You are on page 1of 15

Vasilije Markovi: PORTRET DR VUKAINA MARKOVIA

Azbuka piperskog herojstva i siromatine



Sve srene porodice lie jedna na drugu, svaka nesrena, nesrena je na svoj nain
zapisao je Lav Tolstoj poinjui roman Ana Karenjina. Odista velikan pisane rijei bio
je u pravu.
Moje pretke, vjekovima, odlikovala je vrlina nesebinog zagledanja u budunost. Kao
da ne mare za zemljinu teu. Batinili su davnanju pipersku, slobodarsku tradiciju, koja
crpi snagu od slavjanskih vremena. Koliko mogu da razaberem, moja ua porodica biljei
na svoj konto dvadeset tri pasa, kojima je rodonaelnik Baoa, gospodar Zete, a ban
Strahinja (ura II) malo blii prapredak. Dobra ti srea, Herodote!
Izvjesno, porodica Markovi dijeli se na manje ogranke, od kad su nai stari stariji
poeli da koriste nominovanje prema prezimenima. Dakle, razgranato bratstvo Markovia
ima u sastavu sljedee rodove: Raovie, Periie, Rgotie, Labie, Jokovie, Vuovie,
Malovie i Popovie. Ta razlika se vremenom brie.
Koliko sam mogao da dokonam, istorijske turbulencije za prvo stanite u Piperima
namijenie mojim praprecima brdite zvano iva. Oito, bila su to smutna vremena.
Minue stoljea. Docnije, moji temeljnici postupno preoe na Stijenu, pa ispod Kuka, da
bi se konano skrasili u zaseok zvani Lia.
Blizu ive vode zvane Dubovik, na Stijeni, sagraena je saborna piperska crkva sv.
Velikomuenika Georgija. Drevno zdanje poruile su osvajake horde Osmanlija, ali nad
ruevinama Piperi podiu novo zdanje. Ponad ulaza u crkvu, maraguni sauvae zapis
koji podsjea itelje da su se sluili staroslovenskim jezikom.
U krunom vijencu piperskih stijena, ponad zetske kotline, a sjeverno od antikog grada
Diokleje, bijeli se prometejska, zavjetna peina, koju je obzidao serdar Ilija Raov
Markovi, osamdesetih godina osamnaestog stoljea. Neprestane borbe sa Turcima
primorale su serdara na odbranu svoh zaviaja. Obzidana Peina usjeen je u Gornje
Stijene. Ima jedna malena vrata i niz pukarnica. Kad nije bilo druge odstupnice, bratstvo
Markovia se zatvaralo u Peinu i odatle je prualo otpor zavojevau. Tako puna dva
vijeka, Timor i sivi kamenjar sauvali su ovo zdanje do dana danjeg. To je ta, pjesmom
opjevana, Kula Markovia. to dublje u prolost, tim manje saglasja o piperskim
prilikama i dogaanjima. Ne slau se podaci plemenskih pamtia oko rodoslova ili ti
genealogije. Jesu li postojali i Stari Piperi koji su se nazivali Luanima? Vrlo vjerovatno.
Da li su postajala dva Pipa, jedan pipuljav, sa enom Marom, a drugi vojvoda, koji je
oenjen Kovinom? Dakako!
Je li moj ukuned pogubio arbanakog poglavicu Bro Grudu? Bez sumnje. Ali stalna
odseljenja Pipera iz prapostojbine uinila su svoje. Ve ne pitaj nita za Pipere.
Moja itava porodica rasprena je razrokim putevima. ivimo u vremenu preica.
Jesu moji ismeni temeljnici iznjedrili mnoge glasovite serdare, plemenske kapetane,
barjaktare, perjanike... Meu njimka najpoznatiji je bio Dr Vukain Markovi. Nemirna
duha, prodornog pogleda, av ivot posvetio je revoluciji i boljem sjutra. Savremeni
falsifikatori, meutim, jo mu ne daju mira.

Znameniti Piper roen je na putu

Ponimo redom. Vukain Markovi nastao je novembra 1874. godine, u braku Zlatane i
Milia Jokiina. Kako su Turci zatvorili gradove za trgovinu, Piperi su bili prinueni da
pjeae do Budve za namirnice. Jednom prilikom u grupi mjetana nala se i Zlatana,
koja je bila u blagoslovenom stanju. Na povratku sa budvanskog pazara, gdje je kupovala
ito i so, osjetila je poroajne trudove. Kud i kamo, ne bi razmicanja. Pomogoe joj da
rodi muko dijete. Zamota novoroene u pregljau, i vrnu se pjeke u Pipere. Nasta
slavlje u domu Zlatane i Milia Jokiina. Jedna puka vie u Pipere i Crnu Goru!
Naenue mu kumovi ime Vukain. Odrastao je uz svoje roditelje i svog eda Jokicu
Milutinova, plemenskog kapetana. Imao je tri sestre Dragu, Sekicu i Milenu i tri brata
Jovana, Toka i Milutina. Brojna porodica ivjela je siromano, jedva sastavljajui kraj sa
krajem, i pored toga to mu je otac bio perjanik na dvoru.
Vukainove sestre rano su se poudale. Sekica se udala za Veka Popovia, Draga za Niu
Pulevia, a Milena za Milovana Simovia. Njegova braa Jovan i Toko bavili su se
teakim poslovima, a najmlai Milutin se kolovao.
Za ljetnjih mjeseci Piperi su izdizali na katune u planini Lukavici, a s jeseni silazili u
planinu Kamenik. Milieva familija dijelila je istu sudbinu. Piperi su bili preteno
stoarski kraj.
Vukain je prerano odrastao. Njegovi roaci naenue mu nadimak, Ibraga, po imenu
jednog asnog muhamedanca, koji ga je spasio od obijesnih turskih obana, u Zagoriu.
Tri razreda osnovne kole Vukain je zavrio u Piperima, na Drezgi, a etvrti u Podgorici.
Prvi piperski uitelji su mu bili Stevan Boovi, Lazo Boovi i Bajo Bracanovi.
Uitelji su ga pohvaljivali kao obdarenog aka, nastojei kod njegovih roditelja da
obavezno nastavi kolovanje.
Njegov otac nije se toj namjeri protivio. Poslao je mlaanog, radoznalog Vukaina u
Srbiju, u Jagodinu, kod svoga roaka, da produi kolovanje. U Jagodini je zavrio dva
razreda nie gimnazije, a nakon toga, na nagovor roaka Miloa Markovia, koji se tada
kolovao u Rusiji, otputovao u daleki Novoerkask da upie Donsku bogosloviju. Uinio
je tako, uz odobrenje svoga oca, poto je pohaanje bogoslovije bilo besplatno.
Preporuku je dobio u Petrogradu, lino od oberprokuratora sv. Sinoda, izvjesnog
Pobjedonosceva.
Vukain je od rane mladosti pokazivao svoju otresitost, svoj ustri temperament,
pronicljivost i sranost. Bio je osrednjeg rasta. Vremenom je izrastao u vrsnog oratora.
Nije podnosio nepravdu.
Rano je ostao bez majke. Ostao je i bez eda Jokice Milutinova, upravo u godini 1892.
kada je doao u carsku Rusiju.
Marljivio je uio u Donskoj bogosloviji, premda se nastava obavljala na ruskom jeziku. U
bogosloviji, pored teolokih nauka, polaznici su obavezno pohaali nastavu latinskog,
grkog i jevrejskog jezika, a od ivih jezika njemaki i francuski. Poslije est razreda
bogoslovije Vukain je poloio maturu. Bio je osposobljen za svetenika i za uitelja
osnovne kole.
eljan da proiri svoje duhovne horizonte, Vukain odlazi u Harkov, gdje diplomira na
veterini, a potom stie doktorat cjelokupnog ljekarstva, 16. VIII 1912.
Pisanu harangu, mnogo docnije ubuljueni povedoe neki crnogorski pakosnici, neki
Miljanii, neki Marko Milunovi samozvani Piper, neki Miomir Mugoa bivi ministar
zdravlja, neki bajni romanopisci poput Jagoa Jovanovia, neki Novaci Adii da iz
politikantskih razloga ospore Vukainu Markoviu bez malo sve diplome i pisane dokaze
o kolovanju. Krajnje je vrijeme da se barem u Crnoj Gori odvoji ito od kukolja i
puholja. Dok je bio iv, Vukainu Markoviu osporavali su zalaganje za pravilno rjeenje
crnogorskog nacionalnog pitanja, a sad mijenjaju melodiju!

