Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-
matematički fakultet
Geografski
odsjek

Turistička geografja
Repetitorij za ispit napravljen na temelju:
- Blažević, !: Turistička geografja
svijeta, "#, $agre%, &''(!
- Blažević, !: Turistička geografja
)rvatske, "#, $agre%, &''(!
$agre%, listopad &''*!
T+R,T-#. /01/R.23. 4 znanstvena disciplina koja proučava prostorna kretanja turista, utvrđuje
elemente i faktore tih kretanja, izdvaja različite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih i
strukturnih vrijednosti, proučava prirodne i antropogene turističke resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti,
načine valorizacije prostora te predlaže metode i načine zaštite resursa i prostora u cjelini.
- ona definira tipove turističkih regija i zemalja
PR0560T: proučavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske činitelje turističkog kretanja i utjecaj
turizma na preobražaj stanovništva i kretanja
Turistička geografja
$.5.7:
- proučavanje faktora turističkog kretanja
- upoznavanje vrsta turizma
- diferenciranje turističkih objekata
- uočavanje tokova kretanja turista
- izdvajanje turističkih područja
- utvrđivanje razlika u opsegu turističkog prometa
Pojam turizma
♦ ime (naziv) turizam  franc. TOUR = kružno putovanje (počinje i završava u istoj točki)
 franc. TOURISME [tourism] = izletništvo
 lat. TORNUS = točilo; grč. TORNOS = lončarsko kolo
♦ fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava bilježi se od 1950.g.
Godina
Broj turista
u mil.
Prihod od
međunarodnog turizma
1950. 25 2,1 mlrd $
1960. 70 7,0 mlrd $
1970. 160 18,0 mlrd $
1980. 285 102,0 mlrd $
1985. 443 255,0 mlrd $
1990. 361 381,0 mlrd $
1995. 664 455,0 mlrd $
♦ turizam stoji uz bok vodecim svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna)
♦ definicija turizma:

prva definicija turizma (švicarci Hunziker i Krapp)  turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz
putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i da
boravak nije povezan s gospodarskom djelatnošcu

Roglic  gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju

Turizam zadovoljava potrebe za: odmorom, razonodom, oporavkom, liječenjem, podizanjem kulturne
razine stanovništva, upoznavanjem i zbližavanjem ljudi i naroda
♦ o turizmu ovise i na turizam utječu brojne gospodarske djelatnosti: promet, hotelijerstvo, ugostiteljstvo,
trgovina,, kucna radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.
T+R,T 4 posjetitelj koji ostvari najmanje jedno nocenje u nekom smještajnom objektu u mjestu koje je
posjetio.
Motiv putovanja: odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, športski i diplomatski
skupovi, posjet prijateljima i rođacima, vjerske potrebe (hodočašca) i ostali razlozi (promjena životne i radne
sredine).
♦ Značajke ÷ dobrovoljnost i privremenost putovanja
Tko nisu turisti8
♦ osobe koje dolaze u neko mjesto radi namještenja ili pokretanja vlastite djelatnosti
♦ osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivališta (preseljenje)
♦ studenti i učenici u domovima
♦ radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke
♦ pogranično stanovništvo koje živi u jednoj, a radi u drugoj državi
♦ putnici u tranzitu, ako se ne zadržavaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit može biti dulji
od 24h)

Rekreacija
&
Turistička geografja
♦ definicija ÷ ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju čovjek odabire prema vlastitim potrebama
i željama
♦ ona doprinosi: razvoju ličnosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihičkom rasterecenju, kvaliteti života
♦ obuhvaca različite vrste ljudske aktivnosti: tjelesno vježbanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, društveno-
zabavne aktivnosti, sakupljačke aktivnosti, znanstvene i tehničke aktivnosti, aktivnosti u prirodi
♦ značajka ÷ aktivnosti se ne obavljaju iz nužde ili iz potrebe za materijalnim koristima
♦ REKREACÌJA označava obnavljanje čovjekovih psihofizičkih snaga uz pomoc odmora i razonode
♦ ona može biti aktivna i pasivna
♦ PASÌVNA REKREACÌJA - spavanje, sjedenje, čitanje, gledanje TV, uživo pracenje neke sportske
priredbe, itd.
♦ AKTÌVNA REKREACÌJA ÷ šetnja, planinarenje, različite sportske aktivnosti, itd.

turizam kao dio (način) rekreacije
(
Rekreacija
= odmor ili razonoda
Pasivna
= psihološka
Aktivna
= psihološka i fizička
statična
dinamična
= TURIZAM
Turizam = dinamični oblik
aktivne rekreacije
Turistička geografja
Povijesni razvoj turizma
♦ iako je pojava turizma još starija, promatramo je od razdoblja Stare Grčke
♦ putovanja iz športskih pobuda (Olimpijske igre od 778. pr. Kr. do 383.)

776. održane Ì. Olimpijske igre (prve moderne OÌ održane su 1896.) koje su okupile Grke i na neko
vrijeme prekinule ratovanja

putovanja iz vjerskih motiva
♦ proročište Delfi
♦ na Kreti i Mikeni pronađene su baždarene posude što svjedoči o organiziranom prenocištu i prehrani za
putnike
♦ u Rimskom razdoblju započinje gradnja prometnica
♦ putovanja i posjete amfiteatrima

postojale su arene (amfiteatri) koje u prvom redu služe za odmor i razonodu vojnika ("kruha i igara")

gladijatorske igre
♦ putovanja iz zdravstvenih razloga

terme  za okrijepu i liječenje

ville rustice  svojevrsne vikendice, kuce na osami kako bi se odmaknulo od grada
♦ u Srednjem vijeku kontrolu nad životom preuzima Crkva
♦ organiziraju se brojna hodočašca u sveta mjesta (Rim ÷ Ìtalija, Santiago de Campostela ÷ Spanjolska,
Lourdes ÷ Francuska, Jeruzalem ÷ Ìzrael, Meka i Medina ÷ Saudijska Arabija, Varanasi ÷ Ìndija)
♦ ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana prenocišta i prehrana za
hodočasnike  omogucuje upoznavanje stranih kultura
♦ bogati slojevi stanovništva odlaze na viteške turnire i u lov
♦ korištenje toplica u potpunosti je zanemareno

