%restanak važenja pravnog propisa zna"i da pravni propis prestaje ovezivati svojim
odredama.
Na"ini mogućeg prestanka važenja pravnih propisa&
'. %restanak važenja pravnog propisa dono$enjem novog pravnog propisa kojim se
određuje da raniji pravni propis prestaje važiti !derogacija pravnog propisa)
,. %restanak važenja pravnog propisa protekom određenog vremena
-. %restanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja dru$tvenih odnosa koje
regulira !tzv. odumiranje pravnog propisa)
/. %restanak važenja pravnog propisa ojektivnim stavljanjem izvan snage
• Derogacija pravnog propisa 9prestanak važenja pravnog propisa dono$enjem
novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti.
- #drede o direktnoj derogaciji trea izraditi na na"in da se u zavr$nom dijelu pravnog propisa
nazna"i koji propisi prestaju važiti. %ri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji
prestaje važiti, s oznakom služenog glasila u kojem je io ojavljen i kada.
- 8ada se jednim propisom ozna"ava prestanak važenja vi$e ranije donijetih propisa, onda se
ovi navode prema hijerarhijskome rangu. <ko se ozna"ava da jednim propisom prestaje važiti
vi$e propisa iste pravne snage, onda ove trea navoditi prema redoslijedu dono$enja tj. najprije
najstarije pa onda po teme kriteriju dalje.
- ( ozirom da opći akti za izvr$enje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju već su
vezani za sudinu akta za "ije su izvr$enje donijeti, oni prestaju važiti prestankom propisa za
"ije su izvr$enje donijeti.
- <ko dono$enje jednog propisa trea dovesti do prestanka važenja samo jednog dijela nekog
ranije donijetog propisa, onda takav djelomi"ni prestanak važenja trea zaseno i precizno
ozna"iti npr. 4tupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti zakon,,.osim odredaba
'lanka,,-
! $ang derogacije .stupanjem na snagu jednog propisa može dovesti do prestanka važenja
samo onih propisa koji su po svojoj snazi !hijerarhiji) istog ili nižeg ranga od pravnog propisa
kojim se progla$ava njihov prestanak važenja.
! /ndirektna derogacija. u situacijama kada jedan novodonijeti propis na druga"iji na"in
regulira istu materiju koja je već regulirana nekim ranije donijetim propisom, a da ujedno ne
nazna"ava prestanak važenja ranijeg propisa, uzima se kao da je važenje starog propisa prestalo
jer se sada primjenjuje novi propis !na"elo 4leU posterior derogat legi prior5)
• Prestanak va,enja pravnih propisa protekom roka
;ako se pravni propis u principu donosi na neograni"eno vrijeme moguće je da se on u svome
važenju ipak ograni"i.
0ormalno normiranje s privremenim trajanjem9ograni"enje se vr$i oznakom roka do kojeg će
taj propis važiti.
,E
Nomotehnika » M.K.©
• Prestanak va,enja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih
odnosa koje regulira 0tzv2 odumiranje pravnog propisa1
8ad prestanu postojati dru$tveni odnosi koje jedan pravni propis regulira, onda se naj"e$će
takav propis stavlja izvan snage. 0eđutim ako do takvog 7ormalnog progla$avanja prestanka
važenja propisa ne dođe, ipak će pravni propis prestati važiti jer je izguio azu svoje primjene.
)psolentnost. prestanak postojanja svrhe i cilja zakona $to dovodi do prestanka razloga
postojanja pravnog pravila.
• Prestanak va,enja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage
%ravni propisi mogu prestati važiti ojektivnim stavljanjem izvan snage !poni$tavanjem ili
ukidanjem) uslijed njihove neusklađenosti s vi$im pravnim propisima !povreda ustavnosti i
zakonitosti).
Poništavanje.propis stavlja izvan snage, ali se ujedno poni$tavaju i sve pravne posljedice
nastale uslijed primjene tog propisa, i to od trenutka njegova stupanja na snagu !eU tunc).
#kidanje.pravni propis se stavlja izvan snage s tim da u uduće njegova primjena nije vi$e
pravno moguća, ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju !eU nunc).
T'ontrola pravnih propisa
U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je
Ustavni sud.
"ladavina prava u politi'kom smislu ojedinjava u sei niz na"ela ustavne vladavine, prema
kojima su svi nositelji 7unkcija vlasti podvrgnuti ograni"enjima uspostavljenim pravnim
poretkom u državi, pod politi"kim nadzorom predstavni"kih tijela, na temelju mandata
doivenog od naroda, $to osigurava, pružanjem za$tite, nezavisno sudstvo u primjerenom i
zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano po$tivanje prava "ovjeka.
"ladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih
državnih tijela i pojedinih dužnosnika, kao i od samih građana.
Pravna država je koncepcija koja svoje teži$te stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih
normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi, nastala u njema"koj pravnoj teoriji 'D. st.
+ajedni'ko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zarana svake samovolje pri
odlu"ivanju i postupanju svih državnih tijela.
*vije 1ormalno! pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi:
'. položaj donositelja ustavnopravnih normi
,. zna"ajke posenog postupka njihova dono$enja i izmjene, koji je složeniji od dono$enja
oi"nih zakona
,'
Nomotehnika » M.K.©
2noncijacija zakonitosti je izri"ita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se
zakonom razrađuju odrede ustava, a "esto i na"in kori$tenja Ustavom zajam"enih slooda i
prava.
Posredno (akcesorno) odlu'ivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje
trea rije$iti kako i se mogao rije$iti sam predmet sudenog spora, pri "emu odluka suda ima
u"inak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene !djeluje
samo inter partes).
3eposredno (apstraktno) odlu'ivanje o ustavnosti zakona je odlu"ivanje kad pitanje sukladnosti
zakona s ustavom predstavlja samu it spora koji sud mora rije$iti, ez ozira na ilo kakav
konkretni slu"aj, radi se o ustavnom sporu, odluka suda ima djelovanje erga omnes !prema
svima).
