You are on page 1of 38

1.

UVOD
1.1. OSNOVE GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA
1.1.1. O građanskom procesnom pravu
Građansko procesno pravo je sistem pravnih pravila kojima se regulira sudsko
ostvarivanje zaštite prava koja proistječu iz određenih građanskopravnih odnosa. Njima se
regulira: struktura građanskog sudskog postupka te položaj, aktivnosti i uzajamni odnosi
procesnih sujekata. !rađansko procesno pravo se dijeli na: parnično i izvanparnično.
Građanski parnični postupak je op"a, redovna i osnovna metoda zaštite ugroženih ili
povrijeđenih sujektivnih građanskih prava, koju pruža državno pravosuđe. #ko zakon koji
regulira građanskopravnu materiju ništa ne propisuje, primjenjuje se parnična metoda, a neka od
izvanparničnih metoda primjenjivat "e se samo ako je tako izričito propisano.
Cilj. $aštita građanskih prava ostvaruje se u parničnom postupku.
Osnovna struktura građanskog parničnog postupka
%arnični postupak pokre"e se na zahtjev stranke koja tvrdi da su njezina prava ugrožena ili
povrijeđena pa za njih traži određenu zaštitu, odnosno na zahtjev stranke koja tvrdi da je
ovlaštena tražiti određenu zaštitu iako nije sudionik odnosa s ozirom na koji se ta pravna zaštita
traži & tužitelja.
%arnični postupak pokre"e se protiv stranke za koju se tvrdi da je svojim držanjem ugrozila ili da
je povrijedila tužiteljeva prava, ili u odnosu na koju se tvrdi da postoji ovlaštenje ili dužnost da
se i prema njoj traži određena zaštita & tuženik.
$ada"a je suda da raspravi sva odlučna činjenična i pravna pitanja te da nakon ocjene rezultata
raspravljanja donese odluku o osnovanosti tužiteljeve tvrdnje da mu pripada pravo na određenu
pravnu zaštitu i da mu je, ako na nju ima pravo, pruži.
%ored suda i stranaka, u parničnom postupku sudjeluju i tre"e osoe, ilo radi toga da pomognu
strankama u ostvarenju njihovih zahtjeva 'zastupnici stranaka(, ilo radi toga da u tom postupku
zaštite svoje pravom priznate interse 'umješa"i, imenovani prethodnici, osoe oaviještene o
parnici(, ilo radi toga da svojim sudjelovanjem pridonesu ostvarenju op"ih zada"a pravosuđa,
da oavljanjem svoje građanske dužnosti pomognu sudu da ostvari svoju misiju 'centar za
socijalnu skr) svjedoci, vještaci, tumači(.
*ad primi zahtjev za pružanje pravne pomo"i, sud poduzima aktivnosti radi prethodnog
ispitivanja podnesene tuže i pripremanja glavne rasprave, centralnog stadija parničnog
postupka, na kojoj se u pravilu ispituje sav raspravni materijal radi donošenja konačne odluke o
predmetu spora.
+ednom pokrenut tužom, parnični postupak odvija se dalje, u pravilu, po služenoj dužnosti,
dok prvostupanjski sud ne donese konačnu odluku. ,tranke koje nisu zadovoljne odlukom
ovlaštene su da & podnošenjen pravnih lijekova & dadu novi impuls za nastavak novih procesnih
Građansko procesno pravo

aktivnosti radi toga da se, u pravilu u postupku pred višim sudom, ispita pravilnost i zakonitost
donesene odluke.
*onkretan parnični postupak ne mora pro"i kroz sve mogu"e stadije.
1.1.-. %rocesne pretpostavke
Definicija. .o su okolnosti od čijeg postojanja zavisi dopustivost pokretanja parničnog
postupka, raspravljanje u parnici i donošenje meritorne odluke o osnovanosti tuženog zahtjeva.
Kada se ispituje njihovo postojanje? /o zasnivanja procesnopravnog odnosa dolazi
uspostavljanjem kontakta između suda i stranaka, neovisno o tome da li su procesne
pretpostavke ispunjene. /akle, o procesnim pretpostavkama ne ovisi nastajanje samog
procesnopravnog odnosa, nego dopuštenost odnosa koji je ve" nastao
Klasifikacija:
Pretpostavke koje se tiču
suda
Pretpostavke koje se tiču
stranaka
Pretpostavke koje se tiču
predmeta spora
- ,udska nadležnost - %ostojanje stranaka i njihova
stranačka sposonost
- 0ormalna pravilnost zahtjeva
kojim se traži pravna zaštita
- ,tvarna i mjesna
nadležnost
- %arnična sposonost
stranaka
- Nedostatak dvostruke
litispendencije
- %ravilan sastav suda - 1redno zastupanje stranaka - Nedostatak postojanja sudske
nagode
- Ojektivnost sudaca - %rocesno ovlaštenje za
vođenje parnice
- Nedostatak pravomo"no
presuđene stvari
- %ravni interes 'za traženje
određene pravne zaštite(
∗ Op"e: one od čijeg postojanja zavisi dopustivost svake parnice. %osene: one od čijeg
postojanja zavisi dopustivost određenih vrsta parnica ili rješavanje nekih incidentalnih pitanja u
toku parnice 'npr. polaganje aktorske kaucije, vjerodostojnost isprave za izdavanje platnog
naloga(.
∗ #psolutne: o kojima sud vodi računa po služenoj dužnosti 'to je u pravilu tako(.
2elativne: o kojima sud vodi računa samo na prigovor stranke 'npr. aktorska kaucija(.
∗ %ozitivne: one ez čijeg postojanja, vođenje parnice i donošenje meritorne odluke
nije dopušteno. Negativne: one čije postojanje sprječava vođenje parnice i donošenje meritorne
odluke. $%% ih naziva smetnje za vođenje postupka, a to su: a( litispendencija, ( sudska
nagoda 'res iudicaliter transacta(, c( pravomo"no presuđena stvar 'res iuducata(, d( ugovor o
prorogaciji nadležnosti, e( aritražni ugovor.
Odlučivanje. O postojanju procesnih pretpostavki sud, u pravilu, mora voditi računa po
služenoj dužnosti. %rije povlačenja krajnjih konzekvenci koje proizlaze iz nedostatka procesnih
pretpostavki, sud je dužan poduzeti mjere za njihovo otklanjanje. $og nedostatka pozitivnih
procesnih pretpostavki, odnosno zog postojanja negativnih procesnih pretpostavki, tuža se
mora kao nedopuštena odaciti.
2
Građansko procesno pravo

1.3. TEMELJNA NAČELA
Načela su značajna zog tumačenja pravnih normi i zog postojanja zakonskih praznina.
1 našem građanskom procesnom pravu postoji 13 načela.
1.3.1. Načelo ustavnosti i zakonitosti
,udovi sude na temelju 1stava i zakona.
Ustavnost. ,ud se, prilikom vođenja parničnog postupka, dužan rukovoditi pravilima
1stava i ostalih propisa koji svoju snagu izvode iz 1stava.
aklonitost. ,ud se prilikom vođenja parničnog postupka mora strogo pridržavati normi
o parničnom postupku. On je ovlašten poduzimati samo one radnje koje su zakonom predviđene,
a ako nešto u zakonu nije predviđeno trea uzeti da to onda ni u parničnom postupku nije
dopušteno 'u pravilu(.
Ovako postavljen princip strogog legaliteta nije konzekventno proveden, jer i se time
sputavala primjena apstraktnog pravila na konkretan slučaj. $ato, da i se omogu"ila prilagoda
op"ih pravila prilikama određene parnice, uvode se neka pravila kojima se daje ovlaštenje sudu
da u konkretnoj stvari primjeni metodu za koju nađe da je in concreto najsvsishodnija & sudsko
upravljanje postupko!.
"ednistvena pri!jena pravnih pravila. Ostvarenje načel4 promatrano šire, izvan
granica konkretnog spora, traži da se pravno pravilo primjenjuje na isti način u istim slučajevima
prema svim sujektima. $ato pravila građanskog procesnog prava moraju osigurati jednistvenu
primjenu pravnih pravila na čitavom području njihovog važenja. +edinstvena primjena zakona se
osigurava:
- ,jednicama sudskih odjela
1
- Op"im sjednicama 5rhovnog suda
6
- Ojavljivanjem odluka 5rhovnog suda
- 7videncijom sudske prakse.
1.3.6. Načelo dispozicije i o8icioznosti
Definicija: ovo načelo daje odgovor na pitanje o kome ovisi pokretanje, održavanje i
prestanak parnice. #ko to ovisi o inicijativi stranaka radit "e se o načelu dispozitivnosti, a ako
ovisi o incijativni suda radit "e se o načelu o8icijelnosti.
1
5eliki sudovi se dijele na odjele, a odjele sačinjavaju vije"a odnosno suci. .a vije"a ili sucu mogu na različit način
primjenjivati pravila. $og toga se sazivaju sjednice odjela. O ovezatnosti pravnih shva"anja prihav"enih na
sjednicama odjela vidjeti čl. 39 $,.
6
Njih sačinjavaju svi suci 5rhovnog suda. Na njima 5rh. sud utvrđuje pravna shva"anja radi osiguranja jedinstvne
primjene zakona. O ovezatnosti pravnih shva"anja prihav"enih na tim sjednicama vidjeti čl. 3: $,.
3
Građansko procesno pravo

Načelo dispozitivnosti je prihva"eno u parničnom postupku jer taj postupak služi zaštiti
građanskopravnoh donosa, koji su regulirani pravilima dispozitvne prirode.
,tranke imaju !aterijalne i procesne dispo#icije. ;iste procesne dispozicije su takve
parnične radnje stranaka kojima se ostvaruje neko pravo procesne naravi. %ravno su relevantne
dok parnica traje 'napr. prijedlog stranaka za izuze"e suca(. <aterijalne procesne dispozicije su
takve parnične radnje stranaka kojima se utječe na sudinu tuženog zahtjeva. %ravno relevantne
su i izvan parnice. .o su: '1( odricanje od tuženog zahtjeva, '6( priznanje tuženog zahtjeva i
'3( sudska nagoda.
$okretanje% odr&avanje i o'ustava postupka. %arnica se pokre"e tužom tužitelja
'1=>(. ,ud nije ovlašten pokrenuti parnicu po služenoj dužnosti 'nemo iudex sine actore; ne
procedat iudex ex officio(.
+ednom pokrenut postupak vodi se po služenoj dužnosti do donošenja konačne odluke u
pravostupanjskom postupku.
.užitelj, koji je ovlašten pokrenuti postupak, ovlašten je i jednostranom parničnom
radnjom dovesti do njegove oustave. 1koliko parnica nije ovako oustavljena, dalji procesni
stadiji 'žala, izvanredni pravni lijekovi( opet zavise od inicijative stranaka.
Granice odlučivanja. ,ud odlučuje samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u
postupku '6?1( @ ne eat iudex ultra et extra petitia partium. ,ud nije ovlašten tužitelju dosuditi ni
više od onoga što je tražio, ni nešto drugo od onoga što je tražio
1.3.3. Načelo pravnog interesa
Definicija: pravni interes je korist koju tužitelj očekuje od angažiranja suda njegovoj
pravnoj stvari. %ravni interes mora iti:
- pravni i konkretan 'trea se ogledati u određenoj s8eri tužiteljevih prava(
- socijalno jači od javnog interesa pravosuđa da se ez potree ne angažira
- takav da se može ostvariti jedino sudskim putem 'nema pravnog interesa ako je
očekivanu korist mogu"e ostvariti na neki drugi svrsishodniji način ez intervencije
suda(
.užitelj ne mora dokazivati da mu određeno pravo pripada, ve" da 'pod pretpostavkom
da mu to pravo pripada( ima razloga da se za ostvarenje toga prava orati sudu. On mora učiniti
vjerojatnim da "e, ako njegov tuženi zahtjev ude usvojen, to za njega predstavljati neku
pravnu korist.
%ravni interes je op"a pravna pretpostavka. O njegovom postojanju sud vodi računa po
služenoj dužnosti. On uvijek mora postojati, razlika je u tome što se nekad presumira, a nekad
se mora dokazivati.
$osljedice nepostojanja pravnog interesa. *ad sud konstatira nedostatak pravnog
interesa, dužan je odaciti tužu '6==?6(.
1.3.-. Načelo ekonomičnosti
4
Građansko procesno pravo

Definicija: sud je dužan nastojati da se postupak provede ez odugovlačenja, u
razumnom roku, i sa što manje troškova. %arnica i se treala voditi tako da njeni troškovi ne
nadmaše vrijednost predmeta spora.
$A/$%%?93 po prvi puta izričito propisuje ovezu suda da parnični postupak provede u
razumnom roku.
3