♦ u prijelaznom razdoblju (do 19. stoljeca) stvara se kulturna i socijalna podloga koja ce omoguciti kasniju
ekspanziju turizma  pisci reagiraju protiv izvještačenog načina života, javljaju se brojni kulturni pokreti
(npr. romantizam), propagira se povratak prirodi (J.J. Rousseau 1712 - 1778)
♦ teškoće sa smještajem, prometnicama i nesigurne političke prilike u Europi
♦ ur!oaske revolucije, procesi uranizacije, ogaćenje gra"anske klase
♦ 1787. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc
♦ Talijani uređuju prva turistička naselja na Liburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete Rimu i Veneciji
(godišnje 15.000-20.000 putnika)
♦ brojni pronalasci krajem 18. stoljeca  1825. prva željeznica Liverpool-Manchester; izum parobroda;
makadamske ceste (nazvane prema škotu McAdamu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po
Kini)
♦ veliki problem predstavljaju smještajne (ne)mogucnosti  1805. na Turskom jezeru u Svicarskoj
organizirano je prvo masovno nocenje za posjetitelje iz Velike Britanije, pri čemu je ugušceno 506 osoba
 smatra se pretečom modernog turizma
♦ putuju samo povlašteni, tj. bogati slojevi stanovništva
♦ 19. st. stabilizacija prilika u Europi, početak razvoja željezničkog prometa
♦ u razdoblju modernog turizma najznačajnija osoba je engleski poduzetnik Thomas Cook:
♦ 1841. organizirao izlet za 500 osoba (prvo skupno putovanje vlakom) na relaciji Leicester ÷
Loughborough (Velika Britanija) pri čemu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovno
putovanje željeznicom (5.7.1841.) ÷ taj događaj se uzima kao početak modernog turizma
♦ 1845. osniva prvu turističku (putničku) agenciju "Cook and Son"
♦ 1851. uslugama njegove agencije za potrebe puta na EXPO u Londonu koristi se 160.000 osoba
♦ 1864. organizira prvo putovanje u inozemstvo (u Svicarsku)
♦ 1871. organizira prvo putovanje brodom oko svijeta
♦ 1890. organizira putovanje Nilom
♦ Cook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se počnu baviti turizmom, pa se osnivaju i
druge turističke agencije
9
Turistička geografja
♦ jačaju prometne veze:
♦ željeznica apsolutno vlada do prve polovice 20. stoljeca (unapređuje se, rade se bolji vagoni ÷
pullmanovi vagoni, WC kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-
restorani...)
♦ nakon otkrica benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon ÌÌ. ww) željeznica dobiva jaku
konkurenciju  automobilizacije uvjetuje značajne promjene u prostoru koje utječu na njegovu
turističku valorizaciju (ceste, parkirališta, moteli, autoceste ÷ grade se od 1924.)
♦ kao drugi konkurent pojavljuje se avion  masovni razvoj nakon 1960., a u turističkom smislu
naročito važan nakon pojave charter-letova (omogucuju turistički razvoj udaljenih dijelova svijeta i
brojnih otoka)
♦ brodski promet, unatoč unaprijeđenjima, ne postaje konkurent željeznici, jer se međusobno
nadopunjuju; današnji vodeni promet u turističkom smislu svodi se na nautički turizam, a manifestira
se preko trajekata, čamaca, glisera, jahti ( zahtjevaju gradnju marina) i ostalih plovila
Prva putovanja i turistički vodiči
♦ Alpe (St. Moritz (Svicarska), termalno i klimatsko lječilište)
♦ Mediteran (Nice, Cannes na Azurnoj obali (Francuska), San remo (Ìtalija), Opatija (HR))
♦ putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorničari, trgovci,.)
♦ smještajni objekti visokog standarda
♦ probrani gosti
♦ dug prosječni boravak
♦ visoka potrošnja
♦ Karl Bedecker ÷ krajem 19. st. prvi turistički vodič
*
Turistička geografja
#unkcije turizma
♦ dvije osnovne skupine funkcija:
A. neekonomske
a. zdravstvena
b. zabavna
c. kulturna
d. socijalna
e. politička
B. ekonomske  pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plaže...) u privredni resurs
a. preraspodjela narodnog dohotka (vecina turista potječe iz bogatih zemalja)
b. platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilance)
c. zaposlenost stanovništva (uglavnom sezonska)
d. razvoj nedovoljno razvijenih krajeva
e. indirektni ekonomski utjecaji
Faktori razvoja turizma
a. Pokretački faktori ("push faktori" ili faktori potra!nje
b. radna i !ivotna sredina
 traži se suprotnost svakodnevici i bijeg od urbane sredine ÷ potreba za odlaskom na
odmor i za rekreacijom u čišcem okolišu
 ambijent u kojem čovjek živi (porast broja stan.; odnos grada i sela; urbanizacija ÷
svjetski proces; onečišcenje okoliša; buka) ÷ sve to dovodi do želje za promjenom
sredine
c. slobodno vrijeme
 tjedni i godišnji odmor
 1. svibnja 1866. u Chichagu održan štrajk kojim radnici zahtjevaju bolje uvjete života (8
sati rada, 8 sati odmora, 8 sati zabave)
 danas se u prosjeku radi 42 sata tjedno
 dvodnevni vikend (prvi ga uvode Englezi)
 placeni godišnji odmor (prva ga uvodi Rusija nakon Oktobarske revolucije 1917., zatim
Francuska 1936., a zatim vecina ostalih zemalja)
 u svijetu raste broj penzionera
 u RH je u prosjeku svaki treci dan neradni (ako računamo prosječno trajanje GO između
10 i 30 dana, vikende i državne praznike)
d. slobodna sredstva
  sredstva koja preostaju nakon zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih potreba
(stanovanje i prehrana)
 procijenjeni minimum za uključivanje u međunarodna turistička kretanja iznosi 3.000$ do
5.000$ BDP per capita godišnje
 razlike u nacionalnom dohotku među kontinentima, državama, regijama, obiteljima
 vecina turista potječe iz ekonomski razvijenih zemalja
e. subjektivni faktori
 odnose se na ponašanje pojedinca, tj. na motivaciju za putovanjem  formiranje
turističke svijesti
 na odluku o putovanju mogu utjecati brojni razlozi  moda, prestiž, ponašanje,
snobizam, ljubav, religija...
". Privlačni faktori# faktori ponude ("pull" faktori
a. prirodni (atraktivni faktori
 reljef ($eomorfolo%ki turistički resursi
 sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje, nastali
kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenih modeliranja od Zemljina
postanka do danas. To su: planine i planinski lanci, vulkani, kanjoni, jame, špilje,.
 glacijalni reljef  nastao radom ledenjaka; npr. dolina Rhone, dolina Ìnna, dolina
Save Bohinjke, Alesch glečer...
:
Turistička geografja
 dolinski (fluvijalni) reljef  duž toka rijeke smijenjuju se stijene različite otpornosti,
pa uslijed diferencirane erozije dolazi do nastanka kompozitnih dolina u kojima se
smjenjuju suženja (sutjeske, klisure, kanjoni) i proširenja; npr. Ðerdapska klisura,
kanjon Colorada, kanjon Drine, slapovi Niagare...
 krški reljef  privlači pažnju zbog brojnih površinskih (škrape, vrtače, polja,
ponornice) i podzemnih (spilje, jame, ponori, ledenice) fenomena koji nastaju
pukotinskom cirkulacijom vode i procesima korozije (otapanja vapnenačkih stijena);
npr. Paklenica, Flinth-Mammoth Cave System (SAD), Optimističeskaja spilja
(Rusija), Postojna (Slovenija)
 vulkanski reljef  prepoznatljiv po stožastim uzvisinama čiji su vrhovi okrnjeni zbog
stvaranja kratera, npr. Crater Lake (SAD), Vezuv (Ìtalija), Fujijama (Japan)...
 morske obale  njihov izgled uvjetovan je reljefom kopna i sastavom obale, što
utječe na horizontalnu (npr. stvaranje klifova) i vertikalnu raščlanjenost (razvedenost)
obala; koeficijent obalne razvedenosti predstavlja odnos ukupne dužine obalne
linije i zračne linije koja spaja određene točke na obali i bitan je preduvjet kupališnog
turizma
 Razvedenost obala Jadranskog mora:
zračna udaljenost koeficijent
Hrvatska 526 11,10
BiH 2 10,50
Grčka 19 3,84
Crna Gora 92 2,83
Slovenija 17 2,62
Albanija 265 1,53
Ìtalija 1,37
 hidrolo%ka osnova
 hidrografski turistički resursi: voda na površini Zemlje i u podzemlju koja privlači
turiste
 more  važnu ulogu u turističkoj valorizaciji imaju hidrološka obilježja mora poput
temperature, saliniteta, prozirnosti, gibanja morske vode (plima i oseka, morske
struje)...
 jezera  privlačan element krajolika; mogu biti prirodna ili umjetna; od prirodnih
jezera turistički su značajna ledenjačka (npr. Bodensko jezero (Svicarska), Lago
Maggiore (Ìtalija), Bled i Bohinj (Slovenija)), vulkanska (npr. Crater Lake (SAD)),
tektonska (npr. Ohrid (Makedonija), jezera u kršu (npr. Skadarsko jezero), riječna
jezera (npr. Plitvice)
 rijeke  međusobno se razlikuju prema reljefu kroz koji protječu (krške, planinske,
nizinske rijeke...) i režimu vode (pluvijalne, nivalne, mješovite); turistički su privlačne
zbog izvora, vrela, slapova (obrušavanje vode sa stepenicama), vodopada
(obrušavanje vode bez stepenica ÷ najveci u Venezueli), brzaka, bukova, slikovitih
riječnih dolina, te kao sportsko-ribolovna područja i kupališta
 mineralni izvori  imaju povecan sadržaj otopljenih minarala koji vodi daju
specifičan miris i okus, imaju značaj u zdravstvenom turizmu
 termalni izvori  imaju temperaturu vode koja je viša od prosječne temperature
zraka u tom području, dijele se na hipotermalne (20°-34°C), homeotermalne (34°-
38°C) i hipertermalne (više od 38°C), imaju značaj u lječilišnom turizmu
 klima
 klimatski elementi važni za razvoj turizma: osunčavanje (insolacija), temperatura
zraka, vlaga zraka (visoka temperatura + visoka vlaga = sparina, a maestral =
osvježava i pogodan za jedrenje), vjetrovi, padaline, naoblaka; klimatski faktori:
geografska širina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrsta tla, biljni
pokrov.
 insolacija  predstavlja trajanje sijanja sunca u nekom mjestu u određenom
vremenskom razdoblju; sunčevo zračenje pozitivno utječe ne raspoloženje
(stvaranje melatonina i serotonina), potiče stvaranje D vitamina, izaziva promjene u
pigmentaciji kože, ubrzava zacjeljivanje rana...
 temperatura zraka  ima fiziološki utjecaj na čovjekov organizam; optimalni uvjeti
za rad i odmor su 22°C i relativna vlaga zraka od 60%
 vjetar  predstavlja strujanje zraka iz područja relativno višeg u područje relativno
nižeg tlaka, a razlikuju se prema brzini i svojstvima; za turizam su značajni zbog
utjecaja na zdravlje (npr. maestral pozitivno utječe na zdravlje, a fen nepovoljno) i
;
Turistička geografja
ugodu turista, igraju važnu ulogu u prometu (npr. bura ponekad onemogucava
vožnju trajekata, vjetar omogucuje sportsko jedrenje...)
 padaline  turističku važnost imaju kiša (nepovoljan utjecaj) i snijeg (povoljan
utjecaj ÷ razvoj zimskog, skijališnog turizma)
 biljni pokrov i !ivotinjski svijet
 flora  biljni pokrov ima zdravstveno (proizvodnja kisika), praktično (npr. smještaj
kampova u boricima), estetsko (povecava kolorit i pitomost krajolika) i kuriozitetno
(npr. stabla gigantskih dimenzija i/ili tisucljetne starosti) značenje; zašticena prirodna
područja spadaju u turistički atraktivna mjesta
 fauna  u mnogim je zemljama sastavni dio turističke ponude (npr. safari, lovni
turizam...)
b. dru%tveni faktori
 kulturno&povijesna ba%tina
 ostaci iz prapovijesnog razdoblja  npr. Krapina, špilja Altamira (Spanjolska)
 Antički spomenici  datiraju iz razdoblja starog Egipta, Grčke i Rima; npr. piramide
(Keopsova, Kefrenova, Mikerinosova), hramovi (Partenon), rimski amfiteatri
 srednjovjekovni spomenici  razdoblje pod značajnim utjecajem Crkve, turistički su
značajni ostaci naselja na uzvisinama, crkve; značajni su i kulturni tragovi stoljetne
Turske vladavine, srednjovjekovni muzej-gradovi (npr. Venecija, Dubrovnik...),
arhitektonska dostignuca islamske (arapske) kulture...
 spomen obilježja ÌÌ. ww  npr. St. Petersburg, Auschwitz
 kulturne ustanove i do$a'anja (ne nastaju primarno zbog turizma, ali ga direktno i
indirektno potiču)
 muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, arhivi...  npr. British Museum, Louvre, Ermitaž,
Vatikanski muzej...
 kazališta, koncertne dvorane...  Scala (Milano), Metropoliten Opera (New York)...
 obrazovne ustanove  npr. Sorbonna, Oxfore, Cambridge, Harvard; turistički su
značajni zbog organizacije ljetnih tečajeva
 festivali  npr. Salzburger Festspiele (posvecen Mozartu), Dubrovačke ljetne igre,
filmski festivali (Cannes, Venecija, Motovun), zabavni festivali (San Remo)
 folklorne priredbe  npr. Sinjska Alka, Moreška
 karnevali  npr. Rio de Janeiro, Venezia, Rijeka
 kongresi  važni jer potiču rad hotela u 'mort-sezoni'
 sportska događanja  npr. Olimpijada, Univerzijada
 gospodarske priredbe  npr. Zagrebački velesajama
 svjetske izložbe (EXPO) po prvi put organizirana u Parizu (1896. kad nastaje
Eiffelov toranj)
c. komunikacijski faktori
 podrazumijevaju sve vrste prometa i prometnih veza
 u današnje vrijeme naročito su značajni mobilna telefonija i Ìnternet komunikacija
d. receptivni faktori
 dio su turističke ponude  namjenjeni su prihvatu turista
 ovise o drugim faktorima (više prihvatnih objekata gradi se u mjestima vece atraktivnosti)
 turistička mjesta(
 u širem smislu podrazumijeva uređeni prostor ili točku koju posjecuje turist
 u užem smislu podrazumijeva naselje koje u sezoni ima velik posjet 'stranaca', tj.
koje bazira svoju egzistenciju na boravku posjetitelja
 prema namjeni razlikujemo (u RH):
 kupališna primorska turistička mjesta
 gradska turistička mjesta
 planinsko-klimatska turistička mjesta
 toplice
 ostala turistička mjesta
 turističko mjesto ima svoje obaveze (organiziranje prometa, ugostiteljskih i
prihvatnih objekata, organizacija priredbi i kulturnih događanja, zdravstvenu
infrastrukturu, estetski izgled naselja...) i svoje privile$ije (zajam na bazi statusa,
pravo na propagandu, ubiranje turističke takse...)
 najvažnija uloga turističkog mjesta je smje%taj $osta, tj. osiguravanje prenocišta
<
Turistička geografja
 u sklopu turističkog mjesta razlikujemo dvije osnovne skupine faktora  materijalni
objekti (hoteli, apartmani...) i rad (kojim se oplemenjuje prostor)
 turistički kapaciteti(
 mogu biti direktni (dolaze u izravan kontakt sa turistima  smještajni objekti,
prometnice, servisi, pošte, kulturno-zabavni i sportski objekti...) i indirektni (ne ubiru
prihod od turizma, ali ih turisti koriste  parkovi, vidikovci...)
 kapaciteti su najbolji odraz razvijenosti turizma nekog područja
 najvažniji receptivni kapaciteti:
 hoteli  objekt za smještaj gostiju s najmanje 15 smještajnih jedinica; usluga se
pruža u vidu garnita (soba s doručkom), prolaznog hotela (samo nocenje, danas
se gotovo ne koristi) ili pansiona (puni ili polupansion); kategorizirani su prema
standardu koji pružaju (Extra (ili De Luxe), A, B, C, D i E; ili oznake zvijezdica od
5 do 1); čine ih uglavnom glavna zgrada (koja sadrži restoran, ugostiteljske
objekte, popratne sadržaje...) i depadanse (objekti ovisni o glavnoj zgradi)
 pansioni  objekt srodan hotelu, no koji sadrži manje od 15 smještajnih jedinica;
prema kategorijama su označeni brojevima Ì, ÌÌ, ÌÌÌ...
 moteli  hoteli čije je poslovanje prilagođeno motoriziranim gostima (imaju
benzinsku stanicu, auto-servise...); uglavnom su smješteni uz glavne prometnice
 turističko naselje  podrazumijeva nekoliko turističkih prihvatnih objekata sa
jednom višefunkcionalnom centralnom zgradom
 kampovi  područja u kojima je omogucen boravak u prirodi; osnovno obilježje
mu je pomičnost, obavezno sadrži zajedničke infrastrukturne objekte (kupaonice,
WC-e, kuhinje...)
=
Turistička geografja
♦ putničke a$encije su posrednički faktor turizma
♦ distanca ponude i potražnje skracuje se putem posrednika, tj. agencije
♦ danas u svijetu postoji oko 20.000 velikih turističkih agencija
♦ najstarije turistička agencija je "Thomas Cook & Son", a druga najstarija "American Express"
♦ naše najznačajnije agencije su Generalturist, Atlas, Kvarnerexpress i Dalmacijaturist
♦ podjela agencija:
A. prema djelatnosti
a. agencije koje nude informativne usluge
b. agencije koje nude posredničke usluge
 prodaja karata
 rezervacija smještaja, prehrane, prijevoza
 nabava putovnica, viza, lovačkih i ribolovnih dozvola
 putno osiguranje
c. agencije za sklapanje aranžmana
 suradnja s hotelima radi ostvarivanja orovizije
 paušalna putovanja (školske i studentske ekskurzije, sindikalna putovanja...)
d. agencije koje vrše sve ostale usluge
 ...sve ranije navedeno i još
 prodaja suvenira
 mjenjačnica
B. prema prostornom obuhvatu
a. regionalne (lokalne)
b. nacionalne (državne)
c. međunarodne (internacionalne)
C. prema samostalnosti:
a. samostalne
b. u sklopu vece organizacije
D. prema sudjelovanju na turističkom tržištu
a. inicijalne
b. receptivne
c. mješovite
E. prema predmetu poslovanja
a. grosističke
b. detaljističke
F. prema udruživanju
a. s horizontalnim udruživanjem
 više agencija
 ista poduzeca na različitim mjestima
b. s vertikalnim udruživanjem  agencija se veže s prometnim poduzecem ili hotelima
>'
AGENCIJA potra!nja ponuda
Turistička geografja
/lavna turistička područja svijeta
Regionalni pregled turizma
Turisti i primanja od međunarodnog turizma 1999.
Makroregija svijeta
Turisti Prihod od turizma
u mil u % u mlrd $ u %
Svijet ))* +,, *-- +,,
Afrika 27 4 10 2
Amerike 123 18 122 27
Angloamerika 68 10 84 18
Srednja Amerika i Karibi 40 6 26 6
Južna Amerika 15 2 12 3
Ìstočna Azija i Pacifik 97 15 73 16
Australija s Oceanijom 9 1 13 3
Europa 394 59 234 51
Sjeverna Europa 44 7 36 8
Zapadna Europa 136 20 80 18
Srednja i Ìstočna Europa 84 13 29 6
Južna Europa 118 18 79 17
Ìstočnomediteranska regija (Cipar, Ìzrael, Turska) 12 2 10 2
Srednji Ìstok (Jugozapadna Azija) 18 3 10 2
Južna Azija 6 1 5 1
Izvor: WToO
>>
Turistička geografja
Turizam .ngloamerike
♦ površina od oko 20 mil km
2
 dvostruko više od Europe
♦ drugo najrazvijenije turističko područje svijeta (nakon Europe)
♦ povezanost sa Europom (u svakom smislu)
♦ golema prostranstva i raznolikost prostora s jedne, te visok stupanj razvijenosti omogucuju dobru
turističku valorizaciju tog prostora
♦ Angloamerika obuhvaca prostor S./ i 0anade
Turizam ,jedinjeni? .merički? 5ržava
♦ jedno od najjače razvijenih turističkih područja svijeta
♦ SAD trenutno ima pozitivnu turističku platnu bilancu,
no ona pozitivan saldo bilježi tek od 80-tih godina
♦ veliko receptivno ali i emitivno područje svijeta
♦ vecinu turista čine stanovnici Kanade, Mexica i Ìstočnoazijskih zemalja (u prvom redu Japan)
♦ faktori razvoja turizma:

povoljan geografski položaj između Atlantika i Pacifika

velika površina  jedna od najvecih zemalja svijeta (9,4 mil km
2
)

teritorij se prostire vecinom u umjerenoj klimatskoj zoni

zanimljive prirodne raznolikosti  rano se počinje voditi briga o zaštiti prostora

zanimljivi proizvodi ljudskog rada

visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost  visok životni standard (stvaranje viška sredstava)
♦ turističke regije:

