You are on page 1of 43

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla

Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 1 -











INFORMATIKA ZA DRUGI RAZRED
SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU








Tuzla, oktobar 2006.god Selma Krajnović
Imširović Edin
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 2 -

1. Računarske mreže

1.1. Osnovni pojmovi
Povezivanjem računara s ciljem razmjene informacija nastaje računarska
mreža.
Da bi povezali računare u mrežu potrebno je imati:
• komunikacioni uređaj
• komunikacioni kanal
• odgovarajući softver

Komunikaconi uređaj pretvara informacije iz računara (bitove i bajtove) u signal
pogodan za prenos.
Komunikacioni kanal je medij preko kojeg se prenosi informacija.To može biti bakarni
kabl,optički kabl,telefonska linija,satelicki link,radio veza,...
Softver je uglavnom ugrađen u operativni sistem i to su mrežni protokoli i servisi.
Da bi računarska mreža radila, neophodno je da računari od kojih se ona sastoji
"pričaju" istim jezikom. Mrežni računarski jezik zove se mrežni protokol. Protokol je
skup pravila i procedura po kojima se odvija komunikacija između dva ili više mrežnih
uređaja. Postoje razni protokoli, a najčešće korišteni među njima je:

o TCP/IP - Transmission Control Protocol/Internet Protocol.
Ovaj protokol se koristi i u lokalnim i u globalnim mrežama. Internet
funkcioniše po ovom Protokolu. TCP/IP je veoma jednostavan i
veoma

1.2. Digitalni prenos podataka

Bez obzira na vrstu,složenost ili način građe,svaka računarska mreža ima istu i
osnovnu funkciju: prenos podataka između dva fizički odvojena mjesta.

Informacije u računarima pohranjene su u digitalnom obliku. Brzina prenosa
informacija između 2. računara se može izraziti u sledećim jedinicama:
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 3 -
• baudi/bodi (baud - Bd) i
• bitovi u sekundi (b/s – bps-eng. bites per second)
Vrsta prenosa prema širini kodne riječi (digitalni podataka):
• serijski (slika 1)
• paralelni (slika 2)

Sledeća podjela tipova prenosa se odnosi na smjer kojim se podaci šalju, odn. primaju.
Tako
se razlikuju tri tipa prenosa:
• jednosmjerni (slika 3)
• naizmjenično dvosmjerni (slika 4)
• istovremeni dvosmjerni (slika 5)

Slika 3. jednosmjerni tip prenosa

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 4 -
Slika 4. naizmjenično dvosmjerni tip prenosa

Slika 5. istovremeni dvosmjerni
U praktičnim izvedbama serijskog prenosa razlikuju se dvije izvedbe serijskog prenosa
sinhroni prenos i asinhroni prenos.
Asinhroni prenos se koristi za prenos podataka između računara i prateće računarske
opreme,dok za prenos podtaka između računara koristi pretežno sinhroni prenos..


IDLE IDLE IDLE IDLE
podatak podatak podatak podatak
start
bit
start
bit
start
bit
start
bit
ASINHRONI PRENOS
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 5 -


1.3. Mrežna topologija
Postoje različiti oblici mreža u zavisnosti od položaja komunikacionih uređaja i
komunikacionih kanala. Ti oblici se nazivaju mrežna arhitektura (network architecture) ili
topologija (topology).
• Zvijezda (STAR)
U ovoj topologiji postoji centralni računar koji upravlja prometom. Na ovaj centralni
računar su spojeni mrežni računari, a u nekim slučajevima mogu biti i terminali.
Upravljenje ovakvom mrežom je relativno jednostavno zbog toga što sve poruke
prolaze kroz centralno računalo. Takođe se različitim radnim stanicama mogu dodijeliti i
različiti nivoi pristupa.
*Terminal vizuelno izgleda kao računar ima tastauru i monitor ali nema procesora nego
se sva obrada izvršava u centralnom računaru.

• Prsten (RING)
Čvorovi su spojeni u obliku kruga. Poruke se kreću od čvora do čvora i to samo u
jednom smjeru (u nekim prstenastim mrežama moguće je slati poruke u oba smjera ali
ne i istovremeno). Prstenasta topologija omogućava provjeru prijema poruka. Kad čvor
primi poruku koja mu je namijenjena (čvor takvu poruku raspoznaje prema adresi), on
kopira takvu poruku u radnu memoriju i šalje je natrag pošaljiocu zajedno sa
SYNC SYNC SYNC
paket paket
SINHRONI PRENOS
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 6 -
zastavicom koja označava prijem poruke (zastavica je bit u poruci koji označava da je
poruka primljena ili nije). Za potrebe administriranja sistema jednoj radnoj stanici je
dodijeljena uloga nadzornog čvora mreže.

• Sabirnica (BUS)
Jedna od najvažnijih mrežnih topologija je sabirnica (bus). Svi računari su spojeni na
sabirnicu. Sabirnica je koaksijalni kabal na koji se pomoću T konektora spajaju ostali
računari. Sabirnica na jednom kraju ima “terminator” – otpornik koji prespaja vodiče
kabla. Radne stanice prije nego što same pošalju poruku, prvo provjeravaju da li putem
(sabirnicom) dolazi neka nova poruka. Budući da sve stanice dijele sabirnicu sve
poruke prolaze kroz svaki čvor dok ne dođu do odredišta. Svaka stanica provjerava
adresu sadržanu u poruci i provjerava da li je ta poruka namijenjena upravo njoj. Kopiju
poruke koja joj je namijenjena pohranjuje u memoriju i nakon toga je obrađuje.
Sabirnica zahtijeva najmanju količinu kablova i spajanje i otpajanje radnih stanica je
relativno jednostavno.
Budući da svaka poruka prolazi kroz svaki čvor, neovlašteni korisnik može narušiti
sigurnost u mreži.
KONCENTRATOR (HUB)
Kao što samo ime govori, koncentrator (ENGL. CONCENTRATOR, HUB), predstavlja
mrežni uređaj koji povezuje više računara u jedinstvenu mrežu. Koncentratori u osnovi
djeluju kao razdjelnici signala. Signal koji dolazi na jedan port se redistribuira na sve
ostale portove. U današnjim mrežama koncentrator zamjenjuje klasičnu sabirnicu

1.4. LAN I WAN
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 7 -
• Lokalne mreže (LAN, Local Area Network) povezuju računare unutar jedne
prostorije ili zgrade, te tvorničkog kruga ili univerziteta. Karakterizira ih velika
brzina prijenosa i malo kašnjenje. Koriste se sabirničke (Ethernet), prstenaste
(Token Ring) i kombinirane (Token Bus) mreže, od kojih je najrašireniji Ethernet.
Mreže lokalno povezanih terminala mogu se smatrati lokalnim mrežama.
• Globalne mreže (WAN, Wide Area Network). Povezuju računare razmještene na
velikim udaljenostima, reda veličine 100 i više km, i na velikom teritoriju, jedne ili
više država, koje ne moraju biti na istom kontinentu. To su javne mreže
izgrađene telekomunikacijskom tehnologijom, ranije koristeći PCM sisteme
telefonske mreže, a danas optičke kanale i ATM tehnologiju. Karaklerizira ih
manja do velika (ATM) brzina prijenosa i veliko kašnjenje
LAN je komunikacijska mreža koju koristi jedna organizacija na ograničenom prostoru,
što joj omogućava dijeljenje informacija i izvora ili veza računarske opreme koja
omogućuje jednostavan, djelotvoran i jeftin način razmjene podataka među korisnicima,
kao i uporabu raspoloživih priključnih jedinica zove se mreža (engl. Network).
1.5. Način pružanja usluga u računarskim mrežama:
• klijent-server
o Računar server (poslužitelj) daje usluge klijentima u vidu programa
informacija uređaja
• Isti sa istim (pear-to-pear)
o Svaki računar može biti i klijent i server u zavisnosti od potrebe.
• Distribuirana obrada
o U takvoj mreži može biti više poslužitelja, odnosno obrada je
raspodijeljena
Mrežni klijent je izraz za računar ili neki drugi uređaj u nekom tipu mreže koji koristi
njene usluge. Vaš računar treba da bude jedan mrežni klijent. Istovremeno on može biti
i mrežni server.
Server je računar ili neki drugi mrežni uređaj koji daje neku uslugu na mreži, odnosno
nudi mrežni servis. Najjednostavniji oblik takvih usluga je dijeljenje resursa - najčešće
datoteka i štampača
1.6. Konfigurisanje PC-a za rad u lokalnoj mreži
U našem okruženju je najčešća situacija u lokalnoim mrežama je sljedeća:
• stanice sa Windows operativnim sistemom (danas je to uglavnom Win XP),
• TCP/IP protokol
• UTP kablovi kao medij za prenos podataka
• načinom pružanja usluga isti-sa-istim a u nekim slučajevima i klijent-server.
• Mrežni adapteri su Ethernet 10/100Mbps
• Koriste se HUB-ovi (koncentratori).
• Mrežna topologija je savremena zvijezda ili “transformisana sabirnica”, odnosno
prvobitnu sabirnicu u obliku koaksijalnog kabla je zamijenio koncentrator (HUB).
*U nekim slučajevima pstoji i Router. Router je smjerivač prometa ka drugim mrežama i
internetu
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 8 -
Operativni sistem ima svu podršku za rad u LAN-u i ta podrška je uglavnom ugrađena
prilikom instalisana samog OS-a. Administrairanje se svodi na podešavanje IP adresa,
dijeljenje resursa (File and Print Sharing) i korisničkih prava na određenim radnim
stanicama.