(etode #a ostvarenje ovog načela. 2adi se o sljede"im zakonskim odredama:
- ograničavanje razloga zog kojih se mogu podnositi pravni lijekovi
- pri mogu"nosti izora između više metoda, prednost trea dati ržoj i je8tinijoj metodi
- režim rokova i ročišta trea iti strog
- raspravu trea, po mogu"nosti, dovršiti na jednom ročištu 'koncentracija postupka(
- kod sporova male vrijednosti vodi se agatelni postupak u kojem sudi sudac pojedinac
'ovim se donekle daje izraz načelu de minimis non curat praetor(
- nepriznavanje nesvrsishodnih troškova
- svrsishodna delegacija, atrakcija nadležnosti
1.3.>. Načelo saslušanja stranaka
Definicija: sud je dužan svakoj stranci pružiti mogu"nost da se izjasni o zahtjevima i
navodima suprotne stranke. /anas je stranci dovoljno omogu"iti sudjelovanje u postupku, jer je
saslušanje stranaka njihovo ovlaštenje, pravo, a ne više oveza kao u prošlosti.
%ostavlja se pitanje kako reagirati na pasivnost stranakaB %ostoje 3 rješenja ovog
prolema.
⇒ ,isetem a8irmativne litiskontestacije 'ui tacet consentire videtur(. ,tranka koja šuti
smatra se da priznaje istinitost protivnikovih navoda. Ovaj sistem je doar za motiviranje
stranaka na procesnu aktivnost, jer postoji strah od pogrešnog zaključka suda.
⇒ ,isetem negativne litiskontestacije 'ui tacet consentire non videtur(. ,tranka koja
šuti smatra se da poriče protivnikove zahtjeve. Ovaj sistem je najlošiji za motiviranje jer potiče
pasivnost parnične stranke.
⇒ ,istem neopredjeljenog stava. 'ui tacet ni!il dicet(. Az šutnje stranke se ne može
izvesti nikakv zaključak o njenoj volji, ona ne znači ni priznanje ni poricanje.
)a*e procesno pravo prihva"a neopredijeljen stav. Azuzetno, u slučaju potpune
pasivnosti tuženika, sud je ovlašten donijeti presudu zog izostanka i presudu zog ogluhe,
kojima usvaja tuženi zahtjev.
1 ostalim slučajevima sud je dužan rapravljati i ez sudjelovanja jedne od stranaka,
cijene"i stav aktivne strane i procjenjuju"i što znači pasivnost druge strane.
a" #$%&'( ()*(+&#(, P+$*(-./&#0$
3
+e li u konkretnom slučaju povrijeđen pravni standard Crazumni rokD trealo i zasnivati na utvrđenju: '1( ukupnog
trajanja postupka, '6( složenosti predmeta, '3( načina postupanja sudova, '-( ponašanja podnositelja zahtjeva koje je
moglo pridonijeti produživanju postupka, '>( važnosti predmeta za posnositelja zahtjeva, te ':( posenih okolnosti
koje mogu opravdati produženje postupka.
1
Građansko procesno pravo

<eđutim, nije dovoljno jednu stranku štititi samo s ozirom na procesna djelovanja
druge, jer je u parnici aktivan i sud. ,toga se, u skladu s načelo! otvorenog pravosuđenja,
traži da stranke udu upoznate i sa stavovima suda o njima, te da sud zajedno sa strankama
otvoreno razmotri sporna pitanja u parnici.
%rema noveliranim odredama $%%@a, sud može tijekom postupka, kad ocijeni da je to
svrsishodno za pravilno rješenje spora, upozoriti stranke na njihovu dužnost iznošenja činjenica i
predlaganja dokaza te iznijeti razloge zog kojih smatra da je to potreno '61E?6(.
Nadalje, sudac postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan način nastojat "e da se
tijekom rasprave iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim
činjenicama, da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i,
uop"e, da se dadu sva razjašnjenja potrena da i se utvrdilo činjenično stanje važno za odluku.
1 mjeri u kojoj je to potreno radi ostvarivanja toga cilja, sud "e sa strankama razmotriti i
pravna pitanja spora '6E=(.
Ovom je odredom i izričito uvedeno načelo otvorenog pravosuđenja. .ime je istaknuta
dužnost suca da, ne samo potiče stranke na iznošenje svih odlučnih činjenica, nego i da sa
strankama razmotri i pravna pitanja konkretnog spora.
1.3.:. Načelo traženja istine
Dvije su !etode utvrđivanja istine. /akle, postoje dva oprečna sistema izora,
ispitivanja i ocjene dokazne vrijednosti dokaznih sredstava.
1. Sistem legalne ocjene dokaza (sistem tražena tzv. formalne istine). Ovdje procesno
pravo određuje pretpostavke za izor, ispitivanje i ocjenu dokazne vrijednosti dokaznih
sredstava. Osoni stav suca je ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na utvrđivanje postoje
li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitosti određenih
činjeničnih navoda.
Oslanjaju"i se na tipična pravila iskustva stečena kroz generacije, zakonodavac unaprijed
sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu.
6. Sistem slobodne ocjene dokaza (sistem traženja materijalne istine). Ovdje je
karakterističan nedostatak zakonskih pravila o izoru, ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednosti
dokaznih sredstava. ,ud odlučuje tako da, ispituju"i konkretan slučaj, 8ormira zaključke
induktivnom metodom. ,ud je dužan uzeti da je određena tvrdnja dokazana tek kad 8ormira
osono uvjerenje o njenoj istinitosti.
-

Oziljnost kritika dovodi do nekih korektura i ograničenja: sučevo zaključivanje mora
odgovarati zaključivanju razumnog i razoritog čovjeka) sudac je vezan op"im zakonima logike,
psihologije i iskustva uop"e) sudac svoje mišljenje mora orazložiti.
Kod nas je% prije #adnje novele $$+a, kroz odredu F?1 ilo je izraženo načelo
materijalne istine nalažu"i sudu dužnost potpuno i istinito utvrditi činjenice o kojima ovisi
utemeljnenost zahtjeva stranaka.
,tupanje! na snagu -D$$./0 situacija se značajno mijenja. %rema izmijenjenom
članku F. $%%@a, napušteno je načelo istraživanja materijalne istine po služenoj dužnosti.
-
*oje "e činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i rižljive ocjene
svakog dokaza zaseno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka '=(.
2
Građansko procesno pravo

1.3.F. 2aspravno i istražno načelo
Ova načela daju nam odgovor na pitanje na kome je incijativa za prikupljanje procesnog
materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tuženom zahtjevu. %rocesni materijal
sačinjavaju: 1( činjenice, 6( dokazi, 3( pravila iskustva, -( pravna pravila.
%rocesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni raspravnog načela, inicijativu za
prikupljanje procesnog materijala priznaju samo strankama 'da mi!i factum3 da4o ti4i ius(. ,ud
je ovdje pasivni promatrač.
%rocesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni istražnog načela, inicijativu za
prikupljanje procesnog materijala priznaju naprotiv sudu. ,tranke nisu ovlaštene da svojim
dispozcijama utječu na prikupljanje procesnog materijala.
Kod nas je% prije novele $$+a i# 1//0.% u odnosu na utvrđivanje činjenica prevladavalo
kao dominanatno raspravno načelo, uz samo uža istražna ovlaštenja. , druge strane, u odnosu na
dokaze sudu su ila dana značajna istražna ovlaštenja tako da je u tom dijelu kao dominantno
ilo prihva"eno istražno načelo.
(eđuti!% novelirani $$ prihva"a raspravno načelo kao dominantno i u odnosu na
dokaze 'na isti način kako je to ve" u ranijoj odredi ilo predviđeno u odnosu na činjenice(, pa
slijedom toga on više ne sadrži odredu o ovlaštenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu
predložile.
/akle, prednost je dana izričito raspravnom načelu, jer su stranke dužne iznijeti činjenice na
kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice 'F?1(.
>
1.3.=. Načelo neposrednosti
Definicija: ovo načelo je radni princip parničnog postupka, direktiva o metodi ispitivanja
procesnog materijala radi utvrđivanja relevantnih činjenica, poseno pravilo o načinu izvođenja
dokaza. Ovo načelo se odnosi na metodu sučeva rada pri ispitivanju dokaznih sredstava.
Ovo načelo #ahtjeva: 'a( da sud svojim čulima zapaža sadržaj dokaznih sredstava,
između suda i izvora in8ormacija ne smije iti posrednika) '( da sud koji tako neposredno
zapaža procesni materijal ude onaj isti koji odlučuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava)
'c( da taj sud donese odluku odmah nakon zaključivanja raspravnog ročišta.
%rednost je ovog načela u tome što sudac, prilikom ocjenjivanja dokazne vrijednosti tih
in8ormacija, pored logičkih kriterija primjenjuje i psihološke & geste svjedoka, 'ne(odlučnost,
'ne(sigurnost, itd.
1.3.E. Načelo usmenosti i pismenosti
>
, ozirom na prihva"eno raspravno načelo u čl. F. $%%@a, ilo je potreno s tim uskladiti i ostale odrede toga
zakona. .o je i učinjeno izmjenom članaka 669?6, 66>, 6=:, 6=E i 6E9. ,vim ovim izmjenama te su odrede
usklađene s prihva"enim načelom da sud priavlja i izvodi samo one dokaze koje su stranke predložile.
5
Građansko procesno pravo

1 svome ekstrenmom oliku načelo us!enosti traži da se sve parnične radnje
poduzimaju govorom. %ismena stranaka imaju samo značaj prethodnog oaviještavanja o
radnjama koje se namjeravaju usmeno poduzeti: 6uod est in actis non est in mundo.
2

7kstremno ostvareno načelo pis!enosti traži da se sve parnične radnje poduzimaju u
pismenom oliku, inače nemaju značaja: 6uod non est in actis non est in mundo.
5
$$ načelno određuje: ako za pojedine radnje nije predviđeno u kojem se oliku
poduzimaju, izvan ročišta parnične radnje se poduzimaju pismeno, a na ročištu usmeno '1-(.
1.3.19. Načelo koncentracije postupka
$re!a $$+u '311?6( dužnost je suca rinuti se da se o predmetu spora svestrano
raspravi, ali da se zog toga postupak ipak ne odugovlači, te da se rasprava po mogu"nosti dovrši
na jednom ročištu. Ovo je u praksi neostvarivo, i više služi kao jedna smjernica, cilj kojemu
sudac trea stremiti. /a i se ostvarila maksimalna koncentracija postoje dva načina.
(etoda strogog #akonskog reda. %ostupak je io podijeljen u niz međusono strogo
odijeljenih stadija a zakon propisuje koje se procesne radnje u određenom stadiju mogu oavljati
i kojim redom. Ni sud ni stranke nemaju mogu"nost utjecati na promjenu ovog rasporeda.
%ropuštanje poduzimanja tih radnji dovodilo je do prekluzije ovlaštenja.
(etoda ar'itrarnog% diskrecijskog ili svrsisihodnog reda. .akođer je postupak
podijeljen na stadije, ali granice među njima nisu više tako oštre. $akonom je redosljed
raspravaljanja određen samo okvirno. ,udu se prepušta da po svome nahođenju odredi onaj
procesni red za koji smatra da je najprikladniji. ,amo u nekim slučajevima propuštanje nekih
djelatnosti stranaka u određenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlaštenja.
Kod nas zakon prihva"a svrsishodni zakonski red, ali ga korigira pravilima o strožem
režimu dopustivosti i redosljeda određenih radnji, što je sada nakon stupanja na snagu
$A/$%%?93 još izraženije.
1.3.11. Načelo javnosti
Definicija: ovo načelo traži da se svakome 'neograničenom roju osoa koje nisu
unaprijed individualno određene( osigura nesmetana mogu"nost prisustvovanja sudskoj raspravi.
Ovo načelo se, osim u pravu građana da prisustvuju sudskoj raspravi, mani8estira još i u pravu
građana da ojavljuju svoja zapažanja s rasprave, te da razmatraju i prepisuju sudske spise
'1>9?1(.
$akonodavac je ovime htio posti"i dva cilja: 'a( kontrola građana & oni svojom
prisutnoš"u treaju spriječiti aritrarnost suda, te utjecati na sud kako i se ostvarila
kontradiktornost i temeljito raspravilo o sporu) '( generalna i specijalna prevencija.
:
%rednosti načela usmenosti su demokratičnost 'jer je pristupačna nepismenima(, ekonomičnost 'rza i je8tina(,
spontanost, omogu"uje ostvarenje načela: javnosti, neposrednosti, kondradiktornosti. ,ve ove kvalitete ne mogu se
ostvariti kod načela pismenosti.
F
%rednosti načela pismenosti su sređenost, preciznost, iscrpnost, te nema optere"enja teretom pam"enja, dok kod
usmenosti imamo kao nedostatke improvizaciju, nepreciznost, propuštanje itnog, mogu"nost, zaoravljanja,
sugestivnost.
7
Građansko procesno pravo

-sključenje javnosti po #akonu. %o zakonu je javnost isključena u statusnim stvrima
8izičkih osoa '6F1 O$(.
-sključenje javnosti po odluci suda. ,ud može isključiti javnost za cijelu glavnu
raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili državne sigurnosti,
ili radi čuvanja vojne, služene ili poslovne tajne, odnosno radi zaštite privatnog života stranaka,
ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda ezuvjetno potrean u posenim okolnostima u
kojima i javnost mogla iti štetna za interese pravde '39F?1(. ,ud može isključiti javnost i kada
se mjerama za održavanje reda predviđenim u $%%@u ne i moglo osigurati nesmetano
održavanje rasprave '39F?6(.
1.3.16. Načelo pružanja pomo"i neukim strankama
$re!a $$+u stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima što joj pripadaju prema ovom
zakonu sud "e upozoriti koje parnične radnje može poduzeti '11(. Ostvarenje ovog zadatka
moglo i ugroziti ojektivnost suda, pa se prolem svodi na pronalaženje prave mjere u pružanju
pomo"i neukima.
<ože se re"i da je u ovakvim situacijama sud dužan stranci dati oavještenja o
materijalnopravnim posljedicama procesnih prava. .a oavještenja moraju iti op"e prirode ez
ulaženja u detalje.
1.3.13. Načelo savjesnog korištenja procesnih ovlaštenja
,ankcije #a #loupotre'u ovla*tenja. %rema čl. 19. st. 1. $%%@a sud je dužan onemou"iti
svaku zloupotreu prava koja stranke imaju u parnici. Ovezu savjesnog korištenja procesnih
ovlaštenja sadrži i odreda čl. E. $%%@a prema kojoj su stranke i umješači dužni pred sudom
govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.
/o novele iz 6993. spomenuta odreda čl. 19. st. 1. $%%@a ila je uglavnom dekleratorne
prirode. No sada sud ima mogu"nost ka#niti novčano! ka#no! od >99,99 do 19.999,99 kuna
8izičku osou, odnosno od 6.>99,99 do >9.999,99 kuna pravnu osou koja teže zlouporai prava
koja joj pripadaju u postupku '19?6(.
,udu stoje na raspolaganju i drugi instituti za suzijanje zloupotree prava:
@ sud nije dužan uvažiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima
'3?3()
@ ovlašten je odaciti tužu kad stranka nema pravnog interesa '6==?6()
@ sud raspolaže e8ikasnim mjerama protiv stranke koja sprječava da joj se oavi dostava
'133@1>9(.
@ odrede o naknadi parničnih toškova po načelu culpae '1>:?3(
@ odrede o postupku izuze"a 'F3, F>?6 i >(
2.3. NADLEŽNOST SUDOVA U PARNIČNOM POSTUPKU
8
Građansko procesno pravo