(+ .tlantska obala

područje nastanka prvih gradova (kolonizatori), danas najurbaniziranije područje svijeta

povijesni nacionalni parkovi i spomenici  Jamestown (Virginia), Plimouth

Boston  povijesna jezgra, sveučilišni centar (Harvard, Cambridge)

New York  svjetska poslovna (WTC hi hi), politička (sjedište UN), kulturna (Metropoliten Opera) i
zabavljačka metropola

Washington  planska gradnja i administrativno središte

Philadelphia (Ìndependance Hall)

Atlantic City  najvece kupalište istočne obale SAD, jedini grad-kockarnica na istočnoj obali

Florida  suptropska klima omogucuje turizam tijekom cijele godine; najveci priljev turista zimi;
značajna turistička mjesta Daytona Beach, Palm Beach, Miami Beach; NP Everglades (močvare),
NP Biscane (koraljno podmorje) i NP Tartugas (velike kornjače); godišnje bilježi promet od oko 30
mil turista

(1 .ppalachian $orje

omogucuje bijeg iz bučnih i smogom zagađenih gradskih središta istočne obale

brojna zimsko-sportska turistička središta

NP Shenandoah i Great Smoky Mountain

Mammoth Cave System  najduži špiljski sustav na svijetu

(2 Sredi%nje nizine

najmanje atraktivan turistički prostor SAD

Velika Jezera  brojne plaže, hoteli i gradovi (Chichago, Detroit)

Slapovi Niagare

lječilišni izvori  Hot Springs, Eureka Springs, Mammoth Springs

New Orleans  kolijevka jazza

Mount Rushmore  isklesane glave 4 predsjednika (jedno od 18 modernih svjetskih čuda)

(* Planinski zapad i zapadna obala

turistički najatraktivniji dio SAD  prirodna osnova je
receptivni faktor (planinski grebeni, vulkani, ledenjaci, ledenjačka jezera, rijeke...)

brojni NP  Yellowstone (prvi svjetski NP zašticen još 1872.); Yosemitee (gejziri i vruci izvori);
Sequoia; Mont Rainer (ugasli vulkan); Crater Lake, Rocky Mountain; Grand Canyon (kanjon rijeke
Colorado)...

kockarnice u pustinji  Las Vegas i Reno
>&

Turistička geografja

kupališni turizam zbog hladne kalifornijske struje moguc je tek južnije od rta Concepcion  niz
turističkih mjesta (Santa Barbara, Santa Monica, Long Beach, Laguna Beach, Oceanside, Pacific
Beach, San Diego, Ìmperial Beach); za razliku od Floride ovdje je vecinski priljev turista ljeti

gradovi privlače prometnim položajem, kozmopolitizmom i arhitekturom  San Francisco
(Golden Gate Bridge, Alcatraz), Los Angeles (uz koji se vežu zabavni parkovi Disneyland,
Marineland, te centar filmske industrije Holywood)

Hawaii  zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obilježja (vulkani Kilauea, Mauna Loa i Mauna
Kea), te gostoljubivosti domacina i originalnog folklora; najpoznatija plaža Waikiki (u glavnom gradu
Honoluluu)

(- .ljaska

u novije vrijeme sva značajnija u turističkom smislu

turistički privlačna zbog egzotične prirode i kulture i običaja starosjedilačkog stanovništva
Eskima i Aleuta

8 NP, najznačajniji Mt McKinley (najviši vrh SAD ÷ 6194 m nm/v)
Turizam #anade
♦ velika površina (oko 10 mil km
2
), no slabo naseljen prostor
♦ veličina prostora i raznolikost pružaju značajnu prirodnu osnovu za razvoj turizma, no on nije razvijen u
skladu s mogucnostima i očekivanjima
♦ Kanada ima negativnu turističku platnu bilancu, a značajno je emitivno turističko žarište
♦ vecina turista su stanovnici SAD
♦ faktori razvoja turizma:

prirodne raznolikosti  tundre, crnogorične šume, glacijalna jezera...

društvene raznolikosti  'suživot' britanskog i francuskog stanovništva, starosjedioci (Eskimi i Aleuti)

velika površina  (10 mil km
2
)

blizina SAD, važnog emitivnog turističkog područja

visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost  visok životni standard (stvaranje viška
sredstava)
♦ faktori koji nepovoljno utječu na turizam:

mali broj stanovnika, uglavnom koncentracija uz Velika Jezera i granicu sa SAD  u tom i nešto
širem okolnom prostoru smještena je vecina turističke ponude

nepovoljna (hladna) klima
♦ turističke regije:

(+ .tlantska re$ija

gruba kamena obala, nema plaža ni pristupačnih luka

šumovito područje (crveni javor ÷ "goruce šume")

uglavnom sportsko-rekreativni centri

(1 3uebec i 4ntario

tzv. Kanadska rivijera  zbog brojnih hotela na Velikim Jezerima
*

slapovi Niagare  najposjeceniji turistički objekt Kanade (jedno od 12 prirodnih svjetskih čuda)

gradovi  Montreal (nakon Pariza najveci grad na svijetu u kojem se govori francuski; 1967.g.
održan EXPO, Olimpijske igre 1976.), Otawa (glavni grad, arhitektura), Toronto (najveci grad
Kanade, CV toranj-jedno od 18 modernih svjetskih čuda)

(2 prostor od prerije do Stijenjaka (od 5anitobe do .lberte

jezera  Winnipeg, Winnipegosis, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave Lake, Great
Bear Lake

NP Wood Buffalo

gradovi  Winnipeg, Edmonton, Calgary

(* Planinski zapad

turistički najatraktivniji dio Kanade  visoki vrhovi, ugasli vulkani, ledenjaci, rijeke, kanjoni

u ovom je području smještena vecina kanadskih NP  najvažniji su Banff, Waterton, Glacier,
Jasper, Robson, Joho, Radium Springs, Ravalstock...

(- obala s otocima

strma, fjordovska, nepristupačna
$
%anadi pripada &'( ukupne slatke vode svijeta
>(
Turistička geografja

Vancouver  luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon završetka gradnje
kanadske transkontinentalne željeznice 1885.); istoimeni otok je najveci kanadski otok
>9
Turistička geografja
Turizam @atinske .merike
♦ s obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloameričkog prostora
♦ prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje jos nisu dosegle stadij tercijarnih (i kvartarnih)
društava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam
♦ zajednička osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turističkih kapaciteta  vecina
hotela u vlasništvu je SAD; taj problem se pokušava riješiti nacionalizacijom postojecih hotela, te
ulaganjem domaceg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta
♦ najvažniji atraktivni turistički faktori ovog područja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidrološka osnova),
bogata kulturna baština Ìndijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovništva
♦ u svim dijelovima Latinske Amerike turizam nije jednako razvijen, pa se u turističkom smislu izdvajaju tri
regije: 5e6ico# .ntilsko otočje i 7u!na .merike
Turizam 6eAiBa
♦ razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu
♦ Mexico ima negativnu/0-pozitivnu turističku platnu bilancu
♦ vecina turista su stanovnici SAD (
3
/4 ukupnog broja posjetitelja)
♦ faktori razvoja turizma:

duga obala

dinamičan reljef

značajni kulturni spomenici (povijesne starosti više od 3 tisucljeca)
♦ turističke regije:

(+ 8stočna obala (obala 5eksičko$ zaljeva

najmanje privlačan turistički prostor zbog nepovoljne klime (pasati donose vlagu i kišu)

turizam razvijen samo na poluotoku Yucatanu  spomenici kulture Maya (glavni grad Maya
Chitzen Ìtza ÷ piramida, hram ratnika, zvjezdarnica; grad Uxmal ÷ lijepe palače)

(1 5eksička visoravan

smještena između planinskih lanaca Sierra Madre Oriental i Sierra Madre Occidental

brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti

okosnica države  koncentracija vecine gospodarskih djelatnosti i stanovništva

Ciudad de Mexico  glavni grad, turistički vrlo privlačan zbog povoljnog položaja i ugodne klime
(iako u tropskom pojasu, smješten je na nm/v od 2300 m, pa ima tzv. 'klimu vječnog
proljeca')

jezero Texcoco  nedaleko Ciudad de Mexica, tu je smješten Tenochititlán (prijestolnica Asteka
koji u 14. stoljecu pokoravaju Tosteke)

vulkani  Popocatapetl (5452 nm/v), Paricutin (jedno od 12 prirodnih svjetskih čuda)

Teotihuacán  glavni grad kulture Tosteka (piramida Sunca i piramida Mjeseca, hram s
karijatidama)

(2 Pacifički obalni pojas

suha obala (pasati na putu do pacifičkog primorja izgube svu vlagu, utjecaj hladne kalifornijske
struje)  mala količina padalina omogucila je razvoj kupališnog turizma
kupališna mjesta  Acapulco (nekad pacifička trgovačka luka Mexica, danas mondeno ljetovalište
amerikanaca), Manzanillo, Mazatlan, Puerto Vallarta, La Paz
Turizam .ntilskog otočja
♦ turistički jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatak domaceg kapitala
♦ faktori razvoja turizma:

klima 'vječnog ljeta'  temperatura mora ni zimi ne pada ispod 25°C  omogucuje neprekidnu
turističku sezonu tijekom cijele godine

pješčane plaže, egzotični krajolik

flora tropske vegetacije

lak pristup zahvaljujuci brojnim aerodromima
♦ turistički je najrazvijenije Bahamsko otočje (zbog blizine SAD)  turistički centri Nassau (Bahami),
Montego Bay (Jamaica), te Port of Spain (Trinidad)
>*
Turistička geografja
Turizam 3užne .merike
♦ turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Srednje Amerike
♦ turistička ponuda koncentrirana je u nekoliko točaka
♦ faktori razvoja turizma:

reljef, klima, voda

drevni spomenici Ìndijanske kulture Ìnka

odlično sačuvan folklor i tradicionalni način života Ìndijanaca

arhitektura i kulturna događanja modernih gradova
♦ turističke regije:

(+ 8stočna obala

obuhvaca prostor zemalja koje izlaze na Atlantik  Venezuela, Brazil, Argentina i Urugvaj

turistički najrazvijeniji prostor  brojne uvale (bahie) s pješčanim plažama

"razil

odnosi ¼ ukupnih turističkih nocenja Južne Amerike

turistički su najprivlačniji gradovi  Rio de Janeiro (karnevali, festivali sambe, plaža
Copacabana, statua Cristo Redendor ÷ jedno od 18 modernih svjetskih čuda), Sao Paolo,
Santos, Belo Horizonte, Recife, Brasilia (prijestolnica poznata po planskoj gradnji i modernoj
arhitekturi)

planinska turistička mjesta  Petropolis i Teresopolis  u zaleđu Rio de Janeira

jezero Patos  turističko središte je grad Porto Alegre

vodopadi Ìguassu  slapovi visine 72 m, vrlo bogati vodom, jedno od 12 prirodnih čuda
svijeta

.r$entina

najveca prepreka turizmu Argentine je velika udaljenost od glavnih svjetskih emitivnih
turističkih područja

gradovi  Buenos Aires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesni spomenici iz kolonijalnog
razdoblja, moderna arhitektura), Mar Del Plata (kupalište i najvece turističko središte)

Ande  planinski masiv u kojem je smješteno 11 NP  najpoznatiji NP je Nahuel Huapi
(prema istoimenom jezeru) uz koji je smješteno turističko središte Bariloche

9ru$vaj

najmanja južnoamerička zemlja

gospodarstvo je orijentirano na izvoznu poljoprivredu, razvoj turizma bilježi se tek u novije
vrijeme

Montevideo  glavni grad

kupališni centri  Piriapolis, Punta del Este

:enezuela

smještena u pojasu vruce tropske klime, pa je turizam vezan uz klimatski ugodnije obale
Karipskog mora, te na područjima viših nm/v

Caracas  prijestolnica

slap Angel Salto (u Gvajanskom visočju)  voda rijeke Karone (koja je pritok Orinoca) ruši
se s visine od oko 1000 m, jedno od 12 prirodnih čuda svijeta

(1 ;apadna obala

turistička valorizacija vezana uz obale Pacifika, te Ande

turizam slabije razvijen zbog lošije prirodne osnove (strma i slabo razvedena obala), ali i zbog
slabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora

Guayaquil  jedini veci zaljev na pacifičkoj obali s nekoliko kupališnih mjesta

Cile  turistička mjesta Vina del Mar i La Serena

Ande  oduvijek središte života i naseljenosti, zbog klimatskih pogodnosti koje proizlaze iz
smještaja na višim nm/v  nekadašnje carstvo Ìnka danas je turistički značajan prostor  Cuzco
(glavni grad Ìnka, današnji Peru) i Machu Picchu, jezero Titicaca (Bolivija, poznate građevine Vrata
Sunca, te hram Kopakabana)

suvremeni gradovi privlače modernom arhitekturom i muzejima  Quito (grad u Andama,
prijestolnica Ekvadora), Bogota (Kolumbija, slap Tequendama), Lima (prijestolnica Perua), La Paz
(prijestolnica Bolivije), Santiago de Chile, Valparaiso
>:
Turistička geografja
Turizam .ustralije i 1Beanije
♦ turistički slabo razvijeno područje  izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turističkih žarišta
(13.000 km od Sueskog kanala i isto toliko od San Francisca)
♦ prostor površine 7,7 mil km
2
 brojni prirodni kontrasti (potencijalni faktor razvoja turizma)
♦ u turističkom smislu razlikuju se .ustralija i 4ceanija
Turizam .ustralije
♦ nerazvijen turizam (izoliranost)
♦ turisti dolaze pretežno avionom (96%)
♦ godišnji promet oko 9 mil turista, vecina turista su Novozelanđani, Britanci, Japanci i Amerikanci
♦ negativna turistička bilanca
♦ faktori (potencijali) razvoja turizma:

endemična flora i fauna (živi fosili)  brojni NP i sanktuariji

raznolikost klime i reljefa

suvremena arhitektura
♦ turističke regije:

(+ 4bala

Sydney  najveci grad Australije, kupališni turizam (plaže Bondi i Manly), parkovi, Opera House
(jedno od 18 modernih svjetskih čuda)

Brisbane  na obali Tihog oceana, kupališni turizam (Golden Coast i Sun Coast), Veliki koraljni
greben (sjeverno od grada, važna turistička destinacija)

(1 otok Tasmanija  glavno naselje Hobart

(2 .ustralske .lpe

Kosciusko  najviši vrh Australije (2235 m nm/v) i NP

gradovi  Canberra (glavni grad), Melbourne
Turizam 1Beanije
♦ sve više dobiva turistički značaj
♦ najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i strateške važnosti
♦ sastoji se od tri glavne otočne skupine: Melanezija, Mikronezija i Polinezija; najveci otok je Novi Zeland
♦ faktori (potencijali) razvoja turizma:

endemična flora i fauna (živi fosili)

raznolikost klime i reljefa  vulkanski otoci, postvulkanske pojave (gejziri, topli izvori), koraljni
grebeni, slikovite pješčane plaže, ledenjaci, glacijalna jezera

visok narodni dohodak stanovništva
turistička područja vezana su uz Novi Zeland  Mt Cook (3764 m nm/v), Tasmanov ledenjak
>;
Turistička geografja
Turizam .zije
♦ turistički slabo razvijeno područje  izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turističkih žarišta
♦ prostor površine 44,4 mil km
2
 gotovo neograničene mogucnosti turističkog razvoja zbog prirodnih
(netaknuta priroda, specifična flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost...) i kulturnih
sadržaja (ishodišta sve 4 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela) kojima
raspolaže
♦ u turističkom smislu razlikuju se 8stočna# 7u$oistočna# 7u!na i 7u$ozapadna .zija
Turizam stočne .zije
♦ Ìstočnu Aziju čine tri međusobno različite prirodne sredine  unutrašnje visoravni, nizine uže Kine, te
otočni niz koji se proteže od Kurilskog otočja do Filipina
♦ prostor u kojem živi ¼ svjetskog stanovništva
♦ Ìstočna Azija obuhvaca Japan, Kinu, Mongoliju, Sjevernu Koreju, Južnu Koreju i Tajvan
♦ 7apan

otočna zemlja  4 velika (Honšu, Sikoku, Hokaido i Kyušu) i oko 3000 malih otoka

gospodarski najrazvijenija zemlja Azije  standard se odražava i na stupanj turističkog razvoja

vecina stranih turista su gosti iz SAD (
1
/3)

ima izrazito negativnu turističku platnu bilancu  prihod 3,6 mlrd $, a rashod čak 24,9 mlrd $ (1990)

vulkanski reljef  turistički najvaloriziranija planina-svetište Fujijama (3776 m nm/v)

termalni izvori  lječilišni turzam i izvor geotermalne energije

izražen osjecaj za zaštitu prirode  23 NP, 1150 prirodnih rezervata, te 300 sanktuarija

turistička privlačnost gradova  Tokio (glavni grad, Ginza- trgovačka ulica, političko,
gospodarsko i kulturno središte), Kyoto (nekadašnja carska prijestolnica, brojni hramovi),
Hirošima (ratni turizam), Kagošima (obalni grad sa lijepim pješčanim plažama i toplim morem
zahvaljujuci toploj Kuroshio struji), Saporo (Zimske OÌ 1972., skijaške planine Teine i Okura)
♦ 0ina

najmnogoljudnija zemlja svijeta

ima velik turistički potencijal, no nije turistički razvijena

turističke destinacije  Peking (nebeski hram i Carska palača, te u okolici carska grobnica Tien
Shushan), Kineski zid (jedina građevina koja se vidi s Mjeseca!), Santung (Konfucijev hram), Sangaj
(Pagoda zmijske ljepote)
♦ Sjeverna 0oreja  zbog zatvorenosti razvijen je samo domaci turizam
♦ 7u!na 0oreja  destinacije su Seul i Pusan
♦ <on$ 0on$  do priključenje kini važno geopolitičko središte i velik turistički značaj
Turizam 3ugoistočne .zije
♦ razlomljenost prostora uvjetuje stvaranje veceg broja država  Myanmar, Thailand, Laos, Kambodža,
Vijetnam, Malezija, Singapur, Ìndonezija, Filipini
♦ turizam je punkcionalan (vezan uz pojedine točke) prvenstveno zbog nezdrave monsunske klime, niskog
BDP per capita, te političke nestabilnosti; tek u posljednjem desetljecu bilježi pojačani razvoj
♦ 5=anmar ("urma

turizam vezan uz znamenitosti istočnjačke arhitekture

gradovi  Rangun (glavni grad, veliki kip Bude), Pagans (5000 hramova nastalih pod indijskim
utjecajem), Mandalay (pagode i carska palača nastale pod kineskim utjecajem)

postoje velike (i neiskorištene) mogucnosti iskorištavanja obale zbog razvedenosti, brojnih otoka i
lijepih plaža
><
Turistička geografja
♦ Thailand

turistički razvijeniji od svojih susjeda  kupališni turizam (hoteli uz plaže privlače sve više turista),
seks turizam

9 NP

gradovi  Bangkok (budistički hramovi), Ayuthaya
♦ 0ambod!a

turistički nerazvijena zbog ratnih razaranja

najznačajnija destinacija je hram Angkor-Vat, te potom glavni grad Phnom Pehn (kraljevski
dvor)
♦ 8ndonezija

turizam slabo razvijen  osnova su vulkanski krajolici i tropska vegetacija
♦ "ali  živopisni folklor
♦ >ilipini

glavna destinacija je glavni grad manila

vecina turista su stanovnici SAD
♦ Sin$apur  kao i Hong-kong, zbog važnog geografskog položaja važan je tranzitni turistički centar
♦ 5alezija

turistički se razvija u zadnjih 15-20 godina, danas zauzima 2. mjesto među turistički najrazvijenijim
zemljama Azije (nakon Japana)

turizam se bazira na povoljnoj prirodnoj osnovi (plaže, tropske prašume) i zanimljivoj
gradskoj arhitekturi
Turizam 3užne .zije
♦ područje Ìndijskog potkontinenta (odvojen planinskim bedemima Himalaje od ostatka Azije)
♦ razlikujemo tri različite prirodne cjeline  Himalaja (s najvišim vrhom svijeta Mt Everestom 8848 m nm/v);
naplavne nizine južno od Himalaja (brojni gradovi i kulturno-povijesni spomenici); poluotok Dekan
♦ turizam nije snažno razvijen  monsunska klima i slaba gospodarska razvijenost
♦ ovaj prostor karakterizira miješanje utjecaja hinduističke, budističke i islamske kulture, te utjecaj
europskih kolonizatora
♦ uključuje prostor država Ìndije, Pakistana, Nepala, Sri Lanke
♦ 8ndija  turizam vezan uz gradove  New Delhi (glavni grad), Agra (mauzolej Taj Mahal), Varanasi
(sveti grad hindusa), Hyderabad, luke Bombay, Madras i Calcutta
♦ Pakistan  gradovi Rawalpindi, Lahore, Karachi (luka)
♦ ?epal  ishodište za Himalaju; Katmandu (glavni grad, brojne pagode i samostani)
♦ @ri Aanka

turistički najvaloriziraniji prostor ove regije

turizam se temelji na prirodnim ljepotama i starim kulturno-povijesnim spomenicima

gradovi  Kandy (staro vjersko središte), Colombo (glavni grad)
Turizam 3ugozapadne .zije
♦ područje kontakta 3 kontinenta ÷ Europe, Azije i Afrike  važan prometno geografski-položaj (morski
tjesnaci Bospor, Dardaneli, Bab el Mandeb) i geostrateški položaj (nafta)
>=
Turistička geografja
♦ prostor najstarijih kultura i ljudskih civilizacija (mezopotamska, asirska, perzijska, fenička)
♦ prostor odakle izniču tri svjetske religije  judaizam, kršcanstvo i islam
♦ ogroman turistički potencijal nedovoljno je iskorišten zbog političke nestabilnosti i ratnih sukoba
♦ države: Libanon, Ìzrael, Saudijska Arabija, Ìrak, Ìran
♦ Aibanon

turistički najrazvijenija zemlja ovog prostora sve do početka ratnih sukoba

stacionarni hotelski turizam na mediteranskoj obali  turističko mjesto Batrun

stari fenički gradovi

Beirut (glavni grad)

planina Libanon  skijališni turizam

ostaci rimskog grada Baalbeka (Jupiterov hram)  u unutrašnjosti zemlje
♦ 8zrael

kupališni turizam na istočnim (mediteranskim) obalama  Tel Aviv, Haifa

vjerski turizam  Jeruzalem, Nazareth, Betlehem, Jerihon

veliki problem su ratni sukobi (od 1967.  rat sa Saudijskom Arabijom)
♦ Saudijska .rabija

vjerski turizam  Meka i Medina (islamska hodočasnička mjesta) uvjetovali su razvoj luke Jidda kao
tranzitnog turističkog mjesta
♦ 8rak  Bagdad (glavni grad) i ruševine Babilona
♦ 8ran

Teheran  ishodišna točka za sve druge
turističke destinacije u zemlji

Demavend  ugasli vulkan (5604 m nm/v) i najviši vrh Mt
Elbrusa

Kaspijsko more  turistička mjesta Babol-Sar i Ram-Sar

Perzepolis  nekadašnja prijestolnica (kraljevska palača)
&'
Turistička geografja
Turizam .frike
♦ prostor površine oko 30 mil km
2
, a broji oko 600 mil. stanovnika
♦ blizina Europe i Azije povoljan je faktor razvoja turizma, no turizam nije značajno razvijen
♦ prirodna sredina osnovni je faktor turističkog razvoja, ali i uvjet regionalizacije kontinenta u četiri pojasa:
Afrički Mediteran, Ìstočna Afrika, Južna Afrika i Tropsko-ekvatorijalna Afrika
Turizam .fričkog 6editerana
♦ turistički najrazvijenije područje zbog blizine Europe (velikog emitivnog žarišta)
♦ turizam se temelji na povoljnoj klimi (temperature u siječnju ne padaju ispod 11°C, a prosječna insolacija
je između 2850 i 3250 sati godišnje), te na autohtonoj i orijentalnoj kulturnoj baštini
♦ podrazumijeva zemlje Magreba (Alžir, Tunis, Maroko), Libiju i Egipat
♦ 5aroko

najjača turistička zemlja Afrike

turizam se bazira na dugoj obali, povoljnoj klimi, hotelskoj infrastrukturi i zanimljivim gradovima

kupališta  na Mediteranu: El Hoseima, Mohamedija, te na atlantskoj obali: Casablanca (ili Dar el
Baide, arap. Bijela kuca), Tanger, Safi, Mogador, Agadir, Ìfni