Pregled fizičkih medija za prijenos podataka u LAN-u

• Parica, najčešće telefonska parica koja omogućuje prijenos do maksimalno 57,6
(144) kbps. Prednost je mala cijena, a nedostatak veoma ograničena brzina
prijenosa podataka. Kod lokalnih mreža ponekad se koriste oklopljene parice
čime je znatno ubrzan prijenos ( i do 10 Mbps), no i cijena je odgovarajuće veća.
• Koaksijalni kabel, je mnogo kvalitetniji od parice, otporniji na smetnje i
omogućuje velike brzine prijenosa (do 20 Mbps). Postoje dvije vrste: 1. debeli
(Thick, Thicknet, f12.7mm), namjenjen je većim udaljenostima, krutost i visoka
cijena predstavljaju nedostatak. 2. tanki (Thin, Thinnet, f4.7mm ), za kraće
udaljenosti, laka ugradnja, jeftin.
• UTP (Unshielded Twisted Pair) kabel, osamžilni kabel kojeg čine 4 pleta od po
dvije žice. Osigurava brzine, ovisno o kvaliteti ugradnje i mrežnoj opremi, od 10
Mbps i 100 Mbps. Dvije žice se ne smiju rasplesti više od 5 cm. U novije doba
postoji i verzija od 1 Gbps. Za kraće udaljenosti, do najviše 100-200 m.
• Optički kabl (engl. Optical Fiber), je najnoviji i najbolji medij za prijenos
podataka. Optički kabl je snop tankih staklenih vlakana zatvorenih u zaštitnu
ovojnicu koji je u stanju provoditi svjetlost na veću daljinu. Podaci se na predajnoj
strani pretvaraju iz električnog oblika u svjetlost pomoću svjetlosnih dioda (Laser
Diode) i obratno, na prijemnoj strani, iz svjetlosti u električne signale pomoću
svjetlosnih (foto) osjetila. Ova vlakna omogućuju prijenos do 100 Mbps (2048
običnih telefonskih linija po jednom svjetlovodu). Nedostaci su visoka cijena
vlakana, njihove ugradnje i polaganja, te potrebnih priljučnih sklopova. Kako su
potrebe za komunikacijom brzo rastuće, ovaj medij je sadašnjost i budućnost
prijenosnih medija. Za velike udaljenosti.

Medij Prednosti Mane
Upletena parica Niska cijena, laka instalacija Nesigurna, najlošija
otpornost na šum
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 9 -
Koaksijalni kabel Relativno brz na kratkim
rastojanjima
Nesiguran, slaba
otpornost na šum
Optički kabl Prijenos govora, slike,
podataka, brzina, velike
udaljenosti
Teška instalacija, visoka cijena
2. Internet
Internet,struktura mreže
2.1. Nastanak i razvoj Interneta
Nakon pojave prvih kompjutera, utvrđeno je da je broj informacija koje nudi jedan
računar, bez obzira na njegove mogućnosti nedovoljan, pa je bilo očigledno da je
potrebno omogućiti komunikaciju između različitih računara. Krajem šezdesetih godina
američka vojska razvija mrežu ARPANET za svoje potrebe. Da bi se zaštitilo od ratnih
udara, mreža je bila decentralizovana, kako bi se spriječio njen ispad u slučaju pada
jednog računara u toj mreži. Vremenom je vojska dopustila univerzitetskim institucijama
pristup, a sa pojeftinjenjem dovoljno jake opreme mreža se omasovila, povezavši se sa
svim ostalim mrežama, dobivši ime Internet.

Danas se došlo do situacije da se na mreže sve manje gleda kao na skup povezanih
različitih mreža, a sve više na jednu jedinstvenu mrežu. Internet danas omogućava
pristup do informacija svih vrsta, u raznim formama, tekstualnim, grafičkim, zvučnim i
animiranim, dostup do ogromne baze programa, i često daje odgovor na pitanje koji se
inače traži godinama za svega nekoliko minuta.
Nedostaci Interneta su sve veće zagušenje potrebnim i nepotrebnim informacijama,
koje sve više okupiraju slobodno vrijeme korisnika, baš kao što je televizija prije
četrdeset godina potpuno promijenila čovjekov život učinivši da joj dnevno posveti bar
2-3 sata. Internet se često kritikuje da su informacije sa njega ponekad netačne ili
društveno neprihvatljive, ali to je karakteristika svih komunikacionih medija, počev od
knjiga nadalje.




2.2. Način pristupa internetu
INTERNET (javna mreža)
• WAN

• kombinovana topologija

• distribuirana obrada

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 10 -
U principu postoje dva načina pristupa Internetu:
• stalna veza i
• modemski poziv.
Kod stalne veze vaš računar neprekidno je povezan s Internetom i njegove
usluge možete neprekidno koristiti. Ovaj način je preporučljiv za firme koje posjeduju
lokalne mreže. Stalna veza se ostvaruje zakupljivanjem telefonske, paketske X.25 linije,
T1, satelitske ili radio veze. Danas je aktuelan i ADSL koji je relativno jeftin a
omogućava velike brzine prenosa. Ovdje se obično parametri postave za sve računare
u LAN mreži i bez potrebe se ne mijenjaju. Plaćanje je najčešće paušalno, i obično se
posebno plaća firmi koja iznajmljuje medij prenosa (npr. PTT) i firmi koja nam daje izlaz
na Internet (provajder). Na izlazu iz lokalne mreže obično se nalazi usmjerivač (engl.
router), poseban računar čiji je zadatak da razdvaja i spaja lokalnu mrežu od Interneta.
Modemski poziv se vrši preko uređaja koji je prikopčan na telefonsku liniju –
modem. S druge strane odgovara nam računar koji ima sličan takav uređaj i koji je
stalno priključen na Internet. Nakon prekida telefonske veze, prekida se i komunikacija
našeg računara sa Internetom. Ovaj način je pogodan za pojedince, jer su troškovi
znatno manji. Obzirom na malu brzinu prenosa (maksimalno 56kb/s) ovaj način
pristupanja je sve manje u upotrebi. Unaprijeđeni modemski pristup je ISDN koji
omogućava brzine do 128Kb/s, odnosno dva kanala po 64 Kb/s.

2.3. Kako se imenuju računari i mreže u Internetu
Kao što ljudi imaju ime i prezime, a automobil registarske brojeve, tako i računari u
Internetu imaju svoje oznake. Ove oznake se zovu IP adrese, gdje je IP skraćenica od
Internet Protocol.
Matični broj računara je u stvari IP adresa. On se sastoji od četiri broja između 0 i
255 međusobno razdvojenih tačkama, npr. 128.183.243.36. Iako je ovaj naziv računaru
sasvim dovoljan da nađe put, čovjeku ne govori mnogo. Da bi se izbjegli napori koji već
postoje sa pamćenjem telefonskih brojeva, postoje računari koji se zovu poslužioci
imena domene (engl. Domain name servis – DNS). Ovi računari imaju tabele i iz jedne
ovakve tabele saznajemo da ova četiri broja u stvari odgovaraju računaru
www.bhdani.com što je mnogo intuitivnije. Iz ovog imena se vidi da je u stvari u pitanju
računar BH DANA, koji su novinski magazin , a računar se zove www jer je namijenjen
za WWW informacije (o njima u sljedećem poglavlju).
Na najvišem nivou se nalazi oznaka domene. Amerikanci koriste COM (komercijalne
organizacije), GOV (vladine organizacije), EDU (školstvo), MIL (vojska), ORG
(neprofitne organizacije) i NET (održavanje mreže). Sve ostale zemlje koriste
nacionalne, dvoslovne domene, npr FR (Francuska), DE (Njemačka), BA (Bosna i
Hercegovina), NL (Holandija), SL (Slovenija), HR (Hrvatska) itd. U principu računar se
ne mora fizički nalaziti u zemlji na koju pokazuje adresa, to samo znači da pripada
mreži čiji je centar u toj zemlji.

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 11 -


2.4. Internet servisi

2.4.1. WWW (World Wide Web)

Danas najpopularniji servis Interneta je MMM Međunarodna Multimedijalna
Mreža (engl. WWW- World Wide Web). World Wide Web je grafički dio Interneta koji
nudi korisnicima pristup mnoštvu korisnih i beskorisnih informacija u multimedijalnom
obliku (slika, tekst, video, zvuk), putem tzv. Web stranica. Osnovni jezik pomoću kojih
su ove stranice kreirane je HTML (Hypertext Markup Language) a mrežni protokol je
HTTP (Hypertext Transfer Protocol).
HTML (HyperText Markup Language) je osnovni jezik kojime se opisuje izgled
web stranice. HTML-om opisujemo raspored sadržaja na web stranici, a HTML
datoteke su u stvari obične tekstualne datoteke. Unutar HTML-a se mogu pisati i
programski kodovi koji se često nazivaju “skripte”. To mogu biti skripte na strani servera
i skripte na strani klijenta. Skripte na strani servera u zavisnosti od zahtjeva sa strane
korisnika generišu HTML kod i prosljeđuju ga na korisnikov računar. Korisnikov Web
klijent (Browser) takav html rekonstruiše u web stranicu. Takve stranice su dinamične i
nazivaju se web aplikacije, i najčešće su pisane u asp (active server pages) ili php
(hypertext preprocesor) jeziku.
Osnova weba je hyperlink, odnosno hypertext. Hyperlink je veza ka drugoj web stanici.

