You are on page 1of 5

6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010.

Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33


-mail: univerzitet@sinergija.edu.ba
www.sinergija.edu.ba.

369

DONOENJE ODLUKA

Mladen Mili
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske
Njegoeva 28a Bijeljina
Telefon: + 387 55 225-280
Fax: + 387 55 225-282
E-mail: mladen.milic@fondpiors.org

Saetak:
Odluivanje je proces koji stalno tee i dobar dio svoga ivota ovjek potroi donosei razne
odluke kako bi zadovoljio svoje elje ili ostvario odreene ciljeve. Za donoenje prave odluke
u pravo vrijeme menaderi moraju uzeti u obzir sve aspekte koji imaju uticaje na kvalitet i
brzinu odluivanja. Od menadera se istovremeno oekuje u zavisnosti od vrste odluke koja se
donosi i izbor odgovarajue metode odluivanja koja e rezultirati donoenjem odluke ijom
primjenom e biti ostvaren planirani cilj.
Kljune rijei: odluka, donoenje odluka, odluivanje, menader

Abstract:
Decision-making process is constantly flowing and a good part of the man spends his life
bringing various decisions to satisfy their desires or achieve certain goals. For making the
right decisions at the right time, managers must take into consideration all aspects affecting
the quality and speed of decision making. Depending on the type of decision from the
managers is expected to make choices of appropriate methods decision making whose will
result by making decisions whose application will be made planned goal.
Keyvords: Making, decision making, manager

1. UVOD

Pojam odluka i odluivanje se koriste svakodnevno, a da esto oni koji ih izgovaraju nisu u
potpunosti sigurni ta je u stvari njihovo pravo znaenje. Odluke se donose, a da njihovi
donosioci esto nisu ni svjesni da to zaista ine. Jednostavno kud god da se okrenemo, ta god
da uradimo prethodno smo odluili da to obavimo. Upravo svakodnevna upotreba ovih
pojmova jo od samog postanka ovjeanstva uslovila je kroz istoriju, a naroito u poslednjih
pedesetak godina razvoj posebne naune discipline koja se bavi izuavanjem donoenja
odluka i odluivanja pod nazivom teorija odluivanja.

2. Proces odluivanja

Odluivanje ili donoenje odluka predstavlja proces izbora jedne od raspoloivih mogunosti
koja ima za krajnji cilj ostvarenje nekog eljenog stanja. Odluivanje ili donoenje odluka
predstavlja rezultat provedene akcije ili strategije u praktinoj primjeni. Brojne su definicije
odluivanja, ali moda najjednostavniju definiciju odluivanja izrekao je Raiffa H. 1957.
godine: Odluivanje je izbor izmeu odreenog broja alternativa
1


1
upi, M., Suknovi, M., (2008): Odluivanje, FON, Beograd, str. 15

6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010.

Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33
-mail: univerzitet@sinergija.edu.ba
www.sinergija.edu.ba.

370
Od samog nastanka ovjeanstva ovjek je bio prinuen donositi razne odluke kako bi
ostvario eljeni cilj, odnosno olakao sebi ivot. U poetku su to bile odluke tipa ii u lov i
obezbediti hranu, odluka o udruivanju radi ivota u zajednici, o podjeli posla itd. Tehniko-
tehnolokim razvojem kroz istoriju ovjeku je sa jedne strane bilo olakano donoenje odluka,
ali sa druge strane visok tempo ivota je nametnuo i pojavu kojom se prima strano mnogo
informacija. U mnotvu informaciju pored manje bitnih ima i onih koje su jako bitne za
konano odluivanje. Kroz istoriju poslovnog biznisa oduvijek se izuzetna panja polagala na
donoenje prave odluke u pravo vrijeme. Od donoenja prave odluke u pravo vrijeme gotovo
uvijek zavisi i opti poslovni uspjeh odnosno ostvarenje planiranog cilja.
Kao to je prethodno navedeno kvalitetno i pravovremeno odluivanje je svojstveno manjem
broju poslovnih ljudi. Upravo taj manji broj poslovnih ljudi predstavlja menadere koji vode
organizaciju. Svaki zaposleni u organizaciji svakodnevno donosi odreene odluke uz pomo
kojih se ispunjavaju zacrtani planovi. Ali, u jednoj organizaciji, ne donose svi iste odluke.
One se razlikuju prije svega u samom tipu i nivou na kojem se donose. To ujedno i predstavlja
osnovnu razliku izmeu menadera i ostalih zaposlenih.
Sposobnost za donoenje kvalitetnih i pravovremenih odluka nije odlika veine menadera.
Naprotiv, ovom osobinom raspolae samo manji broj poslovnih ljudi od kojih se zahtijeva
spremnost u svakom trenutku na obradu velikog broja raspoloivih podataka i donoenje za
organizaciju kvalitetne i pravovremene odluke iji je cilj ostavrenje planiranog poslovnog
cilja. Ono to je najsloenije i najtee u rukovoenju jeste donoenje pravih odluka u pravo
vrijeme. Godinama kroz istoriju poslovnog biznisa razvijane su razliite teorije rukovoenja.
S jedne strane, za jedne je osnov obrazovanost i strunost, za druge inteligencija, za tree je
osnov naelo moralnosti, za etvrte liderske sposobnosti, za pete sposobnost upravljanja
masom itd. Ipak na kraju svega, uspjeh rukovoenja predstavlja ostvarenje planiranih ciljeva
kojem prethodi donoenje pravih odluka u pravo vrijeme.