Rabat  glavni grad (kazba iz 12. stoljeca, sultanova palača, sveučilište)

gradovi u unutrašnjosti  Fez (bivša prijestolnica), Marrakesh

Ulmas  termalno lječilište
♦ .l!ir

turistički znatno nerazvijeniji od susjeda, vezan pretežno uz mediteransku obalu

termomineralni izvori  Hamman Salhine, Hamman Meskhoutine i Hamman Boughara

Alžir  glavni grad, kazba

kupališta  Oran, Djidjeli, Bejaji, Beni-Saf
♦ Tunis

najveca koncentracija stanovništva i turističke ponude duž obale

gradovi  Tunis (grad u dva dijela ÷ arapski i europski, muzej Bardo), El Džem, Kartaga (stara
fenička luka)

kupališta  Bizerta, El Hammamet, Soussa, Monastir, Sfax, Gabez, Džerba

Kairouan  hodočasnički grad (4. svjetsko hodočasničko mjesto, nakon Meke, Medine i
Jeruzalema)
♦ Aibija

pustinjska naftom bogata zemlja

turizam nerazvijen unatoč pogodnoj obali

kupališta  Tarabulus (Tripolis) i Bengazi

ratni turizam  ostaci iz ÌÌ.ww
♦ B$ipat

sve do arapsko-izraelskog rata (1967) vodeca turistička zemlja Afrike, danas na 3. mjestu (iza
Maroka i Tunisa)

uglavnom pustinja  život je vezan uz dolinu Nila

važan prometno-geografski položaj između Sredozemnog i Crnog mora (od 1869.g.
spojena Sueskim kanalom)

turizam se bazira na kulturnim spomenicima, a ne na kupališnom turizmu

gradovi  Memfis (političko središte drevnog Egipta), Gizeh (piramide ÷ Keopsova, Kefrenova,
Mikerinosova), Aleksandrija (luka), Kairo (glavni grad)

hramovi  Abu Simbel (na Naserovom jezeru), hramovi u Luksoru, Karnaku i Tebi
&>
Turistička geografja
Turizam stočne .frike
♦ iako spada u tropsko-ekvatorski prostor, prosječna nm/v od 1200 m osigurava zaštitu od negativnosti
tropske klime  povoljno za razvoj turizma
♦ osnovu turizma čini autohtona flora i fauna (safari-turizam, brojni NP), te prirodne ljepote
♦ 0enija

brojni NP  najvažniji Tsavo, Nairobi, Nakuru (flamingosi), Kilimanjaro

kupališta na Ìndijskom oceanu  Mombasa i malindi
♦ Tanzanija

zemlja vječnog proljeca (prosječna godišnja temperatura 25°C)

turizam vezan uz plaže, jezera, 7 NP (najpoznatiji Serengeti)
♦ 9$anda

safari-turizam

NP Murchinson Falls  slap na Nilu visine 50 m, nilski konji, slonovi, bivoli, krokodili

Viktorijini slapovi  na rijeci Zambezi, visine 108-122 m, jedno od prirodnih svjetskih čuda
♦ Republika Sej%eli

arhipelag od 84 otoka u Ìndijskom oceanu

turistička osnova su prirodne ljepote (klima, plaže, koraljni grebeni, egzotični pejsaž)

zanimljivost ÷ hoteli ne smiju biti viši od palmi kako se ne bi narušio prirodni sklad
Turizam 3užne .frike
♦ bazira se na istim atraktivnostima kao i Ìstočna Afrika  prirodne ljepote i safari-turizam
♦ 7u!noafrička Republika  6 NP  najpoznatiji Krüger (u pokrajini Transvaal), Addo Elephant (slonovi)
Turizam Tropsko-ekvatorijalne .frike
♦ turizam slabo razvijen unatoč golemim potencijalima (plaže, more, flora i fauna, sačuvan folklor)
♦ u turističkim investicijama tih zemalja (Senegambija, Gvineja, Sierra Leone, Obala Bjelokosti, Gana, Togo,
Benin, Zair) prevladava zapadnoeuropski i američki kapital
♦ Sene$ambija  jedina bilježi značajniji turistički razvoj, Dakar  sjedište brojnih međunarodnih
turističkih kompanija
&&
Turistička geografja
Turizam 0urope
♦ ima žarišnu ulogu u turističkom životu svijeta  apsorbira više od 70% ukupnih turističkih kretanja, te više
od 50% dobiti iz turističkih kretanja
♦ glavni razlozi takvog razvoja su:

strateški položaj u središtu Zemljine kopnne polutke

pejsažna zanimljivost

povoljna klimatska osnova

politička rascjepkanost

bogata kulturna tradicija

prometna razvijenost

visok životni standard stanovništva
♦ turistička aktivnost koncentrirana ja na dva najveca područja: Mediteran i Alpe
Turizam 0uropskog 6editerana
♦ najrazvijenije turističko područje svijeta
♦ turizam je obilježje razdoblja Mediterana u Novom vijeku (nakon starih kultura i civilizacija u Starom
vijeku, te trgovine i pomorstva u Srednjem vijeku) i bitno utječe ne gospodarsku strukturu i izgled tog
prostora
♦ u Mediteranske zemlja ubrajaju se: @panjolska# >rancuska# 8talija# Slovenija# <rvatskam Crna Gora#
Grčka# Turska (europski dio), "u$arska i Rumunjska; tu se ubraja i Portugal (iako nema izravan izlaz
na Mediteran, funkcionalno je s njim vrlo povezan), a Ukrajina, Rusija, Gruzija i Albanija iako posjeduju
izlaz na Mediteran nisu uključene u ovu regiju
♦ @panjolska
♦danas vodeca turistička zemlja Europe iako je značajniji razvoj turizma započeo tek nakon 1960. (u svrhu
kompenzacija gubitaka trgovačke bilance)
♦ razvoju znatno pridonosi fleksibilna i poticajna državna politika
♦ turizam se temelji na prirodnim raznolikostima, te na maurskoj gradskoj arhitekturi
♦ dijeli se u nekoliko turističkih regija:

(+ visoravan 5eseta

Kastiljsko gorje djeli ovu regiju na Staru Kastilju i Novu Kastilju

sveučilišna središta (Stara Kastilja)  Burgos i Salamanca

gradovi  Toledo (stara prijestonica na rijeci Tajo, palača Alcazar, memorijalni muzej El
Greco), Madrid (glavni grad, kraljevski dvorac Escorial), Cordoba (nekadašnja zapadna
Meka Arapa), Sevilla (gotička katedrala), Granada (palača Alhambra)

(1 5editeransko primorje

niz obala (costa) koje se nadovezuju jedna na drugu

Costa Brava (Vjetrovita obala)  od Francuske granice do Barcelone, najposjecenija španjolska
obala

Costa Dorada (Zlatna obala)  od Barcelone do ušca rijeke Ebro; Barcelona (luka, katedrala
Pueblo Espanol, Kolumbov spomenik)

Costa del Azahar (Obala narančina cvijeta)  od ušca Ebra do rta Nao; plantaže agruma;
turistička središta Benicarlo i El Perello

Costa Blanca (Bijela obala)  od rta Nao do rta Gat; palme datulje; turističko mjesto Alicante

Costa del Sol (Sunčana obala)  između rta Gata i Gibraltara; najsunčaniji dio Spanjolske;
turističko središte Torremolinos; blizina Sierra Nevade pruža mogucnost skijališnog turizma
(skijanje i kupanje u istom danu)

(2 .tlantsko primorje

Costa de la Luz (Obala svjetla)  od Gibraltara do Portugalske granice, razvija se kasnije od
Mediteranskog dijela, zbog vece udaljenosti od emitivnih turističkih žarišta

Costa Verde (Zelena obala)  puno kiše no ona ne sprečava razvoj turizma (blizina emitivnih
žarišta); turistička središta Santader (polazište za špilju Altamira), Santiago de Compostela
(religiozni turizam)

(* "aleari

mala otočna skupina (otoci Mallorca, Menorca i Ìbiza) u Mediteranu, površine 5000 km
2

1
/100
površine Spanjolske sadrži
1
/3 smještajnih kapaciteta te zemlje
&(
Turistička geografja

imaju vodecu ulogu u španjolskom turizmu

putnici dolaze uglavnom aerodromima (sagrađeni na svim otocima)

Palma de Mallorca  najstarije turističko središte (prvi hotel još 1902.)

(- 0anarski otoci

skupina otoka u Atlantiku

blizina Afričke obale

osnovni privlačni faktor je vulkanski reljef, suptropska vegetacija i povoljna klima (jedina godišnja
doba su proljece i ljeto; lječilišni turizam za plucne bolesnike)

glavna središta  Las Palmas (na otoku Gran Canaria) i Puerto de la Cruz (otok Tenerife)

turizam je u ovom području uspio zaustaviti emigraciju stanovništva i potaknuti gospodarski rast
♦ Portu$al

u turističkoj sjeni Spanjolske

osnova turističkog razvoja je dobro očuvana antička, vizigotska i maurska arhitektura, te raznolika
prirodna osnova

turistički se izdvajaju četiri regije (iako cijeli Portugal nudi turističke zanimljivosti)

(+ "eira Aitoral

150 km dug obalni pojas uz Atlantik, specifičan zbog eolskih oblika (dine)

gradovi  Figueira da Foz (kupališni centar), Coimbra (sveučilište), Fatima (svetište), Sierra de
Estrela (1991 m nm/v, najviši vrh Portugala)

(1 Aisabon

na ušcu rijeke Tejo

jedan od najstarijih i najzanimljivijih Europskih gradova

zapadnood grada razvilo se turističko središte Estoril

(2 .l$arve

najznačajnija turistička regija Portugala

povoljna klima, suptropska vegetacija, temperatura mora 6 mjeseci iznad 18°C

naziva se "dio Afrike u Europi"

turistička središta  Lagos, Albufeira, Olhao, Vila Real

gradic Sagres  pomorska škola iz koje su nikli Bartolomeo Diaz i Vasco da Gama

(* otočje 5adiera

otoci u Atlantiku, odaljeni 1500 km od obale

zimski turizam (blaga klima)
♦ >rancuska

druga najveca Europska zemlja (nakon Ukrajine)

bogato kultirno nasljeđe i lijepi gradovi

izvajamo 6 turističkih regija

(+ 5editeranska obala

turistički najbolje iskorištena u svom istočnom dijelu (od St. tropeza do talijanske granice) 
Azurna obala (najstarija i najpoznatija primorska turistička regija na svijetu)

turizam se bazira na ugodnoj klimi, slikovitim plažima, a velik značaj ima dobra prometna
povezanost s Parizom

turistički centri  Nice, Cannes (flimski gestival), St. Tropez, St. Rafael, Antibes, Monte Carlo (u
kneževini Monaco), Menton

razvoj ove regije odvija se u nekoliko faza

u prvoj polovici 18. st. ova regija je karakteristična po gostima iz 'visokog društva', a među
turistima dominiraju Britanci; ima funkciju zimovališta

nakon izgradnje željeznice Paris-Nica (1864) započinje razdoblje pojačane izgradnej hotela,
a uz aristokraciju ovdje se počinju okupljati i buržoazija; u turizmu prevladava i dalje zimski
turizam

posljednje razdoblje započinje nakon ÌÌ. ww i značajno se razlikuje od prethodnih 
naglasak se stavlja na ljetni turizam, a socijalni zakoni o placenom godišnjem odmoru i gradnja
jefinijih hotela omogucuju širokim slojevima stanovništva da ovdje provedu svoj godišnji odmor

osim na Azurnoj obali, turizam se razvija i na Korzici, te zapadno od Azurne obale (gradovi
Toulon, Arles, tarascon, Avignon, Montpelier...)

(1 .tlantska obala

zaostaje za Azurnom obalom
&9
Turistička geografja

turistička središta  Biaritz, Arcachon, La Rochelle, Brest, Mt St. Michelle (do izgradnje ceste,
dva puta dnevno je bio otok, a dva puta pouluotok zbog velike razlike između plime i oseke), te
Trouville i Deauville (plaže Pariza)

(2 >rancuske .lpe

najstarija turistička regija zemlje 
gostionica Grande Chartreuseu datira
iz 13. stoljeca

u 18. st postaju popularne  J.J.
Rousseau ÷ 'Povratak prirodi'

1787. Jacques Balmat osvaja Mt.
Blanc (4810 m nm/v), najviši vrh
Europe, osnivaju se prrvi alpinistički
klubovi, pristižu strani planinari
(Britanci)...

toplice  Evian, Aix-les-Bains

gradovi (vecinom ishodišni centri za
Alpe)  Grenoble (Zimske OÌ 1968.),
Chamonix, Chamberry

NP Venoise

(* Pirineji

važno turističko područje Francuske

velik broj termalnih izvora  toplice Luchon, Ax-les-Thermes, Bagneres-de-Bigorre

utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 8. stoljeca koje su nastale kako bi spriječile prodor
Arapa i Ìslama s juga

Lourdes  nakon Rima najvece katoličko hodočasničko mjesto

(- Centralni masiv

kupe ugaslih vulkana, vuklanska jezera, termalni izvori, krš i krški fenomeni

Vichy  toplice

Clermond Ferrrand  grad poznat po građevinama od crnog vulkanskog tufa

() Pari%ki bazen

zauzima ¼ teritorija Francuske u porječju Seine i Loire

raskršce važnih prometnih puteva

Pariz  glavni grad, sveučilište Sorbonne, muzeji, umjetnički saloni, dvorci Louvre i Versailles,
Eiffelov toranj (visok 320 m), crkve Sainte Chapelle i Notre Dame, Arc de Triomphe; godišnje ga
posjeti 3 mil stranih turista

katedrale u Reimsu i Rouenu
♦ 8talija

jedan od turističkih divova Europe

primjer kako je uz organizirana i planska ulaganja gospodarski moguce valorizirati i prostore koji
nemaju naročito atraktivnu prirodnu osnovu

velik značaj ima dobro razvijena mreža prometnica

ima pozirivnu turističku bilancu koja je značajna jer popravlja lošu platnu bilancu talijanske
međunarodne trgovine

dijeli se u 4 turističke regije

(+ Ai$ursko primorje

Riviera di Ponente  od Francuske grabice do Genove, blaga klima, uzgoj
mediteranskog bilja i cvijeca (karanfili); turizam se razvija od 19. stoljeca, slično kao i Azurna obala
u Francuskoj; glavna turistička žarišta su San Remo (glazbeni festival), Ventimiglia i Ìmperia

