You are on page 1of 69

Najljekovitije biljke svijeta: stolisnik

Najljekovitije biljke svijeta: stolisnik



Mnogobrojne vrste biljaka imaju izuzetno ljekovita svojstva. Neke od njih su rijetke i teko
dostupne, ali neke su nam nadohvat ruke.
Nalazimo ih posvuda u prirodi, pa je prava teta ne iskoristiti njihove blagodati.
Jedna od izrazito rasprostranjenih biljaka, koja je svakome od nas na dohvat ruke je stolisnik.
Stolisnik (Achillea millefolium) je u narodu poznat i kao hajduka trava, hajduica, spori,
paprac, kunica, kunji rep, mjeseina.
e!ina ovih naziva potjee iz davne povijesti a neki od njih simboliziraju upotrebu ove
skromne ali izuzetno korisne biljke.
"ako prie iz davne prolosti govore da su hajduci oko vrata nosili vijenac ispleten od
stolisnika te su njime lijeili i ubla#avali ozljede, prema emu je i nastao naziv hajduka trava.
$sim ljekovitih svojstava ovoj biljci su se u prolosti pripisivala i magina svojstva.
%ostojalo je vjerovanje da stolisnik titi od zlih sila i da !e sve#anj stolisnika postavljen na
ku!na vrata uoi ivanjske no!i zatititi lanove ku!anstva od bolesti & otuda i potjee naziv
ivanjsko cvije!e.
Ljekovito djelovanje stolisnika
Stolisnik uspjeno ubla#ava mnoge zdravstvene tegobe.
Mo#e se koristiti u obliku aja, kapsula, kao oblog ili kao kupka.
'ma protuupalno djelovanje te je odlina pomo! kod oteklina i upala.
Nanoenje stolisnika na svje#u ranu uspjeno zaustavlja krvarenje i ubrzava proces
zgruavanja.
(onzumacija ove biljke pozitivno djeluje na urinarni i probavni sustav.
%oma#e u lijeenju in)ekcija mokra!nog mjehura, ubla#ava greve #eluca i trbuha, poma#e kod
pomanjkanja apetita i nadutosti.
*iljka stolisnik je prijatelj #ena jer blagotvorno djeluje na enske tegobe+ olakava bolne
menstruacije, ubla#ava menstrualne greve, smanjuje prekomjerno menstrualno krvarenje i
regulira neredovite menstruacije.
Stolisnik potie znojenje i uspjeno sniava povienu tjelesnu temperaturu uzrokovanu
gripom i prehladom.
$va biljka poma#e u sni#avanju krvnog tlaka, uspjeno lijei proirene vene i hemoroide.
$dlina je pomo! za proi!avanje krvi i za cirkulaciju kao i za lijeenje krvavog kalja i za
zaustavljanje krvarenja iz nosa.
Stolisnik se pokazao vrlo uspjean u lijeenju poetnog stadija dijabetesa.
Krema od stolisnika
, etvrtinu alice maslinovog ulja stavite komadi! istog pelinjeg voska (- #liicu..
Mjeavinu zagrijavajte, povremeno mijeaju!i, u loni!u koji ste stavili u drugi lonac napunjen
vodom, sve dok se vosak ne otopi.
/ashladite smjesu. (ada se smjesa poinje zadr#avati na #lici dodajte nekoliko kapi vaeg
eterinog ulja stolisnika i lagano promijeajte.
(remu uvajte u vrsto zatvorenoj posudi.
aj od stolisnika
- litra kipu!e vode
01 g cvjetova stolisnika
(ipu!om vodom prelijte stolisnik i ostavite da odstoji. %rocijedite i pijte na sljede!i nain2
3 protiv #eluanih bolova 3 jednu alicu, dva puta na dan, prije obroka
3 protiv #eluanih i crijevnih greva 3 jedna alica, tri puta na dan
3 protiv neredovitih menstruacija 3 jedna alica, tri do etiri puta na dan, dva dana prije
ciklusa
Eterino ulje stolisnika
4terino ulje stolisnika je tamno3plave boje, za razliku od ve!ine eterinih ulja koja su #ute ili
zlatne boje.
rlo se esto koristi za masa#e i u aromaterapiji.
$vo ulje ubla#ava alergijske reakcije izazvane raznim alergenima, smiruje upale, otklanja
greve. (oristi se za njegu suhe i osjetljive ko#e.
Napitak od stolisnika
0,5 dcl bijelog vina
- #lica stolisnika
, bijelom vinu kuhajte #licu stolisnika desetak minuta. Nakon toga teku!inu procijedite. %ijte
dvaput dnevno po jednu alicu.
$vaj napitak odlian je za jaanje apetita. "ako6er poma#e u lijeenju krvave stolice kao i
mokra!nih, bubre#nih i #unih kamenaca.
Kupka od stolisnika
- litra vode
-11 g stolisnika
Stolisnik prelijte vrelom vodom, pokrijte posudu i ostavite pripravak da odstoji oko 01 minuta,
a zatim procijedite i dodajte u kupku.
$va kupka odlina je za lijeenje hemoroida i za ubla#avanje ginekolokih problema.
Ljekovito djelovanje stolisnika
poma#e kod upala i oteklina
zaustavlja krvarenje i ubrzava zgruavanje krvi
lijei in)ekcije mokra!nog mjehura
regulira probavu
potie apetit
ubla#ava menstrualne tegobe
uspjeno lijei #garavicu
otklanja vrtoglavice i munine
ubla#ava reumu i prehladu
suzbija povienu temperaturu
poma#e u sni#avanju krvnog tlaka
olakava migrenu
lijei proirene vene i hemeroide
ubla#ava tegobe menopauze
Berba stolisnika
Stolisnik je izgledom zaista lijepa biljka. 7vijet ove biljke je bijele ili ru#iaste boje.
isina stabljike je od 81 do 91 centimetara. :istovi mladih biljaka su svijetlozelene boje, a to
je biljka starija listovi postaju tamniji.
Njegovo ime, millefolium, u prijevodu s latinskog znai ;tisu!u listova;, to se odnosi na li!e
ove biljke iji su listovi sitni a mnogobrojni.
$va biljka je samonikla, otporna je na hladno!u, vru!inu, suu i vlagu i raste u prirodi bez
nekih velikih zahtjeva.
Mo#ete ju prona!i na livadama, proplancima, u vo!njacima, kamenjarima, uz putove i staze pa
ak i u zaputenim dvoritima.
,putite se u prirodu, uberite ovu biljku i iskoristite njene ljekovite mo!i za ubla#avanje mnogih
zdravstvenih tegoba.
a#no je napomenuti da prilikom branja stolisnika (ali i svih drugih biljaka. svakako morate
biti na oprezu jer se mo#e prona!i ak i na zaga6enim povrinama pokraj prometnica.
Stolisnik cvijeta od poetka lipnja pa sve do kasne jeseni.
7vjetove stolisnika najbolje je brati za vrijeme jakog sunca jer je tada najve!a koncentracija
eterinih ulja pa je i ljekovitost sna#nija.
<ko se bere za suenje tada je savreno vrijeme za berbu kraj ljeta i poetak jeseni.
=a suenje se beru cvjetovi ili itava stabljika ali do najvie 81 centimetara duljine, jer
preostali, donji dio stabljike nema puno ljekovitih svojstava.
Suiti se mo#e tako da se cvjetni grozdovi pove#u koncem u male snopove koji se potom
objese na suhom i tamnom mjestu.
=a nekoliko dana oni !e biti suhi i tada ih mo#ete pospremiti.
Najljekovitije biljke svijeta - tamjan

"amjan je aromatina smola koja se dobiva iz drveta *os>ellia koje raste diljem <zije i
<)rike. e!ini nas je poznat iz crkvenih obreda ka6enja koje se obavlja tako da se komadi!
bijele aromatine smole stavi na #eravicu.
"amjan je jedan od najstarijih mirisa.
Njime se trgovalo jo prije 5111 godina na <rabijskom poluotoku i u sjevernoj <)rici, gdje je
bio vrijedan poput zlata.
%ut tamjana koji vodi od ju#ne <rabije do Sredozemlja jedan je od najstarijih trgovakih
putova na svijetu.
=bog svojih svojstava u 4giptu je koriten za balzamiranje mumija.
"amjan se od davnina koristi u obredima rimokatolike i pravoslavne crkve zbog vjerovanja da
tjera zle duhove.
"amjan ima svoju primjenu ne samo u aromaterapiji, kozmetici, masa#i i religijskom
obredima, ve! i u lijeenju.
Ljekovitost tamjana
, a?urvedskoj medicini 'ndijski tamjan (boswellia serrata. koristi se ve! tisu!ama godina za
lijeenje artritisa, zacjeljivanje rana, jaanje #enskog hormonalnog sustava i atitu od
patogenih mikroorganima.
%rema a?urvedi, svakodnevno ka6enje tamjana u ku!i donosi dobro zdravlje svim uku!anima.
"amjan se iz davnina koristi na *liskom istoku za odr#avanje dravlja usne upljine.
"amonji ljudi imaju obiaj #vakati smolu tamjana, koja poboljava zdravlje zubi i desni 3 zbog
svojih antimikrobnih svojstava tamjan sprjeava in)ekcije.
Na =apadu, tamjan je najvie poznat po svojim antiupalnim svojstvima.
<ktivni ljekoviti sastojci tamjana su seskviterpeni ugljikovodici, monoterpeni, diterpeni i
bosvelijske kiseline.
*osvelijske kiseline su najva#niji sastojak tamjana. 'maju sna#no antiupalno djelovanje i
uinkovito ubla#avaju bol uzrokovanu artritisom, ali za razliku od konvencionalnih lijekova ne
uzrokuju nuspojave.
"amjan poboljava !irkula!iju i dotok krvi kroz #ile ote!ene upalom to dodatno poma#e
zglobovima ugro#enim artritisom. Njegovo mo!no antiupalno djelovanje poma#e i kod
7hronove bolesti i cisti.
Neka istra#ivanja su pokazala da tamjan mo#e pomo!i i u lijeenju nekolikih
vrsta kar!inoma 3 malignih melanoma, raka mjehura i tumora na mozgu.
%otvr6eno je da ekstrakt tamjana, tamjanov acetat, smanjuje neuroloka ote!enja, olakava
depresiju i napetost, sprjeava bolesti krvnih ila i smanjuje lo kolesterol.
, aromaterapiji se tamjan koristi za olakanje stresa, napetosti, histerije i depresije.
Masa#a i kupka s uljem od tamjana uvelike poma#u kod menstrualnih bolova i upale
mjehura.
"erapija uljem tamjana povoljno djeluje na dini sustav i olakava bronhitis" astmu"
sinusitis" este prehlade i alergije.
Nakapajte na ruku par kapi ulja i udie ih nekoliko puta dnevno ili inhalirajte tinkturu tamjana
(- #liica na litru vru!e vode..
Zanimljivo: Smatra se da tamjan moe zaustaviti hrkanje - u ovu svrhu potrebno je uljem
tamjana namazati vrat, prsa i podruje oko nosa.
$va biljka je izuzetna i za njegu ko#e 3 poma#e kod akni, oiljaka" strija" bora i rana.
(roz tisu!lje!a upotrebe tamjana nisu primije!ene neke znaajnije nuspojave.
Novija toksikoloka istra#ivanja su potvrdila da su ekstrakti tamjana sigurni kako za vanjsku
tako i za unutranju primjenu.
Nemojte koristiti tamjan ako pijete lijekove za razrje6ivanje krvi, patite od visokog tlaka, ako
ste trudni ili dojite.
Ne smije se koristiti isto ulje tamjana, potrebno ga je razrijediti u baznom ulju ili vodi.
#riprav!i od tamjana
"amjan i proizvodi od njega se danas uvoze iz 'ndije. =a lijeenje se koristi smola tamjana
koja se skuplja tokom itave godine.
$d smole se pripremaju tinkture, ulja, kreme i dodaci prehrani na bazi tamjana.
Jestivi tamjan mora biti proziran bez crnih ili sme6ih tokica. Naje!e je lagano #u!kast s
primjesom zelenkaste boje, a #vae se poput #vaka!e.
=a unutarnju primjenu mo#ete koristiti i tamjan u kapsulama.
"inkturu bosvelije mo#ete kupiti ili napraviti sami tako da smolu tamjana prelijete @13
postotnim alkoholom.
=a ka6enje se koristi smola ili mirisni tapi!i od tamjana.
"amjan i njegove pripravke potra#ite u biljnim ljekarnama i trgovinama zdrave hrane.
"amjan je neko! dat malom 'susu kao poklon. "o je poklon koji ne bismo trebali odbacivati.
"isu!ljetna tradicija koritenja tamjana sama govori u njegovu korist.
$imijan - neamjenjiva biljka u svakoj ku%noj ljekarni

