You are on page 1of 29

POSUDE POD PRITISKOM

Izgradnja procesnih, termoergetskih, hidroenergetskih, vodoskrbnih, transportnih i raznih
drugih postrojenja podrazumijeva pored ostalog ugradnju većeg broja posuda pod pritiskom
različitih klasa. Ovo opravdava tvrdnju da posude poprimaju sve osnovne karakteristike
elemenata mašinogradnje u najširem smislu, a u izračunavanju se mogu uvesti u grupu općih
elemenata urađaja. Iz tih razloga posude se projektuju i izrađuju po zajedničkim pravilima, u
zavisnosti kojoj klasi pripadaju. Najčešće podjela posuda pod pritiskom je ona prema izvedbi.
Slika Podjela posuda pod pritiskom
roblem sigurnog i pouzdanog rada posude pod pritiskom prisutan je u zemljama koje se bave
projektovanjem procesnih i drugih postrojenja. !o"e se reći da energetska i procesna
postrojenja predstavljaju vrlo slo"en skup konstrukcija, među kojima posude pod pritiskom
zauzimaju značajno mjesto. #tatus posuda je različito riješen u raznim zemljama. $ nekim
zemljama ova oblast je obuhvaćena tehničkom regulativom koja se nalazi u nadle"nosti
ministarstva %normi, standarda i propisa, sa nadzorom u toku izrade u eksploatacije&.
$ većini razvijenih zemalja tehnička regulativa se realizira preko nevladinih stručnih
organizacija, kao sto su '#!( u $#', ') u Njemačkoj i druge. raćenje i provjera
integriteta posude u izradi i eksploataciji, u tim zemljama vrši se od strane nedr"avnih
organizacija. $sporedba preporuka, propisa i standarda koji su najčešće u primjeni za posude
pod pritiskom uz analizu posljedica hidrauličnih proba izvedenih po navedenim standardima,
treba da posluzi kao doprinos de*iniranju ravilnika o tehničkim normativima za posude.
osude pod pritiskom rade u uslovima različitih opterećenja i naprezanja, koje treba u prvom
koraku projektiranja utvrditi. rojektant na početku izrade projekta ima zadatak da ispravno
ocijeni značenje pojedinih opterećenja i naprezanja, te odabere za primjenu one cilj je utjecaj
značajniji. +om prilikom treba voditi računa i , neophodnom i zahtijevanom stepenu
sigumosti i pouzdanosti u. primjeni i u skladu sa standardima i propisima kao i saznanjima iz
prakse.
Slika regulative za posude pod pritiskom.
rema tome pri sastavljanju projekta treba raspolagati sa podacima o-
• mirnom opterećenju od unutrašnjeg pritiska,
• udarnom i promjenjivom opterećenju,
• hidrostatskom pritisku radnog medija,
• opterećenju vlastitom te"inom,
• opterećenju od radnog medija,
• opterećenju priključnim cjevovodima, opremom, izolacijom, zaštitnim oblogama
protiv korozije, erozijom, opremom praćenja rada %dijagnostičkom opremom&,
opremom ispitivanja %testiranja&,
• toplotnim opterećenjem,
• opterećenjem od vjetra,
• opterećenjem potresom,
• opterećenjem vibracijama izazvanih radom drugih mašina i aparata,
• naprezanja radi posebnih uslova prijevoza i monta"e
• lokalnim naprezanjima na mjestima priključaka, oslonaca,
• opterećenjem vlastitim vibracijama u radu,
• opterećenju vibracijama dodatnih uređaja,
• opterećenjem od posljedica građevinskih radova izra"eno kroz slijeganja tla i slično.
KONSTRUKCIJA POSUDE
.onstrukcija posude proizlazi iz uslova u kojima se koristi, zahtijevane sigurnosti u radu i
vijeka trajanja. !aterijali uskladišteni u posudama ili materijali koji učestvuju u procesu u
koji je uključena posuda, imaju različita svojstva i izazivaju različite unutrašnje pritiske i
temperature. rema standardima koji se uglavnom primjenjuju kod nas, prečnici po sud a su
standardizirani. .od posuda u kojima vlada pod pritisak primjenjuju se prstenovi za
ukrućivanje zbog opasnosti gubitka stabilnosti oblika.
/a tankostjene posude smatraju se posude kod kojih je debljina stjenke manja od 01
promjera, a tak proračuna znatno se razlikuje od debelostijenih posuda. Ove posude se
dimenzioniraju na osnovama napona i de*ormacija. $ tim proračunima stjenka posude se
gleda kao vrlo tanak omotač ako zadovoljava uslove-
• da je debljina stjenke vrlo mala u odnosu na prečnik visinu pa se uzima da se
nominalni naponi ne mijenjaju po debljini,
• da je po svom obliku posuda simetrično obrtno tijelo,
• da opterećenje mora biti simetrično s obzirom na osu simetrije posude.
KLASE POSUDA POD PRITISKOM
/ahtijevana klasa proizvoda treba da zadovolji u svakom periodu eksploatacije. 'ko se u
izradi ili u eksploataciji utvrdi da klasa posude ne mo"e biti zadovoljena, tada se predla"e
sni"enje klase primjenom općih i lokacijskih *aktora. Ovo znaci da će se posmatrana posuda
ugraditi u uslovima eksploatacije gdje se zahtijeva niza klasa posude, odnosno za
odgovarajuće područje primjene te posude.
$ tabeli 23 je data orijentaciona primjena posuda pod pritiskom prema klasama.
Tabela 23 Orijentaciona primjena posuda pod pritiskom prema klasama.
.lasa odručje primjene
I 4lavne posude u nuklearnim postrojenjima, posude sa jako otrovnim medijima,
najveće posude sa otrovnim, eksplozivnim ili zapaljivim medijima
II 5eoma va"ne i veće posude u industrijskim i energetskim postrojenjima-
reaktori, kolone, izmjenjivači, veliki parni kotlovi, velike noseće čelične
konstrukcije, mostovi, veliki brodovi i druge mašine.
III #rednji i mali proizvodi navedeni u klasi II, koji mogu u slučaju otkaza
uzrokovati manje probleme od onih u klasi II.
I5 roizvodi koji u slučaju otkaza uzrokuju mali ili zanemarivi rizik za ljudi,
imovinu ili biološku okolinu, kao što su male posude sa vodom i sl.
14. MJERENJE PROTOKA
rotok je jedna od osnovnih *izikalnih veličina koja se mjeri u industrijskom pogonu.
