You are on page 1of 15

UVOD

Moj seminarski rad koji se bazira na pripremi i bazi prikupljenih
podataka.
Sama tema se odnosi na naućno istrazivaćki rad,diplomski
,magistarski rad.Ista se veze na predment Saobraćaj i prostor
koji smo radili u predhodnom, semestru.Uzeo sam kao primjer
seminarski rad kao baza podataka i naćin prikupljanja podataka iz
prostornog okoliša.Navodimo primjer: neke podatke nalazimo na
terenu, a neke vadimo iz arhiva,odnosno sluzimo se postojećim
podacima koje nalazimo putem interneta ili u bibliotekama i
slično.Često se prave ankete građana putem javnih media ili lično
anketiranje ljudi na terenu.Nije bitna tema anketiranja, ali je bitno
da se ispituje mišljenje javnog mijenja o raznim temama i
mišljenje ljudi.Da li se radi o vodoprivredi ili se radi o
zrakoplovnom saobraćaju nije bitno.Sustina je da se prikupe
ispravni podaci o zadatoj temi,te da se isti pravilno analiziraju da
bih mogli donijeti ispravan zaključak. Odnosno da imamo
argumente da branimo svoje stavove te da i društvo pravilno
ulaze u projekte.Tako da vodimo računa da pravilno ulazemo i
sredstva i da računamo na dugoraočan period korištenja zadatog
projekta.
Obično ovakvi projekti se baziraju na timskim radovima,što ne
znači da ne moze i pojedinaćno.

PRIPREMA I ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA

1
1.1.Prikupljanje podataka i analiza
1
Počinjem sa temom Prirema i analiza prikupljenih podataka,
tokom rada na svom seminarskom radu,pristupio sam na zadatu
temu.Pravio sam pripreme i trazio sam podatke i trudio se da
zadata tema bude što bolja.
Sluzio sam se podacima iz knjige“ Kako nastaje naučno djelo „od
Dr.Šamića. U poglavlju broj IV iz pomenute knjige o objašnjenju
prikupljanja građe podataka.
Poslije pronalazenja dokumenata i sastavljanja radne bibliografije,
pristupa se naučna obrada .
Prikupljanje dokumentacije moze otpočeti sa nekim već manje ili
više ocrtanim tačnim ili netačnim, idejama i hipotezama o temi.N e
rijetko se dešava da se otpočne sa izvjesnom svrhom, s nekim
preciznijim ciljem da se neko stanovište ili postavka dokaze,neka
miso opravda.Postavka, misao nisu uvijek izvjesne oni čine samo
neku vrstu predpostavke .radne odnosno naučne hipoteze,koja će
postati istinita samo pod uslovom da se pokaze tačna,provjerena
inače će ostati samo proizvoljana predpostvka ili
tvrdanja.Istrazivač upravo u tu svrhu izvodi takav eksperiment za
koje unaprijed smatra da mu mogu donijeti zeljene
rezultate,činjenice,informacije.Ove radne,naučne hipoteze imaju
ne mali značaju oblasti istrazivanja:mnoštvo pojava tako je veliko
za svaki predmet koji tezi ka objašnjenju,a ne samo deskripciji,da
se njemu ne moze s uspjehom prići bez hipoteze,uokvirene
upotrebom naučne mašte.Prema tome naučne hitoteze su
uglavnom naučne smjernice.Istrazivač ne smije ni u kom slučaju
da se ustručava da te naučne hipoteze modifikuje, ako je
nuzno,pa čak i sasvim napusti,ako ga na to podstiču
činjenice,odnosno rezultati istrazivanja.Hipoteza se mora
prilagođavati činjenicama, a ne obrnujto,činjenice podešavati
prema unaprijed postavljenoj hipotezi.Ako se postupi na ovakav
naćin pravac prikupljanja građe biće u znatnoj mjeri određen i
olakšan.Nasuprot tome kada tih ocrtanih ideja i hipoteza
nema,prikupljanje je u početku otezano i odvija se na širem
planu,bez strozeg mjerila u izboru dokumentacije.
Hiporeza je kao što je poznato, od naročitog značja u
eksperimentalim naukama u kojima najviše i dolazi do primjene
ekperimentalne metode hipoteza ekperimentatoru sluzi kao ideja
vodilja u istrazivanju,osvjetljava mu put kroz carstvo mraka i bez
nje bi on jedva i magao vršiti plodna istrazivanja i selekciju
činjenica.
Mišljenja,shvatanje stavove koji se iznose u tekstu treba on da
odvgne i prosudi,podvrgne svestranoj
analizi,ispitivanju,ispitivanju sa raznih aspekata: da li je građa
koju test pruza relevantna za njegov predmet,da li je pisac crpao
tu građu iz prve ili druge ruke,mozda i iz treće ruke(posebniu
1
M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.53