Slika 1. (Matrica odluivanja)
1

Vano Manje vano

Hitno Nije hitno

Odreeni toretiari za uspjenost u poslovnom biznisu na prvo mjesto stavljaju obrazovanost i
strunost, ali svijet kroz istoriju poznaje i sluajeve gdje su veliki biznis napravili
neobrazovani ili slabo obrazovani ljudi. Dakle, ovi rezultati su u suprotnosti sa teoretisanjem
gdje je osnov strunost i obrazovanje. Uspjeh ovih ljudi u svijetu biznisa u nedostatku
strunosti i obrazovanja je leao u injenici donoenja pravih odluka u pravo vrijeme koje su
bile rezultat osjeaja, inteligencije ili jednostavno sree.
Mnogi autori sve odluke dijele na strateke, taktike i operativne. Strateke odluke su
najznaijnije odluke dugoronog karaktera koje uglavnom donosi top menadment
organizacije. Taktike odluke su odluke koje obezbeuju provoenje stratekih i najee ih
donosi tzv. srednji menadment. Operativne odluke su svakodnevne odluke koje donosi
operativni menadment.
U zavisnosti od broja uesnika koji donose odluku razlikujemo pojedinano i grupno
odluivanje. Ipak najpoznatiju klasifikaciju odluka dao je u svom uvenom radu iz 1960.

1
Pfeifer S., (2006): Menadment skripta, Ekonomski fakultet u Osijeku, str.47
Odluiti odmah i bez konsultacija Delegirati
Odgoditi Zaboraviti, zanemariti, programirati

6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010.

Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33
-mail: univerzitet@sinergija.edu.ba
www.sinergija.edu.ba.

371
godine Simon H.A. kada je napravio razliku izmeu programiranih i neprogramiranih
odluka.
1
Po njemu programirane odluke su rutinske, svakodnevne, za razliku od
neprogramiranih koje su nove i nesvakodnevne.