Riviera di Levante  istočno od Genove; glavna središta Portofino, Santa Margherita, Sestri i
Rapallo

Riviera Versiliese  na području pokrajine Toscana, najveci centar Viareggio; Pisa (kosi toranj),
Firenza (djela Boccacia i Leonadrda da Vincia)

(1 Tirensko primorje

regijom dominira Rim  glavni grad, grad-muzej (brojni antički spomenici)

Vatikan  Crkva Sv. Petra, Papinska palača

u okolici Rima ugasli vulkani i vulkanska jezera

pokrajina Campagnie  Napulj (vulkan Vezuv da iskopinama zatrpanih gradova Herkulanej i
Pompei)

gradici na obali  Sorrento, Salerno, Amalfi

otoci  Ìschia (rimske terme), Capri (Modra špilja)
&*
Turistička geografja

Sicilija  Costa Aranci (Obala Naranči) sa centrom Palermom

Sardinija  Costa Smeralda

(2 7adransko primorje

bilježi značajniji turistički razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih plaža i
povoljan položaj u odnosu na emitivna središta Europe

najznačajnija naselja Rimini, Riccone i Catollica (zbirni naziv Riviera Romagnola)

u zaleđu državica San Marino

gradovi  Ravenna, Bologna, Ancona, Venezia (mletačke građevine, karneval, filmski biennale,
kupalište Lido)

terme Salsomaggiore

(* .lpsko&predalpski prostor

bitno različit od ostalih regija

ledenjačka jezera (Lago) Maggiore, Como, Ìseo, Garda (Gardaland)  rekreacijsko vikend-
područje industrijskog sjevera Ìtalije

razvoj zimskih sportova (oko 340 skijališta)  čime su omogucene dvije turističke sezone

turistička mjesta  Sestriere (nedaleko Torina), Cervini, Cortina d'Ampezzo (Zimske OÌ 1956.)
♦ Crna Gora

iako površinom mala, pruža brojne mogucnosti razvoja turizma, no on nije pretjerano razvijen

razlikuju se dvije osnovne regije

(+ Crno$orsko primorje

od rta Oštra do Albanske granice, dužine 271 m

brojne uvale, rtovi i grebeni  akumulacijski oblici nastali selektivnom abrazijom

mimoze, maslina, morganj

turistička središta  Herceg-Novi (Sahat kula), Ìgalo (medicinska rehabilitacija), Kotor (od 1979
proglašen UNESCO- vom svjetskom kulturnom baštinom), Budva, Bečici, Miločer, San
Stefan (grad-hotel), Petrovac, Bar, Ulcinj (srednjovjekovna orijentalna arhitektura)

NP Skadarsko jezero i Lovcen

gradovi  Cetinje i Podgorica

(1 Planinska re$ija

Durmitor (1980. proglašen prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a)  glacijalna
jezera (Biogradsko i Plavsko), skijaški tereni; naselje Zabljak (najviše gradsko naselje Jugoistočne
Europe)
♦ Grčka

najjužnija, najmaritimnija, najrazvedenija i najtoplija europska zemlja  izvanredna prirodna osnova
turizma kojoj pridonose brojni antički i bizantski spomenici .

turizam se razvija nakon 1950.g.  snažan razvoj zbog ogromnog ulaganja kapitala

pozitivan saldo turističke bilance popravlja gubitke koji proizlaze iz negativnog neto-izvoza

razlikujemo 6 turističkih regija

(+ Poluotok .tika

najznačajnija turistička regija Grčke

Delfi  proročište sa Apolonovim hramom

Teba  iskopine starog grada

Maraton  poznato bojno polje, sjeverno od Atene

Atena  glavni grad i turističko žarište; brgo Akropola sa hramom Partenonom na vrhu i
Dionizijevim kazalištem i olimpijskim stadionom u podnožju

(1 Poluotok Peloponez

od Atike odvojen umjetno porkopanim Korintskim kanalom koji je turistička atrakcija zbog
kanjonskog izgleda

antički spomenici  Olimpija, Sparta, Argolidi (lječilište), Epidaurus, Mikena, Tirinz

(2 4tok 0reta

jedan od najvecih europskih otoka

središte egejske kulture (3000-2200 g BC)  ostaci u gradu Knososu

(* Sporadsko&kikladsko otočje

razvoj zahvaljujuci nautičkom turizmu

otoci  Rodos, Kos, Lamos, Lesbos

(- 0rf

u Jonskom moru

najvece grčko zimovalište

najvece središte yachting-turizma u Jugoistočnoj Europi
&:
Turistička geografja

() Poluotok <alkidika

grad Solun

teokratska republika na gori Atos

brojni pravoslavni manastiri
♦ Turska

ukupna provršina 780.000 km
2
, no u Europskom (razvijenijem) dijelu sudjeluje sa samo 24.000 km
2

geostrateška važnost (Bospor)

nema pretjerano razvijen turizam unatoč golemim mogucnostima, razvija se tek posljednjih 10-tak
godina

Ankara  glavni grad, u unutrašnjosti koja nije turistički valorizirana unatoč brojnim bizantskim i
antičkim spomenicima

Ìstambul (Carigrad)  jedini izrazito turistički prostor te zemlje zbog duge povijesti; bazilika Aja
Sofija (1453.g. pretvorena u džamiju), Topkapi-Saraj (nekadašnaj sultanova rezidencija, danas
najbogatiji muzej Turske), Sulejmanija (džamija koja odjednom može primiti 27000 vjernika), Plava
džamija (remek-djelo turskog graditeljstva), Dolmabahče-Saraj (sutlanov dvor na obali Bospora),
Kapali-čaršija (zatvorena tržnica)...
♦ "u$arska

obiluje prirodnim raznolikostima koje su potencijal turističkog razvoja, no turizam nije
razvijen zbog lošeg životnog standarda

Stara planina  okosnica zemlje; vapnenačka građa  brojne špilje (Rabiška pecina, s crtežima iz
prethistorijskog razdoblja), kanjoni (npr. kanjon rijeke Ìsker), visoki vrhovi (najviši Boter 2376 m nm/v);
na južnoj strani Stare planine (u dolini rijeke Tundže) poznato je uzgajalište ruža

dolina rijeke Marice  gospodarska okosnica Bugarske; gradovi Sofija (glavni grad duge povijesti,
brojni antički i bizantski spomenici), Plovdiv

Rodopske planine  na jugu zemlje, Musala (najviši vrh JÌ Europe), zimsko sportski centar Borovec,
glacijalna jezera, Rilski manastir

Crnomorska obala  težište suvremenog turističkog razvoja, brojne plaže (čine 28% obale); gradovi
Varna, Burgas, Nesebr (grad-muzej), Sozopol, Mičurin
♦ Rumunjska

značajni prirodni i društeni turistički potencijali, no zbog gospodarske situacije turizam je slabo
razvijen

Karpati  planinski lanac lučnog oblika, vrhovi iznad 2500 m nm/v, proboj rijeke Olt, NP Retezat (u
Transilvanskim Alpama)

Dunav  teritorijem Rumunjske prolazi dužinom od 1075 km; bogato lovno i ribolovno područje
zahvaljujuci močvarama i riječnim jezerima uz obalu

Crnomorska obala  turistički najznačajniji prostor, najveca središta Mamaia (sjeverno od
Constante) i Mangalia

gradovi  Bukurešt (etno-muzej 'Rumunjsko selo', Palača parlamenta), Snagov (na istoimenom
jezeru), Sinaia, Predeal, Brašovska Poljana, Brašov (grof Drakula), Sibiu, Cluj-Napoca
Turizam 0uropski? .lpa
♦ najrazvijenije turističko područje na Zemlji ÷ pojam turističkog svijeta
♦ pružaju se preko 6 zemalja (Francuska, Ìtalija, Svicarska, Njemačka, Austrija, Slovenija) od Ligurskog
mora do Panonske nizine u duljini od 1.200 km, širina im varira između 135 i 260 km, a na površini od
relativno malih 220.000 km
2
nude obilje prirodnih i društvenih atraktivnosti
♦ najvišu visinu dosežu na Mt Blancu (4810 m nm/v), ujedno i najvišem vrhu Europe
♦ usprkos visni relativno su prohodne zbog brojnih prirodnih prijevoja i iskopanih tunela (najviši prijevoj
Ìseran 2770 m nm/v, najniži i najfrekventniji Brenner 1370 m nm/v)
♦ između istočnih i zapadnih Alpa velike su razlike u visini, širini, smjeru pružanja, klimi ..., a njihovom se
granicom smatra crta između Bodenskog jezera i Lago di Como
♦ prisutna je vertikalna klimatska zonalnost (sredozemna ÷ umjerena ÷ hladna ÷ visokoplaninska klima), te
velike količine padalina (snježna granica je niža u zapadnim nego u istočnim Alpama)
♦ brojni ledenjaci (oko 1200, najveci Aletsch)  turistička atrakcija
&;
Turistička geografja
♦ zanimanje za Alpe započinje u 18. stoljecu kad ih pod parolom 'povratak prirodi' popularizira Jean
Jacques Rousseau, a razvija se paralelno s razvojem planinarstva i alpinizma (1787.g.
Jacques Balmat osvaja Mt Blanc)
♦ Svicarska i Austrija se izdvajaju kao tipično alpske zemlje, jer je vecina njihova teritorija smještena u
Alpama
♦ @vicarska

nekadašnja zabačena rimska provincija Helvetia, danas je jedna od najrazvijenijih turističkih zemalja
i prva zemlja u svijetu u kojoj se međunarodni turizam započeo razvijati u obliku
najsličnijem današnjem turizmu

1291. na području Svicarske izbija buna uzrokovana pritiskom feudalaca, koju je predvodio
Wilhelm Tell, nakon koje je stvorena Helvetska konfederacija od tri prakantona smještenih uz prijevoj
St. Gotthard ÷ Schwyz, Uri i Unterwalden

u 18. i 19. st. jača turistička valorizacija i popularnost tog kraja (posjete filozofa, književnika,
prirodoslovaca, umjetnika i bogataša)

danas razvija luksuzni, a ne masovni turizam i ima pozitivnu turističku bilancu

u Svicarskoj nalazimo tri različite prirodne cjeline:

(+ @vicarske .lpe

smještene u SE dijelu zemlje

razlikujemo Bernske i Glarnske (sjever) od Peninskih, Lepontskih i Retijskih Alpi (jug) čija su
prirodna granica doline Rhone i Rajne

Peninske Alpe  vrhovi Dufour ili Monte Rosa (4638 m nm/v, najviši vrh Svicarske), Matterhorn
(4447 m nm/v) i Weisshorn (m nm/v) s istoimenim ledenjakom; mondeno turističko mjesto Zermatt
(poznato po groblju poginulih alpinista)

Bernske Alpe  vrhovi nešto niži od Peninskih  Finsteraahorn, Aletschhorn, Jungfrau;
ledenjak Aletsch; turistički centri Ìnterlaken, Lauterbrunnen, Grindelwald

pokrajina Graubünden (istočne Alpe)  turistička središta St. Moritz, Davos, Arosa

NP Engadin (jedini NP Svicarske,proglašen 1914.g.)

(1 @vicarska visoravan

prosječna nm/v krece se između 500 i 1000 m nm/v

ova regija zauzima oko 30% površine Svicarske

velikim je dijelom ispunjena glacijalnim nanosima, od kojih su mnoge zatvorene morenskim
nanosima, pa su se formirala lijepa glacijalna jezera  Lac Geneva, Lac Neuchátel, Thuner See,
Vierwaldstätter See, Zürich See, Boden See

brojna turistička mjesta  Geneve, Lausanne, Neuchatel, Thun, Zürich, Luzern, Bern

dio Luganskog jezera i jezera Maggiore na granici s Ìtalijom također pripadaju Svicarskoj; do tih
područja dopire utjecaj mediteranske klime, pa se tu razvija kupališni turizam; taj se dio naziva
'Svicarska rivijera' i najposjecenije je turističko područje Svicarske jer istovremeno pruža
mogucnost kupanja i planinarenja

(2 @vicarska 7ura

smještena na krajnjem zapadu Svicarske i zazima 10% površine zemlje

vapnenački prostor sa vrhovima koji dosežu do oko 1500 m nm/v
♦ .ustrija

vodeca alpska turistička zemlja, iako ima kracu turističku tradiciju od Svicarske; no također treba
uzeti u obzir da ima dvostruko vecu površinu od Svicarske

turistički razvoj sličan kao u Svicarskoj, a prethodi mu prenocišno-ugostiteljska uloga naselja uz
karavansko-trgovački put München ÷ Ìnnsbruck ÷ sedlo Brenner ÷ Venecija

Ì. i ÌÌ. WW negativno utječu na razvoj turizma, pa se pravi turistički razvoj bilježi nakon ÌÌ WW

turizam je iznimno značajan, ne samo zbog priljeva kapitala (pozitivna turistička bilanca) vec i zato
što je njegov razvoj spriječio odlijev stanovništva iz tih krajeva

70% površine čine Alpe, uglavnom prostor istočnih Alpi koje se kroz Austriju prozežu u tri niza ÷
Centralne (prakamene ili kristalinske) Alpe, Sjeverne Alpe i Južne (vapnenačke) Alpe, a zajednička im
je odlika udaljenost od Atlantika što rezultira jačom kontinentalnošcu i snježnim i sunačnim zimama

(+ Centralne .lpe

pružaju se od Svicarske granice do Stajerske

najvažnije su za turizam, jer zbog kristalinske pogloge imaju zaobljene strane koje čina izvrsnu
skijašku podlogu, pa su u tom području smješteni i najvažniji turistički centri

gradovi  Ìnnsbruck (dvije olimpijade), Kitzbühel

Visoke Ture  vrh Gross Glockner (3797 m nm/v, najviši vrh Austrije), ledenjak Pasterze;
turistički centar Badgastein; turistička atrakcija je i visokoalpska cesta koja prelazi Visoke ture na
visini 2505 m nm/v
&<
Turistička geografja

(1 Sjeverne vapnenačke .lpe

u ovom području pleistocenski ledenjaci stvorili su brojna glacijalna jezera od kojih su
najpoznatija Salzkammergutska jezera, Mondsee i Wolfgangsee

toplice Bad Ìschl

grad Salzburg  brojne barokne građevine, dvorac Mirabel, Mozartove svečane ljetne igre...