6.3.1. O nadležnosti
Definicija. Nadležnost u ojektivnom smislu je djelokrug poslova određenog organa.
Nadležnost u sujektivnom smislu je pravo i dužnost određenog suda 'ili drugog organa( da
postupa u određenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo određenu radnju. Nadležnost predstavlja
pozitivnu procesnu pretpostavku.
6.3.6. ,udska 'apsolutna( nadležnost
%ravila o sudskoj nadležnosti doma"ih sudova sadržana su ili izričito u zakonu ili se
izvode posredno i to:
 u odnosu na doma"e nesudske organe @ iz pravila o stvarnoj nadležnosti)
 u odnosu na inozemne sudove i druge organe @ iz pravila o mjesnoj nadležnosti.
(eđunarodna sudska nadle&nost. Ouhva"a pravila o razgraničenju sudske nadležnosti
između doma"ih i inozemnih sudova 'i drugih organa(. %rema čl. 6F. $%%@a, sud 2G je nadležan
za suđenje u sporu s međunarodnim elementom kad je njegova nadležnost izričito određena
zakonom ili međunarodnim ugovorom, a ako nema takve izričite odrede, kad ta nadležnost
proizlazi iz odredaa zakona o mjesnoj nadležnosti suda u 2G. .akva pravila sadržana su u
$2,$.
6.3.3. ,tvarna nadležnost
$oja!. ,tvarna nadležnost razgraničuje djelokrug poslova između različitih vrsta sudova
jedinstvenog doma"eg sudskog sistema, te između sudova različitog ranga u okviru iste vrste
sudova.
Kriteriji #a ra#graničenje stvarne nadležnosti su različiti:
+ s ozirom na procesne sujekte 'personalni kriterij(
+ s ozirom na predmet spora 'kauzalni kriteriji(
+ s ozirom na vrijednost predmeta spora 'vrijednosni kriterij(
+ nadležnost određenog suda se zasniva na činjenici da se kod tog suda ve" vodi neki
drugi postupak 'atrakcijski kriterij(
,tvarna nadle&nost sudova u 23. Novelom $%%@a od 6993. odrede o stvarnoj
nadležnosti sudova iz $akona o sudovima, preuzete su, uz određene izmjene i dopune, u $%%.
Općinski sudovi. Op"inski sudovi rješavaju o svim sporovima iz čl. 1. $%%@a koji nisu
koji nisu u prvostupanjskoj nadležnosti trgovačkih ili kojih drugih sudova '3-?6(. Op"inski
sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima '3-(:
1. uzdržavanju,
6. postojanju ili nepostojanju raka, o poništenju i rastavi raka,
3. utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva,
-. zog smetanja posjeda,
>. iz najamnih, zakupnih i stamenih odnosa 'osim sporova iz članka 3-. točke 1.(,
:. za ispravak in8ormacije i za naknadu štete nastale ojavom in8ormacije,
F. za zaštitu od nezakonite radnje,
9:
Građansko procesno pravo

=. iz radnih odnosa koje pokre"e radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu
Županijski sudovi u parničnom postupku:
1. sude u prvom stupnju u sporovima predviđenim zakonom
=
,
6. rješavaju o sukou nadležnosti između op"inskih sudova kojima su neposredno viši
sudovi,
3. odlučuju o žalama protiv odluka op"inskih sudova donesenih u prvom stupnju,
-. oavljaju druge poslove predviđene zakonom. '3- a(
rgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude:
1. u sporovima što proizlaze iz trgovačkih ugovora i u sporovima za naknadu štete koja
proizlazi iz tih ugovora između osoa koje oavljaju gospodarsku djelatnost,
6. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkoga društva kao i o
raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu,
3. sporove između članova trgovačkoga društva
-. !isoki trgovački sud "epublike #rvatske u parničnom postupku:
1. sudi u prvom stupnju u slučajevima predviđenim zakonom,
6. odlučuje o žalama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju,
3. odlučuje o sukou mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova,
-. oavlja druge poslove određene zakonom '3- c(.
!r$ovni sud "epublike #rvatske u parničnom postupku:
1. odlučuje o žalama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i 5isokoga
trgovačkog suda 2epulike Grvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako
zakonom nije drugačije određeno,
6. odlučuje o reviziji,
3. rješava suko o nadležnosti između sudova na području 2epulike Grvatske ako im
je zajednički neposredno viši sud,
-. oavlja druge poslove određene zakonom. '3- d(
6.3.>. <jesna nadležnost
%ovjeravanje određenog predmeta teritorijalno određenom sudu opravdava se
speci8ičnom vezom između spora i područja nadležnosti određenog suda. .a veza može iti
sujektivna 'veza stranaka s područjem suda( i ojektivna 'veza predmeta koji je ojekt spora s
područjem suda(.
a" (P;$ <0&-#$ #$='&>#(-) ? forum @enerale
,porovi protiv fi#ičkih oso'a. ,ud op"e mjesne nadležnosti je sud kod kojega se protiv
tuženika mogu pokretati u pravilu sve parnice. %otrea da se tuženiku pruži kompenzacija za
neprilike u koje ga dovodi parnica, uvjetuje pravila po kojima se mjesna nadležnost utvrđuje u
prvom redu tako da se tuženiku olakša orana, time što "e za suđenje iti nadležan sud koji je za
tuženika najpristupačniji Aactor se6uitur forum rei".
=
%rema $akonu o radu, ako štrajk, odnosno isključenje s rada, ouhva"a podru"je samo jedne županije, o zarani
štrajka, odnosno isključenja s rada, u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski sud u vije"u sastavljenom od tri
suca '61F?1 $2(. #ko štrajk, odnosno isključenje s rada, ouhva"a područje dviju ili više županija, o zarani štrajka
odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje Hupanijski sud u $agreu u vije"u sastavljenom od tri suca
'61F?6 $2(.
99
Građansko procesno pravo

.akav sud koji je za tuženika najpristupačniji it "e sud njegova preivališta @ forum
domicilii '-F?1(.
E

*ad tuženik ima više područja op"e mjesne nadležnosti, tužitelj ima pravo izarati
konkretno mjesno nadležan sud.
,porovi protiv pravnih oso'a. $a suđenje u sporovima protiv pravnih osoa
op"emjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo registrirano sjedište '-=?1(.
$a suđenje u sporovima protiv županija, !rada $agrea, gradova i op"ina op"emjesno je
nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo predstavničko tijelo '-=?6(. $a suđenje u
sporovima protiv 2epulike Grvatske op"emjesno je nadležan sud na čijem području tužitelj ima
preivalište, odnosno sjedište u 2epulici Grvatskoj.
4" P(-&B#$ <0&-#$ #$='&>#(-) ? forum speciale
Ovo su posena pravila prema kojima se tuža u nekim vrstama sporova može podnijeti
nekom drugom sudu umjesto op"e mjesno nadležnom ili nekom drugom sudu pored op"e mjesno
nadležnog.
%zberiva mjesna nadležnost Aforum electivum". .užitelju se omogu"uje da ira između
suda koji je op"e mjesno nadležan i još nekog drugog suda kojeg zakon određuje '-:?6(. %ravo
izora tužitelja traje do podnošenja tuže.
-sključiva !jesna nadle&nost 'forum exsclusive(. Ova pravila eliminiraju op"u i svaku
drugu mjesnu nadležnost, osim one koja je propisana zakonom.
Asključivo je mjesno nadležan u sporovima npr.:
@ o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zog smetanja
posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini @ sud na
čijem se području nalazi nekretnina '>:(,
&omoćna mjesna nadležnost 'forum su4sidiale(. 1 slučaju nemogu"nosti primjene
primarnog pravila o mjesnoj nadležnosti, zakon predviđa da "e mjesno nadležan iti neki drugi
sud.
6.3.:. #trakcija nadležnosti
$oja!. %o pravilima o atrakciji Aforum atractionis", ako se pred jednim sudom vodi
određeni spor, a pojavi se potrea da se pokrene i drugi spor koji je u izvjesnoj vezi s ovim koji
se ve" vodi, tada "e nadležnost suda pred kojim se vodi spor, privu"i ovaj drugi spor, makar taj
sud ne i io nadležan po pravilima o op"oj mjesnoj nadležnosti. 2azlozi za primjenu pravila o
atrakciji su procesna ekonomija i e8ikasnost, te pravna sigurnost.
E
%rema čl. 6. $akona o preivalištu i oravištu građana, NN >3?E1, 'dalje: $%I!(, preivalište je mjesto u kojem se
građanin nastanio Acorpus" sa namjerom da u njemu stalno živi Aanimus".
1tvrđivanje takvog preivališta ne predstavlja prolem, zato jer ono mora u pravilu iti 8ormalno registrirano ':?1
$%I!(. Okolnost da se netko udaljio iz mjesta svog preivališta ne dovodi do njegovog prestanka.
Anače, sporno je u teoriji mogu li neki sujekti imati više preivališta 'npr. u jednom mjestu radim, a u drugom
stanujem( kada i za njih, po nekim autorima, op"e mjesno nadležni ili svi sudovi njihovih preivališta.
92
Građansko procesno pravo

#trakcija može iti apsolutna ili potpuna 'atrakcija jurisdikcije, stvarne i mjesne
nadležnosti( i relativna ili nepotpuna 'atrakcija samo stvarne i mjesne ili samo mjesne
nadležnosti(.
19
,ud na koji upu"uju pravila o atrakciji može iti isključivo, elektivno ili
supsidijarno nadležan.
a" =&'&,$CD0$ Aforum dele@atum"
/elegacija nadležnosti znači da "e odlukom višeg suda za postupanje iti nadležan
mjesno nenadležan, ali stvarno nadležan sud.
)u&na delegacija. #ko nadležni sud zog izuze"a svih sudaca ili iz drugih razloga ne
može postupati u konkretnoj stvari, on "e po služenoj dužnosti o tome oavijestiti neposredno
viši sud koji "e odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud s njegovog
područja ':F(.
,vrsishodna delegacija. #ko nadležni sud može postupati u konkretnoj stvari, ali nije
svrsishodno da u tom predmetu postupa, dakle, ako je očigledno da i se tako lakše proveo
postupak ili postoje drugi važni razlozi
11
najviši sud određene vrste u 2G
16
može odrediti da u
pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegovog područja ':=?1(.
Generalna delegacija. %redsjednik 5rhovnog suda 2epulike Grvatske može uz
prethodno priavljeno mišljenje Op"e sjednice 5rhovnog suda 2epulike Grvatske odrediti da u
pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa drugi mjesno i stvarno
nadležni sud s područja neposredno višeg suda, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno
nadležan zog roja predmeta o kojima mora odlučivati, ne može u razumnom roku raspraviti te
predmete i donijeti odluku '19?6 $,(.
6.3.=. ,porazum stranaka o nadležnosti
a" DE+D%D)$ P+(+(,$CD0$ ? proro@atio expressa
%rorogacija je sporazum stranaka o tome da za rješavanje spora ude mjesno nadležan
ugovoreni sud, a ne sud koji je po zakonu mjesno nadležan 'F9?1(. 1govor o prorogaciji ujedno
je i ugovor o derogaciji jer se njime isključuje zakonom određena mjesna nadležnost.
Uvjeti #a valjanost ugovora o prorogaciji:
1. da je zaključen pismeno,
13
prije podnošenja tuže sudu 'F9?3(
6. da je isprava o ugovoru priložena uz tužu 'F9?-(
3. da je ugovorni sud stvarno nadležan 'F9?1(
19
1 teoriji ima i drugačijih podjela koje se ovdje ne navode.
11
Najčeš"i razlog za ovakvu delegaciju je kada se dokazna sredstva nalaze na području drugog suda, a njihovo
dovođenje pred nadležni sud ilo i nemogu"e ili skopčano s nerazmjernim troškovima ili npr. što je stranka ili njen
srodnik ivši ili sadašnji sudac parničnog suda.
16
Najviši sud u državi je 5rhovni sud, odnosno, 5isoki trgovački sud.
13
,porazum o mjesnoj nadležnosti sklopljen je u pisanom oliku i ako je sklopljen razmjenom pisama, rzojava,
teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogu"avaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru 'F9?-(.
93
Građansko procesno pravo

-. da se ugovor odnosi na mjesnu nadležnost 'F9?1(
>. da sud čija se nadležnost derogira nije isključivo nadležan za suđenje 'F9?1(
4" P+&F.)#$ P+(+(,$CD0$ Aproro@atio tacita"
.o je procesna situacija u kojoj sud, koji po zakonu ne i io nadležan, ipak postaje
nadležan za rješavanje konkretnog spora zog propuštanja suda da u određenom prekluzivnom
stadiju po služenoj dužnosti utvrdi svoju nenadležnost, te zog propuštanja stranaka da u
određenom prekluzivnom stadiju prigovore nenadležnost suda kome je tuža podesena.
2a#lika i#!eđu i#ričite i pre*utne prorogacije. Azričita prorogacija je rezultat zakonom
reguliranog ugovora među strankama, a prešutna prorogacija je usputni rezultat prekluzije
ovlaštenja suda i stranaka da vode računa o određenoj vrsti nadležnosti koja je propisana
zakonom. /o izričite prorogacije može do"i samo u odnosu na mjesnu nadležnost, a do prešutne
u odnosu na mjesnu i stvarnu nadležnost.
Ustaljivanje nadle&nosti. ,ud koji je io nadležan u vrijeme podnošenja tuže, ostat "e i
dalje nadležan, iako se u tijeku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova
nadležnost '1>?3( & to je pravilo o ustaljivanju nadležnosti 'perpetuatio fori(. Jilj toga pravila je
spriječavanje šikanoznog postupanja stranaka koje i namjernim promjenama relevantnih
okolnosti mogle prouzročiti odugovlačenje parnice jer i tada postojala dužnost ustupanja
predmeta nadležnom sudu.
Nadležnost suda se ocjenjuje prema propisima koji važe u vrije!e odlučivanja o
nadle&nosti. No ovaj se stav često u teoriji osporava.
1-

6.3.19. Nenadležnost
4psolutna nenadle&nost. %ostoji onda kad sud utvrdi da je za rješavanje predmeta
nadležan drugi organ, a ne sud ili strani organ. 1 ovom slučaju sud "e donijeti rješenje kojim se
oglašava nenadležnim, ukidaju sve parnične radnje i odacuje tuža '1:?6,3(. ,ud na ovu vrstu
nadležnosti pazi po služenoj dužnosti '1:?1(. %ovreda ovih pravila razlog je apsolutne ništavosti
na koju sud u stadiju žale pazi po služenoj dužnosti '3>-?6?6(.
2elativna nenadle&nost. %ostoji onda kad se utvrdi da je za rješavanje predmeta
nadležan neki drugi doma"i sud. 1 ovom slučaju nenadležan sud ustupa predmet nadležnome
sudu koji "e nastaviti postupak kao da je kod njega io i pokrenut '61?1,6(. %oduzete radnje nisu
ez važnosti samo zato što ih je poduzeo nenadležan sud, pa "e ih nadležni sud mo"i koristiti.
1-
Naime, ve" je spomenuto pravilo prema kojem su za utvrđivanje nadležnosti mjerodavne okolnosti koje su
postojale u vrijeme podnošenja tuže sudu, a kasnije promjene tih okolnosti su irelevantne. 1 teoriji se smatra da iz
tog pravila trea zaključiti da pojam Kpromjene okolnostiK ouhva"a promjene kako činjenične tako i pravne naravi,
pa i, slijedom navedenoga, ile irelevantne i jedne i druge promjene. Azloženo pravilo o ustaljivanju nadležnosti
motivirano je potreom da se, zog pravne sigurnosti i procesne e8ikasnosti, jednom utemeljena nadležnost nekog
suda održi do okončanja predmeta. .i razlozi vrijede i kad je u pitanju promjena nadležnosti i zog promjene
propisa. 1 teoriji se čak smatra da i teralo preispitati prikladnost pravila da procesni zakoni djeluju odmah, jer
trea uvažiti okolnost da stranke imaju određena stečena prava u postupku 'npr. pravo na pravne lijekove(. $ato pri
određivanju vremenskih granica u važenju procesnih zakona trea početi voditi računa o doktrini stčenih prava.
94
Građansko procesno pravo

,tvarna nenadle&nost. Iitna novina je da se sud može po služ4enoj dužnosti oglasiti
stvarno nenadležnim najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja
tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu '1F?1(. . povodu
pri@ovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti sud se može oglasiti stvarno nenadlenim samo ako
je tuženik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, na
prvom ročištu za glavnu raspravu do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari '1F?6(.
(jesna nenadle&nost. ,ud se može, u povodu pri@ovora tuženika,
1>
proglasiti mjesno
nenadležnim, ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije
održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu
raspravu '69?1(. ,ud se može proglasiti, po služ4enoj dužnosti, mjesno nenadležnim samo kad
postoji isključiva mjesna, nadležnost nekoga drugog suda najkasnije na pripremnom ročištu ili,
ako ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za
glavnu raspravu '69?1(.
1:

6.3.11. ,uko o nadležnosti
.o je razmimoilaženje u shva"anjima između više organa o tome koji je od njih nadležan
za postupanje u konkretnoj stvari.
5rste. %ozitivan suko postoji kad više organa smatra da su nadležni za postupanje, a
negativan suko kad više organa smatra da nisu nadležni. ,uko o relativnoj nadležnosti je
suko između različitih doma"ih sudova, a suko o apsolutnoj nadležnosti 'jurisdikciji( je
između doma"ih sudova i drugih organa.
,uko' o apsolutnoj nadle&nosti. <ože iti pozitivan i negativan, a o njemu rješava
1stavni sud 2G '=1, =6 1$1,2G(.
,uko' o relativnoj nadle&nosti. <ože iti samo negativan, zog pravila o litispendenciji
i pravomo"nosti. %ostupak za rješavanje sukoa pokre"e sud kojem je predmet ustupljen kao
nadležnom, stranke ne mogu izravno inicirati taj potupak.
,uko između sudova iste vrste rješava zajednički neposredno viši sud '63?1(. ,uko
između sudova različite vrste rješava 5rhovni sud '63?6(.
6.3.-. ,tranačka sposonost 'ius standi in iudicio(.
.o je svojstvo određenog sujekta da može iti nositeljem procesnih prava i dužnosti.
,tranačka sposonost je procesna pretpostavka za 8unkciju tužitelja, tuženika, umješača i
zastupnika u parnici.
1>
.užitelj nema pravo podnoešenja prigovora jer se smatra da je on podnošenjem tuže pristao na mjesnu
nadležnost. .užitelj svoju pogrešku može korigirati do upuštanja tuženika u raspravljanje jednostranim povlačenjem
tuže i podnošenjem tuže sudu za koji smatra da je nadležan.
1:
1 postupku za izdavanje platnog naloga, sud se može po služenoj dužnosti oglasiti mjesno nenadležnim
najkasnije do izdavanja platnog naloga '->3?1(. .uženik može ista"i prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti samo u
prigovoru protiv platnog naloga '->3?6(. #ko sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno
nenadležan, ne"e ukinuti platni nalog, nego "e nakon pravomo"nosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim ustupiti
predmet nadležnom sudu '->-(.
91
Građansko procesno pravo

,tranačka sposonost je pretpostavka parnične sposonosti, jer parnično sposoan može
iti samo onaj koji je i stranački sposoan, ali svi stranački sposoni nisu ujedno i parnično
sposoni. ,tranačka sposonost se priznaje svima koji imaju pravnu sposonost 'FF?1( jer je cilj
građ. postupka pružanje zaštite građ. pravima.
Oso'ine stranačke sposo'nosti:
a( šira je od pravne sposo4nosti.
( nezavisna je od konkretne parnice.
c" nezavisna je i od konkretno@ @rađanksopravno@ odnosa
d( može 4iti samo potpuna3 neo@raničena 'za razliku od pravne sposonosti(
,tranačku sposo'nost i!aju sve fizičke oso4e 'FF?1(. One je stječu rođenjem, a gue smr"u. A
nasciturusu se može priznati stranačka sposonost kad se radi o njegovim interesima, parnica se
tada mora voditi pod uvjetom da se nasciturus rodi živ. ,tranačku sposonost imaju sve pravne
oso4e 'FF?1(. ,tječu je upisom u registar, a gue risanjem iz registra. ,tranačku sposonost
imaju i neki o4lici udruženja koji nemaju pravne oso4nosti.
6.3.>. %arnična sposonost
.o je svojstvo određene osoe da s procesnopravnim učinkom poduzima procesne radnje
u parnici. %arnična sposonost stranaka ili njihovih zastupnika je procesna pretpostavka.
/a i postojala parnična sposonost, pretpostavka je postojanje stranačke spoonosti.
%arnična sposonost se priznaje svima koji imaju stranačku sposonost, jer je opravdano da se
sposonost poduzimanja radnji pred sudom priznaje onima kojima građansko pravo priznaje
sposonost stjecanja prava i oveza pa se parn. sposo. naziva i procesnoposlovna sposonost.
Oso'ine parnične sposo'nosti:
a" uža je od stranačke sposo4nosti
( tre4a 4iti permanentna kvaliteta stranaka, ona mora postojati pri poduzimanju
određene parnične radnje kao i pri donošenju odluke
c( može 4iti samo potpuna3 neo@raničena i 4ezuvjetna.
$arničnu sposo'nost i!aju poslovno sposo4ni 'FE?1(, a to su osoe s navršenih 1= god. života i
maloljetne osoe koje su stupile u rak sa najmanje 1: god. '6:?6 O$(. =jelomično lišeni
poslovne sposo4nosti
1F
imaju parničnu sposonost u granicama svoje poslovne sposonosti
'FE?6(.
6.3.F. %rocesna legitimacija
$rocesna legiti!acija 'le@itimatio ad processum( je ovlaštenje određene osoe za
vođenje konkretne parnice protiv određene osoe.
Ona je odraz konkretno@ pravno@ odnosa stranke prema predmetu konkretnog spora, za
razliku od stranačke i procesne sposonosti koje nisu vezane za konkretnu parnicu.
1F
.o su punoljetne osoe kojima je poslovna sposonost ograničena odlukom suda
92
Građansko procesno pravo

%rocesna legitimacija se dokazuje tako da se učini vjerojatnim da je aš tužitelj ovlašten
istaknuti aš taj tuženi zahtjev aš protiv tuženika. Amamo samo pretpostavku da postoji
odnosno ne postoji određeno građanskopravno ovlaštenje istaknuto u tuženom zahtjevu
6ko sve i!a procesnu legiti!aciju?
1( sujekti spornog građanskopravnog odnosa, oni su ovlaštenici odnosno oveznici
prava istaknutog u tuženom zahtjevu
6( osoe koje samo tvrde da su sujekti spornog građanskopravnog odnosa
3( tre"e osoe koje nisu niti sujekti niti to tvrde, ve" one imaju neposredan pravni
interes. .akvi su slučajevi npr.
+ pravo tre"e osoe da traži poništenje tuđeg raka
6.-.1. $astupanje u parnici
$astupnik je osoa koja u ime i za račun stranke poduzima procesne radnje u parnici.
Njihove radnje djeluju neposredno prema stranci koju zastupaju pod uvjetom da su se legitimirali
kao zastupnici i da djeluju u okviru ovlaštenja koja proizlaze iz njihove legitimacije. 2adnje
poduzete izvan ovih okvira ne proizvode pravni učinak prema stranci u čije ime se poduzimaju.
$oja! #astupnika o'uhva7a:
a( zakonske zastupnike: oni zastupaju osoe koje nemaju poslovne ni parnične
sposonosti ili osoe koje zog nekih drugih razloga nisu u mogu"nosti da se same rinu o
svojim pravima i interesima. Oni crpe svoja ovlaštenja ili neposredno iz zakona
1=
ili iz akata
nadležnog tijela.
1E
( punomoGnike & oni zastupaju parnično sposonu stranku koja je ovlaštena
samostalno odlučiti da li "e sama djelovati u parnici ili "e nekoga drugog ovlastiti da to čini u
njeno ime i za njen račun. Oni crpe svoja ovlaštenja iz volje stranke, iz sklopljenog ugovora o
zastupanju.
c( (r@ani Azastupnici" & zastupaju pravne osoe, a svoja ovlaštenja crpe iz akata kojima
se uređuje njihovo konstituiranje i djelovanje 'statut, drugi op"i akt ili zakon(.
69
6.-.6. $akonski zastupnik
$akonski zastupnici 'zz( su 8izičke, poslovno i parnično sposone osoe koje su
ovlaštene da u ime i za račun stranaka, koje su parnično nesposone ili zog drugih razloga u
nemogu"nosti da štite svoje interese u parnici, pred sudom poduzimaju parnične radnje. $z@a ne
postavlja sama stranka, ve" netko drugi: njegova ovlaštenja proizlaze ili neposredno iz zakona ili
iz akta nadležnog drž. tijela '=9?6(.
61

1=
Npr. roditelj u odnosu na maloljetnu djecu
1E
Npr. skrnici osoa lišenih poslovne sposonosti
69
.o su dakle, 8izičke osoe koje zastupaju pravne osoe. Organ zastupnik pravne osoe može uzeti punomo"nika
koje "e u ime i za račun pravne osoe voditi parnicu.
61
.ako su roditelji, zz svoje maloljetne djece 'E=?1 O$(. ,krnici su zz maloljetnika koji nisu pod roditeljskom
skri te osoa koje su djelomično ili potpuno lišene poslovne sposonosti, te drugih osoa koje nisu u stanju same
skriti o svojim interesima. %osvojitelji su zz maloljetnih posvojenika.
95
Građansko procesno pravo

6.-.-. %unomo"nici
a" ( P.#(<(;#DH.
.o je osoa koja u ime stranke i za njen račun, u granicama doivenih ovlaštenja,
poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka '=E?1, E6(.
6ko !o&e i!enovati puno!o7nika? %unomo"nika može imenovati samo poslovno i
parnično sposona stranka, zz stranke, organ zastupnik stranke koja je pravna osoa.
6ko !o&e 'iti i!enovan puno!o7niko!? ,tranka može sama neposredno oavljati
procesne radnje pred sudom, te nije dužna imenovati punomo"nika. No ako se odlulči imenovati
punomo"nika, to može iti u pravilu samo odvjetnik, ako zakonom nije drugačije određeno
'=Ea?1(.
4" P.#(<(;
.o je jednostrana izjava volje vlastodavca punomo"niku kojom ga ovlaš"uje da u
njegovo ime i za njegov račun poduzima pravne radnje. %unomo"nikom se postaje u trenutku
prihvata ponude, a punomo", kao pismeni dokument, samo je dokaz o tom pravnom poslu.
Opseg puno!o7i ovisi o vlastodavcu, on je uvijek ovlašten izmijeniti njen sadržaj.
%ostoje tri osnovna tipa:
1. &unomoć za pojedinu parničnu radnju & ovlaštenje za poduzimanje jedne ili više
poimenično određenih radnji 'E-?6(. ;im se ta radnja izvrši, punomo" prestaje.
6. &arnična punomoć & ovlaštenje punomo"nika da poduzima sve radnje u postupku
'E-?6( & mandatum ad litem.
66

3. 'eneralna punomoć & punomo" za zastupanje u svim parnicama koje se vode ili i se
mogle voditi u korist ili protiv određene stranke.
6.-.>. /ržavni odvjetnik kao zastupnik u parnici
Osnove #a njegovo postupanje u parnici su dvije:
(. Po zakonu ex le@e3 nadležno državno odvjetništvo u građanskom i upravnom postupku
zastupa 2epuliku Grvatsku u zaštiti imovinskih i drugih prava
63
.
). #a temelju pose4ne punomoGi nadležna državna odvjetništva mogu zastupati u
građanskim i upravnim predmetima pravne osoe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu
2epulike Grvatske, te jedinice lokalne samouprave i područne 'regionalne( samouprave, kada je
to s ozirom na predmet postupka opravdano.
3.1.:. /ostavljanje
66
<eđutim, ovo ga ne ovlaš"uje da sklopi ugovor o prorogaciji 'F9?3(.
63
;l. 1>. st. 3. $akona o državnom odvjetništvu
97
Građansko procesno pravo

Načelo saslušanja stranaka ne i se moglo ostvariti ako se svakoj stranci ne i pružila
mogu"nost da sazna za vrijeme i mjesto poduzimanja parničnih radnji. .ome služi ustanova
dostavljanja.
$A/$%%?93 je u ve"oj mjeri izmijenio odrede koje se odnose na ovaj institut, s ciljem da
se sudska dostava učini e8ikasnijom. Aako nije napušen koncept prema kojemu je dostava riga i
zadatak suda, učinjeni su hrari pomaci ka konceptu u kojem je urednost dostave zadatak samih
stranaka.
,udsku dostavu !ogu vr*iti:
pošta
određeni sudski služenik, namještenik,
nadležno tijelo uprave
javni ilježnik
neposredno u sudu '133?1(
a" *+-)& =(-)$*&
89 "avno'ilje&nička ili :lete7a: dostava. Ovdje javni ilježnik nastupa kao povjerenik
suda. Na zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi troškove time izazvane, sud može
rješenjem 'protiv kojega nije dopuštena žala( odrediti da se dostava nekoga pismena povjeri
javnome ilježniku '133a?1(. /akle, sud nije ovlašten takvu dostavu odrediti po služ. dužnosti.
19 Dostava u sudu. #ko se određenim osoama 'pravnim ili 8izičkim(, na temelju njihova
zahtjeva i odorenja predsjednika suda, dostava oavlja u sudu, pismena koja im upu"uje sud
polažu se za njih u posene pretince u za to određenoj prostoriji suda. /ostavu oavlja služena
osoa suda '13-?1(.
09 Dostava pute! sudskog dostavljača. O ovoj dostavi nije ništa poseno propisano, no
ona se po proceduri i ovlaštenjima dostavljača ne razlikuje od dostave putem pošte ili javnog
ilježnika.
;9 Dostava oso'i određenoj spora#u!o!. ,porazumom o dostavi se stranke
sporazumijevaju da se sva sudska pismena moraju dostaviti na adresu određenu tim sporazumom
ili preko osoe određene tim sporazumom. '133(
<9 -#ravna u#aja!na dostava. Ovakva dostava mogu"a je kada se stranke sporazume
tijekom postupka da "e pismena izravno upu"ivati jedna drugoj. /a i se dostava smatrala
urednom, potreno je da stranke upu"uju podneske preporučeno preko pošte uz povratnicu
'133c?1(.
3.1.F. 2okovi
2ok je određeno vremensko razdolje u kojem se neka procesna radnja može poduzeti,
odnosno, prije čijeg se isteka ne može poduzeti. ,vrha postojanja rokova je pravna sigurnost i
osiguranje rzog pružanja pravne zaštite.
a" *+-)& +(H(*$
(. *akonski i sudski. $akonskim rokovima trajanje je određeno zakonom '111?1( te se ne
mogu mijenjati odlukom suda.
6-
,udskim rokovima trajanje, na temelju zakonskog ovlaštenja,
određuje sud prema svom nahođenju '111?1( u konkretnom slučaju, time što je ponekad vezan u
pogledu minimalne ili maksimalne granice njihova trajanja.
6>

6-
Npr. rok za žalu od 1> dana
6>
Npr. odgovor na tužu podnosi se u roku kojeg odredi predsjednik vije"a, a ne može iti duži od 1> dana, a
iznimno 39. *ad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka i dopune, odredit "e rok za ponovno podnošenje.
98
Građansko procesno pravo

). &roduživi i neproduživi. Neproduživi su zakonski rokovi. %roduživi su sudski rokovi.
O produživanju rokova odlučuje sud, ali samo na prijedlog stranaka ako nađe da za to postoje
opravdani razlozi '111?6( s tim da se prijedlog mora podnijeti prije proteka tog roka.
+. Subjektivni i objektivni. ,ujektivni su oni čiji početak zavisi od saznanja ovlaštene
osoe za događaj koji je relevantan za njihovo računanje, ili od stjecanja mogu"nosti da ta osoa
poduzme procesnu radnju.
6:
Ojektivni se računaju od nastupanja relevantne činjenice, neovisno
o saznanju ovlaštenih osoa za tu činjenicu.
6F

,. &rekluzivni i monitorni. %rekluzivni 'peremptorni( su oni kad propuštanje radnje
vezane za rok dovodi do guitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje. .akvi su, u
pravilu, svi zakonski rokovi. <onitorni su oni kad propuštanje radnje ne proizvodi štetne
posljedice pa se radnja koja nije izvršena u roku može poduzeti i naknadno.
6=
-. .ilatorni. /ilatorni su oni rokovi kojima se određuje vremensko razdolje prije čijeg
isteka nije dopušteno poduzimati radnje.
6E

/. &rocesnopravni i gra0anskopravni. %rocesnopravni su oni kojima se određuje
razdolje za ostvarivanje ovlaštenja ili dužnosti koja proistječu iz odredaa procesnog prava.
.akvi su, u pravilu, svi rokovi iz $%%@a. !rađanskopravni su oni kojima se određuje razdolje za
ostvarivanje ovlaštenja ili dužnosti koja proistječu iz odredaa građanskog prava.
39

1. &aricijski rokovi. .o su rokovi unutar kojih je mogu"e dorovoljno izvršiti neku
ovezu, a ako se ne izvrši, onda druga strana protekom roka može tražiti ovrhu.
3.1.=. 2očišta
2očište je vremenski određeno doa kada sud poduzima neku procesnu radnju uz
sudjelovanje stranaka i drugih sudionika u postupku. ,usret suda i stranaka na ročištu omogu"uje
ostvarivanje načela kontradiktornosti, neposrednosti, javnosti i usmenosti.
Određivanje roči*ta. 2očišta određuje sud kad je to zakonom propisano ili kada to
zahtijevaju potree postupka. %rotiv rješenja o određivanju ročišta, nije dopuštena žala '11-?1(.
2očišta se određuju zog poduzimanja raznovrsnih procesnih radnji: pripremnog ročišta, glavne
rasprave, izvođenja dokaza, raspravljanja incidentalnih pitanja.
aka#ivanje. 5ažno je da se o ročištu oavijeste stranke i drugi sudionici čija je
prisutnost potrena '11-?6(, te da se pozvanima da dovoljno vremena za pripremanje.
31
1 pozivu
6:
Npr. prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od 1> dana računaju"i od dana kada je prestao razlog
koji je prouzročio propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, onda od dana kad je za to saznala.
6F
Npr. nakon proteka roka tri mjeseca od dana propuštanja, ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.
6=
Npr. rok za odgovor na tužu ili žalu.
6E
Npr. pripremno ročište trea odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje = dana
od primitka poziva.
39
Npr. ako je podnesak predan sudu koji nije nadležan u roku, pa stigne nadležnom sudu nakon roka, smatrat "e se
na vrijeme podnesenim ako se njegovo podnošenje nenadležnom sudu može pripisati neznanju ili očitoj pogrešci
podnositelja.
31
#ko se određuje pripremno ročište ili ročište za gl. raspravu, poziv mora iti dostavljen najmanje osam dana prije
početka ročišta
2:
Građansko procesno pravo

trea naznačiti: mjesto i vrijeme održavanja ročišta, upozorenje o posljedicama izostanka, te "e
se strankama dostaviti podnesak koji je dao povod za ročište '11-?6,3(.
Odgoda. *ada za to postoje opravdani razlozi, sud može odgoditi ročište. ,ud prisutnima
priop"ava mjesto i vrijeme novog ročišta pa im se ne"e dostavljati poziv '11:?1,6(.
3.1.19. %ovrat u prijašnje stanje
.o je vra"anje parnice u stanje prije 'opravdanog( propuštanja roka ili ročišta za
poduzimanje određene parnične radnje zog kojega je stranka izguila pravo na naknadno
poduzimanje propuštene radnje.
Uvjeti:
1. da je stranka propustila rok ili ročište za poduzimanje neke procesne radnje '11F?1(,
36

6. da je stranka z4o@ propuštanja iz@u4ila pravo na poduzimanje te radnje '11F?1(,
3. da je z4o@ prekluzije za stranku nastala nemo@uGnost da na dru@i način ostvari cilj
koji je namjeravala ostvariti propuštenom radnjom
33
-. da postoje opravdani razlozi za propuštanje '11F?1(.
>. da stranka predloži da joj se dopusti da propuštenu radnju naknadno izvrši '11F?1(,
jer o povratu sud nikad ne odlučuje po služenoj dužnosti.
:. da je povrat zatražen u zakonskom roku: sujektivni rok je 1> dana
5. da zakon izričito ne isključuje dopustivost povrata.
$ovrat nije dopu*ten:
a( ako se propusti rok za stavljanje prijedloga da se povrat dopusti,
( ako se propusti ročište određeno u povodu prijedloga za povrat '11E(
c( ako se propuštanje stranke može pripisati itnoj povredi postupka zog koje se
može izjaviti pravni lijek '11F?6(.
3.2. TUŽBA
3.6.3. /eklaratorna tuža
$reventivna pravna #a*tita. $a razliku od kondemnatorne tuže kod koje se intervenira
tek nakon što je došlo do povrede prava sa zadatkom represivne reakcije, kod deklaratorne tuže
tuže se intervenira prije nego je došlo do povrede, sa zadatkom da se očekivana povreda
unaprijed spriječi.
Ovo! tu&'o! se tra&i od suda a( da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili
pravno@ odnosa, ( da utvrdi istinitost odnosno neistinitost neke isprave '1=F?1(.
Oso'ine. %ružanje pravne zaštite se ograničuje samo na deklariranje postojanja ili
nepostojanja pravnog odnosa, time se ne stvaraju novi pravni odnosi niti preinačuju postoje"i.
36
%ovrat nije dopušten ako se radi o stadiju
33
$ato nije dopušten povrat zog propuštanja iznošenja nekih činjenica nakon čega je donesena kontradiktorna
presuda jer se to može ostvariti i u žali.
29
Građansko procesno pravo

$rejudicijelna =incidentalna9 tu&'a na utvrđenje. #ko odluku o sporu zavisi od toga
postoji li ili ne neki pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, tužitelj može,
osim postoje"eg, ista"i i tuženi zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji,
pod uvjetom da je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o ovom novom zahtjevu
'1=F?3(. Ovaj zahtjev se može ista"i i ve" prilikom podnošenja tuže u glavnoj stvari.
3.6.-. *ondemnatorna tuža
2epresivna pravna #a*tita. /o intervencije dolazi nakon što je došlo do povrede prava
& post festum. ,tanje odnosa nije onakvo kakvo i trealo iti ozirom na sadžaj mjerodavne
građanskopravne norme. /a i se uspostavilo stanje kakvo i trealo iti, potreno je
represivnom mjerom suziti nepravo koje je tuženik uzrokovao.
Ovo! tu&'o! tu&itelj tra&i od suda da mu pruži pravnu zaštitu tako što "e tuženika
osuditi da u korist tužitelja 'ili iznimno nekog tre"eg( nešto učini, trpi ili propusti.
3.6.>. *onstitutivna tuža
Na podnošenje ove tuže ovlaštene su samo osoe kojima to pravo zakon izričito priznaje
tj. samo one imaju procesnu legitimaciju: 1( kad zakon radi zaštite op"ih interesa, ne dopušta
pravnim sujektima da sami prouzrokuju promjene u pravnim odnosima, pa čak ni kad među
njima postoji suglasnost) 6( kad im je dopušteno da sami vrše promjene svojom suglasnoš"u, a te
suglasnosti nema, pa do promjene ne može do"i jednostavno izraženom voljom.
Ovo! tu&'o! tu&itelj tra&i od suda uspostavljanje, izmjenu ili ukidanje pravnog
odnosa. /akle, radi se o stvaranju pravnih odnosa koji do tada nisu postojali, ilo da se
proizvode novi odnosi ili se postoje"i odnosi preinačuju ili ukidaju.
3-
$aštiti prethodi utvrđivanje
sadržaja pravnih odnosa među strankama. Ovaj deklaratorni pream4ul ulazi u orazloženje
presude.
3.6.:. .uža protiv 2G
Osoa koja namjerava podnijeti tužu protiv 2epulike Grvatske dužna se prije
podnošenja tuže oratiti nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje
spora '1=:a?1(.
3>
#ko zahtjev ne ude prihva"en ili o njemu ne ude odlučeno u roku od tri
mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužu nadležnom sudu
'1=:a?>
3-
*onstitutivnog značaja su naprimjer tuže: za razvod, poništenje raka i zajedničko traženje razvoda raka, tuža
za određivanje vremena za ispunjenje oveza, tuža za smanjenje ili pove"anje uzdržavanja, tuža za sniženje
ugovorne naknade advokatu, tuža za poništenje aritražne presude, itd.
3>
#ko je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, smatrat "e se da je
podnesen nadležnom državnom odvjetništvu istekom roka od osam dana '1=:a?6(.
22
Građansko procesno pravo

3.6.=. Ojektivna kumulacija tuženih zahtjeva 'cummulatio actionum(
.užitelj može podnijeti onoliko tuži protiv istog tuženika koliko ima tuženih zahtjeva.
No on može podnijeti samo jednu tužu 'shva"enu u 8ormalnom smislu( te u njoj istaknuti više
tuženih zahtjeva protiv istog tuženika. Ovo posljednje može samo pod sljede"im uvjetima
'1==?1(: @ da je za sve kumulirane zahtjeve stvarno nadležan isti sud, @ da je za sve kumulirane
zahtjeve određena ista vrsta postupka
3:
'1==?1,3(.
O kumuliranim zahtjevima sud može odlučiti jednom presdom, a može i o svakom
zahjtevu donijeti djelomičnu presudu.
3F
O'ična =istodo'na9 ku!ulacija postoji kad tužitelj ve" pri podnošenju tuže kumulira
više zahtjeva protiv istog tuženika '1==?1(.
,ukcesivna ku!ulacija postoji kad tužitelj, uz ve" istaknuti tuženi zahtjev, naknadno
istakne nove zahtjeve '1E1?1(. Na to ima pravo sve do zaključenja gl. rasprave. Ovdje se
primjenjuju i pravila o preinaci tuže.
>ventualna ku!ulacija postoji kad tužitelj kumulira zahtjeve koji su u međusonoj
vezi, na način da zatraži od suda da slijede"i od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da
prethodni nije osnovan
3=
'1==?6(.
3.6.E. %reinačenje tuženog zahtjeva
.uža se smatra preinačenom kada se u njoj izmijeni neki od itnih elemenata, tako da
izmijenjena tuže nije istovjetna s onom prvoitnom. 7lementi od kojih zavisi preinaka tuže su
tuženi zahtjev i parnične stranke. %romjene u pogledu predloženih dokaza i pravne osnove
tuže nisu relevantne. .akođer, smanjenju tuženog zahtjeva zakon ne pridaje značaj preinake
tuže '1E1?3(.
5rste preinačenja:
1( Ojektivno preinačenje može iti:
a( promjena tuženog zahtjeva:
- promjena istovjetnosti tuženog zahtjeva)
- pove"anje postoje"eg tuženog zahtjeva)
- isticanje drugog zahtjeva uz postoje"i)
( promjena činjenične osnove.
6( ,ujektivno preinačenje je promjena stranaka.
5rije!e preinačenja. .užitelj može preinačiti tužu najkasnije do zaključenja glavne
rasprave pred prvostupanjskih sudom '1E9?1(.
3:
Nema mjesta kumulaciji recimo račnog spora s imovinskopravnim sporom zasnovanim na činjenici postojanja
raka 'jer se ovi sporovi vode po različitim pravilima postupka(.
3F
*ad se ističu sporedni zahtjevi uz glavni, to po slovu zakona ne predstavlja ojektivnu kumulaciju iako to u iti
jest. Ojektivna kumulacija omogu"uje nepotpunu atrakciju.
3=
Npr. prvi zahtjev & da se plati kupoprodajna cijana, drugi zahtjev za slučaj da je ugovor možda ništavan, vra"anje
stvari, tre"i zahtjev za slučaj da je stvar propala, pla"anje cijene propale stvari
23
Građansko procesno pravo

$ristanak. $a preinaku tuže potrean je i pristanak tuženika. #ko on pristane, sud mora
dopustiti preinaku '1E9?6(.
3E
3.6.19. %ovlačenje tuže
.o je jednostrana neposredna parnična radnja tužitelja kojom izjavljuje da odustaje od
traženja da sud odluči o njegovom tuženom zahtjevu. Ova izjava je neopoziva. <eđutim, ta
izjava ne znači i odustanak od prava na određenu sudsku zaštitu.
.uža se može povu"i do zaključenja glavne rasprave '1E3?6(.
$ristanak. .užitelj može povu"i tužu 4ez pristanka tuženog samo do upuštanja tuženog
u raspravljanje '1E3?1(. Nakon upuštanja tuženog u raspravljanje, za povlačenje je potre4an
pristanak '1E3?6
3.6.11. Odricanje od tuženog zahtjeva 'rennuntiatio(
.o je jednostrana neposredna parnična radnja tužitelja, kojom izjavljuje da konačno tj.
zauvijek odustaje od prava na određenu sudsku zaštitu. ,inonim za ovo je kvali8icirano
povlačenje tuže.
Učinak. #ko se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekne tuženog zahtjeva, sud "e
ez daljnjega raspravljanja donijeti presudu kojom odija tuženi zahtjev @ presudu na temelju
odricanja '331a?1(. $a odricanje od tuženog zahtjeva nije potrean pristanak tuženika '331a?6(.
3.4. SUDJELOVANJE VIŠE STRANAKA U PARNICI
3.-.1. ,uparničarstvo
a" (P;&#D)( ( -.P$+#D%$+-)*.
Ono postoji kad se u istoj stranačkoj ulozi u parnici pojavljuje više procesnih sujekata
'naziva se još i sujektivna kumulacija ili lat. litis consortium(. *umulaciju procesnih sujekata
u pravilu prati i kumulacija tuženih zahtjeva. .u se 8ormira onoliko procesnih odnosa koliko se
ističe tuženih zahtjeva.
4" <$)&+D0$'#( -.P$+#D%$+-)*(
<aterijalni suparničari su oni koji se prije i izvan parnice nalaze u određenoj pravnoj ili
stvarnoj vezi s ozirom na predmet spora.
3E
Nedostatak instituta preinake je u tome što onemogu"uje ostvarenja načela ekonomičnosti i otvara mogu"nost
šikane.
24
Građansko procesno pravo

c" I(+<$'#( -.P$+#D%$+-)*(
0ormalni suparničari su oni koji se prije i izvan parnice ne nalaze u određenoj pravnoj ili
stvarnoj vezi s ozirom na predmet spora, ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora
prava i oveze koje proistječu iz itno istovrsne 'slične( činjenične i pravne osnove '1E:?1?6(.
,amo ih veže ista parnica 8ormirana dispozicijom tužitelja.
-9
d" (BD%#( -.P$+#D%$+-)*(
%rotiv svakoga od takvih suparničara može se donijeti različita presuda. %oložaj svakoga
od njih je samostalan u odnosu na ostale, pa svaki od njih slijedi svoju procesnu sudinu.
%osljedice radnji koje on poduzima djeluju samo u odnosu na njega '699(.
e" 0&=D#-)*&#( -.P$+#D%$+-)*(
$a njih je karakteristično da se, po zakonu ili zog prirode pravnog odnosa, spor može
riješiti samo na jednak način prema svima '691(. Oni imaju jedinstveni tretman u parnici, te se
smatraju kao jedna parnična stranka.
f" #.>#( -.P$+#D%$+-)*(
%ostoji pri odnosima u kojima sudjeluje više osoa, koji su takvi da građanskopravni
propisi traže da se ti odnosi riješe sudjelovanjem svih tih osoa u parnici. Ovakvo suparničarstvo
mogu"e je samo na pasivnoj strani. #ko tužitelj ne ouhvati tužom sve one koji tek zajedno
čine jednu parničnu stranku, tužu trea odaciti. Odsutnost jednog sudionika u parnici
predstavlja nedostatak procesnoprave legitimacije za vođenje parnice.
-1

@" E$H(#-H( -.P$+#D%$+-)*(
%ostoji kad zakon izričito predviđa suparničarstvo neovisno od postojanja op"ih
pretpostavaka za suparničarstvo. .akve su dvije situacije:
1. !lavni dužnik i jamac mogu iti zajednički tuženi,
6. .uža glavnog miješanja. .o je tuža osoe koja u cijelosti ili djelomično traži stvar
ili pravo o kojem između drugih osoa ve" teče parnica.
!" P+*(BD)#( -.P$+#D%$+-)*(
.o je takvo suparničarstvo koje je zanovano ve" prilikom podnošenja tuže.
i" #$H#$=#( -.P$+#D%$+-)*(
-9
Npr. u takvoj su situaciji više tuženika tuženih radi isplate dugovane najamnine.
-1
%rimjeri: parnica radi utvrđenja prava služnosti na nekretninama u pogledu suvlasnika poslužnog dora, parnica
koju pokrene jedan suvlasnik za dionu suvlasništva, parnica za poništaj raka koju pokrene tre"a osoa ili organ
skrništva
21
Građansko procesno pravo

$asniva se onda kad je parnica ve" počela, na način da se tuža proširi na novog tuženika
ili da uz tužitelja pristupi i novi tužitelj.
-6
/o ovoga može do"i sve do zaključenja glavne
rasprave '1E:?6(.
@" &*&#).$'#( A-.P-D=D0$+#(" -.P$+#D%$+-)*(
.užitelj može jednom tužom ouhvatiti više tuženika i to tako što "e tražiti da tuženi
zahtjev ude prihva"en prema slijede"em tuženiku u slučaju da ude pravomo"no odijen prema
onome koji je u tuži naveden prije njega '1EF?1(. Ovim institutom tužitelj se može poslužiti
samo ako prema svakome od tuženika postavlja ojektivno isti zahtjev
-3
, ili ako prema
pojedinima od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusonoj vezi
--
.
3.-.3. 1mješač
a" (BD%#D .<0&F$%
Oični umješač je osoa koja se, u parnici što se vodi među određenim strankama,
pridružuje jednoj od njih, jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridružila uspije u parnici
'69:(.
Uvjeti #a intervenciju. /a i došlo do intervencije, on mora ispunjavati op"e uvjete u
pogledu stranačke i parnične sposonosti, mora imati određeni pravni interes, mora dati izjavu i
stranke se ne smiju protiviti. Odrede o tim pretpostavkama za intervenciju, prisilne su naravi i
sud na njih pazi po služenoj dužnosti tijekom čitavog postupka.
2a#lo#i intervencije su dvojaki: '1( da se time pomogne jednoj od strana da uspije jer se
njen uspjeh pozitivno re8lektira i na njegovu pravnu situaciju i '6( da se time kontrolira
postupanje stranke od čijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija.
2adnje u!je*ača. 1mješač nije stranka pa zog toga ne može poduzimati radnje kojima
se disponira tuženim zahtjevom ni radnji kojima stranka disponira procesnim ovlaštenjima o
kojima zavisi tijek parnice
->
.
-ntervencijski efekt. %resuda donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umješač proizvodi
prema njemu speci8ičan procesni e8ekt & intervencijski e8ekt. On "e se ispoljiti u novoj parnici u
kojoj su stranke: umješač iz ranije parnice 'tuženik( i stranka kojoj se umješač io pridružio
'tužitelj(. 1mješač ne može u odnosu na stranku kojoj se io pridružio u prethodnom postupku
tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izložen sudu, nije pravilno riješen. /akle, u
toj novoj parnici ivši umješač ne"e mo"i poricati ni činjeničnu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu
u odluci iz prijašnje parnice.
-:

-6
/o naknadnog suparničarstva može do"i i mimo volje stranaka kod univerzalne sukcesije.
-3
Npr. od svakoga od tuženika se traži predaja iste stvari.
--
Npr. tužitelj od tuženika # traži predaju stvari, pa za slučaj da s ovim zahtjevom ne uspije, ističe prema I@u
zahtjev za naknadu štete jer mu je ovaj prodao stvar koja nije ila njegovo vlasništvo.
->
Npr. povlačenje i preinaka tuže, odustanak od pravnog lijeka
-:
+er je umješač imao priliku vršiti korisne parnične radnje 'ne varie judicetur(.
22
Građansko procesno pravo

3.-.>. Amenovanje prethodnika 'nominatio auctoris(
.o je parnična radnja smo tuženika i to ako je on držatelj neke stvari ili korisnik nekog
prava, a tvrdi da stvar drži odnosno da pravo vrši u ime neke tre"e osoe, kojom on preko suda
poziva toga tre"eg da umjesto njega stupi u parnicu '619?1(.
-F

2eagiranje prethodnika. On može zauzeti različite stavove:
1. oglušiti se na poziv, zadržavaju"i pasivan stav. .uženik mora dopustiti da se parnica
protiv njega nastavi '619?3(, on u parnici može oavljati sve dispozitivne radnje, ali savjesnije
nego u CsvojojD parnici jer on sada za svoje postupke odgovara i prethodniku. Odgovarat "e mu
ako je parnicu izguio nepoduzimaju"i sve što je ilo u njegovoj mo"i da se suprostavi usvajanju
tuženog zahtijeva.
6. Odazvati se pozivu i intervenirati u duđu parnicu kao oični umješač.
3. ,tupiti u parnicu umjesto prvoitnog tuženog koji istupa iz parnice. Ovdje dolazi do
sujektivne preinake tuže za koju pristanak tužitelja u pravilu nije potrean, osim ako tužitelj
ističe zahtjev koji ne zavisi od toga da li tuženik drži stvar ili pravo u ime prethodnika '619?6(.
-=

-. %okrenuti protiv stranaka iz prvoitne parnice, novu parnicu po pravilima o tuži tzv.
glavnog mješanja 'zakonsko suparničarstvo(.
>. %okrenuti samostalnu parnicu protiv jedne od stranaka iz parnice iz koje mu je
upu"en poziv.
3.>.1. %arnični troškovi
.o su svi izdaci učinjeni u toku ili povodom postupka '1>1?1(. Oni se pla"aju u oliku
sudskih iljega, a ne e8ektivnog novca.
5rste. /akle, postoje troškovi povodom parnice
-E
i troškovi u toku parnice.
>9
Nagrada za
rad odvjetnika uvjek se tretira kao dio parničnih troškova '1>1?6(.
6ko snosi tro*kove. %ostoje dva pravila. %rema načelu causae snosi ih stranka koja je
izguila parnicu, jer je opravdano da svoje troškove snosi i drugome ih naknađuje onaj koji je
dao povoda parnici '1>-?1( & ako je tuženi zahtjev neosnovan, tužitelj je dao povoda parnici, a
ako je osnovan tuženik je dao povoda parnici.
/a primjena ovog principa ne i u konkretnim situacijama dovela do nepravičnih
rješenja, zakon ga korigira načelom culpae. %rema tom načelu, ez ozira na uspjeh u parnici,
troškove snosi onaj koji ih je tijekom parnice prouzročio svojom krivnjom ali i slučajem koji mu
se dogodio '1>:?1(.
$ose'ni slučajevi dužnosti naknade troškova po načelu culpae:
- ako tuženik nije dao povod za tužu i ako je u odgovoru na tužu odnosno na
pripremnom ročištu, a ako se ne održava pripremno ročište onda na glavnoj raspravi, prije nego
-F
1 takvoj se situaciji nalazi npr. zakupoprimatelj prema zakupodavatelju, najmoprimatelj prema najmodavatelju,
čuvar prema onome koji mu je predao stvar na čuvanje.
-=
Npr. kad tužitelj ističe zahtjev za naknadu štete koju je počinila životinja što ju je tuženik čuvao u ime tre"eg.
-E
Npr. troškovi prethodnog postupka, troškovi nagode koja nije uspjela, troškovi prouzrokovani zaključenjem
ugovora o prorogaciji, izdaci za osiguranje dokaza
>9
Npr. izdaci za takse, za oglase, troškovi dolaska na sud, nagrada za rad odvjetnika, izdaci za osiguranje i izvođenje
dokaza
25
Građansko procesno pravo

što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tuženi zahtjev, tužitelj "e nadoknaditi
tuženiku parnične troškove '1>F(.
- tužitelj koji povuče tužu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove.
#li, ako je tuža povučena odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja, troškove
postupka dužan je tužitelju nadoknaditi tuženik '1>=?1(.
- stranka koja odustane od pravnog lijeka dužna je protivnoj stranci nadoknaditi
troškove nastale u povodu pravnog lijeka '1>=?6(.
- svaka stranka snosi svoje troškove ako je parnica završena sudskom nagodom, a u
nagodi nije drugačije ugovoreno. .roškovi nagode koja je pokušana, ali nije uspjela ulaze u
parnične troškove '1>E(.
Odlučivanje. ,ud odlučuje o troškovima ez prethodnog raspravljanja '1:-?1(, ali uz
pružanje mogu"nosti protivniku da se izjasni o tome prijedlogu. O troškovima po načelu causae
odlučuje u presudi, a po načelu culpae kad ti troškovi nastanu
3.>.3. Osloođenje od prethodnog snošenja parničnih troškova
*ad i svaka stranka ila dužna predujmljivati troškove, oni kojima imovinske prilike to
nedopuštaju ili i 8aktički primorani odustati od ostvarivanja pravne zaštite.
,ud "e oslooditi pla"anja troškova postupka stranku koja prema svome op"em imovnom
stanju ne može podmiriti te troškove ez štete za nužno uzdržavanje svoje i svoje oitelji
'1F6?1(.
Osloođenje od pla"anja troškova postupka ouhva"a osloođenje od pla"anja pristoja i
osloođenje od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa
'1F6?6(.
Poj !" #$ !o%$&#$ '( !') *$
3.:.F. Asprave
a" (P;&#D)( ( D-P+$*$<$
Asprava je svaki predmet na kojemu je pismom zailježena čovjekova misao, činjenica ili
događaj.
5rste. 0avna isprava je ona koju je u propisanom oliku izdalo državno tijelo u
granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom oliku izdala pravna ili 8izička osoa u
oavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu
javna isprava '639?1(. /akle, tri su elementa, 8orma, nadležni organ, te da spada u krug
nadležnosti organa.
>1
Privatne isprave su sve one koje nisu javne. <ogu ih izdati 8izičke ili
pravne osoe.
>1
Npr. podatak o mom rođenju u mom indeksu nije javna isprava jer to nije nadležnost 8akulteta, ali podatak o
položenom ispitu u indeksu jest javna isprava
27
Građansko procesno pravo

Doka#na snaga isprave. *od javnih isprava postoji presumpcija istinitosti '639?3( @
presumptio iuris tantum, a kod privatnih postoji presumptio facti vel !ominis jer se polazi od
toga da nitko ne stavlja svoj potpis ispod teksta ako se ne slaže s njegovim sadržajem.
4" &=DCD0&
.o su isprave priavljene radi dokazivanja pred sudom. Nije dovoljno da se stranka
pozove na podatke iz neke isprave, ve" je potreno ispravu priaviti 'edicirati( i predočiti je
sudu.
3.:.=. ,vjedoci
.o su 8izičke osoe koje su u stanju svojim čulima zapaziti neku relevantnu činjenicu i to
opažanje reproducirati pred sudom. /akle, dva su itna svojstva svjedoka: a( iti u stanju
zapaziti, ( iti u stanju reproducirati. ,vjedok ne mora iti punoljetna osoa, dovoljno je da ima
ova dva svojstva.
Građanska du&nost svjedočenja. $nači da nijedan građanin ne može iti osloođen
dužnosti da odgovara na pitanja pred sudom '63>?1( & ako je neka osoa pozvana, dužna je
odazvati se makar smatra da ništa ne zna o slučaju.
-#ni!ke. Ova dužnost svjedočenja ne važi:
1. kad se radi o osoama koje su dužne čuvati pro8esionalnu tajnu, npr. liječnici,
odvjetnici, vjerski ispovjednici '63F(
6. kad se radi o osoama koje su dužne čuvati vojnu ili služenu tajnu. One su
osloođene dužnosti svjedočenja sve dok ih nadležni organ ne osloodi dužnosti čuvanja tajne
'63:(
3. i druge osoe izvan ovih kategorija mogu uskratiti odgovore na pojedina pitanja kad i
takav odgovor doveo svjedoka ili njegovog liskog srodnika do teške sramote, kaznenog
progona ili znatne imovinske štete '63=?1( & liski srodnici: prva linija, poočna do tre"eg
stupnja, tazina do drugog stupnja, račni drug.
3.:.E. 5ještaci
.o su 8izičke osoe koje raspolažu stručnim znanjem potrenim za razjašnjenje nekih
činjenica u postupku koji je u tijeku '6>9(. 5ještaci su oično 8izičke osoe, no u novije vrijeme
se vještačenje sve češ"e vrši putem različitih institucija '6>6?3(.
>6
a*to su potre'ni? ,udac ima op"e znanje, ali nema stručno znanje iz nekih posenih
olasti koje je ponekad potreno da i se razjasnile neke činjenice u postupku.
>3

Određivanje vje*taka. 5ještaka određuje sud svojim rješenjem '6>1?1(. ,ud prethodno
traži mišljenje stranaka o tome kojeg vještaka trea pozvati, ali nije vezan njihovim mišljenjem
'6>1?6(.
>6
Npr. <edicinski 8akultet u $agreu vrši genetske analize.
>3
Npr. uzrok pada dizalice
28
Građansko procesno pravo

5e#anost suca #a nala#. #ko i sudac io vezan za vještakov nalaz i mišljenje, to i
značilo da vještak postaje sudac. $ato sudac sloodno ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka. #ko
sud taj nalaz ne usvoji, mora dati oziljne razloge za to '6:1?3(.
6u!ači spadaju u kategoriju vještaka '6:3(. .umač je vještak koji uspostavlja kontakt
između suda i sudionika u postupku koji ne zna jezik ili se ne može sporazumijevati, 'npr.
gluhonijemi(.
4.2. +PRIVREMENA, OBUSTAVA AKTIVNOSTI U PARNICI
-.6.1. %rekid postupka
.o je privremeno zaustavljanje tijeka postupka, do kojega može do"i sve do njegova
pravomo"nog okončanja, ali i u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova.
Cilj prekida postupka je da zaustavi razvoj parnice zog spriječenosti suda ili neke stranke
da u njoj sudjeluju, sve dok se ponovo ne uspostavi procesna ravnoteža koja "e svim sujektima
omogu"iti normalnu aktivnost. Nekad do prekida dolazi po sili zakona 'tada sudska odluka ima
deklaratorni značaj(, a nekad po odluci suda 'tada je sudska odluka konstitutivna(.
$osljedice prekida. $a trajanja prekida postupak i dalje teče, postoji litispendencija,
jedino je zaustavljano njegovo odvijanje. .o zaustavljanje tijeka postupka se očituje trojako:
1. %restaju te"i svi rokovi 'zakonski i sudski, prekluzivni, monitorni i dilatorni( određeni za
oavljanje parničnih radnji suda i stranaka '61-?1(
6. ,ud nije ovlašten poduzimati nikakve radnje u postupku. <eđutim, ako je prekid nastupio
poslije zaključenja glavne rasprave sud može na temelju te rasprave donijeti odluku '61-?6(.
3. %arnične radnje koje je podzuela stranka nemaju prema drugoj stranci nikakav učinak) njihov
učinak počinje tak nakon nastavka postupka '61-?-(.
)astavak prekinutog postupka. /o nastavka postupka može do"i na inicijativu stranaka,
ali ga i sud može nastaviti po služenoj dužnosti.
>-
2okovi koji su zog prekida postupka prestali te"i počinju za zainteresiranu stranku te"i u
cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka '61>?:(.
-.6.6. $astoj postupka
<ogu"e je da se u parnici pojave neke okolnosti zog kojih mora iti prekinuta aktivnost,
ali zog kojih ne može do"i ni do prekida ni do mirovanja postupka.
1 slučajevima u kojima po $%%@u dolazi do zastoja postupka, primjenjivat "e se na
odgovaraju"i način odrede o prekidu postupka '61>a(. .o su slijede"i slučajevi:
L9 kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osoe pod skrništvom ne
pokazuje potrenu pažnju u zastupanju, oavijestit "e o tome tijelo starateljstva. #ko i zog
propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osou pod skrništvom, sud "e zastati s postupkom
i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik '=1?3(.
L1 kad sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodu stranaka, zastat "e se s
>-
%rije $A/$%%?93@a sud nije mogao ex offo nastaviti postupak.
3:
Građansko procesno pravo

postupkom dok to rješenje ne postane pravomo"no '361?>(.
L6 do pravomo"nosti međupresude sud "e zastati s raspravljanjem o iznosu
tuženog zahtjeva '339?6(.
>>
L3 #ko sud u postupku utvrdi da zakon koji i treao primijeniti nije
suglasan s 1stavom, zastat "e s postupkom i podnijeti 1stavnom sudu zahtjev za ocjenu
suglasnosti zakona s 1stavom '3F?1 1$1,2G(.
-.6.3. <irovanje postupka
.o je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u parnici kao rezulatat izričite ili prešutne
dispozicije stranaka. %ostupak može mirovati od trenutka dostave tuže sudu, pa do zaključenja
glavne rasprave. ,ud može donijeti deklaratorno rješenje o tome da je mirovanje nastupilo.
(irovanje postupka nastupa '61:?1(:
a9 ako se oje stranke prije zaključenja glavne rasprave o tome sporazumiju
'9 kad oje stranke izostanu s pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu
c9 kad prisutne stranke na ročištu ne"e da raspravljaju
d9 kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane, a druga predloži mirovanje.
$osljedice. %arnica se ne gasi, ona još uvijek teče. Nastupaju iste pravne posljedice kao i
pri prekidu postupka, osim što rokovi određeni zakonom ne prestaju te"i '61F?1(. /akle, prestaju
te"i samo sudski rokovi.
)astavak postupka. %ostupak miruje dok jedna stranka ne predloži da se postupak
nastavi. .akav prijedlog ne može se staviti prije nego što proteknu tri mjeseca od dana kad je
nastupilo mirovanje postupka '61F?6(. #ko nijedna stranka u roku od četiri mjeseca od dana kad
je nastupilo mirovanje postupka ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka, smatra se da je tuža
povučena '61F?3(.
Presude
-.>.3. /eklaratorna presuda
Ovom zaštitom unosi se u odnose među strankama izvjesnost i sigurnost, te se otklanjaju
nejasno"e u pogledu uzajamnih prava i oveza. %reventivno se pridonosi spriječavanju povrede
prava. %ravna zaštita se ograničava na autoritativno deklariranje sadržaja određenih pravnih
odnosa.
$o#itivna deklaratorna presuda se donosi u povodu pozitivne deklaratorne tuže, kad
sud nađe da je tuženi zahtijev osnovan. .om presudom se utvrđuje sadržaj određenog prava ili
pravnog odnosa, a samo izuzetno sadržaj određenih činjenica & istinitost odnosno neistitnitost
neke isprave '1=F?1(.
)egativna deklaratorna presuda se donosi
@ kad u povodu negativne deklaratorne tuže sud nađe da je tuženi zahtijev osnovan)
>>
1 ovom slučaju zastoj je relativnog učinka @ ticat "e se samo onih radnji vezanih uz postupak o visini tuženog
zahtjeva. Mto se tiče postupka u povodu međupresude nema zastoja.
39
Građansko procesno pravo

@ kad u povodu pozitivne deklaratorne, konstitutivne ili kondemnatorne tuže sud nađe
da tuženi zahtijev nije osnovan.
-.>.-. *ondemnatorna presuda
%ravna zaštita se sastoji u tome što sud nalaže osuđenoj stranci da u korist protivnika
nešto učini, trpi ili propusti. /akle njom se ne mijenja sadržaj postoje"ih pravnih odnosa.
*ondemnatorna presuda se donosi kad sud nađe da je kondemnatorni tuženi zahtijev
osnovan. *ondemnatornim presudama prethodi deklaratorni pream4ul 'nalazi se u orazloženju
presude, pa ne postaje pravomo"an( u kome se konstatira sadržaj pravnog odnosa i ovlaštenja iz
kojih tužitelj izvodi osnovanost svoga zahtijeva.
-.>.>. *onstitutivna presuda
%rava zaštita se sastoji u tome što se mijenjaju ili ukidaju pravni odnosi koji su posredan
ojekt spora.
*onstitutivna presuda se donosi kad sud nađe da je konstitutivni tuženi zahtijev
osnovan. A ovim izrekama prethodi deklaratorni pream4ul, o kojem sud iznosi svoj stav u
orzloženju presude, o postojanju određenog pravnog odnosa i ovlaštenja tužitelja da od suda
traži preinačenje sadržaja tog odnosa.
-.>.:. %otpuna presuda
.o je ona presuda kojom sud odlučuje o svim zahtijevima u tijeku parnice, tj. glavnim i
sporednim. .akvom presudom se iscrpljuju sve teme o kojima je tijekom parnice trealo
meritorno odlučiti. Ona je konačna jer se njome završava postupak pred sudom određenog
stupnja.
-.>.F. /jelomična presuda
Definicija: #ko su na temelju raspravljanja sazreli za konačnu odluku samo neki od više
tuženih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konačnu odluku, sud može u vezi
sa sazrelim zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva zaključiti raspravu i donijeti presudu
'djelomična presuda
Kad se !o&e i#re7i djelo!ična presuda:
- kod ojektivne kumulacije
- kod sujektivne kumulacije 'suparničarstvo(, kad ona predstavlja ujedno i ojektivnu
kumulaciju
32
Građansko procesno pravo

- kad imamo protutužu
- kad je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja
-.>.=. /opunska presuda
#ko je sud propustio da odluči o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, ili
je propustio da odluči o dijelu zahtjeva, stranka može u roku od petnaest dana od primitka
presude predložiti parničnom suda da se presuda dopuni '33E?1(.
2a#lika od djelo!ične presude. /ok u slučaju djelomične presude sud namjerno odlaže
odluku o nekim zahtijevima ili o dijelu zahtijeva, ovdje se naknadno odlučuje zog nehotičnog
propusta suda da odluči o svim zahtijevima.
$rijedlog. ,ud ovu presudu može donijeti samo na prijedlog stranke & tužitelja3 jer je
istakao zahtijev o kojem sud još nije odlučio, & tuženika3 jer mu trea priznati pravo na odluku u
sporu kojeg tužitelj vodi protiv njega.
-.>.E. <eđupresuda
#ko je tuženik osporio i osnovu tuženog zahtjeva i iznos tuženog zahtjeva, a u
pogledu osnova stvar je sazrela za donošenje odluke, sud može iz razloga svrsishodnosti
donijeti najprije presudu samo o osnovi tuženog zahtjeva @ međupresudu '339?1(.
<eđupresuda može iti samo deklaratorna, njen cilj se ograničava na to da se utvrdi sadržaj
određenog pravnog odnosa. <eđupresuda nije konačna presuda jer sud mora još utvrditi i
osnovanost tuženog zahtijeva.
-.>.19. %resuda na temelju priznanja
%riznanje je posredna parnična radnja 'jer tek presuda na temelju priznanja konstitutivno
djeluje na tijek postupka(, ne može iti vezano za uvjet ili rok, a može iti poduzeto samo
izričito. Nije važno je li tužitelj s njime upoznat i jeli ga prihvatio.

Odluka. #ko tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tuženi zahtjev, sud "e ez
daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihva"a tuženi zahtjev @ presudu na temelju
priznanja '331?1(.

-.>.16. %resuda na temelju odricanja
Ova vrsta presude uvedena je $A/$%%@om od 9:.9>.1EE9.
33
Građansko procesno pravo

#ko se tužitelj odrekne tuženog zahtijeva, sud "e ez daljnjeg raspravljanja donijeti
presudu kojom se tuženi zahtijev odija & presudu na temelju odricanja '331a?1(.
.užitelj se može odre"i tuženog zahtijeva sve do zaključenja glavne rasprave '331a?1(.
%ristanak tuženika nije potrean '331a?6(.
-#ni!ka. Ova se presuda ne"e donijeti unatoč zadovoljenim uvjetima ako se utvrdi da je
riječ o zahtijevu iz 3?3 '331a?3(. 1 račnim i paternitetskim sporovima tužitelj se ne može odre"i
svog zahtijeva niti se može donijeti ova presuda.
-.>.11. %resuda zog izostanka 'kontumacijska presuda(
1 ovom slučaju dolazi do primjene sistem tzv. a8irmativne litiskontestacije, jer se ova
vrsta presude izriče polaze"i od apsolutne presumpcije da tuženik svojom pasivnoš"u priznaje po
see nepovoljne činjenične navode tužitelja. .ermin Cpresuda zog izostankaD je neadekvatan,
jer se ta presuda može donijeti i kad tuženik dođe na ročište a odije raspravljati, a ne može se
donijeti ako on ne dođe na ročište ali je na ilo koji način 'npr. pismeno( osporio tuženi
zahtijev. Naime temelj za donošenje ove presude nije izostanak tuženika s ročišta, ve" nedostatak
njegovog protivljenja tuženom zahtijevu. <ože se izricati samo u slučaju pasivnosti tuženika.
%rema novom uređenju, presudu zog izostanka sud može donijeti po prijedlogu tužitelja
ili po služenoj dužnosti. ,toga, izostanak prijedloga tužitelja nema više za posljedicu nastup
mirovanja postupka.
-.>.16. %resuda zog ogluhe
,ud u pravilu dostavlja tužu tuženiku na odgovor, nalaže mu da 'u roku koji ne može iti
kra"i od 1> ni dulji od 39 dana( dostavi odgovor na tužu, te ga upozorava na posljedice koje
nastaju ako propusti dostaviti odgovor na tužu '6=-, 6=>(. .a posljedica je donošenje presude
kojom se prihva"a tuženi zahtjev 'presude zog ogluhe(.
Uvjeti #a dono*enje presude na temelju ogluhe su slijede"i:
L- da tuženik ne podnese odgovor na tužu u određenom roku)
L> da su tuženiku tuža i poziv za davanje odgovora na tužu uredno
dostavljeni)
L: da osnovanost tuženog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tuži)
LF da činjenice na kojima se temelji tuženi zahtjev nisu u protivnosti s
dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su op"epoznate)
L= da ne postoje op"epoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika
spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužu '331?1(.
Aako su ispunjeni svi gore navedeni uvjeti, ne"e se donijeti presuda zog ogluhe ako sud
nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati
>:
'331?6(.
-.>.1-. %resuda ez održavanja glavne rasprave
>:
;lanak 3. stavak 3. $%%@a.
34
Građansko procesno pravo

Ovo je novina koju uvodi $A/$%%?93. %rema prijašnjem uređenju, ova je vrsta presude
postojala samo u trgovačkim sporovima
>F
, a sada je uvedena kao op"i institut.
#ko je tuža dostavljena tuženiku na odgovor, a tuženik u odgovoru prizna odlučne
činjenice, neovisno o tome što je osporio osnovanost tuženog zahtjeva, sud može ez
zakazivanja ročišta donijeti presudu, ako ne postoje druge smetnje za njeno donošenje '336a(.
.akvu presudu sud može donijeti kao potpunu ili djelomičnu.
4.-. PRAVNI LIJEKOVI
-.F.1. Op"enito o pravnim lijekovima
%ravni lijek je parnična radnja stranke kojom ona od nadležnog suda traži da ukine ili
preinači odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna ili nezakonita.
2edovni% i#vanredni. 2edovni su oni koji se podnose protiv nepravomo"nih odluka 'to
su žala protiv presude, žala protiv rješenja i prigovor protiv platnog naloga(. Azvanredni su oni
koji se podnose protiv pravomo"nih odluka 'to su revizija protiv presude, revizija protiv rješenja,
prijedlog za ponavljanje postupka(.
Devolutivni i re!onstrativni. /evolutivni su oni pravni lijekovi o kojima odlučuje viši
sud 'iudex ad 6uem(, to su žala protiv presude, žala protiv rješenja, revizija protiv presude,
revizija protiv rješenja. 2emonstrativni su oni o kojima rješava onaj isti sud koji je donio odluku
protiv koje se pravni lijek podnosi 'iudex ad 6uo(, to su prijedlog za ponavljanje postupka i
prigovor protiv platnog naloga.
,uspen#ivni i nesuspen#ivni. ,uspenzivni odlažu nastupanje ovrhe 'žala protiv presude
i prigovor protiv platnog naloga(, a nesuspenzivni ne odlažu nastupanje odluke 'u pravilu žala
protiv rješenja i svi izvanredni pravni lijekovi(. <eđutim mo"i "e se zastati s provođenjem
odluke, na zahtjev ovršenika, pod uvjetom da ovrhovoditelju pruži sigurnost za štetu koja i mu
mogla nastati ako se pokaže da je nesuspenzivni pravni lijek io neosnovan ':1 O$(.
"ednostrani i dvostrani. /vostrani pravni lijek je onaj kod kojega se protivniku
podnositelja pravnog lijeka mora pružiti mogu"nost da se izjasni o zahtijevima podnositelja
'takvi su ve"ina pravnih lijekova(, a jednostran ako mu tu mogu"nost ne trea pružiti 'samo u
pravilu žala protiv rješenja(.
,a!ostalni i nesa!ostalni. ,amostalan je kad se može podnijeti odvojen pravni lijek
'takvi su ve"ina pravnih lijekova(, a nesamostalan je kad zakon određuje da se odluka može
poijati samo u pravnom lijeku protiv neke druge odluke 'samo žala protiv rješenja i to
izuzetno, kad zakon određuje da posena žala nije dopuštena(.
a) Redovni pravni lijekovi
-.F.-. Hala protiv presude
a" (P;&#D)( ( >$'BD
>F
Iila je predviđena člankom -E:. $%%@a, koji je risan.
31
Građansko procesno pravo

$ravo na &al'u. %rotiv svake presude donesene u prvom stupnju, ez ozira na to o kojoj
se vrsti presude radi, stranke mogu podnijeti žalu.
,adr&aj &al'e. %ored podataka koje mora imati svaki podnesak 'članak 19:.(, žala trea
sadržavati:
1( oznaku presude protiv koje se podnosi,
6( određenu izjavu o tome da se presuda poija u cijelosti ili u nekom dijelu,
3( razloge zog kojih se žala podnosi,
-( potpis podnositelja žale '3>9(.
c" +$E'(ED E$ >$'B.
%resuda se može poijati:
1( zog itne povrede odredaa parničnog postupka)
6( zog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja)
3( zog pogrešne primjene materijalnog prava '3>3?1(.
2itne povrede odredaba parničnog postupka
+elativno 4itne povrede odreda4a parnično@ postupka
2elativno itne povrede su one povrde zog kojih "e presuda iti ukinuta samo ako
drugostupanjski sud utvrdi da su one utjecale ili mogle utjecati na pravilnost donesene presude.
$psolutno 4itne povrede odreda4a parnično@ postupka
#psolutno itne povrede su one povrede zog kojih, prema izričitoj odredi zakona, trea
uvijek ukinuti presudu, ez ozira na to je li povreda utjecala ili mogla utjecati na pravilnost
presude.
Iitna povreda odredaa parničnog postupka uvijek postoji '3>-?6(:
1( ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti 'članak F1.
stavak 1. točka 1. do :.(, odnosno koji je rješenjem suda io izuzet, ili ako je u donošenju
presude sudjelovala osoa koja nema svojstvo suca,
6( ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost 'članak 1:.(,
3( ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno
nadležan,
-( ako je protivno odredama ovoga $akona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim
raspolaganjima stranaka 'članak 3. stavak 3.(,
>( ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osoito propuštanjem dostave, nije dana
mogu"nost da raspravlja pred sudom,
:( ako je protivno zakonu ila isključena javnost na glavnoj raspravi,
F( ako je presudom prekoračen tuženi zahtjev.
&ogre3no ili nepotpuno utvr0eno činjenično stanje
32
Građansko procesno pravo

%ogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad je sud kakvu odlučnu
činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio '33>(
>=
.
&ogre3na primjena materijalnog prava
%ogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredu
materijalnog prava koju je treao primijeniti ili kad takvu odredu nije pravilno primijenio
'3>:(.
b) Izvanredni pravni lijekovi
-.F.:. 2evizija protiv presude
a" P+&-.=& H(0& -& <(,. P(BD0$)D +&*DED0(<
2evizija se može podnijeti samo protiv drugostupanjske presude. .o znači, drugim
riječima, da se ona može izjaviti samo protiv presude koja je postala pravomo"na, a ne može se
izjaviti protiv prvostupanjske presude koja nije poijana žalom.
>E
<eđutim, pravo na podnošenje revizije nije osigurano u odnosu prema svim
drugostupanjskim presudama. Naime, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske
presude:
89 ako vrijednost predmeta spora poijanog dijela presude prelazi 199.999,99 kuna
'3=6?1?1(, a u postupku pred trgovačkim sudovima >99.999,99 kuna '-EF(.
19 ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku
ugovora o radu '3=6?1?6(.
09 kada je ona dopuštena temeljem posenog zakona, kao naprimjer:
@ protiv drugostupanjske presude u paternitetskom ili maternitetskom sporu 'čl. 6E3.
Oiteljskog zakona(
@ protiv drugostupanjske presude u postupku radi ojavljivanja ispravka 'čl. 3=.
$akona o javnom priop"avanju(
;9 u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema prethodnim odredama, stranke
mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjski sud u izreci te
presude odredio da je protiv nje revizija dopuštena '3=6?6(.
#d 1( 1 našem pravu je vrijednost predmeta spora ustvari glavna osnova za dopuštenost
revizije.
>=
%rije novele ilo je propisano da nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to upozoravaju i nove
činjenice i novi dokazi. No ta je odreda risana, s ozirom na zaranu iznošenja novota u žali.
>E
<eđutim, kod djelomičnog uspjeha stranaka u prvostupanjskom postupku možemo imati i drukčije situacije. #ko
tada recimo samo jedna stranka izjavi žalu, njena mogu"nost izjavljivanja revizije ovisi o sadržaju drugostupanjske
presude. ,tranka koja nije izjavila žalu nema pravo na reviziju protiv drugostupanjske presude kojom je odijena
žala protivne strane. No, kad drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na štetu stranke koja se nije
žalila, ta "e stranka mo"i izjaviti reviziju.
+ednako pravilo vrijedi i onda kad je u prvostupanjskom postupku jedna stranka u cijelosti uspjela 'pa stoga nije ni
mogla podnijeti žalu zog nedostatka pravnog interesa(, ali je drugostupanjski sud povodom žale protivne stranke
preinačio prvostupanjsku presudu.
35
Građansko procesno pravo

-.F.=. %onavljanje postupka
$oja!. %rijedlog za ponavljanje postupka je ograničeni izvanredni pravni lijek stranaka
protiv odluka kojima je postupak pravomo"no završen, ez ozira na to je li do pravomo"nosti
došlo nakon korištenja redovnih pravnih lijekova ili nezavisno od njih. %rijedlog za ponavljanje
postupka je nesuspenzivan, u pravilu remonstrativan i dvostran pravni lijek.
a" P+&=<&) P(#$*'0$#0$ P(-).PH$
%rijedlogom za ponavljanje postupka može se zahtijevati da se ponovi parnični postupak
koji je završen pravo!o7no! sudsko! odluko! '-61?1(. $a razliku od revizije koja se može
izjaviti samo protiv drugostupanjske odluke, ponavljanje postupka može se tražiti neovisno o
tome je li protiv odluke donesene u prijašajem postupku io izjavljen pravni lijek.
37