!jerenjem protoka određuju se energetske i materijalne bilance na osnovu kojih se određuje
produktivnost procesa proizvodnje. Istovremeno protok je najčešće i osnovna veličina čijom
se promjenom upravlja procesom proizvodnje. !jerenje protoka kapljevina, plinova,
više*aznih tekućina i suspenzija je slo"eno, podlo"no je brojnim pogreškama, i zato je
razvijen je veliki broj različitih mjernih postupka u svrhu preciznog i pouzdanog mjerenja.
PODJELA METODA MJERENJA PROTOKA
• mjerenje na osnovu pada pritiska na su"enju u cijevi,
• elektrodinamičko mjerenje protoka,
• ultrazvučno mjerenje,
• 6)' laserski )opplerov anemometar,
• anemometri sa vrućom "icom,
• +homasov uređaj, mjerenje i regulacija masenog protoka, 7mass *lo8 meter7
• mehanički anemometri
ODREĐIVANJE PROTOKA MJERENJEM PADA PRITISAKA NA SUŽENJU
Na slici prikazano je protjecanje tekućine %kapljevine ili plina& kroz cijev u koje je ugrađeno
mjerno su"enje. /bog su"enja dolazi do povećanja brzine tekućine i pada pritiska. #trujnice
tekućine su putanje djelića tekućine koja protječe kroz cijev i njihovo maksimalno skupljanje
je na mjestu iza naju"eg geometrijskog otvora. Na slici su tri karakteristična mjesta označena
brojevima 1,0 i 2. !jesto 1 je ispred otvora su"enja i dovoljno udaljenog od njega tako da ne
dolazi do promjene brzine ili pritiska zbog prisustva ugrađenog su"enja. !jesto sa oznakom 0
je mjesto otvora su"enja, a mjesto sa oznakom 2 je gdje se strujnice najviše skupljaju i mlaz
tekućine ima minimalni presjek.
Slika Prikaz strujnica, srednje brzine tekućine i pritiska kod protjecanja tekućine kroz
mjerno suženje u cijevi.
Neki od uobičajenih oblika mjernih su"enja prikazani su na slici 9.
Slika 4. Standardna mjerna suženja: ! mjerna plo"a# $! %enturijeva cijev, &! mjerna
mlaznica, '! Pitotova cijev, (! mjerno koljeno
MJERENJE PROTOKA ROTAMETROM
:otametar je najčešće upotrebljavani uređaj za mjerenje protoka u laboratoriju, a često se
koristi i procesnoj industriji. 5elika zastupljenost rotametra je posljedica jednostavnosti
uređaja, široke primjenljivosti s obzirom na mogućnost mjerenja protoka plinova i kapljevina
i vrlo veliki mjerni opseg.
!jerenje rotametrom se također zasniva na povezanosti pada pritiska koji nastaje
protjecanjem kroz su"enje i protoka tekućine. /a razliku od ugrađenih su"enja koja imaju
konstantan otvor , kod rotametara je površina su"enja promjenljiva. #u"enje tvori element
% ronilo & koji je uronjen u tekućini kroja protječe kroz prozirnu vertikalnu cijev.
;ijev ima promjenljivi radijus, naju"i presjek na ulazu u cijev a najširi na izlazu. +ekućina
protječe kroz prsten između ronila i cijevi. olo"aj ravnote"e određen je te"inom ronila % 4 &,
uzgonom % <$ & i silom % <+ & koja tekućina djeluje na ronilo. !jerni signal je polo"aj ronila %
= & koji se očita na skali uz cijev.
Slika ). S*ematski prikaz na"ela mjerenja protoka rotametrom.
:onila se izrađuju u različitim oblicima i iz materijala kao što je staklo, metal i plastika.
Izborom materijala mijenja se gustoća ronila a oblik bitno utječe na *aktor trenja tako da se
podešavanjem tih parametara mo"e postići podešavanje mjernog opsega od vrlo malih
protoka do velikih protoka koji dolaze u industrijskim pogonima.
Slika +. ,azli"iti oblici ronila za rotametre.
regled karakteristika-
• mjerni signal je polo"aj ronila,
• mjerenje protoka kapljevina i plinova,
• široko mjerno područje, naročito za mjerenje vrlo malih protoka,
• mjerenje se mo"e provesti pri različitim temperaturama i pritisakovima,
• ba"darenje se mora provesti posebno za svaku tekućinu i uvjete % temperaturu i
pritisak&,
• kod ba"darenja treba osigurati stalnu temperaturu i pritisak, čistoću tekućine, polo"aj
cijevi rotametra mora biti strogo vertikalan i eliminirati vrtlo"enje tekućine prije
ulaska u cijev rotametra,
• stalni pad pritiska na rotametru,
• dobra tačnost mjerenja ali bitno zavisi od tačnosti ba"darne karakteristike,
• loša strana rotametara je nemogućnost mjerenja protoka tekućina u kojima ima krutih
čestica % biomase& ili kapljevina sa mjehurićima plinova,
• za pretvaranje polo"aja ronila u električni signal potrebno je upotrijebiti trans*ormator
razlike % ronilo je mehanički povezano sa jezgrom trans*ormatora& ili
elektromehaničko slijedilo pomaka ronila.
ELEKTRODINAMIČKO MJERENJE PROTOKA
+ekućina koje protječe kroz cijev je električki vodljiva i njezino protjecanje kroz magnetsko
polje je analogno gibanju svitka električnog vodiča između polova magneta. $potrebljava se
izmjenično magnetsko polje da se izbjegne trajna polarizacija elektroda.
Osnovne karakteristike-
• kapljevina mora imati minimalnu električnu vodljivost %prirodna voda, vodene
otopine&, ne mo"e se primijeniti za deioniziranu vodu, ugljikovodike %na*ta, benzin&,
• električna vodljivost ne utječe na mjerni signal,
• linearnost karakteristike u cijelom mjernom opsegu, precizno umjeravanje za cijeli
mjerni opseg,
• neovisnost mjernog signala (!# od ostalih svojstava tekućine kao što su gustoća,
viskoznost, temperatura, pritisak,
• mo"e se primijeniti za mjerenje protoka dvo*aznih tekućina ili suspenzije krutih
čestica,
• nema pada pritisaka protjecanjem kroz uređaj.
Slika -.. S*ematski prikaz elektrodinami"kog mjerenja protoka
Slika --. (lektrodinami"ki instrument za mjerenje protoka. /aksimalni mjerni opseg . 0 1 m1
min0- vode, klasa ta"nosti .,2 3.
Slika -4. (lektromagnetsko mjerenje protoka s popre"nom ugradnjom.
ULTRAZVUČNO MJERENJE PROTOKA
!jerenje se zasniva na )opplerovom e*ektu, odnosno na činjenici da se *rekvencija ili valna
du"ina ovisi i o brzini izvora.