*vije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona:
'. ukidanje pravnih propisa B ne dira u ranije nastale pravne posljedice
,. poni$tavanje pravnih propisa B djeluje retroaktivno, zna"i trea sanirati sve posljedice
koje je prouzro"ila primjena propisa
U$#%&N+ $U(
Ustavni sud je državno tijelo visokog autoriteta "ija je prvenstvena zadaća nadzor nad
ustavno$ću zakona. Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta, vlade i
sudene vlasti. # neustavnosti zakona ustavni sud odlu"uje apstraktno !nezavisno o konkretnom
pravnom predmetu, zakon ili njegove odrede B ako su odlu"ili da su protuustavne poni$tavaju
se ili ukidaju).
Povijesni razvitak institucije ustavnog suda:
!prvi nacrt pripisuje se (ieVesu, a u pravnoj doktrini 'D.st. zalagali su se Gellinek i 0erkl
-prvi put uspostavljen Ustavom )epulike <ustrije iz 'D,E. B europski model
-7rancuski Ustav iz'D1J. B Ustavno vijeće, prethodni nadzor ustavnosti
-od socijalisti"kih zemalja prva je uvela (F)G po Ustavu iz 'DH-.
*jelokrug ustavnog suda:
'. nadzor ustavnosti zakona
,. nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa
-. odlu"uju u sporovima o pravima i dužnostima najvi$ih tijela državne vlasti
/. rje$avaju sporove o ustavnim pravima među državama "lanicama 7ederacije
1. nadziru zakonitost provede izora, re7erenduma, narodnih inicijativa ili narodnog veta
H. sude za povredu ustava visokim državnim dužnosnicima
I. u povodu ustavne tuže pružaju za$titu slooda i prava "ovjeka i građanina
J. donose interpretativne odluke B tuma"enja Ustava i zakona, na zahtjev najvi$ih državnih
tijela
astav #stavnog suda $%:
,,
Nomotehnika » M.K.©
! '- sudaca !prije '') koje iz reda istaknutih pravnika !sudaca, državnih odvjetnika,
odvjetnika i sveu"ili$nih pro7esora) ira (aor na vrijeme od J godina, ez ograni"enja
ponovnog izora
! uvjeti& hrvatski državljanin, diplomirani pravnik sa najmanje '1 g. radnog iskustva,
istaknuo u struci znanstvenim ili stru"nim radom ili javnim djelovanjem, ne smije
pripadati nijednoj politi"koj stranci niti oavljati nikakvu drugu javnu ni pro7esionalnu
dužnost
! suci između see iraju predsjednika suda na rok od / godine
! postupak kandidiranja sudaca provodi #dor za Ustav, politi"ki sustav i poslovnik
(aora )*
Pokretanje postupka pred #stavnim sudom $% (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa):
1. svatko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu
ustavnosti i zakonitosti drugog propisa B ali takva inicijativa ne ovezuje Ustavni sud
koji će sam odlu"iti o tom hoće li u povodu prijedloga pokrenuti postupak
4. Ustavni sud može sam pokrenuti postupak
5. na zahtjev tijela ovla$tenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti,
U( je dužan pokrenuti i provesti postupak
6. sudovi u postupku
7. *rvatski (aor, predsjednik )*, .lada, .rhovni sud, pu"ki pravoranitelj, najvi$a
tijela lokalne i regionalne samouprave
8kti #stavnog suda (donose se ve&inom glasova svih sudaca):
'. odluke B donose se o meritumu !iti) stvari o kojoj se sud izja$njava
,. rješenja ( donose se u svim ostalim slu"ajevima
! moraju iti orazložena, ojavljuje se u N.N
#dluke se donose većinom glasova svih sudaca, osim kada Ustav ili U 3akon propisuje
posenu većinu.
Sukobi je!okruga "rje#ava i$ %S&'
'. pozitivni suko djelokruga B kada , ili vi$e drž. tijela smatraju da su ovla$tena odlu"iti u
određenoj stvari
,. negativni suko djelokruga B kada određena drž. tijela smatraju da nisu ovla$tena
odlu"iti u određenoj stvari
Pet na'ina pozitivnog politi'kog utjecaja ustavnog suda:
'. $titi prava opore i olak$ava joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih
ovlasti
,. $tite prava manjina i time nadoknađuju njihovu slau zastupljenost u pol. odlu"ujućim
tijelima
-. pridonose racionalizaciji procesa odlu"ivanja
/. djeluje kao za$titnik ustavnih na"ela o odgovornosti izvr$ne vlasti
1. pridonosi ja"anju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih na"ela u zakonodavstvu i
životu
,-
Nomotehnika » M.K.©
W%s(avna (u)ba mora sadržavati ime i prezime, preivali$te ili oravi$te odnosno tvrtku i
sjedi$te podnositelja ustavne tuže, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku odluke
kojom je povrijeđeno neko pravo ili slooda, oznaku ustavnog prava ili sloode koje je
povrijeđeno, razloge tuže, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tuža pravodona i
potpis podnositelja ustavne tuže. Uz tužu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili
prijepisu.
O us(avnoj (u)bi o!u*uje vijeće sastavljeno od tri suca, koje može odluku donijeti samo
jednoglasno. <ko se u vijeću ne postigne jednoglasnost, ili ako vijeće smatra da postoje razlozi
da se predmet iznese na sjednicu (uda, o ustavnoj tuži odlu"it će sjednica (uda.
Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu2
! ovim se zakonom uređuju uvjeti i postupak za izor sudaca U( i prestanak njihove
dužnosti,
! uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti
drugih propisa s Ustavom i zakonima.
