Širokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
GRADNJA PRVE CRKVE I SAMOSTANA NA ŠIROKOM BRIJEGU
Jolić, R.
Sažetak:
U članku se najprije obrađuje nastanak samostalne zajednice hercegovačkih franjevaca sredinom XIX. stoljeća. Odvojili su se od drevne provincije Bosne Srebrene, s kojom su živjeli od njezina nastanka . do odcjepljenja . (službeno .). Prvi sa-mostan u Hercegovini – nakon što su samostane u Mostaru, Konjicu i Ljubuškom Turci srušili u XVI. st. – bio je sagrađen upravo na Širokom Brijegu. Uza nj je podignuta i malena crkva; sve to sredinom XIX. st. Sagrađeni su milodarima iz svijeta koje su isprosili franjevci te prilozima samih franjevaca i njihovih siromašnih župljana. Tako Brijeg postaje središte ne samo hercegovačkih franjevaca nego i cjelokupnoga vjerskog, kulturnog i prosvjetnog života u Hercegovini.
Ključne riječi:
franjevci, samostan, crkva, Široki Brijeg, kustodija, Bosna Srebrena.
Podatci o autoru:
mr. sc. Jolić, R.[obert], Franjevački samostan Tomislavgrad / “Naša ognji-šta”, Trg fra Mije Čuića , Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina, rjolic@tel.net.ba
fra Robert Jolić
POVIJEST
THE CONSTRUCTION OF THE FIRST CHURCH AND MONASTERY IN ŠIROKI BRIJEG
Jolić, R.
Abstract:
This article rstly deals with the foundation of the independent community of Herzegovinian Franciscans in the middle of the
th
century. They separated from the an-cient province of Bosna Argentina, within which they lived from its foundation in up to its secession in (offi cially in ). After the Turks pulled down monasteries in Mostar, Konjic and Ljubuški in the
th
century, the rst monastery in Herzegovina was constructed right in Široki Brijeg. A small church was also built next to it; all that hap-pened in the middle of the
th
century. They were built by charity from abroad obtained by begging of the Franciscans and contributions from the Franciscans themselves and their poor parishioners. That is how Brijeg became the center not only of Herzegovinian Franciscans, but also of the entire religious, cultural, and educational life in Herzegovina.
Key words:
Franciscans, monastery, church, Široki Brijeg, Franciscan custody, Bosna Argentina.
Author’s data:
M. Sc. Jolić, R.[obert], Franciscan Monastery of Tomislavgrad / “Naša ognjišta”, Tomislavgrad, Trg fra Mije Čuića , Tomislavgrad, Bosnia and Herzegovina, rjolic@tel.net.ba
Širokom Brijegu
Sto godina nove crkve na
Uvod
Nakon što su Osmanlije u . stoljeću porušili tri hercegovačka samostana, ili njih više, sve do sredine XIX. st. – dakle kroz godina – na tome prostoru nije bilo nijednog franjevač-kog samostana.
Franjevci su iz samo-stana u Ljubuškom i Mostaru prebjegli na obalu Jadranskog mora te sagradili samostane u Zaostrogu i Živogošću,
odakle su služili puk u Hercegovini sve do kraja XVII. st. No nakon završet-ka Bečko-morejskog rata i potpisiva-nja Karlovačkog mira (.) bilo im je pod prijetnjom smrću zabranjeno prelaziti preko novostvorene tursko-mletačke granice na područja koja su ostala pod osmanskom vlašću. Stoga su pastoralnu skrb za hercegovačke kato-like preuzela tri preostala franjevačka samostana u Bosni. Tako su franjevci iz samostana u Kreševu pastorizirali župe u zapadnoj Hercegovini, iz Fojni-ce duvanjske župe, a iz Kraljeve Sutje-
Za dio (današnje) Hercegovine brinuli su se franjevci iz samostana u Imotskom, a za dio franjevci samostana iz Rame (Pandžić, B., Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom, Mostar-Zagreb, ., str. ). Glavaš R., Spomenica pedesetgodišnjice Hercegovačke Franjevačke Redodržave, Mostar, ., str. -; Mandić, D., Etnička povijest BiH, Toronto etc., . (. izd.), str. -.
ske župu Roško Polje.
Takvo je stanje potrajalo kroz gotovo godina. Zbog daljine i drugih nevolja te za-puštenosti hercegovačkog puka odlu-čili su franjevci podrijetlom iz Herce-govine, članovi kreševskog samostana, sagraditi jedan samostan u Herce-govini kako bi popravili teško stanje hercegovačkog puka. Ideja je sazrela sredinom XIX. st., makar ni do tada nije nedostajalo razmišljanja o potre-bi osnutka vlastitog samostana. God. ., kada su se hercegovački franjev-ci odijelili od kreševskog samostana i preselili u Hercegovinu, u zapadnoj su Hercegovini postojale sljedeće župe: Blato (poslije Čerigaj zatim Š. Brijeg), Brotnjo (sa sjedištem u Gradnićima), Posušje, Mostar (sa sjedištem u M. Gracu), Ljubuški (sa sjedištem u Velja-cima), Ružići, Zaslivlje (poslije Konjic) te kapelanija Gorica i planinska kape-lanija Polja.
Na čitavom današnjem
Mandić, D., Franjevačka Bosna, Rim, ., str. -; Pandžić, B., Hercegovački fra-njevci, str. . Duvanjski kraj u početku nije pripadao za- jednici hercegovačkih franjevaca, točnije oni nisu odmah preuzeli pastoralnu skrb za područje duvanjskih župa, uključujući Rakitno, Drežnicu i buškoblatski kraj. O tome svjedoči prvi razmještaj osoblja što su ga . travnja . na Čerigaju održali hercegovački franjevci, u kojem se uopće ne spominju duvanjske župe (Pandžić, B., Acta franciscana Hercegovinae, sv. II., Mo-star-Zagreb, ., str. -). Pa ipak po-
fra Robert Jolić
Reward Your Curiosity
Everything you want to read.
Anytime. Anywhere. Any device.
No Commitment. Cancel anytime.