"imijan je biljka koju bi svi trebali imati u ku!noj ljekarni i kuhinji.
Njegove ljekovitost i hranjivost poznate su od davnina.
"imijan je mala biljka intenzivnog okusa i mirisa. oli ju#nije krajeve i treba joj mnogo sunca
da bi procvjetala.
Smatra se da je ova biljka podrijetlom s Mediterana, a danas je rasprostranjena po cijelom
svijetu.
/od timijan obuhva!a mnoge vrste, od kojih se obini timijan naje!e koristi u lijeenju.
:atinski mu je naziv h!mus vul"aris, a poznat je i pod nazivima prava majina duica, vrtna
majina duica, babja duica i vrisak.
Ljekovito djelovanje timijana
"imijan je jedan od je)tinijih i svakome dostupnih lijekova.
, njegovom su sastavu izme6u ostalog borneol, karvakrol, timol, saponini, tanin, glikozidi,
vitamini <, 7, A, *3kompleks, magnezij, )os)or, kalij i cink.
"radicionalno se upotrebljava za lijeenje anemije, groznice, probavnih smetnji, zadaha i 3
mamurluka.
Smatra se da je uinkovit protiv svih vrsta greva i da ubla#ava tegobe tijekom #&'3a.
"imijan je blagotvoran po #eludac zbog toga se esto koristi u pripremi jela.
%reporuljiv je za djecu, jer tjera paraite, pogotovo gliste, a uz to jaa djeji organizam.
"imijan sna#i plu!a i isti ih od sluzi. Ajeluje protiv svih vrsta greva, kalja, bronhitisa,
astme i ote#anog disanja.
,miruje #ivce, ali ne uspavljuje. ,zmite ga ako patite od napetosti, uzrujanosti, nesani!e,
no!nih mora i glavobolja.
"imijanov aj poma#e kod kalja i bronhitisa i djeluje antiseptiki pa ga grgljajte kod upale
grla. %ijte ga u vrijemeprehlada kao preventivu.
=a pripremu aja stavite jednu granicu timijana u alicu vru!e vode.
$imijan djeluje kao:
3 antireumatik
3 antiseptik
3 antikoagulans
3 baktericid
3 a)rodizijak
3 tonik
3 stimulant
3 relaksant
3 antiparazitik
3 prirodni konzervans i insekticid
(anjska primjena
(ao vanjsko sredstvo mo#ete ga koristiti za dezin)ekciju rana, kod ireva i opekotina, za
lijeenje uganu!a, modrica, reume te zubobolje.
=nanstvenici tvrde da je tinktura timijana vrlo djelotvorna za lijeenje akni.
%okazala se uinkovitom i u unitavanju bakterija, a pritom ne izaziva neugodno peckanje i
#arenje.
Mo#e se primjenjivati u obliku zavoja, obloga i losiona. Na manje rane stavite mjeavinu meda
i timijana da bi sprijeili in)ekciju.
(upelji s timijanom preporuuju se za rahitinu djecu, kod slabih #ivaca, reume, oteklina i
iaenja.
Eterina ulja timijana
%ostoji vie vrsta eterinih ulja timijana koja se razlikuju po kemijskom sastavu i djelovanju.
Svima im je zajednika velika ljekovitost.
Kemotip timol (vrsta ulja u kojem prevladava timol. ima mo!no antiseptino djelovanje.
$dstranjuje viruse i bakterije. (apsule s timolom vrlo su djelotvorne kod urinarnih i dinih
in)ekcija. =bog jakog djelovanja mo#e iritirati ko#u i sluznicu pa se koristi razrije6eno.
Kemotip linalol ima jako antimikrobno i antigljivino djelovanje. (oristi se kod dinih i
urinarnih in)ekcija te problema s aknama. %uno je bla#i od timola.
Kemotip geraniol uinkovit je protiv gljivica roda 7andida, "r?choph?ton i Microsporum te
plijesni <spergillus. (oristi se u lijeenju gljivinih i bakterijskih in)ekcija urinarnog trakta te
kao pomo! tijekom poro6aja.
Kemotip tujenol-) rabi se protiv klamidije, reumatskih oboljenja i op!e slabosti organizma.
Kemotip p-!imen ima mo!no analgetiko i protuupalno djelovanje pa je odlino sredstvo za
reumatoidni artritis i bolove u mii!ima.
#rirodni repellent od timijana
$d timijana mo#ete pripremiti vlastito sredstvo za tjeranje insekata.
Sve to vam je potrebno je2
B1 ml vode
B1 ml maslinovog ili ricinusovog ulja
-1 kapi tinkture eukaliptusa
-5 kapi tinkture timijana
Mijeajte vodu i ulje dok ne postane kremasto. =atim dodajte biljne tinkture. /epellent uvajte
na tamnom mjestu u dobro zatvorenoj posudi. (oristite ga kao zatitu od insekata u prirodi.
#rimjena u kuhinji
"imijan se idealno sla#e s enjakom, rajicom, maslinama i vinom i tako ini idealnu podlogu
za mediteransku kuhinju.
(oristi se i u pripremi juha, salata, jela od povr!a, marinada i umaka. Ne smeta mu dugo
kuhanje.
Me6utim, nemojte pretjerati 3 timijan ima jak miris i gorko3ljutkasti okus.
'adnja i ugoj
=a uzgoj timijana kod ku!e izaberite lagano, vapnenasto i kamenito tlo, jer ne podnosi vlagu.
%osadite ga na sunanom i zati!enom od vjetra mjestu. *erite ga ljeti i ostavite nekoliko
stabljika za sjeme.
Komora
4ngleski naziv2 fennel+ :atinski naziv2 #oeniculum vul"are $ill.+
/egionalni naziv2 koroma, mora, slatki kopar, jane#, slatki ani+
Najbolje od komoraa dobit !ete ukoliko ga poslu#ite svje#eg. rlo su
zanimljive kombinacije komoraa s povr!em i vo!em u raznim mijeanim i
slo#enim salatama2 s avokadom i naranama, artiokama i parmezanom,
mandarinama i narom ili s prutom i krukama.
*pis i podrijetlo
(omora je otporna samonikla divlja ili uzgojena dvogodinja biljka s
odebljalim korijenom, iz kojeg u prvoj godini izrastu listovi, a u drugoj
godini i do 0 metra visoka stabljika s listovima i cvjetovima. Stabljika je
okrugla, modro3zelene boje i u gornjem dijelu razgranjena, a listovi su
sastavljeni od mnotva sitnih listi!a. (omora pripada porodici titarki, jer
su #uti cvjetovi skupljeni u titaste cvatove. , svakom plodu ima stotinjak
sjemenki bogatih eterinim uljima. Sjemenke su male, aromatine,
plosnate i ovalne, sa #utim #lijebom, a se koriste kao zain.
,mjesto zelene salate probajte u omiljeni sendvi staviti svje#e narezani
komora ili ga prelijte s jogurtom s dodatkom svje#e narezane metvice.
$va biljka potjee iz Sredozemlja i najvie joj odgovara topla, ali ne
prevru!a klima. ,zgaja se u Crkoj, "urskoj, 'taliji, ju#noj Drancuskoj i u
sjevernoa)rikim zemljama. , Ervatskoj raste po kamenjarima %rimorja i
Aalmacije.
, antici i u azijskom prostoru komora je bio cijenjen zbog svog okusa
slinog anisu, kao i zbog ljekovitih svojstava. /imljani su u#ivali jesti
njegove listove, korijenje i sjemenke u salatama i kruhu. , srednjem
vijeku koristili su ga za rastjerivanje kukaca. jerovalo se da plai
vjetice, pa su ga za 'vanjske no!i vjeali na ulazna vrata. Festo su ga
stavljali u kljuanice da nikakvo zlo no!u ne u6e u ku!u. Srodne vrste
komorau su anis, celer i kim.
Energetska i nutritivna vrijednost
4nergetska vrijednost -11 g svje#eg korijena komoraa iznosi
8- kcal G -81 kJ. $d toga -,0H ine proteini, 1,0 H masti i 9,8H
ugljikohidrati. Sadr#i 8,- g dijetalnih vlakana, kao i jo dvanaest va#nih
elemenata u tragovima i etrnaest aminokiselina u idealnom sastavu.
$d minerala izvrstan je izvor kalija (I-I mg., dobar je izvor mangana
(1,0 mg, to ini -1H /A<., a od vitamina izvrstan je izvor
vitamina 7 (-0 mg, to ini 01H /A<..
4nergetska vrijednost sjemena komoraa iznosi 8I5 kcal G -II8 kJ. $d
toga je -BH proteina, -5H masti, 50H ugljikohidrata, a bogat je
dijetalnim vlaknima (I1 mg. i )itosterolima (BB mg..
$d minerala izvrstan je izvor mangana (B,5 mg, to ini 8-1H /A<.,
#eljeza (-@,5 mg, to ini -81H /A<., magnezija (8@5 mg, to ini -81H
/A<., kalcija (- 011 mg, to ini -01H /A<., bakra (-,- mg, to ini
-01H /A<., )os)ora (I@9 mg, to ini B-H /A<. i cinka (8,9 mg, to ini
89H /A<..
$d vitamina izvrstan je izvor vitamina 7 (0- mg, to ini 85H /A<. i
vitamina * kompleksa2 niacina (B mg, to ini 8@H /A<., tiamina (1,I
mg, to ini 8IH /A<., piridoksina (1,5 mg, to ini 0@H /A<. i
ribo)lavina (1,I mg, to ini 09H /A<..
A$*</ '=$/ 3 pojam se odnosi na namirnice koje sadr#e vitamine,
minerale, proteine i vlakna u koliini od najmanje -1 posto dnevnih
potreba /A<
$A:'F<N '=$/ 3 pojam se odnosi na namirnice koje sadr#e vitamine,
minerale, proteine i vlakna u koliini od najmanje 01 posto dnevnih
potreba /A<
/A< 3 %ecommended &ietar! Allowances (preporuene dnevne koliine.
Ljekovitost
(omora je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka koju su koristili
stari 4gip!ani, /imljani i Crci, a kod nas su ga, kao prirodni lijek kod
probavnih tegoba i prehlada, proslavili benediktinci.
, ukupnom kvalitetnom nutritivnom sadr#aju osobito se istiu )lavonoidi
rutini i kvercitin, te raznovrsni kemp)erol glikozidi, koji imaju sna#no
antioksidativno djelovanje. rlo zanimljiv je i anetehol, sastavni dio
hlapljivih komponenti eterinog ulja. 'stra#ivanja su pokazala da smanjuje
upale i poma#e u sprjeavanju razvoja raka. 4ksperimentima na
#ivotinjama utvr6eno je da eterino ulje ima sposobnost zatite jetre od
tetnog toksinog djelovanja.
, antici i u azijskom prostoru komora je bio cijenjen zbog svog okusa
slinog anisu, kao i zbog ljekovitih svojstava.(omora je dobar izvor
vitamina 7, koji je tako6er sna#an antioksidans i ima sposobnost
neutralizacije tetnog djelovanja slobodnih radikala u vodenim otopinama
u tijelu, koji mogu uzrokovati boli u zglobovima i rezultirati
osteoartritisom i reumatoidnim artritisom.
$dlian je izvor dijetetskih vlakana koja poma#u u pravilnoj )unkciji
crijeva, i na taj nain sudjeluje u sprjeavanju razvoja raka debelog
crijeva. laknaste tvari ve#u na sebe otrovne i masne tvari u crijevima,
odstranjuju!i tako otrove iz tijela te smanjuju!i razinu kolesterola i
masno!e u krvi. Aijetetska vlakna odr#avaju zdravlje srca jer ve#u #une
soli u debelom crijevu i izluuju ih iz tijela. =a ponovnu proizvodnju
#unih soli troi se kolesterol, ime se smanjuje njegova koliina u krvi i
rizik od njegovog tetnog djelovanja. lakna pove!avaju osjetljivost
inzulina i tako sprjeavaju razvoj dijabetesa tipa 0. 'maju visoki kapacitet
vezanja vode, bubre i usporavaju probavu, to daje osje!aj sitosti. 'z tog
se razloga hrana bogata dijetetskim vlaknima preporua tijekom
redukcijskih dijeta.
(omora je izvrstan izvor kalija, koji poma#e kod sni#avanja visokog
tlaka, jednog od rizinih )aktora koji mogu utjecati na srani ili mo#dani
udar.
, pukoj medicini ljekovitim dijelovima biljke smatraju se korijen, koji se
skuplja od polovine o#ujka do kraja travnja, i nadzemni dio biljke, li!e,
koje se mo#e skidati tijekom cijelog ljeta.
Sjemenke i korijen komoraa sastavni su dijelovi ajeva za i!enje
organizma, to se pripisuje eterinom ulju koje suzbija nadutost, smiruje
greve #eluca i crijeva i djeluje protiv vrenja. Fisto eterino ulje dobiva se
destilacijom iz sjemenki, a preporua se uzimanje sa e!erom ili u vodi za
lijeenje bolova u grlu i promuklosti. "ako6er se preporuuje i za vanjsku
primjenu, kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa#u.
(omora pojaava rad stanica, jaa imunitet, zaustavlja razmno#avanje
mikroorganizama, pospjeuje izluivanje mlijeka, utjee na #ivani sustav
i dobro raspolo#enje, odstranjuje sluz kod kalja i hunjavice, djeluje
lagano smiruju!e i oputaju!e. =bog visokog sadr#aja beta3karotena,
mo#e se preventivno koristiti kao djelotvorno sredstvo protiv raka. ie
od dva puta tjedno komora ne bi smjele konzumirati osobe koje su
sklone proljevu.
%rije se koristio kuhan u vinu kod bolesti bubrega i mjehura, za
izluivanje kamenca, a smatralo se da je dobar za jetru, slezenu i kod
bolesti gruanja krvi. ino se preporualo piti i za proirene vene, a
usitnjeno sjeme komoraa, pomijeano s toplim mlijekom, davalo se djeci
koja se nisu hranila majinim mlijekom.
$d sjemenki komoraa dobiva se eterino ulje, a iz plodova se radi
ljekoviti aj za #eludac i crijeva, koji uz to djeluje i lagano umiruju!e, pa
je idealan za djecu.
%ravi ljekoviti koktel mo#ete pripremiti tako da svje#i komora zainite
maslinovim uljem i ovu ukusnu i mirisnu salatu pojedete kao predjelo.
Kupovanje i uvanje
*ijela ili blijedozelena i vrsta lukovica, sa suptilnim mirisom na anis, bez
znakova ote!enja i truljenja, znak je dobre kvalitete komoraa. Stabljike
koje se nadovezuju na lukovicu trebaju biti ravne i bliske jedne drugoj, a
listovi svje#i i zeleni. %rilikom kupnje birajte manje lukovice koje su
vr!e i manje vlaknate. 'zbjegavajte komora koji ima cvjetove na
stabljikama jer je to znak da je prezreo.
(omora uvajte u odjeljku hladnjaka za povr!e do etiri dana, iako ga je
najbolje pripremiti istoga dana nakon kupnje jer stajanjem gubi na aromi.
Nakon blaniranja komora se mo#e zamrznuti, no ovim postupcima on
dosta gubi na svojoj aromi.
$suene sjemenke komoraa uvajte u vrsto zatvorenoj posudi na
hladnom i suhom mjestu do est mjeseci. Fuvanje u hladnjaku produ#it
!e njihovu trajnost.
#riprema jela s komoraem
Svi dijelovi komoraa, lukovica, stabljike i listovi, upotrebljavaju se u
pripremi jela. No#em odre#ite stabljike i dno lukovice, a maknite i vanjske
listove lukovice. (ratko isperite pod teku!om vodom, a zatim komora
nare#ite prema potrebi. No#em lukovicu prepolovite i re#ite je po du#ini
na krike za pirjanje ili na tanke ploke u obliku polumjeseca za salate.
Svaku polovicu mo#ete narezati i na kockice. Stabljike koristite u pripremi
temeljaca, dok listovi daju osobitu aromu ribi peenoj u )oliji, a mogu se
iskoristiti i za ukraavanje jela.
Najbolje od komoraa dobit !ete poslu#ite li ga svje#eg. rlo su zanimljive
kombinacije komoraa s povr!em i vo!em u raznim mijeanim i slo#enim
salatama. 4vo nekoliko zanimljivih kombinacija salata s komoraem, koje
vrijedi kuati2 s avokadom i naranama, artiokama i parmezanom, s
jabukama, rikulom, mandarinama i narom, s prutom i krukama,
peenom piletinom, radiem, lukom, pinjolima i svje#im smokvama.
%ravi ljekoviti koktel mo#ete pripremiti tako da svje#i komora zainite
maslinovim uljem, pa ovu ukusnu i mirisnu salatu pojedete kao
predjelo.,mjesto zelene salate ili rajice u omiljeni sendvi mo#ete staviti
svje#e narezani komora ili ga prelijte s jogurtom s dodatkom svje#e
narezane metvice.
=a toplo predjelo ili mali obrok mo#ete u )rancuskom stilu pripremiti omlet
s komoraem, rajicom i maslinama ili 'uiche s nadjevom od poriluka i
komoraa s dodatkom parmezana i sjemenki maka. $ba jela poslu#ite uz
zelenu salatu. , istoj grupi toplih predjela za talijansku kuhinju to su
tjestenina i ri#oto. *ijeli umak za tjesteninu mo#ete pripremiti s
komoraem, lukom i pancetom u vrhnju, a crveni umak mo#ete pripremiti
na bazi rajica, luka, komoraa, crvene paprike i in!una. 'zvrstan ri#oto
dobit !ete kombinacijom komoraa i repova rai!a.
$d lukovice komoraa mo#ete pripremiti krem juhu, a ostale pire ili krem
juhe od komoraa mo#ete pripremiti u kombinaciji s mrkvom, pinatom,
rajicom ili patlid#anom. Stabljike komoraa koristite za pripremu bistrih
juha, povrtnih slo#enaca ili variva.
(omora mo#ete pirjati s drugim povr!em, pe!i uz dodatak maslinova
ulja, zaina i krunih mrvica ili gratinirati.
S komoraem mo#ete pripremati i mesna jela od piletine, svinjetine i
teletine. ,jedno za perad, poput piletine i puretine, mo#ete pripremiti
zanimljive nadjeve. =a piletinu nadjev od kuhanog komoraa, enjaka,
timijana, ru#marina i ma#urana, a za puretinu nadjev od pirjanog
komoraa, pruta, pinjola, perina, ma#urana i limunove korice.
$va namirnica izvrsno se sla#e s dimljenim lososom i koljkama. %irjani
komora mo#ete pripremiti sa sipom, u kombinaciji s pirjanim paprikama
uz peene odreske tune ili s kuhanom ri#om, paprikama i pinjolima kao
dio nadjeva za pastrve.
Svje#e listove komoraa mo#ete koristiti za pripremu umaka na bazi
majoneze, salatnih preljeva i nadjeva, dok sjemenke komoraa koristite
kod pripreme kruha, slanih kolaa i mesnih jela.
$d komoraa se u Makedoniji i Crkoj rade tipina nacionalna #estoka
alkoholna pi!a, a i u naim se krajevima esto dodaje u travaricu.
*d kojih bolesti vas uva uvarku%a

$tpornost uvarku!e najbolje opisuje njeno latinsko ime Sempervivum,
to u prijevodu znai Juvijek #ivu!aK.
"o je viegodinja biljka iz porodice tustikovki, poznata i pod nazivima
cmili!, mo#ek, netres, pod silu #iv, treset, uhovnik, una, vazda#iv i
#ednjak.
(arakteriziraju je debeli mesnati listovi puni vode te cvjetovi zvjezdastog
oblika.
Fuvarku!a raste od Maroka do 'rana, kroz planine %irinejskog poluotoka,
<lpa, (arpata, *alkana, "urske i (avkaza.
Na naim podrujima e!e slu#i kao ukrasna nego ljekovita biljka.
Neki od vas mo#da je se sje!aju i kao biljku s kojom su vam u djetinjstvu
lijeili uhobolju.
'astav i ljekovito djelovanje uvarku%e
Fuvarku!a sadr#i tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, kalcijev malat,
mravlju i jabunu kiselinu.
Moderna su istra#ivanja potvrdila da posjeduje vrlo vrijedne kiseline,
)lavonoide i ugljikohidrate.
, narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih i
diuretikih svojstava.
%rimjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili aja.
Najbolji prirodni lijek a uhobolju
Fuvarku!a je stari narodni lijek za uhobolju, ote!enja bubnji!a i gubitak
sluha. Njen sok rastvara viak skru!ene smole (cerumena. u uhu i
op!enito smanjuje bol.
Mnogi su se uvjerili da djeluje bolje nego kapi iz ljekarne, a ak je i neki
pedijatri preporuuju za djecu.
Aa bi se njome lijeili dovoljno je istisnuti 0 do 8 ml soka iz lista, ukapati
u uho, malo odle#ati i nakon nekoliko minuta pustiti da sok iscuri van iz
uha.
+vanredan lijek a kone bolesti i rane
Fuvarku!a ima slino djelovanje aloe veri, koja je poznata u lijeenju
razliitih ko#nih tegoba.
$va se biljka smatra jednim od najsigurnijih lijekova za irok spektar
ko#nih bolesti.
=bog antiupalnih i antiseptikih svojstava slu#i i kao odlina prva pomo!
kod opekotina, uboda i ugriza, jer pru#a brzo olakanje i smirenje.
uvarku%om moete tretirati:
3 crveni vjetar (er?sipelas.
3 kurje oi
3 pjegice
3 rane i ireve
3 herpes zoster
3 upale oka i uha
3 zlo!udne ko#ne bolesti
3 tvrdu ko#u na tabanima
3 opekotine, ubode i ugrize
%roblematino mjesto jednostavno prema#ite sokom uvarku!e ili stavite
oblog od prerezanog lista.
'ok uvarku%e
Sok uvarku!e sadr#i polisaharide i antibakterijske spojeve koji se
uinkovito bore protiv bakterija.
%oma#e i kod #ivanih smetnji, strahova i padavice, te protiv crijevnih
parazita.
Mo#e se piti ili grgljati u sluaju bronhitisa, gnojne upale zuba, uha i grla.
%reporuuje se kod zlo!udnog tumora maternice i usne upljine.
%ijte tri #liice soka na dan ili pojedite nekoliko listova ove biljke.
uvarku%a u medu
$va smjesa uspjeno lijei miome i ciste na maternici te probleme sa
titnjaom.
Ajeluje detoksikacijski te se preporuuje nakon neumjerenosti u jelu i
pi!u.
%omijeana s vru!om vodom, smjesa uvarku!e i meda snizuje
temperaturu.
Sameljite 951 g listova uvarku!e i pomijeajte ih s kilogramom meda.
,zimajte jednu #licu ujutro natate i tijekom dana jednu do dvije #lice.
aj od uvarku%e
Faj od uvarku!e izvrstan je kod obilnih menstruacija, menstrualnih
greva, proljeva i ireva.
(uhajte -1 g svje#e ili -0 g osuene uvarku!e -5 minuta u 051 ml vode.
%rocijedite i pustite da se ohladi. ,jutro natate popije alicu aja, a
nakon toga svaki sat po jednu #licu aja.
,goj uvarku%e
Fuvarku!u je lako uzgojiti iz njenih podanaka. "o je vrlo otporna biljka
koja se mo#e uzgajati u teglama ili na otvorenom.
Aostupna je u razliitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara.
(amo god da je posadite ne!ete pogrijeiti. 'mat !ete lijep ukras, a uz to i
lijek nadohvat ruke.
=animljivo je da uvarku!a djeluje i nakon zamrzavanja. "o je logina
posljedica njene visoke tolerancije na hladno!u i sposobnosti
pre#ivljavanja u zimskim uvjetima.
*ere se od o#ujka do listopada, a ako je u tegli onda i tijekom itave
godine.
"rudnice i dojilje trebaju izbjegavati uvarku!u.
Najljekovitije biljke svijeta: #resli!a

Mo!an lijek, eliksir ljepote i sredstvo za i!enje.
Sve se to odnosi na naoigled obinu i lako dostupnu biljka koju mnogi iz
zablude smatraju tetnim korovom.
%oljska preslica (lat. ('uisetum arvense. mo#da vam je poznatija pod
nazivima rastavi!, voenka, konjski rep, hvo ili cinkrot.
Stoljetna tradicija zabilje#ila je njene mnoge ljekovite primjene, koje
variraju od naroda do naroda, ovisno o podneblju u kojem raste.
Nije samo prirodan lijek, nego je i sredstvo za pranje posu6a, pjeskarenje
i poliranje, a koriste je i za i!enje arheolokih izlo#aka.
"o svojstvo zahvaljuje iglicama oblo#enim silikatima.
%reslica je jedna od onih nevjerojatnih biljaka koje lijee skoro sve
bolesti.
Mo#e se koristiti od glave do pete, iznutra i izvana, za ljepotu i zdravlje.
-aa kosti" kosu" kou i nokte
%reslica sadr#i visokovrijedne silicijeve spojeve, mangan, kalcij, #eljezo,
)lavonoide, )itosterole, glikozide, )enolne i akonitine kiseline.
Sposobna je apsorbirati jedinstvene minerale iz tla poput silicijevog
dioksida, koje nije lako na!i u drugim biljkama.
=bog velikog udjela minerala i drugih nutrijenata preslicu nazivaju i
biljkom koja remineralizira organizam.
%reporuuje se za obnavljanje kotanih tkiva nakon traume ili tjelesne
dekalci)ikacije.
Jedna talijanska studija ustanovila je da se #enama
s osteoporoom koje su uzimale 091 mg ekstrakta preslice tijekom
godine dana poboljala gusto!a kostiju.
Aruge studije sugeriraju da silicijevi spojevi iz preslice poma#u apsorpciju
kalcija, poboljavaju )leksibilnost kostiju i zacjeljivanje lomova.
%reslica poma#e kod stegnutih ligamenata i iaenih zglobova jaanjem
vezivnog tkiva i hrskavi!e.
=bog antiupalne aktivnosti korisna je i kod reumatoidnog artritisa.
, ovu svrhu, vicarski herbalist <bbe (uenzle preporuuje svakodnevno
ispijanje alice aja od preslice tijekom godine dana.
=ahvaljuju!i njemu, bol od reumatizma i gihta !e nestati.
=a lijeenje ovih tegoba mo#ete uzimati i S'%D ekstrakt preslice u
kombinaciji s kalcijem i * & kompleksom.
*sloba.a tijelo vika vode
%reslica slovi za jedan od najjaih biljnih diuretika, jer mo#e pojaati
eliminaciju vode iz organizma i do 81 posto.
Njemaka komisija 4 odobrila je njeno koritenje kao prirodnog diuretika
kod edema.
"o je ujedno i ste#u!a (adstringentna. biljka, tako da je izvanredna
za dravlje urinarnog trakta. %oma#e kod upala, krvarenja, cistinih
ulceracija, cistitisa i in)ekcija.
Smatra se posebno uinkovitom u sluaju upale ili benignog pove%anja
prostate.
(oristi se i za otapanje, smanjivanje i tjeranje bubrenih kamena!a.
%reporuuje se i kao pomo! kod celulita i mravljenja. , svrhu
mravljenja koristi se u obliku aja.
/austavlja krvarenje i ubrava arastanje
Najnovije studije potvr6uju ono to narod ve! odavno zna2 da
koaguliraju!a i hemostatska aktivnost preslice poma#e u smanjivanju
unutarnjih i vanjskih krvarenja, kao i obilnih menstruacija.
%reslica se koristi kod krvarenja iz usta, nosa, crijeva i maternice.
%oma#e kod proljeva, sporozarastaju!ih rana, promrzlina i konjunktivitisa.
<ntiupalni spojevi preslice poma#u u smanjivanju upale i neugode
uzrokovane upaljenim ranama, ozljedama ili menstrualnim grevima.
=a lijeenje krvarenja pijte aj od preslice i stavljajte obloge od svje#e ili
suhe biljke.
, narodu preslica se koristi i kod2
gubitka pam!enja
hemeroida
menopauze
gingivitisa i tonzilitisa
dijabetesa
upala dinih organa
anemije
raka kostiju, mjehura, bubrega i prostate
#rirodno sredstvo a ljepi igled
%reslica proljepava i pomla6uje ko#u, lijei tvrdokorne ko#ne tegobe i
jaa nokte.
Spada me6u poznatije biljke za njegu i lijeenje vlasita. Jaa korijen
kose, uklanja perut, potie rast kose i poma#e kod alope!ije (gubitka
kose..
=a vanjsku njegu kose pomijeajte etiri kapi tinkture preslice s dvije
#lice maslinova ulja i masirajte glavu -1 minuta. %onavljate postupak
etiri puta tjedno.
#rimjena i doiranje
aj
Lliicu biljke kuhajte pet minuta u 0,5 dcl vode, zatim procijedite i pijte u
gutljajima. %ijte 03I alice na dan.
$inktura
-1 g svje#e preslice namoite u pravu rakiju ili etilni alkohol.
Fetrnaest dana ostavite na suncu ili na toplom mjestu. Svaki dan
protresite.
Nakon -I dana, procijedite tinkturu. ,zimajte -3I ml razrije6eno u -11
ml vode, tri puta na dan.
$onik protiv bora
(uhajte junu #licu suhe preslice u -,5 dcl vode -1 minuta i procijedite.
"onik koristite naveer prije stavljanja kreme za lice.
%reslica se koristi i u obliku kupki i obloga za mnoge tegobe, ak i
zlo!udne tumore.
%ripravke mo#ete kupiti u ljekarnama, od travara i u trgovinama zdrave
hrane.
,z uzimanje pripravaka od preslice pijte mnogo teku!ine.
=abranjeno je uzimati preslicu kod upale bubrega.
Berba presli!e
%oljska preslica izgledom podsje!a na malu jelku, a naraste do 81 cm u
visinu.
'ma stanita na pjeskovitim poljima i livadama, ali valja biti oprezan
tijekom berbe, jer postoje njeni otrovni dvojnici. "ako6er je nemojte brati
na zaga6enim poljima.
, o#ujku i travnju beru se samo neplodne zelene stabljike tako da se
prire#u do zemlje i osue u hladu. Nakon suenja mora zadr#ati zelenu
boju.
Ekoloko sredstvo a vrt od presli!e
%reslica se koristi protiv biljnih bolesti kao to su plijesan i hr6a te protiv
raznih vrsta grinja i crvenog pauka.
Jedan kilogram svje#e preslice (ili -51 grama osuene. potopite u deset
litara vode i ostavite dvanaest sati.
Arugi dan preslicu izvadite i skuhajte u manjem djelu vode u kojoj se
namakala tako da polako vrije 81 minuta.
$stavite poklopljeno da se ohladi i zatim dodajte preostalu vodu u kojoj
se namakala.
/azrijedite jednu litru tog aja u pet litara vode. /edovito prskajte biljke
ovom otopinom.
Bokvi!a: 'vakoj rani obloga
Svrstava se me6u devet najlekovitijih doma!ih biljaka. %oslednjih godina na planta#ama irom
4vrope gaji se buak, vrsta bokvice poreklom sa Mediterana