2.1. Pojedinano i grupno odluivanje

U zavisnosti od broja uesnika koji uestvuju u procesu donoenja odluka ralikujemo
pojedinano i grupno odluivanje. Kod pojedinanog odluivanja donosilac odluke, sam bez
iije pomoi donosi odluku. Jo od davnina, poznata je izreka da su uvijek, dvije glave
pametnije od jedne. Dakle odluivanje u kojem uestvuje vie dva ili vie donosilaca odluke
nazivamo grupno odluivanje. Ali sve to ima svoje prednosti istovremeno na drugoj strani
ima i odreene mane. Kao pozitivne aspekte grupnog odluivanja O 'Donnelll u svom radu iz
1994. godine navodi
2
:
Vei broj generisanih alternativa
Detaljna analiza predloenih alternativa
Ispravka uoenih (identifikovanih) greaka
Bolja identifikacija pravog rjeenja
Vea usredsreenost na rjeavanje problema
Vea ravnopravnost meu uesnicima sesije
Kritiko vrednovanje svih ideja, itd.
Na drugoj strani kao nedostaci grupnog odluivanja mogu se navesti:
Blokada grupnog odluivanja (blokada razmatranja ideja, blokada panje,
neravnopravna podela vremena,...)
Smanjenje odgovornosti pojedinih lanova tima
Mogua dominacija pojedinca
Strah od vrednovanja javno iznete ideje
Pretvaranje rad grupe u nekontrolisano druenje, itd.
Imajui u vidu tanost, sasvim slobodno moemo rei da grupe u globalu donose bolje odluke
od odluka koje donose pojedinci. Naravno ovo nije uvijek pravilo, jer ima sluajeva gdje
najbolji pojedinac je u stanju da donese pravu odluku u pravo vrijeme daleko bre od grupe.
Brzina donoenja odluke od strane pojedinca ga ini efikasnijim u odnosu na grupu kojoj je
uvijek potrebno daleko vie vremena to predstavlja osnovnu prednost pojedinanog
odluivanja. Na drugoj strani u grupi se uvijek rodi vie ideja kod lanova grupe, npr.
brainstorming to kao direktan rezultat daje vie moguih rjeenja od kojih se bira u datom
momentu najbolje prihvatljivo i ocijenjeno. Da bi poveali efikasnost i brzinu, grupno
odluivanje poboljava se tehnikama nominalne grupe kojima se ograniava rasprava u toku
samog procesa odluivanja. Tehnika nominalne grupe provodi se u etiri koraka i to:

Svaki lan grupe evidentira svoje ideje o problemu
Svaki lan predlae po jednu ideju koja se biljei na panelu
Voenje rasprave o idejama
Ocjena i izbor najbolje ideje

Najbolja ideja je ideja koja je dobila najvie glasova od lanova grupe.

1
upi, M.,-Suknovi, M., (2001): Odluivanje-formalni pristup, FON Beograd, str. 26
2
upi, M.,-Suknovi, M., (2001): Odluivanje-formalni pristup, FON Beograd, str. 352-353


6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010.

Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33
-mail: univerzitet@sinergija.edu.ba
www.sinergija.edu.ba.

372
Teoretiari kao najproduktivnije smatraju grupe sa 5-7 lanova, dok se kao maksimalan broj
lanova jedne grupe navodi 15. Za grupu je najprihvatljivija jednoglasna odluka svih lanova,
u protivnom kao optimalno rjeenje u datom momentu prihvata se odluka veine lanova.

2.2. Programirane i neprogramirane odluke

U procesu donoenja odluke, veoma je bitno odrediti hitnost i vanost. Ovo je bitno prije
svega sa aspekta to racionalnijeg koritenja raspoloivog vremena jer e se u protivnom i
suvie vremena potroiti na rjeavanje manje vanih ili nevanih pitanja. Da bi se uopte
pristupilo odluivanju mora se znati cilj. Kada je poznat cilj onda se pristupa donoenju
odluke u kojoj je sadran nain i put rjeenja problema koji e dovesti do eljenog cilja.
Veoma bitno za svakog donosioca odluke bilo pojedinane ili grupne, je da se nita ne
prepusti sluaju, jer bilo kakvo odluivanje je uvijek bolje od nikakvog. Upravo zbog toga
menaderi su prinueni svakodnevno donositi programirane i neprogramirane odluke.


Slika 2 Tipovi problema i odluka
1


Programirane odluke su odluke koje se mogu oekivati na osnovu planiranja i to su
uglavnom: odluke vezane za nagraivanje, zapoljavanje, izdavanje rjeenja o koritenju
godinjeg odmora, odluke o nabavkama, edukaciji zaposlenih, unapreenja, izdavanje radnih
zadataka zaposlenima, investicionim ulaganjima, proirenju djelatnosti, uvoenje novih
programa, marketinkoj promociji, itd. Neprogramirane odluke su iznenadne odluke koje nisu
bile oekivane u datom momentu, kao to su: nezadovoljstvo zaposlenih iz raznih razloga,
iznenadna bolest zaposlenih, sukobi podreenih i nadreenih, iznenadni kvarovi i havarije
opreme, iznenadno otkazivanje poslovne saradnje, davanje otkaza zaposlenih, i dr.