2
oporeznost treba pokazati prema posljednim dvjema vrstama
građe i na osnovu zdravog razuma prosuditi o njihovoj valjanosti i
vrijednosti. Da li su zaključci pouzdani ,lišeni raznih
predubjeđivanja i predrasuda što moze biti vjerskih,društvenih
političkih i drugih.Jednom riječju da li se moze onaj tko čita ili
trazi podatke osloniti na iste,da li autor uziva ugled u svojoj
strucii gdje je i kada objavljen(u ugednom časopisu,u izdanju
remonirane izdavačke kuće ili obratno.Na osnovu takvog
temeljnog i savjesnog istitivanja teksta čitalac će pišćeve
koncepcije primiti ili odbaciti,u potupunosti ili dijelom,vodeće
osobito računa o tome da svoje zaključke ne izvodi i sudove ne
odnosi prenagljeno i brzopleto.
Mjesta koja eventualno ne razumije ,treba čitalac da čita i
razmišlja o njima sve dotle dok ne bude shvatio.Što bih rekao
naučnik“Ko ne počinje nerazumijevanjem,taj i ne zna šta znači
misliti“što znači jedno čitanje nije dovoljno ma koliko prvo čitanje
bilo pazljivo, sabrano,savjesno,pri njemu će se rijetko moći uočiti
im otkriti sve one zanimljive i korisne ideje, pri njemu će se rijetko
moći uočiti i otkrtiti sve one zanimljive i korisne ideje i činjenice
koje test krije za to je nuzno za neki test čiitati onoliko puta koliko
imamo pitanja da mu postavimo.
Što znači nije potrebno svaku knjigu pročitati da bih prikupili
potrebnu građu, potrebno je pročitati ono što će nam biti korisno i
iz čega ćemo iscrpiti naučne informacije.Neke dijelove će mo
pročitati više puta a neke onoliko koliko nam je dovoljno.u tome
pogledu moze da nam koristi indeks imena,odnosno pojmovai
sadrzaj knjigekoje treba pregledati prije svih drugih dijelova
djela.Otuda takozvano dijagonalno čitanje ili čitanje po
dijagonali,prilikom koga se preleti preko onih dijelova knjige ili
napisa koji za obrdu određene teme nisu od interesa.Ne treba
gubiti vrijeme u čiitanju onih diojelova gdje ne mozemo naći
dovoljno informacija,sto ne znaći da ne trebamo pregledi knjigu
ili literaturu i dobro promisliti da li nam je dovoljno i cjelishodno.
2
Čitanje ,pomoću koga se upoznajemo sa sadrzinom napisa i
crpimo iznjih građu,ideje ,predstavlja slozen i tezak
proces,vjestinu koju čovjek uči i stiće cijelog zivota.Sjetimo se
samo koliko problema postavlja čitanje pred običnog
inteligentnog čitaoca koji zeli da mu bude aktivno
produktivno,problema tempa čitanja pojedinih lakih i tezih
tekstova ili dijelovateksta,u pogledu razmišljanja o
pročitanom,uočavanja plana pojedinih dijelova teksta,razlikovanja
bitnih činjenica i ideja od nebitnih, u pogledu raznih vrsta
obiljezavanja teksta koji se čita,pravljenja raznovrsnih
biljezaka,skica,planova,i slično.
Kao što ni za mnoge druge intelektualne aktivnosti, tako ni za
vještinu čitanja nema nekih utvrđenih normi i recepata koji bi
vazili za svakoga i za sve slučajeve.

2
M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.55

3
Vjestine obićno zavise od brojnih činilaca karaktera teksta,
obrazovanja i navika čitaoca,mjegovih skonosti i
temperamenta,itd.N eophodno je test u cjelini i u pojedinostima
potpiuno shvatiti,dobro razumjeti u njemu svaki odlomak,svaku
rečenicu,svaku riječ.A da bi se to postiglo,čitanje mora biti
izvođeno polagano, pazljivo,strpljivo,osobito kada je riječ o tezim
tekstovima ili o tezim dijelovima tekstai naročito mora biti
spojeno sa intezivnim razmišljanjem.Ono što čita čitalac mora
prekidajući na trenutak da dovodi u vezu sa iskustvom i znanjem
koje o tome već ima,koje je ranije stekao.Bilo da je ranije naučio iz
knjiga ili o svojoj zivotnoj praksi.Čiatala mora stalno provjeravati
sebe i oko sebe činjenice, ideje koje nudi čitani test.Tako da
čitalac mora da ima stalno kritički osnos prema tekstu koji
obrađuje.Ne smije se dozvoliti da ga opčini sutoritet pisca i da
nekritički prima njegova mišljenje,a to se nerijetko dešava
svima.osbobito mladim i mneiskusnim čitaocima,koji u većini
slijepo vjeruju autoru koga proučavaju,imaju bezgranično
povjerenje u oni što on izlaze.
Večina istazivaća ispisuje svoje zabilješke i to večinom su
velike.Taj način pravljenja zabilješki ima svoje dobre i loše
strane.Dobra strana je što sav materijal iz jednog sdijela nalazi se
sakupljen na jednom mjestu i na taj način lako ga je čuvati i
ponovo pročitati kada zatreba.
Loša strana ovakvog načina biljezenja građe je sto je vezana za
jedno mjesto nemogiuće je premjestiti,premještati njene dijelove i
nju drugu građu.
Drugi naćin jeste ispisivanje zabilješki na listićima papira.Zahtjeva
veliku urednost i sistematičnost,lako se zature ,izgube i u datom
trenutku vrlo teško je naći .Dobra strana je što su lisitići pokretni i
lako se daju ,vrlo su pokretni i mogu se povezati jedni sa drugim.
Oba ova načina ispisivanja biljezaka mogu se vješto kombinovati
manje bilješke ispisivati na fišama,a za ispise većeg obima
upotrebljavati listove standardnog formata i sveske.O tome treba
da odlućo i izabere neki sistem ispisivanmja biljezakaa koji
odgovara njegovom ukusu,temperamentu,prirodi.Kada se
upotrebljava sveska, preporučljivo je ostaviti rub i ispisivati
svaku biljesku,neku riječ koja izrazava njenu sadrzinu ključnu
riječ.
3
Izrada nekog naučnog rada većeg obima ne moze se ni zamisliti
bez predhodno napravljenih zabiljezaka.Nema toga pamčenje ma
koliko ono primjenjivo i pouzdano,koje bi moglo u sebi zadrzati i
nositi sve elemente činjenice, ideje citate koje su nuzne za izradu
jednog obimnjijeg rada.Stara kineska poslovica kaze da je
najbljijeđe mastilo na papiru bolje pouzdanije od najboljeg
pamćenja.

3
M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.59

4
Svaki naučni radnik i hiljade i raznih zabiljezaka prije nego što
stupi pisanjui ono mu sluzi kao građa za izradu rada.
Otuda je neophodno savladati tehniku pravljenje biljezaka i
sluzenje istim.Naćin pravljenja biljezaka zavisi u znatnojh mjeri
od samog pre4dmeta i naročito od individualnosti samog
istrazivaća.I ovdje nema nekih pravila ,ali kada je neiskusan
istrazivać zabiljeske mogu mu biti od velike koristi naročito u
početku.
Bileške s obrzirom na svoju sadrzinu i oblik mogu biti raznih
kategorija kao:bibliografske do mentarne tj.one se tiči predmeta,
tema koje se obrađuju,metodni tj.one koje se tiči predmeta tema
koje se obrađuju,metodološke tj.one koje se odnose na metodu i
tehniku i sl.
Svaka od ovih kategorija moze biti sa svoje strane,dijeliti na
vrste.Tako da bibliografske bilješke mogu biti obične i
kritičke,dokumentarne pa se mogu s obzirom na izvor iz koga se
crpene dijeliti na bilješke crpljenje iz prve ruke iz
rukpisa,arhivskih dokumenata ili rijetkih knjiga po prtavilu ove
bilješke su najdragocjenije.Iz druge ruke bilješke mogu biti
kritičner i lične.
Bilješke mogu biti doslovni ispisi, perifraze,rezimei nekog.
Kada je riječ o pravljenu zabiljezaka dokumentarnog karaktera
odmah iskrsava problem koji se često čini ne rješivim i na koji
ukazuje neki teoretičar.S druge straneako autor nije načisto koje
informacije biljeziti na listiće,budući na predmet nije još
dobiopreciznu konturu,nije poznata sadrzina i oblik
rada.Sadrzinas i oblik moraju biti jasni i preciznii tek tada je autor
svjestan da je savlado osnovnim materijalom rada.Autor je još i
nedomici kakav naslov dati zabiljeci i gje je stviti odnosno u koje
poglavlje zabiljeki je poharaniti.
Gotovo opšte mišljenmje da zabilješke treba ispisivati samo na
jednioj strani fiše i u tome slučaju,prilikom pregleda rukopisa
nema potrebe da prevrće višu da vidi šta je na drugoj strani.Čitav
sadrzaj ima pred očima. Fiše se mogu rezati i pojedini dijelovi
njihovi pomjerati i povezivati prema sadrzini.Sadrzaj fiše autor bi
morao da zna tako da mu ne trebao biti problem da nađe zabiljeku
na drugoj strani fiše.
Značajno je redigovanje zabilješki na fišama, koje nije nimalo
mehanički posao,nego trazi puni misaonu aktivnost,umjesto da se
mehanički prepisuju dugi odlomci rtekstova bole je čeće činiti
misaoni napor de se sadrzina odlomka asimiluje i zabiljezi ukratko
na fiši soptvenim riječima.
4
Prilikom prikupljanja dokumentacije nuzno je voditi računa da se
predmet iscrpe.Pri tome se odmah nameće pitanje dokle treba ići
u prikupljanju građe.

4
M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.65

5
Gomilanje zabilješki.Teoreski tome nema kraj,s obzirom na
mnjoštvo napisa i izvora koji obično postoje o nekom problemu i
koji se svakodnevno o njemu ilim o sličnim pitanjima objavljuju.U
praksi međutimstvar je nešto jednostavnija,ako je autor savjesno
tragao za dokumentima otkrio i proučio glavnu dokumentaciju
izvore i napise o nekompredmetu,moze biti gotovo siguran da se
upoznao s osnovnom građom koja o odrrđenom predmetu postoji,
i da mu prema tome nije izmaklo ništa bitno.Pa ipak treba nasojati
da seo nekom predmetu prikupi što veći broj zabilješki. I to iz
prostog razloga što kako ističe Sanders ukolikoneko ima više
zabiljezaka utoliko ima i više izgleda da iz njih odabere dobre
zabilješke i napiše dobar rad.
Da bi se sakupila dovoljna dokumentacija tako da se od nje moze
stvoriti naučni rad ,djelo,prikupljanja građe moze potraje
mjesecima, pa i godinama,što zavisi naročito od obima
istrazivanja.Otuda obradi tekstova treba prilaziti sa što više plana
i metodičnosti,što sistemastkije.S druge strane u prikupljnju
dokumentacije se ne smiju prelaziti okviri teme.To će reći treba
striktno ograničiti na građu koja je u vezi s temom,ne biljeziti ono
što izlazi iz njenog okvira,ma koliko to inače bilo zanimljivo i
privlačno i samo po sebi vrijedno i značajno.
Što se tiče pri obradi neke knjige napisa kao i reda tih postupaka
oni zavise od karaktera napisa i još više, od individualnog
iskustvai navika samog čitaoca.
Knjizevna djela i pored nedostatka čvrste kompozicije mogu da
zive blagodareći nekim izuzetnim drazima za naučna djela se to ne
moze reći,naučni rad treba da predstavlja zaokrugljenju,
harmoničnu cjelinui prema tome on mora da ima svoju solidnu
kompoziciju arhitektoniku:jedinopod tim uslovom moći imati
solidnu i konfuznu mase činjenica i misli prikupljenih iz brojnih i
raznih izvora i zabiljezenih na stotinama i hiljadama fiša,nastaviti
cjelovito i koherentno djelo kao što je prema grčkoj legendi iz
Jupiterove glave izašla Minerva.
Kompoziciju jednog naučnog djela koju su stari retoričari nazivali
dispozicijom jeste u stvari način i vještina raspoređivanja
građe(činjenica,ideja,zapazanja,argumenata) u jasnom i
prirodnom ,logičnom i ubjedljivomreduz.Dobro komponovati neki
naučni rad znači ,prema tome ,izvršiti pritodan i jasan,logičan i
ubjedljiv raspored,kako unutar samog djelai njegovih većih
dijelova(glava,poglavlja,odsjeka,poodsjeka,paragrafa),tako da un
utar njegovih manjih dijelova paragrafa(međusobni odnos i
mjestorečenica u paragrafu i riječci u rečenici.To će reči
čvrsta,prirodna i logična kompozicija će biti postignuta ako riječi
budu čvrsto i logički povezane međusobno u rečenice,rečenice u
paragrafe,paragrafe u podosjeke,oviopet u osjeke,odsjeci u
poglavlja,poglavlja u glave,glave u veće cjeline,a ovi u kjnigu kao
cjelinu.I ako sve to bude tekloprirodno i dosljedno jednoi za
drugim,proizilazilo jedno iz drugoga,tako da svaka
riječ,rečenica,paragraf,podosjek,odsjek,itd.ima svoju funkcionalnu
vrijednost,doprinoseći značenju i strukturi veće cjeline koju svi

6
skupasačinjavaju i koja treba da bude jedinstvena i
koherentna.Jednom riječjuiste one osobine kojima treba da se
odlikuje na primjer paragraf(jedinstvokoherntnost,prirodni prelazi
i sl.)treba da imaju i druge veće jedinicerada:poglavlja,glave
razdeljci,dijelovi ,čitav rad.
Otuda prilikom organizacije imrasporeda građe treba posebno
voditi računa o nekim momentima,od kojih su značajniji sljedeći:
Sličnost stvari trebas međusobno povezati skupiti na jedno
mjesto.Ako se predmet sastoji od više pitanja ne smije se govoriti
čas o jednom čas o drugom,skačući s jednog na drugo
,nego treba govoriti o svakom od njih raspravljati po nekom
utvrđenom redu.S druge strane ne treba o nekoj stvari koja
predstavlja cjelinu govoriti na više mjesta.
5
Kada je građa prikupljaa a ona će se u toku rada ,morati naravnoi
još manje ili više dopunjavati,završena je vazna i ne laka etapa u
procesu izrade djela.Tada se prelazi na novu
etapu:sistematiziranje ,sortiranje,raspoređivanje,prikupljanje
građe.Svakako .strogo razdvajati ove dvije radne
etapeprikupljanje građe i njeno raspoređivanje nije moguće još u
toku prikupljnja dokumentacije,treba pojedine
Bilješke odnosno fiše staviti u poglavlja koja im najviše
odgovaraju.
Prvo je tezište rada bilo prikupljanje podataka sada slijeid njeno
raspoređivanje i organizovanje.
Uz to odmah se radi i o konačnoj klasifikaciji,definitivnom
rasporedu cjelokupne,najvećim dijelom već prikupljene građe.

Ima dosta knjizevnika koji nonšalatno i lezerno pišu što im dođe
pod pero ne vodeći mnjogo računa o logičnoj vezi
dijelova,zaboravljajući na zadanu temu.

1.2.Prikupljanje znanstvenih informacija izravno
pristupom baznim podacima
6
Suvremene informacijske tehnologije i učinkovite računalske
mreze,te razvijeni telekomunikacijski sustavi,stvorili su objektivne
mogućnisti za međusobno povezivanje vrlo udaljenih računalskih
terminala i personalni računala.U svojoj sobi, u svom domu
dostupna su sve biblioteke svijeta, mozemo dobiti trazene
informacije ma gdje postojale na svijetu.
Takvo tejhničkotehnološko,telekomunikacijsko i informacijsko
povezivanje omogućuje korisniku da sa svogn teminala ili putem
on line centra,odnosno putem posrednih sluzbi za on line
5
M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,.str.67

6
Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ;
Rijeka, 2000;str.439

7
pretrazivanja ispituje određenu banku podataka instaliranu na
određenom komunikacijskom računalui s velikom ponudom on line
dostupnih podataka,koji se naziva host ili informacijski servis.Tos
emoze u vrlo kratkom vremenu pretraziti veliki broj publikacije i
objavljenih djela i pronaći znanstvene informacije relevantne za
dokazivanje postavljene hipoteze u svojemu projektu.
7
Ako istrazivači ne raspolazu potrebnom tehnikom za on line
pretrazivanja baza podataka ili ako nisu osposobljeni za takva
pretrazivanja,oni to mogu učiniti (razumljivo uz određenu cijenu)
putem specijaliziranih posredničkih sluzbi.U mjestima u kojima je
koncentrirano mnogo krajnih korisnika postoje odgovarajući on
line centri.Za istraszivače su posebno zanimljivi on line centri u
sklopu informacijskih,INDOK (tj.informacijsko-dokumentacijski) i
refalnih centara,te javnih biblioteka,jer im oni mogu pruziti vrlo
kvalitetnu uslugu u području pretrazivanja publikacija i trazenju
znanstvenih informacija.
Korisnicima baza podataka stoje na raspolaganu za upotrebu
brojni hostovi, a spominje se samoi nekoliko:1.DIJALOG Iforation
Servis,Inc,Palo Alto.Californija,
2.DIMDI Deutches Institut fur Medizinische Dokumentation und
Inforamation,Koln,Germany,
3.DATA-STAR Dialog Europe,Bern,Switzerland,
4.-ESA-IRS Eropean Space Agency, Roma,Italy
5.QUESTEL,Paris,France.Preistup korisnika većem broju hostova
omogućuju posebni komjutorizirani telekomunikacijijski
skretničari,odnosno inteligentni gateway servisi.
8
Suvremeni i razvijeni on line informacijski servisi raspolazu
velikim i brzim računalskim sustavima,koji istodobno mogu
kvalitetno posluzivati i više stotina terminala,bez obzira na
njihovu udaljenost.Brojni terminali i komunikacijska računala
povezani su raznim telekominikacijskim mrezama ,a od kojih se po
nekoliko rečenica posvećuje INTERNEI I CARNET.
Internet je naveća svjeska mreza računaa S pravom bi se mogla
nazvati megaračunalska mreza ili megaskup računala koja su
učinkovito i međusobno povezana .
Na internetu nudi korisnicima brojne mreze usluge,a od kojih su
osnovne:
1.elektroničku poštu – e mail,koja korisniku usluga,ako poznaje
mrezne adrese i elektronički potanski sandučić drugog
partnera,omogučava međusobnu razmjenu poruka.
2.udaljeni prijenos datoteka FTP.
3.on line pretrazivanje na velike udaljenosti, a ostvartuje se
putem programa TELENET.

7
Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ;
Rijeka, 2000;str.439
8
Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ;
Rijeka, 2000;str.439

8
9
CARNET. Carnet je akronim od Croatian Academic and Research
Network,a predstavlja Hrvatsku akademsku i istrazivačku mrezu
računala.Ta je mreza nastal kao projet Ministarstva znanosti i
tehnologije Republike Hrvatske. Kojemu je svrha graditi
komunikacijsku ,računalsku i informacijsku infrastrukturu koja bi
omogučavala još učinkovitiji znanstvenuoistrazivački rad
hrvatskih znanstvenika.

Pretrazivanje putem CRONET-a odnosno INTERNET-a moze biti :
1.letimično i brzo,na osnovu maloga broja relevantnih ključnih
riječi i 2.sustavno i studiozno, na osnovu unaprijed pripremljenih
redoslijeda komandi i odgovarajući međuspbno povezanih logičkih
riječi na koje se odnose pojedine komande.
Rezultati on line pretrazivanja izravno zavise o slozenosti
problema i predmeta istraživanja,odnosno postavljenoj hipotezi o
informatičkom znanju korisnika općenito,posebice vještini i znanju
komandnog jezika odabranog hosta,te o finanscijskim
moguućnostima.
Da bi istrzivač uspješno mogao pretrazivati baze podataka,on
treba točno znati sto želi,sustavo i studiozno pristupiti rješavanju
postavljenog problema,treba znati kako se provodi on line
prettrazivanje, ne smije odustati od prettrazivanja ako se na
početku pojave određene poteškoće treba i mora ustrajati sve dok
ne postignu ono što je realno zaželio i planirao,mora započeti i
završiti jer u suprotnom dodaje još jedan kamenčić
mozaikuneuspjeha ,umjesto da ponosno i s ushićenjem doda još
jedan dijamantni kamenčić mozaiku uspjehs koji vječno živi.

Pretraživanja publikacija i znanstvenih informacija CD-ROM
predstavlja disk promjera 120 mm, supom u sredini od 15 mm,s
jedne strane presvučen je slojem reflektirajučeg aluminija.U tom
su disku u obliku očitavanja lasserskom zrakom putem CD-ROM
čitača koji prestavlja dogradivi dio personalonog računala.
10
Sustav CD –ROM omogučava istrazivaču da se baze podataka
nabavlja jednokratnom prerdplatom po pristupačnoj cijeni, a
mož+e ih neograničeno koristiti u radnom kabinetu. Brzo i
učinkovito pretražuje relativno velike baze podataka.Moze imati
na malom prostoru velike bibliografske fonsove, bez pretraživanja
štampani publikacija.CD-ROM su pogodni za izradu multimedijskih
baza podataka u kojiom se integriraju klasični tekstualni i brojčani
elementi s grafičkim ,vido i audio elementima.
Istrazivači trebaju poznavati sve prednosti i nedostatke svih
medija,kakoa klasičnih tako i suvremenih da bi mogli u pravoj
prilicic i u pravo vrijeme koristiti najbrže,najučinkovitije i
najracionalnije medije,jedan ili pak više njih u odgovarajućoj
kombinaciji.Iako suvremeni mediji imaju brojne svoje prednosti u
9
Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ;
Rijeka, 2000;str.440
10
Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ;
Rijeka, 2000;str.442

9
pretraživanju publikacija i znanstvenih informacija u odnosz na
klasične naćine još dugo vremena on line tehnike ,magnetni
,optički i drugi mediji egzistirat će paraleno s papirnatim
nositeljima zannstvenih inforacija.

Pretraživanja publikacija i znanstvenih informacija najčešće
započinju u knjiznicama i informacijskim centrima.Temeljna
aktivnost knjižnica prikupljanja objavljenih publikacija svih
vrsta,njihova obrada ,stavljanje na raspolaganje,odnosno
posuđivanje korisnicima,održavanje knjižnog fonda.Informacijski
centri su najčešće specijalizirani za određene vrste informacija.U
kojoj će mjeri istraživać pretraživati publikacije i znanstvene
najizravnije zavisi o problemu i predmetu istraživanja te knjižnom
i informacijskom fondu kojim raspolažu centri.
Postoje više vrsta knjižnica,kao
npr.opće,znanstvene,specijalne,sveučilišne,narodner,visokoučilišn
e i privatne biblioteke i informacijski centri.
11
Sveučilišna biblioteke sadrže brojne kolekcije knjiga i
časopisa,,mikrofilmova,mikkrofiševa,kaseta,dijapozitivas.magnets
kih traka.CD ROM, te druge multimedijske materijale.Sveučilišne
biblioteka razvile su se u velike i važne institucije članovi kojih
sunajčešće znanstevnici,sveučilišni i drugi nastavnici i
intelektualci,te studenti.Neke su sveučilišne knjižice i drugi
nastavnici i intelektualci,te studenti.Neke su svučilišne biblioteke
i obrazovne zadaće koje su svojstvene narodnim knjižnicama.U
svijetu su najpozantije Sveučilišta u Oxfordui Cambridgeu u
Engleskoj,te Harward i Yale u Sjedinjenim Američkim
državama,čiji knjižni fond imaju i nekoliko desetaka milijuna
knjižnih jedinica.

1.3.Prikupljanja podataka i podijele na dvije važne
radnje

Prikupljeni podaci i znanstveno istraživanje dospijeva u područje
objetivne stvarnosti u kojo treba provjeriti ispravnost teorrijskih
posultata.Metode prikupljnja podataka,utvrđene projektom
istraživanja, a koje mogui osigurati osluškivanje dijelova
stvarnosti o kojima se misli,detaljno se razgrađuje.Tek takva
razrada omogućuje planiranje i provođenje terenskog dijela
istraživanja,nužnog za dobivanje traženih podataka.

Prikupljanje podataka podrazumjeva i još dvije veoma značajne
12

radnje:

11
Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ;
Rijeka, 2000;str.443
12
Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih
nauka” ; Bihać, str.91

10
a.sređivanje podataka koji su na terenu skupljeni.To je zapravo i
predpostavka da se dođe do informascije o kvaliteti prikupljenog
materijala. Te

b.sttisička obrada prikupljenih i sređenih podataka.Ona je
svakako nužan preduvjet za svako znanstveno tumačenje
dobijenih podataka.Dakako pri tome je bitno voditi računa da se u
statističkoj obrdi primjerne adekvatni statistički podostupci.

1.4.Znanstveno tumačenje i interpretacija podataka
13
Podaci koji su prikupljeni sređeni i statistički obrađeni,služe kao
dokazni materijal kojim se postavljne hiopoteza potvrđuje ili
odbacuje.
Zapravo znanstveno tumačenje i interpretacija dobijenih rezultata
istraživanje obvezujju istraživača da vodi posebice o nekim
momentima.
-prvo da dobijene podatke dovede u vezu s postavljenim
hipotezama i ustanove da li ih ti podaci potvrđiuju i pobijaju,
-drugo, da dobijene podatke dove u vezu s podacima sličnih
istraživanja,a time i njihovo testiranje,bilo da osnaži njihovu
valjanost ili izrazi sumnju u njihovu vrijednost,
-treće,da dobijene podatke dovede u vezu s primjenjenim
postupcima u istraživanju,te
-četvrto,da potvđenu hipotezu dovede u vezu s teorijom od koje je
pošao u istraživanje.
14
Da bi uošte bilo moguće ispravno znanstveno tumačenje i
interpretacija dobijenih rezultata istrživanja ,neophodno je da su
ispunjenje neke predpostavke.
a.poznavanje područja koje se proučava.posebice užeg problema
koji je predmet
b.poznavanje metodologije znanstvenog istrživanja u području
društvenih znanosti.

13
Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih
nauka” ; Bihać, str.92

14
Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih
nauka” ; Bihać, str.92

11
U prtivnom nije moguće da se u intewrpretaciji rezultata
istraživanja pojave o određene pogreške.One zaista mogu biti
mnogobrojne i raznovrsne.
15
Posebnu pažnju zaslužuju dvije vrste pogreški:
-pogreške koje su vezane za prebrzu generalizaciju ili neprecizn
izaženu generalizaciju te pogreške u vezi s dokazivanjem uzroćno
posljedičnih veza.

• Pogreška poznata kao skok u zaključivanju-radi se o
pogreški koja se javlja skoro redovito kad a je neka
slučajna povezanost između pojava interpretira kao
uzročna posljedična povezanost.

• Prividna ili lažna konzekventnost- radi se o pogrešći koja
je dosta česta,a čija se suština sastoji u svjesnom ili
nesvjesnom opredjeljenju istraživača da u analizi uzraka
određenih pojava ili procesa svu analitičku pozornost
usmjeri prema jednom uzorku,a značenje svih ostalih
zapostavi ili čak potpuno isključi.

• Prividna ili lažna disjunknost je tip pogešaka koji je vezan
za interpretaciju složenih uzročno posljedičnih veza i
procesa.Radi prividno lakše interpretacije se nastoji te
složene veze ili oblike prikazati jednostavnim.Način da se
to učini je svođenbje svega na oblik dileme u njenoj
klasičnoj verziji,dakle na isticanje crno bijelog kontrasta.

• Zaključivanje na temelju nečeg što je i samo
neistinito.Ovaj je tip pogreške dosta čest,ali u pravilu i
namjeran.Suština joj je u tome da se s ciljem da se dokaže
hipoteza koja je prirasla srcu,uzima samo onaj dio
rezultata istraživanja koji ju u funkciji takvog cilja.

15
Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih
nauka” ; Bihać, str.92-93

12
Zaključak

Nikada kao sada nije lakše doći do raznih podataka,ali i vrlo
lako se izgubiti u moru podataka

Prema tome treba dosta pažljivo pristupiti selekciji izabranih
podataka, dobro analizirati i dobro voditi računa da ne dođe ni
do slučajnih i ni do najmerno
lažiranih podataka.

Cilj je izvještaja zapravo upoznati javnost s tim što je i nakoji
način rađeno u procesu istraživanja do kojih se rezultata u tom
poslu došlo,kako su rezultati dobiveni.obrađeni i tumačeni.
Izvještaj dakle iam informativnu funkciju.Stoga je uputno da je
pisan razumljivim jezikom jer ne služi istraživaću nego publici
koja je u ulozi konzumenta.

13
Literatura:

1. M,Šamic: ”Kako nastao naucno djelo” ,Svijetlost
2003,Sarajevo

2. Ratko Zelenika; ”Metodologija I tehnologija izrade
znanstvenog I stručnog djela” ; Rijeka, 2000.

3. Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija
znanstvenoistraživačkog rada društvenih nauka” ; Bihać,

14
SADRŽAJ

UVOD..........................................................................................
..........................................1
PRIPREMA I ANALIZA PRIKUPLJENIH
PODATAKA............................................2
1.1.Prikupljanje podataka i
analiza..................................................................................3
1.2.Prikupljanje znanstvenih informacija izravno pristupom
baznim podacima...7
1.3.Prikupljanja podataka i podijele na dvije važne
radnje.......................................10
1.4.Znanstveno tumačenje i interpretacija
podataka.....................................................11
Zaključak.................................................................................
.........................................13
Literatura...............................................................................
...........................................14
Sadržaj........................................................................................
.............................................15

15