(2 7u!ne :apnenačke .lpe

nisu turistički pretjerano značajne, osim nekoliko jezera ÷ Wörther See (Vrpsko jezero) i
Ossiacher See (Osojsko jezero)

gradovi  Villach; Klagenfurt (Celovec); Graz; Beč  glavni grad, smješten na Dunavu,
turistička atrakcija su monumentalne građevine (gradska vijecnica, parlament, opera, sveučilište),
dvorci Schönbrun i Belvedere, zabavni park Prater, brojne glazbene i kulturne manifestacije
♦ Slovenija

iako pretežno alpska, Slovenija je i mediteranska zemlja, što otežava njenu regionalizaciju u
sklopu Europe, a u skladu s tim je i dijelimo na dva glavna područja

(+ .lpsko&predalpski prostor

proteže se od Julijskih Alpi i Karavanki do granice s Hrvatskom

tu je smješten glavni grad Ljubljana  administrativno, upravno i gospodarsko središte
Slovenije; turustički privlačni su Tromostovje, Stari grad na brdu, te brojne sporteske, kulturne i
gospodarske manifestacije

Gorenjsko  područje NW od Ljubljane, prostor najduže turističke tradicije (Bled, Bohinj,
Kranjska Gora, Karavanke ÷ Zelenica, Krvavec, Velika Planina)

Srednja i Podravska Slovenija  Logarska dolina (glacijalnog postanka), mjesta Luče (seoski
turizam) i Golte, toplice ÷ Dobrina, Laško, Rimske Toplice, Rogaška Slatina

Podravska Slovenija  Mariborsko i Slovenjgradecko Pohorje ( Slatina Radenci gdje se
zdravstveni turizam razvija od 1833.g.)

Dolenjsko  SE od Ljubljane; nije značajno turističko područje; Dolenjske toplice (radioaktivna
voda)

Notranjsko  S od Ljubljane, brojni krški fenomeni (Postojnska jama dugačka 19.850 m,
najduža i najposjecenija slovenska špilja)

(1 Slovensko primorje

proteže se od talijanske granice do Hrvatske (na rijeci Dragonji)

morska obala duga je svega 44 km

turistička mjesta  Portorož, Bernardin, Ìzola, Koper, Ankaran

turistički su značajni Skocjanska jama i ergela Lipica
Turizam ostali? europski? zemalja
♦ za razliku od mediteranskih i alpskih zemalja, ostale zemlje Europe karakteristične su po svojoj izrazitoj
turističkoj emitivnosti, tj. dio sredstava tih zemalja preko turista odlijeva se u tipične receptivne turističke
zemlje.
♦ >inska

izvorni naziv za Finsku je Suomi, što znači 'zemlja jezera', i upravo su ledenjačka jezera (njih oko
70.000, tj. 9% površine države) i šume najvažniji dio turističke ponude Finske

gradovi: Helsinki (prijestolnica, brojne građevine i ustanove, enološki muzej na otvorenom); Turku
(bivša prijestolnica), Alandski otoci, Tampere i Lahti (zimski centri); Rovaniemi (utrke sobova)
♦ @vedska

turistički najvaloriziraniji prostor je područje Jezerske depresije koju čine jezera Vänern, Vättern i
Mälaren, te odvirak rijeke Göta na kojoj je slap visine 23 m zvan 'Svedska Niagara', te obližni grad
Trollhätan i luka Göteborg

gradovi: Stockholm (prijestolnica, podignuta u 13. stoljecu  srednjovjekovna gradska jezgra);
Uppsala (sveučilišni grad), Falund i Östersund (zimski centri)

Laponija  sve popularnija turistička destinacija (folklor i život Laponaca)
&=
Turistička geografja
♦ ?orve%ka

sinonim za fjordove ( najduži Sogne, Hardanger i Trondheim), ribarstvo i Vikinge

gradovi: Oslo (prijstolnica, političko i kulturno središte); Holmenkollen (nedaleko Osla, zimski centar
s poznatim ski-muzejom); Hammerfest (najsjeverniji grad europskog kontinenta) i Nordkap (smješten
na 71°N  najsjeverniji europski rt)
♦ /anska

niska morenska zemlja (najviši vrh 173 m nm/v)

sve se više orijentira prema turizmu, na temelju značajnog i pogodnog geografskog položaja (most
između Svedske i Njemačke)

gradovi: Kobenhavn (nekadašnja ribarska lučica, danas milijunski grad, popularno zvan 'Pariz
sjevera'; brojne građevine, zabavni parkovi i galerije); Helsingör (na otoku Sjelland , renesansni dvorac
Kronborg i Hamletov grob)
♦ 8sland

ima vrlo skroman posjet europskih turista, čemu je uzrok izuzetno nepovoljan prometno-geografski
položaj

zemlja poznata po fjordovima, aktivnim vulkanima, vulkanskim jezercima, gejzirima i izvorima tople
vode

turzam se razvija vrlo polagano, a privreda počiva na ribarstvu

grad Reykjavik (prijestolnica)
♦ ?jemačka

najemitivnija turistička zemlja europe (2. u svijetu nakon SAD), razlozi:

velik broj stanovnika

velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu

visok stupanj urbanizacije i ugroženosti okoliša

visok životni standard i BNP per capita

istovremeno je i jaka receptivna turistička zemlja, zbog brojnih prirodnih i društvenih zanimljivosti
(prihod od turizma premašuje prihode nekih izrazito turističkih zemalja)

izdvajamo pet turističkih regija:

(+ "avarska

vrlo kontrastan krajolik

obuhvaca područje Alpa  turistički privlačno područje zbog brojnih glacijalnih jezera (Amersee,
Wurmsee, Tegernsee, Konigsee i Chiemsee)

najviši vrh Njemačke Zugspitze (2963 m nm/v)

skijališni centri Garmisch-Partenkirschen (OÌ 1936.) i Oberstdorf

klimatsko lječilište Berchtesgaden

Munchen  glavni grad regije; dvorac Nymphenburg, dvorska pivovara, pinakoteka...

ostali gradovi: Augsburg, Regensburg, Nurnberg, Bayreuth (rodni grad Richarda Wagnera,
danas domacin ljetnih igara u njegovu čast)

(1 "aden&Durtenber$

turistički su najprivlačniji Bodensko jezero, rijeka Rajna, šumovita gorja Svapska Jura i
Schvartzwald, toplice Baden-Baden

gradovi: Stuttgart, Heidelberg (sveučilišno središte)

(2 ?jemačko Sredo$orje (5ittel$ebir$e

najautentičniji turistički prostor Njemačke

područje niskog starog gorja, s brojnim šumama, mineralnih izvora i starih gradova

u ovo su područje smještene radnje mnogih priča brace Grimm, a tu su stvarali i umjetnici poput
Goethea i Beethovena

turistička atrakcija je klisura Lorelei uz Rajnu

gradovi: Frankfurt, Koln, Dusseldorf, Bonn, Osnabruck, Fulda

(* Sjeverna ?jemačka

turistički su najprivlačnije pješčane plaže i uređena kupališta na Frizijskim otocima u Sjevernom i
Baltičkom moru
('
Turistička geografja

hanzeatski gradovi: Kiel, Lubeck, hamburg, Bremen i Emden

najposjeceniji turistički prostor u unutrašnjosti je Luneburger Heide (Luneburška pustara)

(- 8stočna ?jemačka

pjeskovita obala Baltika  kupališta na otoku Rugen (Sassnitz, Warnemunde, Wismar),
hanzeatski grad Rostock

pojas glacijalnih jezera  dijeli se u dva dijela: Mecklenburg (sjeverniji) i Brandenburg (Južnije,
oko Berlina)

južni dio regije smještene je na geološki staroj sredogorskoj podlozi (niske gore Harz,
Thuringerwald, Erzgebirge); turistički su atraktivni bizarni pješčani oblici istočno od Dresdena pod
nazivom Saksonska Svicarska

gradovi: Berlin (građevine i ustanove, Brandenburška vrata, muzej Pergamon), Dresden, Leipzig
(velesajmovi), Weimar
♦ ?izozemska

mala i izuzetno gusto naseljena zemlja, turistički izrazito emitivna

glavne turističke vrijednosti su obala Sjevernog mora (kupališta na Zapadnim Frizijskim otocima, te
pokraj Scheveningena) i gradovi

turistički su atraktivni polderi i polja tulipana

gradovi: Amsterdam (prijestolnica, kanali, Rijksmuseum...), Rotterdam (najveca svjetska
luka), Haag (pravni i administrativni centar) i Utrecht
♦ "el$ija

obala slična nizozemskoj  glavno kupališno mjesto i lječilište Ostende

Ardeni  geološki staro i šumovito gorje  zimi skijališta, ljeti izletišta; lječilište Spa

gradovi: Liege, Brugge, Gent, Antwerpen (luka), Bruxelles (prijestolnica, sastavljena od donjeg grada
sa srednjovjekovnom flamanskom jezgrom i gornjeg grada koji je valonski)

najveci dio turista čine Nijemci
(>
Turistička geografja
♦ 9jedinjeno kraljevstvo :elike "ritanije i Sjeverne 8rske

jedna od najrazvijenijih turističkih zemalja, s nizom specifičnosti koji imaju važnu turističko-receptivnu
funkciju

glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naročito u Londonu, dok
prirodna osnova ne igra važnu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ulstera i Sjeverozapadne Engleske)
zbog nepovoljne klime i čestih kiša

NP Lake District

na obali tzv. Engleskog kanala razvijaju se kupališna mjesta  Brighton, Eastbourne, Hastings,
Dover, te otok Wight

zanimljive lokacije su prethistorijski Stonehedge i Hadrijanov zid podignut u doba Rima

London  gotička crkva Westminster Abbey (tu se krune britanski kraljevi), Parlament, katedrala Sv.
Pavla, The Tower i Tower Bridge, Buckingham Palace, British Museum, National Gallery...

ostale turističke lokacije su dvorac Windsor, sveučilišni gradovi Cambridge i Oxford, te škotski
Edinburgh (tzv. sjeverna Atena)
♦ e6&SSSR

s obzirom na veličinu i raznolikost teritorija, SSSR nikad nije u potpunosti iskoristio svoje turističke
potencijale

nakon raspada, situacija se u nekim dijelovima mijenja, no ne možemo sa sigurnošcu definirati
turistička kretanja na tom prostoru

u bivšem SSSR-u, najvecu turističku važnost imala su dva područja:

(1) turistički trokut Moskva - St. Petersburg - Kijev

(2) Crnomorska obala

(+ turistički trokut 5oskva & St. Petersbur$ E 0ijev

5oskva  glavni grad Rusije smještena na istoimenoj rijeci; najprivlačniji dio je Kremlj,
nekadašnja tvrđava sa brojnim kulama i crkvama (npr. Uspenski sabor), ispod koje se nalazi Crveni
trg privlačan zbog maštovite arhitekture, mauzoleja V.Ì. Lenjina, te crkve Vasilija Blaženoga;
Moskva je također grad brojnih muzeja (preko 150)

St. Petersbur$  tzv. "Venecija sjevera" smjestio se na rijeci Nevi, na nizu otoka i
rukavaca, smatra se jednim od najljepših gradova svijeta, a među najznačajnije lokalitete ubrajaju
se Zimski dvorac (danas muzej Ermitaž), crkva Ìsakijevski sabor, dvorac Smoljni, krstarica Aurora
(s koje su 1917. g. ispaljeni vatreni signali za početak Oktobarske revolucije), te Petrodvorec
(carska rezidencija 30-tak km od St. Petersburga)

Kijev  glavni grad Ukrajine smještena na desnoj obali Dnjepra, sa poznatim građevinama
poput crkve Sv. Sofije i Zlatnim vratima

(1 Crnomorska obala

najrazvijenije turističko područje, gdje prevladavaju domaci turisti

najrazvijenija je Krimska rivijera sa poznatim kupalištima Yalta, Livadija i Alupka

u novije vrijeme turizam se razvija uzduž ostalih dijelova obale  blizu Odese (kupališta Otrada i
Lebedevka), te turistički centar Soči

također se razvija planinski turizam na Kavkazu
♦ Poljska

glavne turističke oblasti Poljske formirale su se na osnovi prirodnih i društvenih atraktivnosti, od
kojih su najvažnije obala Baltika, pojas jezera na sjeveru, te granični planinski prostor na jugu

nakon ÌÌ WW Poljska je osnovala čak 13 NP u svrhu očuvanja prirode, koji su također dobra osnova
za turizam