%$ umama, na livadama i panjacima, pored puteva i blizu naselja, raste bokvica (#ilovlak,
trputac, vuac, popova lozica., kako travari tvrde, jedna od devet najlekovitijih biljaka. ,
Srbiji raste oko 01 vrsta ove biljke, ali se po obliku listova i cvasti razlikuje nekoliko vrsta koje
su najrasprostranjenije, a koriste se kao hrana i lek. /e je o #enskoj, irokolisnoj (%lantago
major., mukoj, uskolistoj (%lantago lanceolata. i srednjoj bokvici (%lantago media.. Sve tri
vrste su trajne zeljaste biljke sa listovima u rozeti i cvetaju od prole!a do zime.
S obzirom na to da nisu otrovni ni kodljivi, mladi listovi bokvice, naroito #enske, koristili su
se za ishranu, pogotovo za vreme ratova i gladnih godina. Aanas se, pak, kao prole!na
vitaminska salata u jelovniku esto na6u mladi listovi i sve#e isce6en sok, jer su odlino
pro)ilaktiko sredstvo.
(ada je re o leenju, lekovite osobine imaju osuen i sve# list ubran dok biljka cveta, kao i
koren koji mo#e da se vadi tokom cele godine. 'pak, iako su hemijski sastav i dejstvo sve tri
vrste bokvica gotovo isti, u narodnoj medicini najvie se ceni i naje!e upotrebljava
irokolina, #enska bokvica.
, svim delovima biljke ima heterozida, aukubozida i enzima invertaze, emulzina, tirozinaze i
koagulaze. , listu ima i tanina, pektina, limunske kiseline, vitamina 7, saponozida i )itoncida,
dok seme, koje se u narodnoj medicini mnogo re6e koristi, sadr#i sluzi, masno ulje,
belanevine i e!er.
*okvica je mnogo cenjena kao sna#no antibakterijsko sredstvo. Nauno je dokazano da list
deluje protiv raznih upala ko#e i sluzoko#e i pojaava luenje tenosti u plu!ima, to olakava
iskaljavanje guste sluzi iz organa za disanje. =ato je i nezaobilazan inilac jednog od
najpoznatijih )armaceutskih sirupa protiv kalja. $sim toga, bokvica smanjuje uestalo
mokrenje i blagotvorno deluje na organe za varenje (protiv proliva, greva, ira #eluca i
dvanaestopalanog creva.. $d soka isce6enog iz mladih listova bokvice, )armaceuti pripremaju
pastile prijatnog ukusa koje se koriste za leenje organa za disanje u sluaju da pacijent
boluje od hroninog bronhitisa, zapaljenja #drela ()aringitisa. i upale grkljana (laringitisa..
, narodnoj medicini, bokvica je omiljeni lek. Cotovo da nema onih koji za nju ne znaju, a ini
se i da nijednu drugu doma!u lekovitu biljku ne upotrebljavaju tako esto kao bokvicu. Sve#
list je odlian za leenje rana, ogrebotina, posekotina, uboda osa. ,speno lei i rane od
#uljeva a svaka oteklina posle udarca splasne ako se na nju stavljaju oblozi od listova ove
biljke. S obzirom na to da je poslednjih godina sve vie pacijenata koje mui neka alergija,
travari podse!aju da se bokvica u prolosti potvrdila i kao izuzetan antialergen. $sim toga,
koristi se i u kozmetici, jer se njen sok smatra veoma uspenim sredstvom za uklanjanje akni i
gnojnih bubuljica.
%oslednjih godina na planta#ama irom 4vrope, gaji se buak (%lantago ps?llium., vrsta
bokvice poreklom sa Mediterana. Njeno seme se koristi kao odlian izvor sluzi koja se koristi
za blago i!enje creva (laksativ. i posebno se preporuuje pacijentima koji imaju hronian
zatvor i hemoroide.
*BL*0
Sve#e ubrane listove bokvice operite, izgnjeite na dasci oklagijom, stavite na ranu ili
posekotinu i uvrstite zavojem.
Sirup
3 I ake listova bokvice
3 811 g meda
Aobro oprane listove sameljite na maini za meso i dobijenu smesu procedite kroz tri sloja
gaze. Aodajte med, promeajte i desetak minuta kuvajte na tihoj vatri neprekidno meaju!i
dok smesa ne bude gusta. "opao sirup sipajte u staklene )laice i uvajte u )ri#ideru. %rotiv
kalja, uzimajte tri do etiri puta dnevno po kaiku sirupa.
,BL12+$E N1#13E K14L-1
3 01 g listova muke bokvice
3 01 g cvetova belog sleza
3 01 g cvetova i listova podbela
3 01 g moraa
Sa pola litra provrele vode prelijte tri kaike meavine, odmah poklopite i posle tri sata
procedite. "enost mo#ete da zasladite medom i svaki drugi sat uzimajte po kaiku aja.
+/LE+$E ,#1L, BE4+KE
3 0 kaiice listova bokvice
3 0 kaiice majine duice ("h?mus serp?llum.
3 0 kaiice timijana ("h?mus vulgaris.
(aiicu meavine prelijete sa dva i po decilitra vrele vode, poklopite, saekajte pet minuta,
procediti i pijte u gutljajima.
)A*+$()A, +va me-avina je bla"otvorna i protiv bronhijalne astme i lo-e funkcije jetre.
+/B15+$E 4L1-&
3 kaiica usitnjenog li!a bokvice
3 0,5 dl vode
*okvicu prelijte kljualom vodom, poklopite i posle pet minuta procedite. %ijte olju aja ujutro
natate, potom olju3dve tokom dana i jednu uvee pre spavanja.
#6*$+( 1LE60+-E
3 -1 g suvih listova bokvice
3 olja vode

,sitnjene listove prelijte prokljualom vodom, poklopite, saekajte tri3etiri minuta i procedite.
%ijte po tre!inu olje aja tri puta dnevno, 01 minuta pre jela.
Bokvi!a - lekovita kao aj" sok" obloga777
Lekovita priroda - od dvadesetak vrsta posebno se lekovito%u idvajaju muka
uskolisna i enska irokolisna bokvi!a7 Lek protiv rana" ujeda" astme" upale plu%a777
%osebno se lekovito!u izdvajaju muka uskolisna i #enska irokolisna bokvica
*okvica ima gotovo na svakom koraku 3 pored puteva, na travnjacima, livadama, jarcima...
Me6utim, malo je onih koji znaju da postoje dve vrste bokvice, koje se me6usobno polno
razlikuju.
8 &uka uskolisna bokvi!a (%lantago lanceolata. trajna je biljka sa prizemnim, uskim, golim
listovima, na kojima je jasno vidljivo tri do pet #ilica. =bog ovakvog izgleda zovu je jo i
konjska rebra, mala bokvica, #ilovlak, konula, trputac.
:ekoviti deo muke bokvice je koren, listovi pre cvetanja, a seme posle sazrevanja. 'ako se
smatra da su obe bokvice izuzetno delotvorne, pojedina struna miljenja prednost daju
mukoj. $na sadr#i brojne lekovite materije koje joj daju mogu!nost primene u leenju svih
oboljenja disajnih organa. 'zuzetan je prirodni lek plu!ne astme, upale plu!nih alveola, kod
kalja, pa ak i tuberkuloze. $va bokvica posebno je pogodna za decu, jer joj je sok ukusan, a
naroito kada se zasladi sa medom. Faj od njenih listova treba piti to topliji.
Sve#e zgnjeeno li!e koristi se kao obloga na mestu uboda insekata ili ujeda zmije, odnosno
rana koje teko zarastaju. Sok od sve#eg li!a nakapan na ranu zaustavlja krvarenje i ubrzava
zarastanje, spreava upalu i smiruje bol. "ako6e, obloga od listova bokvice hladi i odmara
noge nakon ve!ih napora.
8 2enska irokolisna bokvi!a (%lantago major. tako6e je trajna biljka sa prizemnim
slo#enim listovima u obliku rozete. , narodu je poznata i kao paskavica, pitoma bokvica, iroki
trpunac, velika bokvica.
=a leenje sakupljaju se i koriste najvie listovi. :ist se bere sve dok biljka cveta, a koren se
vadi cele godine. :istovi se sue u tankim slojevima na hladnom i provetrenom mestu.
Aelotvorna je kod leenja rana i ireva, jer spreava upale. (oristi se i kao lek protiv kalja, a
poma#e i u leenju bolesti mokra!ne beike, ira na #elucu i dvanaestopalanom crevu.
Sve#e zgnjeeno li!e, sok od sve#eg li!a i obloga od listova koristi se za iste bolesti kao i
muka bokvica. Svaku ranu ili oderotinu bokvica uspeno mo#e da zaceli i to tako to se na
ozle6enu ko#u stavi izgnjeena bokvica ili kapne njen sok i prekrije gazom.
*okvica je lek izbora protiv ujeda komaraca i drugih insekata. Narodni lekari savetuju da se na
mesto ujeda bokvica izgnjei a zatim utrlja, tako da ko#a od soka blago pozeleni. Svrab !e
nestati za minut do dva, a otok do sutradan. 'sto se odnosi i na svrab i oderotinu od maijih
kand#i.
$sim muke i #enske bokvice koje su po lekovitim svojstvima najdominantnije, u prirodi
postoji jo dvadesetak vrsta koje mogu da se koriste. Sve vrste bokvica sadr#e heterozide,
aukubozide i enzime invertaze, emulzine, tirozinaze i koagulaze. , njihovim listovima ima oko
I odsto tanina, pektina, limunove kiseline, vitamina 7, saponizida i )itoncida. Seme sadr#i sluz,
masno ulje, belanevine i e!er.
Jela od bokvice tako6e imaju lekovita svojstva. *lagotvorno deluju kod ira na
dvanaestopalanom crevu, gastritisa, reguliu hemoglobin, poboljavaju apetit, ali i
raspolo#enje. < za no! bez nesanice najbolje je popiti jednu oljicu aja ujutro na prazan
#eludac, jednu do dve oljice preko dana, i, na kraju, jo jednu pre spavanja. Nakon toga
nastupa mirna no!, tvrde narodni lekari.
'ok od bokvi!e
Sok od bokvice spravlja se tako to se dobro izgnjei i pomea 011 grama lista bokvice, i po
-11 grama koprive (,rtica dionica., maslaka ("araMacum o))icinale. i stolisnika (<chillea
mille)olium..
'zgnjeen sadr#aj istisne se kroz istu lanenu krpu, procedi i zatim prokuva, a pena koja se
skuplja na povrini se skida. Aobijenom soku dodaju se dve velike kaike meda, pa se sadr#aj
ponovo kuva, dok se ne zgusne. (ada se ohladi sipa se u )lae, a da se ne bi pokvario u svaku
bocu doda se aica rakije. %re upotrebe pomea se sa toplom vodom, u odnosu pola3pola.
Biljni eliksir
$sobama koje pate od ira na #elucu i dvanaestopalanom crevu preporuuje se eliksir od
bokvice. =a pripremu eliksira na maini za meso ili u multipraktiku treba samleti 1,5 kg sve#ih
i dobro opranih listova bokvice. Samlevene listove i sok koji je iz njih iscureo pomeati sa - kg
meda i 51 gr usitnjene smole propolisa. Sadr#aj dobro promeati i ostaviti da stoji tri dana,
obavezno meaju!i povremeno drvenom ili plastinom kaikom. Nakon tri dana eliksir treba da
se uzima tri puta na dan, po jedna kaiica (iskljuivo drvena ili plastina da bi se izbegla
oksidacija., desetak minuta pre obroka.
$vaj eliksir preporuuje se i osobama koje pate od bolesti disajnih organa, bronhitisa i upale
plu!a. $d velike je koristi i puaima koji #ele da oiste disajne puteve.
%ored eliksira, svakodnevno treba piti ujutru i uvee po olju aja. Faj treba da sadr#i -11
grama kantariona (E?pericum per)oratum. i po 51 grama i6irota (<corus clamus. i slatkog
korena (Cl?chirrh?za glabra..
*iljke treba pomeati, a zatim uzeti dve kaiice i preliti sa 051 mililitara vrele vode. $staviti
da odstoji pola sata, a zatim procediti i piti u malim gutljajima, ujutro pre jela i uvee pre
spavanja. Aok se uzima ovaj lek treba izbegavati alkohol, prevrele sireve, okoladu, izlaganje
suncu ili odlazak u solarijum.
1ntioksidansi u ainskim biljkama - snaniji i draviji
od sintetikih antioksidanata

Sigurno ste uli za slobodne radikale i oksidativni stres. $ksidativni stres je stanje koje nastaje
kada proizvodnja slobodnih radikala nadvlada sposobnost tijela da ih neutralizira ili eliminira.
$ksidativni stres vodi do brojnih tekih bolesti dananjice poput dijabetesa, prijevremenog
starenja i sranih tegoba.
Najve!i neprijatelji oksidativnih procesa su antioksidansi, koji osna#uju imunosni sustav i
neutraliziraju slobodne radikale.
:judski organizam ima vlastite antioksidativne sustave, koji ga tite od tetnog utjecaja
slobodnih radikala.
No, antioksidante mo#emo unijeti i hranom. %rirodni izvori antioksidanata su vo!e, povr!e i
zainske biljke.
'intetiki antioksidanti
%rehrambena, )armaceutska i kozmetika industrija u svoje proizvode ubacuje neke sintetike
antioksidante.
"o su butilirani hidroksianizol (*E<, 4801., butilirani hidroksitoluen (*E", 480-., terc3
butilhidrohinon ("*EN, 48-O. i estri galne kiseline (48-1 & 48-0..
Nakon pojave sintetikih antioksidanata esto se postavljalo pitanje njihove sigurnosti po
ljudsko zdravlje.
=bog nepovoljnih toksikolokih izvjetaja o sintetikim antioksidansima preporuujemo da
koristite samo prirodne antioksidanse.
#rirodni antioksidanti u ainskim biljkama
elik broj zainskih biljaka sadr#i kemijske spojeve koji imaju antioksidativne osobine.
%rirodni antioksidanti mogu se na!i u brojnim dijelovima biljaka, kao to su sjemenke, li!e,
korijen i kora.
Najva#nije grupe prirodnih antioksidanata u vo!u i povr!u su toko)eroli, )lavonoidi, )enolne
kiseline, terpenoidi i karotenoidi.
<ktivne komponente zainskih biljki s antioksidativnim uinkom su poli)enoli i )enolne kiseline.
"o su primjerice ru#marinska kiselina iz ru#marina, kadulje i origana,
)lavonoidi cirsimarin i "enkvanin iz ru#marina i kadulje.
,z njih su i prirodni pigmenti kao kapsaicin u paprici i terpeni iz ru#marina i kadulje.
Neke zainske biljke iz obitelji :amiaceae, poput ru#marina, kadulje, origana i timijana, mogu
se koristiti u prehrambenoj industriji.
Ne samo zato to tite hranu od oksidacije, ve! joj daju i brojna ljekovita svojstva.
Smatra se da antioksidansi...
tite stanice od slobodnih radikala
usporavaju proces starenja
energiziraju organizam
tite od mnogih bolesti poput raka, artritisa, <lzheimerove bolesti itd.
6umarin 9 kralj antioksidanata
:i!e ru#marina (%osmarinus officinalis ... i ekstrakti ru#marina koriste se ne samo kao zaini,
ve! i zbog svojih antioksidativnih osobina.
/u#marin je poznat kao biljka s najjaim antioksidativnim djelovanjem.
Spojevi u ru#marinu koji imaju najve!u antioksidativnu aktivnost su karnosolna kiselina,
karnosol i ru#marinska kiselina.
<ntioksidansi u ru#marinu sposobni su prekinuti proces oksidacije dodaju!i vodik slobodnim
radikalima.
Kadulja
(adulja (Salvia officinalis ..., jedna je od najpoznatijih i naje!e koritenih ljekovitih biljaka.
$sim u svrhu lijeenja, kadulja se koristi i kao zain.
=ajedno s ru#marinom, posjeduje najjau antioksidativnu aktivnost me6u biljkama.
<ntioksidativno djelovanje kadulje pripisuje se prisustvu )enolnih diterpena, )enolnih kiselina i
)lavonoida.
$imijan
"imijan (lat. h!mus vul"aris. je ljekovita biljka bogata eterinim uljem, zbog kojeg ima
)ungicidno, antiseptiko i antioksidativno djelovanje.
4terino ulje iz li!a timijana koristi se i u par)emima, sapunima i pastama za zube.
$sim primjene u kozmetici i )itoterapiji, timijan se koristi i kao zain.
'stra#ivanja su pokazala da aktivne komponente u ekstraktu timijana, posebno eugenol, timol
i karvakrol, imaju ve!u antioksidativnu aktivnost od sintetikih antioksidanata *E" i *E< te od
vitamina 4.
*rigano
$rigano (+ri"anum vul"are ... se u tradicionalnoj medicini koristi kao ljekovita biljka zbog
svojih jakih antibakterijskih, antigljivinih i antioksidativnih svojstava.
(omponente odgovorne za antioksidativno djelovanje eterinog ulja iz origana su timol,
karvakrol i timohinon.
=ajedniko djelovanje sastojaka eterinog ulja origana igra vrlo va#nu ulogu. 'stra#ivanja su
pokazala da ekstrakt origana usporava lipidnu oksidaciju.
Bosiljak
*osiljak (+cimum basilicum ... upotrebljava se u tradicionalnoj medicini zbog svojih
antibakterijskih, antigljivinih i antioksidativnih osobina.
, kulinarstvu se primjenjuje kao zain, a u kozmetici kao izvor eterinog ulja.
$tkriveno je da ru#marinska kiselina, kao glavna komponenta bosiljka, ima jae
antioksidativno djelovanje od vitamina 4.
Kako koristiti ainske biljke
Najjednostavniji nain kako mo#ete iskoristiti dobrobiti zainskih biljaka jest dodati ih u va
svakodnevni meni.
Najbolje ih je dodati jelima na kraju, jer kuhanjem biljke gube vrijedne nutrijente i ljekovita
svojstva.
"ako6er mo#ete koristiti kapsulirani prah, tinkture ili ista eterina ulja zainskih biljaka.
, vezi primjene i doziranja takvih pripravaka pitajte strunog )ito3 ili aromaterapeuta.
Neven: Lek a kou i melem a telo
%ospeuje znojenje, pojaava izluivanje mokra!e, umiruje greve creva, #eluca i glatkih
mii!a, uravnote#uje meseni ciklus, a lei i bolesti #ivaca, #eluca, jetre i #ui

K<$ lekovita biljka, neven (7alendula o))icinalis. zauzima zavidno mesto. %oznat je jo od
antikih vremena, dok u zapadnoevropskoj biljnoj medicini predstavlja jednu od najpoznatijih
biljaka.
(oristili su ga jo stari 4gip!ani, odakle je i prenet u 4vropu. , svim antikim kulturama neven
je, zapravo, bio sinonim za leenje bolesti ko#e, organa za varenje, raznih upalnih procesa...
$d kada je ovek upoznao njegova dejstva, neven slovi za Jbiljku ko#eK visoke lekovitosti, jer
gotovo da nema ko#ne bolesti u kojoj nije ispoljio svoju delotvornost. , preparatima se koristi
za leenje akni, bradavica, cista, ireva, ekcema, psorijaze i seboreje, hemoroida, )istula,
ko#nih upala, ljutenja ko#e, masne ko#e lica, mastitisa, osipa, gnojnih i rana koje teko
zarastaju, ugriza i uboda insekata...
, leenju spoljanjih i unutranjih oboljenja neven deluje tako da pospeuje znojenje,
pojaava izluivanje mokra!e, umiruje greve creva, #eluca i glatkih mii!a, uravnote#uje
meseni ciklus. :ei i bolesti #ivaca, #eluca, jetre i #ui, delotvoran je kod bolesti vena, koristi
se za razna spoljanja i unutranja ispiranja, kao u sluaju povreda, upala i in)ekcija,
dekubitusa i modrica. ' nadasve, deluje antikancerogeno kod raka ko#e, materice, #eluca i
grla.
(ao lek se koriste uglavnom cvetovi koji treba skupljati u junu, julu i avgustu i suiti na
promaji u tankom sloju, na temperaturi do 85 stepeni.
%rilikom skupljanja treba birati jarkonarand#aste debele cvetove, da bi to vie sauvali
prirodnu boju. :atice nevena su najvrednije jer sadr#e, u obilatim koliinama, etarska ulja,
tanine, e!ere, likopen, proteine. Sadr#e i pigmente karotenoide koji upravo i daju divnu
zlatno#utu ili jarkonarand#astu boju cvetovima. Sadr#e i lekovit sastojak kalendulin, gorke
supstance i minerale kalijum i sumpor. (ao terapeutsko sredstvo koristi se kao aj, ulje, mast
ili obloge. , ishrani, jestive latice slu#e kao dodatak salatama i orbama da bi im dale
speci)ian ukus i boju.

Neven je i lep kao biljka i izuzetno lekovit, a, iako JvoliK sunce, teko podnosi velike vru!ine.
"ada mu se latice sue, a cvetovi zatvaraju. =ato, u vrelim danima biljku treba pose!i ili joj
obezbediti popodnevnu hladovinu. <ko je to nemogu!e, treba ga ostaviti za jesenje dane kada
vru!ine utihnu. "ada !e se neven spontano oporaviti i ponovo procvetati.
=a neven je inae karakteristino da nikad ne vene, zbog ega je biljka i dobila ime. 7veta od
prole!a do jeseni, a na primorju cele godine. /imljani su verovali da cveta svakog meseca, pa
su mu i dali ime 7alendula.
$va latinska re oznaava prvi dan u mesecu. 'ako je jednogodinja biljka, neven se sam
pobrinuo za svoju dugovenost. (ada procvetaju, njegovi cvetovi se sami rasejavaju.
=ahvaljuju!i karakteristinom aromatinom mirisu, cvetovi nevena imaju mo! i da rasteruju
insekte i biljne tetoine.
=bog toga se esto i sade u batama. $sim toga, neven je i prilino pouzdan prognozer
vremenskih prilika. <ko se cvetovi ne otvore posle sedam sati ujutru, znai da !e toga dana
pasti kia.
1- *3 NE(EN1
Jedan do dva cveta nevena staviti u olju i preliti sa dva decilitra vrele vode. "ako spremljen
aj pije se dva do tri puta dnevno, uz eventualno zasla6ivanje medom po ukusu. Faj je
delotvoran u regulisanju menstruacije i ubla#avanju menstrualnih tegoba. Faj poinje da se
pije sedam dana pre oekivanog poetka menstruacije, i nastavlja dok traje ciklus.
NE(EN*(1 &1'$
'astoj!i: oljica sve#e isce6enog soka od li!a i cveta nevena, dve oljice nesoljene svinjske
doma!e masti i pola oljice voska.
#riprema: Navedeni sastojci meaju se na vatri dok se ne sjedine. Mast je lekovita za oteene
#lezde, ireve i rane koje teko zarastaju. Na platnenu krpu naneti sloj debljine milimetar,
zatim staviti na ranu ili ir, pokriti sa gazom ili vatom i sve uvrsti zavojem. Na manjim
mestima mo#e i )lasterom.
%reporuljivo je da se istovremeno, jedanput dnevno, pije i oljica aja od li!a i cveta. Faj se
sprema tako to se u etvrt litra vrele vode stavi kaiica biljke, saeka nekoliko minuta da
odstoji, a onda pije.
+va - lato a drav ivot
:eenje biljem 3 trava iva jaa imunitet i odlian je borac protiv stresa. (upka povoljno deluje
na ko#ne promene, a balzam na ubla#avanje reumatizma

"/<< iva (teucrium montanum. je biljka koja se za leenje mnogih bolesti koristi jo od doba
antike. /aste po krevitim mestima, brdima i planinama, obino na kamenitom tlu. %oznaje se
po malim i okruglim poleglim busenovima. , narodu je poznata i kao gorski cmilj i dubac, a
iskusni travari cene je kao zlato. Ne bez razloga, jer po starom narodnom verovanju trava iva
poma#e oveku da se posle duge bolesti oporavi i mentalno i )iziki.
%ored toga, dug je spisak bolesti koje ona lei, a koliko je pouzdana, govori i stara izreka2
P"rava iva od mrtva pravi #ivaJ. 7veta od jula do septembra. Nadzemni deo biljke se odavno
koristi u )itoterapiji, a skuplja se u vreme cvetanja. %ravilno branje trave ive podrazumeva da
lisnate cvetne vrhove granica seete otrim makazama i brzo ih suite na promaji da bi se
sauvala boja i miris. %reporuka je i da gde god da je berete, barem tre!inu cvetova ostavite
netaknute. =bog lekovitih svojstava zati!ena je ,redbom o stavljanju pod kontrolu
sakupljanja, kori!enja i prometa na osnovu =akona o zatiti #ivotne sredine.
$va aromatina biljka sadr#i etarsko ulje, tanin, holin, saponine i gorke supstance. (oristi se
preventivno za jaanje imunog sistema, a odlian je izbor i za one koji su izlo#eni stalnom
stresu. 'zuzetno je gorkog i oporog ukusa, a u narodnoj medicini pokazala se kao pouzdana za
leenje probavnih i disajnih organa, smatra se da poma#e i kod tuberkuloze plu!a. =bog
gorkih supstanci nezamenljiva je kod mnogobrojnih bolesti #eluca, a olakava i nadutost
stomaka. Svojim antiseptikim delovanjem unitava patogene mikroorganizme, odstranjuje
tetne supstance u crevima i #elucu. "ako6e je delotvorna kod bolesti usta i grla, raznih
in)ekcija, gljivica i a)ti.
Faj trave ive lei greve i isti krv. ,potrebljava se i protiv svih vrsta groznica, ali i kao pomo!
u leenju e!erne bolesti. "inktura od ove biljke poma#e kod hemoroida, bolesti jetre i #ui jer
podstie stvaranje i protok #une kiseline. (ao kupka povoljno deluje na ko#u, naroito kada
je re o ranama i raznim promenama na ko#i. rlo je popularna u obliku balzama za
ubla#avanje reumatizma. (ako za ovu travu )itoterapeuti ka#u da je univerzalni lek, prema
nekim tumaenjima mo#e da deluje2 protiv bakterija i gljivica, kod bolesti #eluca, smanjuje
upale, jak je antioksidans, vra!a raspolo#enje u depresiji, regulie probavu, izbacuje viak
tenosti iz organizma, poma#e kod hemoroida i e!erne bolesti, isti organizam.
6E5E#$+
+'$+ K6(
(aiku suve i usitnjene trave ive preliti sa 051 ml kljuale vode, poklopljeno kuvati dva minuta
i posle -5 minuta procediti. Anevno piti 8 puta po olju sve#eg nezasla6enog aja, pre glavnih
obroka.
#6*$+( :E&*6*+31
Avadeset grama biljke potopite u -11 ml konjaka. $stavite da stoji dve nedelje. %rotiv bolesti
#ui ili hemoroida pije se tri puta dnevno po 01 kapi ove tinkture.
/1 -11N-E +&,N+$E$1
, litar crnog vina potopite 01 grama trave ive i ostavite da stoji osam dana. %ije se po jedna
aica tri puta dnevno, pre jela. Mo#ete da probate i ovaj recept2 osuenu ivu sitno sameljite u
mlinu za ka)u. ,zimajte jedan do tri grama pre jela.
0ave lei kosti" plu%a i kou
:eenje biljem 3 gavez je najbolji prirodni lek protiv uboja i za zarastanje rana. Sirup se, slino
belom slezu, koristi za iskaljavanje i protiv upala usne duplje

M<:$*/$JN$ je lekovito bilje, poput gaveza (S?mph?tum o))icinale. u iju lekovitost, ve!
vekovima, vlada neogranieno poverenje. , narodu je poznat i kao crni ili veliki gavez,
volovski jezik, svatovci, kilnjak, konjski rep... /aste pored reka i na vla#nim mestima, ak i u
planinskim predelima iznad -.111 metara nadmorske visine.
%repoznatljiv je po ljubiastim ili ru#iastim zvonastim cvetovima, sakupljenim u povijene
cvasti. :istovi su pod prstima grubi od mnotva krupnih PdlakaJ, donji su elipsoidni, a srednji i
gornji duguljasti. (oren gaveza je veliki, mesnat, spolja crn, a iznutra beliast. 'zva6en u
jesen ili prole!e im biljka pone da lista, koren gaveza je izuzetno lekovit. Sirov je soan,
svojstvenog mirisa i sluzavog, pomalo oporog ukusa. (ada se izvadi, va#no je da se opere,
ostru#e, izre#e u komade duge do dva centimetra i to pre osui na suncu da se ne ubu6a.
(oren gaveza obiluje sluzi, a sadr#i jo smole, tanine, etarsko ulje, asparagin, e!er, purinski
derivat alantoin, glikoalkaloid konsolidin i malo otrovnog alkaloida sim)itocinoglosina.
(ada je re o upotrebi, koren gaveza je tipian sluzni i donekle taninski lek. S obzirom na to
da sadr#i alantoin, ovaj koren podstie rast i razmno#avanje !elija i obnavljanje tkiva, pa se
tako mo#e objasniti njegova vekovna upotreba u narodnoj medicini za zarastanje naprsnu!a i
preloma kostiju kao i za leenje uboja, zagnojenih rana, ko#nih i ireva #eluca i
dvanaestopalanog creva. ,koliko se od korena pripremi sirup, travari tvrde da on, slino
belom slezu, pomoa#e iskaljavanju i dobar je protiv upala usne duplje. $d davnina se,
tako6e, gavez koristio za leenje ateroskleroze i opekotina.
$sim korena, u narodnoj medicini koriste se koren, mladi izdanci, stabljike i listovi. Neki
travari preporuuju da se listovi, inae bogati karotinom, koriste kao povr!e ili za pripremanje
soka i aja, jer povoljno deluje protiv astme, hipertenzije, reumatizma, osteoporoze, anemije i
nekih bolesti plu!a. 'pak, poto gavez sadr#i otrovne alkaloide, preporuka i )armaceuta i
travara je da se preparati pripremaju oprezno, sa precizno odre6enim koliinama ove biljke.
6E5E#$+
*bloge a uganu%a
3 -11 gr korena gaveza
3 litar mleka
'seckan ili u avanu izdrobljen koren gaveza dodajte mleku i na tihoj vatri kuvajte do gustine
kaice. Smesu, potom, rasporedite na platno i privijte na mesto uganu!a, preloma ili
naprsnu!a. <ko je potrebno, preko obloga uvrstite daice za imobilizaciju.
#lu%ni aj
3 51 gr korena gaveza
3 51 gr bamija
,sitnjen gavez i bamije prelijte sa etiri decilitra kljuale vode i odmah poklopite. %osle osam
sati, dobijenu sluzastu tenost podelite na tri doze i svaku popijte posle jela.
+leite ir
3 51 gr korena gaveza
3 51 gr dunjinih semenki
3 51 gr semanki lana
3 01 gr slatkog korena
3 01 gr listova hajduice
:itrom prokljuale vode prelijte tri kaiice meavine, poklopite i posle est sati procedite. Faj
pijte tokom dana umesto vode.
#rodui%e vam ivot: Naje;ikasnije lekovito bilje na
svetu
/eenje tajne dugovenosti mo#da ve! raste u vaoj bati. *ilje za koje znamo da poma#e u
leenju nebrojeno mnogo bolesti i in)ekcija, tako6e nam mo#e pomo!i da #ivimo du#e i
zdravije.

Sna#no lekovito bilje esto se naziva adaptogeno bilje jer poma#e telu u njegovom prirodnom
zadatku odr#avanja homeostaze & delikatne ravnote#e potrebne za pre#ivljavanje i
ozdravljenje.
"elo izbaeno iz ravnote#e nalazi se u ;negativnoj homeostazi;, stanju u kojem anaboliki i
kataboliki sistemi ne mogu da )unkcioniu ispravno, to na kraju dovodi do simptoma umora,
anksioznosti, depresije, nesanice, )luktuacije te#ine i oslabljenog libida. <li adaptogeni !e
pomo!i telu da se prilagodi. Na primer, osobe s visokim nivoom e!era u krvi mogu uz pomo!
adaptogene biljke do!i do ni#eg nivoa glukoze u telu, dok !e osobama s niskim nivoom e!era
u krvi lekovita biljka pomo!i da podignu e!er.
=bog ove izuzetne sposobnosti da poboljaju sposobnost tela pri stresu, adaptogeno bilje
bukvalno mo#e dodati godine #ivotnom veku.
*ilje za koje treba da znate2
SVETI BOSILJAK
$ctimum sanctum lei sve, od astme i prehlade do kamena u bubregu i stresa. ' dok se obian
bosiljak ($cimum basilicum. pre svega koristi kao zain, za hinduiste je sveti bosiljak
($ctimum sanctum. bo#anska biljka. Naje!e ga preporuuju kod kardiovaskularnih bolesti,
hipertenzije i dijabetesa. Aobar je ak i kao sredstvo protiv ugriza insekata. :ako se uzgaja i
mo#e biti poslu#en sve# ili suen. Lva!ite ga ili pijte aj.
REII
, taoistiki tradiciji naziva se ;peurka besmrtnosti;, a tradicionalna kineska medicina uvrstila
ju je me6u ;superiorno bilje; & crveni reii pre svega. %oma#e da brzo vratite snagu,
poboljava stanje kod koronarnih bolesti, imunolokih poreme!aja, raka, kao i visokog
holesterola i artritisa. 'dealno je poslu#iti je kuvanu u orbama, ali se mo#e uzeti i u obliku
ekstrakta ili praha.
JIAOGULAN
%o hemijskom sastavu je slian ginsengu. *ukvalan prevod imena znai ;biljka besmrtnost;, i
to uopte ne udi. Jedna od glavnih karakteristika ove biljke je ta da pove!ava sagorevanje
masno!a. Naime, poma#e jetri da prebaci ugljene hidrate i druge e!ere u mii!e umesto da ih
talo#i. $sim toga, zbog dobrog delovanja na zdravlje kardiovaskularnog sistema, ima nadimak
;biljka zatitnik srca;. Ne samo da poma#e u regulaciji krvnog pritiska, nego i pove!ava nivoe
dobrog holesterola, dok istovremeno sni#ava lo. Qtiti od sranog i mo#danog udara jer
poma#e u smanjenju arterijske blokade. Jiaogulan se obino poslu#uje u obliku aja.
ASTRAGALUS
Jo jedna biljka koju cene u kineskoj medicini. <stragalus je zaradio izvrsnu reputaciju zbog
e)ekta na imuni sistem. Aeluje na brojna stanja, ukljuuju!i sezonske alergije, prehlade i grip,
umor, upale, krvni pritisak i cirkulaciju, bolesti srca, toksinost jetre, dijabetes i rak. Fak i
)armaceutske kompanije koriste delove ove biljke. %osebno je zanimljiva astragalusova
sposobnost da uspori proces starenja jer podstie zdravlje telomera. Naime, mnogi misle da se
klju starenja nalazi na ivicama dvaju niti koje ine AN(, tj. telomerima. <stragalus je
dostupan u obliku ekstrakta, praka ili tableta.
ALFIJA
Lal)ija je jedina biljka s ovog spiska koja se ne smatra adaptogenom, ali to ne umanjuje njenu
sposobnost podsticanja dugovenosti. $d gotovo O11 poznatih sorti #al)ije, vrtna #al)ija i
panska #al)ija se naje!e koriste. 7enjena i od strane drevnih <cteka, ova ;biljka
besmrtnosti; ima neposredan uticaj na smirivanje, kao i )unkciju disajnog sistema. Spreava
glavobolje jer doprinosi jasnijem razmiljanju i poboljanu pam!enja. (od nekih poboljava i
kvalitet sna. ,lje #al)ije se ak pokazalo dobrim u borbi protiv raka, jaanju imuniteta i zatite
srca.
=apamtite da lekovito bilje u kombinaciji s nekim lekovima i odre6enim stanjima mo#e imati
negativne reakcije. "rudnice ili oni koji boluju od autoimune bolesti mogu imati komplikacije
ako na svoju ruku uzmu lekovite biljke. %re upotrebe se posavetujte s lekarom.
&atinjak - biljka koja vra%a radost ivljenja

Drancuski travar Maurice Messegue je rekao2
;=a mene je ova biljka kraljica svih stimuliraju!ih trava. Nespretnom ljubavniku, nemirnoj
glavi porodice, #enama optere!enim problemima, oajnicima i onima to ih prati osje!aj
poraza u #ivotu savjetujem ovu arobnu biljku koja obnavlja organizam, vra!a snagu i radost
#ivljenja.J
$va divna biljka ugodnog limunastog mirisa, srodnik je kadulje i lavande.
%ele ga vole, pa zbog toga i nosi ime matinjak (lat. $elissa officinalis., a nazivaju ga i
melisa, limunica, elinjak, limunka, maternjak, pelinja metvica, rojevac i macina trava.
Matinjak je jedna od malobrojnih biljaka koje su istovremeno ljekovite, mirisne, ukrasne,
zainske, aromatine, medonosne i imaju industrijsku primjenu.
, lijeenju je zastupljen i cijenjen od davnina.
%linije ga je preporuivao za oi, Sveta Eildegarda za radost, %aracelzus ga je nazivao
eliksirom #ivota, a postoje biljeke da je i Shakespeareu bio omiljena biljka.
Ljekovito djelovanje matinjaka
'zvedeno je vie studija na temu djelovanja matinjaka na stres, nesanicu i napetost, a sve
su potvrdile njegovu uinkovitost.
, kombinaciji s valerijanom jednako je djelotvoran poput sintetskog lijeka za smirenje
triazolama, ali za razliku od njega ne uzrokuje nuspojave.
Aokazano je da matinjak pojaava kon!entra!iju i potie bolje rjeavanje tekstualnih i
slikovnih zadataka.
"ako6er se smatra da zbog antioksidanata, koji tite stanice tijela od ote!enja uzrokovanih
oksidacijom, matinjak poma#e i oboljelima od 1lheimerove bolesti da poboljaju
pam!enje i koncentraciju.
4S7$% (4uropski znanstveni )itoterapijski komitet. slu#beno je odobrio oralnu upotrebu
matinjaka za napetost, nemir i razdra#ljivost.
"ako6er je preporuio lijeenje matinjakom probavnih poreme!aja kao to su grevi, te
lokalno za herpes na usni.
Matinjak ima jaka antivirusna svojstva, skra!uje trajanje bolesti i smanjuje mogu!nost
recidiva.
4terino ulje matinjaka ima slino djelovanje kao sama biljka. Jako je cijenjeno i skupo, pa
treba paziti da se ne radi o patvorini. 'zvana se koristi razbla#eno za masau ili ubla#avanje
herpes simpleMa.
Ljekovito djelovanje matinjaka:
poma#e kod depresije i stresa
smanjuje glavobolje
potie miran san
poma#e kod prekomjernog rada titnjae
smanjuje visoku temperaturu
ubla#ava trudnike munine i menstrualne greve
poma#e kod herpes simpleMa
pove!ava kreativnost i koncentraciju
aj od matinjaka
Matinjak mo#ete koristiti kao aj, uvarak, tinkturu ili integralnu otopinu ljekovitog bilja
(S'%D..
=a pripremu aja od matinjaka prelijte #liicu suhog bilja s dva decilitra vode.
, jednom ispitivanju tijekom est tjedana grupa studenata je pila aj od matinjaka, a druga
grupa placebo.
%rva skupina je bila manje pod stresom i imala znaajno bolje rezultate na testu, a djelovanje
matinjaka trajalo je i est sati poslije ispijanja.
Stoga, ako ste vi ili vaa djeca izlo#eni jaim mentalnim naporima 3 pijte aj od matinjaka.
Karmeli%anska vodi!a
Jedan od najpoznatijih pripravaka od matinjaka je svakako karmeli!anska vodica. Njenu
recepturu osmislile su asne sestre karmeli!anke u Srednjem vijeku.
%ripisivana su joj i udotvorna svojstva, tako da postoje zapisi iz -9. stolje!a o ljudima koji su
do#ivjeli stotinu i vie godina zbog redovite konzumacije tijekom doruka.
*ila je i ostala sredstvo za lijeenje depresije, lupanja srca, migrene, napetosti, razdra#enosti,
straha i treme, slabog pam!enja, zamora, nesvjestice i no!nog guenja, a mo#ete je koristiti
kao par)em i za masa#u.
6e!ept
'astoj!i:
litra alkohola (vodka, rum, konjak ili brand?.
-B5 grama suenih cvjetnih vrhova matinjaka
I1 grama nepricane limunove korice
5 grama korijena an6elike
$stavite u hladu dva tjedna, nakon toga dodajte2
B5 grama korijandera
-0,5 grama mukatnog orai!a
-0,5 grama cimeta
-,5 gram klini!a
$stavite jo tjedan dana u hladu, nakon toga procijedite u tamnu bocu. %ijte jednu do dvije
#liice dnevno.
&atinjak a njegu koe
Matinjak je zbog svojih antivirusnih svojstava vrlo popularan u kozmetici. $d njega se prave
losioni, tonici, hidrolati, kreme i slino.
"onik i parna kupelj odlini su za njegu masne i problematine ko#e, a pogoduju i mjeovitoj
ko#i, jer hidratiziraju i vra!aju ravnote#u.
=a pripremu vlastitog osvje#avaju!eg tonika pomijeajte #liicu matinjaka sa alicom
hamamelisa, ostavite da stoji tjedan dana.
=atim procijedite i koristite jednom dnevno.
,goj i berba
Matinjak se bere u doba cvjetanja poetkom ljeta.
Najbolje je suiti cijelu biljku, pa zatim otkinuti listove da se ne izgube dragocjena ulja.
:ako ga mo#ete posaditi kod ku!e, jer voli sve vrste zemlje. $tporan je na niske temperature i
uspijeva na svim terenima do -11 m nGm.
Matinjakom mo#ete zainjavati bilo koje jelo u koje biste stavili limun. $bavezan je sastojak
ljekovitih likera *enedictine i 7hartreuse.
Boraina <Borago o;;i!inalis=

*ora#ina (lat. /ora"o officinalis., biljka je prekrasnog upeatljivog zvjezdastog cvijeta plave
boje, stabljika i listova prekrivenih bjelkastim dlaicama.
=bog svoje privlanosti, est je motiv goblena i drugih tkanja.
Neko je vrijeme bila zanemarena u lijenitvu, ali danas joj se opet vra!a stara slava.
, 4uropu su je donijeli <rapi, danas samoniklo raste u Sredozemlju i Ju#noj 4uropi, a uzgaja
se u cijelome svijetu.
%rema rimskoj povijesti, Aioskurid je koristio bora#inu za utjehu srca i tjeranje tuge.
, -9. stolje!u John 4vel?n je zakljuio da njene granice o#ivljavaju hipohondre i pove!avaju
koncentraciju kod studenata.
Aanas znamo da je cijela biljka iznimno blagotvorna za sveukupno zdravlje.
Njeni pripravci se koriste u unutarnjoj, vanjskoj i aromaterapijskoj primjeni.
Ljekovitost boraine
*ora#ina sadr#i kalij, kalcij i mineralne kiseline i djeluje vitaliziraju!e na organizam.
Najbogatiji je poznati izvor gama3linolenske kiseline, koja djeluje2
protuupalno
protiv autoimunih i krvo#ilnih bolesti
protiv ko#nih tegoba
na razinu glukoze
na hormonalnu ravnote#u
kao pomo! kod mravljenja
kao jaki antioksidans
protiv nekolikih vrsta tumora
*ora#ina potie znojenje, sni#ava temperaturu i lijei irok spektar urinarnih problema.
"radicionalno se rabi kao diuretik jer izbacuje suvine teku!ine iz organizma.
,inkovita je kod bronhitisa, kalja, raznovrsnih in)ekcija grla i usta. (ao aj slu#i za ispiranje
usne upljine, ime titi zdravlje zubiju i desni.
*ora#ina jaa energiju, kon!entra!iju i imunitet. Ajeluje protiv apatije, depresije, tuge,
melankolije, nesanice i kao blagi sedativ.
(orisna je kod problema s oima jer spreava ote%enja vida i no!no sljepilo. Suhe oi
preporuljivo je ispirati s ajem od bora#ine.
Ditoterapeuti je prepisuju kod problema s metabolizmom, hormonima, %MS3om, menopauzom,
valunzima i plu!nim tegobama.
Lene s poli!istinim jajni!ima trebale bi konzumirati bora#inu. (ombinirajte je sa sladi!em
u omjeru -2-. "akva mjeavina smanjuje proizvodnju testosterona, potie ovulaciju i
poboljava proizvodnju progesterona.
*ora#ina je vrijedan dodatak prehrani i preporuuje se kod neishranjenosti, starakih
problema i za oporavak nakon bolesti.
%oma#e u mravljenju i pritom detoksi!ira organiam. (orisna je kao zain u mnogim
dijetama, pogotovo onima s niskim udjelom soli.
Ljekovite vrijednosti boraine:
zacjeljuje rane
poma#e kod in)ekcija grla i usta
pove!ava energiju i koncentraciju
poma#e kod reumatizma
jaa srce
poboljava apsorpciju #eljeza
spreava vrtoglavice
regulira rad hormona kod #ena
poma#e kod apatije i depresije
titi vid
isti organizam
,lje boraine a lijepu kou
Nekada se bora#ina vie koristila cijela, ali danas je njeno ulje popularnije.
,lje bora#ine blagotvorno je po zdravlje i ljepotu. Naje!e se primjenjuje u njezi ko#e, bilo
tako da se pije ili koristi vanjski.
,lje bora#ine ugodno djeluje na ko#u te uklanja crvenilo tipino za osjetljivu i problematinu
ko#u. Fisti ko#u, potie rast novih stanica i djeluje protuupalno.
%reporuljivo je kod ko#nih problema uzrokovanih hormonima, jer uspostavlja prirodnu
hormonalnu ravnote#u.
%ozitivna strana ulja je da se ne kvari poput ve!ine ulja.
Skladitite ga na tamnom i hladnom mjestu. (od kupnje ulja pazite da bude kvalitetno i
hladno preano.
(od oralne upotrebe s ciljem lijeenja ko#nih poreme!aja na dan uzimajte 1,5 do 8 g ulja
bora#ine 3 triput dnevno po jednu malu #liicu tijekom jela.
Ajeca uzimaju do dva grama ulja.
, sluaju reumatoidnog artritisa preporuuje se do >"? g ulja, to odgovara koliini od -,I g
gama3linolenske kiseline na dan. Ne propustite se u vezi s tim posavjetovati s lijenikom.
'mate li epilepsiju ili vam se zgruava krv, izbjegavajte bora#inu. $sim u spomenutim
sluajevima, bezopasna je za upotrebu i mo#ete je nerazrije6enu stavljati na ko#u.
,goj i priprema
*ora#ina je idealna za sadnju u eko vrtovima. $sim to je jako korisna, vjeruje se da
poboljava okus jagoda, rajica, mahunarki i pinata. <ko se posadi uz njih titi ih i od
nametnika.
Sije se na rahlom, dreniranom i osunanom tlu, ili u lonce u prolje!e ili u jesen.
(od bora#ine se skupljaju listovi i cvjetovi. 7vjetovi su slatkog okusa, pa su odlini za
ukraavanje deserata.
$d bora#ine mo#ete pripremiti aj, ocat, sok ili tinkturu. Mo#ete je koristiti u obliku praha ili
kapsula.
=a pripremu aja od bora#ine koriste se suhi ili svje#i cvjetovi i listovi.
*ora#ina je uvelike zastupljena i u kuhinji. =bog osvje#avaju!eg okusa slinog krastavcu rabi
se za salate, pi!a i sireve.
$ratini!a - malen !vijet velianstvene ljekovitosti

Mnogi su od vas sigurno barem jednom ubrali ovaj cvijet i kidali mu laticu po laticu broje!i
;voli me, ne voli me...; $dmah poga6ate da je rije o tratinici, lat. /ellis *erennis ., poznatoj
i kao krasuljak, katarinica, iskrica, bjelka i krsnica.
$vaj maleni ljupki cvijet raste posvuda i ba mu ovih dana poinje sezona.
No koliko god bio malen & njegova je ljekovitost velianstvena.
"ratinica je od davnina zastupljena u narodnoj medicini za i!enje organizma, lijeenje
iscrpljenosti i krvnih bolesti.
, nordijskoj je mitologiji posve!ena $stari, bo#ici prolje!a, a po kr!anskoj predaji, njeni su
cvjetovi nikli iz suza Marijinih, koje je prolila u bijegu za 4gipat.
Ljekovitost soka tratini!e
"ratinica je idealna za proljetne kure i!enja organizma od toksina. , tu je svrhu najbolje
piti njen svje#i sok ili je jesti.
Sok treba uvijek svje#e pripremiti. %ijte dnevno jednu do tri pune #lice soka s pola koliine
vode.
%omijean s medom, sok je ku!ni lijek kod oboljenja dinih organa.
*esprijekoran je lijek za upaljene rane, problematinu ko#u, opekline, edeme i varikozne vene.
, terapijske svrhe stavlja se na oboljela mjesta.
/a drave bronhe i eluda!
Faj od tratinice koristi se u lijeenju bronhitisa i bolova u prsima, kod upaljenih crijeva i
#eluca, kao i kod bolesti jetre i bubrega.
%oma#e i kod neuredne menstruacije, ubla#ava bol i greve, reumu, giht i artritis. (od
unutranjih krvarenja kombinira se s orahovim li!em.
' znanstvenici potvr6uju da je tratinica vrijedan prirodni lijek te je preporuuju u obliku aja
ili svje#eg soka kao pomo! kod E'3a i karcinoma dojki.
Mast od tratinice dobar je lijek za rane i upaljene zglobove. 7vjetovi tratinice namoeni u
rakiji otklanjaju reumu i mii!ni umor.
,ljepava i isti kou
4kstrakt cvjetova tratinice sadr#i saponine, poli)enole, )lavonoide, polisaharide i inulin.
=bog tih aktivnih sastojaka, tratinica ima iroku primjenu u kozmetici.
"ratinica je sve e!i sastojak kozmetikih proizvoda, ponajvie onih za izbjeljivanje,
uklanjanje pjegica i hiperpigmentacija.
$va biljka obuzdava stvaranje melanina i ujednauje boju ko#e kod poreme!aja pigmentacije.
$bnavlja stanice ko#e, prosvjetljuje melanin u epidermi i dubinski hidratizira ko#u.
, specijaliziranim trgovinama mo#ete kupiti ekstrakt i eterino ulje tratinice, a u ve!ini
drogerija kozmetiku na bazi tratinice.
#riprav!i od tratini!e
aj od tratini!e
Jednu do dvije #liice suhog bilja prelijte alicom prokuhane vode. $stavite stajati -1 minuta,
a zatim procijedite.
$inktura od tratini!e
Avije do tri ake usitnjene biljke moite u litri rakije tri tjedna. "inkturu povremeno
promijeajte. Nakon tri tjedna procijedite i koristite.
$onik a njegu rele i umorne koe
Lliicu suhih glavica cvjetova tratinice prelijte s 051 ml kipu!e vode i ostavite da stoji 81
minuta.
&ast a globove
=gnjeite listove tratinice i dodajte polovinu koliine listova crnog sljeza. Smjesu dobro
prepr#ite na proi!enom maslacu. Jo vru!u mast procijedite kroz krpu izravno u posudu koja
je odre6ena za uvanje ove masti. Njome trljajte bolne zglobove 0 do 8 puta dnevno.
$ratini!a kao hrana
:istovi tratinice su bogati vitaminima 7 i < . Jedu se u obliku salate, dodaju se varivima,
juhama i jelima od povr!a.
%osebno su ukusni izmijeani sa svje#im sirom. Nijemci salatu od listova tratinice smatraju
jednako ukusnom kao onu od matovilca.
"vrdi i zeleni pupoljci mogu se marinirati u octu, te koristiti umjesto kapara.
Clavice cvjetova tako6er su jestive te se naje!e koriste za ukraavanje deserata, a mogu se
i kandirati.
,kiseljeni pupolj!i tratini!e
=agrijte na vatri ocat i sol. Stavite pupoljke u iroku steriliziranu staklenku i prelijte ih toplom
mjeavinom octa i soli. %okrijte, ostavite da stoji tjedan dana. Svaki dan promijeajte.
%onovno premjestite u istu staklenku, prelijte mjeavinom octa, dobro zaepite i pustite da
dozrijeva jo dva tjedna u hladnjaku. "ada je hrana spremna za jelo.
&aslaak - besplatna ljekovita hrana i vaeg dvorita

Mnogi od nas kao djeca otpuhivali su sjemenje ovog cvijeta na sve etiri strane
svijeta. %opularnom maslaku latinski je naziv ara0acum officinale, a potjee iz 4urope i
sjeverne <zije.
"ijekom stolje!a nadjenuta su mu mnoga imena+ gorko zelje, konjska #u!enica, popovo
gumance, mlijenjak, radi, regrat, talijanska salata i drugo.
Maslaak je je)tin i pristupaan lijek i hrana, a sada je idealno vrijeme za berbu, jer mu je
poela sezona.
Ljekovitost maslaka
:i!e maslaka po vitaminskom bogatstvu nadmauje ak pinat i rajicu.
Sadr#i vitamine <, *0, 7, A i C, te minerale kalij, natrij, kalcij, )os)or i #eljezo.
(ao mo!an diuretik, blagotvoran je za bubrege i mokra!ne organe.
$sim to ima diuretska svojstva, potie stvaranje #ui, isti jetru, poma#e kod alergija i
smanjuje kolesterol.
=bog brojnih hranjivih tvari koje sadr#i, li!e maslaka preporuuje se kao dodatak prehrani
za trudnice i #ene u postmenopauzi.
Maslaak je op!enito povoljan za #enska oboljenja, a osobito za spreavanje i lijeenje bolesti
dojki, cista, karcinoma, oteenosti i kod problema s dojenjem.
aj od korijena maslaka
(orijen maslaka mo!an je lijek za jetru i #eludac.
Qest alica aja od korijena maslaka dnevno navodno mogu izlijeiti hepatitis u roku od dva
tjedna.
Ditoterapija s ovim ajem lijei svakovrsne tegobe. %reporuuje se kod probavnih tegoba,
nedovoljnog luenja #ui, visokog tlaka i manjka apetita.
'tabljike i !vjetovi
Stabljike maslaka pospjeuju rastvaranje #ui, reguliraju metabolizam te proi!avaju krv i
#eludac.
Narodna ih medicina preporuuje protiv dijabetesa i za uklanjanje bradavica. Ma#ite bradavice
mlijekom od stabljika maslaka dok ne otpadnu.
$d cvjetova ove biljke dobiva se sirup, kojeg ponekad nazivaju i medom, zbog njihove
slinosti u strukturi.
"aj sirup isti i jaa krv i probavu, a poma#e i kod kalja.
&aslaak u kulinarstvu
Maslaak je lako dostupna i ukusna samonikla biljka koju uvijek mo#ete brati i jesti tijekom
njene sezone.
Mo#ete ga koristiti poput pinata 3 dodati u salatu, umak, tijesto, ri#u, juhu. Mo#ete od njega
napraviti zeleni kaasti sok.
7vjetove maslaka mo#ete pohati ili dodavati salatama, dok neotvorene pupoljke konzervirati
poput kapara.
:i!e maslaka najbolje je sakupljati u prolje!e, kad jo nema gorkog soka.
7vjetovi se beru za sunanog vremena, najbolje oko podneva kad su svi cvjetovi otvoreni.
6e!epti od maslaka
Kava od korijenja maslaka
'skopajte korijenje u prolje!e, operite ga, razre#ite i ispr#ite u pe!nici. Sameljite ga u mlincu
za kavu. %ripremajte ga samostalno poput kave ili kao dodatak jutarnjoj kavi.
aj od korijenja i li%a maslaka
Stavite aku svje#eg korijena iGili li!a maslaka na litru vru!e vode. %rocijedite nakon deset
minuta.
%ijte 8 alice dnevno.
/eleni kaasti sok od maslaka
Sastojci2
- banana
811 ml vode
-11 g umskog vo!a (svje#eg ili smrznutog.
-11 g listova maslaka
- #lica sme6eg e!era ili javorovog sirupa (opcionalno.
%riprema2
Sve sastojke stavite u blender i meljite -30 minute. Sok popijte odmah, malim gutljajima. $va
koliina soka je dovoljna za - obrok za jednu osobu.
Kremasti umak od maslaka
Sastojci2
- kg listova i stabljika maslaka
malo maslinova ulja
0 mlada luka
- manja slatka crvena paprika
8 enja enjaka
I11 ml vrhnja
sol, papar
malo mukatnog orai!a
%riprema2
Sitno nasjeckajte povr!e, a maslakovo li!e na tanke trakice. Na srednjoj temperaturi u ve!oj
tavi malo popirjajte mladi luk, enjak i papriku, pa dodajte stabljike maslaka i pirjajte jo
par minuta.
Aodajte listove, zainite i pirjajte dok sva teku!ina ne ispari, pa dodajte vrhnje.
(uhajte i mijeajte dok se ne )ormira gusti umak, za to je potrebno oko pet minuta.
/ova: Eliksir a !elo telo
%odstie znojenje, a poma#e i u terapiji organa za mokrenje i disanje

%$ dobrim osobinama zova (Sambucus nigra. je poznata odavno, jo od doba "eo)rasta i
%linija. "ravarima jer lei mnogobrojne bolesti, poljoprivrednicima zato to popravlja kvalitet
zemljita, a u drugoj polovini 01. veka potvrdila se i kao dobar PistaJ radioaktivnosti.
*ilo da je jo grm ili je ve! drvo, bazga, kako je esto nazivaju, raste svuda, najvie po
vla#nim, zaputenim mestima, po obodu uma i umskim prosecima.
/ano olista, grane su joj ispunjene belom sr#i, a prepoznatljiva je po sitnim, mlenobelim
cvetovima jakog mirisa, udru#enim u lepe, krupne ravaste cvasti sline titu.
=avisno od nadmorske visine, zova cveta od maja do jula. 7vetovi se beru po sunanom
vremenu, im cveti!i u cvastima ponu da se otvaraju.
%recvetale se ne smeju brati jer nemaju prijatan miris i suenjem gube lekovite osobine.
"ravari preporuuju da se cvasti pa#ljivo odre#u, to pre u korpi odnesu ku!i, nani#u na konac
kao duvan i obese na vrlo promajno i neosunano mesto, poput tavana, da se to br#e osue i
to manje potamne.
,koliko se cvetovi sue u suionicama one ne bi trebalo da se zagrevaju vie od I1 stepeni.
Ao kori!enja, osuena zova kratkotrajno mo#e da se uva u platnenim kesicama, na suvom i
tamnom mestu.

=a dugotrajno, viemeseno uvanje, suve cvasti bi trebalo da se odlo#e u drvene sanduke
oblo#ene hartijom, ili u dvostruke papirne kese s obzirom na to da cvet privlai vlagu i brzo
pobu6a.
Strunjaci, inae, ka#u da hemijski sastav zovinog cveta jo nije pouzdano utvr6en, ali zna se
da sadr#i heterozide koji izazivaju znojenje, sambunigozid (cijanogenski heterozid., )lavonski
heterozid rutozid, tanine, etarsko ulje nepoznatog sastava, smolu, e!er, holin i organske
kiseline.
$d cvetova zove se pripremaju ajevi koji podstiu znojenje u sluaju nazeba i pojaavaju
mokrenje (diuretik., dok se u kozmetologiji koristi za pripremanje preparata koji ko#i daju
glatko!u i omekavaju je (emolijens..
$va biljka je nezaobilazan sastojak svih preparata koji blago proi!avaju creva (laksans., a
tradicionalno se koristi i za leenje organa za mokrenje i disanje. (upka od ovih cvetova krepi
telo i vra!a vitalnost organizmu.
'pak, iako se najvie govori o cvastima zove, u narodnoj medicini, za leenje mnogobrojnih
oboljenja, upotrebljavaju se i list, plod i unutranja kora zove. ' u kori i listu ima alkaloida
sambunigrina i purgativne smole, a u kori jo i saponina, tanina i holina.
(ora, tvrde travari, deluje protiv zatvora (purgativ., a u ve!oj dozi i kao diuretik i izaziva
dijareju.
%lodovi zove su sitne, kad sazre tamnoljubiaste bobice pune crvenomodrog soka. Sadr#e
mnogo e!era i jabune kiseline.
, nekim krajevima od zrelih sonih plodova priprema se rakija. Nekada se od soka bobica
pripremao gust ekstrakt (/oob Sambuci., koji se upotrebljavao za blago i!enje creva.
$sim ove vrste, postoje jo crvena ili planinska zova (Sambucus racemosa. i burjan ili
aptovina (Sambucus ebulus., ali se u narodnoj medicini retko upotrebljavaju, naje!e protiv
reumatskih tegoba.
Malo je poznato da se cvetovi zove koriste i za ishranu, a obino se pohuju. Strunjaci
podse!aju da se cvetovi za ishranu, kao i za pripremanje ajeva, kupuju u specijalizovanim
prodavnicama ili da se beru u istim, ekoloki ouvanim sredinama, a nikako kod )lorista ili na
pijaci, jer su ti cvetovi naje!e tretirani raznim hemikalijama. 7vetovi se, tako6e, pripremaju
odmah im su kupljeni ili ubrani, da bi zadr#ali svetlu boju i ukus.

6E5E#$+
=a preznojavanje
3 -1 g zovinih cvetova
3 litar vode
=ovin cvet prelijte litrom prokljuale vode, poklopite i posle pola sata procedite. Faj pijte
topao, svaki drugi sat po au, a po #elji mo#ete da ga zasladite sirupom od vinje.
,mesto diuretika
3 81 g zovinih cvetova
3 81 g perunovog lista
3 81 g kleke
3 -1 g moraa
Sa pola litra prokljuale vode prelijte tri kaike meavine, poklopite i ostavite da preno!i.
,jutro procedite i pijte tri puta dnevno po au aja, pre jela.
#odstaknite iskaljavanje
3 81 g zovinih cvetova
3 81 g podbela
3 01 g cveta belog sleza
3 01 g moraa
Sa etiri decilitra vode poparite tri kaike meavine i poklopite. %osle dva sata procedite i svaki
drugi sat uzimajte po kaiku aja.
/austavite veliki kaalj
3 01 g zovinih cvetova
3 01 g rosulje
3 01 g li!a pitomog kestena
3 01 g bokvice
3 01 g majine duice
Sa etiri decilitra kljuale vode prelijte tri kaike meavine, poklopite i procedite posle dva
sata. ,zimajte po kaiku aja svaki drugi sat.
Kupka
3 83I ve!a cveta zove
3 -G0 l vode
3 pola decilitra alkohola (91 procentnog.
7vetove poparite vodom, dodajte alkohol, odmah poklopite i posle dva sata procedite. , kadu
napunjenu vodom uspite kupku, lezite u kadu i opustite se petnaestak minuta. la#no telo
nama#ite hidratantnim losionom.
N1#*&EN12 +va koliina kupke je dovoljna za dva kupanja.
'irup
3 05 ve!ih cvetova zove
3 5 kg e!era
3 -1 kesica limuntusa
3 0 kesice konzervansa
3 5 l vode
, lonac sipajte vodu, e!er, limuntus i dobro promeajte. Aodajte zovine cvetove i jo malo
meajte drvenom varjaom.
$stavite da odstoji 0I asa i povremeno promeajte da bi se e!er istopio.
%rocedite kroz sterilnu gazu, dodajte konzervans i meajte dok se ne otopi. Sok sipajte u
staklene )lae, dobro zatvorite i uvajte na hladnom, tamnom mestu.
%re nego to poslu#ite dve3tri kaike sirupa rastvorite u ai vode.
#elen lei stomak" tera depresiju
#elen je dobar protiv apaljenja koe i sluokoe" @otvara@ apetit7 Koristi se a
leenje bolesti urokovanih poreme%enim metabolimom kao to je gojanost
Doto2 "hinkstock
C$/F'(<, vermut, beli pelin ili osena esti su nazivi za pelen (<rtemisia absinthium., jednu
od najcenjenijih i najdu#e kori!enih lekovitih biljaka. 'ako je simbol gorine, njegov naziv
potie od grke rei artemis to znai zdrav. ,potrebljavali su ga jo Stari 4gip!ani, a kada je
re o naoj narodnoj medicini, kao lek ga navode svi nai srednjovekovni pisci3lekari. Qtavie,
strunjaci tvrde da je malo lekovitog bilja, poput pelena, koje se vekovima upotrebljava i u
iju lekovitost se mnogo veruje. Cotovo da nema onih koji nisu uli za pelen, mada su brojni
oni koji ga u prirodi ne bi prepoznali.
3 /aste kao razgranat, visok korov na poljima, kraj puteva, po zaputenim i neobra6enim
mestima, a naroito na suvim, osunanim, kamenitim padinama. 7ela biljka je
srebrnastozelena budu!i da je obrasla mekim, svilenkastim dlaicama. :i!e je beliasto,
prizemno je krupno s dugim drkama, dok ono na gornjem delu stabljike ima kratke drke sa
lopatiastim ili kopljastim okrajcima. :i!e uz cvasti je bez drke, slino bodlji. Sitni #uti cveti!i
)ormiraju grozdaste cvasti koje vise na kratkim drkama 3 objanjava mr Selena Milki!,
)armaceut apoteke ;%rima 0; u *eogradu.
=a pripremanje lekovitih preparata u junu i julu, dok pelen jo nije rascvetao, beru se cvasti,
dok se li!e sakuplja u jesen. Stabljike, pak, ne bi trebalo brati jer sadr#e najmanje lekovitih
materija.
3 %elen sadr#i dve gorke kristalne supstance2 apsintin i anapsintin, jabunu kiselinu, tanin,
gvo#6e i etarsko ulje. ,lje, me6utim, sadr#i keton tujon koji mo#e da bude otrovan, naroito
ako se pelinkovac i drugi lekoviti preparati pelena uzimaju svakodnevno i dugotrajno, bez
pauza 3 naglaava naa sagovornica.
=bog potencijalne otrovnosti, pelen se sve re6e koristi, a prilikom pripremanja lekovitih
preparata esto ga menjaju neotrovne, gorke biljke poput lincure i kiice.
3 'pak, ako se pravilno koristi, pelen je odlian lek protiv raznih zapaljenja ko#e i sluzoko#e,
otvara apetit, poboljava varenje, odstranjuje nadutost i gasove iz creva, jaa organizam,
regulie menstrualni ciklus. Aelotvoran je i protiv e!erne bolesti, groznice i dejih crevnih
parazita. %elin se u narodnoj medicini esto koristi i za leenje bolesti uzrokovanih
poreme!enim metabolizmom kao to su gojaznost, giht, reuma i depresija 3 ka#e mr Milki!.
%elen se koristi kao aj, tinktura i ekstrakt. =a pripremanje ajeva va#no je i da se cvasti,
listovi ili suvi praak ne kuvaju ve! se samo popare, kao i da se aj pije nezasla6en, pre jela.
3 Aa bi se spreilo trovanje pelenom trebalo bi se tano pridr#avati uputstava o upotrebi
njegovih preparata, a nipoto ne smeju da se prekorae ni naznaeno vreme uzimanja ni
koliina preparata 3 zakljuuje naa sagovornica.
6E5E#$+
ino
3 81 g pelenovih cvetova ili listova
3 B1 ml istog alkohola
3 litar belog vina
7vetove ili listove stavite u ve!u staklenu )lau, prelijte alkoholom i zatvorite. %osle 0I sata
dospite vino i ponovo zatvorite. Nakon -1 dana (svaki dan obavezno promu!kajte. procedite i
tenost uzimajte tri puta dnevno po kaiicu vina pre jela. %osle tri sedmice pauzirajte 0- dan,
budu!i da pelenovo vino sadr#i etarsko ulje.
$inktura
3 51 g pelenovih cvetova
3 -G0 l konjaka
7vetove prelijte konjakom i posle 0I sata procedite. %rotiv bolova i munine, po potrebi
uzimajte po 81 kapi tri puta dnevno, pre jela.
aj
3 pelenovi cvetovi ili listovi
3 0 dl vode
(aiicu usitnjenih listova ili cvetova prelijte provrelom vodom, poklopite i posle -1 minuta
procedite. "okom dana, u gutljajima popijte dve oljice aja. Faj mo#ete da pijete tokom tri
nedelje, a potom toliko i pauzirajte.
$vaj aj se preporuuje gra)ikim radnicima, kao i onima koji su zbog posla izlo#eni dejstvu
olova ili #ive.
Ljekovita svojstva bosiljka

*osiljak (lat. +cimum basilicum. je grmasta i vrlo mirisna biljka, ovalnih i naje!e zelenih
listova.
%ostoji oko ezdeset vrsta bosiljka i sve su razliite u izgledu i okusu.
/aste u raznim dijelovima svijeta, a prvotno je uzgojen u tropskoj <ziji.
%rvi pisani trag o bosiljku star je etiri milenija i potjee iz starog 4gipta.
/ije bosiljak (tal. basilico, engl. basil. dolazi od grkog basilikon, to znai kraljevski i
odra#ava potovanje drevnih kultura prema ovoj biljci.
/imljani su ga poistovje!ivali s ljubavlju i odano!u te se vjerovalo da !e mukarac zauvijek
voljeti #enu od koje primi granicu bosiljka.
, 'ndiji su bosiljak njegovali kao simbol dobrodolice, a u a?urvedi jedna od vrsta bosiljka
(tulsi, lat. +cimum tenuiflorum)koristi se za lijeenje mnogih bolesti 3 dijabetesa, astme,
impotencije, bubre#nih kamenaca, neplodnosti i alergija.
'naan antioksidans
*osiljak je poznat po injenici da ima jaka antioksidativna svojstva. %rema $/<7 ljestvici
sueni bosiljak ima ak B-.111 jedinica.
<ntioksidansi koje prirodno pronalazimo u bosiljku tite tijelo od ote!enja uzrokovanih
slobodnim radikalima, spreavaju starenje stanica i nastanak nekolikih vrsta raka.
<ntioksidansi su va#an dio zdrave prehrane i zdravog naina #ivota, a bosiljak je njihov
pouzdan i djelotvoran izvor.
Jedan od antioksidansa iz bosiljka je beta3karoten. *eta3karoten, koji se u tijelu pretvara u
vitamin <, spreava oksidaciju kolesterola u krvotoku i na takav nain titi srce i krvne #ile.
$te!enja izazvana slobodnim radikalima doprinose razvoju mnogih drugih bolesti, ukljuuju!i
astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. *eta3karoten iz bosiljka je odlian nain prevencije
ovih bolesti.
4titi sr!e i krvne ile
*osiljak je dobar izvor vitamina *B i magnezija.
itamin *B spreava nakupljanje potencijalno opasne molekule homocistein.
'ako je homocistein proizvod prirodnog staninog procesa, mo#e otetiti stijenke #ila ako se
brzo ne pretvori u nekodljivu molekulu, a *B u toj pretvorbi igra kljunu ulogu.
Magnezij promie zdravlje kardiovaskularnog sustava poma#u!i oputanju mii!a i krvnih #ila.
"ako pospjeuje protok krvi i smanjuje rizik od nepravilnog sranog ritma.
Magnezij osna#uje srani mii! i djeluje preventivno protiv in)arkta.
#rirodni antibiotik
'stra#ivanja su pokazala da ulje bosiljka povoljno djeluje na imunoloki sustav.
Svje#i listovi i ulje bosiljka imaju antibakterijska i antiseptika svojstva te mogu se koristiti u
lijeenju in)ekcija.
*osiljak mo#ete koristiti i lokalno 3 listovi bosiljka stavljeni na rane spreavaju bakterijske
in)ekcije.
Blagodati bosiljka
sna#an je antioksidans
ima antibakterijska svojstva
jaa imunoloki sustav
spreava oksidaciju kolesterola
titi srce i krvne #ile
poma#e u borbi protiv in)ekcija
smanjuje upale uzrokovane artritisom
Bosiljak u kulinarstvu
Mirisni listovi bosiljka koriste se u mnogim kuhinjama i sla#u se s razliitim vrstama jela.
Aa bi zadr#ali njegov okus, bosiljak dodajte jelu pri kraju. (ada god mo#ete, izaberite svjei
bosiljak, jer ima intenzivniji okus u odnosu na sueni.
Slavu i prepoznatljivost u kuhinjama diljem svijeta, bosiljak je zaradio s %esta Cenovese,
zelenim umakom od bosiljka, pinjola i parmezana.
$d svje#e nasjeckanog bosiljka s enjakom i maslinovim uljem mo#ete pripremiti odlian
bezmlijeni umak, koji mo#ete poslu#iti uz razna jela kao to su tjestenina, ri#a i bruschette.
$d bosiljka mo#ete pripremiti i jednostavni ledeni desert. %omijeajte nasjeckani bosiljak s
limunovim sokom, sokom e!erne trske i vodom te smjesu zamrznite kao kockice leda.
(ad se zamrzne, blenderom ih usitnite i poslu#ite kao ledeni desert u mediteranskom stilu.
'li, napravite svje#u, ukusnu i viebojnu talijansku salatu od svje#eg bosiljka, sira mocarele i
re#njeva rajice.
%opijte osna#uju!i aj bosiljka koji ste pripremili tako to ste nasjeckane listove bosiljka prelili
vru!om vodom, ostavili stajati osam minuta i nakon toga procijedili.
$imijan - neamjenjiva biljka u svakoj ku%noj ljekarni

"imijan je biljka koju bi svi trebali imati u ku!noj ljekarni i kuhinji.
Njegove ljekovitost i hranjivost poznate su od davnina.
"imijan je mala biljka intenzivnog okusa i mirisa. oli ju#nije krajeve i treba joj mnogo sunca
da bi procvjetala.
Smatra se da je ova biljka podrijetlom s Mediterana, a danas je rasprostranjena po cijelom
svijetu.
/od timijan obuhva!a mnoge vrste, od kojih se obini timijan naje!e koristi u lijeenju.
:atinski mu je naziv h!mus vul"aris, a poznat je i pod nazivima prava majina duica, vrtna
majina duica, babja duica i vrisak.
Ljekovito djelovanje timijana
"imijan je jedan od je)tinijih i svakome dostupnih lijekova.
, njegovom su sastavu izme6u ostalog borneol, karvakrol, timol, saponini, tanin, glikozidi,
vitamini <, 7, A, *3kompleks, magnezij, )os)or, kalij i cink.
"radicionalno se upotrebljava za lijeenje anemije, groznice, probavnih smetnji, zadaha i 3
mamurluka.
Smatra se da je uinkovit protiv svih vrsta greva i da ubla#ava tegobe tijekom #&'3a.
"imijan je blagotvoran po #eludac zbog toga se esto koristi u pripremi jela.
%reporuljiv je za djecu, jer tjera paraite, pogotovo gliste, a uz to jaa djeji organizam.
"imijan sna#i plu!a i isti ih od sluzi. Ajeluje protiv svih vrsta greva, kalja, bronhitisa,
astme i ote#anog disanja.
,miruje #ivce, ali ne uspavljuje. ,zmite ga ako patite od napetosti, uzrujanosti, nesani!e,
no!nih mora i glavobolja.
"imijanov aj poma#e kod kalja i bronhitisa i djeluje antiseptiki pa ga grgljajte kod upale
grla. %ijte ga u vrijemeprehlada kao preventivu.
=a pripremu aja stavite jednu granicu timijana u alicu vru!e vode.
$imijan djeluje kao:
3 antireumatik
3 antiseptik
3 antikoagulans
3 baktericid
3 a)rodizijak
3 tonik
3 stimulant
3 relaksant
3 antiparazitik
3 prirodni konzervans i insekticid
(anjska primjena
(ao vanjsko sredstvo mo#ete ga koristiti za dezin)ekciju rana, kod ireva i opekotina, za
lijeenje uganu!a, modrica, reume te zubobolje.
=nanstvenici tvrde da je tinktura timijana vrlo djelotvorna za lijeenje akni.
%okazala se uinkovitom i u unitavanju bakterija, a pritom ne izaziva neugodno peckanje i
#arenje.
Mo#e se primjenjivati u obliku zavoja, obloga i losiona. Na manje rane stavite mjeavinu meda
i timijana da bi sprijeili in)ekciju.
(upelji s timijanom preporuuju se za rahitinu djecu, kod slabih #ivaca, reume, oteklina i
iaenja.
Eterina ulja timijana
%ostoji vie vrsta eterinih ulja timijana koja se razlikuju po kemijskom sastavu i djelovanju.
Svima im je zajednika velika ljekovitost.
Kemotip timol (vrsta ulja u kojem prevladava timol. ima mo!no antiseptino djelovanje.
$dstranjuje viruse i bakterije. (apsule s timolom vrlo su djelotvorne kod urinarnih i dinih
in)ekcija. =bog jakog djelovanja mo#e iritirati ko#u i sluznicu pa se koristi razrije6eno.
Kemotip linalol ima jako antimikrobno i antigljivino djelovanje. (oristi se kod dinih i
urinarnih in)ekcija te problema s aknama. %uno je bla#i od timola.
Kemotip geraniol uinkovit je protiv gljivica roda 7andida, "r?choph?ton i Microsporum te
plijesni <spergillus. (oristi se u lijeenju gljivinih i bakterijskih in)ekcija urinarnog trakta te
kao pomo! tijekom poro6aja.
Kemotip tujenol-) rabi se protiv klamidije, reumatskih oboljenja i op!e slabosti organizma.
Kemotip p-!imen ima mo!no analgetiko i protuupalno djelovanje pa je odlino sredstvo za
reumatoidni artritis i bolove u mii!ima.
#rirodni repellent od timijana
$d timijana mo#ete pripremiti vlastito sredstvo za tjeranje insekata.
Sve to vam je potrebno je2
B1 ml vode
B1 ml maslinovog ili ricinusovog ulja
-1 kapi tinkture eukaliptusa
-5 kapi tinkture timijana
Mijeajte vodu i ulje dok ne postane kremasto. =atim dodajte biljne tinkture. /epellent uvajte
na tamnom mjestu u dobro zatvorenoj posudi. (oristite ga kao zatitu od insekata u prirodi.
#rimjena u kuhinji
"imijan se idealno sla#e s enjakom, rajicom, maslinama i vinom i tako ini idealnu podlogu
za mediteransku kuhinju.
(oristi se i u pripremi juha, salata, jela od povr!a, marinada i umaka. Ne smeta mu dugo
kuhanje.
Me6utim, nemojte pretjerati 3 timijan ima jak miris i gorko3ljutkasti okus.
'adnja i ugoj
=a uzgoj timijana kod ku!e izaberite lagano, vapnenasto i kamenito tlo, jer ne podnosi vlagu.
%osadite ga na sunanom i zati!enom od vjetra mjestu. *erite ga ljeti i ostavite nekoliko
stabljika za sjeme.
iak je poznat kao izvanredno sredstvo za detoksikaciju celog organizma, ali je i
veoma hranljiva biljka od ijeg se korena, stabljike i lia pripremaju vrlo ukusna jela
Verovatno ne postoji osoba koja ne zna kako izgleda iak, korovska biljka koja se
moe nai svuda, a specifina je po tome to se njene glavice lepe za garderobu.
Meutim, ovaj lepljivac! izuzetno je lekovit, a u fitoterapiji se koristi za ienje krvi,
bubrega i mokrani" kanala, pomae u leenju vaginalni" infekcija, svi" vrsta ireva,
gi"ta i "ronini" reumatski" bolesti. #aj od mladog lia upotrebljava se u sluaju
katara eluca, nadutosti, osipa, ekcema, liaja, gnojni" rana i ranica u ustima.
$eme ika koristi se za pravljenje ikovog ulja koje efikasno reava probleme kao
to su opadanje kose i perut. %reba znati da koren, listovi i seme ika nakon godinu
dana gube lekovito delovanje i najefikasniji su ako se koriste svei.
Ne samo zdrav, ve i ukusan
Mladi izdanci, zelene sone stabljike, listovi i koren ika veoma su ukusni i zdravi
jer obiluju mineralima, naroito gvoem, vitaminima, prirodnim eerima, skrobom,
organskim kiselinama i inulinom. Moe da se upotrebljava sve, kuvan, pren ili
osuen kao dodatak jelima od povra. & martu i aprilu, ili u jesen, biljka je mekana i
mesnata i njeni izdanci bogati su vitaminom ' i eterini" ulja.
$one stabljike, peteljke i lie beru se pre cvetanja i koriste za pripremu salata,
orbi i variva, a mogu i da se po"uju. (oren ika ima nisku kalorijsku vrednost, a
moe da bude i dobra zamena za krompir jer sadri dosta skroba. )suen i
samleven dodaje se raanom ili peninom branu za pripremu "leba, razni" peciva
i poslastica. )d peenog i samlevenog korena ika spravlja se napitak slian kafi.
* orba za detoksikaciju
$astojci* + vea svea korena ika iseckana na kockice + vee argarepe iseckane
na kockice + stabljike celera iseckane na komadie , srednja glavica crnog luka
iseckana na kockice pregrt iseckanog korena maslaka po prsto"vat sveeg sitno
seckanog origana, ruzmarina i majine duice , kaika jabukovog sireta malo soli
-riprema* $taviti u veu erpu koren ika, argarepu, celer, crni luk i koren
maslaka, pa naliti vodom i kuvati na blagoj temperaturi, redovno skidajui penu. -o
potrebi dolivati malo tople vode, a kada sastojci omekaju, dodati origano, ruzmarin,
majinu duicu, sire i so. -ustiti da se krka jo nekoliko minuta i skloniti sa
poreta.
Recepti
Melem protiv konih tegoba: dobro oien i opran sve ikov koren iseckati na
komadie ili samleti kako bi se moglo iscediti to vie soka. .obijeni sok pomeati sa
nesoljenom svinjskom mau /u razmeri ,*+0 i meati dok se ne dobije gusta
"omogena masa. Mast sipati u staklenu teglicu i uvati u friideru. 1ekoliko puta
dnevno mazati bolna mesta na koi /opekotine, rane, ireve, liajeve20.
aj za leenje reume: kaiicu sitno iseckanog korena i lista ika preliti sa , dl
kljuale vode i ostaviti da odstoji poklopljeno ,34,5 minuta. -rocediti i piti po + kaike
ujutru i uvee. &lje za jaanje kose 6aku samlevenog suvog semena ika sipati u
staklenu flau, preliti sa + kaike 734procentnog alko"ola i ostaviti da odstoji na
suncu + nedelje. 1akon toga dodati 8 dl maslinovog ulja i ponovo ostaviti 9 nedelje
na toplom mestu, uz povremeno mukanje. .a bi alko"ol ispario, flau ne treba
zatvarati epom ve gazom. -rocediti i koristiti za masau vlasita.
6umarin - ain" lijek i simbol vjernosti

/u#marin je grmolika biljka koja potjee iz mediteranskih krajeva, no danas se uzgaja irom
4urope i u <merici.
'me je dobio po latinskim rijeima ros (rosa. i marinus (more., u prijevodu ;morska rosa;,
budu!i da na njegov rast povoljno utjee morski povjetarac koji prenosi vlagu.
(roz povijest je ru#marin bio vrlo omiljen, a posebno mjesto me6u biljkama ima zbog
simbolizma za koji je vezan.
ie od tisu!u godina je cijenjeni zain i prirodni lijek, kojeg su voljeli i grki bogovi.
, starom vijeku bio je posve!en <)roditi, bo#ici ljepote i ljubavi.
Stari narodi su bili dobro upoznati s ovom biljkom, koju je pratio glas da poboljava pam!enje,
pa su je grki studenti stavljali na glavu kada su pripremali ispite.
*io je koriten za vjenanja, ali i za sprovode, za ukraavanje krovova crkava i za sveane
dvorane, kao tamjan u vjerskim obredima i protiv uroka.
, staroj 4ngleskoj ru#marin je bio simbol vjernosti, iz ega je nastao obiaj da se na svadbi
odje!a kiti ru#marinom.
6umarinovo ulje
:judi stolje!ima koriste cvjetove ru#marina i izdanke u cvatu. No najiru upotrebu imaju
listovi, koji se skupljaju u ljetnim mjesecima a nakon toga se stavljaju suiti.
/u#marinovo ulje nastaje destilacijom listova ili granica, a njegova kvaliteta ovisi o klimi i
polo#aju.
Smatra se da ovo ulje podie energiju te stimulira i suzbija prekomjerno znojenje.
$dlian je lijek za eluda! i #ivce te poma#e u lijeenju glavobolje.
(oristi se u losionima za kosu ne samo zbog ugodnog mirisa, ve! i zbog stimuliranja korijena
kose i spreavanja preuranjene %elavosti.
=a poticanje rasta kose trebalo bi nekoliko kapi ulja umasirati u tjeme, a zatim isprati.
Mjeavina suenog li!a i cvjetova ru#marina i boraksa je jedno od najboljih sredstava za
pranje kose i prevenciju prhuti.
/u#marin poma#e kod reumatima, a primjenjuje se tako da se njime masiraju oboljeli
dijelovi tijela, nakon ega ih treba omotati pamunom tkaninom.
,koliko patite od bolesti #eluca i !rijeva, preporuuje vam se uzimanje 8 kapi ulja na kocki
e!era ili u #liici vode.
4sencijalno ulje ru#marina koristi se u aromaterapiji za pove!anje kon!entra!ije, pam%enja i
oputanje od stresa.
(upka s ru#marinovim uljem djeluje relaksiraju!e na itav organizam. Aodajte vru!oj vodi u
kadi 5 3 -1 kapi ru#marinova ulja.
/u#marin mo#ete koristiti...
za poboljanje pam!enja i koncentracije
protiv depresije
kod glavobolje
kao prirodan antibiotik
kod bolova u mii!ima
kod gihta i reumatizma
kod probavnih smetnji i greva
za stimulaciju rada bubrega
kod opadanja kose i prhuti
kao prirodan a)rodizijak
6umarinovo vino
ino dobiva se tako to se otkinu mladice zelenog ru#marina te ih se prelije bijelim vinom.
Nakon nekoliko dana smjesa se procijedi i spremna je za upotrebu.
/u#marinovo vino stimulira mozak i #ivani sustav, poboljava cirkulaciju i rad bubrega te
dobar je lijek za glavobolju.
aj rumarina
Mladi vrhovi, listovi i cvijet mogu biti pripravljeni kao aj, koji je dobar lijek za glavobolje,
greve u #elucu, prehlade i #ivane bolesti.
,koliko patite od depresije, inhalacija pare aja ru#marina !e vam pomo!i u lijeenju.
Faj ru#marina blagotvorno djeluje i na oputanje mii!a, probavne smetnje i menstrualne
greve.
&a.arska vodi!a
Ma6arska vodica koristi se za vanjsku primjenu, a slu#i za vra!anje vitalnosti paraliziranim
ekstremitetima.
'me je dobila po ma6arskoj kraljici 4lizabeti ,garskoj, koju je kontinuiranom upotrebom
potpuno izlijeila.
%riprema se tako da se pomijeaju svje#i vrhovi ru#marina u punom cvatu s alkoholom te
smjesa odstoji etiri dana prije destiliranja.
Ma6arska vodica se pokazala vrlo korisnom u lijeenju gihta u rukama i nogama, a primjenjuje
se tako da se vodica sna#no utrlja u ko#u.
6umarin u kulinarstvu
/u#marin se naje!e koristi u mediteranskoj kuhinji. , malim koliinama, izvrstan je zain za
juhe, peenja i meke sireve.
(ako bi poprimilo aromu, u jelo se stavi struak ru#marina, koji se poslije izvadi. /u#marinom
mo#ete aromatizirati ulje ili ocat.
=ajedno s timijanom, origanom, majoranom i ubrom sastojak je uvene mediteranske
mjeavine zainskog bilja 3 provansalske trave, koja se koristi u pripremi variva i jela s
rajicama.
/u#marin pojaava aromu rajice, bundeve, krumpira, patlid#ana, graka i le!e. %eeni
krumpir uz dodatak ru#marina, mo#e biti samostalni obrok ili izvrstan prilog.
Lekovita priroda - lovor
Lovorov list pomae kod varenja" a is!e.eno ulje i sveih plodova koristi se a
leenje konih osipa" a dovodi i do bolje prokrvljenosti
Lovor deluje kao antireumatik" antiseptik" bakteri!id" diuretik" sedativ777
:ovor (:aurus nobilis. kao zain, kao lek, ili kao venac, od davnina je nezaobilazan u #ivotu
ljudi. Cranice ovog mediteranskog drveta karakteristinih listova bile su znak najve!e asti i
slave jo u antikim vremenima. :ovorov venac koji je ukraavao glave pobednika olimpijada
potekao je od %itijskih igara u staroj Crkoj, koje datiraju jo iz 5B@. godine pre Erista, a
posve!ene su bogu <polonu.
:egenda ka#e i da su u proroitu u Ael)ima #vakali lovorov list, ili ga palili pa udisali njegov
mirisni dim, da bi bolje PvideliJ budu!nost. =animljivo je da se imperator "iberije sa lovorovim
vencem krio ispod kreveta za vreme grmljavine, a imperatori (laudije i Neron za vreme
epidemije kuge sklonili su se u lovorovu umu veruju!i da njegovo isparavanje spreava
irenje zaraze. < rimski gurman <picius lovor je smatrao nezamenljivim zainom...
%renose!i prie od davnina o lekovitosti ove biljke, listovi i bobice lovora zauzeli su vrlo va#no
mesto me6u zainima u ve!ini savremenih svetskih kuhinja. Aanas su najpoznatiji
mediteranski, kao i kali)ornijski lovorov list koji ima jai ukus.
%rijatan miris listova koji se stavljaju u supe, variva, marinade, tamne sosove, patete, salate,
jela od mesa, divljai, ribe, potie iz eterinog ulja koje sadr#i 51 odsto cineola. 'z lovorovog
lista u hranu ulaze brojni minerali i vitamini, me6u kojima su posebno znaajni vitamini < i 7,
a od minerala gvo#6e i mangan, kao i kalcijum, kalijum, magnezijum. :ovorov list poma#e kod
varenja, a isce6eno ulje iz sve#ih plodova koristi se za leenje ko#nih osipa, bolnih mii!a, a
tako6e pospeuje bolju prokrvljenost.
%lod lovora sadr#i oko 81 odsto masnog i blizu tri procenta eterinog ulja, e!ere i skrob, dok
se u listu nalaze gorke materije i tanin. (oliinski dominantan sastojak eterinog ulja je
navedeni cineol, mada u zavidnim koliinama ima i metileugenola i terpinacetata.
, lekovitosti lovor deluje kao antireumatik, antiseptik, baktericid, diuretik, sedativ, antitoksik.
%ozitivno utie na dobro raspolo#enje. 'stovremeno, li!e i plod delotvorni su i u leenju
histerije, kolika, neurastenije #eluca, prehlada. :ovorovo ulje koristi se za leenje bolova u
uima, modrica, istegnu!a. Sna#no analgetsko delovanje eterino ulje lovora ini gotovo
nezamenljivim sastojkom u terapiji bolova. 'sti e)ekat posti#e se i kod leenja te#ih gljivinih
oboljenja, kao to su gljivine in)ekcije noktiju, jer ovo ulje poseduje i jako protivgljivino
dejstvo.
:ovor je jedno od najdelotvornijih ulja za jaanje organizma i preventivu jer isti lim)ni sistem,
preporuuje se i kao provereno sredstvo za iskaljavanje, ali i kao sredstvo za leenje
proirenih vena. %rimera radi, utrljavanje nekoliko kapi lovorovog ulja na nateene lim)ne
#lezde dovodi do trenutnog ose!aja olakanja.
(ori!enje ulja lovora kao simbola pobede i pohvale, posebno se preporuuje introvertnim
osobama koje ne znaju dovoljno da iska#u i poka#u svoju vrednost, kojima nedostaje energija
i samopouzdanje. %odstie jang, odnosno muki aspekt koji predstavlja akciju.
, leenju dijabetesa e)ikasnim se pokazao aj od ove biljke, kao i za odstranjivanje soli iz
zglobova. :ovor se koristi i protiv glavobolje jer sadr#i partenolide, sastojke koji blagotvorno
deluju na migrenu. Sadr#i i eugenol, supstancu koja deluje protivupalno i antioksidansno.
,pravo iz ovog razloga, zagovornici narodne medicine preporuuju oblog od tkanine,
prethodno potopljene u vodu u kojoj je provreo lovorov list. $vakav oblog poma#e kod
prehlada, gripa, kalja i bronhitisa. < ispiranje kose vodom u kojoj je stajao lovorov list
poma#e protiv peruti.
E$E6+N* ,L-E #6*$+( B*L*(1
S obzirom na to da poseduje sna#no analgetsko dejstvo eterino ulje koristi se u meavini za
uklanjanje jakog bola nastalog zbog mii!nog spazma, odnosno gra. $sim kod mii!nog
spazma, delotvorno je i za reumatoidni artritis, kao i za reumatizam uopte.
R ,klanjanje bola zbog mii!nog spazma
:ek se sastoji od meavine koju sainjava 81 ml biljnog ulja makadamije, i po 01 kapi
eterinog ulja lovora, eterinog ulja ruzmarina cineola i eterinog ulja ruzmarina kam)ora. Aa
bi se dobio #eljeni e)ekat meavinu treba utrljavati lokalno, u tankom sloju, dva do tri puta na
dan.
R %rotiv reumatoidnog artritisa
Meavina leka u sebi sadr#i po -5 ml biljnog ulja makadamije i kantarionovog ulja, deset kapi
eterinog ulja muskatnog oraha, osam kapi eterinog ulja bobica borovnica, -B kapi eterinog
ulja limunskog eukaliptusa, -0 kapi eterinog ulja ruzmarina cineola i -I kapi eterinog ulja
lovora. $vako dobijena meavina utrljava se lokalno na zglobove, u tankom sloju, dva do tri
puta dnevno.
1- #6*$+( 06+#1 + B6*N:+$+'1
"ri usitnjena sve#a lovorova lista treba kuvati u dva i po decilitra vode. $staviti da odstoji
poklopljeno deset minuta, zatim procediti, dodati kaiicu limunovog soka i dve kaiice meda.
Aa bi se grip ili bronhitis uspeno otklonio aj od lovorovog lista treba piti dva do tri puta
dnevno, uvek u koliini od po dva i po decilitra.
Najljekovitije biljke svijeta: kadulja

(adulja se ubraja me6u najljekovitije biljke naeg planeta.
Njezino latinsko ime 3 Salvia o))icinalis 3 potjee od rijei salvare to znai spasiti ili lijeiti.
, grobnicama )araona ova biljka je bila glavni sastojak smjese za balzamiranje.
Crki lijenik Aioskorid koristio ju je za lijeenje mnogih bolesti poput krvarenja, groznice,
mokra!nih kamenaca i neredovitih menstruacija.
, vremena (arla elikog kadulju su sadili u svakom vrtu i smatrali najljekovitijom biljkom.
(oristili su ju za lijeenje skoro svake bolesti pa je zbog toga dobila status svete biljke.
Ljekovito djelovanje kadulje
(adulja je svakako jedna od biljaka koju bi svi trebali imati u ku!noj apoteci.
$na ima antibakterijsko i antigljivino djelovanje. Smiruje, osvje#ava i okrepljuje, poma#e
protiv bolova i visoke temperature.
(adulja je odlino sredstvo za proi!ivanje krvi i izbacivanje sluzi iz organizma. $na jaa
krvo#ilni sustav, stimulira cirkulaciju, djeluje protiv krvarenja i upala.
'stra#ivanja su pokazala da kadulja mo#e sniziti razinu glukoze u krvi to je ini korisnom kod
dijabetesa.
Nedavno se pokazalo i da kadulja poboljava pam!enje i djeluje protiv <lzheimerove bolesti.
=bog svojeg jakog antiseptikog djelovanja koristi se u lijeenju a)ti, neugodnog zadaha iz
usta, problema s grlom i krajnicima, karijesa i zagnojenja desni. <ko imate takvih problema 3
grgljajte aj od kadulje.
(adulja je udesna biljka koja...
ima antibakterijsko, antigljivino i antiseptiko djelovanje
proi!ava krv
ubla#ava depresiju i stres
sni#ava temperaturu i djeluje protiv bolova
smanjuje razinu e!era u krvi
poma#e kod krvarenja i upala
regulira rad crijeva i #eluca
poma#e kod migrene i reume
(adulja djeluje protiv uestalih povra!anja i proljeva, a bolje nego bilo koja druga biljka
poma#e radu crijeva i #eluca.
%ovoljno djeluje na #enske tegobe. %oboljava tonus rodnice, djeluje antigljivino, poma#e kod
reguliranja menstruacije, uspostavlja hormonalnu ravnote#u i sprjeava tegobe menopauze.
(adulja poma#e radu bubrega i sprjeava nastanak edema.
$va biljka tako6er ima svoje mjesto i u kozmetici, pa tako predstavlja odlino sredstvo za
potamnjivanje kose i prikrivanje sijede kose.
,goj i primjena kadulje
%ostoji mnogo vrsta kadulje, no u lijeenju se koristi samo takozvana ljekovita kadulja 3 salvia
o))icinalis. "o je biljka koja raste pod mediteranskim podnebljem, ali se bez problema mo#e
uzgajati u lonanicama.
(adulja voli suhu i sunanu klimu pa ju treba smjestiti na najtoplije i najsunanije mjesto.
Najbolje uspijeva u siromanom, pjeskovitom i slabo hranjivom tlu.
:istovi kadulje se beru u prolje!e ili ljeto i sue se u hladu.
(adulja se mo#e koristiti u obliku aja, ulja, naljeva, uvaraka, vina, losiona i tinktura.
(oristi se i u kuhinji kao zain kod pripreme umaka, juha i jela od povr!a.
aj od kadulje se priprema tako da se -30 #liice kadulje prelije s 0 dcl vru!e vode i pusti da
odstoji -1 minuta. Faj je poprilino jakog okusa i mo#e biti neugodan za piti.
,lje od kadulje mo#ete pripremiti tako da namoite punu aku suhih cvjetova kadulje u litru
kvalitetnog maslinovog ulja i ostavite na suncu mjesec dana. %rocijedite i koristite za masa#u
kod probavnih tegoba i reume.
(aduljino ulje se mo#e koristiti i u terapiji inhalacijom & za smirenje, poboljanje pam!enja i
koncentracije te kod gripe i prehlade.
Malu koliinu ulja kadulja promijeajte s baznim uljem i koristite lokalno kod neplodnosti,
problema u menopauzi, za prevenciju in)ekcija urinarnog trakta, za oputanje mii!a i
ukoenog vrata.
,lje kadulje blagotvorno djeluje kod proirenih pora, zacjeljivanja rana, psorijaze, dermatitisa
i ireva.
(aduljino ulje je najbolje kombinirati s uljem ru#marina, lavande, limuna i bergamota.
Napomena
Ne preporuuje se dugotrajno uzimanje visokih doza aja od kadulje. (aduljino ulje je sna#nog
djelovanja, zbog ega se mora oprezno koristiti jer mo#e biti toksino.
(adulja se ne preporuuje trudnicama, osobama sklonima epileptinim napadajima, osobama
s visokim tlakom te dojiljama zbog mogu!nosti manjeg luenja mlijeka.
'vjei sir s kaduljom
(adulja je odlina kao zain jer potie rad probavnog sustava. 'sprobajte ovaj recept s
kaduljom2
Sastojci2
pola alice svje#e kadulje
eanj enjaka
051 g svje#eg sira
8 #liice soka limuna
,bacite kadulju i enjak u blender i dobro sameljite. %omijeajte kadulju i enjak sa sirom i
limunovim sokom. $stavite da odstoji jedan dan u hladnjaku radi boljeg okusa.
Najljekovitije biljke svijeta: konoplja