Zanesenjak ili istinski revolucionar

Francuski komunari ustupili su ruskim proleterima primat nakon propasti Francuske
komune. Ni francuska ni ruska revolucija niti su poznavale niti priznavale kompromis.
Od istorije se ne ite da bude lijepa nego podnoljiva.
U carskoj Rusiji bila su na djelu ogromna drutvena previranja i gibanja. Nije meu
ivima bilo ni utemeljivaa naunog socijalizma K. Marksa i F. Engelsa, niti ruskog
revolucionara M. Bakunjina, ideologa anarhizma i narodnjatva. Radnika klasa i
seljatvo dizali su pobune na sve strane.
Mladi bogoslov Vukain pratio je pomno zbivanja od zaviajne Crne Gore do carske
Rusije. Drao je stranu svima potlaenima i obespravljenima.
Pred kraj boravka u Novoerkasku upoznao je mladu, armantu doljakinju iz Francuske,
koja je bila guvernanta u jednoj otmenoj poljskoj porodici. Zvala se ana Laburb. Nali
su formulu ljubavi. Desila se ljubav meu njima, koju su ovjenali graanskim brakom.
Mladi brani par nedugo potom odlazi u Harkov. Razlog je bio Vukainov upis na
Harkovski univerzitet, tanije na veterinu i medicinu.
Jesu li ana i Vukain imali poroda? Vukain je dao iskaz, novembra 1924. godine, da su
imali sedmoro djece. Kako se radi o zatvorskom iskazu, taj podatak treba uzeti sa
rezervom. Ruski spisatelj G. Sviridov, koji je naknadno prouavao ivot i podvig hrabre
revolucionarke ane Laburb, zna o tome mnogo vie.
Po upisu na Harkovski univerzitet Vukain je, ponesen stremljenima revolucije, sve ee
uzimao uee u radnikom pokretu. Ruska revolucija nastala 1905, nakon rusko-
japanskog rata, nije uspjeno izvedena. Razlozi su brojni. Prije toga odran je kongres
ruskih socijaldemokrata u Londonu 1903. g, na kojem se stranka podijelila na dvije
frakcije. Jedna frakcija rijeila da radnike i seljake uzme kao jednu klasu, druga frakcija
nije htjela saradnju sa seljacima. U frakciji boljevika" vidnu ulogu je imao student
Vukain Markovi, koji je radio aktivno na propagandi boljevizma.
U analima ruske revolucije iz 1905. godine, Vukain slovi kao rukovodilac ilegalne
boljevike elije na harkovskom Veterinarskom fakultetu. Dokumenti kazuju da je bio
jedan od organizatora u Harkovu i voa borbene grupe na harkovskim barikadama.
Nakon uguenja ustanka, boljeviki zanesenjak, student Vukain Markovi biva uhapen
na kratko. Ve u zimu 1906, poslije kraha revolucije, kako svjedoi Vladimir ivanevi,
trojka u kojoj se nalaze Parvus, tvorac ideje o permanentnoj revoluciji, Julija i Kolja
kreu u Beograd, preko Bakua u dugim crnim pelerinama i ubarama". Lako je
prepoznati pseudonime: Parvus je bio Lav Trocki, Julija je bila Jelena Andrejeva
Grabenko (ljubav era Lukaa - obj.), a Kolja Vukain Markovi. Veza su im bili
slikarka Nadeda Petrovi i Sava Popovi. Kako su doli da ire revolucionarne ideje,
policija im ula u trag. Policija kae: Kruok slobodne ljubavi." Pred policijskom
potjerom pomenuta trojka odlazi u Bugarsku, zatim u vajcarsku.
Vukain je bio ve registrovan u kartoteci Ohrane (ruske tajne policije) kao opasni
boljeviki terorista. Godine 1907. biva hapen dva puta i protjerivan u Saratovsku
guberniju. Iste godine nekoliko istaknutih boraca protiv apsolutizma crnogorskog knjaza
Nikole dobijaju pisma iz Rusije, od Vukaina Milieva. alje nekoliko ultimatuma na
adresu knjaza Nikole, pozivajui ga da abdicira.
Knjaz Nikola, osvetoljubiv od roenja, iskalio je bijes na svog perjanika Milia, oca
Vukainova. Na traenje da mu vrne perjanika znamenja, Mili mu violentno zafrljai
perjaniki grb i ode na svoje imanje u Pipere.

Bastadur i boljeviki burevjesnik

Jo kao student Vukain Markovi bio je uesnik II kongresa Ruske socijaldemokratske
partije, odranog u Londonu. Na tom kongresu lanstvo se podijelilo na boljevike i
menjevike. Vukain se deklarisao i angaovao nadalje kao boljevik.
Do partijske podjele glavni voa u Rusiji bio im je istaknuti teoretiar G. V. Plehanov, a
po razlazu Vladimir Ilji Lenjin. Boljevika filozofska i politika poimanja o buduem
drutvenom ureenju, putu ka socijalizmu i slobodarstvu Vukain je izvorno prihvatio od
Lenjina, sa kojim je blisko saraivao.
Nikakav Bakunjin, niti bakunjizam, zbog forsiranja ideologije anarhizma, nikakvog
praktinog oslonca na utopizam ernievskog i na izmiljeno sekiratvo" autora spisa
ta da se radi"!
Osnovni politiki kredo i angaman Vukaina Milieva sastojao se u unitenju
izrabljivaa ovjeka ovjekom, na prestanku eksploatacije kapitalistike klase nad
radnicima i radnim seljatvom, i da se nauka i tehnologija upere na savladavanje sila
prirode, a ne na ratove i klanja. Vremenom, proirivao je svoja teoretska saznanja iz
naunog socijalizma.
Nikada Vukain Markovi nije prekinuo vezu sa svojim zaviajem. Dopisivao se
ponajvie sa svojim ocem, braom, sestrama i ostalom rodbinom, a katkada i sa
politikim linostima. Podui je spisak javnih linosti kojima se obraa u Crnoj Gori,
uglavnom sa predlozima kojima vri propagiranje komunistikog boljevizma. Paralelno
odrava veze sa predstavnicima ustavne borbe u Crnoj Gori i socijaldemokratskim
krugovima u Srbiji. Pored prepiske sa Dimitrijem Tucoviem, Duanom Popoviem,
Dragiom Lapeviem i drugim, iz Rusije "ilje masu literature marksistike".
Poto je poloio doktorat cjelokupnog ljekarstva, avgusta 1912. god. u Harkovu, dr
Vukain Markovi se uputio u Srbiju i Crnu Goru kao lan specijalne ruske misije
Crvenog krsta. Uzima uea kao ljekar u oba balkanska rata. U Beogradu je bio 1913. u
vojnoj bolnici kao ljekar ordinator, docnije je upuen u Pirotski okrug radi suzbijanja
kolere. Poznato je da je dopirao do pljevaljskog crnogorskog fronta, gdje je razdijelio
ruske rublje roacima, a kad mu je pristupio stariji brat Jovan, imao je u depu samo
maramicu koju mu je darivao. Tom prilikom, u Pljevljima, biva uhapen i zadran u
arestu, nekoliko dana, pod optubom da je zavjerenik protiv crnogorskog mogula kralja
Nikole. Po zavretku balkanskih ratova, sa istom misijom ruskih ljekara vraa se u
Rusiju.
Poetkom I svjetskog rata, 1914, ponovo dolazi u Beograd, ponovo kao lan misije
ruskog Crvenog krsta. Rasporeen je u sastav umadijske divizije, a septembra naredne
godine upuen za ljekara Srpske sandake divizije. Nakon austrougarske okupacije
Srbije i Crne Gore, sa jedinicama srbijanske vojske prolazi albansku golgotu. Kako je
posjedovao rusko dravljanstvo, ubrzo se vraa u Rusiju.
Odazivajui se na mobilizaciju 1915, Vukainov mlai brat Milutin vraa se iz Harkova,
gdje je na poziv starijeg brata doao na studije (pravnih nauka), u zaviajnu Crnu Goru.
Kraljevi banditi raznose ga bombom iz zasjede u Momikoj kali, prema Piperima. U
oaju, njegov stari otac Mili kree na Cetinje, kod neprikosnovenog crnogorskog
gospodara.
- to mi ubi sina Milutina, Gospodare, nikada ti ne bilo prosto!
- Ubie ti sina, Miliu Jokiin, oni emovii sa Vranjickih Njiva, a ne ja! - kratko skrenu
insinuaciju mogul, na porod vojvode Mijajla Niina Vuinia, ija je supruga bila roena
sestra Milieva.
Nikad nije razjanjeno ovo muko ubistvo, premda je izvjesno da je kralj unio smutnju
meu piperske jaice.
Dr Vukain Markovi odmah po povratku u Rusiju postavljen je za vojnog ljekara i
prikljuen jedinicama na junom ruskom frontu. Godine 1917. postaje varoki ljekar u
Petrogradu.
Velika epopeja Oktobarske revolucije poela je 1917. godine.

Artiljerijski plotun s "Aurore"

Uoi Oktobarske revolucije u Rusiji se nalazilo oko dvjesta hiljada Jugoslovena.
Utvrano je da ih je preko trideset hiljada sudjelovalo u Crvenoj radniko-seljakoj
armiji. U graanskom ratu imali su na bojitima preko dvadeset odreda. Komandovali su
frontovima, divizijama, brigadama i pukovima. Vie od sto Jugoslovena primilo je Orden
crvene zastave, kao najznaajnije odlikovanje Revolucije.
Vojnorevolucionarnim komitetima irom Rusije rukovodio je Vladimir Ilji Lenjin.
Privremena vlada N. Kerenskog morala je pasti pred naletima nezadovoljnih masa.
Plotuni s Aurore" oznaili su poetak Oktobarske revolucije. Uprkos popularnog gesla
Sva vlast Sovjetima", uprkos Lenjinovom proglasu Dekret o zemlji" buknuo je
graanski rat u Rusiji. Reakcionarima svih fela, koji se mobiliu pod nazivom bijeli" u
pomo pristiu inostrani interventi, kao sila Atante, koji vide u Sovjetskoj Rusiji arite
revolucije. Glavna udarna snaga bila im je Kolanova armija, dok su im dobrano
pripomogle trupe Denjikina, Kornjikova i Vrangela.
Boljevika partija pod vostvom Lenjina mobilie sve snage, prvo na opsadu Zimskog
dvorca i opsadu Kremlja, a potom na oslobaanje cijele zemlje.
Dr Vukain Markovi, po Lenjinovom nalogu, uputio se iz Petrograda u Moskvu, radi
oslobaanja Kremlja. Bio je u najuem komandnom kadru boljevika koji su rukovodili
oslobaanjem Kremlja. Pojedinosti o ovoj operaciji zapisane su u nevelikom broju
publikacija, ali su zapisane! Odasvud tutnje plotuni. I pjesma odjekuje: Vperjod,
tavarii, v nogu..."
V. Markovi stie na sve strane, bez predaha. Istie se u organizovanju Crvene armije na
jugu Rusije. Ratna srea slui naizmjenino, as bijelu gardu, as Crvenu armiju. Gine se
i na jednoj i na drugoj strani. Nakon okonanja I svjetskog rata, sile Antante preuzimaju
sveobuhvatnu ofanzivu protiv mlade Sovjetske republike.
Poetkom 1918, Dr Vukain Markovi izabran je za komesara bataljona, potom za
komadanta bataljona, a ubrzo i za komesara brigade na tom dijelu fronta. U proljee iste
godine, Dr Markovi pokree osnivanje Junoslovenske komunistike partije u Moskvi, s
tim to je organizaciji dat atribut grupe. Stoer i dua te grupacije bio je Crnogorac Dr
Vukain Markovi. On je imao samo jedan porok: bio je revolucionar. Nije puio, nije
cirkao alkohol, nije pio kafu, nije kockao. Potkrala mu se jedna pogrena procjena:
primio je u Junoslovensku komunistiku partiju austrijskog ratnog zarobljenika Josipa
Broza, beskonanog Tita, u Omsku 1918! (Moj pristup u Partiju u Omsku 1918. takoer
ne raunam, jer je tada tamo sve skupa bio vrlo aavo..."- vajkao se naknadno Broz.)
S proljea 1919, Dr Markovi prelazi na istoni dio ruskog fronta. Bori se protiv stranih
intervencionista, gdje se isticao primjernom hrabrou i umjenou u komandovanju".
Tragina sudbina je zadesila njegovu suprugu anu Laburb, drugog marta 1919. godine.
Po Lenjinovoj odluci ova odvana francuska revolucionarka, koju je Oktobarska
revolucija zatekla u Moskvi kao nastavnicu francuskog jezika, bila je upuena u Odesu da
bi odvraala francuske mornare od intervencije na Rusiju. Nesreno se zavrila ta misija.
Francuski intervencionisti raskomadali su mornarskim bajonetima njeno tijelo.

Ko je bila ana Laburb

ana Laburb je roena 8. aprila 1877, u mjestu La Palis blizu uvenog ljeilita Viija, u
Francuskoj.
Za rane mladosti upoznala se sa Nadedom Krupskom i V. I. Lenjinom.
U Rusiju dolazi krajem vijeka, kao guvernanta jednoj otmenoj poljskoj porodici. U
Novoerkasku upoznaje mladog bogoslova iz Crne Gore, Vukaina. Simpatija prelazi u
obostranu ljubav. Vjenali su se ana i Vukain 1900. godine. Nikakve zagonetnosti tu
nema.
Kad je Vukain odluio da nastavi studije u Harkovu, ana kao njegova ivotna saputnica
ide sa njim. Bez sumnje, ana je uticala na svog supruga da se opredijeli za poziv
medicinara.
Brani par, poetkom dvadesetog vijeka, u dva maha putuje u Pariz i enevu. Oito da
proire svoju revolucionarnu aktivnost. Podaci ukazuju da je Vukain uestvovao u oba
balkanska rata, kao ljekar u misiji ruskog Crvenog krsta. Sa povlaenjem srbijanske
vojske preko Albanije dijeli njihovu sudbinu. Ubrzo se vraa u Rusiju. Poinje I svjetski
rat: Dr Markovi je postavljen za vojnog ljekara i rasporeen u ruske jedinice na jugu.
Izdejstvovao je ubrzo postavljenje za varokog ljekara u Petrogradu gdje je
beskompromisno uestvovao u pripremi Oktobarske revolucije.
Njegova supruga ana, po prirodi stvari, nije ga mogla pratiti na svim bojitima i
golgotama. Znano je samo da ju je oktobar 1917. zatekao u Moskvi kao nastavnicu
francuskog jezika, to je bilo njeno prividno zanimanje, a osnovno revolucionarni rad
meu francuskim dravljanima u Rusiji. Sa svojim suprugom organizuje Klub tree
internacionale, aktivira se kao lan Inostranog kolegija, zauzeta je publikovanjem
ilegalne tampe...
Nakon izbijanja Oktobarske revolucije, poslije zauzea Kremlja, od strane boljevika, u
kojem se istakao Dr Markovi, Vladimir opi, Todor Gruji, Jovan Sekuli, i jo
desetak Jugoslovena, ana Laburb biva smjetena u hotel Drezden" soba 102. Njen
suprug Dr Vukain dobija sobu 101 u istom hotelu, opeitiju. Viana je u kremaljskoj
menzi, u drutvu znamenitih voa revolucije, ukljuujui Lenjina.
Da li su ana i Vukain imali poroda? U genealogiji nae porodice postoji zapis da je
Vukain imao sina Orela, koji je bio inenjer. Ja sam viao, izvjesno, u kui moga eda u
Piperima, Orelovu fotografiju snimljenu u Moskvi, sa svojom braom od strca Radulom i
Mirkom.
ana Laburb je upuena iz Moskve u Odesu, po Lenjinovom nalogu da iri propagandu
meu francuske intervencioniste. Meutim, bude uhapena i brutalno pogubljena, u noi
2. marta 1919. godine.
Delegatima VIII kongresa Ruske komunistike partije (boljevika) obratio se ak Sadul,
francuski konzul, koji je saoptio tunu vijest o neovjetvu francuskih mornara nad
ovom hrabrom enom. Potom je konzul evocirao uspomene na anu Laburb,
revolucionarku izvanredne energije, hrabrosti i portvovanja. Delegati su ustali i otpjevali
posmrtni mar u spomen ove hrabre ene. Sa njima je odao potu i Lenjin, koji je bolno
primio vijest o njenoj pogibiji, rekavi da je bila simbol proleterskog internacionalizma".

Na starom Odeskom groblju, desno od glavnog ulaza, postavljen je obelisk, sa reljefom,
od crnog mermera ani Laburb. Jo dva obiljeja postoje u Odesi da sjeaju na anu
Markovi-Laburb.
Svoju tugu za njom, njen suprug Vukain nosio je u sebi.

Uvijek ostaje neki viak svijeta

Podaci ukazuju da je dr Vukain Markovi bio od 1919. u Kominterni zaduen za
prouavanje balkanskih pitanja. Radio je na oformljenju Jugoslovenske komunistike
grupe u Rusiji, to je nailazilo na otpor nekih prisutnih jugoslovenskih krugova (Mijo
Radoevi, Radoslav Jovanovi i dr). Jedno vrijeme je bio urednik lista Sovjetska
revolucija". Druga konferencija Junoslovenske komunistike grupe (20.10.1918) donosi
odluku da se jedan dio komunista uputi u Jugoslaviju radi revolucionarnog rada (tada je
novoformirana drava na Balkanu nazivana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca).
Dokumenta kazuju da je dr Markovi bio nekoliko mjeseci 1920. na sjeveru Rusije u
svojstvu komesara proslavljene divizije, koja se odupirala najezdi bijele garde pod
komandom A. Kolaka. Kolakova armija je bila glavni oslonac stranih intervencinista.
Zbog sukoba sa nekim miljenicima Lava Trockog optuen je za sabotau i osuen na
smrt. Na linu intervenciju V.I. Lenjina osloboen je i upuen u Moskvu. Ostavila je
pomenuta presuda traga na njegovu psihu. ak i da nije bilo gladi koja je harala Rusijom.
Nakon Lenjinovog naloga da iri propagandu Oktobarske revolucije na Baltiku, u
Turkestanu i Mongoliji, dr Markovo u ljeto 1921. stie preko Rige, Berlina, Graca,
Maribora i Zagreba u Beograd. Ovaj dolazak bio je u funkciji povjerene misije za
konsolidovanje Komunistike partije u tek uspostavljenoj Jugoslaviji.
Jugoslovenska kraljevska vlada dekretom Obznana (3.12.1920) i zakonom o zatiti
(2.8.1921) svaku komunistiku aktivnost kvalifikuje kao zloin i pristupa progonu i
likvidiranju lanstva KPJ. U takvim uslovima beogradska policija nije dozvolila dr
Markoviu da uspostavi legalne veze. Strpala ga je u zloglasnu Glavanjau", u kojoj
provodi mjesec dana, nakon ega je straarno protjeran u Podgoricu, tanije u Zetsku
banovinu, na dalju nadlenost.
Ne zna se to je gore: beogradska policija (koju su pritisnule Vrangolove izbjeglice iz
Rusije) ili podgoriki andari potpomognuti srbijanskim batinaima. Dr Markovi upao je
u razjareni osinjak. Sresko naelstvo ne udovoljva njegovom zahtjevu da bude primljen u
zdravstvenu slubu, premda je Podgorica imala ukupno osam ljekara. Policija i andari
nijesu mu dali mira. Hapsili su ga na prezdan. Dozvolili su mu da posjeti oca, brau i
drugu rodbinu, ali su ga kod oca istog dana uhapsili i sproveli u podgoriku tamnicu,
zatim u kotorsku, a potom u beogradsku. Proveo je u beogradskoj tamnici preko mjesec
dana nakon ega biva interniran u svoje zaviajne Pipere.
Konspirativnim vezama podgorika partijska organizacija uspjela je da ga blagovremeno
upozori na opasnost novog hapenja. Sklonio se u Kamenik kod starijeg brata Jovana.
Ubrzo na katune stie vojna potjera i dr Markovi bio je primoran da pree u ilegalu.
Vratio se sa planine i upao u zasjedu. Gaali su ga nekoliko plotuna nou. (Ja sam
fingirao da sam ranjen, jecao sam, a oni mislei da sam ranjen teko, prestadoe pucati, a
ja sam, meutim, kroz njihove lance preskoio i umakao... Tad sam nou umakao u
umu, gdje sam se krio oko tri godine...").
Taj period, inae, u Zetskoj banovini karakterie andamerijsko- kraljevski teror, obraun
izmeu bjelaa i zelenaa zbog nasilnog zatiranja Crne Gore, komitovanju i jatakovanju
nezadovoljnog seljatva. Oko 2.500 odmetnika uglavnom nikolista" i zelenaa uvala su
sela, zaseoke i crnogorske planine. andarmske potjerne patrole i esta meusobna
ubijanja ine svakodnevicu.

Uzaludna misija irenja komunizma u Crnoj Gori

Iluzije o svjetskoj revoluciji ostale su na nivou iluzija. irenje ideje Oktobarske
revolucije nailazilo je na otpor svih buroaskih, kapitalistikih reima. Jednostavno,
revolucionarne prilike nijesu sazrele da bi omoguile povoljan ishod razvoju socijalizma.
Uostalom, socijalizam je dugotrajan proces koji zavisi od mnogo faktora. Pri tom,
siromatvo i zaostalost svake zemlje utiu nepovoljno na irenje ideje socijalistikog
preobraaja.
Vraajui se u zaviajnu Crnu Goru, dr Vukain Markovi smatrao je da moe preicama
prevazii zateeno stanje, isticanjim socijalnog i nacionalnog programa. Napravio je dva
kljuna previda.
Ondanje crnogorsko oblasno (pokrajinsko) rukovodstvo KP, ukljuujui i malobrojnu
podgoriku partijsku organizaciju, prihvatilo je nenauni, hegemonistiki pristup tzv.
ujedinitelja, istiui srpstvo kod Crnogoraca. Usvojiti megalomanske pretenzije kralja
Nikole na srpsku krunu i to pretvoriti u nacionalni zalogaj bilo je pravi bumerang. Dr
Markovi se protivio potiranju crnogorstva, to ga je diskvalifikovalo kod ondanjeg
oblasnog (pokrajinskog) rukovodstva KP. Ocjena politike situacije u Crnoj Gori bila je
samo izgovor za smute u nacionalnom pitanju.
to se tie pitanja siromatine i tradicije u Crnoj Gori, zanimljiva anegdota prepriava se
do danas. Naime, poveo se razgovor izmeu oca i sina, Milia i Vukaina. Na oevo
pitanje da mu objasni ideju socijalizma, doktor pokua da uprosti odgovor. Nabrajao je
starini koliko ima imanja i mala, pa bi bio red da sa sirotinjom podijeli vaj. Zakilji
starina na jedno oko: "Jesi li za to doao, Vukaine!" Doktor shvati koliko je sati. Mili
tjera po svome: "U zli ga as doao, moj zaludnji sine Vukaine!"
Reimska vlast je oglasila dr Vukaina za odmetnika. Njegovoj porodici konfiskovali su
stoku, sasjekli voe, i svako malo preduzimali hapenje odraslih lanova familije.
Nemajui drugog izlaza, u periodu od septembra 1921. do marta 1924. doktor je sa
grupom mladih ljudi koja je narasla na tridesetak poveo narodni ustanak u Crnoj Gori.
Poeo je iz Pipera, iz nepristupanih zaseoka i planina, a potom se proirio na okolna
plemena. Do omasovljenja optenarodnog otpora reimu nije dolo iz razloga podjele
stanovnitva na bjelae, zelenae, komite i kontrakomite. Dr Markovi ne pripada
nijednom od suprotstavljenih blokova. Traio je novi put, preureenje drutvenih odnosa
u korist radnika i seljatva, zalagao se za nacionalno osloboenje crnogorskog naroda. U
tom smislu slao je proglase, letke, pisma, esto i stihovne borbene pozive, za socijalnu i
nacionalnu konsolidaciju koja bi ishodovala revolucionarnim preobraajem u duhu
naunog socijalizma. Beogradski list Politika", u maju 1922. objavljuje vijest da doktor
nije pobjegao u Italiju, ve je vodio borbu na elu druine crnogorskih odmetnika u
mjestu Urvine, na polju Radove.
U januaru 1924. preminuo je voa Oktobarske revolucije V. I. Lenjin od posledica
atentata. Kako je primio tu stranu vijest Vukain Markovi nije poznato! Tada se dr
Markovi nalazio u Kuima, naravno, u ilegali sa svojom druinom, pred potjerom
vojske i andara. Boravio je u domu malisora Mark Perkaja, koji mu prua utoite i
gostoprimstvo. Neposredno prije toga policijska potjera uspjela je da smanji druinu dr
Markovia: U tom okraju zarobljena je uvena hajduica Stoja, sinovica doktorova, i
njen mlai brat Jole, Petko Mileti, Rovanin uspio je da umakne opsadi kao i Blao
Nenadi, koji je bio sekretar dr Markovia.
Policijski beogradski reim daje pisanu garanciju dr Markoviu, preko upana Zetske
banovine, izvjesnog Milovana Dakovia, da e biti amnestiran ako se dobrovoljno preda
vlastima. Uviajui da revolucionarne prilike u Crnoj Gori nijesu ravne njegovom
oekivanju, i da treba zaustaviti dalja zlostavljanja naroda koji ga uva uz velike rtve,
napose teror nad njegovom porodicom i rodbinom. Nakon velikog narodnog zbora
odranog u Piperima, doktor se uputi u Podgoricu i tu se preda vlastima. To se zbilo u
martu 1924. godine. Vjerolomne vlasti ga odmah hapse i okovanog sprovode na Cetinje.
Tu u zatvoru meu pedesetak komita nalaze se njegova sinovica Stoja i sinovac Jole.
Budui prevaren, doktor pravi dumbus, die galamu po vazdan. Policija ga alje u
ibenik na psihijatrijsko posmatranje. Dva psihijatra detaljno vode razgovor sa doktorom
i poto se uvjere da je potpuno normalan, vraaju ga natrag u cetinjski zatvor. (Sad se taj
runo voeni zapisnik sa psihijatrijskog posmatranja uva u Dravnom arhivu Crne
Gore.)
Dr Vukainu Markoviu uspijeva da preko zatvorskih bedema, uz pomo oluka, pobjegne
iz cetinjske tamnice, u zoru 20.4.1925. (Sinovcu Jolu koji je oekivao presudu u
cetinjskoj tamnici, prilikom povremenih etnji u zatvorskom krugu, nije povjerio plan
bjekstva, ak i kad je zagledao oluke na zatvoru).

Bezumlju smjelih mi pjevamo pjesmu

Ako emo pravo, dr Vukain Markovi bio je pretea e Gevare.
Podgorika komunistika organizacija, koja je brojala jedva dvadeset lanova, nije
pomogla dr Markoviu u bjekstvu iz cetinjske tamnice, ali mu je pomogla da se sklanja
nekoliko mjeseci kod rodbine u Piperima. O tome svjedoi doktorov sinovac Mirko, koji
je bio kurir" dr Markovia. Naime, po zadatku podgorike partijske organizacije, Mirko
se sastao sa doktorom etvrti dan poslije pomenutog bijega". Kominterna je dala
direktivu Centralnom komitetu KPJ, koji se nalazio u Beu, da na svaki nain izvede dr
Markovia iz Jugoslavije. Pokrajinski komitet uputio je Mirka u Be, da tamo pribavi
novac i paso za dr Markovia. etvrti put uspjelo je Doktoru i njegovom sinovcu da se
domognu Bea. Beka policija uhapsila ih je 22. III 1926. godine.
Nakon nekoliko mjeseci, na insistiranje Meunarodnog komiteta, kojim rukovodi Anri
Barbis, puteni su iz tamnice i protjerani u Moskvu. Moskovski list Pravda" objavljuje
1926. godine dva teksta o doktoru. Prvi tekst potpisuje Vladimir opi, oito dok je
doktor amio u bekom zatvoru, pod naslovom U zatitu druga Vukaina Markovia".
Drugi tekst je objavljen pod naslovom Dolazak druga Markovia u Moskvu", uz
priloenu doktorovu biografiju. lanak je objavljen 10. ID 1926, poto je Doktor stigao
u Moskvu dva dana ranije.
Doktor je potom upuen na oporavak u sanatorijum na Krimu.
Rukovodstvo Kominterne ubrzo povjerava dr Markoviu specijalnu misiju u Kini. Razlog
je jednostavan i sloen: treba ustalasati kineske mase da prihvate ideje Oktobarske
revolucije. Tim povodom beogradski list Politika", 27. D 1926, javlja: Dr Vukain
Markovi, poznati crnogorski odmetnik, koji je prije godinu dana pobjegao iz sudskog
pritvora na Cetinju, sada se nalazi u Kini... Njega je sovjetska vlada, posle uspjeha
kantonskih boljevikih trupa, poslala Kinezima za glavnog boljevikog komesara...
Pritvorenik cetinjskog suda sada je stvarni gospodar preko pedeset miliona Kineza. Jedan
uspjeh kakav nijedan Crnogorac nije postigao do danas... Sovjeti su slali Dr Markovia
samo tamo gdje je potrebno bilo vie elektriciteta i vie eksplozivnosti..." Pretjerivanja i
policijske mistifikacije su nastavljene.
Ubrzo je uslijedio obraun J. V. Staljina i L.Trockog povodom daljeg razvoja socijalizma
u SSSR. Sukob se prenio na partijsko izjanjavanje. Dr Markovi nastojao je da se
prihvati trea linija, izvorna lenjinska. Burni dogaaji koji su potom uslijedili, naroito
svjetska ekonomska kriza, priprema za svjetski oruani sukob, kao i stanje u
meunarodnom radnikom pokretu, omoguili su Staljinu da naturi Treoj internacionali
taktiku po sovjetskom uzoru. Kominterna upuuje Komunistikoj partiji Jugoslavije
Otvoreno pismo", 1928. godine. Reim policijske Kraljevine Jugoslavije donosi odluku
o uvoenju estojanuarske diktature, 1929. godine. Zavladao je krvavi teror nad
jugoslovenskim komunistima.
Nita bolje nije bilo ni u prvoj zemlji socijalizma. Moskovski procesi i masovne istke
meu pripadnicima boljevikog pokreta koji je izveo Oktobarsku revoluciju nijesu
prestajale. uvene trojke NKVD bile su neumoljive. Magla je progutala i vie desetina
Jugoslovena, mahom rukovodeih kadrova KPJ.
Prekaljeni boljeviki revolucionari postepeno su likvidirani. Dr Markovi se tome
estoko suprotstavio, okrivljujui despota iz Kremlja", tj. Staljina, kao vinovnika
enciklopedije zla". On je upuivao line depee i protestna pisma na Staljinovu adresu.
Trljajui ruke, doktor se ponadao da e onom despotu iz Kremlja barem bridjeti ui".
Agenti NKVD i njihove pripuze pomno su pratili svaki Doktorov korak.
Za vrijeme kampanjske kolektivizacije, 1930. godine, upuen je na sjever Kavkaza, u
grad Nalik i okolna kabardinsko-balkarska kozaka sela, da lijei narod i istovremeno da
vri agitaciju.
Po povratku u Moskvu radio je na moskovskom Medicinskom fakultetu. Bio je
angaovan i u sekciji Kominterne za balkanska pitanja. Neko vrijeme ureivao je list
Iskra revolucije", iz tog perioda sauvan je publicistiki osvrt Doktor Markovi drug
siromaha". Tekst je potpisao Janko Milii, a objavljen je u asopisu Mlada gvardija",
11. XII 1931. godine.

Ljudi, godine, ivot - kao sitnice

Dr V. Markovi se sve ee protivio staljinskim istkama i likvidacijama. S druge
strane, bio je nepomirljiv prema frakcionakim obraunima u rukovodstvu KP
Jugoslavije. Saradnicima i poznanicima bez ustezanja je razlagao da je na djelu revizija
marksizma-lenjinizma.
Doktorova snaha Milena i stariji brat Jovan imali su petoro djece: Stoju, Zaru, Radula,
Jola i Mirka. Kad se doktor vratio u Crnu Goru i podigao ustanak, po prirodi stvari, svi su
prili revolucionarnom pokretu. Svi su bili hapeni i maltretirani u policijskim
kazamatima, ukljuujui i njihove roditelje. Hajduica Stoja i njen brat Jole odmetnuli su
se sa doktorom. Prilikom jedne policijske opsade Stoja i Jole pali su u ruke ondanjem
reimu. Osueni su na dvadeset godina robije. Stoju je, uz pomo partijske organizacije,
oslobodio iz zagrebake kaznionice njen brat Radule, dok za Jola nije bilo spasa. Odleao
je dvanaest godina u Zenici. U Zarinom bjekstvu iz zemlje angaovali su se Ivan
Milutinovi i Milovan Mati, oficir.
Uglavnom preko Bea pristizali su u Moskvu dvije sinovice i dva sinovca dr Markovia.
Nijesu krili svoj identitet. Zasnovali su brane zajednice: Stoja sa Miloem
Blagojeviem, Zara sa Boidarom Held, Radule sa Verom Sergejevnom, a Mirko sa
Belom. Stojini i Zarini brani drugovi preminuli su u staljinskim logorima. Doktorov sin
Orel, iju fotografiju sa Radulom i Mirkom smo uvali u porodninom albumu u
Piperima, po nekim navodima zaglavio je kao trockista.
Po nalogu viih instanci, dr Vukain Markovi penzionisan je 1935. godine.
Peria Kosti, oficir NKVD, svjedoi kako ga je sa doktorom upoznao Ivo Martinovi,
polovinom 1934. godine. Doli su kod njega u stan, ul. 9 Sokolnieska, dom 9, kvartira
16.
Zaudio sam se bila je to ogromna soba, velika gotovo kao neki stan. Unutra samo
vitrine sa knjigama, bile su i na patosu, svuda puno novina, vidim velika arhiva, jedan
astal, na njemu telefon, i jedan vojniki krevet u uglu.
- Tu ja spavam - ree nam Vukain.
A ja malo iznenaen uzvratih: - Drue, doktore, ovi to su u Kominterni oni svi imaju
kue, apartmane, a ti si komesar Balkana.
Na te rijei Vukain se nasmija i kaza: - Ti e meni da kae! Doktor Markovi je
spavao u umi, po gudurama Crne Gore, po kolibama, na kamenu ljutom. A sad treba da
spava na mekom... Markovi je na kamenu odrastao i na kamenu hoe da umre...
Ustade i donese nam na sto slanine i onog crnog ruskog hljeba. Nareza jedno i drugo,
ponudi nas.
Mislite da ja imam neto bolje? Nije nas ponudio nikakvim piem... Vukain Markovi
je bio velika ljudska dua." (Politika", 21. IX 1998)
I dalje se nije mirio sa stanjem u SSSR, naroito sa staljinskim istkama i represijama.
Agenti NKVD hapse dr Vukaina Markovia 5. maja 1937. godine. Na sasluanju,
islednik insistira da je u pitanju imperijalistiki pijun u Kominterni. Na te rijei doktor
zgrabi pepeljaru sa stola i razbija elo enkavedeovskom istuncu. Odmah je proglaen
psihijatrijskim sluajem i sproveden u Lubjanku. Tek 27. XII 1937, osuen je NKVD
trojkom na deset godina robije. Upuen je u Solikamski logor na Uralu, kod ua Jajve u
Kamu, radi izdravanj kazne.
Pred napad Njemake na Sovjetski Savez, 1941, u stan njegovog sinovca knjievnika
Radula Markovia Stijenskog, doao je ovjek (scrnogorskim naglaskom) i saoptio u
povjerenju da e doktora likvidirati u logoru, jer pravi svakodnevne demonstracije, stoga
neka pouri da ga spasi. Dramatian pokuaj Stijenskog umalo je i njega stao glave.
Postoje tri verzije o okonanju ivota revolucionara dr Vukaina Markovia. Nagaa se
da je umro 1943. godine. Mjesto sahrane nije poznato! Po jednoj verziji, navodno, ostao
je u nekom sanatorijumu na Uralu, blizu grada Solikamsk. Po drugoj, osloboen je iz
logora neposredno pred napad Njemake, i deportovan u Kujbiev kao zasluni graanin,
gdje je smjeten u dom za stare. Po treoj, sahranjen je ispod zidina poznatog hrama u
Moskvi, na lijevij obali rijeke Moskve, gdje su sovjetske vlasti pokopale veinu
jugoslovenskih revolucionara.

Zvanina Crna Gora uti

Razlaz koji je nastao po Rezoluciji IB osujetio je dobijanje autentinih podataka o
sudbini Vukaina Markovia. Crnogorski zvaninici zadugo e svako interesovanje za
Doktora podvoditi pod opasno genetsko rusofilstvo. Dodatno e insistirati na
fabrikovanom podatku da je Doktor bio "problem za Partiju", upravo onoliko koliko je
lenjinski kurs protivrjeio staljinizmu i titoizmu.
Zvanina Crna Gora e tek 1983. godine donijeti odluku da se novosagraeni Kliniki
centar u Titogradu (Podgorici) nazove imenom Dr Vukaina Markovia i da se na ulazu
podstavi spomen-bista "revolucionara, humaniste i ljekara Vukaina Markovia".
Sveanosti je prisustvovao predsjednik SR Crne Gore Veselin uranovi, a o
revolucionarnom liku Vukaina Markovia govorio je Peria Vujoevi. Autor spomen-
biste bio je Srdan Kovaevi.
Novije crnogorske vlasti, mimo ikakve odluke, u doba kad je ministarstvom zdravlja
hario Miomir Mugoa, iz naziva Klinikog centra izbrisale su ime Vukaina Markovia.
Ostala je spomen-bista, zagledana u nita. Zaputena.
Vana izvorna graa o Doktoru nalazi se u Centralnom dravnom arhivu Sovjetske
armije, fascikla 28361, predmet 896. Podaci o Vukainu Markoviu sauvani su i u listu
Svjetska revolucija", izdanje 1918 -19. Arhiv Crne Gore sauvao je u fascikli 36-922,
grau o sasluanju Dr Markovia po povratku u Crnu Goru. Posebno je zanimljiv runo
voeni zapisnik sa psihijatrijskog posmatranja, voen u tamnici krajem 1924.
Savi Markovi tedimlija u knjizi Gortaka krv", publikovanoj 1928, posvjeuje jedan
odjeljak komitovanju" Dr Vukaina, njegove sinovice hajduice" Stoje i sinovca Jola.
Dr Niko S. Martinovia publikovao je dva feljtona o Dr Vukainu Markoviu, jedan u
listu Pobjeda", a drugi u asopisu Stvaranje". Oba feljtona studiozno su uraena i
objavljena 1957. godine. Prvi nosi naslov Bjekstvo Dr Vukaina Markovia iz
cetinjskog zatvora" a drugi Dr Vukain Markovi i knjievnost". Piui o radnikom
folkloru, dr Martinovi naglasio je poetski uinak Dr Markovia u agitacione svrhe. Bez
sumnje, Dr Markovi imao je poetskog dara. To je veliko svjetsko ime u istoriji
radnikog pokreta... Ja u, ipak, i dalje nastojati da o Vukainu objavim monografiju",
navodi u pismu mom ocu Niko Simov.
Publicista Jago Jovanovi objavio je knjigu Orao na Janiku" koja trebalo da bude
romansirana biografija revolucionara Vukaina Markovia. To djelce, nastalo 1963,
pisano pod pritiskom titoizma, vrvi od zbuki i podmetanja. Posebna knjiga i pozorina
predstava nastala je iz pera Momira Markovia 1983. Knjiga nosi naslov Knjiga o
Vukainu", a predstava Doktor Vukain Markovi". Noseu ulogu u pozorinoj
predstavi ostvario je gostujui glumac iz Beograda poznat po antikomunistikim
ubjeenjima. Poto je M. Markovi nastavio da objavljuje istine i legende o
revolucionaru Vukainu Markoviu u asopisu Start", reagovao je na ta tiva Doktorov
sinovac Mirko Markovi, kao neposredni uesnik mnogih dogaaja. Objavio je podui
lanak u istom asopisu. Okrpio je, s pravom, autora M. Markovia u natpisu emu
mistifikacije i karikature?". Za najveu drskost uzima citiranje kvaziistoriara Ivana
Oaka kroz tvrdnju da je Vukain Markovi bio daleko od Lenjinova tumaenja pobjede
proleterske revolucije." Ba naprotiv.
to se tie uloge Dr Vukaina Markovia kao revolucionara, treba proitati knjigu
Jugosloveni u Oktobru" autora Vladimira Zelenjina, kao i hronologiju Revolucionarni
pokret u Podgorikom srezu", autora Milana Ivanovia, izdanje 1970. godine. Tim
knjigama treba pridodati Razvoj revolucionarnog pokreta u Podgorikom srezu", koji su
objavili dr Radoje Pajovi i dr uro Vujovi, izdanje 1974. godine.
Analiza istoriara Dimitrija - Dima Vujovia Uee Dr Vukaina Markovia u
Oktobarskoj revoluciji i njeni odjeci u Crnoj Gori", objavljena u "Prilozima za istoriju
socijalizma 5" - 1968. zasluuje posebnu panju. Izuzetan pregled istorijskih izvora i
grae o Dr V. Markoviu sadri rad istoriara Jovana R. Bojovia. Taj rad je objavljen
pod naslovom Popularisanje Lenjinovih ideja u Crnoj Gori", "Jugoslovenski istorijski
asopis", br. 3-4, 1970.
Dr Vukain Markovi je besplatno lijeio ljude u Crnoj Gori. Bio je veliki humanista.
Obraao se drugim ljudima sa uzreicom zlato moje". Vjerovao je u pobjedu proleterske
revolucije. Kao narodni ljekar i kao ovjek koji se bori za ideju iskazivao je spremnost da
sa obespravljenim narodom dijeli i zlo i dobro.
Kada niko od aktuelnih komunista nije htio ili nije smio, Dr Vukain Markovi javno se
zalagao za rjeenje crnogorskog nacionalnog pitanja i federalno ureenje na novim
osnovama.
Ako ni zbog ega drugo, ovo Doktorovo insistiranje zasluuje vei pijetet i panju u
savremenim zbivanjima.

Istoriju piu pojedinci

injenice su apsolutno tvrdoglave. Naravno, one istorijske. Ba u tome i jeste sutina-
nejasno je samo nejasnima!
Dr Vukain Markovi, kao kompleksna linost, zavreuje istorijsko mjesto u
objektivnom prevrednovanju crnogorske istorije.
Svjedoci smo pojave, s vremena na vrijeme, da se o njega oeu nevieni "uevnjaci",
kvaziteoretici i nadripisci. Praaknu se uglavnom u negativnoj konotaciji razni Miljanii,
Milunovii, Colai, Mugoe, Novaci i takvu priu priaju "kao ivu, istinsku istinu".
Jedan mu ne dozvoljava da zavri Medicinski fakultet u Harkovu, tvrdei da su mu
zvanje "Dr" darivali, drugi sumnja da je i marveni ljekar, trei ini otkrie da je slao ljude
da ubiju roenog oca, etvrti izbacuje njegovo ime iz naziva medicinske ustanove, peti
brolja da je "crveni zelena" Osmi navodi da se Dr Vukain nije poznavao sa
Lenjinom, i tako redom.
Smuta i kriza, brate! Naroito ona moralna. Profitabilna.
Politike prilike u Crnoj Gori, nakon bjekstva kralja Nikole u Italiju, razdirao je sukob
"bjelaa" i "zelenaa", do uvene Podgorike skuptine. Tada su promijenjene uloge.
Buktala je Oktobarska revolucija u Rusiji, u kojoj je uestvovalo nekoliko stotina hiljada
Jugoslovena na ovoj ili drugoj strani.
U Moskvi je, u hotelu "Drezden", odran zbor sekcije Junih Slovena (3. X 1918).
Rukovoenje sekcije bilo je povjereno Dr Vukainu Markoviu. Markovi je otvorio zbor
vatrenim govorom.
- Kao to svi znate, revolucija na Balkanu je poelaNema nikakve sumnje da e
plamen revolucije, koliko sjutra, zahvatiti Srbiju i Crnu Goru, a za njima e doi na red
Hrvatska, Slovenija i drugi nai krajevi u zemlji. Dakle, moemo li, drugovi, da ostanemo
ovdje u Moskvi, kada plamen revolucije zapaljen velikim Oktobrom, ve bukti na
granicama naih rodnih krajeva!- Ja odgovaram: ne, ne moemo. Nae je mjesto u
domovini. Svi smo obavezni da se s orujem u ruci borimo za pobjedu revolucije na
Balkanu
Kada se vratio u Crnu Goru s proljea 1921. propagirao je sovjetsku (od pojma - sovjeti,
obj autora) crnogorsku republiku. Nije se mirio sa nazivom Zetska banovina. Bio je prvi
zaetnik ideje za federalnu Jugoslaviju i crnogorsku republiku u toj federaciji. Doktorovo
zalaganje u samobitnost crnogorske nacije treba naglaavati i isticati u svakoj ocjeni
njegovog revolucionarnog djelovanja.
Ondanje crnogorsko partijsko rukovodstvo nije se slagalo sa Dr Vukainom
Markoviem u dva znajna pitanja, prvo povodom nacionalne crnogorske samobitnosti, u
emu nijesu bili u pravu, a drugo povodom politike situacije u Crnoj Gori, u emu su
bili djelimino u pravu. Doktor sa svojim istomiljenicima obreo se u slobodne
crnogorske planine i pozivao narod da se die na "socijalnu revoluciju za obaranje
kapitalizma i zavoenje diktature proleterijata". Dr Markovi je pokrenuo ilegalni list
"Prva zublja", na apirgorafu.
Reim mu je obeao nagobu. I prevario ga. Odveden je u zatvor na Cetinju. Odatle je
pobjegao na svoju ruku, bez pomoi partijske organizacije. Tada su u cetinjskoj tamnici
boravili njegovi sinovica Stoja i sinovac Jole, iekujui presudu. Ni njima nije povjerio
tajnu.
Ostalo je, manje-vie poznato.
J.V. Staljin je proglaen za "poasnog" pisca (4. I 1935). Poslednju "veliku istku" dosta
je "uspjeno" zavrio pred Drugi svjetski rat.
Moskovska magla je pojela i Dr Vukaina Markovia i mnoge jugoslovenske komuniste.
Ne zna im se groba ni mramora. Enciklopedija Leksikografskog zavoda ne pomonje ga.
Bolje bi bilo da ga ni Mala enciklopedija Prosvete ne pominje na nain falsikatorski.
Jedino u Vojnoj enciklopediji (Beograd, 1973.) postoji korektan napis o dr Markoviu, iz
pera Dimitrija Trifunovia.
Ostalo je - ostalo. ujem da su odbornici Podgorice nedavno donijeli nemutu odluku da
jedna ulica nosi naziv po Vukainu Markoviu , bez titule.
Jao, ta sve ne uinismo
Za ovu Otadbinu.
Neki izgiboe,
a neki odrae govore!


(Kraj)

Feljton u listu Dan, izlazio od 8. do 19. septembra 2011.