(+ obala "altika

najvažniji i najvaloriziraniji turistički prostor, ukupne dužine 600 km

niska obala s brojnim dinama i lagunama

kupališni centri Sopot, Kolobrzeg, te Miedzyzdroje

(1 pojas jezera

dijeli se u dva dijela Pomorze (zapad) i Mazurija (istok)

jezera su ledenjačkog postanka, te skupa sa brežuljkastom i šumovitom okolicom predstavljaju
ugodnoturističko područje

najvece jezero (u Mazuriji) je Sniardwy (100 m
2
)

(2 planinsko područje na ju$u

ima poseban turistički značaj

najposjecenije su Tatre (najviši vrh Rysy 2449 m nm/v) koje zajedno sa slovačkim dijelom čine
jedinstveni NP, a zatim Krkonoše i Beskidi
(&
Turistička geografja

tu su poznata glacijalna jezera "Morske oči", zimski centar Zakopane, te toplice Krynicy, Klodske
i Kudrova Zdroj

(* stari $radovi i kulturno&povijesne znamenitosti

DarszaFa  nastao na raskrižju starog rimskog jantarskog puta; potpuno srušena za vrijeme
ÌÌ.WW, no stara jezgra (Staro Mjasto) je obnovljena

0rakoF  u razdoblju od 14. do 16. stoljeca poljska prijestolnica, sa jednim od najstarijih
sveučilišta u Europi (iz 1364), te dvorcem Wawel

koncentracioni logori Majdanek (kod Lublina) i Oswiecim (Auschwitz)

muzej-rudnik soli Wielitzscka
♦ Ge%ka

zemlja duge kulturne i turističke tradicije, čiju osnovu čine gradovi zanmljive prošlosti, termomineralni
izvori i planinski predjeli

u prirodno-geografskom smisli, u Ceškoj postoje dvije regije, koje su ujedno i dvije turističke cjeline

(+ Ge%ka zavala

na zapadu zemlje

okružena starim pošumljenim planinama (Sumava, Rudna Gora, Sudeti), koje nažalost u
mnogim djelovima ugrožavaju kisele kiše

NP Krkonoše (dio Sudeta, najviši vrh Snežka 1605 m nm/v) godišnje posjeti 7 mil posjetitelja

vulkansta aktivnost vidljiva je kroz postojanje brojnih toplica  najpozbatije Karlovy Vary
(otvorene još 1711.), Marianske Lazné i Frahntiškovi Lazné

Pra$  glavnigrad smješten u središtu zavale; brojni povijesni spomenici ÷ dvor Hradčani,
Katedrala Sv. Vita, Tynski hram, Karlov most preko Vltave, stare gradske Mala Strana i Staro
Mésto

nekoliko umjetnih jezera, turistički iskorišteno za rekreaciju domaceg stanovništva (npr. Lipensko
jezero na Vltavi)

(1 5oravska

prijelazni prostor od kristalinsko-paleozojske mase prema Karpatima

turizam se temelji na Moravskom Kršu sjeverno od Brna  spilje Macocha i Sloup

gradovi  Olomouc (stara moravska metropola), te Brno
♦ Slovačka

pretežno Karpatska zemlja, što je ujedno i najprivlačnija turistička komponenta

Visoke Tatre  najviši vrh Slovačke Gerlachovski Stit (2663 m nm/v); turistička središta Tatranska
Lomnica, Zdjer, Strebske Pleso i dr.

toplice  nastale duž tektonskih linija; najpoznatije Pieštany, Trenčinske toplice, Smokovec i Sliač

"ratislava  glavni grad na važnom prijelazu Dunava, s kontinuitetom naseljenosti još iz antičkog
razdoblja

ostali gradovi  Trnava, Trenčin, Banska Bistrica
♦ 5a'arska

tipična nizinska zemlja (4/5 prostora je Panonska ravnica)  ograničene prirodne atraktivnosti
prostora

dugogodišnju tradiciju u međunarodnom turizmu Mađarska ima zahvaljujuci prijestolnici Budimpešti,
te Balatonu

"udimpe%ta  razvila se na prijelazu Dunava kod Margit Sigeta (Margaretinog otoka); brojne
prirodne atraktivnosti (123 termalna izvora s temp. vode iznad 40°C), te bogata kulturna tradicija;
nastala spajanjem Bude/Budima (desna obala Dunava) koja bilježi tradiciju naseljenosti još od Kelta i
mlađe Pešte (na lijevoj obali Dunava); razvoju turizma pogoduje i izuzetno važan prometno-geografski
položaj

Balaton (Blatno jezero)  drugo najposjecenije područje Mađarske i najvece jezero Srednje
Europe (600 km
2
, dugačko 78 km, prosječna dubina 3 m, najveca dubina 10,8 m); uz obale se
razvijaju kupališna mjesta ÷ Tihany (ujedno i NP od 1952.), Siofók i Keszthely, te termalna lječilišta
Balatonfüred i Heviz

ostale dijelove Mađarske uglavnom posjecuju domaci turisti: gore Matra i Bükk, toplice Eger i
Mecsek, grad Pécs...
♦ Srbija
((
Turistička geografja

raspolaže velikim turističkim potencijalom, ponajprije zbog geografskih različitosti i prirodnih ljepota
(5 NP, 92 rezervata i 330 spomenika prirode)

turistički srbiju možemo izdvojiti u nekoliko cjelina:

(+ "eo$rad

prijestolnica; ima kontinuitet naseljenosti još od Antike (lat. Singidunum)

važan geografsko-prometni položaj na ušcu Save u Dunav (čvorište međunarodnih puteva)

brojne arhitekturalne i kulturne znamenitosti ÷ tvrđava Kalemegdan, muzeji, galerije...

nedaleko grada smješteni su sportsko-izletnički centri Avala i Grocka

(1 7u$ozapadna Srbija

atraktivno turističko područje, uglavnom zbog planinskih masiva koji pogoduju zimskom
turizmu

Zlatibor (1496 m nm/v)  u turističko-lječilišnom smislu valorizira se još od 19. stoljeca

NP Tara (botanički raritet Pančiceva omorika)

Zlatar, s istoimenim umjetnim jezerom

NP Kopaonik

Vrnjačka Banja, u porječju Zapadne Morave  zdravstveni turizam zbog lješilišnog učinka
termomineralne vode

(2 Gornje Pomoravlje

Područje južno od linije Kopaonik-Jastrebac-Ozren-bugarska granica

područje kroz koje prolaze važne prometnice i turistički tokovi međunarodnog značenja

turističke atraktivnosti  Grdelička (na Južnoj Moravi) i Sicevačka klisura (na Nišavi)

Vranjska banja čija temp. vode doseže i do 92°C, Sijerinska i Niška banja, te Vlasinsko jezero

grad Niš  tranzitni turizam (posjet Cele-kuli)

(* 8stočna Srbija

područje između gornjeg Pomoravlja i Dunava

bez veceg turističkog značenja

atraktivnosti: Bogovska pecima (3520 m) i Ðerdapska klisura

(- :ojvodina

ravničarsko područje s poljoprivrednom tradicijom

NP Fruška gora

turističke destinacije Ìriški Venac i Stražilovo

grad Novi-sad, regionalno središte (sajam poljoprivrede, jodne toplice, Petrovaradinska tvrđava)

Palicko i Ludoško jezero (ornitološka stanica), te jezero Rusanda (ljekovito blato)

() 0osovo

reljefna zavala sa 4 prirodna vrata ÷ Ìbarska klisura (N), Topličko-kosanička klisura (NE),
Kačanička klisura (prema Makedoniji), te Rugovska klisura (prema Crnoj Gori)

područje velikih turističkih mogucnosti, no neiskorištenih

prirodne atraktivnosti: slapovi Miruše (tzv. metohijske Plitvice), ljekoviti izvori klokot, Mermerna
pecina...

najveci grad Priština
♦ 5akedonija

mozaični reljef sastavljen od visokih planina i niskih kotlina, te riječnih dolina

turistički potencijal vezan je prvenstveno za visokoplaninska područja pogodna za razvoj zimskog
turizma, te za bogatu kulturnu baštinu i narodni folklor

u turističkom smislu razlikujemo nekoliko regija:

(+ ;apadna 5akedonija

najrazvijenije turistčko područje

Ohridsko jezero (ljetna temp. vode 23°C), te grad Ohrid  srednjovjekovna ahitektura, Crkva Sv.
Sofije, Samuilova tvrđava

sva tri makedonska NP  Pelister (na planini Babi), Galičica i Mavrovo

zimski turizam  Sar-planina (vrh Popova Sapka 1750 m nm/v) i Bistra

(1 8stočna 5akedonija

toplice  Kočanska i Stipska banja

Skopje  glavni grad, poznat po sačuvanoj srednjovjekovnoj islamskoj jezgri (unatoč potresu
1963.)
♦ "osna i <erce$ovina

potencijali razvoja turizma leže u povoljnom prometno-geografskom položaju, mozaičnom reljefu,
krškim i hidrografskim fenomenima, te kompleksnoj i zanimljivoj povijesti i tradiciji

turističke regije:

(+ Sjeverna "osna
(9
Turistička geografja

područje peripanonskog sjevernobosanskog pojasa

unatoč gustoj naseljenosti i agrarnoj razvijenosti turizam nije naročito razvijen

gradovi Banja Luka (orijentalne građevine), Gornji i Donji Seher (džamije)

rijeka Vrbanja

termomineralni izvori Laktaši i Slatina

NP Kozara, s poznatim spomen-područjem Mrakovica iz ÌÌ. WW

(1 ;apadna i Srednja "osna# te <erce$ovina

područje bosanskohercegovačkog visokog krša

gradovi: Bihac, Drvar, Livno, Mostar  poznati po orijentalnim gradskim jezgrama

gradic Neum, turističko naselje na 21 km dugačkom obalnom pojasu

planinski prostor Srednje Bosne pogodan za zimski turizam

Sarajevo  glavni grad, brojne znamenitosti uključujuci i ratni turizam (tunel ispod grada
iskopan tijekom rata 1993-1995)

planine Ìgman, Bjelašnica i Jahorina (zimski centri izgrađeni za potrebe OÌ 1984)

planina Vlašic, poznata po tradicionalnom stočarenju

Plivina jezera (kajakaška natjecanja)

grad Višegrad (kameni most Mehmad-paše Sokolovica), te obližnji NP Sutjeska

Međugorje ÷ vjerski turizam
(*
Turistička geografja
♦ Turizam )rvatske
♦ Geo$rafsko&turistički polo!aj

površina 56.538 km
2

mala zemlja sa izuzetno važnim geografskim položajem

smještena između 42°22'40N i 46°33'10''N, te 13°29'40''E i 19°27'00''E

ukupna duljina kopnenih granica 2028 km (Slovenija, Mađarska, Srbija, BiH, te Crna Gora)

srednjeeuropska i mediteranska zemlja, dio prostornih cjelina Panonije i Mediterana, izuzetno
povoljno turistički smještena, promatrajuci tri obilježja položaja:
♦ položaj prema komunikacijama i turističkim tokovima
♦ položaj prema gusto naseljenim zonama i gospodarski razvijenim (turistički emitivnim) zemljama
♦ položaj prema atraktivnim susjednim područjima i zemljama s jakim turističkim strujama

prometni putevi ujedno su i turistički tokovi:
♦ zapadnoistarski turistički tok  iz smjera Trsta i Ljubljane
♦ riječki (kvarnerski) turistički tok  iz smjera Zagreba (veza sa Europom)
♦ sjevernodalmatinski (zadarsko-šibenski) turistički tok
♦ srednjedalmatinski (splitski) turistički tok
♦ južnodalmatinski (dubrovački) turistički tok  predodređen prometnicama koje prolaze dolinom
Neretve i Sutjeske
♦ transjadranske trajektne linije  Zadar-Ancona (Rimini), Split÷Pescara, Dubrovnik-Bari

prema Hrvatskoj tradicionalno gravitiraju Austrija, Mađarska, Ceška, Slovačka, Svicarska, Njemačka
i Ìtalije; u poslijednje je vrijeme zabilježen porast broja turista iz Velike Britanije

na kvalitetu turističke ponude svakako utječu i prometni putevi  Hrvatska raspolaže cestovnim,
željezničkim, zračnim i pomorskim kapacitetima, no ne u onoj mjeri koja je potrebna za potpuno
iskorištavanje turističkih potencijala
♦ .traktivni sadr!aji i materijalna osnova turizma (pull faktori

Hrvatska ima golemi turistički potencijal, a među najvažnije faktore razvoja turizma ubrajamo:
♦ bogatu i raznoliku prirodnu osnovu
♦ krš i krške oblike
♦ maritimno-klimatski kompleks Jadrana s punkcionalnim lječilišnim svojstvima
♦ planinska područja Gorske Hrvatske pogodna za razvoj zimskog turizma
♦ zašticena prirodna područja (vidi prilog)
♦ bogatu kulturno-povijesnu baštinu, folklor, te spomenike i arhitekturu
♦ društvena događanja

materijalnu osnovu turizma čine prvenstveno smještajni kapaciteti (broj kreveta i restoranskih
stolica), koji u Hrvatskoj postoje u značajnoj mjeri, no zbog utjecaja ratnih okolnosti zaostaju svojom
kvalitetom i kvanitietom za turistički razvijenim mediteranskim susjedima
(: