1

M A T E R I J A L I
M A T E R I J A L I
Odreivanje tvrdo Odreivanje tvrdo e e
Tvrdoa je svojstvo materijala da se bez
pojave deformacija suprotstavi prodiranju
drugog tijela.
Veliina tvrdoe i njena dimenzija za neki
materijal ovisi o metodi mjerenja.
Prava vrijednost se dobije preraunavanjem
putem tablica i empirijskih obrazaca.
Metode mjerenja dijelimo na statike i
dinamike
2
Ispitivanja tvrdoe neznatno oteuju
povrinu ispitivanog predmeta pa se
svrstavaju u nerazorna ispitivanja.
Veina metoda se zasniva na mjerenju
veliine i dubine otiska koji penetrator
optereen nekom silom naini u
ispitivanom materijalu.
Metode su pogodne za metale kod kojih je
mogue neka plastina (trajna)
deformacija.
3
Materijalima koji imaju malu ili nikakvu
mogunost deformacije (polimeri, guma)
tvrdoa se mjeri tako da se mjeri
deformacija materijala u asu djelovanja
sile.
Kod najeih metoda mjerenja (Brinell,
Vickers, Rockwell) djelovanje sile je
statiko.
Kod rjee koritenih metoda (Baumann,
Poldi, Shore) djelovanje sile je dinamiko.
Stati Stati ke metode ke metode
1. Tvrdoa po Brinellu (oznaka HB) je
omjer primijenjene sile i povrine
otiska ispituje se na specijalnim
preama one proizvedu tono
optereenje u odreenom
vremenskom intervalu. Ispitivanja se
vre na kuglicama od tvrdog metala.
F = sila S =ploha kuglice (mm)
S
F
HB

=
102 , 0
4
Tvrdoa po Brinellu ista je za neki materijal
bez obzira na dijametar kuglice ako je kut
utiskivanja konstantan (centralni kut
izmeu dva polumjera kuglice koji spajaju
centar kuglice s krajevima dijametara
otiska).
Tvrdoa danog materijala mjerena raznim
kuglicama nee se promijeniti ako je P/D
2
= const = K
0.2D<d <0.6D
const
D
d
= =
2
1
sin
5
6
Odnosi izmeu standardnih promjera kuglica Odnosi izmeu standardnih promjera kuglica, ,
debljine materijala i optere debljine materijala i optere enja enja
15.6 62.5 167.5 2.5 < 3
62.5 250 750 5 6-3
250 1000 3000 10 >6
Meke legure
K =P/D
2
=2.5
Mesing, bakar,
bronca
K =P/D
2
=10
Lijevano
eljezo i elik
K =P/D
2
=30
Optereenje P (kp) za
Promjer
kuglice
(mm)
Debljina
y
(mm)
7
Izmeu tvrdoe
materijal HB i
granice
vrstoe (loma)
na zatezanje s
M postoji
sljedea
relacija:
M = 1/3 HB
koja vai za
plastini kovani
elik.
Stati Stati ke metode ke metode
2. Vickersova metoda (oznaka HV)
uklonjeni su nedostatci iz Brinellove
metode (ogranienost mjerenja 450 HB)
tako to je upotrijebljen najtvri materijal
za penetrator - dijamant, te ovisnost
iznosa tvrdoe o primijenjenoj sili
utiskivanja kuglice. Umjesto kuglice
koritena je etverostrana piramida sa
kutom izmeu stranica od 136
0 .
8
Tvrdoa o Vickersu jednaka je Brinellovoj a
izraunava se po formuli:
F = sila
S = ploha otisnua (uplje piramide)nakon
rastereenja (mm
2
)
S
F
HV
102 . 0
=
9
Optere Optere enja koja se preporu enja koja se preporu aju za aju za
ispitivanje metala na utvrenu HV u kp ispitivanje metala na utvrenu HV u kp
50-120 Iznad 50 30-50 20-50 Iznad 4
20-50 20-50 20-50 10-20 2-4
10-20 10-20 5-10 5-10 1-2
10-20 5-10 - - 0.5-1
5-10 - - - 0.3-0.5
300-900 100-300 50-100 25-50
Tvrdoa HV Debljina
epruvete
mm
10
11
Stati Stati ke metode ke metode
3. Rockwellova metoda mjeri se dubina
prodiranja penetratora. Vrijednost
tvrdoe oitava se na ljestvici tvrdomjera
i to nakon rastereenja. Penetratori su
dijamantni stoac ili kuglica od kaljenog
elika. Ukupna mogua dubina
prodiranja je 0.2 mm i podijeljena je na
100 dijelova pa je jedinica za tvrdou po
Rockwellu = 0,002 mm. Veim iznosima
tvrdoe pripadaju vei brojevi.
12
Ljestvica je okrenuta naopako pa je
maksimalna tvrdoa po Rockwellu =
maksimalnoj dubini prodiranja umanjenoj
za stvarnu dubinu prodiranja penetratora
HR = 0,2 e
Prednost metode je brzina mjerenja jer se
vrijednost za tvrdou oitava direktno na
ljestvici tvrdomjera
13
14
Norme za tvrdo Norme za tvrdo u u
DIN EN 1003 ispitivanje tvrdoe po
Brinellu
DIN 50132 po Brinellu na temperaturu
do 400
0
C
DIN 50133 ispitivanje tvrdoe po Vickersu
DIN EN 10004 ispitivanje tvrdoe po
Rockwellu
DIN 50150 tablice za usporedbu mjerenja
razliitim metodama
15
Dinami Dinami ke metode ke metode
Tvrdoom pri udarcu smatramo odnos
izmeu rada pri udaru A koji apsorbira
materijal uslijed utiskivanja kuglice i
volumena utisnutog segmenta kuglice V.
Za plitke otiske
d = promjer otiska D = promjer kuglice
D
d
V
mm kp
V
A
H
f
32
/
4
2

=
=
16
Metali Metali
Svojstva metalnih materijala ovise o
rasporedu atoma koji je uvjetovan meu
atomskim vezama.
Pravilan raspored atoma u prostoru zove se
kristalna struktura a prikazuje se
prostornom reetkom.
Toplinska obrada metala bazira se na
injenici da svojstva materijala proizlaze iz
strukturnih oblika tih materijala.
17
Legure ili slitine vrste su otopine
metala ili nemetala u metalu i
pripravljaju se radi postizanja
odreenih svojstava.
Tako legure mogu imati veu tvrdou,
otpornost na koroziju ili bolja neka
druga svojstva od metala od kojih su
sastavljene
18
19
Metali Metali
Promjena svojstava metalne legure.
1. Kada glavna komponenta legure ima
svojstvo polimorfnih promjena
promjena reetke zagrijavanjem
(otapanje veeg udjela ugljika)
2. Ni jedna komponenta nema svojstvo
polimorfnih promjena - promjena
svojstava se javlja zbog otapanja druge
komponente u osnovnoj (Al-Cu-Mg)
20
otpornost
vrstoa
lomljiv
ilav
pjene
Porozna
(upljikava)
keramika
Drvo i proizvodi od drva
guma
keramika
staklo
eljeza visoke finoe
Nehrajui elik
Metali i legure
Meki elik
Lijevano eljezo
Najvia odriva temperatura
21
Metali Metali
Neke legure mijenjaju svojstva
sudjelovanjem obaju mehanizama (alatni
elici, brzorezni elici za rad na povienim
temperaturama, visokolegirani ultravrsti
elici).
Glavni parametri toplinske obrade metala
su vrijeme i temperatura, iz ega se izvodi
brzina ugrijavanja odnosno ohlaivanja.
22
Metali Metali
Postupci toplinske obrade (oni koji vode otvrdnuu
i ovrsnuu):
- obrada s polimorfnim pretvorbama
- obrada bez polimorfnih pretvorbi
nazivaju se kaljenje ili poboljavanje
Dva su postupka za ovrivanje legura:
- rastvorno arenje da se postigne monofazna
otopina
- Starenje ili dozrijevanje rastvornog eljeza
izluuju se legirajui elementi (povisuje vlanu
vrstou i granicu razvlaenja)
23
24
Legure Legure
Postupci koji mijenjaju svojstva legura:
Poboljanja obradljivosti odvajanjem estica
Ublaavanje negativnog djelovanja prethodne
obrade hladnim deformacijama
Smanjenje negativnog djelovanja segregacije
Usitnjavanje zrna
Privremeno poveanja zrna
Ublaavanje negativnih posljedica zavarivanja,
kovanja, valjanja itd.
Snienje vlastitih naprezanja proizvoda
Podatan
Otpronost na habanje
Otpornost na koroziju
25
eljezne legure
Obraene legure
26
Metali Metali
Podjela postupaka toplinske obrade:
1. ista ili prva toplinska obrada (ugrijava se
cijela masa proizvoda - ne mijenja se kemijski
sastav)
2. Toplinska obrada povrinskih slojeva (radi
promjene kemijskog sastava povrine)
a) bez promjene kemijskog sastava (ugrijavaju
se samo povrinski slojevi proizvoda)
b)termokemijske obrade(nitriranje,boriranje itd)
c) prevlaenje izluivanjem iz plinske faze
27
elik elik
To je kovna legura eljeza sa ugljikom i
primjesama mangana, silicija, sumpora,
fosfora i drugih elemenata. elici
najee sadre od 0,05 do 1,5% ugljika.
Osnovne metode za dobivanje elika su
Simens-Martinova i elektrina metoda u
visokim peima ili Besemerovim ili
Tomasovim konvertorima.
Broj primjesa koje ulaze u elik moe biti i
do 27 elemenata.
28
Reciklirane
eline
konzerve
Skupljanje koritenih elinih
konzervi
Preanje konzervi
Usitnjavanje
Ponovna prerada
Lijevanje tekueg
eljeza u ploe
Izvlaenje ploa u tanki lim
Recikliranje elinih konzervi
elik elik
Podjela primjesa u eliku:
a) Stalne ili obine primjese primijese
sadrane u rudama ili sirovini od koje se
proizvodi elik (C, Si, Mn, S, P). Njihov
sadraj se kree od 0.08 do 01 % po
elementu.
b) Skrivene primjese takoer primjese
elika ali u vrlo malom omjeru (plinovi
kisik, duik, vodik i drugi)
29
Postoje razne vrste
metala
Zvui komplicirano
elik elik
c) Sluajne ili lokalne primjese nalaze se
u rudi ali samo u nekom odreenom
geografskom predjelu (uralske rude
sadre puno Cu) ili zbog vrste
tehnolokog procesa dobivanja legure.
d) Specijalne primjese (elementi za
legiranje) dodaju se namjerno kako bi se
dobile specijalne vrste elika s
odreenim karakteristikama takav elik
zove se legirani elik.
30
Postupci toplinske obrade Postupci toplinske obrade
arenje struktura se pribliava stanju
ravnotee postupak se provodi sporo
a) arenje I reda
- difuzijsko arenje
- arenje na grubo zrno
- arenje za redukciju zaostalih
naprezanja
- rekristalizacijsko arenje
31
elik elik
b) arenje II reda
- normalizacijsko arenje
- arenje za spreavanje flokula
(flokuke nastaju ispod 200
0
C)
Kaljenje - struktura legure udaljuje se od
stanja ravnotee to je postupak
transformiranja eljeza u martenzit ili
bainit.
32
elik elik
Kaljivost = zakaljivost i prokaljivost
Zakaljivost = visina postignute tvrdoe
gaenja dobivena u idealnim uvjetima
(ovisi o temperaturi i vremenu kaljenja)
Prokaljivost = karakterizira jednolikost
postignute tvrdoe gaenja po poprenom
presjeku proizvoda (ovisi o dimenziji
proizvoda, sastavu elika, brzini gaenja)
Klasifikacija Klasifikacija elika prema primjeni elika prema primjeni
S odreenim koeficijentom
irenja, s visokom elektrinom
otpornosti, magnetni, ne
magnetni, s modulom
elastinosti koji ne ovisi o temp.
IV. elik sa posebnim fizikim
svojstvima
Za rezni alat, za kalupe, za
mjerne instrumente
III. Alatni elik
Legirani
Male, srednje, poveane i
visoke prokaljivosti
Otporan na habanje, na
koroziju, velike vrstoe, s
poveanom sposobnosti obrade
II. elik za konstrukcije
A. Za ope namjene
B. Za specijalne namjene
Ugljini I. Graevinski elik
Grupa elika Klasa elika
33
Asortiman Asortiman elika elika
Valjani elik
elik specijalnih profila za: strojeve,
brodove, opruge
Vrue valjani elik
eline trake - vrue valjane, hladno
valjane, termiki obraena, hladno valjane
nehrajue
eline ice okrugle hladno vuene
eline cijevi beavne hladno vuene
34
eljezni ljevovi eljezni ljevovi
Lijevom se smatra svaka metalna legura
(ili isti metal) koja nakon lijevanja u kalup
i nakon skruivanja (kristalizacije) nije bila
toplo ili hladno oblikovana deformiranjem.
Sivi lijev eljezna legura s vie od 2%
ugljika s dodacima Sim Mn a ponekad i P
koja kristalizira mjeovito.
Cijepljeni sivi lijev smanjena koliina
ugljika ime je poveana vrstoa.
Ne Ne eljezni eljezni materijali materijali
Bakar i njegove legure
Osnovne karakteristike bakra: elektrina vodljivost,
toplinska vodljivost, vrstoa oksidacijska
otpornost, otpornost na puzanje, korozijska
postojanost.
Svojstva se mogu poboljati legiranjem ali se tada
smanjuju elektrina i toplinska vodljivost.
Nedostatci: visoko talite, ne smije doi u dodir s
hranom ili za preradu namirnica jer se prekrije
zelenom prevlakom (bakreni acetat)
35
Bakar Bakar
Nelegirani bakar dobra elektrina i
toplinska vodljivost koje se baziraju na
pokretljivosti slobodnih elektrona metalnih
stanja. vrstoa mu ovisi o otopljenim
primjesama, to je ii to ima manju
vrstou. Dodavanjem male koliine
pravilno odabranih legirajuih elemenata
moe se povisiti vrstoa a da se ne
smanji elektrina vodljivost.
36
Bakrene legure Bakrene legure
Klasificiraju se prema koliini glavnih
legirajuih elemenata.
Mjed bakrena legura s dodatkom cinka .
Bronca bakrena legura s dodatkom
kositra, olova aluminija silicija, eljeza,
mangana itd
37
Nikalj Nikalj i njegove legure i njegove legure
Nikal je tehniki zanimljiv zbog fizikalnih ,
mehanikih i tehnolokih svojstava,
korozijske postojanosti i utjecaja na
svojstva drugih metala. Otporan je na
atmosferske utjecaje, postojan u morskoj
vodi, neoksidirajuim hladnim kiselinama,
lunatim otopinama i rastaljenim jakim
luinama.
Aluminij Aluminij
Aluminij se u prirodi nalazi u obliku oksida
i smjese oksida iz kojih se metal izdvaja
skupim elektrolitskim postupkom. Sirovi
metal se rafinira ime se oksidiraju veine
neistoa.
Tehniki aluminij nelegirani aluminij male
gustoe i korozijske otpornosti te lijepog
izgleda. Ima visoku elektrinu i toplinsku
vodljivost. Mekan i male vlane vrstoe
38
Titan Titan i njegove legure i njegove legure
Prirodni titan nalazi se kao rutil (TiO
2
) i
ilmenit (TiO
3
).
Tehniki titan otporan je na koroziju. Ima
dobru toplinsku provodljivost, dobro je
obradljiv i vrlo ilav.
Titanove legure postojane na visokim
temperaturama - zrakoplovna, svemirska i
naftna industrija
39
Velika otpornost na
koroziju
Niska specifina
teina
Visoka specifina
vrstoa
Ne magnetinost
Biokompatibilnost
40
Magnezij i njegove legure Magnezij i njegove legure
imaju najmanju gustou i osrednju
vrstou. Najee se upotrebljava kao
dodatak aluminijskim legurama.
Magnezijske legure se slabo koriste zbog
svoje velike kemijske reaktivnosti
(samozapaljenje vrelite mu je blizu
talita).
Magnezijske legure: mala masa, dobar
odnos izmeu vrstoe i gustoe