Slika -1. S*ematski prikaz ultrazvu"nog ure5aja za mjerenje protoka:
! metoda s prolaskom vala: v je srednja brzina tekućine, 67 i 6' su 8rekvencije ultrazvuka
izvora 9 7 ! i detektora 9 ' !, : je kut priklona snopa ultrazvuka, / je mje*urić zraka na
kojemu dolazi da re8leksije ultrazvuka i , je radijus cijevi# $! metoda s re8leksijom vala.
Izvori i dektetori su piezoelektrični kristali, *rekvencije > ∈ %?,, k@z ,0!@z&, pomak
*rekvencije AB C k %proporcionalan brzini&, pomak reda veličine AB D?, @z, kapljevina mora
imati barem E0 ppm mjehurića zraka ili krutih čestica većih od 2,Fm, uređaj ima veliki
mjerni opseg, od ,,,? mGs do ?,,, mGs, klasa tačnosti ,,0 1, ne postoji pad pritisaka
protjecanjem kroz uređaj.
Slika -4. 'opplerov mjerilo protoka:
MJERILO " MASENOG PROTOKA " %mass *lo8 meter, ili +homasovo mjerilo&
recizno mjerenje protoka kapljevina i plinova ostvareno je preciznim mjerenjem toplinske
bilance koja je uvjetovana masenim protokom tvari. Načelo mjerne metode prikazano je na
slike ?HI?3.
Slika -). S*ematski prikaz T*omasovog ure5aja za mjerenje protoka.
+oplina se razvija u namotaju "ice oko cijevi i kondukcijom kroz stjenku se prenosi na
tekućini koja protječe kroz cijev. +emperatura se precizno mjeri prije grijača +? i poslije
grijača +E. :azlika temperature mjeri se u spoju termometara u Jheastoneovom otporničkom
mjernom mostu. !jerni signal masenog protoka je razlika napona %temperatura& na granama
Jheastoneovog mosta. Kilancom je određena relacija između protoka i razlike temperature.
Slika -;. S*ematski prikaz izvedbe masenog mjerila protoka s Pt-.. mjernim osjetilom.
MEHANIČKA MJERILA PROTOKA
Najjednostavnije načelo mjerenja protoka zasniva se na prijenosu količine gibanja tekućine
%kapljevine ili plina& na mehanički uređaj s rotorom %slika EL, EH&.
Slika 4<. S*ematski prikaz mjerenja protoka rotorom: ! skica, $! konstrukcija
:otacija propelera osjetila elektromagnetskom indukcijom pretvara se električni mjerni
signal. !jerni signal %napon& je proporcionalan brzini vrtnje, odnosno prosječnoj brzini
protjecanja tekućine cijevi. /bog slo"enosti hidrodinamičkih e*ekata potrebno je mjerni
uređaj posebno ba"dariti za svaku tekućinu pri određenoj temperaturi i pritisaku %za plinove&.
Nedostatak mjerne metode je pad pritisaka koji nastaje na propeleru, nemogućnost mjerenja
protoka više*aznih tekućina %suspenzija krutine ili plina&.
MJERENJE RAZINE
:azinu de*iniramo kao visinu stupca kapljevine %ili sipkog materijala& u nekom spremniku,
reaktoru ili nekoj drugoj procesnoj jedinici. $običajna oznaka za razinu je * i izra"ava se u
metrima, * %m&.
!etode mjerenja razine-
• mehanički pretvornici razine,
• tlačna mjerila razine,
• električni pretvornici razine,
• rastezna osjetila razine %vage za mjerenje razine&,
• ultrazvučno mjerenje razine.
Meha!"#! $%e&'(%!)! %a*!e
!ehanički pretvornici razine su različite kombinacije kojima se pomak šuplje kugle % plovak &
pretvara u mjerni signal. Mednostavan primjer takovog uređaja prikazan je na slici %'&. lovak
je povezan preko kolutura sa protuutegom čiji polo"aj se mo"e očitati na skali. olo"aj protuI
utega mo"e se pretvoriti u električni signal ako se mehanički pove"e sa kliznikom
potenciometra. ad napona na takovom potenciometru je proporcionalan pomaku, odnosno
razini kapljevine u posudi.
#lika ?. #hematski prikaz načela mehaničkih pretvornika razine %'&, elektroImehaničkog %K& i
7 pokazne cijevi7 %;&.
T+a"( ,-e%e-e %a*!e
ovezanost hidrostatskog pritisaka i razine se koristi za tlačna mjerila. Mednostavan način
mjerenja je ugradnja dvaju manometara pri dnu i na vrhu spremnika.
Slika 1. =a"ela tla"ni* postupaka mjerenja razine.
E+e#&%!"! $%e&'(%!# %a*!e .#a$a)!&!'a ,e&(/a0
.apacitivno mjerenje razine zasniva se na razlici dielektrične konstante plina %zraka& iznad
kapljevine i dielektrične konstante kapljevine. $ posudi se nalaze uronjene dvije ravne ploče
između kojih se nalazi kapljevina i plin iznad kapljevine. Između ploča nalazi razlika
električnog potencijala tako da ploče tvore ravni kondenzator. $kupan kapacitet je zbroj
kapaciteta ;?, kondenzatora za koji je dijalektrik zrak, i dijela ;E, za koji je dielektrik
tekućina.
slika 2. S*ematski prikaz na"ela kapacitivnog mjerenja razine.
Slika <. Primjeri kapacitivnog mjerenja razine: ! mjerenje grani"ni* položaja, $! mjerenje
razine vodljive kapljevine.
Slika ). /jerenje razine: ! grani"ni* položaja u položenom spremniku, $! mjerenje položaja
grani"ne plo*e dviju nemije>ljivi* kapljevina 9ulje0voda!.
U+&%a*'1"( ,-e%e-e %a*!e
rimjena ultrazvuka omogućava bezkontaktno mjerenje razine. !etoda se primjenjuje za
mjerenje razine kapljevina i sipina %sloja sitnih krutih čestica&. !jerni signal je razlika u
vremenu između impulsa emitiranog iz izvora ultrazvuka i signala koji nakon re*leksije sa
površine sipine ili kapljevine se vraća u detektor.
Slika ;. S*ematski prikaz na"ela ultrazvu"nog mjerenja razine pomoću ultrazvuka.
MJERENJE PRITISKA
'e8inicija pritiska:
ritisak u točci na orijentiranoj povr.ini određen je limesom omjera normalne komponente
sile ?n i površine S kada površina postaje beskonačno mala.
Slika S*ematski prikaz de8inicije pritisaka.
Oznaka za pritisak je P a osnovna #I jedinica je a %ascal &. rema de*iniciji za pritisak je ?
a omjer sile od ? N % Ne8tona & i površine od ? mE. Medinica a je mala po iznosu tako da se
u tehnici vrlo često koristi jedinica ? bar koja je ?,0 veća od ? a. Ostale jedinice su-
#I ascal a ? a C ? NGmE
#I bar bar ? bar C ?,0 a
nije #I tehnička atmos*era at ? at C N3 ,LL,0 a
nije #I *izička atmos*era atm ? atm C ?,? 2E0 a
nije #I +orr % C ? mm @g & +orr ? +orr C ?22,2EE a
nije #I mm @EO mm@EO ? mm @EO C N,3,L L0 a
DE2ORMACIJSKI MANOMETRI
)e*ormacijski manometri rade na osnovu elastične de*ormacije materijala koja nastaje pod
djelovanjem razlike pritisaka. )ijele se na-
• Kourdonove cijevi
• !embrane
• mjehove
Kourdonova cijev je najčešće u industriji upotrebljavani manometar. Izrađen je od elastičnog i
šupljog srpa koji ima jedan kraj učvršćen za kućište instrumenta a drugi kraj mu je slobodan.
/bog razlike pritisaka u cijevi manometra i okoline dolazi do savijanja slobodnog kraja čiji se
pomak pomoću mehanizma pretvara u zakret kazaljke instrumenta. Kudući da je de*ormacija
Kourdonove cijevi određena razlikom mjerenog i vanjskog pritisaka, to takovi manometri
uvijek mjere nadpritisak iznad atmos*erskog.
Slika ). S*ematski prikazi razli"iti* izvedbi $ourdonove cijevi.
#lika 3. Kourdonovi manometri- '& analogni %s kazaljkom&, mjerni opsezi ,I? bar, ,I0, bar,
klasa tačnosti 2 1O K& digitalni mjerni opsezi ,I? bar, ,I?,, bar, klasa tačnosti ,,E0 1, mjerni
signal 9 I E, m'
MJERENJE TEMPERATURE
+emperatura je jedna od osnovnih intenzivna *izička veličina stanja pomoću koje se u
termodinamici de*inira toplinska ravnote"a sistema. +emperatura je najčešće mjerena veličina
u laboratoriju i u industriji. #I jedinica za temperaturu je kelvin, oznaka je ., i de*iniran je
relacijom ? . C temperatura tačke ključanja vode G EH2,?L
o
;. :avnopravno sa stupnjem .
koristi se jedinica stepen ;elzusa,
o
;, i obje jedinice su iste po iznosu, ali je ishodište
temperaturne skale pomaknuto tako da se odnose prema relaciji + G . C EH2,?0 P t G
o
;.
!etode mjerenja temperature-
• dilatacijski termometri,
• otpornički.
• +ermočlanci,
• radijacijski termometri
DILATACIJSKI TERMOMETRI
!aterijali u pravilu povećavaju svoj volumen porastom temperature. $ svrhu mjerenja
temperature koristi se širenje kapljevina, metala i plinova. )ilatacijske termometre dijelimo
na-
• metalne % bimetalni termometri &,
• kapljevinske % "ivin, alkoholni i drugi termometri &,
• plinski % plinski NE termometar &.
/avisnost volumena ili du"ine kapljevina i metala o temperaturi je teško teoretski odrediti sa
potrebnom tačnošću tako da se najčešće upotrebljavaju polinomne aproksimacije.
3!,e&a+! &e%,(,e&%!
!etali sa malim i velikim koe*icijentom širenja, koristi sa za izradu bimetalnih termometara.
Na slici ?. je prikazana ravna bimetalna traka. !etali ' i K su zavareni po du"ini tako da
imaju zajedničku plohu. )onji kraj trake je učvršćen za kućište instrumenta ili uređaja, a drugi
kraj je slobodan i pomičan. Na re*erentnoj temperaturi To obje su trake iste du"ine.
ovećanjem temperature traka ' sa većim koe*icijentom širenja de*ormira se tako da pravi
veći luk od metala K, i obrnuto, na ni"oj temperaturi traka ' radi manji luk. Na taj način se
pomak kraja bimetalne trake koristi kao mjerni signal, na primjer pretvara se u pomak
kazaljke termometra.
Slika -. S*ematski prikaz bimetalnog
termometra u obliku ravne trake.
Slika 4. Tipi"an primjer bimetalnog
termometra.
omak bimetala se vrlo često koristi za uključivanje i isključivanje raznih sklopki kod
termostata. Na taj način se vrlo jednostavno izvodi dvopolo"ajna regulacija temperature.
P+!4#! &e%,(,e&a%
linski termometri imaju posebnu primjenu za mjerenje temperature u hemijskim pogonima i
ra*inerijama gdje se ne smije upotrijebiti električni signal zbog mogućnosti zapaljenja.
+ermometar je izveden iz metalnog spremnika %balona& ispunjenog N
E
i povezanog pomoću
kapilare sa Kourdonovim manometrom.
Slika 1. S*ematski prikaz plinskog termostata.
OTPORNIČKI TERMOMETRI
Otpornički termometri imaju električni otpor materijala kao mjerni signal temperature.
.oriste se metali, čista
t
ili legure, i poluvodiči. Otpornički termometri izvedeni iz
poluvodiča nazivaju se termistori. Najznačajniji otpornički termometar je izveden iz čiste
platine, i najčešće je izveden tako da ima otpor od ?,, Q na temperaturi od ,
o
; . +akav
termometar naziva se t?,, i upotrebljava se kao standardni termometar, za mjerno područje
od ?2,3 do N,2,N ..
Slika 2. Prikaz tipi"ni* oblika termistora.
Osjetljivost mjernog signala termistora je vrlo velika, uobičajena vrijednost je od ?I0,, QGQ.
na temperaturi od ,
o
;.
4lavne značajke termistora-
• veliki otpor,
• velika osjetljivost mjernog signala,
• nelinearna ba"darna *unkcija % za šire mjerne opsege &,
• mala vremenska konstanata %postoje izvedbe sa R D ? ms &,
• mala struja opterećenja, I S ?, F',
• relativno nestabilna ba"darna karakteristika, du"om upotrjebom dolazi do trajnih
promjena u poluvodiču i mijenja se karakteristika tako da je potrebno ponavljati
ba"darenje,
• reproducibilnost temperature PGI ,,,? o;
• tačnost mjerenja je manja od standardnog t?,, termometra
TERMOČLANAK
+ermočlanci ili termoparovi su vrlo često upotrebljavani termometri za mjerenja temperature
u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. :azličitim izborom termočlanaka mo"e se pokriti
vrlo veliko mjerno područje, od vrlo niskih do vrlo visokih temperatura. 4lavna prednost
termočlanaka je njihova jednostavnost i neposredni električni mjerni signal. +ermočlanak se u
svrhu mjerenja temperature u procesu mora pomoću posebnih vodiča, nazivaju se
kompenzacijski kablovi, spajati s instrumentom iGili 'G) pretvornikom za prijenos signala do
elektroničkog računala. .ompenzacijski kablovi prilagođeni su izboru vodiča termočlanka, i u
svrhu postizanja maksimalne tačnosti mjerenja propisani su posebnim standardom.
Slika -). Prikaz povezivanja termo"lanka s instrumentom pomoću kompenzacijskog kabla.
MJERENJE TEMPERATURE ELEKTROMAGNETSKIM ZRAČENJEM
+ermometri čiji rad se zasniva na mjerenju intenziteta elektromagnetskog zračenja nazivaju se
radijacijski termometri i pirometri. Intenzitet zračenja tijela, tekućina i plinova, je *unkcija
temperature, valne du"ine i optičkih svojstava površine. $ *izici se tijelo koje ima
maksimalan intenzitet zračenja i apsorpcije elektromagnetskog zračenja na svakoj temperaturi
zove se 7crno tijelo7. /a crno tijelo je intenzitet zračenja samo *unkcija temperature i valne
du"ine.
OPTIČKI TERMOMETAR
Instrument se sastoji od cijevi sa dvije konveksne leće, "arne niti i *iltara crvene boje. Tarna
nit se zagrijava prolazom električne struje, i sama struja je mjerni signal. !jerenje se provodi
tako da se otvor cijevi instrumenta usmjeri prema površini tijela kojemu se mjeri temperatura.
(lektromagnetsko zračenje prolazi kroz okular, prvu leću, i skuplja se u "arištu. $ "arištu se
nalazi staklena cijev sa "arnom niti. +a tačka je ujedno i "arište druge leće, odnosno okulara.
.roz okular prolazi elektromagnetsko zračenje sa mjerenog objekta i "arne niti. Iza okulara
nastaje paralelan snop zraka koje zatim prolaze kroz *iltar crvene boje. <iltar je nepropustan
za sve valne du"ine vidljivog spektra osim za dio u području crvene boje, UC,,L0 Fm.
Slika 4). S*ematski prikaz opti"kog pirometra.
Osnovni dijelovi mjernog uređaja su prikazani na gornjoj slici. +ermometar se sastoji od
cijevi u kojoj se na ulaznom dijelu nalazi objektiv %6& kojim se *okusira elektromagnetsko
zračenje koje dolazi sa površine objekta temperature +. $ "arištu objektiva nalazi se metalna
pločica %crno tijelo& koja ima maksimalni *aktor apsorpcije elektromagnetskog zračenja. Na
površini pločice zavaren je jedan, ili više, termočlanaka kojim se mjeri temperatura pločice, i
elektromotorna sila (!# termočlanka je mjerni signal za temperaturu objekta +. $ početku
mjerenja je temperatura pločice na temperaturi instrumenta i nakon što se instrument usmjeri
prema površini objekta dolazi do apsorpcije elektromagnetskog zračenja u pločici. +okom
početka mjerenja temperature pločice stalno raste ali sve sporije jer povećanjem njezine
temperature povećava intenzitet emisije pločice. !jerni signal se očita kada je uspostavljeno
stacionarno stanje, odnosno kada je apsorbirana snaga na površini pločice jednaka isijanoj
snazi sa pločice.
#lika 2?. :adijacijski termometar- '& termometar s digitalnim očitanjem, K& optički dio
termometra s kablom za povezivanje s instrumentom.
Re51+a&(% $%!&!4#a
$ domaćinstvima i u zanatstvu u Njemačkoj većina aparata na tečni gas ima priključni
pritisak od 0, mbar. .od nas je 2, mbar, mada svi aparati imaju svoju regulaciju pritiska pa
regulator mo"e da se priključi na 0, mbar. ritisak tečnog gasa u bocama, odnosno
rezervoarima, iznosi zavisno od temperature tečne *aze, znatno više. #toga se pritisak gasa
prije upotrebe mora oboriti. 4asni aparati osim toga rade optimalno %visok stepen iskorištenja,
besprijekorno higijensko sagorevanje&, samo kada se zadr"ava ravnomjeran pritisak. )irektno
uzimanje %oduzimanje& gasa iz boce, bez međuspoja regulatora pritiska, bilo bi iz sigurnosno
tehničkih razloga uslijed visokog pritiska tečnog gasa u rezervoaru, vrlo opasno za kućne
aparate. Osnovni zadatak regulatora pritiska je da na određenom mjestu cjevovodne
instalacije odr"ava konstantan pritisak gasa, nezavisno od pramena kapaciteta i pritiska ispred
regulatora. +akav konstantan pritisak je moguće odr"avati preko podešavanja protoka. Na taj
način regulatori pritiska obavljaju dvije *unkcije-
• odr"avaju konstantan pritisak gasaO
• podešavaju količinu protoka gasa prema promjenljivim zahtjevima potrošača.
$ zavisnosti od kapaciteta, početnog i krajnjeg pritiska, mjesta postavljanja i namjene,
regulatori pritiska se međusobno razlikuju po svojoj konstruktivnoj izvedbi, obliku i
dimenzijama. Odobren uređaj %atestiran& ili oprema u smislu ovih zahtjeva znači svaki uređaj,
odnosno oprema, koji su ispitani od strane domaće ustanove ili priznate inostrane ustanove,
koji ispunjavaju uslove predviđene va"ećim nacionalnim standardima.
Tabela 7.1: Podjela regulatora pritiska po svrsi upotrebe '7= 4;--
)io ? :egulatori pritiska za aparate za kampovanje.
)io 2 :egulatori pritiska za postrojenja na tečni gas za radni pritisak od 9 bar
)io 9 :egulatori pritiska i sigurnosni uređaji sa neregulisanim ulaznim pritiskom za
sisteme boca
)io 0 :egulatori pritiska i sigurnosni uređaji sa neregulisanim ulaznim pritiskom za
stacionarne rezervoare tečnog gasa
)io L :egulatori pritiska i sigurnosni uređaji za postrojenja sa regulisanim ulaznim
pritiskom do ? bar
)io H :egulatori pritiska za postrojenja tečnog gasa u putničkim i vozilima za sportove na
vodi za postrojenja sa neregulisanim ulaznim pritiskom
rema principu rada regulatori se dijele na dvije glavne grupe- regulatori sa direktnim i
regulatori sa indirektnim djelovanjem. .od regulatora sa direktnim djelovanjem pramena
izlaznog pritiska gasa stvara silu koja je potrebna za ostvarivanje regulacije njegove veličine.
+o se jasnije vidi sa slike H.? na kojoj je data pojednostavljena šema regulatora. Osnovni
dijelovi tog regulatora su, pored njegovog kućišta ?, ventil E, membrana 2 i mehaničko
opterećenje membrane L. :egulator mora još da ima zaptivku 9, spojnu cijev 0, odušni otvor H
i prostor ispod membrane 3.
Slika ).- @ema rada regulatora pritiska sa direktnim djelovanjem.
ri djelovanju opterećenja L i sopstvene te"ine, membrana se zajedno sa ventilom %vezanim sa
njom& spušta i *ormira otvor za prolaz gasa, uslijed toga iza ventila dolazi do postepenog
povećanja pritiska. +akav pritisak se prenosi kroz spojnu cijev 0 u prostor ispod membrane 3 i
djeluje na membranu dejstvom suprotnim od dejstva opterećenja i ventila. !embrana se sa
ventilom spušta sve do trenutka dok se iza regulatora ne stvori pritisak koji je u stanju da se
uravnote"i sa dejstvom opterećenja i ventila. )aljim povećanjem pritiska gasa iza regulatora
dolazi do toga, da je d pritiska ispod membrane veće od suprotnog dejstva opterećenja i
ventila pa se radi toga membrana di"e, u isto vrijeme smanjuje otvor ventila i zatvara ga. #
druge strane, sa smanjivanjem pritiska iza regulatora, membrana se spušta dole i otvara ventil
regulatora, čime se povećava protok gasa kroz regulator i dovodi do povećanja pritiska gasa.
Na taj način, promjena izlaznog pritiska se prenosi na membranu podi"ući se ili spuštajući se,
više ili manje otvara ventil i tako ostvaruje regulaciju veličine pritiska. .od regulatora sa
indirektnim djelovanjem, pramena izlaznog pritiska- utiče direktno na membranu, to jest
direktno ne stvara silu potrebnu za regulaciju. +akvi regulatori rade uz pomoć spoljnjeg
energetskog pneumatskog %vazduh ili gas& i hidrauličnog %ulje ili tečnost&. romjena izlaznog
pritiska utiče na komandni element preko koga se uključuje dejstvo spoljnjeg izvora energije,
kojim se ostvaruje tra"ena regulacija %pritiska&. :egulatori sa direktnim djelovanjem su manje
osjetljivi od onih sa indirektnim. I pored slabijih karakteristika, imaju veću primjenu kod
industrijskih i drugih potrošača zbog jednostavnosti konstrukcije, cijene koštanja i
jednostavnosti rukovanja.
:egulatori pritiska za protoke iznad ?,0 kgGh i za nazivni pritisak aparata od 0, mbar moraju
biti opremljeni sa sigurnosnoodušnim ventilom. .ada su regulatori pritiska instalirani u
prostoriji, odušni vod se mora odvesti napolje. /a regulatore pritiska sa ulaznim pritiskom S ?
bar sa sigu membranom nisu potrebni sigurnosnoodušni ventili.
:egulatori pritiska za protoke preko ?,0 kgGh i za nazivni pritisak od 0, mbar moraju imati
dodat sigurnosnozaporni ventil %#'5&, koji prekidaj protok gasa, kako ne bi nastao
nedozvoljen porast pritiska. ritisak zatvaranja sigurnosnozaporni ventil je ?,, VE, mbar.
#igurnosno zaporniventil mo"e da se kombinuje sa regulatorom pritiska %#I. H.E prikazuje
riješene regulatora pritiska za bocu sa sigurnosno zapornim ventilom za priključak za kućna
postrojenja njemačkog proizvođača 4O.&. :egulator pritiska sa ugrađenim membranskim
sigurnosnim ventilom se mora otvarati kod ?20V ?0 mbar. +ime treba da se, eventualni
iscurjeli gas odvede napolje.
Slika ,egulator pritiska za boce sa sigurnosnim zapornim ventilom.
'ko regulator pritiska nije direktno vezan na bocu ili rezervoar, gasni vod do regulatora
pritiska se mora dimenzionirati na nazivni pritisak N E0. +o se takođe odnosi na vodove koji
se upotrebljavaju za tečnu *azu. $ izuzetnim slučajevima se mogu aparatiIgasna trošila vezati
direktno na bocu, kao kod malih boca.
<iksno podešeni regulatori pritiska, čiji izlazni pritisak iznosi 0, mbar %2, mbar& se, sasvim
uopšteno, označavaju kao niskopritisni regulatori, dok se regulatori pritiska sa izlaznim
pritiskom preko 0, mbar, npr. ,,0 I 9 bar za zanatske i industrijske svrhe, označavaju kao
srednje pritisni. odesivi regulatori, čiji se izlazni pritisak mo"e mijenjati u određenim
granicama, su dozvoljeni za upotrebu samo u zanatstvu i industriji. Oni se postavljaju tamo
gdje je potrebno mijenjati snagu nekog aparata, npr. kod in*racrvenog grijača za zagrijevanje
*armi, grijanje površina, reguliranja snage gorionika na tečni gas i drugo. :egulaciona
područja za podesive regulatore po )IN 93?? dio 2 su standardizovana i izlazni pritisci su
određeni kako sledi-
• <iksno podešeni na ,,,0 I 9 bar
• odesivi od ,,,E I ,,,0 bar ili ,,0 I 9 bar %ma=. ? - ?,&.
riključci na ulaznom nastavku regulatora pritiska, koji se pričvršćuju na pokretne rezervoare,
odgovaraju priključcima na bocama.
Slika Aombinovani priklju"ak
za ru"no pritezanje sa
mekanom zaptivkom
Slika Aombinovani
priklju"ak za ru"no
pritezanje klju"em sa tvrdom
zaptivkom
Slika POB C priklju"ak za
rezervoar pod pritiskom
:egulator pritiska za boce kapaciteta od ?,0 kgGh, poznati kao regulatori malih boca, se
ugrađuje za unutrašnja postrojenja %kučna upotreba&, a kapacitet od 9 , L, ?E, i E9 kgGh za
spoljna postrojenja tzv. regulatori za velike boce.
Ka%a#&e%!4!&!#a %a*'(/!#a
)obar uvid u način rada regulatora pritiska dobiva se pogledom na karakteristiku regulatora.
.arakteristika regulatora je gra*ički prikaz reguliranog izlaznog pritiska %ordinataIvertikalna
linija& u odnosu na protok %abscisaIhorizontalna linija& regulatora. .od idealnog regulatora
izlazni pritisak iz regulatora ostaje konstantan nezavisno od predpritiska %ulaznog pritiska& i
snage %protoka& regulatora, na primjer, u ovom slučaju 0, mbar. #koro svi regulatori rade sa
izvjesnom tolerancijom pri promjenljivom protoku %snazi& i jako promjenljivom ulaznom
pritisku tečnog gasa u rezervoaru.
Slika Aarakteristika regulatora sa izlaznim pritiskom 2. mbar po '7= 4;-- 9DOA!.
Na slici H.9 to je iskazano pomoću karakteristike regulatora koja pokazuje tolerancijsko polje
za regulator niskog pritiska za tečni gas sa ograničenjem pritiska između 9H,0 i 0H,0 mbar.
#amo za područje protoka %snage& između , i 21 %zona pritiska zatvaranja& srne pritisak
zatvaranja da se digne do LE,0 mbar pri iznenadnom zatvaranju slavine trošila. Odr"avanje
tolerancije pritiska garantuje besprekornu *unkciju i ekonomičan i higijenski rad gasnih
aparata. o )IN 93??, za protoke između , i ?,,1 i za priključni pritisak između ? i ?L bar
dozvoljeno je regulaciono odstepene za izlazni pritisak do ,,0 bar-
Je/(4&e$e! ! /'(4&e$e! %e51+a&(%! $%!&!4#a
Izlazni pritisak jednog regulatora pritiska je zavisan od priključnog prili protoka. +reba uzeti
u obzir pad pritiska u cjevovodu između regulatora i gasnog aparata. ad pritiska raste sa
snagom i du"inom cjevovoda. romjenjiv pritisak ispred gasnog aparata je na uštrb snage.
/bog toga se preporučuje da se kod du"ih cjevovoda drugi regulator postavlja što bli"e
gasnom aparatu. Izvođenje regulatora na rezervoaru pritiska sa jednostepenom regulacijom
pritiska koji zahtjeva gasni aparat je na uštrb neravnomjernosti izlaznog pritiska a time i
oscilovanja snage gasnog aparata. $ tom slučaju treba uzeti dvostepeni regulator. rvi stepen
redukuje pritisak na manje od ? bar za kućna gasna postrojenja, i na maksimalno E,0 bar za
zanatska i industrijska postrojenja. )ok drugi regulacioni stepen samo kod neznatnih
oscilacija podpritiska obezbeđuje ravnomjeran izlazni pritisak od na primjer 0, mbar. Na
našem tr"ištu se sreću regulatori pritiska raznih proizvođača, pa radi lakšeg snala"enja sa
mogu svrstati u tri grupe-
?. regulatori visokog pritiska, odnosno regulatori prvog stepena za regulaciju odnosno
redukciju pritiska gasne *aze +N4 sa radnog pritiska ?L.H bar na pritisak od ? barO
E. regulatori niskog pritiska, odnosno regulatori drugog stepena za redukciju gasne *aze
+N4 sa izlaznog pritiska regulatora prvog na pritisak na kome rade trošila
2. regulatori pritiska za +N4 instalacije sa bocama.
)vostepena regulacija se primjenjuje gdje se zahtjeva ravnomjeran pritisak za gasne aparate
%dugačak dovod između rezervoara i trošila&. rikladna podjela regulatora pritiska prema
ugradnji po )INIu je prikazana u tabeli H.E,
Tabela. Podjela regulatora pritiska prema ugradnji po '7=0u
Mednostepena
regulacija
:egulatori pritiska za rezervoar W ugrađuju se neposredno na rezervoar po
)IN 93?? dio 0
)vostepena
regulacija
:egulator pritiska I za kućne priključke uvođenja u kuću po )IN 93?? deo L
:egulator pritiska I za kućne priključke
uvođenju u kuću po )IN 93?? deo L
+akozvani predstepeni ili regulator rezervoara ima u zavisnosti od izvođenja, kapaciteta od L
do E9 kgGh za kućna postrojenja pri *iksno podešenom izlaznom pritisku od ,,H do E,, bar,
maksimalno 9 bar pri kapacitetu do 2,, kgGh i više za zanatska i industrijska postrojenja %slika
H.0 a i b&.
Slika predstepeni regulator, 44 kgE* P= 42 8iksno pode>en na .,) bar sa unutra>njim
pode>avanjem za rezervoare kao i sa za>titnom membranom protiv zamrzavanja regulacione
membrane 0 DOA# b: predstepeni regulator do 1.. kgE* P=42, podesivi0 DOA ispitan '7=
'%DF
:egulatori pritiska na rezervoarima mogu se isporučiti takođe sa zaštitnom mebranom protiv
zaleđivanja regulacione membrane. /aleđivanje membrane zbog vlage koja je prodrla mo"e
nauditi normalnoj *unkciji regulatora pritiska. riključenje regulatora pritiska i sigurnosnog
uređaja izvodi se na rezervoaru na priključku za oduzimanje gasa.
Re51+a&(%! $%!&!4#a TNG *a 'e+!#e $(&%(6a"e
Kiroi, škole, hoteli i slično, kao i uopšte trošila u području zanatstva i industrije, za
zadovoljavanje svojih potreba za toplotom zahtevaju veće količine gasne *aze. Ove se potrebe
zadovoljavaju upotrebom rezervoara nadzemnih ili ukopanih sa ili bez isparivača. :ezervoari
se mogu koristiti pojedinačno ili u sistemu.
:egulatori pritiska po )IN 93?? dio 0 za postrojenja sa rezervoarima i regulatori po standardu
)IN 93?? dio L načelno su snabdjeveni integriranim sigurnosno zapornim %blokadnim&
ventilom i sigurnosno odušnim ventilom.
Slika ).) ,egulator pritiska sa priklju"cima za S% i S$%.
:egulatori sa oznakom na tipskoj pločici 7*XX su za spoljnju ugradnju, a sa oznakom 7t7 za
ugradnju u zgradama. :egulatori pritiska koji su dodatno na tipskoj pločici označeni sa 7(,7
označavaju neosjetljivost na vlagu i prvenstveno se upotrebljavaju u takvim situacijama.
#igurnosno zaporni ventil %#'5& prekida dovod gasa, kada se na primjer na niskopritisnoj
strani pojavi nedozvoljeni porast pritiska, koji mo"e da ošteti gasno trošilo. Na #'5 o kome
se govori vidno je obele"en ovaj pritisak. onovo dovođenje u *unkciju ventila se ne vrši
automatski već mora ručno da se odblokira. Nazivni pritisak reagovanja #'5 je podešen za
regulatore izvedbe ? aGb po )IN 93?? dio 0 i regulatore po )IN 93?? dio L na ?,, mbar.
Slika ).;. ,egulator pritiska sa sigurnosnom membranom.
'ko se porast pritiska nije spriječio uprkos zatvaranju #'5 %na primjer zbog čestica nečistoće
na sjedištu ventila&, otvara se sigurnosno odušni ventil pri dostizanju pritiska reagovanja. o
rasterećenju pritiska automatski se zatvara. Nazivni pritisak reagovanja #K5 ventila iznosi
kod regulatora E. #tepena ?2, mbar.
'ko se regulator niskog pritiska ugrađuje unutar zgrade, odušni otvora za rasterećenje se
odvodi napolje %vidi #I. H.N& .
Slika ).+. ,egulator pritiska sa priklju"cima za S%, S$% i priklju"cima za ispitivanje.
Ova propisana mjera nije obavezna kada se upotrebljava regulator pritiska sa dodatno
ugrađenom sigurnosnom membranom, kod koga je osigurano da se maksimalni dozvoljeni
ulazni pritisak od ?,, bar ne preskoči, na primjer pomoću #'5 ventila u regulatoru ?. #tepena
%vidi #I. H.3&.
Izbor regulatora pritiska se vrši u zavisnosti od njegovog nazivnog protoka i priključne
vrijednosti svih trošila koja se snabdijevaju gasom.
I*7(% %e51+a&(%a $%!&!4#a
Iz mnogobrojne ponude regulatora pritiska na tr"ištu često je teško napraviti pravi izbor. $
izborne kriterijume spada priključna vrijednost svakog gasnog aparata %trošila& u kgGh, odnos
pritisaka, maksimalni i minimalni ulazni pritisak, izlazni pritisak, tačnost regulacije, mjesto
ugradnje, potrošnja pritiska u gasovodu %rezervoarIzgradaIgasni aparat&, zaprljanost i
opasnost zaleđivanja i drugo. :egulator pritiska ne treba da bude biran ni suviše mali I
opasnost pada pritiska kod velikih snaga, niti suviše veliki I opasnost kod malih količina od
rada u području zatvaranja.
P%(7+e,! %e51+a&(%a 1 $(5(1
Medan od čestih uzroka neredovnog rada regulatora je njegovo zamrzavanje, koje je uslovljeno
vodom, odnosno vlagom. #uhi +N4 prolazeći kroz regulator ne mo"e ga zamrznuti. roblemi
nastaju ako u +N4 ima i sasvim malih tragova vlage. .ada gas ekspandira, u regulatoru
dolazi do pada temperature. +aj rashladni e*ekt dovodi do hlađenja ventila ispod temperature
okoline, pa se vlaga iz +N4 pretvara u ledene kristale, koji postepeno osvajaju ventil,
smanjujući otvor i na kraju potpuno zatvarajući protok gasa kroz regulator. ad temperature
gasa pri njegovoj ekspanziji kroz regulator mo"e se za praktične svrhe uzeti EY; po ? bar.
Nezgodna karakteristika +N4 je u tome što gasna *aza sadr"i u sebi više vlage od tečne *aze.
+o znači da kg gasne *aze +N4 sadr"i više vlage kao gasna *aza nego kada je u tečnom
stanju.
$kazaćemo na nekoliko osnovnih izvora vlage u +N4-
• $ ra*inerijskom procesu proizvodnje +N4, procent vlage je veći nego u +N4
proizvedenom u zemnog gasa.
• 5oda koja se akumulira u sredstvima transporta +N4 mo"e u ozbiljnom stepenu da
ovla"i +N4.
• 5oda u rezervoarima za skladištenje mo"e da se nakupi od atmos*erilija.
• Nakon hidrostatičkih ispitivanja, često se desi da u rezervoarima ostanu znatne
količine vode.
• 5laga mo"e da ude i kroz otvorene ventile na praznim rezervoarima ili bocama i da
kasnije ovla"i +N4.
)a bi +N4 bio u suhom stanju, to jest da se ne bi vla"io i takav dolazio do potrošača, i
stvarao probleme u eksploataciji, potrebno je pridr"avati se sljedećih upustava-
• prazne rezervoare i boce treba dr"ati sa zatvorenim ventilimaO
• koristiti regulatore većih kapaciteta, jer se tako dobivaju veći ventilski otvori pa se
smanjuje mogućnost njihovog zaleđivanjaO
• *leksibilne cijevi za pretakanje dr"ati zatvorenim i osigurati ih od mogućeg ula"enja
kiše ili snijegaO
• nove rezervoare i boce treba uvijek pregledati da u njima nije ostalo vode nakon
hidrostatičkih ispitivanjaO
• ako se pretpostavlja da se u +N4 uskladištenom u rezervoaru nalazi voda, u +N4 se
injektira suhi metil alkohol %?20 cm
2
na 2H3,0 litara tečne *aze +N4&O
• za izdvajanje vode iz +N4 koristiti posude za dehidrataciju, napunjeni silikagelom ili
drugim materijalom za apsorpciju vode, postavljene i instalaciju između rezervoara ili
boca i regulatoraO
• dvostepenom regulacijom pritiska se isto tako posti"e da je mogućno od zaleđivanja
regulatora manja, jer su ekspanzije manjeg obima, 1 time i pothlađivanje manje.
onekad je dobro regulaciju ?. #tepeni izvesti sa po dva paralelno vezana regulatora
%jedan radni a jedan rezervni&, tako da je moguće da uvijek imamo jedan spreman da
radiO
Osim zamrzavanja, regulatori se mogu začepiti i mehaničkim nečistoćama pa je svakog
regulatora neophodno postaviti *iltar za izdvajanje nečistoća. 'ko se sigurnosni ventil na
regulatoru često uključuje, znači da je došlo do prekoračenja pritiska iznad dozvoljenog, čemu
mo"e biti uzrok pucanje membrane ili opruge, ili začepljenje spojne cijevi između izlaznog
otvora i prostora ispod regulatora.
O/%8a'a-e %e51+a&(%a
:egulator pritiska gasa treba da bude dobrog kvaliteta. Oni su zbog svoje postojanosti
%izdr"ljivosti& i pogonske spremnosti izrađeni da odolijevaju svim mogućim vremenskim
uslovima i prašini i zaštićeni su od uticaja velike toplote i hladnoće. Njihovi materijali,
naročito oni od organski postoj dijelova kao na primjer membrane i zaptivke izlo"enih manje
ili prirodnom starenju, mogu posle više godina rada regulatora da promjene ili sasvim izgube
podešenost.
Iznenađenja uslijed istrošenosti zglobnih poluga su isto tako moguća. .od malih nepravilnosti
%oscilacije pritiska i drugo& ili posle dugogodišnje upotrebe treba regulator i sigurnosni uređaj
ponovo ispitati ili zamijeniti novim dijelom.