! postupak i pravno djelovanje njegovih odluka
! za$tita ljudskih prava i temeljnih slooda zajam"enih Ustavom
! i druga pitanja važna za izvr$enje dužnosti i rad U(
+zdvojeno mišljenje
(udac ima pravo na izdvojeno mi$ljenje ako većina sudaca na (jednici Ustavnog suda prihvati
odluku ili rje$enje "ijoj se izreci i?ili "ijem se orazloženju sudac protivi.
(udac koji na (jednici Ustavnog suda izdvoji mi$ljenje u pogledu izreke i?ili orazloženja
odluke ili rje$enja i usmeno ga orazloži na (jednici Ustavnog suda, dužan ga je pisano
orazložiti
;zdvojeno mi$ljenje može izraditi i vi$e sudaca zajedno ako se protive izreci i?ili orazloženju
odluke ili rje$enja zog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno orazloženi na (jednici
Ustavnog suda !skupno izdvojeno mi$ljenje). (kupno izdvojeno mi$ljenje potpisuju svi suci koji
su izdvojili svoja mi$ljenja
(udac koji je najavio izdvojeno mi$ljenje ima pravo istodono zahtijevati da se donesena
odluka ili rje$enje, zajedno s izdvojenim mi$ljenjem, ojavi u »Narodnim novinamaR i u slu"aju
kad ojava odluke ili rje$enja nije oavezna prema "lanku ,D. stavku '. Ustavnog zakona.
(udac je dužan pisano orazložiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno
mi$ljenje u roku osam dana od dana dono$enja odluke, odnosno rje$enja na (jednici Ustavnog
suda.
Podnes-i Ustavnog suda 3 postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pisanim zahtjevom,
prijedlogom i ustavnom tužom. %odnesci upućeni sudu moraju iti potpisani. %odnosi se U(
izravno ili ih se $alje po$tom. %odnesci moraju iti razumljivi i moraju sadržavati sve $to je
potreno da i se po njima moglo postupati. %ostupak vodi sudac U(.
-U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi državni organi u određenim
situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost određenih općih akata&
• %rema 3akonu o .ladi )*, .lada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva ili
drugog repuli"kog organa državne uprave.
• %rema 3akonu o sustavu državne uprave u provođenju nadzora nad oavljanjem poslova
državne uprave ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lok. (amouprave
• %rema 3akonu o ustanovama, nadzor nad zakonito$ću rada ustanove i njezinih općih
akata oavlja u pravilo nadležno ministarstvo
Tbustava od izvršenja pravnog propisa
,/
Nomotehnika » M.K.©
8od oustave od izvr$enja radi se zapravo o privremenom prestanku mogućnosti primjene
općeg akta !u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zog toga $to je pravno ovla$teni
nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga oustavi od izvr$enja sumnjajući u njegovu
ispravnost
U takvom slu"aju kona"nu odluku donosi neki drugi !vi$i) organ koji odlu"uje da li je do
oustave od izvr$enja trealo doći ili ne, $to ima za posljedicu ili kona"nu nemogućnost
primjene pravnog propisa koji je oustavljen od izvr$enja, ili se eliminira sama odluka kojom je
do$lo do oustave.
2ko se može koristiti pravom na oustavu od izvr$enja pravnih propisa određuje zakonodavac
koji pravnom normom !u pravilu zakonom) ovla$ćuje određene sujekte da mogu provoditi ovu
mjeru prema određenim kategorijama pravnih propisa.
T"ks-ep-ija nezakonitosti 0ilegalnosti1
:kscepcija nezakonitosti je svojevrstan olik kontrolnog ovla$tenja prema pravnim
propisima putem kojega određeni organi !u pravilu sud) odija primjenu pravnog propisa
!prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan slu"aj kad utvrdi da je to u
suprotnosti s vi$om pravnom normom !zakonom). U takvom slu"aju predmet se rje$ava na
temelju zakona.
8od ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage,
udući da se kod ekscepcije utvrđuje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s
ozirom na konkretni slu"aj o kojemu se rje$ava. 2akav se akt može u povodu nekog
drugog slu"aja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadležni organ u propisanom postupku
ne stavi izvan snage.
TPovratno djelovanje pravnog propisa
0retroaktivnost1
%ovratno djelovanje pravnog propisa zna"i da se taj propis primjenjuje na situacije koje su
nastale i postojale prije nego $to je sam propis stupio na snagu.
3akonodavac u principu isklju"uje retroaktivno djelovanje pravnog propisa dopu$tajući ga
samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i "esto određene a$ samim Ustavom.
U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odrede zakona mogu imati povratno
djelovanje, tada mora predlagatelj zakona doro orazložiti opravdane razloge koji nalažu
retroaktivnost.
,1
Nomotehnika » M.K.©
T$ubjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa
2emeljna sujektivna pretpostavka za uspje$no avljenje izradom pravnih propisa je
posjedovanje odgovarajućeg znanja.
3nanje koje se smatra nužnim ouhvaća&
'. opća naoraza !osona kultura redaktora)
,. poznavanje dru$tveno-politi"kog uređenja i pravnog sustava, poznavanje ustavne
materije, poznavanje literature i terminologije
-. poznavanje principa na"ela izrade pravnih propisa- znanje nomotehnike
/. sposonost jezi"nog izražavanja
TP4%N N!M%#+&N" (*"4%#N$#+
%lanirati normativnu djelatnost zna"i predviđati radnje koje će se u vremenu za koje se plan
donosi iti nužno poduzeti radi stvaranja novih, te izmjene starih ili stavljanja izvan snage
postojećih pravnih propisa.
%lan normativne djelatnosti je speci7i"an dokument temeljem kojega se planski !smi$ljeno)
oavljaju pojedine radnje normiranja.
U planu normativne djelatnosti mora iti naro"ito vidljivo&
'. tko i koji pravni propis trea donijeti
,. u kojem vremenu i na koji na"in
-. kojim pitanjima trea dati prioritet i u kojoj mjeri
- %lanom normativne djelatnosti trea predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili
izmjene, odnosno dopune određenih pravnih propisa.
- U planu trea predvidjeti 7aze normiranja, a poseno olike procedure za dono$enje određenih
pravnih pravila !npr. re7erendum, javna rasprava), njihovo trajanje i radnje koje je pri tome
nužno poduzeti.
9iri plan9ukupna plansko normativna djelatnost za određenu strukturu !za ustanovu, za
općinsko vijeće ili županijsku skup$tinu)
#ži plan9plan normativne djelatnosti određene strukture razdvojen po nositeljima ili prema
prirodi materije koja će se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana !npr. %lan
normativne djelatnosti u olasti reguliranja prihoda ili olasti orazovanja, pomorstva, turizma i
sl.)
,H
Nomotehnika » M.K.©
TN%5"4% +Z!%(" P!%&N+H P!P+$%
%ostoje opća i posena na"ela za izradu pravnih propisa. #pća na"ela služe za izradu svih
pravnih propisa, dok posena na"ela služe za izradu određenih vrsta pravnih propisa.
#pća na"ela za izradu pravnih propisa su&
'. na"elo jasnoće, kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa
,. na"elo odnosa jezi"nih izraza i logi"kog smisla pravnog propisa
-. na"elo ukupnosti sadržaja pravnog propisa
/. na"elo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o
vi$em
 Na"elo jasnoće, kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa
! :asno&a stila izražava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski
tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju "itaoca !pogotovo primjenjiva"a pravnih propisa)
o tome $to je donosilac htio reći.
- 3ahtjev kvalitete stila pravnih propisa izražava se u potrei da jednoj misli uvijek odgovara
isti jezi"ni izraz tj. da se ista misao uvije izražava na jednaki na"in u "itavom tekstu pravnog
propisa.
- 3ahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora ovezu da u tekstu pravnog
pravila ugradi onoliko jezi"nih izraza koliko je najmanje nužno da i se shvatila misao
donosioca. U pogledu jezi"nog izražavanja pri izradi pravnih propisa trea voditi ra"una o
slijedećim itni elementima&
- trea težiti da sadržaj pravnog propisa ude jasan svakome
- trea težiti upotrei uoi"ajenih izraza B takvih koji su razumljivi naj$irem krugu
ljudi, izrazi koji vrijede, koji se stalno upotreljavaju, koji nisu lokalizmi i
provincijalizmi.
- trea svesti na najmanju moguću mjeru upotreu svih onih izraza kojima se ne
može precizno odrediti pravo zna"enje
- trea izjegavati upotreu stranih rije"i, poglavito izraza koji su te$ko razumljivi
 Na"elo odnosa jezi"nih izraza i logi"kog smisla pravnog propisa
%ri izradi pravnih propisa izuzetno je važno postići sklad u odnosu između jezi"nih izraza
upotreljenih za izražavanje misli u jednom pravnom propisu i logi"kog smisla tog propisa.
 Na"elo ukupnosti sadržaja pravnog propisa
- %ravi propis odnosi se na dio normativnog ovla$tenja prema nadležnosti donosioca, koja
proizlazi iz vi$eg pravnog propisa u sustavu prava.
- (adržajem pravnog propisa koji se donosi moraju iti ouhvaćeni svi oni dru$tveni odnosi koji
se reguliraju odredama tog propisa. 2ime se postiže ukupnost sadržaja pravnog propisa, koja
zna"i da je donosioc predvidio i ouhvatio sva pitanja koja moraju iti ouhvaćena doti"nim
pravnim propisom, a redaktor ih je na odgovarajući na"in ugradio u tekst pravnog propisa.
,I
Nomotehnika » M.K.©
 Na"elo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o
vi$em
;zmeđu pravnih propisa na nižoj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom položaju vi$i
postoje izvjesni olici egzistencijske i sadržajne ovisnosti
! 2gzistencijska ovisnost !ovisnost o nastanku) nižeg pravnog propisa o vi$em zna"i da niži
propis ne može nastati ako za dono$enje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena
nadležnost u nekom vi$em pravnom propisu.
! adržajni odnos nižeg propisa o vi$em zna"i da donosilac nižeg propisa, 7ormirajući njegov
sadržaj mora ostati u okviru propisane nadležnosti i svojim propisom ouhvatiti samo one
odnose i na onaj na"in kako to predviđa vi$e pravno pravilo. %ri tome trea paziti da sadržaj
njegovog propisa ude usklađen sa sadržajem odgovarajućeg vi$eg pravnog propisa, odnosno
da ne ude u suprotnosti s njim.
T+Z!%(% 'N%5N/ #"'$#% P!%&N/ P!P+$%
;zrada kona"nog teksta pravnog propisa zna"i uoli"avanje u potrenu 7ormu odgovarajućeg
propisa koji tako postaje dio pravnog sustava, a materija koja njime je ouhvaćena doiva time
potrenu pravnu regulaciju. ;zrada kona"nog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat
djelatnosti normiranja.
T6ijelovi pravnog propisa&
uvodni dio
naslov
uvodne odrede
centralni dio
kaznene odrede
prijelazne odrede
zavr$ne odrede
#avezni !itni dijelovi) pravnog propisa&
 uvodni dio
 naslov
 centralni dio
 zavr$ne odrede s datiranjem
#stali dijelovi !7akultativni karakter)&
 uvodne odrede
 kaznene odrede
 prijelazne odrede
,J
Nomotehnika » M.K.©
T Uvodni dio pravnog propisa
Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova.
U najvećem roju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka&
a) tko je donosilac doti"nog pravnog propisa
) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet
#vodni dio #stava
- 8ako pri dono$enju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovla$tenje
njegovu donosiocu, tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasi"an izgled pod kojim
podrazumijevamo sadržajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom
osnovom za normiranje.
- %rilikom dono$enja Ustava donosi se, u pravilu posean akt za njegovo progla$enje dok se u
njegovim uvodnim odredama !preamula) "esto isti"u osnovne orijentacije politi"kog i
pravnog sustava.