2.3. Faze odluivanja i kvalitet odluivanja

Osnovno pitanje koje se namee u procesu odluivanja jeste pronalaenje procedura za
izbor odluka koje imaju za cilj eljeno rjeenje, uz mogunost selekcije i izdvajanja
najprihvatljivije alternative. U teoriji i praksi je poznato vie faza odnosno koraka u procesu
donoenja odluke, ali se svakako moe rei da proces donoenja odluke odnosno odluivanje
mora sadravati sledee faze:
Identifikovanje realnog problema
Definisanje eljenog cilja
Preliminarno donoenje odluke
Evidentiranje ideja i naina za mogua rjeenja

1
Pfeifer S., (2006): Menadment skripta, Ekonomski fakultet u Osijeku, str.49

Tip odluke Tip problema Procedure Primjer
Programirane Repetitivni
Rutinski
Pravila standardne
Procedure politike
Isplata plate
Priprema pacijenta za operaciju
Koritenje slubenog vozila
Neprogramirane Sloeni novi Kreativno rjeavanje
problema
Uvoenje novog proizvoda
Kreiranje nove linije
Reakcija na epidemiju gripe
Rjeavanje problema prezaduenosti preduzea


6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010.

Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33
-mail: univerzitet@sinergija.edu.ba
www.sinergija.edu.ba.

373
Evaluacije moguih rjeenja
Izbor najboljeg rjeenja
Primjena odluke
Praenje i analiza primjene donijete odluke
Osnovni preduslovi za kvalitetno donoenje odluka su saznanje za neophodnost donoenja
odluke i raspoloivo vrijeme. Ova dva elementa moraju biti stalno na umu menaderima
prilikom odluivanja. Menaderi moraju pristupiti krajnje oprezno procesu odluivanja i pri
tome sagledati sve raspoloive parametre, kako bi vrijeme donoenja skratili maksimalno, bili
efikasni i ne bi odluke donosili nepromiljeno.
Da bi menader doao do kvalitetne odluke mora koristiti jedan od dva sledea naina, do
konane odluke doi kroz faze odluivanja ili putem grupnog odluivanja.

2.4. Problemi u procesu odluivanja

U procesu odluivanja kod mnogih menadera javljaju se odreeni problemi koji oteavaju i
usporavaju sam proces donoenja prave odluke u pravo pvrijeme. Da bi menaderi uspjeno
eliminisali potencijalne probleme moraju:
Prepoznati i odrediti prioritete, da ne bi gubili vrijeme i druge resurse na nebitne stvari
Obaviti konsultacije sa eminentnim poznavaocima materije koja je predmet donoenja
odluke
Prikupiti to vie raspoloivih podataka kako bi se olakalo donoenje odluke
Prikupljeni podaci moraju biti pouzdani
Upoznati se sa prethodnim iskustvima u odliavanju po istom ili slinom pitanju
Sagledati realne mogunosti
Priznati eventualnu greku nainjenu u prethodnom periodu kako se ista ne bi ponovila
Eliminisati potencijalnu krizu
Ne smiju aliti za donijetom odlukom

3. ZAKLJUAK

Svakodnevno donosimo odluke, a da nismo u potpunosti svjesni situacije u kojoj to inimo.
Ponekad odluke donosimo po automatizmu, ne vodei rauna kakve posledice e uslijediti
njenim provoenjem. Da donosioci odluka ne bi strahovali za rezultate njihovog provoenja
neophodno je uzeti u obzir sve realne raspoloive podatke, obraditi ih sa stanovita nauke i
struke, izvriti evaluaciju i izbor najboljeg mogueg rjeenja u datom momentu koje e
rezultirati kvalitetnom odlukom kao osnovom za postizanje planiranog cilja. Uvijek kada je to
mogue poeljno je u proces odluivanja ukljuiti vei broj uesnika, vodei rauna na
ogranienost raspoloivog vremena i hitnost koja zahtijeva. Danas se od savremenog
menadera zahtijeva maksimalno kvalitetno, efikasno i operativno odluivanje.

LITERATURA

[1] upi, M., Suknovi, M., Odluivanje, FON, Beograd, 2008.
[2] Pfeifer S., Menadment- skripta, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2006.
[3] upi, M., Suknovi, M., Odluivanje-formalni pristup, FON, Beograd, 2001.