2.4.1.1. MS Internet Explorer
Internet Explorer je aplikacija koja vam dopušta da istražujete dio Interneta koji se zove
World Wide Web.
Internet Explorer čini korištenje World Wide Web-a vrlo jednostavnim. Slijedi kratak
popis termina koje ćemo susretati u ovom dijelu.
Browser – Program za pregledanje web stranica. Najpopularniji programi današnjice
za pristup World Wide Web-u su Microsoftov Internet Explorer, Netscapeov Navigator
(u novijoj verziji Netscape Communicator), Opera i Firefox (koji je danas po
popularnosti možda i iznad IE)
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 12 -
Internet – Internet je svjetska mreža računara. Ako imate pristup Internetu možete
vidjeti informacije na svim javnim računarima na Internetu.
Web Page – World Wide Web je organiziran kao sistem međusobno povezanih
grafičkih dokumenata zvanih stranice. Većina stranica ima hiperveze ili pokazivače na
druge Web stranice. Web stranice se ponekad nazivaju i Web site-ovi.
Hyperlink – Hyperlink (hiperveza) je svako područje na Web stranici koje nas vodi na
drugu stranicu kada kliknete. Hiperveze mogu biti dijelovi teksta, ikone, slike ili drugi
grafički elementi. One su često, ali ne uvijek podebljane ili podvučene. Da li je nešto
hiperveza, možete utvrditi tako da postavite pokazivač miša iznad toga. Ukoliko se
pokazivač miša mijenja u pokazivač koji izgleda kao ″ruka″ znači da je stavka ispod
pokazivača hiperveza.
Surfanje – Za istraživanje World Wide Web-a krenite s neke stranice i koristeći
hiperveze s te stranice ″skačite″ na stranice koje vas zanimaju. Proces skakanja sa
stranice na stranicu poznat je kao surfanje Web-om.
Home Page – Prvi ekran koji ugledate na bilo kojoj Web stranici obično se naziva
Home Page (početna stranica). Početna stranica se može odnositi i na prvu Web
stranicu koju vidite kada pokrenete svoj pretraživač.
URL – URL je akronim za Uniform Resurce Locator (Jedinstveni lokator resursa). To je
adresa koja jedinstveno identificira World Wide Web stranicu ili druge resurse na
Internetu. Na primjer, URL Microsoft-ove korporacijske Web stranice je
http//www.microsoft.com
HTML – HTML je akronim za Hyper Text Markup Language. To je jezik kojim je kreiran
veći dio World Wide Web dokumenata.
HTTP – HTTP je akronim za Hyper Text Transfer Protocol, protokol koji se koristi za
slanje HTML dokumenata preko Interneta.
2.4.1.2. Kretanje po World Wide Web-u

Internet Explorer nudi nekoliko mogućnosti kretanja po World Wide Web-u. Možete:
Kliknuti na hipervezu za prelazak na drugu stranicu.
Upisati Internet adresu (URL) za odlazak na određenu stranicu.
Upotrijebiti naredbe Forward i Back da bi ste se vratili na prethodno
pregledavane stranice.
Vratiti se unatrag na prethodna istraživanja koristeći naredbe Go To menija View.
Vratiti se na svoje omiljene stranice spašavanjem prečica do njih.

2.4.1.3. Dolazak na određenu Web stranicu
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 13 -
Okvir za unošenje adrese uvijek prikazuje URL trenutne Web stranice..Ako unesete
URL Web stranice koju želite vidjeti i pritisnete Enter, Internet Explorer će vas tamo
odvesti.
URL adresa se obično sastoji od četiri dijela:
• Protokola
• Imena servera
• ''Puta''
• Imena dokumenta
što pokazuje sljedeći primjer:

http://www.bhdani.com/sadrzaj/fokus.shtlm


protokol server ''Put'' ime dokumenta



2.4.1.4. Pretraživanje

Web Browser – Browser (pretraživač) je aplikacija koja vam omogućuje da vidite
stranice na World Wide Web-u. Internet Explorer je primjer takve aplikacije. Da bi se
omogućio pristup informacijama za koje ne znamo gdje se nalaze,unutar WWW
sistema nalazi se i veliki broj tzv.računara pretraživača (engl. search
engines).Računari pretraživači posjeduju ogromne baze podataka koje čuvaju
informacije .
Najpoznatiji računari pretraživači su
Google,Alta Vista,Yahoo i Lycos.
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 14 -

2.4.2. E-mail-Elektronska pošta
Elektronska pošta odnosno E-mail predstavlja najviše korišteni servis Interneta
poslije WWW servisa.Elektronska pošta je najrasprostranjeniji oblik ličnog
komuniciranja.Da bi korisnik mogao koristiti usluge elektonske pošte on mora
posjedovati svoje elektroničko poštansko sanduče (eng. mailbox).Elektronsko
poštansko sanduče je ustvari određeni memorijski prostor na računaru koji se brine o
prijemu i otpremi korisnikove pošte i koji se naziva E -mail poslužitelj (server).Svaki
internet provajder svakom korisniku koji kod njega otvori korisnički račun automatski
dodjeljuje i elektroničko poštansko sanduče tzv.E-mail adresu. Adresa elektronske pošte
korisnika sadrži njegovo ime ispred imena računara ili mreže na kojoj se čuvaju poruke, npr.
vodovod@utic.net.ba .Prilikom slanja elektronske pošte najviše se koristi protokol koji se naziva
SMTP(Simple Mail Transfer Protocol),dok za prijem elektronske pošte obično se koriste POP3(Post
Office Protocol version 3)ili IMAP(Internet Message Access Protocol)protokoli.
Za korištenje usluga elektronske pošte koriste se posebni programi nazvani E-mail klijenti,među kojima
su najpoznatiji Eudora,Microsoft Outlook(sastavni dio paketa Microsoft Office),Lotus i Outlook
Express(sastavni dio Windows operativnih sistema u novijim verzijama.Veoma značajna mogućnost
elektronske pošte je mogućnost slanja dopunskih datoteka (poput slika,programa itd.)zajedno sa
porukama.Ove dopunske datoteke nazivaju se attachmenti ili MIME (Multipurpose Internet Mail
Extension)dodaci.
Elektronička pošta nudi i mogućnost diskusija putem elektronske pošte preko tzv.mailing
foruma(mailing listi)koji omogućavaju međusobnu razmjenu iskustava i informacija o raznim
problemima između grupe korisnika.Forumi nude ogroman broj različitih tema za diskusije.
Pored Email adrese koju otavramo pomoću internet provajdera,postoje i Web poslužitelji kao što su
Yahoo Mail,Hotmail (u vlasništvu Microsofta),G-mail i mnogi drugi pomoću kojih svaki korinik može
otvoriti korinički račun popunajvanjem određenog formulara.

2.4.3. Ostali Internet servisi
Pored WWW-a i E-maila koji su najčešće korišteni kao internet servisi ,Internet pruža i
mnoštvo drugih servisa.A to su:
2.4.3.1. IRC
Jedan od servisa koji je donekle sličan elektronskoj pošti predstavlja ćaskanje
(engl.chat) putem Interneta ili IRC (Internet Realy Chat). Za razliku od elektronske
pošte komunikacija se obavlja u realnom vremenu tj. svi učesnici u komunikaciji moraju
se istovremeno nalaziti u blizini računara. Sav razgovor se obavlja posredstvom
kanala, koji pokrivaju razmjene informacija o specifičnim temama. Postoje različite
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 15 -
vrste IRC servisa, a njihovo korištenje koriste se odgovarajući programi kao što su
mIRC, Mirabilis, MSN Messenger, AOL Messenger.
2.4.3.1.1. Komande mIRC-a
/list
• Izlistava sve vidljive kanale na serveru
/join #imekanala
• Ulazak na chat kanal npr. kada biste upisali-> /join #bosnia ušli biste na kanal #bosnia
/help
• neka rijec "Neka rijec" predstavlja rijec za koju trebate pomoc
/channel
• Pokazuje kanal modove
/me nekitekst
• Kod ove naredbe, ako je recimo vaš nick "kokalo" i napišete-> "/me vozdra svima" , svi na kanalu
bi vidjeli: *kokalo vozdra svima
/names
• Izlistava sva nickove na kanalu
/nick
• novinick Mjenja vas postojeci nick u novi
/onotice poruka
• Šalje poruku samo operatorima na kanalu
/time
• Ispisat ce se trenutno vrijeme na serveru
/whowas
• Ispisuje informacije o nekome ko je upravo napustio IRC
/part #imekanala
• Napuštate imenovani kanal
/notice nick poruka
• Šalje specijalnu poruku imenovanom nicku
/msg nick poruka
• Šalje poruku vidljivu samo imenovanom
/away awayporuka
• Obavještavate druge da niste tu (za racunarom) i markirani ste kao da niste tu
/ame tekst
• Šalje specificnu akciju/tekst na svim kanalima na kojima se vi nalazite
/clear
• cisti sav tekst do sada ispisan
/clearall
• cisti sav tekst do sada ispisan na svim kanalima na kojima se vi nalazite
/whois nick
• Ispisuje podatke o navedenom nicku.
/exit
• Isključuje mIRC
2.4.3.2. FTP
FTP dolazi od File Transfer Protocol. To je protokol kojim se šalju sve vrste
datoteka preko Interneta. FTP stranice su obično ″skladišta″ dokumenata raspoloživih
za preuzimanje. Za razliku od grafičkih Web stranica FTP stranice sadrže jednostavne
tekstualne popise dokumenata .
Korištenjem FTP servisa moguće je putem interneta nabaviti veliki broj dokumenata ,
elektronskih knjiga, slika, proprograma, itd.
2.4.3.3. Telnet
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 16 -
Telnet je servis i protokol koji služi za pristup za rad na udaljenom računaru
(engl. remote login)korištenjem lokalnog računara kao terminala.Pokretanjem
odgovarajućeg komunikacionog programa (npr.programa Talnet koji dolazi u sastavu
Windows O.S.) i navođenjem adrese računara na koji želimo pristupiti ,korisnik može
raditi na udaljenom računaru isto kao da se nalazi u njegovoj sobi.
2.4.3.4. Mrežne novine (engl.Usenet News)
predstavljaju internet servis putem kojeg korisnici širom svijeta mogu razmjenjivati
informacije o različitim temama.Sve poruke koje pristižu svakodnevno su razvrstane u
različite tematske skupine (engl. newsgroups)ovisno o području u kojem se nalaze.Za
korištenje mrežnih novina potrebno je posjedovati odgovarajuće programe tzv.news
klijente.Outlook Express se može konfigurisati da radi i kao newsklijen ne samo kao
E-mail klijent.

2.4.3.5. Gopher
Gopher predstavlja nekadašnji servis i protokol za pristup dokumentima,koji se
danas veoma rijetko koristi .Gopher je zapravo negrafički(textualni)informacioni
sistem,zasnovan na sistemu menija.Gopher protokol prosljeđuje kroz Internet na
korisnički zahtjev za pronalaženjem određene informacije,i vrši prenos dokumenata
sa željenom informacijom na korisnički račun .Pojavom WWW servisa uloga i značaj
Gophera su se izgubili zbog veoma ograničenog i kompliciranog korisničkog interfejsa
kojeg posjeduje Gopher u poređenju sa WWW servisom

3. HTML-Izrada web stranica

3.1. Hypertext markup language
HTML (HyperText Markup Language) je osnovni jezik kojime se opisuje izgled web
stranice. HTML-om opisujemo raspored sadržaja na web stranici, a HTML datoteke su u
stvari obične tekstualne datoteke.
Ono što je za hipertekst stranice najznačajnije, njegov najvažniji element je link – veza
na neki drugi sadržaj na Internetu. Tekstom s mogućnošću «skakanja» na druge
stranice (pomoću veza) brže dolazimo do informacije nego u klasičnoj knjizi te ga zbog
toga zovemo hiper tekstom.
Naredbe kojim se opisuje raspored sadržaja na stranici zovu se tagovi. Tag je zapravo
objekt u jeziku Java koji je prvi jezik čije naredbe jednako rade na različitim operacijskim
sustavima (npr. Windows i Unix), dakle prvi interplatformski jezik.
Web stranica u smislu stranice koju vidimo u pregledniku se sastoji od datoteke koja
čuva HTML kod i datoteka koje čuvaju vanjske objekte, kao što su npr. slike, zvukovi,
stilovi, animacije, itd.

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 17 -
3.2. Dizajniranje web stranice

Iako danas postoje vizualni editori HTML stranica (tzv. WYSIWYG - engl. What
You See Is What You Get, programi kod kojih je ono što vidimo kod dizajniranja
jednako onom što dobijemo kod prikaza web stranice u pregledniku) tipa
Macromedijinog Dreamweavera MX ili Microsoftovog FrontPagea kojima možemo
napraviti web stranice bez da uopće poznajemo HTML, preporučuje se da se prvo
nauči HTML, a tek onda krene s izradom web stranica u nekom od vizualnih editora.
Nijedan webmaster nije pravi webmaster ako ne zna HTML!

Napomena: HTML kod može se pisati u bilo kojem tekstualnom editoru (npr. Notepad i
sl.), dok svi specijalizirani editori (bilo vizualni uređivači koji imaju mogućnost izrade
stranica pisanjem koda bilo tekstualni uređivači stranica rađeni baš za izradu web
stranica u kojima se samo HTML kod može pisati) povećavaju efikasnost pisanja koda
u smislu da nude pomoć kao što je npr. bojanje sintakse, auto completea (dovršavanje
pisanja naredbi uz popis svih dostupnih opcija za neku naredbu ili svojstvo).
3.3. Struktura HTML stranice (HTML,BODY,HEAD)
Svi tagovi stranice pišu se unutar šiljastih zagrada npr. <b>. Kraj djelovanja
taga naznačuje se navođenjem slasha(/) ispred imena taga, a naravno unutar šiljastih
zagrada. Npr.
<b> zadani tekst </b> - ovo znači da će zadani tekst biti pod utjecajem b taga (b tag
znači bold-masna slova).
Pravilo pisanja taga: poslije imena taga u šiljastim zagradama mogu se odrediti svojstva
i događaji tog taga
Npr:
<a name= «oznaka1» href= «http://www.ss-krapina.hr» OnClick=»neki potprogram»> Tekst
</a>
Svaka HTML stranica sastoji se od 2 osnovna strukturna dijela: zaglavlje i tijelo.
Zaglavlje definira <head> tag. Dakle sve ono što je unutar <head>…</head> smatra se
zaglavljem.
Tijelo definira <body> tag. Unutar njega pišu se tagovi za:linkove, slike, tablice,
frameove, itd. koje stranica ima.
Struktura stranice slikovito se može prikazati ovako:




HTML
HEAD
BODY

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 18 -


Primjer HTML stranice:
<html>
<head>
<title> Primjer HTML stranice </title>
</head>
<body>
Tu se piše text, ubacuju slike, tablice, frameovi, pišu linkovi, itd.
</body>
</html>


TITLE – tag koji dolazi unutar HEAD taga i njime se definira naslov stranice koji se
ispisuje u zaglavlju browsera. Tag nema nikakvih dodatnih svojstava
primjer:
<title> Dobrodošli na Ivo Vrban web site </title>

3.4. Osnovne text strukture (formatiranje teksta)
Takođe je važan dio, koji utice na izgled vašeg dokumenta. Ukoliko bez ikakvog
formatiranja u body-dijelu html dokumenta stavite sadrzaj onda će sve izgledati
nesređeno i nepregledno. Da bi se ovi problemi riješili html sadrži tagove za
formatiranje.
Kao prvo tu su <h>-tagovi, i to od <h1> do <h6>. Oni uvecavaju i podebljavaju text koji
se nalazi unutar taga (mora se i zatvoriti npr: <h2>Test</h2> .
<h1>
Test

<h2>
Test
<h3> Test
<h4>
Test
<h5>
Test
<h6> Test
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 19 -
Ovaj tag se koristi kao naslov ispred novog odlomka. Neki browseri podrzavaj i align
atribut unutar h taga, <h1 align="left|center|right">, sto text unutar taga centrira,
odnosno pozicionira lijevo ili desno.
Osim <h> taga, za formatiranje se koristi <p> tag.
<p> (p=paragraph), daje pocetak novog odlomka.
Blablabla
<p>
ovo je novi odlomak
</p>

Kod <p>-taga mozete koristiti atribut align, i to align="left|center|right", za
pozicioniranje lijevo, desno ili u sredinu. A cetvrta mogucnost je align="justify", sto od
dolazećeg odlomka cini jedan blok.
Preporuceno je <p>-tag zatvoriti (naravno sa </p>.
<br>
Kao treci tag za formatiranje texta tu je <br>-tag (br=break), daje novi red.To je tag koji
ne trebamo zatvarati .

B – tag koji služi za ispis boldanog (podebljanog) teksta na stranici. Ekvivalent mu je
STRONG tag
primjer:
<b> podebljani tekst </b>

podebljani tekst
I – tag koji služi za ispis ukošeng (italic) texta na stranici. Ekvivalent mu je EM tag
primjer:
<i> Sega Mega </i>

Sega Mega

U – tag koji služi za ispis podcrtanog (underline) texta
primjer:
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 20 -
<u> Sega Mega </u>

Sega Mega
SUB – tag koji služi za pisanje indexa i ostalog "nisko" pisanog texta, indexirani text
primjer:
<sub> index </sub>
SUP – tag koji služi za pisanje eksponenata i ostalog "visokog" texta
primjer:



<sup> eksponent </sup>

eksponent


3.5. Kreiranje linka

A – tag koji služi za izradu linkova i anhora (''sidra'',oznaka u tekstu). Linkovi mogu biti
na neku stranicu na Internetu, na neki anchor u toj stranici, na neku stranicu unutar
sitea kojeg izrađujemo, link na FTP ili link na download. Nosioc linka može biti slika ili, s
tim da se slike ne upotrebljavaju kao anchori. Anchor služi za lakše nalaženje teksta u
većim HTML dokumentima, pomoću njega se prebacujemo na mjesto na kojem je
anchor definiran
svojstvom name koje određuje ime anchora.
najvažnija svojstva:
href – definira putanju do stranice na Internetu, stranice unutar nekog sitea, datoteke
za download ili nekog anchora na stranici
name – definiše ime anchora (“sidra”) unutar html dokumenta
title – definira text koji će se prikazati u žutoj kućici koja se pojavi kad se miš zadrži
iznad linka par sekundi
target – određuje gdje će se stranica na koju link vodi otvoriti, može imati vrijednosti
_blank, _parent, _self, _top ili ako se radi o stranici s frameovima onda u target ide ime
framea u kojem želimo otvoriti stranicu. Frame ne mora nužno biti u popisu ako u HTML
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 21 -
editorima stranica nije otvorena u frameset stranici
primjeri:
<a href="http://www.ss-krapina.hr"> naš site</a>
<a name="prvi"></a>
<a href="druga.html">idi na stranicu 2</a>

3.6. Ubacivanje tabele i slike

IMG – tag koji služi za ubacivanje slike u HTML dokument
najvažnija svojstva:
src – određuje putanju do datoteke na disku, a ako je slika u folderu u kojem i stranica
u koju ona dolazi onda se pod znake navoda stavlja samo njezino puno ime
width – širina slike izražena u pixelima ili postocima
height – visina slike izražena u pixelima ili postocima
alt – svojstvo koje određuje text koji će se prikazati kad miša zadržimo par sekundi
iznad slike
border – rub slike oko slike, izražava se u pixelima
align – poravnanje slike (left, right, middle)
primjer:
<img src="c:/slike/slika1.jpg" alt="prva slika" width="80"
height="80" align="left" border="5">

TABLE – tag koji koristimo za izradu tablica u HTML dokumentu, tablice koristimo da
bismo bolje organizirali sadržaj stranice ili ih čak uporebljavamo kao pomoć pri samom
dizajniranju stranice. Sadržaj tablice se ne prikazuje dok se ne učita kompletna tablica
pa se, u slučaju potrebe za velikom tablicom, preporučuje korištenje dviju ili više manjih
tablica
najvažnija svojstva:
align – poravnanje
background – slika kao pozadina
bgcolor – pozadinska boja
border – brojčana vrijednost koja određuje 'debljinu' ruba
bordercolor – boja ruba
cellpadding – ovim svojstvom određujemo udaljenost sadržaja u ćeliji do ruba ćelije,
izražava se u pixelima
cellspacing – svojstvo određuje razmak između ćelija u tablici, izražava se u pixelima
height – visina
width – širina
primjer:
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 22 -
<table width="100%" border="1" cellpadding="2">
<tr>
<td>ovo</td>
<td>je </td>
</tr>
<tr>
<td>HTML</td>
<td>tutorial</td>
</tr>
</table>

Ovo je
HTML tutorial




TBODY – tag koji dolazi unutar TABLE taga, a preporučljivo je da dolazi odmah poslije
početnog TABLE taga. Ovaj tag obuhvaća tijelo tablice koje će se pomicati u odnosu na
pomicanje cijele stranice, a koristan je samo kod velikih tablica


TD – tag koji se koristi kod izrade tablica u HTML dokumentu, a služi za određivanje
ćelija redu.
najvažnija svojstva:
align – poravnanje
bgcolor – pozadinska boja
bordercolor – boja ruba
colspan – broj stupaca kroz koje se ćelija proteže
height – visina ćelije
rowspan – broj redova kroz koje se ćelija proteže
valign – poravnatost sadržaja ćelije po vertikali
Svaki TD tag mora imati i svoj završni (</TD>) tag
primjer:
<table border="1" bordercolor="#FF0000">
<tr>
<td>Sega Mega</td>
</tr>
</table>
TR – tag koji se koristi kod izrade tablica u HTML dokumentu, a služi za određivanje
reda u tablici
najvažnija svojstva:
align – poravnanje
bgcolor – pozadinska boja
bordercolor – boja ruba
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 23 -
Svaki TR tag mora imati i svoj završni (</TR>) tag


4. Baze podataka

4.1. Uvod u baze podataka,metodologija razvoja baze podataka
• Pojam baze podataka
Baze podataka su osnovna forma memorisanja podataka današnjice, kako u
"online", tako i u "offline" svijetu. Koriste se za memorisanje miliona različitih
kombinacija/tipova informacije kao što su podaci o proizvodima, zaposlenim,
personalne, adresne informacije, itd.
Prije nego što počnete kreirati bazu podataka, nužno je razumjeti osnovni koncept i
teoretske osnove: zašto se baze podataka koriste i kako se kreiraju. Na ovim
stranicama biće pojašnjeno šta je baza podataka, metodologija kreiranja baze
podataka, modeliranje podataka i osnove korištenje Microsoft Access-a.
• Šta je baza podataka?
Baze podataka su relativno nov, do danas najkompleksniji vid organizovanja
podataka. Postaju popularne i ulaze u sve širu primjenu tokom 70-tih godina ovog
vijeka.

Koncepcija baze podataka polazi od stanovišta da treba stvarati jedinstveni skup
podataka, time da između podataka postoje određeni odnosi. Jedan te isti skup
podataka, prema tome služi većem broju aplikacija, odnosno korisnika.
Baze podataka se stoga mogu definisati i kao skup međusobno povezanih,
međusobno usklađenih podataka, bez nepotrebne redundancije. Ili šire i preciznije
rečeno: Baza podataka je “…skup međusobno povezanih podataka, skladištenih
zajedno, bez štetne ili nepotebne redundancije, da bi na optimalan način služila jednoj ili
većem broju aplikacija odnosno korisnika. Podaci se memorišu na takav način, da budu
neovisni od programa koji se njima služe. Za dodavanje novih podataka, odnosno
modifikaciju i pretraživanje postojećih, koristi se opšti kontrolisan pristup. To znači da ta
organizacija omogućuje optimalnu upotrebu podataka, koji se samo jednom zapisuju i s
jednog mjesta ažuriraju, pa mogu da služe većem broju korisnika i aplikaciju.
U osnovi, bazu podataka možemo definisati kao organizovanu kolekciju
podataka. Baza podataka čuva i organizuje informacije. Informacija je osnov poslovanja
bilo koje kompanije ili organizacije, te je efikasna obrada informacija nužna za uspjeh
njihovog poslovanja.
Baze podataka često označavamo kao "DBMS" (Database Management System), što
je skračenica za Sistem za upravljanje bazama podataka. Microsoft Access je jedan
od primjera sistema za upravljanje bazama podataka. Pored ovog, postoji i niz drugih,
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 24 -
kao što su: Microsoft SQL, MySQL, Oracle itd. Osnovne funkcije sistema za upravljanje
bazama podataka su:
o kreiranje baze podataka
o fizička organizacija i pohranjivanje podataka
o pristup informacijama u bazi podataka: unos, brisanje, izmjena, pregled
o zaštita podataka
Baze podataka koriste upite ("query"). Upiti omogučavaju pregled podataka, unos i
izmjenu podataka, i druge poslove vezane za korištenje podataka u bazi. Upiti se grade
korištenjem posebnog programskog jezika SQL (Structured Query Language). Ovaj
programski jezik također omogučava i kreiranje osnovne strukture baza podataka.
• Karakteristike i ciljevi baze podataka
Organiziranjem podataka po principu baze žele se postići određeni ciljevi.
Pregled koji slijedi sažeto pokazujei sistematizuje ciljeve koji se žele postići. Ciljevi se
dijele na primarne i sekundarne.

Primarni ciljevi organizacije baze su:

• Podaci se mogu višestruko upotrebljavati. Različiti korisnici koji različito koriste
podatke, mogu ih upotrebljavati na različite načine.
• Intelektualna investicija je zaštićena. Ako treba mijenjati bazu podataka, ne
moraju se mijenjati prerađivati postojeći programi i logičke strukture podataka
(koji predstavljaju rad mnogo «čovjek-godina»)
• Troškovi su mali. Cijena pohranjivanja, upotrebe i mijenjanja podataka svedena
je na minimum.
• Performantnost. Zahtjevi za podacima mogu se zadovoljavati brzinom koju
zahtijeva njihova savremena upotreba.
• Jasnoća. Korisnici lako uočavaju koji su im podaci piotrebni
• Lakoća upotrebe. Korisnici mogu na jednostavan način pristupiti podacima
• Fleksibilnost upotrebe. Podaci se mogu na fleksibilan način upotrebljavati i
pretraživati.
• Mogućnost brzog zadovoljavanja nepredviđenim zahtjevima za podacima.
Spontanim zahtjevima za podacima može se zadovoljavati bez ponovnog
pisanja aplikacionih programa. To se postiže pomoću vših jezika za upite i za
generisanje izvještaja.
• Jednostavnost mijenjanja. Baza podataka se može mijenjati razvijati bez
posebnih intervencija, na unaprijed utvrđeni način upotrebe podataka.
• Tačnost i dosljednost. Ugrađuje se kontrola tačnosti
• Tajnost. Spriječen je neovlašten pristup podacima. Nivoi pristupa.
• Zaštita od gubitka ili oštećenja. Podaci su zaštićeni od grešaka i katastrofa, od
kriminala, vandalizma, nekompetentnosti i takvih osoba koje bih mogle lažno
ažurirati.
• Dostupnost. Podaci brzo dostupni korisnicima, praktično u onom momentu u
kome su im potrebni.

Sekundarni ciljevi pomažu dostizanje primarnih ciljeva, a najčešće se navode ovi:

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 25 -
• Fizička neovisnst podataka. Hardver se može mijenjati
• Logička neovisnost podataka. Mogu se dodavati nova polja podataka a može se
proširivati i logička struktura, bez pisanja postojećih programa.
• Kontrolisana redundancija. Podaci se pohranjuju samo jednom, a osim u
slučajevima kada postoji tehničko ili ekonomsko opravdanje za redundantno
pohranjivanje
• Brz mehanizam pristupa. Mehanizmi pristupa su brziza svaku upotrebu.
• Mogućnost brzog pretraživanja.
• Standardizacija unutar preduzeća. Pojedina odjeljenja treba da se sporazume
oko oko pogleda na formate i na definicije podataka. Potrebna je jedinstvena
standardizacija, kako pojedina odjeljenja nebi kreirala nekompatibilne podatke.
• Kontrola integriteta
• Brzo obnavljanja rada poslije pogreške
• Mogućnost podešavanja
• Automatsko reorganizovanje i premiještanje.



4.2. Model objekti veze, tipovi objekata i veza
Model objekti-veze je konceptualni model koji realni svijet vidi kao kolekciju objekata
(entiteta) i veza među njima. Osnovna komponenta ovog modela je Dijagram objekti-
veze (Entity-Relationship diagram) koji se koristi za vizuelno predstavljanje objekata.
Model objekti-veze omogučava:
• Jednostavno preslikavanje (prevođenje) u relacioni model;kao što je već
napomenuto, relacioni model koristimo u slijedećoj fazi (logički dizajn);
Relacioni model je jedan od najčešće korištenih modela za koji danas postoji
čitav niz sistema za upravljanje bazama podataka u okviru kojih bazu
podataka možemo izgraditi i u okviru kojeg je možemo koristiti
• Model je jednostavan, lako se uči i ne traži posebno obučen kadar. Stoga ga
dizajneri mogu koristiti za komunikaciju sa krajnjim korisnikom čija je pomoć
neophodna u toku izrade baze podataka.
• Model se može lako koristiti kao osnova za implementaciju u okruženju
odabranog sistema za upravljanje bazama podataka koji se danas nude na
tržištu.
4.2.1. Osnovi pojmovi modela O-V
• Objekat (Entitet)
Entitet je osnovni objekat o kojem možemo memorisati podatake. To je bilo šta
što u realnom svijetu možemo identifikovati, u konkretnoj ili abstraktnoj formi, kao što je
osoba, mjesto, stvar, ili događaj, a ima veze sa bazom podataka koju gradimo. Kao
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 26 -
primjer entiteta možemo navesti: radnik, projekat, račun, artikal, pretplatnik itd. Entitet je
analogan tabeli relacionog modela podataka.
Entitet može biti ovisan ili neovisan o drugom. Ovisan entitet se ne može identifikovati
bez drugih, dok neovisan entitet to ne može.
• Primjerak entiteta je pojedinačna pojava entiteta. Odgovara redu tabele. Npr,
za entitet Učenik, primjerak entiteta je jedan konkretan učenik sa prezimenom
X i imenom Y.
• Veza (Relacija)Relacija (Relationship) predstavlja vezu između dva ili više
objekata. Primjeri relacija:
o relacija između učenika i razreda: svaki učenik ide u jedan razred, ne
postoji razred bez učenika, stoga između objekata učenik i razred
postoji veza;
o relacija između profesora i razreda: svaki razred ima jednog profesora
koji mu je razredni starješina;
o relacija između razreda i obrazovnog profila: svaki razred obrazuje
učenike za određeni obrazovni profil;
• Atribut (Attribute)
o Atributi opisuju entitet sa kojim su povezani. Pojedinačan primjerak
entiteta sadrži vrijednosti pojedinih atributa. Npr. entitet učenik ima
atribute: prezime, ime, razred, datum rođenja, adresa, broj telefona.
"Mešić" je jedna od vrijednosti atributa prezime u okviru jednog
primjerka ovog entiteta.
o Za atribut definišemo i skup vrijednosti koje taj atribut može uzeti -
domen. Npr, domen atributa "naziv usmjerenja" je skup vrijednosti
("elektroteh. računarske tehnike i automatika", "elektroteh. energetike"
itd). Dakle, domen predstavlja egzaktan skup vrijednosti koje atribut
može poprimiti, ili domen definišemo uopšteno preko tipa podataka koji
može poprimiti. Npr, u slučaju atributa prezime, kažemo da je domen
kombinacija slova abecede, maksimalne dužine 30.
o Atribut može biti proglašen identifikatorom entiteta. Identifikator, mnogo
češće ga nazivamo ključem, jedinistveno identifikuje primjerak entiteta.
Npr, za entitet razred, ključ je atribut "razred" (2t1, 2s1...) jer u školi
postoji samo po jedan razred 2t1, 2s1..., te ga pomoću ovog atributa
uvijek možemo jedinistveno identifikovati.
• Tipovi veza (relacija)
o Relacije se razlikuju po stepenu, kardinalnosti, smjeru, tipu i
egzistenciji. U nastavku će biti pojašnjen stepen i kardinalnost relacije.
• Stepen relacije
o Stepen relacije je broj entitita koji su obuhvaćeni vezom. Binarna
relacija je ona koja povezuje dva objekta, ternarna povezuje tri objekta.
U opštem slučaju, n-arna relacija povezuje n objekata.Npr. između
objekata ucenik i razred postoji binarna relacija "ucenik_razred".
Između objekata profesor, predmet, razred postoji ternarna relacija,
budući da ona povezuje tri objekta: neki profesor predaje neki predmet
u nekom razredu.
o Najčešće koristimo binarne relacije, kao što ćemo vidjeti u modelu
školske baze koju ćemo graditi.
• Kardinalnost relacije
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 27 -
o Kardinalnost relacije određena je brojem primjeraka objekta koji je(su)
povezan(i) sa primjerkom drugog objekt obuhvaćenog relacijom.
Osnovni tipovi relacija su:
jedan naprema jedan (one-to-one)
jedan naprema više (one-to-many)
više naprema više (many-to-many)
o Veza "jedan naprema jedan" (1:1) je ona veze kod koje jedan
primjerak jednog entiteta obuhvaćenog relacijom može biti
povezan sa samo jednim primjerkom entiteta drugog entiteta
obuhvaćenog vezom. Npr:
Relacija "razredni_starješina" između razred i profesor je tipa 1:1, jer jedan
razred ima samo jednog profesora koji mu je razredni starješina, a jedan
profesor može biti razredni starješina samo jednom razredu.
o Veza "jedan naprema n" (1:N) je ona relacija kod koje za jedan
primjerak entiteta A postoji nula, jedan i ili više primjeraka
entitata B, ali za jedan primjerak entiteta B, postoji samo jedan
primjerak entiteta A. Npr.
Relacija "razred_ucenik" između entiteta razred i učenik je tipa 1:N, jer
jedan učenik može pohađati samo jedan razred, a jedan razred pohađa n
učenika.
Relacija "obrazovni_profil_razred" između entiteta obrazovni_profil i razred
je tipa 1:N, jer jedan razred može školovati učenike samo jednog obrazovnog
profila. S druge strane, u školi postoji n razreda koji se obrazuje učenike jednog
obrazovnog profila.
o Veza N:M je ona veza kod koje je jedan primjerak entiteta A povezan
sa nula, jedan ili više primjeraka entiteta B, a jedan prijerak entiteta B
je povezan sa nula, jedan ili n primjeraka entiteta B. Npr.
Veza "profesor_predmet" je tipa n:m, jer jedan profesor može predavati
više predmeta, a jedan isti predmet može predavati više od jednog profesora
škole.
Veza "razred_predmet" je tipa n:m, jer jedan razred sluša predavanja iz
više predmeta, a jedan predmet sluša više razreda.



4.3. Dijagram modela objekti veze (ER diagrams)
Model objekti veze koristi grafičku predstavu objekata i veza - dijagram objekti-veze. S
tim u vezi, koriste se slijedeće grafičke forme:
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 28 -
o Entiteti se predstavljaju pravougaonicima kojima je dodijeljen naziv entiteta.
Opciono, unutar pravougaonika navode se atributi entiteta.
o Veze se predstavljaju linijama koje spajaju entitete obuhvaćene vezom. Ime
relacije piše se u okviru oblika romba. Tip relacije naznačava se brojnim
oznakama uz ogovarajući entitet.







4.3.1. Kreiranje modela objekti - veze
Na slici su prikazani primjeri entiteta i relacija prikazani pomoću alata dijagrama objekti-
veze.
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 29 -





















m n
Razred
Razredni
stariješina
Razred -
razrdni
ariješina
Razred
Obrazovni
profil
Razred –
Obrazovni
profil
Razred Učenik
Razred -
Učenik
Profesor Predmet
Profesor -
Predmet
Razred Predmet
Razred -
predmet
1 1
1 1
1 n
n m


Zaključak:
Model objekti-veze je konceptualni model podataka koji "vidi" realni svijet kao
skup entiteta i njihovih veza. Model se grafički predstavlja pomoću dijagrama objekti-
veze. Osnovni elementi modela su entiteti, relacije i atributi. Entitet je realni ili abstraktni
pojam koji se može izdvojiti od ostalih objekata koji se opsuje svojim atributima.Veza je
odnos između dva ili više entiteta.

4.4. Relacioni model podataka
Relacioni model je skup dvodimenzionih tablica koje su povezane relacijama.
Nakon što se kreira relacioni model postignuti su svi preduslovi koji su potrebni za
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 30 -
konkretnu realizaciju baze podataka. Nakon relacionog modela potrebno je samo
odabrati razvojno okruženje (Access, SQL Server, ORACLE, MySQL isl.) i realizovati
bazu podataka.
Relaciona tabela ima slijedeća svojstva:
• Vrijednosti su atomične
o kolone (atributi) su nedjeljive informacije, tj. ne mogu biti složeni iz više
podataka.
o npr, tabela razred ne može imati u jednoj koloni atribute razred i odjeljenje;
razred i odjeljenje moraju biti odvojene kolone
• Sve vrijednosti jedne kolone su istog tipa
o ovo znači da je domen podataka u jednoj koloni isti (domen je skup
vrijednosti koje atribut može poprimiti)
o npr, za sve primjerke relacione tabele Predmet kolona oblik može poprimiti
samo vrijednosti iz skupa ("teroretska","prakticna",
"laboratorijska","kombinovano"). U ovoj koloni ne može biti upisana neka
druga vrijednost.
• Svaki red tabele je jedinstven
o Ovo svojstvo obezbjeđuje da u relacionoj tabeli ne postoje dva identična
reda; postoji najmanje jedna kolona, ili skup kolona, čija vrijednost
jedinistveno identifikuje svaki red relacione tabele. Ova kolona (kolone)
nazivamo primarnim ključem.
o Npr. u relacionoj tabeli Predmet dozvoljeno je postojanje dva reda sa
identičnim vrijednostima atributa: naziv_predmeta, razred, oblik i
sedmicni_fond, ali ako atribut predmet_id ima različite vrijednosti.
• Redoslijed kolona je nevažan.
• Redoslijed redova je nevažan.
• Svaka kolona mora imati jedinistveno ime.
Odnos između dvije ili više tabela izražen je pomoću vrijednosti kolona koje
predstavljaju primarni i strani ključ.
Primarni ključ je jedna ili više kolona tabele čija vrijednost jedinistveno identifikuje
svaki red tabele.
Strani ključ je jedna ili više kolona čije vrijednosti su iste kao i vrijednosti primarnog
ključa druge tabele. O stranom ključu možemo razmišljati kao o kopiji primarnog ključa
neke druge tabele. Veza između dvije relacione tabele uspostavlja se preko
identikovanja primjeraka čija je vrijednosti stranog ključa u jednoj tabeli jednaka
vrijednosti primarnog ključa druge tabele.
Posmatrajmo relacije Razred i Ucenik. U relacionoj tabeli Ucenik atribut rezred_id je
strani ključ. Veza između tabela Razred i Ucenik uspostavljena je na taj način što se
identifikuje iste vrijednosti primarnog ključa tabele Razred (razred_id) i stranog ključa
"razred_id" u tabeli Ucenik.
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 31 -


4.5. Preslikavanje modela objekti-veze u relacioni model

4.5.1. Pravila za prevođenje modela objekti-veze u relacioni model
Model objekti-veze koji je napravljen u prethodnoj fazi razvoja baze podataka,
jednostavno se prevodi u relacioni model na osnovu skupa pravila. Nabrojaćemo
pravila, pokazati na primjeru njihovu primjenu i generisati relacionu šemu koja i jeste cilj
ovog koraka razvoja baze podataka.
Najprije se primjenjuje jednostavno pravilo za prevođenje objekata u relacione tabele.
To pravilo glasi:
Pravilo 1 - Prevođenje objekata
Svaki objekat modela objekti veze postaje relaciona tabela, i to tako da atributi
objekta postaju atributi relacione tabele, primarni ključ objekta postaje primarni
ključ relacione tabele.
Nakon prevođenja objekata u relacione tabele, prevodimo veze primjenom pravila za
prevođenje veza. Pravila za prevođenje veza date su na osnovu kardinalnosti veze i
sveobuhvatnosti objekata u vezi.
Prilikom izgradnje modela objekti veze identifikovali smo kardinalnost veze (u osnovi tri
tipa veza: 1:1, 1:N i N:M). Kada prevodimo model objekti-veze u relacioni model,
moramo voditi računa o još jednom svojstvu veze, a to je količina objekata koji
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 32 -
učestvuju u vezi - naziva se još i sveobuhvatnost objekata u vezi. S tim u vezi,
razlikujemo parcijalnu i totalnu vezu.
• Veza je totalna za objekat ako svi objekti tog tipa učestvuju u bar jednom
pojavljivanju veze.
o Npr, veza Razred-Ucenik je totalna s obje strane , jer ako posmatramo
primjerke objekta Razred, možemo uočiti da svaki primjerak razreda
učestvuje u više veza sa Učenikom (nema razreda koji nema učenika); s
druge strane, svaki primjerak ucenika učestvuje u tačno jednoj vezi sa
razredom (nema učenika koji ne ide u neki razred). S toga, oba objekta su
totalna u ovoj vezi.
• Veza je parcijalna za objekat ako svi objekti tog tipa ne učestvuju u pojavljivanju
veze.
o Npr. veza Razredni_starjesina_Razred je parcijalna sa strane Profesor, a
totalna sa strane Razred. Naime, postoje primjerci Profesora koji nisu u
relaciji Razredni_strajesina ni sa jednim primjerkom Razreda, jer uopšte
nemaju razredno starješinstvo. S druge strane, ne postoji primjerak
Razreda a da nema vezu sa primjerkom Profesor, jer svaki razred ima
razrednog starješinu.
Možemo modifikovati dijagram objekti -veze da bismo dodali i informaciju o
sveobuhvatnosti veze. Ako neki objekat učestvuje totalno u vezi, onda uz informaciju o
kardinalnosti, uz objekat upisujemo i znak *.
Dakle, uzimajući u obzir kardinalnost veze i sveobuhvatnost objekata u vezi,
primjenjujemo slijedeća pravila za prevođenje veza:
Pravilo 2. - prevođenje veze 1:N kod koje je strana N totalna
Svaki 1:N tip veze gdje je strana N totalna (svaki primjerak objekta na strani n je
povezan sa jednim objektom na strani 1) ne prevodi se u novu relaciju, nego se
primarni ključ objekta sa strane 1 umeće kao atribut u relacionu tabelu na strani
N. Ovaj atribut postaje strani ključ relacione tabele na strani N. Svi eventualni
artibuti veze postaju atributi relacije na strani N.
Pravilo 3. - prevođenje veze 1:N kod koje je strana N parcijalna
Svaki 1:N tip veze gdje je strana N parcijalna (postoje primjerci objekta na strani
n koji nisu povezani sa objektom na strani 1) posmatra se kao veza M:N i prevodi
po pravilu 4. Svi eventualni artibuti veze postaju atributi nove relacione tabele.
Pravilo 4. - prevođenje veze N:M
Svaka N:M tip veze postaje nova relaciona tabela, atributi tipa veze postaju
atributi nove relacione tabele, primarni ključ nove relacione tabele je složen od
primarnih ključeva objekata koji učestvuju u vezi.
Pravilo 5.- prevođenje veze 1:1 koja je s obje strane totalna
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 33 -
Svaka veza 1:1 koja je s obje strane totalna prevodimo u samo jednu relacionu
tabalu, i to tako da svi atributi objekata i atributi veze postaju atributi nove
realcione tabele, a primarni ključ čine primarni ključevi objekata obuhvaćenih
vezom.
Pravilo 6. - prevođenje veze 1:1 koja je s jedne strane parcijalna, a sa druge
totalna
Svaka 1:1 veza koja je s jedne strane parcijalna, a sa druge totalna prevodi se
tako da atributi veze postaju atributi relacione table s totalne strane, a primarni
ključ relacije s parcijalne strane postaje novi atribut u relacionoj tabeli sa totalne
strane; ovaj novi atribut je strani ključ u relacionoj tabeli sa totalne strane.
Pravilo 7. - prevođenje veze koja obuhavata više od dva objekta
Ako su vezom obuhvaćena više od dva objekta, pri čemu je kardinalnost veze M,
uvodi se nova relaciona tabela, čiji ključ je složen od primarnih ključeva svih
objekata obuhvaćenih vezom. Ukoliko veza ima atributa, oni postaju kolone nove
relacione tabele.














Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 34 -
5. MS ACCESS

5.1. Namjena i osobine programskog paketa MS Access

Access je sistem za upravljanje relacionim bazama podataka (database
management system, DBMS). Dolazi u paketu Microsoft Office, zajedno sa ostalim
aplikacijama (Excel, Word, PowerPoin, Outlook). Access skladišti i učitava podatke,
prikazuje podatke i automatizira mnoge poslove. Pomoću Accessa možete da razvijete
obrasce (Forms) za unošenje podataka koji se lako koriste. Možete da obrađujete
podatke i sastavljate složene izvještaje (Reports). Microsoft Access spaja produktivnost
programa za upravljanje bazama podataka sa lakoćom korištenja Windowsa.

Pomoću OLE (Object Linking and Embending – povezivanje i ugrađivanje
objekata) objekata koje koriste u Windowsu i drugim proizvodima iz Microsoftovog
paketa Office (Excel, Word, PowerPoint i Outlook) možete da proširite Access u pravo
okruženje za rad sa bazama podataka tako što ćete ga integrisati sa tim proizvodima.

Access možete da vežete sa podacima koji se nalaze na centralnom računaru ili
serveru, ili da koristi tabele koje su kreirane u dBASE-u ili Excelu. Rezultate obrade lako
možete da prenesete na radni list Excela.

Acces obezbjeđuje potpuno upravljanje bazama podataka, obezbjeđuje primarne
ključeve i referencijalni integritet. Poljma u Accessu mogu da se pridruže pravila za
ispravost podataka koja sprešava unošenje neispravnih podataka bez obzira na način
na koji se oni unose. Svako polje tabele ima definicije za format i podrazumijevanu
vrijednost, što obezbjeđuje produktivniji unos.



5.2. Pokretanje i okruženje Accessa


Ulazna maska u Access

Prilikom pokretanja Access-a mogu se izabrati tri opcije

- Otvoriti praznu bazu (Blank database). Ako se izabere ova opcija baza se odmah
snimi na disk pod određenim imenom
- Pokrenuti “čarobnjaka” za baze, koji će pomoći na da kreiranju baze podataka
(Database Wizard),
- Otvoriti postojeću bazu (Open an Existing Database)
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 35 -


Izgled radnog okruženja MS Access 97 je prikazan na sljedećoj slici




5.3. Tabele u Access-u

5.3.1. Tipovi polja (podataka) u Accessu

• Tekstualno (text) – Alfanumerički znaci; najviše 255 znakova,
• Brojčano (Number) – brojčani tipovi (Integer, Long, Double …)
• Automatski brojač (AutoNumber) – Brojač koji se automatski povećava
• Novčano (Currency) – Valute
• Datum/Vrijeme (Date/Time) – Datum i vrijeme
• Memo (Memo) - Alfanumerički znaci: dugački nizovi do 64000 znakova,
• Logičko (Yes/No) – Logičke vrijednosti (0 i 1, Da i nE, True i False)
• Hiperveza (HyperLink) – Veza sa sadržajima na računaru ili na Internetu
• OLE objekat – Slike, dijagrami, zvučni zapisi, video zapisi…

Prilikom definisanja tabele za svako polje se mora definisati tip podatka koji će kasnije
biti unošen u tabelu.

5.3.2. Kreiranje tabele

Da bi kreirali tabelu potrebno je se postaviti na karticu Tables i pokrenuti
komandni taster New. Pojaviće se sljedeći dijalog box:
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 36 -

Nakon toga mogu se iskoristiti sljedeće opcije za kreiranje tabele:

- Datasheet view (Slično kao u Excelu)
- Design View
- Table Wizard (Korištenje pomoćnika – “čarobnjaka”)
- Import Table (uvoženje) tabele iz neke postojeće baze
- Link Table – povezivanje postojeće tabele iz postojeće baze

Uglavnom se koristi Design View .






Nakon definisanja svih polja tabela se snimi pod odgovarajućim imenom. Prilikom
definisanja imena poželjno je da ona sadržavaju samo slova engleskog alfabeta,
brojeve i znak _ (bez praznih mjesta)

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 37 -
Access u svemu pokušava da olakša korisniku. Tako je i sa povezivanjem tabela.
Ako između dvije tabele postoji odnos n – 1 preko nekog polja dovoljno je da u tabeli iz
koje ide odnos n u polju gdje se unose pripadajuće vrijednosti iz vezane (u koju ide
odnos «naprema 1») tabele pokrene Lookup Wizard.



Odabira seopcija “I want lookup column to look up the values in a table or query”.
Time se Accessu kaže da se želi izvršiti pvezivanje tabela i da se žele pregledati
vrijednosti koje se unose.


Nakon toga se odabiru polja čiji sadržaj se želi pregledati prilikom unosa
podataka. Nakon ovih radnji unos podataka je olakšan. Na sljedećoj slici je prikazan
unos pdatka plja koje je povezano na opisani način.



Ako se na sličan način kreiraju i ostale veze između tabela baza podataka odnosno
veze između tabela bi izgledale kao na sljedećoj slici. Ako se koristi Lookup wizard desit
će se da Access izjednači imena polja koja su povezana.
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 38 -



5.4. Upiti (Queries)


Engleska riječ query potiče od latinske riječi quaerere, što znači pitati ili raspitivati
se. Prema tome riječ query (upit) se može smtrati kao pitanje postavljeno bazi podataka
koje se odnosi na podatke smještene u njenim tabelama. Upit može da bude
jednostavno pitanje o podacima koji su smješteni u jednoj tabeli, ili složeno pitanje koje
se odnosina podatke smještene u više tabela. Pošto se kreira i pokrene upit Access
prikazuje skup zapisa koji su traženi u obliku tabelarnog zapisa. Upiti još služe i kao
izvor podataka za izvještaje (Reports).

5.4.1. Vrste upita

Najvažniji tipovi upita:

Select (izdvajanje podataka)
• To je najčešća vrsta upita. Upiti za izdvajanje podataka pronalaze i izdvajaju
podatke iz jedne ili više tabela (na osnovu uslova koji se zadaju)

Total (Zbirni) upiti
• To je posebna vrsta upita za izdvajanje podataka. Zbirni upiti omogućavaju
izračunavanje suma, prosječnih vrijednosti, maksimuma itd. Kada koristite
ovaj tip upita, Access dodaje red Total .

Action(Akcioni )
• Ovi upiti omogućavaju kreautomatsko iranje novih tabela (Make Tables), ili
ažuriranje (unos, brisanje i ispravka) podatke (brisanje, mijenjanje, dodavanje)
u postojećim tabelama.

Upiti se kreiraju pomoću posebnih alata za sastavljanje upita (queries tools). Ti alati u
stvari kreiraju SQL-a (Structured Query Language) zapis koji se može pregledati i
izmijeniti (Query View) i koristiti u nekim aplikacijama (npr. Visual Basic).

Šta omogućavaju upiti

• Izdvajanje podataka
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 39 -
• Sortiranje zapisa
• Proračunavanja
• Kreiranje tabela (Create Table)
• Kreiranje obrazaca (formi) i izvještaja na osnovu upita
• Kreiranje dijagrama na osnovu upita
• Korištenje upita kao izvora podataka za druge upite (podupit)
• Mijenjanje sadržaja tabela

5.4.2. Stavljanje upita

Pošto se kreiraju i popune tabele, mogu se kreirati upite (odnosi se na SELECT
upite*) Da bi se kreirao upit potrebno je postaviti se na karticu Queries (U prozoru baze
podataka) i odabrati dugme New. Nakon toga se obično izabere opcija Design View.

• Nakoon toga će se pojaviti okvir sa popisom tabela iz baze na osnovu kojih se
može formirati upit.
• Tabele na osnovu kojih se kreira upit moraju se dodati (dugme Add ili dvostruki
klik na ime tabele).
Podaci se mogu i sortirati po nekom polju ili više njih Za umetanje polja u query
koristi se metoda povuci i ispusti (Drag and Drop) ili dvostruki klik.



• Nakon dizajniranjam, upit se može snimiti.
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 40 -







5.5. Forme za unos (Forms)


Access omogućava kreiranje čitave aplikaciju. Dio te aplikacije su i forme. Za
naprednije opcije, osim upotrebe wizarda, potrebno je poznavati i programiranje u Visual
Basicu. Za većinu opcija se mogu koristiti “Wizardi”.

5.5.1. Form wizard



• U prvom koraku se izaberu polja koja se žele ažurirati.
• U drugom koraku se definiše izgled i tip forme.
• U trećem koraku se izabere stil
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 41 -

• U zadnjem koraku se definiše naslov forme
Naknadno se forma može modifikovati (dizajn i programski kod).




5.6. Izvještaji (Reports)

U Accessu se mogu kreirati i izvještaje koji se mogu pregledati i štampati. Izvori
podataka za izvještaje su tabele ili upiti. Izvještaji se najčešće kreiraju pomoću
pomoćnika (wizarda).
• Prvi korak je odabiranje izvora za izvještaj.
• Drugi korak je odabir polja koja se prikazuju





Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 42 -
Kreirani izvještaj se može štampati ili snimiti, odnosno izvesti u neki standardni
format (Tekstualni fajl, Excel …)















SADRŽAJ:
1. Računarske mreže ..................................................................................................... 2
1.1. Mrežne topologije................................................................................................ 5
1.2. LAN i WAN ........................................................................................................... 5
1.3. Načini pužanja usluga ........................................................................................ 5
2. Internet,struktura mreže............................................................................................. 6
2.1. Nastanak i razvoj ................................................................................................. 6
2.2. Načini pristupanja............................................................................................... 6
2.3. Kako se imenuju računari i mreže u Internetu................................................. 7
2.4. Internet servisi..................................................................................................... 8
2.4.1. WWW........................................................................................................ 8
2.4.1.1. IE......................................................................................................... 9
2.4.1.2. Kretanje po WWW........................................................................... 10
Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnčka škola Tuzla
Informatika za drugi razred – Prvi dio
*Skripta za internu upotrebu - 43 -
2.4.1.3. Dolazak na određenu stranicu....................................................... 10
2.4.1.4. Pretraživanje.................................................................................... 10
2.4.2. E-mail-Elektronska pošta ..................................................................... 11
2.4.3. Ostali Internet servisi ............................................................................ 12
2.4.3.1. IRC.................................................................................................... 12
2.4.3.2. FTP ................................................................................................... 12
2.4.3.3. Telnet................................................................................................ 12
2.4.3.4. Mrežne novine (Usenet News) ....................................................... 12
3. HTML-Izrada web .................................................................................................... 13
3.1. Hypertext Markup Language............................................................................ 13
3.2. Dizajniranje web stranice ................................................................................. 13
3.3. Struktura web stranice (HTML,HEAD,BODY) ................................................. 13
3.4. Osnovne tekst strukture (formatiranje teksta) ............................................... 15
3.5. Kreiranje linka (A tag) ....................................................................................... 17
3.6. Umetanje tabele i slike...................................................................................... 18
4. Baze podataka........................................................................................................... 19
4.1. Osnovni pojmovi, metodologija razvoja BP................................................... 19
4.2. Model objekti-veze, tipovi objekta i veza........................................................ 21
4.2.1. Osnovni pojmovi modela O-V.............................................................. 22
4.3. Dijagram modela O-V........................................................................................ 24
4.3.1. Kreiranje modela O-V............................................................................ 24
4.4. Relacioni model................................................................................................. 26
4.5. Preslikavanje modela O-V u relacioni model ................................................. 27
4.5.1. Pravila za prevođenje modela OV u relacioni..................................... 27