- (am tekst Ustava po"inje uvodnim odredama koje nose naziv 4;zvori$ne osnove5 i u njima se
daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske državnosti i izražava tisućljetna nacionalna
samoitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda.
#vodni dio zakona
- U uvodnom dijelu zakona također se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi,
niti u posenoj odredi stoji oznaka donosioca.
- (vaki zakon se progla$ava. 2o progla$enje se vr$i posenim aktom !#dluka o progla$enju)
kojega u pravilu donosi državni poglavar.
- U na$em Ustavu pravni osnov za progla$enje zakona utvrđen je "lankom JJ. 4%redsjednik
)epulike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u *rvatskom saoru.
<ko %redsjednik )epulike smatra da progla$eni zakon nije u skladu s Ustavom, može
pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom )epulike *rvatske.5
#vodni dio podzakonskih op&enormativnih akata
- Uvodni dio kod svih podzakonskih općenormativnih akata uvijek izražava dvije itne
"injenice&
'. pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi
,. oznaku donosioca akta
- %ravna osnova i oznaka donosioca izražava se tako da se navodi "lanak !ako je potreno
stavak i to"ka) propisa koji sadrži ovla$tenja za dono$enje, puni naziv toga propisa te služeno
glasilo u kojem je taj propis ojavljen i kada.
- 8atkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen, $to nije nužno
jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa.
,D
Nomotehnika » M.K.©
TNaslov pravnog propisa
- Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga.
- ;z naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari&
'. vrsta propisa !zakon, ureda, pravilnik i sl.)
,. karakter sadržaja prema materiji koja se regulira !npr. # izvla$tenju, o morskom
riarstvu i sl.)
- Neki itni momenti o kojima trea voditi ra"una pri davanju naslova&
o naslov trea pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta, jasno i uo"ljivo
o naslov trea iti kratak, uvijek u jednoj re"enici ez skraćenica i interpunkcija.
- Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno zna"enje. %o njemu se, na"elno, tuma"i
sadržaj propisa.
TUvodne odredbe
- Uvodnim odredama donosilac ukazuje na&
'. razloge dono$enja propisa
,. cilj koji se želi postići
-. rukovodne principe kojih se trea držati prilikom interpretacije i primjene
- ; uvodne odrede imaju na odgovarajući na"in interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu
tuma"e namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa.
T.entralni dio pravnog propisa
@entralni dio pravnog propisa !sadržaj propisa u užem smislu) najvažniji je dio teksta pravnog
propisa.
@entralnim dijelom ouhvaća se ukupna materija "iju pravnu regulaciju smije donosilac izvr$iti
jednim pravnim propisom.
@entralni dio moguće je izraziti razli"itim metodama normiranja&
'. metoda taksativnog normiranja
,. metoda primjeri"nog normiranja
-. metoda apstraktnog normiranja
/. metoda principijelnog normiranja
1. metoda precendentnog normiranja
-E
Nomotehnika » M.K.©
/. ;etoda taksativnog normiranja
- 0etoda kod koje donosilac pravnog propisa to"no propisuje slu"ajeve na koje će se propis
primijeniti.
- 2aksativnim normiranjem ograni"ava se dono$enje sadržaja propisa samo na slu"ajeve koji su
nazna"eni, koristimo je kada je nužno to"no i precizno iskazati na"in regulacije koji se odnosi
na pojedine, to"no određene slu"ajeve.
- 0etoda taksativnog normiranja je jednostavna, prilikom njezine izrade koristimo se metodom
narajanja.
- (laost metode taksativnog normiranja jest u ograni"enosti primjene sadržaja propisa koji je
izrađen putem taksativnog normiranja.
//. ;etoda primjeri'nog normiranja (metoda analogije)
- Upotreom ove metode u sadržaju pravnog propisa navode se određeni slu"ajevi na koje se
doti"na norma odnosi i oni služe kao temeljni primjer s tim $to se doti"na norma može
primijeniti, putem analogije i na sli"ne slu"ajeve.
- #vom metodom ne ograni"ava se doma$aj dijela pravnog propisa već se predviđa mogućnost
njegovog $irenja uz pretpostavku pojave sli"nih slu"ajeva.
- #vom metodom se skraćuje tekst pravnog propisa.
- ;zuzetno je korisna u situacijama kada u momentu dono$enja propisa nije moguće predvidjeti
sve slu"ajeve koje trea ouhvatiti tim dijelom sadržaja pravnog propisa.
- #va metoda se iskazuje u sadržaju propisa na na"in $to se prije narajanja slu"ajeva na koje se
tekst propisa primjenjuje stavi rije" 4naro"ito5, 4osoito5, 4poseno5 ili se kod zavr$etka
narajanja stavi rije" 4i sli"no5, 4itd.5, 4 i drugo5.
- (laost ove metode je u $irini moguće interpretacije.
///. ;etoda apstraktnog normiranja
- #va metoda je najuoi"ajeniji na"in normiranja koji se javlja u slu"ajevima kada se putem
uopćavanja !generaliziranja) sadržaj propisa daje tako da ga je moguće primijeniti na
neograni"en roj slu"ajeva koji se uuduće mogu javiti.
- (laost ove metode je pre$irok oujam propisa nastalog primjenom uopćavanja.
/". ;etoda principijelnog normiranja
- (peci7i"na metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti $to su određena uopćavanja pravnih
pojmova svedena na principe koji doivaju karakter pravnih na"ela i postaju zajedni"ka za vi$e
pravnih propisa !npr. Na"elo zakonitosti, na"elo jednakosti pred zakonom i sl.)
- #va metoda pridonosi skraćenju teksta propisa i izjegavanju nepotrenog ponavljanja
sadržaja.
". ;etoda precendentnog normiranja
- #vdje se radi, u stvari o primjeni principa presedana tako $to se, zahvaljujući na"inu koji je u
praksi ranije rije$en neki slu"aj rje$avaju u uduće isti ili sli"ni slu"ajevi.
-'
Nomotehnika » M.K.©
T'aznene odredbe
8aznene odrede navode sankciju koju donosilac propisa predviđa za sujekte "ije i pona$anje
i djelovanje ili propu$tanje ilo suprotno određenjima u pravnom smislu.
6va glavna pristupa na"inu izrade kaznenih odredaa&
'. u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuću
kvali7ikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja može zadesiti po"inioca takvog
dijela.
,. donosilac pravnog propisa propisuje prava i dužnosti određenih sujekata, a nakon toga
u posenom dijelu teksta, koji oi"no nosi oznaku 4kaznene odrede5 propisuje sankcije
za prekr$ioce odredaa koje je propisao.
TPrijelazne odredbe
U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je već jednom ila
regulirana.
- U slu"ajevima kada novi propis ponovo regulira !na druga"iji na"in) jednu materiju postavlja
se pitanje sudine onih slu"ajeva i odnosa "ije je rje$avanje po"elo prema odredama ranijeg
propisa a nije zavr$eno do pojave novog.
- %ostojanje takvih grani"nih slu"ajeva, koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka
djelovanja starog propisa i po"etka djelovanja novog propisa, izaziva potreu propisivanja
prijelaznih odredi.
- %ri izradi prijelaznih odredaa trea paziti da se njima ne povrijede već ste"ena prava
određenih sujekata, ali i da se $to lak$e izvr$i prelazak na režim novog propisa.
- %rijelazne odrede u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na slu"ajeve
"ije je rje$avanje zapo"elo po odredama ranijeg propisa, ali nije ilo zavr$eno do dono$enja
novoga.
- Najveći roj prijelaznih odredaa je privremenog karaktera jer su te odrede ograni"ene na
određene slu"ajeve. 8ad se takvi slu"ajevi rije$e, tada prestaje potrea za daljnjim postojanjem
prijelaznih odredaa koje se na takve slu"ajeve odnose B odumiru u sustavu prava.
TZavršne odredbe

U zavr$nim odredama se nalazi prije svega odreda o vremenskom važenju propisa. ;z
zavr$nih odredaa vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu.
- <ko je u pitanju propis s ograni"enim trajanje onda se u zavr$nim odredama ozna"ava
vrijeme do kojega važi, odnosno moment prestanka njegova važenja.
- U zavr$ne odrede ulazi oznaka momenta dono$enja pravnog propisa.
-,
Nomotehnika » M.K.©
0ogu se javiti "etiri vremenska momenta kod nastanka i važenja pravnog propisa&
'. moment kada je pravni propis donesen !kada je nastao) B datiranje propisa
,. moment ojavljivanja pravnog propisa
-. moment stupanja na snagu
/. moment stvarnog po"etka primjene
- U zavr$ne odrede ulaze norme o derogaciji. 2o zna"i da se iz zavr$nih odredaa jednog
pravnog propisa vidi koji su pravni propisi, njegovim stupanjem na snagu, odnosno momentom
njegove primjene prestali važiti.
- U praksi, kod izrade pravnih propisa, se "esto spajaju u istoj glavi prijelazne i zavr$ne
odrede koje mogu iti jedna posena glava pravnog propisa.
T6!M% #"'$#% 0$%(!7%*%1 P!%&N/ P!P+$%
- %ravni propisi izražavaju se u pisanoj 7ormi.
- (adržaj propisa je podijeljen oi"no na dijelove, glave, odnosno poglavlja i odsjeke. <ko je
centralni dio propisa duži onda se radi preglednosti "esto razdvaja na dijelove, glave ili
poglavlja.
- U pravilu se kao poseni dijelovi teksta propisa izražavaju se kaznene i prijelazne odrede
!kad su sadržane u tekstu pravnog propisa) te zavr$ne odrede.
- 6ijelovi propisa mogu se ozna"iti rojevima i mogu imati posene naslove.
- Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od "lanaka. Clanak pravnog propisa tvori jednu ili
vi$e misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu, izražavaju se re"enicom ili vi$e njih. Clanak se jo$
može raziti i na stavke.
T8*%&4*+&%N*" P!%&N+H P!P+$%
0publika-ija1
#javljivanje pravnih propisa je radnja u postupku dono$enja pravnih propisa putem koje se na
unaprijed propisani na"in ojelodanjuje sadržaj teksta pravnog propisa kako i se s tim
sadržajem mogli upoznati svi oni dru$tveni sujekti koji za to imaju interes.
Nužnost ojavljivanja je pretpostavka za mogućnost njihove primjene.
U hrvatskom pravu postoji ustavna odreda da se zakoni prije nego $to stupe na snagu
ojavljuju u 4Narodnim novinama5 glasilu koje je prema Ustavu, služeni list )epulike
*rvatske.
--
Nomotehnika » M.K.©
)adi izvje$ćivanja zastupnika i javnosti o svom radu (aor izdaje svoje glasilo i druge
pulikacije.
Qlasilo (aora »;zvje$ća *rvatskoga saoraR ojavljuje&
- prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama (aora,
- pojedine prijedloge, odnosno kona"ne prijedloge zakona i drugih akata (aora,
- pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata,
- zaklju"ke (aora i radnih tijela (aora,
- poticaje, stajali$ta i mi$ljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlu"uje u
(aoru,
- akte %redsjednika )epulike,
- sažete govore održane na sjednicama (aora,
- zastupni"ka pitanja i odgovore .lade,
- prikaz rada .lade,
- kroniku zna"ajnijih događanja u (aoru, Uredu %redsjednika )epulike i .ladi,
- kroniku međuparlamentarne suradnje (aora,
- životopise dužnosnika koje je izarao, odnosno imenovao (aor.
T+ZM*"N" + (PUN" P!%&N+H P!P+$%
.ijek trajanja pravnog propisa stoji u ornutoj proporciji s dinamikom dru$tvenog razvoja.
3ahtjev vremenskog kontinuiteta traži da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara
zahtjevu tog vremena.
<ko se osnovna koncepcija propisa mijenja, jer to zahtijevaju novi dru$tveni odnosi, onda trea
propis staviti izvan snage, tako $to će se isti zamijeniti drugim propisom. <ko nije do$lo do
izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa već se ona zadržava i dalje ali su ipak nužni
zahvati u njegov tekst onda se služimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa.
/zmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajući dio teksta pravnog propisa
mijenja kako i svojim sadržajem odgovarao novonastalim dru$tvenim zahtjevima B
osuvremenjivanje pravnog propisa.
*opune pravnog propisa zna"e radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako i
svojim sadržajem ostvario ukupnost regulacije dru$tvenih odnosa koje mora ouhvatiti.
%otree za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga&
'. zahtjev za usagla$avanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima dru$tvene
sredine i vremena
,. lo$e predviđanje donosioca pravnog propisa, odnosno moguće lo$e izražavanje
postavljenih ciljeva dru$tvene politike od strane redaktora pravnih propisa
U pravilu se izmjene i dopune vr$e tako da se donese novi propis !3. o izmjenama i dopunama
zakona, Ureda o izmjenama i dopunama itd.)
-/
Nomotehnika » M.K.©
TP!5+)9"N+ #"'$# P!%&N/ P!P+$%
%ro"i$ćeni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio
veći roj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni, odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih
uvrste izmjene, odnosno dopune koje su izvr$ene do momenta pro"i$ćavanja teksta.
Na taj se na"in tekst pro"i$ćava i njegov sadržaj "ine odrede izvornog teksta koje nisu
mijenjane i sve izvr$ene izmjene i dopune, kao i eventualni ispravci tekst ako ih je ilo.
#vim se putem doiva jedan tekst !umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom
numeracijom "lanaka.
%rilikom utvrđivanja pro"i$ćenog teksta pravnog propisa, tijelo koje utvrđuje pro"i$ćeni tekst u
uvodnom dijelu pro"i$ćenog teksta poziva se na ovla$tenje koje mu je dodijeljeno da i mogao
utvrditi pro"i$ćeni tekst te ujedno navodi $to pro"i$ćeni tekst sadrži.
T+$P!%&.+ P!%&N+H P!P+$%
;spravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vr$i usklađivanje između izvornog teksta
propisa, onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je ojavljen-
kada se među njima jave razlike.
)azlike mogu nastati zog razli"itih razloga Bgre$ke uslijed nemarnosti, gre$ke u tiskanju, u
prepisivanju i sl.. 6užnost je tada donosioca da pogre$ni !ojavljeni ) tekst ispravi.
8ada se vr$i ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uo"ena gre$ka, onda se u uvodnom
dijelu ispravka najprije konstatira uo"enost gre$ke i naziv propisa u kojemu je gre$ka uo"ena s
naznakom služenog glasila u kojemu je propis ojavljen.
-1
Nomotehnika » M.K.©
"U!P$' P!%&
<Xui communitauire 0 eki komuniter) B Nov program, veže se za europsko pravo. 2o je ukupni
sadržaj europskog pravaY(kup je prava i oveza koji ovezuje i povezuje sve zemlje unutar :U.
%ostoji nekoliko elemenata koji ga "ine&
'.)osniva'ki ugovori !-)
a.) Ugovor o :uropskoj ekonomskoj zajednici
.) :uroatom !odnosi se na suradnju europskih država u pogledu iskori$tenja atomske
energije)
c.) Ugovor o osnivanju 3ajednice za ugljen i "elik
Ulaze i ugovor iz 0astrichta!uspostavljena :U) i ugovor iz Nice!ugovor europskog prava)
,.) *rugi element su op&a pravna na'ela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom
dono$enja svojih odluka, te ih ugrađuju u zakonske propise.
-.) )dluke 2uropskog suda. (udske presude nisu izvor prava, osim u angloameri"kim
državama. 2akvu praksu nije posve prihvatio :uropski sud. #n donoseći presude stvara pravo
:U-je i taj dio prava ulazi u pojam aXui communitauire, ulaze i konvencije.
Pravna priroda "U
3a "lanice :U najvi$e pravo je europsko pravo. :u sjedinjuje gospodarsko i politi"ko
djelovanje s ciljem oljeg povezivanja država. Najveći domet povezivanja je sloodan promet
roa, ljudi i kapitala. 6akle, neka vrsta sloodne trgovinske zone. :U je politi"ko pravni sujekt
posene vrste. #na nije klasi"na kon7ederacija, nije ni 7ederacija, ni 7ederacija u nastajanju.
Primarni izvori prava "U
- Ugovor o :3
- Ugovor o :uropskoj zajednici za ugljen i "elik
- Ugovor o :uropskoj zajednici za atomsku energiju
- Ugovor o :uropskoj uniji
$ekundarni izvori prava "U
(u akti koje donose institucije :U u kojima se :U temelji& triju zajednica :3, :3UC,
:uroatom,, zajedni"ke vanjske politike te suradnja u podru"ju pravosuđa u unutarnjih poslova
%kti koji se donose u okviru triju zajedni-a dijele se na:
)bvezuju&e: urede, smjernice, odluke
3eobvezuju&e: preporuke, mi$ljenja
U okviru zajedni"ke vanjske i sigurnosne politike, te suradnje u podru"ju pravosudnih poslova
donose se akti drugog karaktera !okvirna odluka, odluka, zajedni"ka izjava, zajedni"ka
strategija, izjava, zaklju"ak, konvencija)
-H
Nomotehnika » M.K.©
Protokol :
Nakon pro$irenja :U s '1 na ,1 "lanica !'.1.,E/.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom
%rotokol I. ovim se protokolom regulira režim trgovine poljoprivrednim proizvodima između
*rvatske i pro$irene :U te zamjenjuju dosada$nji dodaci sporazuma kojima se reguliraju
spomenuta pitanja.
Njime su utvrđene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode.
(odatna pitanja
Pravna priroda poslovnika
%oslovnikom se ne uređuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu, odn.
regulira se rad državnih ustanova, ureda i drugih organizacija kako i djelatnosti koje oavljaju
stekle zakonitu i pravnu 7ormu.
%oslovnik donosi tijelo !(aor, .lada itd.) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime uređuje
pitanja unutarnjeg ustrojstva, na"ina rada i odnosa u samom tijelu. (am poslovnik spada u
pomoćne izvore prava.
;Me<unarodni ugovor; je sporazum Z utemeljen na sukladnom o"itovanju najmanje dvaju
međunarodnopravnih sujekata Z koji je uređen međunarodnim pravom i koji je u pisanom
oliku, ez ozira na to je li sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili vi$e međusono
povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu, kojega )epulika *rvatska sklapa s jednom ili
vi$e država, jednom ili vi$e međunarodnih organizacija odnosno jednim ili vi$e ostalih
međunarodnopravnih sujekata.
Potpisivanje me<. ugovora
8ad je predsjednik )epulike, odnosno .lada )epulike *rvatske, dala punomoć za
potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od "lanova izaslanstva )epulike *rvatske, taj
[lan izaslanstva može nakon zavr$enih pregovora ugovor potpisati, ako je njegov sadržaj u
skladu s osnovom za vođenje pregovora i sklapanje međunarodnog ugovora .
Potvr<ivanje me<. ugovora
;zaslanstvo )epulike *rvatske, u roku od '1 dana od dana potpisivanja, odnosno usvajanja
teksta međunarodnog ugovora, dostavlja nadležnom državnom tijelu međunarodni ugovor na
hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski.
%ostupak za potvrđivanje međunarodnog ugovora pokreće .lada )epulike *rvatske na poticaj
0inistarstva vanjskih poslova.
(aor )epulike *rvatske potvrđuje međunarodne ugovore koji traže dono$enje ili izmjenu
zakona, međunarodne ugovore vojne i politi"ke naravi i međunarodne ugovore koji 7inancijski
ovezuju )epuliku *rvatsku.
-I
Nomotehnika » M.K.©
Pravna priroda UZ za provedbu Ustava
#vim se zakonom rje$ava pitanje usklađivanja odredi koje su ile na snazi prije dono$enja
Ustava as novim Ustavnim rje$enjima. )adi se o vremenskim rokovima do kada vrijede
određeni "lanci iz starog Ustava
'lubovi zastupnika
8lu zastupnika u (aoru mogu osnovati&
- politi"ka stranka koja ima najmanje tri zastupnika,
- dvije ili vi$e politi"kih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika,
- najmanje tri nezavisna zastupnika,
- zastupnici iz reda nacionalnih manjina.
3astupnik može iti "lan samo jednog klua, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može
iti i "lan klua stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak.
%redsjednik 8lua zastupnika, u pogledu prava i oveza, ima status predsjednika radnog
tijela (aora.
dbor za Ustav= Poslovnik i politički sustav:
- prati i razmatra provedu Ustava )epulike *rvatske,
- razmatra na"elna pitanja u vezi s usugla$avanjem zakonodavstva s Ustavom )epulike
*rvatske,
- razmatra mi$ljenja i prijedloge ustavne naravi upućene (aoru,
- u postupku promjene Ustava )epulike *rvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata,
- provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda )epulike *rvatske i predlaganja za
izor (aoru,
- u postupku raspisivanja re7erenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog roja ira"a u
)epulici *rvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata,
- rje$ava sporove o djelokrugu radnih tijela (aora,
- prati provedu %oslovnika *rvatskoga saora,
- predlaže dono$enje i promjene %oslovnika *rvatskoga saora.
- razmatra na"elna pitanja za$tite i ostvarivanja Ustavom )epulike *rvatske utvrđenih
ljudskih prava i temeljnih slooda te prava nacionalnih manjina.
U djelokrugu su #dora za Ustav, %oslovnik i politi"ki sustav poslovi utvrđivanja i praćenja
provođenja politike, a u postupku dono$enja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti
mati"noga radnog tijela u podru"jima koja se odnose na&
- udruživanje, javna okupljanja i mirne prosvjede građana,
- ira"ko pravo, izor zastupnika u (aor, izor predsjednika )epulike, izor za tijela
jedinica lokalne i podru"ne !regionalne) samouprave i re7erendum,
- pravni položaj vjerskih zajednica,
- uporau i za$titu gra, zastave i himne )epulike *rvatske i drugih državnih simola,
državne lagdane, nagrade i druga priznanja,
- opća pitanja ustavnosti i zakonitosti,
-J
Nomotehnika » M.K.©
- javno in7ormiranje,
- opća pitanja 7unkcioniranja politi"kog sustava,
- pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela, osnivanja, ustrojstva, djelokruga i na"ina
rada tijela državne uprave,
- pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu
tijela državne uprave,
- izvje$ća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim prolemima državne
uprave,
- temeljna pitanja vlasni"kih odnosa,
- ustrojstvo, djelokrug i na"in rada pu"kog pravoranitelja,
dbor za zakonodavstvo&
- razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi (aor u pogledu njihove
usklađenosti s Ustavom )epulike *rvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne
orade,
- razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja itna za
jedinstvenu pravnu tehniku i terminolo$ku usklađenost akata koje donosi (aor,
- daje mi$ljenje o prijedlogu da pojedine odrede zakona imaju povratno djelovanje,
- rine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mi$ljenje o na"elnim pitanjima izgradnje
pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona,
- razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost (aor i o tome daje mi$ljenje,
- utvrđuje i izdaje pro"i$ćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi (aor, kad je tim
zakonima ili aktima za to ovla$ten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni,
- razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tuma"enja zakona ili drugog akta kojeg je
donio (aor,
-D