=amislite biljku koja mo#e zadovoljiti sve ljudske potrebe.
*iljku koja se mo#e koristiti kao hrana, lijek, energent, odje!a, gra6evinski materijal, ak i
stona hrana.
Sve je to mogu!e zahvaljuju!i svima nama poznatoj ;tabu; biljci & konoplji, znanoj i kao
kanabis, marihuana i trava.
'ndustrijska konoplja sadr#i nizak udio psihoaktivne tvari "E73a i nema omamljuju!e
djelovanje.
Njeno vlakno, sjeme i ulje su od velike koristi i ljekovitosti.
'ndijska konoplja je ona koja se koristi kao droga i ima jak psihoaktivni uinak. No njezina
navodna tetnost predmet je mnogih rasprava.
#ovijest konoplje
(onoplja se smatra prvom biljkom koju je ovjek ikad zasadio.
(onoplja (1annabis sativa ... je koritena u (ini prije najmanje -1 111 godina.
(onopljina ljekovitost poznata je tisu!lje!ima. , drevnom kineskom medicinskom zapisu
navedena je kao biljka koja ima vrhunsko ljekovito djelovanje.
No bilo je poznato i djelovanje kolai!a s konopljom koji izazivaju ;oputenost i veselje; (grki
lijenik Calen, 011. godina..
%linije Stariji kao i jo neki autori spominju koritenje konoplje za suzbijanje bolova.
(onoplja je bila toliko znaajna da je bila uzrok borbe /ima i (artage koji su se borili za
prevlast nad tr#item konoplje.
, povijesti se od nje izra6ivao papir, kvalitetna posteljina, odje!a, u#ad, ak i oru#je.
$d iznimne va#nosti je bila za brodski promet zbog izrade jedara.
(onoplja je sve do prolog stolje!a bila vrlo uspjena kultura, dok mo!an ameriki politiki lobi
-O813ih godina nije odluio tome stati na kraj i izboriti se za njezinu zabranu.
' tako je pomo!u znanstvenih i medijskih la#i zabranjena. "ada je proglaena cigaretom
ludosti, uzrokom nemoralnog ponaanja, halucinacija i raznih nesre!a.
Konoplja kao hrana i lijek
(onopljino sjeme je izuzetno hranjivo. Mo#e rasti bilo gdje, od sune Sahare do hladne
Skandinavije, te tako predstavlja idealno rjeenje za problem gladi u svijetu (da je nije
zabranjeno saditi..
Mo#e se koristiti sirovo, pr#eno, mljeveno i u obliku ulja.
(onopljino sjeme je bogat izvor svih 01 aminokiselina, ukljuuju!i i O esencijalnih koje tijelo
ne mo#e proizvesti. Sadr#i vitamine <, *-, *0, *8, *B, 7, A i 4.
'ma savren omjer omega B i omega 8 kiselina koje tite od kardiovaskularnih bolesti.
(onopljino sjeme je najbogatiji poznati izvor polinezasi!enih esencijalnih masnih kiselina.
Sjemenke konoplje jaaju obrambeni sustav organizma, smanjuju kolesterol i tite krvne
#ile.
(onopljino sjeme je bogat izvor )itonutrijenata koji tite imunitet, krvne #ile, stanice, ko#u i
mnoge organe. rlo lako je probavljivo i ne uzrokuje nadutost i plinove.
(onopljino ulje je oraastog okusa i zelene boje. Nije ga preporuljivo koristiti za pr#enje jer
se unitavaju vrijedni sastojci.
(onzumiranje konopljinog ulja poma#e u sprjeavanju visokog kolesterola i tlaka, pove!ava
izdr#ljivost, vitalizira, ubrzava zacjeljivanje ozljeda, smanjuje upale, zadr#avanje vode u
organizmu, poboljava imunoloke )unkcije, smanjuje bol i oticanje kod artritisa, ubla#ava
%MS, lijei bakterijske in)ekcije i jaa ;unk!ije moga.
=bog njegovih nutritivnih svojstava, konopljino ulje je savreno za njegu kose i ko#e.
+ma li industrijska konoplja omamljuju%e djelovanjeA
Sjeme industrijske konoplje sadr#i male koliine "E73a.
(onopljino se vlakno i zrno, za razliku od haine ili indijske konoplje, ne mogu
zloupotrebljavati za proizvodnju droge zbog niskog sadr#aja psihoaktivne komponente ("E7..
Niska koncentracija "E73a (1,8H. u industrijskoj konoplji omogu!ava sasvim legalnu upotrebu
zrna i ulja konoplje.
Sjemenke i ulje konoplje mo#ete prona!i u trgovinama zdrave hrane.
+ndijska konoplja <marihuana=
'ndijska konoplja sadr#i visok udio "E73a. (oliko god da je "E7 kontroverzan, mnoga
istra#ivanja dokazuju njegov terapeutski znaaj.
'stra#ivanja pokazuju da se "E7 mo#e koristiti u lijeenju2
raka i <'AS3a
glaukoma
multiple skleroze
%arkinsonove ili <lzheimerove bolesti
anoreksije
autoimunih bolesti
epilepsije
astme
psihikih poreme!aja
a#nu ulogu igra oboljelima od raka jer ubla#ava bolove i spreava irenje tumora.
Sigurno se pitate2 P%ostoji li opasnost kod uzimanja indijske konoplje u svrhu lijeenjaSJ
Ne postoji niti jedna dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili "E73om.
Nije dokazano da uzrokuje )iziku ovisnost, pa ak ni kod dugogodinjih konzumenata.
Aruga stvar je psihika ovisnost, ali po tom pitanju duhan je opasniji. Fak i lako dostupni
alkohol je tetniji od marihuane.
Konoplja 9 biljka budu%nostiA
(onoplja je idealna biljka za onog tko #eli #ivjeti u skladu s prirodom.
%rocijenjeno je da postoji vie od 01 111 mogu!nosti koritenja vlakna i sjemenki konoplje.
$d ove biljke mo#e se praviti bio gorivo, eko plastika, gra6evinski materijal, boja, papir i
tkanina.
$d jednog jutra konoplje mo#e se dobiti toliko papira kao od I,- jutra drve!a.
(onoplja mo#e dati 051 posto vie vlakana nego pamuk, uz manju potronju vode, te B11
posto vie vlakana nego lan, na istoj povrini.
(ad bi se plastika izra6ivala od konoplje razgradila bi se odmah za razliku od na)tnih derivata.
(onoplja nosi mnogo mogu!nosti koje bi puno znaile i ljudima i okoliu, no na#alost bila i
ostaje zabranjena biljka.
, kori kruine je lek
Kruina podstie rad probavnog trakta i potpomae pranjenje7 , lekovite svrhe
koristi se samo kora" koja je tamnosiva sa preponatljivim belim" poprenim linijama
%role!e je idealno doba za prikupljanje kore ove biljke
%ored reka i potoka, u vla#nim umama i lugovima, na renim adama gde rastu vrba, topola,
jasen i jova, kao iblje raste i kruina (/hamnus )rangula. 3 biljka koju u narodu jo nazivaju
)rangula, krkovina, pasja leska ili pasje gro#6e. , lekovite svrhe koristi se samo kora, koja je
tamnosiva sa prepoznatljivim belim, poprenim linijama.
Sadr#i tanin, gorke materije, e!er, masti, slobodne emodine, izoemodine, hrizo)ansku
kiselinu, derivate antrakinona.
(ora poma#e kod hroninog zatvora, nadutosti, pritiska i bola u crevima, slabog pam!enja,
omaglice, pritiska u glavi, bolova u oima zbog slabijeg vida, vodene bolesti, a tako6e
povoljno deluje na proticanje #ui i spreava stvaranje #unih kamenaca. $sim to podstie
rad probavnog trakta i pouzdan je laksans (blago proi!ava creva., od kruine se pripremaju
ajevi i obloge protiv hemoroida, protiv bola u predelu srca nastalog zbog nagomilavanja
vazduha u #elucu ili crevima, kod greva u #unoj kesi, izostale menstruacije i protiv hroninog
zatvora.
%role!e je idealno doba za prikupljanje kore ove biljke, ali iskljuivo sa mladih stabala, pre
nego to olista. Sa debljih grana iseku se PtrakeJ duge oko 81 centimetara i odmah zagrevaju
na --1 stepeni barem jedan sat, a potom da sue najmanje godinu dana. Nedovoljno
obra6ena i pripremljena kora kruine mo#e da ima tetno dejstvo i ne sme da se koristi za
pravljenje aja.
Napomena:
%lodovi kruine su otrovniT <ko se jedu, izazivaju povra!anje, a u ve!im koliinama i te#e
trovanje. Nezreli imaju crvenkastu boju, a zreli su crnoljubiasti. Sazrevaju u avgustu i
septembru. "ada se koriste za bojenje tkanina u zeleno.
*pre:
Faj od kruine ne sme da se pije tokom trudno!e i dojenja, niti sme da se daje deci mla6oj od
-0 godina.
6E5E#$+
'pas od hemoroida
3 85 g suve kore kruine
3 -1 g kima
3 -1 g kore pomorand#e
3 -1 g kamilice
,sitniti kore kruine i pomorand#e, pa dodati kim i kamilicu. , pola litra prokljuale vode
dodati 8 kaike ove meavine, poklopiti i kuvati 8 minuta na tihoj vatri. (ada se ohladi,
zasladiti medom i piti tokom dana (u 83I doze..
#rotiv hroninog atvora
3 01 g suve kore kruine
3 01 g ploda pasdrena
3 01 g slatkog korena
3 01 g rizoma pirevine
3 01 g plodova sene
Ave kaike meavine kuvati -5 minuta u pola litra vode, ostaviti preko no!i, ocediti, zasladiti
sa I kaike marmelade (ili pekmeza. od ljiva i podeliti u dve doze. %rvu popiti ujutru a drugu
uvee, posle jela.
/a mravljenje
3 -11 g suve kore kruine
3 -1 g korena selena
3 01 g cveta i lista maslaka
3 -1 g sladi!a
3 -1 g zejeg trna
3 -1 g plodova pasdrena
3 -1 g plodova sene
3 -1 g lista vinove loze
Sve sastojke usitnite i u pola litra vode dodajte 8 kaike meavine. (uvajte -1 minuta na tihoj
vatri. (ada se prohladi, procedite i nezasla6en popijte u tri doze posle jela.
+spiranje une kese
3 -5 g suve kore kruine
3 -5 g trave ive
3 -5 g podubice
3 -5 g petrovca
3 -5 g matinjaka
3 -5 g nane
3 -1 g trave ruse
Ave kaike ove meavine popariti sa I dl kljuale vode, poklopiti, ostaviti celu no!, ocediti i piti
dva puta dnevno, pre doruka i pre veere.
Kad iostane menstrua!ija
3 -5 g suve kore kruine
3 -5 g ploda pasdrena
3 -5 g rusomae
3 -5 g rutvice
3 -5 g hajduice
3 -5 g kamilice
3 -1 g korena omana
Sa I dl kljuale vode popariti dve kaike meavine, poklopiti i ostaviti preko no!i. $cediti i piti
olju pre doruka i pre veere.
3a jetra bolje radi
3 kaika suve kore kruine
3 0 kaike hrastove kore
Sastojke umeati u litar kljuale vode i kuvati -1 minuta, pa ostaviti da se prohladi. %roce6en
aj podeliti na tri dela i piti pola sata pre jela.
&etvi!a se bere u punom !vetu
Aestilacijom pomo!u vodene pare dobija se etarsko ulje u kojem ima 913
@1 H ketona pulegona (pored malo mentola i mentona. koji ulju daju
karakteristian miris. %ulegon iz ulja slu#i kao sirovina za sintezu mentola.
4tarsko ulje metvice ima primenu u industriji je)tinih sapuna, uopte u
proizvodnji higijenskih i kozmetikih preparata.
Metvica, barska nana ($entha pule"ium ... sre!e
se oko reka, jezera i movara, na livadama sve do 511 metara nadmorske
visine. Spominju je Eipokrat, Aioskorid, %linije i drugi antiki pisci kao
lekovitu biljku va#nu za leenje mnogih bolesti, pre svega organa za
disanje i varenje.
"o je viegodinja zeljasta biljka. Stabljika joj je uspravna, visine do 51
cm, veoma razgranata, po povrini obrasla maljama. :istovi su joj ovalni
ili jajasti, po obodu celi ili slabo nazubljeni, naspramno raspore6eni na
kratkim drkama. 7vetovi su bele ili ljubiaste boje, sakupljeni u
prljenaste cvasti postavljene u pazuhu listova. 7veta od juna do
septembra. %lod je mezokarp, koji se raspada na etiri okrugle oraice
mrke boje.
Eerba dobijena od metvice sadr#i do dva odsto etarskog ulja, tanin i
gorke materije. , obliku aja koristi se za leenje organa za disanje i
varenje, kao i lek za umirenje, za jaanje kao tonik, protiv astme, velikog
i obinog kalja, protiv nadimanja, histerije i greva. Aeluje kao
stomahik, karminativ, holagog, spazmolitik i antiseptik. rlo je cenjena u
kozmetici ali i kao medonosna biljka. /anije se koristila i kao lek protiv
reumatizma. Mo#e da se upotrebljava kao obloga na ko#i kod ujeda,
otoka, protiv bolesti desni i zuba, za ispiranje usta. =imi se koristi kao
svakodevni napitak protiv nazeba i gripa. ,lazi u sastav raznih
aromatinih biljnih smea. (ao zainska biljka mo#e da se koristi i u
kulinarstvu.
Aestilacijom pomo!u vodene pare dobija se etarsko ulje u kojem ima 913
@1 H ketona pulegona (pored malo mentola i mentona. koji ulju daju
karakteristian miris. %ulegon iz ulja slu#i kao sirovina za sintezu mentola.
4tarsko ulje metvice ima primenu u industriji je)tinih sapuna, uopte u
proizvodnji higijenskih i kozmetikih preparata.
Eerba se skuplja u )azi pung cvetanja odsecanjem vrhova ili gornje
polovine cvetnih granica, koje se vezuju u male kite i sue na promaji. S
obzirom da cvetne granice sadr#r malo ulja i drugih korisnih sastojaka,
najbolje bi bilo da se nakon suenja odstrane. Suva droga je prijatnog
aromatinog mirisa i gorkog ukusa. Fuva se upakovana u sanduke ili
vre!e na suvom ili promajnom mestu.
%ro). dr Jan (igeci
:ajduka trava: !vet i drka a aj i ulje
7veta preko celog leta. (oristi se u obliku aja za poboljanje apetita, kod
#eludanih tegoba, nadimanja i tekog varenja. , narodnoj medicini se
koristi za zara!ivanje rana kao hemostiptik i ubla#avanje bola. Eajduka
trava ulazi u sastav gorkih ajeva, ajeva za i!enje, pojaano luenje
#ui, aja za normalizaciju metabolizma i aja za umirenje.
Eajduka trava, hajduica, spori, kunica, belo
ivanjsko cve!e, kunji rep, meseina, paprac, petrovsko cve!e, ravan,
romanika, spor, stolista, tintorova trava 2Achilea millefolium ..) je
najznaajnija i najrasprostranjenija vrsta roda <chilea. /aste kao korov
pored puteva, na kamenjarima, zaputenim mestima, ksero)itnim
umama. (od nas rastu i neke druge vrste ovog roda koje nemaju iroku
upotrebu u narodnoj medicini, ve! samo lokalni znaaj.
(ao viegodinja zeljasta biljka hajduka trava ima uspravnu maljavu
stabljiku visoku do @1 cm, pri vrhu granatu i obraslu listovima
izdu#enolinearnog oblika, koji su dvostruko do trostruko perasto deljeni u
re#njeve. :istovi su sa obe strane pokriveni dlaicama. 7vetne glavice su
sitne, veliine do 5 mm, bele boje, sakupljene na vrhu stabljike u titaste
cvasti. 7veta preko celog leta. %lod je spljotena ahenija. Eajduka trava
je polimor)na vrsta koja se u prirodi javlja sa vie podvrsta me6usobno
razliitih citogenetski i hemijski.
Nadzemni deo biljke u cvetanju sadr#i do jedan odsto etarskog ulja
()armakopeja zahteva najmanje 1,-8H., vlavonoide, vitamin (, gorku
materiju ahilein, smole, stereole, tanine i dr. 4tarsko ulje hajduke trave
dobija se destilacijom pomo!u vodene pare, a sadr#i pinen, cineol, tujon,
kam)or, limonen, borneol.
Eajduka trava se koristi u obliku aja za poboljanje apetita, kod
#eludanih tegoba, nadimanja i tekog varenja. Aeluje kao amara
aromatica, blag hemostatik i kao spazmolitik.
, narodnoj medicini se koristi za zara!ivanje rana kao hemostiptik i
ubla#avanje bola, te otuda potie i naziv biljke. Spolja se upotrebljava kao
anti)logistik slino kamilici, za ispiranje, kupke, obloge. Eajduka trava
ulazi u sastav gorkih ajeva, ajeva za i!enje, pojaano luenje #ui,
aja za normalizaciju metabolizma i aja za umirenje. =bog prisustva
vitamona 7 daje se kod krvarenja i hemoroida. %ri upotrebi hajduke
trave treba znati da kod osetljivih osoba mo#e izazvati alergiju. =ato ljudi
osetljive ko#etreba da koriste samo mlade, tek procvetale biljke, a aj da
piju u manjim koliinama.
Eerba se skuplja tokom letnjih meseci, od juna do avgusta, odsecanjem
vrnih delova biljaka du#ine 01305 santimetara, ili se sakuplja samo cvast
du#ine samo dva santimetra. $dseeni delovi se vezuju u kite i sue na
promajnom mestu ili sunici na temperaturi 85351U7. Suva droga je
aromatinog mirisa, gorkog i malo slanog ukusa. %oto stabljika ne sadr#i
lekovite sastojke, bolje je upotreblljavati samo list i cvet. Stoga je droga
sa vie stabljike manje cenjena. Suva herba pakuje se u jutane vre!e ili
kartonske kutije i uva zati!ena od svetlosti godinu i po dana.
$dnos pri suenju nadzemnog dela hajduice je I2-.
%ro) dr. Jan (igeci
'amo sa spe!ijalnom dovolom sakupljanje gorke deteline
,lazi u sastav gorkog aja, ili aja za #eludac. Aeluje kao amarum,
stomahik i tonik. (oristi se u obliku tonika za jaanje organizma i protiv
glavoljobe. Costruki smatra da se mo#e koristiti kao jedan od najboljih
lekova za nervozne bolesnike s loim varenjem. Ao otkri!a kininove kore
uspeno je upotrebljavana protiv raznih vrsta groznice.
Corka detelina & Men?anthes tri)oliata :. (grica, gorki
trolist., sre!e se po movarama i vla#nim livadama, od nizija do brdsko3
planinskih predela. (od nas je ima na lasini, (opaoniku, u okolini
Vuprije.
"o je viegodinja zeljasta biljka biljka visine do 81 cm, sa dugakim i
valjkastim rizomom. :istovi su troperi, naizmenino raspore6eni. :iska je
eliptinog oblika, zatupastog vrha i celog oboda. Smetena je na dugakoj
drci koja je pri osnovi proirena u rukavac, du#ine oko -1 cm i irine pet
cm. *ledoru#iasti cvetovi sakupljeni su u grozdaste cvasti. 7veta tokom
maja i juna. %lod je u obliku loptaste aure.
:ist sadr#i monoterpenske gorke glikozoide, od kojih je najva#niji loganin,
potom )lavonoide, tanine i dr. ,lazi u sastav gorkog aja, ili aja za
#eludac koji su o)icinalni prema Jugoslovenskoj )armakologiji '. Aeluje
kao amarum, stomahik i tonik. (oristi se u obliku tonika za jaanje
organizma i protiv glavoljobe. Costruki smatra da se mo#e koristiti kao
jedan od najboljih lekova za nervozne bolesnike s loim varenjem. Ao
otkri!a kininove kore uspeno je upotrebljavana protiv raznih vrsta
groznice.
:i!e se sakuplja u )azi cvetanja, i sui u tankom sloju na promaji il i u
sunici, na temperaturi od I5 do B1U7. Nakon suenja, odstrane se
peteljke i rizom. Suva detelina je zelene boje, lako lomljiva, bez mirisa i
gorkog ukusa. %akuje se u sanduke ili vre!e, i uva na suvom mestu.
=bog neracionalne eksploatacije, gorka detelina je u prirodi vrlo
prore6ena, zbog ega je zati!ena zakonom, te je za sakupljanje potrebna
specijalna dozvola nadle#nih organa.
%ro). dr Jan (igeci
6en je i ain i lek
WhX0Y/en je i zain i lekWGhYLeenje biljem - ren poboljava !irkula!iju"
otvara apetit" stimulie rad organa a varenje7 'ok rena unitava bakterije
dienterije" salmonele" ba!ile tuberkuloe777
%en pobolj-ava cirkulaciju, otvara apetit...
(<$ zain, ren jelu pojaava ukus, mo#e da se upotrebi za pripremanje pikantnog sosa, a
esto se koristi i kao salata. $sim dobrog ukusa ren je i veoma zdrav, poboljava cirkulaciju i
otvara apetit.
/en raste po vla#nim mestima, gotovo u svim krajevima sveta. Caji se zbog korena koji se
upotrebljava kao zain. Mo#e dugo da se uva sve# u podrumu zakopan u vla#an pesak.
'ma sinigrina, koji se raspada na alil3izo3sul)ocijanid, glikozu i kalijum kiseli sul)at. 'ma i
e!era, asparagina, glutamina i dr.
3 /en je omiljen narodni lek i zdrav zain 3 objanjava Jasmina Stojanovi! /istivojevi!,
nutricionista3dijetetiar. 3 $tar, ljut ukus rena dolazi od speci)inih eterinih ulja, sumpornih
jedinjenja od kojih proistie i njegovo jako )itoncidno dejstvo. $vih ulja ima od --5 do -5@ mg
na -11 grama. Clavni sastojak je glikozid sinigrin, iji se miris i ose!a, a koji se pod dejstvom
speci)inog )ermenta razla#e na goruiina ulja, od kojih i zavisi lekovitost rena.
3 /en sadr#i znaajne minerale, a od vitamina u -11 g rena ima najvie 7 3 --I3-0O mg, onda
malo < (88 'J., *- (1,-I mg., *0 (1,-- mg., *B (1,-@ mg. i %% 31,B mg 3 istie naa
sagovornica. 3 , li!u ima vie beta karotina, provitamina <, ali se ono kod nas retko koristi.
%o lekovitosti ren mo#e da se poredi se belim lukom. 'sparljiva sumporna ulja imaju jako
)itoncidno dejstvo i spreavaju in)ekcije #drela i disajnih puteva. (oristi se uglavnom kao jak
zain 3 nastrugan i zainjen solju, e!erom i sir!etom 3 uz tople supe, meso, ribu, peenje.
3 , malim dozama sok rena unitava bakterije dizenterije, salmonele, gnojne bakterije, "*7
bacile, mnoge gljivice koje parazitiraju u ljudima i biljkama 3 ka#e Jasmina Stojanovi!
/istivojevi!. 3 /en umanjuje otrovnost hrane zara#ene salmonelama, pa se uz dodatak ove
biljne terapije takva trovanja brzo i neosetno prebolevaju. Stimulie rad organa za varenje 3
izazivanjem pojaane sekrecije #eludanih i crevnih #lezda, #ui i pankreasa. 'zaziva pove!ano
luenje sone kiseline i )ermenata.
%ojaava rad jetre i #ui koji lue vie sokova i pove!avaju svarljivost hrane. 7revne #lezde
tako6e pojaavaju aktivnost i lue vie sekreta, te se i tamo hrana br#e i lake vari, bolje
koristi, to u krajnjoj liniji pove!ava apetit.
Napomena2 /en ne prija bolesnicima kojima smeta i sirov luk. <ko se jede u ve!im koliinama,
mo#e da napravi problem i zdravim osobama.
6E5E#$+
*jaava plu%a
Sa 011 ml kljuale vode preliti -1 g narendanog rena i ostaviti poklopljeno nekoliko minuta.
%rocediti i piti mlako. Anevno mogu da se popiju 038 manje olje.
/imski miks
'zmeati u blenderu usitnjeni koren rena, uz dodatak malo jabukovog sir!eta i meda.
%ripremljenu dozu uvati u dobro zatvorenoj tegli, ali ne du#e od -1 dana. "ri puta dnevno
uzimati po pola kaiice, najbolje pre glavnog obroka. Mo#e da se koristi i kao dodatak salati ili
glavnom jelu.
+nhaliranje sinusa
, posudu staviti narendani ren i malo vode, pa staviti na ringlu da provri. (ad pone da
isparava, erpu skloniti sa izvora toplote. Aa bi se udahnula korisna isparenja, po#eljno je da
se bolesnik sagne iznad posude, glavu pokrije pekirom i tako uukan udie paru najdu#e
deset minuta. Najbolje je da se to uradi pre spavanja.
'irup
'se!i koren rena na tanke kolutove i poslagati ih na mre#u ili gazu koja je zategnuta preko ire
posude. Na koluti!e sipati debeo sloj e!era u prahu. , posudu ispod kaplja!e sirup koji se
daje bolesniku, -30 kaike dnevno pre jela.
<nis smanjuje apetit, isti krv, jaa nerveWGhY'eme anisa deluje protiv
nadimanja" umiruje greve" jaa eluda! i pospeuje varenje" a preporuuje se i a
i%enje nakupljene slui i plu%a" elu!a" beike i bubrega
Anis se koristi kao zain za kolae, pecivo i hleb
=ainska biljka anis (%impinella anisum., kod nas nedovoljno zastupljena, obilato se koristi u
Qpaniji, 'taliji, Crkoj, *ugarskoj i /usiji. =bog prijatnog mirisa i ukusa, za anis su znali jo
drevni 4gip!ani pre tri i po hiljade godina. , antiko doba u Crkoj je kori!en za aromatizaciju
vina, a potom su ga /imljani preneli u "oskanu, odakle se dalje irio po 4vropi.
<nis se danas najvie koristi kao zain za kolae, pecivo i hleb. , nekim krajevima sa anisom
se zainjavaju sosovi, variva i salate. %ekmez i kompot od ljiva tako6e dobija posebnu notu
ako se zaini anisom. <li, kako anis brzo gubi ukus i miris, treba da se samelje neposredno pre
upotrebe.<nis se dosta koristi i u industriji kolaa i slatkia, kozmetikih proizvoda i kod
proizvodnje likera. , svetu postoje likeri i rakije sa mirisom anisa, me6u kojima su najpoznatiji
)rancuski perno, turski raki, grki uzo i makedonska mastika. (ao i ve!ina drugih biljaka i anis
poseduje lekovita svojstva. :ekoviti delovi biljke su plod, odnosno zrelo seme, koje sadr#i
eterino i masno ulje, proteine, ugljene hidrate. Aominantni sastojak eterinog ulja je
transanetol od koga i potie speci)ina aroma i slatkast ukus. %oseduje vitamine < i 7, )olnu
kiselinu, kao i minerale kalcijum, magnezijum, )os)or, kalijum. Aa bi bilo to delotvornije seme
se skuplja iskljuivo po suvom vremenu, u avgustu i septembru kada plod dozreva. ,brane
semenke se raspore6uju na toplom i prozranom mestu, pri emu se tokom suenja obavezno
okre!u.
PROTIV NADUTOSTI
3a uklanjanje ose4aja nadutosti koji se obino stvara posle obilnih obroka ili konzumiranja
te-ko svarljive hrane, potpomo"nute a-om alkohola vi-e, anis je pravi lek. +n istovremeno
dezinfikuje i umiruje eludac, re"uli-e varenje, spreava "reve i nadutost.
.ek se sprema tako -to se ka-iica samlevenih plodova anisa kuva desetak minuta u dva
decilitra mleka. 5ada se mleko ohladi doda se ka-iica meda, i tako spravljeno pije nekoliko
puta u toku dana, dok smetnje ne prestanu. .ekoviti su i suvi plodovi anisa koji se va4u.
*ravi se i aj, tako -to se jedna ka-iica usitnjenih plodova prelije sa -oljicom kljuale vode, a
zatim ostavi da odstoji desetak minuta pre ispijanja.
5likinite za pro-irenje...
Seme anisa deluje protiv nadimanja, umiruje greve, jaa #eludac i pospeuje varenje. Aa bi
eliminisali muninu nastalu zbog previe masne hrane, jakih zaina ili prepr#enih jela, treba tri
do etiri puta dnevno piti anisov aj. , anisov aj, spremljen na uobiajen nain, doda se pola
kaiice meda i sve# listi! nane.
=agovornici narodne medicine seme anisa preporuuju kao delotvorno sredstvo koje isti krv i
jaa nerve. %reporuuju ga i za i!enje nakupljene sluzi iz plu!a, #eluca, mokra!ne beike i
bubrega, ali i za regulisanje neredovne menstruacije. %reporuuje se i osobama koje pate od
nesanice. ;<nis je tvoj jastuk koji te uva od loih snova;, istiu 4nglezi u osmiljenoj krilatici,
naglaavaju!i da svako mo#e da se uveri u njegovu delotvornost ukoliko popije oljicu
anisovog aja pre spavanja.
4terino ulje anisa od davnina je u upotrebi za smanjivanje apetita. "ako6e, ulje se pokazalo
uspenim i u pospeivanju cirkulacije i uklanjanju celulita. Me6utim, treba voditi rauna da se
eterino ulje ne dr#i na svetlosti i vazduhu, jer tako izlo#eno gubi va#an sastojak anetol. =ato,
dobri poznavaoci njegovih korisnih sastojaka savetuju da je najbolje koristiti sve#e ulje.
,N+(E6/1LN+ 1-
$vaj aj ima iroku lepezu delovanja, ali ga narodni lekari preporuuju posebno za disajne
puteve i organe za varenje. Spravlja se tako to se jedna kaiica semena anisa prelije sa dva
decilitra kljuale vode, ostavi poklopljeno da odstoji -5 minuta, a zatim procedi. Faj se,
uobiajeno, pije tri puta dnevno posle glavnih obroka, mada je najdelotvorniji ako se uzima
izme6u obroka i pre spavanja. Faj se pije vru! i u gutljajima, zasla6en medom, ako je re o
oboljenjima disajnih organa, dok se za leenje organa za varenje (#eluca i creva. pije bez
meda, nezasla6en.