You are on page 1of 1

Dostojevski, najvei knjievnik svih vremena, napisao je mnoga dela.

Ta dela se zaista
ubrajaju u vrh svetske knjievnosti. "Zloin i kazna" je jedno od njih.
Glavni lik ovog romana je Rodion Romanovi Raskoljnikov. On je mladi i ambiciozni student
prava koji jednog dana ubija staru babu-lihvarku, Aljonu Ivanovnu, i njenu sestru Lizavetu.
To ubistvo, tj. zloin, nam postavlja i neka teka pitanja. Prvo: zbog ega je to Raskoljnikov
uradio? Drugo: ta je hteo time da dokae?
Odgovor na ova dva pitanja moemo da otkrijemo u sledeim crtama.
Raskoljnikov je ubio staricu ne samo zbog novca, ve zbog svoje "ideje o ljudima". Po njemu,
ljudi se dele na "obine" i "neobine".
"Obini" ljudi su oni koji moraju da postoje i koji moraju da popune zemaljsku kuglu.
"Neobini" su oni koji upravljaju "obinima". Oni su ti kojima je dar, talenat i neopisiva
harizma poslata od Boga. Oni su ti koji kre i donose zakone. Po Raskoljnikovu, Napoleon je
bio jedan od "neobinih". Rodion Romanovi sebe uporeuje sa Napoleonom. Pod
Napoleonom je stradalo milione ljudi, a ipak su mu najzad neki dizali spomenike.
Raskoljnikov je pokuao sebe "duhovno da uzdigne od drugih".
Meutim, on je to uradio na pogrean nain. On je zagazio u zloin kako bi postao neko i
neto a i kako bi pokuao da "preispita ljudske granice". Hteo je da vidi dokle doseu ljudske
granice i da li on uopte ima pravo da nekome oduzme ivot. To je osnovni motiv "Zloina i
kazne".
Meutim, kao to i sam naslov dela kae, posle zloina uvek sleduje kazna. On ju je prvo
osetio u svojoj dui. On je kasnije shvatio da nije to trebao da uradi i tada je poeo da se kaje.
A posle toga, osetio ju je i na sopstvenoj koi kada je poslat na robiju u prostrani Sibir.
Najzad na itaocima ostaje da vide da li e nakon robije i svih ostalih kazni, Raskoljnikov
ipak "obui novi injel i postati drugi ovek".
Rodion Romanovi Raskoljnikov nije zao i pokvaren ovek. On tei ka neem viem, sigurnijem,
boljem. On ne eli da bude na vlasti i da upravlja drugima, iako zastupa takvu teoriju. On je samo
eleo da preispita ljudske granice i da pokua ono to ne moe. Kasnije de njegovo iskupljenje biti
bolno, ali verovatno dobro. Jer tada de se Raskoljnikov uzdidi kao moralni pobednik, dok de
Svidrigajlov biti zapravo onaj "najgori". No, ipak, ovaj roman morate proitati jer on zaista predstavlja
klju koji otvara mnoga vrata zanimljive i raznolike knjievnosti.

You might also like